1
OPĆI POJMOVI O ORGANIZACIJI
P1 1
ORGANIZACIJA RAČUNOVODSTVA
2
OPĆI POJMOVI O ORGANIZACIJI
P1 2
Pojam organizacijeOrganizacija izvedenica je od riječi organ (grč. organon – oruđe, sprava, stroj, glazbalo, dio tijela) i najopćenitije znači, ”dio tijela (čovječjeg, životinjskog ili biljnog) do stanovite mjere odijeljen od drugih dijelova tijela, koji ima određenu građu i izvršava određene funkcije
3
OPĆI POJMOVI O ORGANIZACIJI
P1 3
Pojam organizacije
Organizacija povezuje, usklađuje i usmjerava ljudske i materijalne elemente, kako bi kao skladna cjelina u određenom prostoru i vremenu ostvarili postavljene ciljeve
4
OPĆI POJMOVI O ORGANIZACIJI
P1 4
Organiziranje
Organiziranje treba shvatiti kao povezivanje organa u skladnu cjelinu propisivanjem načina funkcioniranja međuovisnih dijelova, čime se stvara organizacijska struktura
5
OPĆI POJMOVI O ORGANIZACIJI
P1 5
Organizacija i struktura
Strukturu karakterizira ustrojstvo i način povezivanja njezinih elemenata. ”Struktura doslovce zanači 'sastav' od više dijelova koji čine neku cjelinu. Međutim, struktura nije samo raspored dijelova neke cjeline već i sama cjelina kao takva, koja kao cjelina poprima kvalitete koje inače ne moraju imati njezini dijelovi.
6
OPĆI POJMOVI O ORGANIZACIJI
P1 6
ORGANIZACIJA POSLOVNIH SUSTAVA
Poslovnim sustavom treba smatrati svaki sustav u kojem se izvode neke poslovne aktivnosti da bi se ostvarili tehnološki, ekonomski i društveni ciljevi
Logičke funkcije poslovnih procesa:� izvođačka� upravljačka� informacijska
7
OPĆI POJMOVI O ORGANIZACIJI
P1 7
ORGANIZACIJA POSLOVNIH SUSTAVA – poslovne funkcije
Skup zadaća koje određuju rad jedinica i koje uvjetuju rad drugih jedinica nazivamo funkcijama, a kako je riječ o funkcijama unutar poslovnog sustava nazivamo ih poslovnim funkcijama.
8
OPĆI POJMOVI O ORGANIZACIJI
P1 8
ORGANIZACIJA POSLOVNIH SUSTAVA - izvođački sustav
Zadaci izvođačkog sustava:
�pribavljanje inputa (rada, sredstava za rad, predmeta rada i financijskih sredstava)
�izvođenje
�realiziranje učinaka (proizvoda i usluga)
9
OPĆI POJMOVI O ORGANIZACIJI
P1 9
ORGANIZACIJA POSLOVNIH SUSTAVA izvođački sustav
IZVOÐAČKISUSTAV
IzvođenjeFunkcije
RealizacijauèinakaFunkcije
Pribavljanjeinputa
Funkcije
RadKadrovska fuunkcija
RadKadrovska fuunkcija
Sredstva radaInvesticijska
fuunkcija
Sredstva radaInvesticijska
fuunkcija
Predmeti radaNabavna fuunkcija
Predmeti radaNabavna fuunkcija
Finacijska sredstva
Financijska fuunkcija
Finacijska sredstva
Financijska fuunkcija
Priprema radaProizvodna fuunkcija
Priprema radaProizvodna fuunkcija
Tehnološki proces
Proizvodna fuunkcija
Tehnološki proces
Proizvodna fuunkcija
OdržavanjeTehnièka fuunkcija
OdržavanjeTehnièka fuunkcija
Kontrola radaKontrolna fuunkcija
Kontrola radaKontrolna fuunkcija
SkladištenjeProdajna fuunkcija
SkladištenjeProdajna fuunkcija
IsporukaProdajna fuunkcija
IsporukaProdajna fuunkcija
10
OPĆI POJMOVI O ORGANIZACIJI
P1 10
ORGANIZACIJA POSLOVNIH SUSTAVA - upravljački sustav
Upravljanje se odvija prema određenom algoritmu. On obuhvaća:
�opća pravila (zakonske i druge propise),
�posjedovanje informacija (o prošlim i tekućem procesu),
�analiziranje informacija i ispitivanje njihova utjecaja na konkretno područje aktivnosti,
�stvaranje alternativnih zaključaka, i donošenje odluke o izabranom rješenju.
