25
POJAM RAČUNOVODSTVA – racunov predstavlja skup naucnih metoda koji se sastoji od knjigovodstva, planiranja, kontorle, analize i informisanja. Racunovodstvo moze biti poslovno i drustveno. Poslovno moze biti financijsko( obezbjedjuje globalno vrijedonosne informacije o cjelokpnom reprodukcionom procesu preduzeca), troskovno(usmjereno na evidentiranje planiranje, analizu, kontrolu i informisanje o troskovima), racunovodstvo odgovornosti(treba da iskaze nastalu stetu I da utvrdi lice koje je odg.za stetu), rac.u inflatornim uslovima(treba da obezbjedi prilagodjavanje rac.inf.u inflatornim uvjetima) I upravljacko racunovodstvo(treba da obezbjedi rukovodecim strukturama informacije iz gore nabrojanih sistema). KNJIGOVODSTVO je najvazniji dio racunovodstva. Predstavlja dokumentovanu strogo formalnu evidenciju zasnovanu na racunov.standardima. Knjigovodtsvo predstavlja posl promjene prema vrsti I redosljedu nastanka, kao I vrj posl dogadjaja. Moze biti:1. PROSTO KNJIGOVODSTVO-Predmet evidencije: evidencija gotovinskog toka I duznicko-povjerilackih odnosa, princip knjizenja- poslovna promjena se evidentira samo na jednom racunu. Glavne knjige prostog knjigovodstva su: knjiga blagajne, njiga duznika i povjerioca i knjiga inventara. 2.KAMERALNO KNJIGOVODSTVO-usmjerava se na evidenciju prihoda i rashoda. Glavne knjige u ovom knjig. Su kontrolnik prihoda I kontrolnik rashoda. Prema ovom knjigovodstvenom sistemu na kraju godine utvrdjuje se fin.rezultat koji se iskazuje u razlici ostvarenih prihoda i rashoda.(visak prihoda na rashodima, visak rashoda na prihodima) 3.KONSTANTNI KNJIG.SISTEM- I kod ovog sistema predmet interesovanja su prihodi i rashodi, ali i drugaciji nacin obuhvatanja prihoda I njihovoj prezentaciji. Odnos prihoda I rashoda uspostavlja se kao odnos planiranih I ostvarenih. Prvi put se pojavljuje veza izmedju 2 racuna- racun blagajna 4.DVOJNI KNJIG.SISTEM- evidentira svaku posl.promjenu na najmanje dva racuna sa istim iznosima na dugovnoj i potraznoj strain istog dana pod istim rednim brojem. Dvojno knjig.karakterise: istovremeno knjizenje na suprotnim stranama, automatska kontrola knjizenja, permanentna i sistematska evidencija( po redoslijedu nastanka-dnevnik, po predmetu i karakteru-glavna knjiga) i sveobuhvatna evidencija. INVENTAR – tabelarni prikaz u vidu jednostranog racuna, a zasniva se na popisu sredstava i obaveza prema trecim fizickim ili pravnim licima. Inventar se sacinjava tako sto se u njegovoj strukturi javljaju tri posebna dijela. 1. aktiva (popis sredstava na odredjen dan) 2.pasiva (obaveze) 3. Rekapitulacija (Obracun sopstvenih sredstava ili ciste imovine). Inventar kao knjiga je popis sredstava u dvojnom knjigovodstvu. Obuhvatao je sredstva po količini,cijeni, vrsti i vrijednosti. Knjiga inventara davala je

Analiza preduzeca dd kras sa stanovista mena

  • Upload
    miksa66

  • View
    2.742

  • Download
    6

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Analiza preduzeca dd kras sa stanovista mena

POJAM RAČUNOVODSTVA – racunov predstavlja skup naucnih metoda koji se sastoji od knjigovodstva, planiranja, kontorle, analize i informisanja. Racunovodstvo moze biti poslovno i drustveno. Poslovno moze biti financijsko( obezbjedjuje globalno vrijedonosne informacije o cjelokpnom reprodukcionom procesu preduzeca), troskovno(usmjereno na evidentiranje planiranje, analizu, kontrolu i informisanje o troskovima), racunovodstvo odgovornosti(treba da iskaze nastalu stetu I da utvrdi lice koje je odg.za stetu), rac.u inflatornim uslovima(treba da obezbjedi prilagodjavanje rac.inf.u inflatornim uvjetima) I upravljacko racunovodstvo(treba da obezbjedi rukovodecim strukturama informacije iz gore nabrojanih sistema).

KNJIGOVODSTVO je najvazniji dio racunovodstva. Predstavlja dokumentovanu strogo formalnu evidenciju zasnovanu na racunov.standardima. Knjigovodtsvo predstavlja posl promjene prema vrsti I redosljedu nastanka, kao I vrj posl dogadjaja. Moze biti:1. PROSTO KNJIGOVODSTVO-Predmet evidencije: evidencija gotovinskog toka I duznicko-povjerilackih odnosa, princip knjizenja- poslovna promjena se evidentira samo na jednom racunu. Glavne knjige prostog knjigovodstva su: knjiga blagajne, njiga duznika i povjerioca i knjiga inventara. 2.KAMERALNO KNJIGOVODSTVO-usmjerava se na evidenciju prihoda i rashoda. Glavne knjige u ovom knjig. Su kontrolnik prihoda I kontrolnik rashoda. Prema ovom knjigovodstvenom sistemu na kraju godine utvrdjuje se fin.rezultat koji se iskazuje u razlici ostvarenih prihoda i rashoda.(visak prihoda na rashodima, visak rashoda na prihodima) 3.KONSTANTNI KNJIG.SISTEM-I kod ovog sistema predmet interesovanja su prihodi i rashodi, ali i drugaciji nacin obuhvatanja prihoda I njihovoj prezentaciji. Odnos prihoda I rashoda uspostavlja se kao odnos planiranih I ostvarenih. Prvi put se pojavljuje veza izmedju 2 racuna- racun blagajna 4.DVOJNI KNJIG.SISTEM- evidentira svaku posl.promjenu na najmanje dva racuna sa istim iznosima na dugovnoj i potraznoj strain istog dana pod istim rednim brojem. Dvojno knjig.karakterise: istovremeno knjizenje na suprotnim stranama, automatska kontrola knjizenja, permanentna i sistematska evidencija( po redoslijedu nastanka-dnevnik, po predmetu i karakteru-glavna knjiga) i sveobuhvatna evidencija.

