narodna umjetnost 19 (1982)

savrsenija. Veliki broj dramskihpredstava temeljenih na folklornomiii folkloriziranom tekstu u Rusijisvakako je pridonio autorovu favo-l1iziranju tih oblika pri odredivanjufolklornog teatra. Uzmemo Ii to uobzir, vidjet cemo da ta klasifika-cij,a ima prakticnu vl1ijednost, stoje najvaznije. Ipak, moramo pri-mijetiti ,izrazito naglasavanje dram-skog teksta, verbalne komponentepredstave. Neverbalni aspekti fol-klornog scenskog izraza, sve onecudesne vizualne i glazbene kompo-nente :flolklornih predstava ostaju utakvoj klasifikaciji u podredenompolozaju, kao doteatars1ci oblici iIikao specificna obiljezja izvedbe tek-sta. Folklorni je tea tar tako odre-den kao analogon profesionalnomdramskom kaza1istu, iIi cak kaoanalogon iIi derivat dramskog ka-z,alista 18. i 19. stoljeca, s identic-nom iIi slicnom podjelom na zanro-ve.

Primjedbe koje smo naveli teme-Ije se na drugacijoj osnovnoj kon-cepciji istrazivanja folklornog tea-tra ,i kao takve ne dovode u pitanjevrijednost ove znacajne knjige V.E. Guseva. Sa zanimanjem oceku-jemo slijedecu, najavljenu knjiguistoga autora, knjigu 0 lutkarskomkaza1istu.

Ivan Lozica

Genre, Structure and Reproduction inOral Literature Edited by Lauri Honkoand Vilmos Voigt, Akademiai Kiad6,Budapest 1980, 188 str.

Suradnja madzarskih i finskihznanstvenika na podrucju lingvis-tike, etnologije i proucav,anja fol-klora traje desetljecima - od po-cetka proslog stoljeca do danas.Podatak da je rijec 0 prvoj zajed-nickoj knjizi folkloristickih radovautoliko vise iznenaduje.

Nakon uvoda dvojiee urednika, ukojem je ukratko prikazana povijestmadzarsko- finskih folkloristickihkontakata, slijedi dvanaest radovafinskih i madzarskih autora, pove-

zanih zajedniokom temom, proble-mima nastajanja folklornih zanro-va. strukturom zanrova i zakonitos-tima reprodukcije.

Prvom prilogu u zbornikuautorje Gyula Ortutay: u jezgrovitomtekstu (tri stranice) 0 zakonitostimausmenog prenosenja i njihovu is-trazivanju nabroj,ani su pov,ijesni idanasnji tipovi usmene knjizevno-sti, iznesena zapazanja 0 funkcio-nalndm zakonima usmenog prenose-nj,a, 0 estetici usmenog prenosenja,o zadacima istrazivanja usmenogprenosenja, 0 dspitivanju odnosausmenog prenosenja i suvremenogurbanog folklora i 0 organizacijskimproblemima istrazivanja.

U tekstu pod naslovom NaricaLj-ka. Problemi zanra, strukture i re-produkcije Lauri Honko prvo ras-pravlja 0 vaznosti promatranja ziveizvedbe i prednostima terenskograda pred sve brojnij,j,m teorijskimraspravama i disku&ijama oko Par-ry-Lordove teorije.· Honko se zala-ze za kombiniranje viSe metoda uempirijskom ,istrazivanju bitnih fol-klorinh procesa, za izbjegavanjeuobicajenih uopcavanja i za inten-zivnije p,roucavanje pojedinih zan-rova. Autor smatra da zanrove va-Ija odrediti dovoljno siroko da bis-mo mogli provesti analizu teksture,stila .i sadrZaja. Po njegovu mislje-nju, izvodac pri izvedbi ima u mi-slima odredene modele, koje mo-diLicira u skladu sa zahtjevima u-mijeca, vlastitim emocijama i potre-bama izrazavanja vlastite osobno-sti i drustvenim i kontekstnim za-htjevima pub like i situacije. Ciljistrazivanja jest otkl1ivanje zakoni-tosti reprodukcije, definiranje vari-jabilnosH i vodecih pravila tradi-cijskog stvaranja unutar pojedinibzanrova. Drugi dio Clanka posveCenje rezultatima finsko-sovjetskih is-traziv,anja naricaljki, uz dodataknekih tekstova.