11
OPĆI POJMOVI O ORGANIZACIJI
P1 11
ORGANIZACIJA POSLOVNIH SUSTAVA upravljački sustav
UPRAVLJAČKISUSTAV
Organiziranje
PlaniranjePlaniranje KontroliranjeKontroliranje(Ruko)vođenje(Ruko)vođenje
Informiranje
12
OPĆI POJMOVI O ORGANIZACIJI
P1 12
RAZVOJ ZNANOSTI O ORGANIZACIJI – ORGANIZACIJSKE TEORIJE
Frederick W. Taylor u svojim djelima Rukovođenje radionicom (Shop Management, 1903. g.) i Načela znanstvenog rukovođenja (The Principles of Scientific Management, 1911. g.) opisuje načine povećanja proizvodnosti rada, naglašava značenje analize i mjerenja vremena i radnih pokreta i utvrđivanje onih najracionalnijih, te se zalaže za uvođenje radnih normi
13
OPĆI POJMOVI O ORGANIZACIJI
P1 13
RAZVOJ ZNANOSTI O ORGANIZACIJI – ORGANIZACIJSKE TEORIJE
Frederick W. Taylor u svojim djelima Rukovođenje radionicom (Shop Management, 1903. g.) i Načela znanstvenog rukovođenja (The Principles of Scientific Management, 1911. g.) opisuje načine povećanja proizvodnosti rada, naglašava značenje analize i mjerenja vremena i radnih pokreta i utvrđivanje onih najracionalnijih, te se zalaže za uvođenje radnih normi
Da bi poboljšao organizaciju rada, Taylor uvodi funkcijsko rukovođenje i razdvaja upravljačku i operativnu funkciju. Ali i unutar tih funkcija zagovara iscrpnu podjelu rada (s osam funkcijskih majstora). Pri odabiru radnika zalaže se za najboljega. Njegov utovarivač poluga Smith bio je izraziti snagator, ”nosio je prije ispitivanja samo 300 željeznih šipki na dan, a nakon ispitivanja 1156.”[1] U svezi s odabirom radnika treba spomenuti Taylorova suvremenika i sljedbenika Franka B. Gilbretha, koji je radne pokrete proučavao s obzirom na umor i radni učinak. ”Tako je on prilikom svojih istraživanja izabrao najljenijeg radnika, učio je od njega najštedljivije pokrete, te ga je uzeo kao uzor.”[2]
[1] H. Hilf, Nauka o radu, Otokar Keršovani, Rijeka, 1963, str. 53.[2] Isto, str. 54.
14
OPĆI POJMOVI O ORGANIZACIJI
P1 14
RAZVOJ ZNANOSTI O ORGANIZACIJI – ORGANIZACIJSKE TEORIJE
Henry Ford
Tvorničar automobila Henry Ford u svom djelu Moj život i rad (My Life and Work) razrađuje organizaciju rada i metode rukovođenja u uvjetima masovne proizvodnje u koju uvodi proizvodnju na tekućoj vrpci i podjelu rada čak do razine pokreta (najradije bi da za posao može unajmiti pokret – ”zašto svaki put kad trebam par ruku moram uzeti cijelo ljudsko biće” –kaže on!).