INVENTAR – tabelarni prikaz u vidu jednostranog racuna, a zasniva se na popisu sredstava i obaveza prema trecim fizickim ili pravnim licima. Inventar se sacinjava tako sto se u njegovoj strukturi javljaju tri posebna dijela. 1. aktiva (popis sredstava na odredjen dan) 2.pasiva (obaveze) 3. Rekapitulacija (Obracun sopstvenih sredstava ili ciste imovine). Inventar kao knjiga je popis sredstava u dvojnom knjigovodstvu. Obuhvatao je sredstva po količini,cijeni, vrsti i vrijednosti. Knjiga inventara davala je rezultate o poslovanju, imala je svoje dijelove , svoj pregled, aktivu i pasivu i razliku kao finansijski rezultat. Ustrojstvo sistema dvojnog knjigovodstva otpocinje sacinjavanjem inventara. Takav inventar s emoze nazvati pocetnim inventarom. Krajem godine se sacinjava zakljucni ili krajnji inventar. Moguce je i vrsiti parcijalna inventarisanja pojedinih vrsta sredstava i izvora sredstava tokom godine.

DNEVNIK-sustina dnevnika ogleda se u tome sto se prilikom njegove upotrebe posl.dogadjaji evidentiraju prema vremenskom redoslijedu njihovog nastajanja. Poret toga dnevnik ima kontrolnu funkciju-kontrola broja izvrsenih knjizenja. Otvara se napocetku poslovnog perioda-godine i vodi kontinuirano do kraja. U dnevniku se evidentiraju posl.promjene-stavovi prosti(jedan racun duguje drugi potrazuje), slozeni( jedan duguje vise potrazuje, vise duguje jedan potrazje, vise duguje –vise potrazuje). GLAVNA KNJIGA- u njoj se vode svi primarni sinteticki racuni, a oni su medjusobno povezani u jednu cjelinu. Poslovni dogadjaji knjize se na primarnim racunima glavne knjige tj.vrsi se sistematizovanje po predmetu i karakt.glavna knjiga sluzi za evidentiranje i pracenje cejlokupnog procesa reprodukcije u preduzecu. POMOCNE KNJIGE- knjige kojima se vrsi tzv.evidentiranje posl.dogadjaja u smislu registrovanja njihovog dejsva na elementarnim-analitickim dijelovima sredstava, izvora sredstava, prihoda, rashoda i fin.rezultata. Pomocne knjige obezbjedjuju brojne informacije za svakodnevno poslovanje.

FINANSIJSKI REZULTAT ILI IZVJESTAJ čini vise bilansa. Postoji vise bilansa I vise finansijskih izvjestaja. Postoje obavezni I neobavezni finansijski izvjestaji. Obavzeni se sacinjava 3 puta 1.1., 30.6. – polugodisnji 31.12. – godisnji. Sva pravna lica obavezna su napraviti ove izvjestaje. U finansijskom izvjestaju postoje 4

Page 2: Analiza preduzeca dd kras sa stanovista mena

bilansa I peti su racunovodstvene politike I zabiljeske. Četiri bilansa su: bilans sanja, uspjeha, novcanih tokova I vlasnickih promjena u kapitalu. Imamo rezultat na pocetku godine S1 i na kraju godine S2. S2 – S1 je rezultat u prostom knjigovodstvuali bez ikakvih promjena. Ako je promjena S1 mogla biti povecana S1+U, a S2 se povecava za isplate S2 + I, i sve skupa se obiljezava sa S1` i S2` , S2` - S1` = finansijski rezultat(Fr). Finansijski izvjestaj moze biti pozitivan, negativan i neutralan (prihodi jednaki rashodima). Budžetske organizacije ne moraju poslovati pozitivno niti negativno, a dobit moraju imati samo firme koje su registrova da posluju poz.