Aili Nenola-Kallio autor je clan-ka 0 naricaljkama i lirskim pjes-mama u Ingriji Ii 0 povezanosti je-zika tih naricaljki s poezij om u met-ru Kalevale. Imre Katona pise 0uspavankama evropskih naroda, sio

241

prikazi i kritike

moze zanimati svakoga tko se baviusmenom lirikom, a Anna-LeenaSiikala u te~stu 0 samanima i ka-tegorijama samanskih pjesama Cuk-ca izolira elemente strukture pje-sama koji se pojavljuju u razLici-tim krajevima gdje se ta tradicijajavlja. Strukturne jedinice, motive-mi, ispunjavaju se alternativnimmotivima (alomotiv). Analizom za-snovanom na teorijskim postavka-ma A. Dundesa, K. L. Pikea i V.Propp a pokusavaju se otkr.iti pra-vila kojih se samani drZe stvaraju-ci pjesme. Studija nalazi temeljneodrednice varijacija samanskih pje-sama ,i revidira ranija misljenja 0improvizacijskom karakteru tihpjesama i 0 trbuhozborstvu kao de-gradaciji samanskog umijeca. Naistu temu nastavlja se Peter Hajdusvojim kratkim tezama 0 tekstu imelodiji samojedskih epskih pjesa-ma. Ildiko Kriza pise 0 problemi-ma legende halade kao folklornevrste.

Clanak 0 zanru i kontekstti pri-povijedanja, kojemu j.e aut or Mi-haly Hoppal, nije samo pristup ver-balnoj semiotici (to je podnaslovteksta), nego prije svega zariimljivizvjestaj oistrazivanju samog cinapripov:ijedanja. Rijec je 0 tonskomsnimanju nekoliko saljivih pr,ipovi-jedaka u Transilvaniji 1970. Teksto-vi su poslu~i1i kao primjeri kojipokazuju kolika je zavisnost tekstao kontekstu pripovijedanja. Neop-hodna je spona koja vezuje svijetpripovijetke .i nas svijet. Autor da-je kao rezultat shemu specificnihpravila saljivog teksta kao Zanra.Iako ,nas spomenuti rezultati .j nemOI1aju 6duseviti, ipak vee i samotemelj,ito istrazivanje kontekstapr,ipovijedanja zasluzuje paznju.

Pentti Leino piSe 0 komunikacij-skoj funkciji i strukturnim obiljez-jima narodne epike na primjeru ka-relske legende, Satu Apo koristi seProppov,im modelom analize struk-ture bajki primjenjujuci ga na re-pertoar pripovjedacice Marine Ta-kalo, Aniko N.-Balogh raspI1avljao pitanjima klasifikacije saga. Stu-dija VilmGsa Voigta 0 komunika-

cijskom sistemu folklornih zanrovau ponesto izmijenj,enom obliku ob-javljena je u ovom broju »Narodneumjetnosti«, pa je necemo posebnoprikazi va ti.

Rezimirajmo: i fin ski ~ madzar-ski autori promatraju problemezanra, strukture ,i reprodukcije uusmenoj knjizevnosti kao aspektestvaralackog procesa usmene tradi-cije. Takav je pristt.p rezultat no-vijih folkloristickih usmjerenja pre-rna istrazivanju folklornih izvedbi iusmenog prenosenj a. Standardnokva1itetna oprema madzarskog iz-davaca Cini ovu uspjelu knjigu josprivlacnijom.

Ivan Lozica

Oral Traditional Literature. A FestschriftFor Albert Bates Lord. John Miles Foley,Editor, Slavica Publishers, Inc. Colum-bus, Ohio 1981. 461 s,tr.

Urednik ovoga zbornika posvece-nog Albertu Batesu Lordu, JohnMiles Foley, u svom uvodu konsta-tira: »Veoma bismo tesko moglipreaijeniti utjecaj Alberta Lorda naproucavanje knjizevnosti, filologije,folkloristike i antropologije«. Zbor-nik obuhvaca izbor iz brojnih is-trazivanja tih podrucja sto su nadirektan Hi indirektan nacin pove-zan a s njegovim radom; pri svemutome, naravno, ne zanemaruje seuloga Lordova pretece MilmanaParryja. Lordov golem doprinos sa-zet je u naslovu u kratkom izrazuoral traditional, koji oznacava us-menu ,tracticijsku knjizevnost, a opi-suje i Lordovu teoriju 0 njoj.

Ukra tko, Lordovo stajaliSte (uze-to pojednostavnjeno), do kojega jedosao u toku svojih ,i Parryjevihistrazivanja zive usmene umjetno-sti nasih guslara, jest da narodnitj. usmeni tradicijski pjevac iznovastvara svoje pjesme u toku svakeizvedbe, uz pomoc vee usvojenihusmenih formulnih pomagala, jedi-nica prilagodenih njegovim stvara-lackim potrebama. Tu se radi 0formulama i formulnim izrazima,