Tekuća vrpca nije njegov izum, bila je u uporabi još oko 1890. godine u Westinghouseovoj ljevaonici u Pittsburgu i nešto kasnije u velikim klaonicama u Chicagou[1], ali je Ford planiranjem i racionaliziranjem rada na tekućoj vrpci i povećanjem plaća radnicima taj postupak usavršio do njemu zadivljujućih razmjera. Oko 1910. godine proizvodio je oko 18.500 automobila po pojedinačnoj cijeni od 950 dolara, a zahvaljujući svojim inovacijama desetak godina kasnije proizvodi već 1,250.000 automobila po cijeni od svega 335 dolara! Za sve to potrebni su mu brojni podatci pa posredno potiče unapređenje računovodstvenih i uopće statističkih evidencija. [1] Vidi isto, str. 54.
15
OPĆI POJMOVI O ORGANIZACIJI
P1 15
RAZVOJ ZNANOSTI O ORGANIZACIJI – ORGANIZACIJSKE TEORIJE
Henri Fayol Opće i industrijsko upravljanje (Administration industrielle
et générale, 1916.) On se više bavi načelima upravljanja poduzećem (i postavlja 14 načela), a svrstava ih u nekoliko skupina:
� planiranje,� organiziranje,� naređivanje� koordiniranje i � kontroliranje.
Fayol je bio ispred svoga vremena, jer je naglašavao značenje funkcioniranja poslovne strukture. On je bio među prvima koji je poslovni proces shvatio kao skup poslovnih funkcija i u skladu s tim izvršio njihovu podjelu.
16
OPĆI POJMOVI O ORGANIZACIJI
P1 16
RAZVOJ ZNANOSTI O ORGANIZACIJI – ORGANIZACIJSKE TEORIJE
Max WeberU svojim djelima Privreda i društvo i Teorija socijalne i ekonomske organizacije Weber organizacijsku strukturu proučava na općoj razini, naglašava značenje specijalizacije i postavlja temelje tzv. birokratsko-monokratske organizacije kao idealnim tipom primjenljivim na sve socijalne sustave.
Drži da za svaki posao trebaju biti propisane točne radne procedure, stroga radna disciplina i nedvosmislena rukovodna hijerarhija u upravnom štabu
17
OPĆI POJMOVI O ORGANIZACIJI
P1 17
RAZVOJ ZNANOSTI O ORGANIZACIJI – ORGANIZACIJSKE TEORIJE
Neoklasične teorije organizacije ili teorijameđuljudskih odnosa (human relation)
Elton MayoNa Münsterbergovu industrijsku psihologiju, u Americi se Elton Mayo nadovezuje ispitivanjem odnosa fizičkih uvjeta rada i produktivnosti te odnosa radnika unutar radnih grupa i odnosa radnika i rukovoditelja. U središtu istraživanja je čovjek i socijalna struktura organizacije. Tako, koncept znanstvenog upravljanja ustupa mjesto međuljudskim odnosima (human relations).
18
OPĆI POJMOVI O ORGANIZACIJI
P1 18
RAZVOJ ZNANOSTI O ORGANIZACIJI – ORGANIZACIJSKE TEORIJE
Chester Barnard
Novi upravljački obrazac glasi: povoljnija radna atmosfera vodi većoj slobodi, a samostalnost i uvažavanje zaposlenika trebaju voditi spontanosti kooperacije nasuprot čestim destruktivnim konfliktima hijerarhijskog rukovođenja.
19
OPĆI POJMOVI O ORGANIZACIJI
P1 19
RAZVOJ ZNANOSTI O ORGANIZACIJI – ORGANIZACIJSKE TEORIJE
R. Plutchik
Iako se nije prvenstveno bavio međuljudskim odnosima, spomenut ćemo Amerikanca R. Plutchika koji se bavio izučavanjem emocija. Postavio je metodu psihološkog EPI testa (Emotional Profile Index) prema kojoj se emocionalni profil sastoji od osam dimenzija: inkorporacije, orijentacije, zaštite, lišenosti, odbacivanja, istraživanja, destrukcije i reprodukcije.