BILANS – bilans i bilansiranje se koristi za vrlo razlicite privredne, vanprivredne odn drustvene aktivonosti koje se zasnivaju na ekon osnovi i gdje se te aktivnosi izrazavaju i kvantificiraju u vrijednonosnim pokazateljima. Bilans se obavezno mora sacinjavati i u posebnim slucajevima kada se preduzece pripaja drugm preduzecu, kad dolazi do podjele jednog na 2 pred, kao i prilikom otvaranja ili okoncavanja stecajnog postupka i postupka redovne likvidacije. Djeli se na: BILANS STANJA – je sumarni prikaz imovine preduzeca na odredjeni dan iskazan iskljucivo vrijednonosnim pokazateljima. On je vaga sa 2 tasa, - postici jednakost i ravnotezu. Dva osnovna principa grupisanja sredstava i izvora su funkcionalni princip (prvo se unose stalna a zatim tekuca sred) i primcip likvidnosti (sredstva se unose u bilans u zavisnosti od vremenskog intenziteta pretvaranja pojedinih oblika sredstva u novcani oblik). Sastoji se od aktive- ono sto imamo, pregled sredstava. Pasive- ono sto bi nam trebalo da pokazemo cije je i kome pripada, to je izvor sredstava: kapital obaveze i rezerve. Aktiva = Pasiva – mora biti uspostavljena ravnoteza. Sačinavanje bilansa bilans u vidu dvostranog racuna na lijevoj aktivnoj strani ima: redni br bilansne pozicije, kolona za opis vrste sredstava i dvije novcane kolone. Desna strana bilansa sadrzi: kolonu za redni broj za oznacavanje pasivnih bilansnih pozicija i kolonu za upis pojedinih vrsta izvora sredstava. Zaključivanje bilansa nakon unošenaj svih vrsta sredstava na aktivnu stranu bilansa i svih vrsta izvora na pasivnu vrsi se smiranje bilansa. Podvlacenje se vrsi u horizontalnoj ravni posljednje pozicije strane bilansa koji sadrzi vise pozicija. Prazan prostor strane bilansa s manjim brojem pozicija ponistava se knjigovodstvenim koljenom. BILANS USPJEHA – predstavlja sumarni prikaz elemenata poslovnog rezultata kao i sam poslovni rezultat na odr dan na kraju datog obracunskog perioda izrazena novcanim pokazateljima. Elementi za uvtrdjivanje poslovnog razultata su prihodi (uvecavaju sopstvenu imovinu preduzeca a mogu biti redovni i neposredni) i rashodi (umanjuju sopstvenu imovinu pred a mogu biti redovni i neposredni).

Posl dog koji uticu na sredstva i izvore sredstava (na bilans stanja) su: 1. posl dog koji djeluju na povecanje aktive i pasive (povecanje obima bilansa) – dovodi do nastajanja ili povecanja odr vrste sredstava uz istovremeno nastajanje ili povecanje obaveza. Primjer: odobren nam je i doznacen na ŽR kratkorocni kredit za tekuca sredstva u iznosu od 100 000 Rn . ŽR Rn. Kratkoroc kred 100 000 100 000

Usljed ovog posl dogadjaja doslo je do povecanja nasih sredstava na ZR uz istovremeno povecanje obaveza prema banci za doznaceni kratkorocni kredit za tekuca sredstva.2. posl dog koji djeluju na smanjenje aktive i pasive (na smanjenj obima bilansa) – dovodi to nestajanja ili smanjivanja odr vrste sredtava uz istovremeno nestajanje ili smanjenje obaveza preduzeca. Primjer: Obaveze prema dobavljacima u iznosu 5 000. Sanje na ZR je bilo 100 000 a obaveza prema dobavljacima 15 000. Rn. ZR Rn DobavljaciSt 100 000 5 000 (1) 5 000 (1) 15 000

Sredstva preduzeca na ZR su se smanjila za 5 000 uz istovremeno smanjenje obav prema dobavljacima za isti iznos.3. posl dog koji djeluju na izmjenu u strukturi aktive bilansa – dovode do nastajanja ili povecanja jedne vrste sredstava preduzeca uz istovremeno smanjenje ili nestajanje druge vrste sredstava preduzeca. Primjer: Sa ZR smo podigli novcana sredstva u iznosu od 1 000 KM i uplatili taj iznos u balgajnu preduzeca. Stanje je bilo 100 000 Rn ZR Rn Blagajna 100 000 1 000 1 000

Preduzece ima manje novcanih sredstava na svmo ZR za iznos od 1000 KM ali sad raspolaze gotovim novcem u kasi u iznosu od 1000 KM.4. posl dog koji djeluju na izmjenu u strukturi pasive bilansa – djeluju tako da se jedan pasivni imovinski dio smanjuje ili nestaje s tim da se za isti iznos povecava ili nastaje neki drugi pasivni imovinski dio. Primjer:

Page 3: Analiza preduzeca dd kras sa stanovista mena

Preduzece je izmirilo svoje obaveze prema dobavljacima sredstvima odobrenog dugor kredita u iznosu od 100 000. Rn Dugoroc kred Rn Dobavljaci100 000 100 000

Doslo je do nestajanja jedne vrste obaveze preduzeca uz istovremeno nastajanje druge vrste obaveze u istom iznosu.

Poslovni dogadjaji koji djeluju na nastajanje prihoda i rashoda - Pojava i utjecaj rashoda na bilans - Pojava rashoda vezana je za lijevu dugovnu stranu 1.pojava(nastanak) rashoda uslovljava smanjenje sredstava 2. pojava(nastanak)rashoda uslvljava povecanje obaveza Primjer: Placena je kazna kod poslovne promjene smanjila je ZR odnosno sred. a uslovljava nastanak rashoda. Na T racunaima to mozemo predstaviti ovako: sredstva rashodi - +

Pojava i uticaj prihoda na bilans – Pojava prihoda vezana ja za desnu potraznu stranu 1. povecanje(nastanak) prihoda uslovljava nastanak sredstava 2. povecanje(nastanak) prihoda uslovljava smanjenje obaveza Primjer:Naplaceni su penali koje je platio kupac zbog neblagovremenog preuzimanja robe. Na T racunima to mozemo predstaviti ovako: sredstva prihodi prihodi + +

KNJIGOVODSTVENI RACUNI(KONTA) Racun je graficko sredstvo na iskazivanje iznosa koji odrazava vrijednost pocetnog stanja i promjena nastalih na jednom sredstvu i na jednom izvoru sredstava kao i prihodima i rashodima. Naziv racuna mora biti jasan ne dvosmislen i sazet. Principi koji se moraju postovati prilikom knjizenja su: 1. princip homogenosti- na odredjen racun treba obiljeziti samo ona stanja i promjene koje odgovaraju njegovoj sadrzini 2. princip integralnosti – na racunu treba da se obuhvataju sve promjene koje djeluju na promjene stanja imovinskog dijela 3.bruto princip – ne dozvoliti da se vrsi komenziranje aktive i pasive i kompenziranje prih i rash.

OBLICI RACUNA - JEDNOSTRANI OBLIK: karakteristike: kolona za redni broj, datum i opis poslovnog dogadjaja zajednicke su i za zaduzenje i odobrenje racuna dok su novcane kolone razdvojene i nalaze se jedna pored druge Prednosti: omoguceno je iskazivanje prometa racuna, utrosak papira veoma je mali, pogodan je za prmjenu kopirnog metoda Nedostaci: neke zajednicke kolone za posl.dogadjaje mogu biti razlicitog karaktera a moze lakse doci do tehnickih gresaka. Naziv računa:

DVOSTRANI OBLIK RACUNA karakterise: strana za zauzenje i odobrenje racuna su potpuno odvojene( na lijevoj strani upisuju se dogadjaji zaduzenja a na desnoj dogadjaji odobrenja datog racuna). Prednosti: veca preglednost, minimalna mogucnost gresaka, uvid u promet dugovne i potrazne strane. Nedostaci: nije podoban za kopirno knjizenje, neracionalna potrosnja papira, nije podoban za kombinovanje u smislu dodavanja kolona za izracunavanje salda poslije svakog posl.dogadjaja. D Naziv računa: P

STEPENASTI OBLIK RACUNA- karakteristike: pored zajednickih kolona za redni broj, datum, opis postoji zajednicka kolona za opisivanje iznosa. U posebnoj koloni «znak» unose se oznake duguje i potrazuje. Omogucava iskazivanje salda poslije svakog posl.dogadjaja ali samo kad je posebno znacajan. Zbog nemogucnosti isknjzavanja prometa postoje velike mogucnosti da se salno poslije svaog posl god iznalazi na drugi nacin u pogodnijem grafickom obliku. Naziv računa:

Page 4: Analiza preduzeca dd kras sa stanovista mena

TABELARNI OBLIK RACUNA – karakteristike: pruza sinteticke i analiticke pokazaelje o imovinskom dijelu prihoda ili rashoda, odnosno procesu koji prezentujemo. Prednosti :kompletna slika sredstava,izvora, prihoda, rashoda ili procesa kojeg prezentuje bolja rac.kontrola ispravnosti knjizenja, uporedjivanjem salda i prometa. Nedostaci: prostorna ogranicenost(horizontalna), mogucnost gresaka, unosenje iznosa u pogresnu kolonu. Naziv računa:

KOMBINOVANI OBLIK RACUNA – Kombinovanja obog oblika mogu biti razlicita, sa vise ili mqanje uspjeha. Uspjesna kombinacija je graficki pregled u kojem su iskoristene prednosti jednostranog i stepenastog oblika racuna. – karakteristike: graficki pregled u kojem su iskoristene prednosti jednostranog oblika racuna i stepenastogf oblika racuna. Prednosti: omogucuje se uvid u promet i saldo poslije svakog posl.dogadjaja, pogodan je za kopirno knjizenje. Naziv računa:

OBLIK T RACUNA- na ovja racun ne mogu se unijeti svi podaci koji su neophodni za evidentiranje posl dogadjaja. Skraceni oblik dvostranog oblika racuna. Često se primjenjuje u specijalne namjene, nastavni procesi iz racunovodstva, u naucnim i strucnim casopisima, udzbenicima itd. Vrlo je pregledan i zauzima vrlo malo prostora(usteda papira). D Rn: P

KLASIFIKACIJA RACUNA 1. SA STANOVISTA BILANSNE PRIPADNOSTI – rac. koji predtavljaju dio bilansa stanja i bilansa uspjeha, te mjesoviti rac. - Racuni bilansa stanja – predtavljaju pojedine oblike sredstava i izvora sredstava preduzeca. To su: racun gotovine, ZR, racun zaliha mat, kupaca, dobavljaca, kredita, izvora vlastitih sredstava... Mogu biti: a) aktivni – koji predstavljaju ona sredstva preduzeca cije umanjenje moze biti samo do nivoa njihovog nestajanja. Promet dugovne strane datog racuna mora uvjek biti veci od zbira potraznog prometa na istom pracunu. Npr. Iz blagajne se ne moze platiti vise novca nego sto ima u njoj. U aktivne racune ubrajamo: racun balgajne, ZR, racun stalnih sredstava, zaliha materijala, sitnog invent, trosk po vstama, po mjestima nastanka troskova, nosiocima D Rn blagajna P D Rn Zalihe mat P St. - St. - + +

b) pasivni - Iskljucivo pasivni su racuni na kojima u svakom trenu stabnje mora biti pasivnog karaktera. Ukupan promet mora biti pasivnog karaktera. Ukupna promet potrazne strane mora uvjek biti veci od ukupnog dugovnog prometa na istom racunu. To je racun koji predtavlja obaveze preduzeca prema vlasnikukapitala za ulozeni kapital. U ovu grupu racuna spadaju: racuni sopstvenih izvora kao i drzavni kapital, dionicki kapital,inokosni kapital. D Rn Drz kapital P D Rn Dionicki kap P- St - St + +

Uslovno pasivni predstavljaju odredjene obaveza prema trecim fizickim ili pravnim licimakoje treba izmiriti iskljucivo do visine stvorene obaveze. c) aktivno-pasivni – predstavljaju onu skupinu racuna koji mogu imati i aktivan i pasivan saldo, s tim da taj saldo proizilazi iz finans. Poslovnih odnosa preduzeca. Klasifikuje se na pretezno aktivne aktivno-pasivne,i pretezno pasivne aktiv-pas racune.