20
OPĆI POJMOVI O ORGANIZACIJI
P1 20
RAZVOJ ZNANOSTI O ORGANIZACIJI – ORGANIZACIJSKE TEORIJE
A. Maslow:razrađuje opću teoriju motivacije. Sve ljudske potrebe svrstava u pet temeljnih kategorija: fiziološke potrebe, potrebe za sigurnošću ili zaštićenošću, potrebe za društvenošću ili združenošću, potrebe za uvažavanjem ili štovanošću i potrebe za samoaktualizacijom ili samopotvrđivanjem.
Ove potrebe stoje u hijerarhijskom odnosu ”s tim da niže potrebe imaju jaču motivacijsku snagu, a potrebe višeg stupnja neće se uopće pojaviti, ili će njihova motivacijska snaga biti neznatna, ako potrebe nižeg stupnja nisu zadovoljene. S druge strane, od trenutka kada je neka potreba zadovoljena ona prestaje biti potreba i gubi motivacijsku snagu.”[1][1] I. Perko-Šeparović, Teorije organizacije, Školska knjiga, Zagreb, 1975, str. 46.
21
OPĆI POJMOVI O ORGANIZACIJI
P1 21
RAZVOJ ZNANOSTI O ORGANIZACIJI – ORGANIZACIJSKE TEORIJE
Moderne organizacijske teorije Ludwig von Bertalanffy – teorija sustavaHumberto R. Maturana i Francisco Varela proces samoorganiziranja
nazvali autopoiezaNikola Luhmann Nikola Luhmann autopoietično načelo proširuje i na
socijalne sustave, a hijerarhijski odnos strukture i funkcije preokreće u korist funkcije.
Ilya PrigogineVrlo aktualnu tezu o samoorganiziranju otvorenih sustava, što je značajka ponajprije socijalnih, iznio je Ilya Prigogine u svojoj Teoriji disipativnih struktura
Norbert Wiener kibernetika koja se bavi postupcima upravljanja i regulacije svim mogućim strukturalnim dinamičkim sistemima pomoću komunikativnih informacija
U organizacijskoj strukturi razaznaju se razni podsustavi: participativni, sociološko-kulturološki, informacijski, kontrolni i dr. Napušta se mehanicistička paradigma[1] organizacijske strukture i uvodi holistički[2], dakle, organski pristup[1] grč. parádeigma – primjer; općenito, primjer, obrazac, uzor; skup pravila i metoda koje karakteriziraju neku znanost ili disciplinu, Hrvatski enciklopedijski rječnik, Novi Liber, Zagreb, 2002, str. 916.[2] holizam (od engl. holism) - načelo po kojemu se pojedinosti moraju promatrati u sklopu njihove cjeline (strukture); vidi: Hrvatski opći leksikon, Hrvatski leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 1996, str. 368.
22
OPĆI POJMOVI O ORGANIZACIJI
P1 22
RAZVOJ ZNANOSTI O ORGANIZACIJI – ORGANIZACIJSKE TEORIJE
TEORIJA SUSTAVA
Definicija: sustav je skup elemenata koji čine integriranu cjelinu i u sklopu koje se zbivaju neke funkcije i postoji neka vrsta kontrole. Matematičaka interpretacija:
S = (T, Sv, Z)
S - sustavT - struktura sustavaSv - svojstvo sustavaZ - poveznice sustava
U organizacijskoj strukturi razaznaju se razni podsustavi: participativni, sociološko-kulturološki, informacijski, kontrolni i dr. Napušta se mehanicistička paradigma[1] organizacijske strukture i uvodi holistički[2], dakle, organski pristup[1] grč. parádeigma – primjer; općenito, primjer, obrazac, uzor; skup pravila i metoda koje karakteriziraju neku znanost ili disciplinu, Hrvatski enciklopedijski rječnik, Novi Liber, Zagreb, 2002, str. 916.[2] holizam (od engl. holism) - načelo po kojemu se pojedinosti moraju promatrati u sklopu njihove cjeline (strukture); vidi: Hrvatski opći leksikon, Hrvatski leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 1996, str. 368.