- Racuni uspjeha a)racuni prihoda b) racuni rashoda c) racuni fin.rezultata. rashodi i prihodi su klasifikovani po slijedecim grupama: od osnovne djelatnosti, ulagackih aktivnosti, finansiranja, ostali prihodi i rashodi, vanredni prihodi i rashodi. U sis dvojnog knjigovodstva racuni prihoda i rashoda imaju specificnu ulogu obzirom

Page 5: Analiza preduzeca dd kras sa stanovista mena

da se pomocu nih obezbjedjuje utvrdjivanje ostvarenog finans rezultata. Na kraju godine se utvrdi konacni fin rezultat izvrsi njegova rspodjela, racuni prihoda, rashoda i fin rezultata se gase.

2. SA STANOVIŠTA UNOŠENJA U BILANS – ogu se podjeliti na bilansne i vanbilansne. Bilansni bi bili oni računi koji se direktno ili indirektno ukljucuju u bilanse preduzeca. A VBE – jeste evidencija racuna ili konta koji ne ulaze u bilans preduzeca (bilans stanja, uspjeha i novcanih tokova). Racuni ove evidencije uvjek se otvaraju u parnim kontima aktivnog i pasivnog karaktera radi principa dvojnog knjigovodstva. Na VBE evidentiraju se: tudja materijalna imovina, prava, vrijedonosni papiri, hartije od vrj za prodaju i materijalna imovina dana na krostenje drugim licima.

3. SA STANOVIŠTA NIVOA UOPŠTAVANJA– se mogu podjeliti na sinteticke (zbirne ili slozene) racune i analiticke (pojedinacne ili proste) racune. Sinteticki racun reprezentuje konkretniji vid odr vrste sredstava, izvora sredstava i dr. Zbog toga se moze reci da se sinteticki racun moze rasclaniti na odredjeni br analitickih racuna koji tako postaju njegovi sastavni dijelovi. Teoretski gledano neki racun moze istovremeno biti i analiticki i sinteticki. Analiticki zato sto predstavlja dio racuna viseg stepena uopstavanja, ali ujedno je i sam rasclanjen na racune koji reprezentuju konkretnije vrste sredstava, izvora itd.

Knjizenja na racunima rashoda – vrsi se tako da se za iznos pojavne vrste rashoda zaduzi racun rashoda (duguje) koji predstavlja tu vrstu rashoda, a odobri (potrazuje) odg racun sredstva, ili se odobri odg racun obaveza ako je rashod nastao po osnovu povecanja obaveza. Knjizenja na racunima prihoda – vrsi se tako sto se za iznos pojavne vrste prihoda odobri (potrazuje) racun prihoda koji predstvlja tu vrstu prihoda, a zaduzi (duguje) odg racun sredstava ako je prihod nasta po osnovu povecanaj sredstava, ili se zaduzi racun obaveza ako je prihod nastao po os smanjenja obaveza. Utvrdjivanje finansijskog rezultata – na kraju obracunskog perioda saldo racuna prihoda, koji je uvjek potraznog karaktera prenosi se na racun fin rezultata tj za iznos ostvarenih prihoda zaduzuje se racun prihoda, a odobrava racun finans rezultata.

METODE KNJIGOVODSTVA- PRENOSNI METOD predstavlja takav nacin knjizenja u posl.knjigama koji podrazumijeva prenosenje knjizenja iz jedne posl.knjige u drugu. Poslovni dogadjaj se prvo proknjize u dnevniku zatim u glavnoj knjizi i na kraju u pomocnim knjigama. Prema tome posl dog se trostruko knjize, u svakoj posl knjizi se vrsi posebno knjizenje. Nedostatak:veliki utrosak vrmena, velike mogucnosti gresaka. KOPIRNI METOD se sastoji u tome da se istovremeno uz koristenje indigo papira vrsi knjizenje u dnevniku i u glavnoj knjizi. Na taj nacin se postize usteda vremena a iskljucuje mogucnost gresaka koji se javljaju u uslovima prenosa knjizenja. Uslovlajva ustrojstvo u smislu odvojenih listova. Ovaj metod je imao 2 razvojne faze: 1. Orginalno knjizenje u dnevniku a kopija na racunima gl knjige 2. Orginalno knjizenje na racunima gl knjige a kopija u dnevniku. Usavrsavanjem tehnologije doslo se do toga da se menoge operacije autom obavljaju,tacnije,urednije...

GRESKE U KNJIGOVODSTVU – Proces otklanjanja gresaka prolazi kroz 3 faze: 1. utvrdjivanje postojanja gresaka 2.konkretizirane gresaka (utvrdjivanje gdje i kad je ucinjena greska i u cemu se sastoji) 3.otklanjanje ili ispravljanje greske. METODE ISRAVKE GRESAKA 1.Tehnička ispravka se vise primjenjuje prilikom ispravke greske ucinjene pri sacinjavanju knjigovodstvenih dokumenata npr. ako zaduzimo ili odobrimo neki racun za pogrean iznos, to se odmah moze precrtati i iznad njega upisati pravilan iznos. Ukoliko treba ispraviti samo pojedine brojeve onda ce se tehn ispravno ispraviti samo ti br. 26326 26 38256 26362

2. Storniranje je najčesce primjenjivan metod, sa stanovista karaktera ucinjene greske moze biti: Potpuni storno – primjenjuje se u slucaju kad je posl dog u potpunosti pogresno proknjizen. Djelimični storno – u slucaju djelimicne greske tj da je jedan racun pravilno zaduzen a odobren pogresan racun. Sa stanovista tehnike ispravljanja gresaka storno moze biti obicni ili crni – knjizenje pogresno upisanog iznosa ce se obaviti na

Page 6: Analiza preduzeca dd kras sa stanovista mena

suprotnoj strani racuna, a potom treba obaviti pravilno knjizenje. Nedostatak je u neopravdanom uvecavanju prometa na racunima na kojima je ta vrsta storna primjenjena, ovaj nedostatak se uklanja crvenim stornom. Crveni storno – promet racuna se iskazuje u realnom obimu sto se postize tako sto se iznos upisam na pogresnoj strani ponovo upisuje na istu stranu, ali se vrsi nejgovo zaokruzivanje koje upucuje da tako upisan iznos treba oduzeti u procesu zbrajanja te strane rac.+ Rn ZR - + Rn Dobav -St 1000 100 (3) (3)100 300 St(1) 100 100 (1)(2) 100 100 (2) 1000 100 100 300

3.Dopunsko knjizenje – greske koje su nastale usljed propustenog knjizenja odr posl dog. Posl dog koji nije proknjizen naknadno se knjizi u posl knjigama. Mora se voditi racuna da se stavi datum kad se posl dogadaj desio. Dopunsko knjizenje se moze primjeniti i u slučaju kad je knjizenje izvrseno ispravno ali sa manjim iznosima,a li sa naznakom veze knjizenja date razlike.

SREDSTVA – prema racunovodstvenim standardima definicija sredstava je: Sredstva su samo one imovinske vrijednosti od kojih se ocekuje buduca ekonomska korist (i ona se unose u bilans a druga ne). Sva sredstva dijelimo na tekuca i stalna. Izmadju tih sredstava postoji vremenska i vrijednon granica. Tekuca su ona koja se racunaju kao trosak jedne godine a stalna duze od jedne godine.

Stalna sredstva su sredstva cija je pojedinacna vrj prilikom nabave veca od 250 KM po jedinici a tekuca su jeftinija od 250 KM po jedinici. U stalna koja imaju vrj od 250 KM po jed ukljucuju se: sredstva ekoloske zastite, alarmni uredjaji, umjetnicke slike, plemeniti metali, muzejske stvari i ostala sredstva koja se ne mogu trositi.

Stalna sredstva se dijele na: 1.Materijalna stalna sredstva – treba da vrijede vise od 250 KM po jed, da se koristi duze od 1 god i da ima fizicku supstancu. Predstavljaju konkretna dobra koja trebaju da zadovoljavaju uslove: da predstavljaju dio imovine preduzeca i da sluze za obavljanje njegove djelatnosti, da su pribavljena u namjeri da se kontinuirano koriste u poslovanju. Pribavljaju se po osnovu zakupa,lizinga i radi kontinuiranog koristenja u poslovnaju. Stalna materijalna sredstva se jos dijele na sredstva u pripremi (ona koja se prave ili pripremaju da budu u funkciji sredstva), u koristenju ili funkciji (kad se nabave i stave u funkciju), sredstva van funkcije (ona koja su 100% iskoristena)2.Nematerijalna stalna sredstva – treba da vrijede vise od 250 KM, da se koristi duze od 1 god ali da se ne vidi odn da nema fizicke supstance (osnivacka ulaganja, izdaci za razvoj, patenti, licence, kncesije, goodwil,software, zastitni znakovi itd). Da bi se nematerijalno sredstvo priznalo u bilansu stanja neophodno je da se ono: moze prepoznati (identificirati), preduzece mora imati kontrolu nad njim, da je izvjesno da ce iz tog sred pritjecati buduca ekon korist. da se izdatak za njegovo sticanje moze pouzdano izmjeriti. Samo ukoliko su zadovoljeni ovi uslovi stavka se moze prihvatiti kao stalno nematerijalno sred. Klasifikacija nemater sred: u upotrebi, u prijemu, van upotrebe. Pribavlaju se: ulaganja u prtante, licence, prava na koristenej stal sred, i u obliku prava, ucesca i dugoroc ulaganja po pribavljanju kapitala.

Stalna sredstva se dijele i na: 1. Trajna – sredstva koja imaju vrijednost sticanja ali im se pouzadno ne moze procjeniti vijek koristenja Npr. Zemljista,tunel ,autoput. Ne moze propisati korisnost u trajanju pa koliko preduzece postoji postoje i trajna sredstva. (Npr. Sume, dugogodisnji zasadi, mostovi, tuneli, sine, donji stropovi pruga,aerodroma, umjetnina, Patent- za izumitelja, moze se prodati ali je ipak trajno sred, Licenca- moze se racunati amortizacija ako se kaze na 10 god, tad je ogranicena). 2.Ograničenog vijeka trajanja – mogu se opet podijeliti u zavisnosti od toga gdje se nalazi: 1.U pripremi: koaj se prave, kupuju, pripremaju da budu sredstva, da budu koristena, namjena sredstava u pripremi je stalno sredstvo. 2.U koristenju: kad se nabave i stave u funkciju, tada su u koristenju, funkciji, u upotrebi. 3.Van funkcije: ako se iskoristi, rashoduje ili odluci prodati. Sredstva ogranicenog vjeka trajanja daju za obavezu da se upoznamo sa pojmom amortizacije, pripada pojmu troskova u rac.