23
OPĆI POJMOVI O ORGANIZACIJI
P1 23
RAZVOJ ZNANOSTI O ORGANIZACIJI – ORGANIZACIJSKE TEORIJE
Karakteristike sustava:�to je skup (cjelina) �među elementima skupa postoje veze�elementi se mogu grupirati u manje cjeline sa strukturom istom kao sustav�moguće je definirati granicu sustava i njegove okoline�postoji kontinuirani priliv informacija i energije�svrhovitost (mogu se definirati ciljevi)�sposobnost ekvifinaliteta (različitih puteva za postizanje istog cilja)�tendencija k samoorganizaciji - homeostatičnost�dijelovi su više od cjeline - sinergizam
U organizacijskoj strukturi razaznaju se razni podsustavi: participativni, sociološko-kulturološki, informacijski, kontrolni i dr. Napušta se mehanicistička paradigma[1] organizacijske strukture i uvodi holistički[2], dakle, organski pristup[1] grč. parádeigma – primjer; općenito, primjer, obrazac, uzor; skup pravila i metoda koje karakteriziraju neku znanost ili disciplinu, Hrvatski enciklopedijski rječnik, Novi Liber, Zagreb, 2002, str. 916.[2] holizam (od engl. holism) - načelo po kojemu se pojedinosti moraju promatrati u sklopu njihove cjeline (strukture); vidi: Hrvatski opći leksikon, Hrvatski leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 1996, str. 368.
24
OPĆI POJMOVI O ORGANIZACIJI
P1 24
RAZVOJ ZNANOSTI O ORGANIZACIJI – ORGANIZACIJSKE METODE
grč. méthodos – traženje, istraživanje; ”način, put, postupak koji pomaže ostvarenju željenog rezultata u nekom praktičnom poslu, znanstvenom istraživanju, društvenoj akciji, sportskoj igri itd”; Hrvatski enciklopedijski rječnik, Novi Liber, Zagreb, 2002, str. 735.
� EMPIRIJSKE (ISKUSTVENE)� ZNANSTVENE
25
OPĆI POJMOVI O ORGANIZACIJI
P1 25
RAZVOJ ZNANOSTI O ORGANIZACIJI – ORGANIZACIJSKE METODE
Descartes: četiri osnovna pravila učenja o metodi: 1. sumnjati (nikad ne smatrati neku stvar istinitom, a da se ne zna da je stvarno tako), 2. raščlaniti, 3. smisleno srediti, 4. dati potpuni opis ili prikaz (slobodno prema René Descartesu, Discours de la méthode, 1637).”[1] Poznato je njegovo filozofsko i metodičko geslo znanstvene sumnje: cogito, ergo sum.[1] Hubert H. Hilf, Nauka o radu, Otokar Keršovani, Rijeka, 1963, str. 58.