Page 7: Analiza preduzeca dd kras sa stanovista mena

RACUNOVODSTVO STALNIH SREDSTAVA – 1.Pribavljanje ss – vrijednost prema kojoj se stalna sred evidentiraju u posl knjigama je tzv nabavna vrj koja se formira u procesu pribavljanja i osposobljavanja stalnog sredstva, pribavljanje ss u obliku stvari tj u materijalnom obliku su: izgradnja stalnih sredtsava tekucim sredstvima, izgradnja ss iz kredita, kupovina tekucim sredstvima, stalna sredstva primljena bez obaveze placanja i rekonstrukcija ss (moze se postici produzenjem vijeka trajanja ss, povecanjem obima ucinaka ss u okviru istog vijeka trajanja i poboljsanja kvalitete ucinka proizvoda, smanjenjem troskova po jedinici proizvoda.) Kupovina ss moze biti obavljena u zemlji ili inozemstvu, vlastiti ili tudjim sredstvima. Kad se kupuje iz inostranstva moramo dodati vrijednost carine, carinska osnovica je vrijednost do granice (vrj robe sa svim troskovima do granice). Troskovi osiguranja, prevoza koje treba platiti do mjesta preduzeca moraju se razdvojiti na troskove do granice i van granice. Carinu mora platiti uvoznik. Kad se nabavljaju zalihe placa se i PDV na sve.

2.Trosenje ss – AMORTIZACIJA – predstavlja vrijedonosni izraz izgubljene upotrebn vrj ss u procesu proizvodnje koja se u toku procesa prenosi na nove proizvode (postepeno trosenje ss). Amortzaciju imaju samo ona sredstva koja imaju ocekivanu vrijednost ( knjigovodstvenu). Osnovica je je nabavna vrj. Trajna sredstva se ne amortizuju, a sredstva sa ogranicenim vjekom trajanja se amortizuju. Amortizacija se moze primjenjivati kao funkcionalna (moze odrediti kapacitet) i kao vremenska (kada se vezuje vremenski period koristenja, bez obzira dali se koristi ili se ne koristi) i kombinacije ove dvije metode.a)Metode vremenske amortizacije – predviđeni vijek trajanja se uzima kao konstantna veličina. Vremensko rasporedjivanje troskova vrsi se neovisno od intenziteta koristenja SS. Metode vremenske amort mogu biti: linearna – konstantna amort stopa. Degresivna – posto se odr ss u prvim godinama intenzivnije koriste veci je i iznos amort i kasnije opada, progresivna – pogodna za nova preduzeca koja u pocetku manje koriste kapacitete, u pocetku manja stopa koja se kasniej povecava. Postoji dokument koji se zove nomenklatura stalnih sredstava u kojem se odredjuje vremenska amortizacija. b)Metode funkcionalne amortizacije – metoda obracuna po jedinici funkcionalnog kapaciteta K=V/gp, metoda obracuna zavisno od efektivnog trajanja procasa K=qp` c)Kombinovane metode – Zasniva se na primjeni vremenske amortizacije za utvrdjivanje godisnjih kovta, a zatim u okviru svake god za krace periode primjenjuje se funkcionalna.

Osnovica za obracun amortizacije – njeno utvrdjivanje zavisi od toga da li preduzece posluje u uslovima stabilne novcane jedinice ili u uslovima inflacije. U uslovima stabilne nj osnovicu za obracun amortizacije cini nabavna vrj ss a u inflatornim uslovima mora se izvrsiti ravalorizacija nabavne vrj, odn uskladjivanje prethodne knjigovodstvene vrj ss sa tekucim trzisnim cijenama ss koje su usljed inflacije porasle. Troskovi investicionog i tekuceg odrzavanja – se cine da bi ss moglo biti koristeno u okviru predvidjenog vjeka trajanja uz nepromjenjene karakteristike. Stopa invest odrzavanja %I= (ukupno planirani troskovi invest odrzavanja / vjek trajanja x osnovica za amortizaciju)x 100 Knjizenje obracunate amortizacije – direktni metod otpisa – krajem svakog obracunskog perioda na racunima ss vrsi se direktno umanjivanje osnovice za amortizaciju za iznos obracunate amortizacije kojom se izracunava prenesena vrj ss na nove prouizvode. – Indirektni metod otpisa – na konkretnom racunu ss evidentira se nesmanjena nabavna vrj, odn osnovica za obracun amortizacije, dok se na posebnom racunu prikazuje umanjivanje vrj ss usljed njihovog trosenja u proc pro.

3. Isknjizavanje stalnih sredstava – predstavlja zavrsetak procesa knjizenja u vezi sa odr ss. Postoji: isknjizavanje ss usljed dotrajalosti, usljed prodaje, usljed dejstva vise sile, usljed ustupanja bez naknade.