26
OPĆI POJMOVI O ORGANIZACIJI
P1 26
RAZVOJ ZNANOSTI O ORGANIZACIJI – ORGANIZACIJSKE METODE
Descartes: 'da nije njegova zasluga u tome, što bi on raspolagao većom darovitošću od drugih ljudi, već njegova prednost je baš u tome, što on raspolaže boljom metodom. Jer bez metode zaluta duh, dok pomoću metode i prosječna, obična misao može ostvariti velika djela
Međutim, ”Maslow oštro kritizira pretjeranu orijentiranost na metode i sredstva, a zanemarivanje problema, svrha, ciljeva. Tako izvodi zaključak da usredotočenost na metodu omogućuje da na rukovodeća mjesta u znanosti dolaze tehničari i 'ljudi aparata', a ne oni koji postavljaju pitanja i rješavaju probleme
27
OPĆI POJMOVI O ORGANIZACIJI
P1 27
OBLIKOVANJE ORGANIZACIJE
OBLIKOVANJE ORGANIZACIJE = formiranje:
� Organizacijske strukture� Organizacijskih funkcija
Struktura - poredak međuovisnih jedinicapo nekim kriterijima
Funkcija- aktivnost strukture usmjerena na postizanje cilja
28
OPĆI POJMOVI O ORGANIZACIJI
P1 28
OBLIKOVANJE ORGANIZACIJE –uspostavljanje strukture
Čimbenici od kojih ovisi struktura:
�Strategija
�Veličina
�Zaposlenost
�Proces
�Okruženje
�Sinergija čimbenika
29
OPĆI POJMOVI O ORGANIZACIJI
P1 29
OBLIKOVANJE ORGANIZACIJE- strategija i struktura
Strategija – definiranje svrhe, misije i dugoročnih ciljeva i načina za njihovo postizanje
Polazišta:
SWOT analiza za procjenu vlastitih snaga, slabosti, prilika i prijetnji
Analiza okruženja – tehnološko, ekonomsko, tržišno, pravno, društveno-političko
30
OPĆI POJMOVI O ORGANIZACIJI
P1 30
OBLIKOVANJE ORGANIZACIJE vrste struktura
� funkcijske strukture, među kojima se razlikuju čiste funkcijske strukture, i procesne funkcijske strukture
� divizijske strukture, koje mogu biti ustrojene prema:predmetu odnosno djelatnosti, području, kupcima
� organske strukture, od kojih su najspominjanije: projektna i matrična
� mješovite strukture
� ostale strukture
31
OPĆI POJMOVI O ORGANIZACIJI
P1 31
OBLIKOVANJE ORGANIZACIJE -funkcija
Funkcija se ostvaruje najmanje kroz tri dimenzije:
�raspored zadataka organizacijskim dijelovima sve do razine radnih mjesta
�putovi i način ostvarivanje suradnje
�način ostvarivanja kontrole organizacijskih dijelova kroz razne oblike nadređenosti
32
OPĆI POJMOVI O ORGANIZACIJI
P1 32
OBLIKOVANJE ORGANIZACIJEupravljano funkcioniranje
Ciljevi i njihova raščlamba prema:
�vrstama
�veličinama
�vremenu na koje se odnose
�strukturi na koju se primjenjuju
33
OPĆI POJMOVI O ORGANIZACIJI
P1 33
OBLIKOVANJE ORGANIZACIJE –formiranje radnih mjesta
Radno mjesto: najniži dio organizacijske strukture koji, s organizacijskog stajališta, više nema smisla dalje raščlanjivati; utvrđeni skup poslova i/ili zadataka koje obavlja najmanje jedan zaposlenik
U užem smislu radno mjesto podrazumijeva poslove i zadatke, potrebne opće i posebne uvjete zapošljavanja te procjenu vrijednosti radnog mjesta za prosječni učinak. Šire gledajući ono podrazumijeva još i mjesto gdje će se raditi, sredstva kojima će se služiti u radu, te predmete koji će se obrađivati.
34
OPĆI POJMOVI O ORGANIZACIJI
P1 34
OBLIKOVANJE ORGANIZACIJEformiranje radnih mjesta
Tipizacija i sistematizacija i standardizacija radnih mjesta:
�Stručnost
�Iskustvo
�Posebni uvjeti
Katalogizacija sistematiziranih radnih mjesta
35
OPĆI POJMOVI O ORGANIZACIJI
P1 35
OBLIKOVANJE ORGANIZACIJEvrednovanje rada
procjena vrijednosti radnoga mjesta:
�znanje
�odgovornost
�opterećenje
�radni uvjeti
Motivacijski čimbenici i doprinos postizanju ciljeva