Izgradnja- ovdje se troskovi uracunavaju u cijenu zgrade. Ne smije imati RVC ili dodanu vrijednost (ne smije se dodavati zarada). U procesu nabave mozemo imati kamatu, kursnu razliku (iskljucena je kao trosak, vec je rashod). Kamta je obavezno uracunata u cijenu. Trosak se mjeri sa vremenom sticanja npr kad nabavimo masinu, pa je stavimo u pogon, nema dodavanja troskova kad se sredstvo stavi u funkciju. Dobivanje na poklon- nema fakture, onak ko daje treba imati odr ulogu i ugovor s onim kome daje. Tada treba utvrditi fer procjenjene vrj poklona – zamjena fa vrijednosti., utvrdjuje se na fer procjeni bez ucjene, monopola. Oni nisu izuzeti iz PDV-a,

Page 8: Analiza preduzeca dd kras sa stanovista mena

ko daje mora se pobrinuti i za PDV. Tom sredstvu treba odrediti karakteristike (dali je ss ili ts). Kod amortizacije ako se obracunava (u smislu odlozenog ili odgodjenog prihoda) – onoliko koliko se procjeni amortizacija, ona ne ide direktno na prihode vec dio kolika je amortizacij, a ostalo kao odlozeni prihod. Ako nema amortizacije racuna se kao prihod odmah (npr knjige zemljiste). Gubitci i dobitci na stalnim sredstvima – na poklone imamo porez na promet nekretnina, paorez na dobit (poklnon ne smije preci 0,5% vecu vrj od dobiti, u suprotnom ce platiti 30% poreza). Sredstvo se moze dati za obaveze i placa se PDV. Manjak se uvjek placa sa porezom tj PDV-om. Razmjene sredstava za potrazivanje – uspostavlja se fer vrijednost. To podlijeze PDV-u. Kompenzacija (razmjena) koja se daje ugovorom i definise se vrj. Ako se plati sa sredstvom cija je knjigovodstvena vrj jednaka 0 tada je za nas to prihod (oprosteno placanje obaveze). Nomenklatura – odredi se vrijednost amortizacije za odr sred. (kapaci,vrj i sl).

Sredstva kao VI ŠAK na inventuri – moramo prvo utvrditi fer vrj, zatim procjenimo vjek koristenja. Postoji oprez pri uzimanju viskova, da utvrdimo da li je to sredstvo nase ili tudje. Sredstva koja su jednom otpisana ne mogu se nazad vratiti knjigovodstveno jer im je vrj 0. Na viskove se ne obracunava PDV. Visak ne ide na odlozeni prihod jer ga niko nije dao. Sredstva se mogu adaptirati, remontovati. Kod remonta postoji investiciono odrzavanje kao i investicija (povecanje ss). I jedno i dr je sa PDV-om. Višak – odredjeno po inventuri. Ako se utvrdi popisom da imamo visak nekog sr, tad prvo utvrdimo fer vrj (procjenjenu) jer nema fakture (da ima nebi bio visak). Onda se procjeni vrjek koristenja ili da to sred nece imati vijek koristenja (nor slike,knjige). Opet - opreznost pri preuzimanju viska je pitanje da li je to sredstvo nase ili je mozda tudje ranije otpisano (ako je tudje ne smije se priznati jer nije nase)... Revers ili posudba – sredstva cija je knjigovodstvena vrj = 0 ne mogu se vise vratiti u knjigovodstvenu funkciju, ali se moze raditi s njima. Svaka vrj sredstva bez obzira na amortizaciju ili ne, je prihod – visak, a na to se ne obracunava PDV jer niej povezan sa fa. Visak ne ide na odlozeni prihod jer ga neko nije dao.

Otudjivanje stalnih sredstava- ss se mogu prodati, pokloniti, dati da se plati obaveza, mogu se naci kao manjak ili rashodovati nakon unistenja, elementarnih nepogoda ili kradje. Kada se sred prodaju mogu se prodati ona koja imaju sadasnju vrj a ona koja je nemaju, mogu i ona cija je vrj=0 (100% otpisana). Uglavnom ce kupac dugovati. Kad se proda, sredstva vise nema i treba isknjiziti: P-sredstva u funkciji D-I.V. za istroseni dio. Ako se proda za vecu vrj to je dobit, a za manje gubitak. Otudjenje ss mora pratiti otudjenje od vlasnika preduzeca (jeva odluka). Odluka mora biti za sve, kad se kupuje prodaje itd. Poklanjanje – vrj koja se poklanja je rashod. Ako je vrj = 0 nema PDV-a., nema rashoda. Ima porez na polonjenu vrj i ima jos porez na vrijednost nekretin.Vrj koja se poklanja ne smije preci 0,5% od ukupnog prihoda inace se mora platiti porez od 30%. Poreza enma kod otpisa. Sredstva za obaveze – Ako se daje,a vrijednost = 0 ,izmirena je obaveza prihod. Ili se gleda da li je veca ili manja data vrijednosst od obaveze, sami sebi obracunavamo PDV. Manjak je dokaz da imamo sve papire u redu, a nema sredstava,ne provjerava se vlasnistvo, cak ni fer vrj (jer ne znamo kokiko sredstvo vrijedi). Knjizi se na 3 nacina: 1.Na teret odgovornog lica – radnik, 2.Na teret 3. Na teret rashoda – mi kao firma, Manjak sa PDVom (kao da je prodato,doslo je do otudjivanja) 1.potraz. 2.potraz. – trazimo da se plati 3. Rashod – samo na nas teret.

Remontovati, adaptirati, popraviti – Postoji takuce i investiciono odrzavanje. Kako prepoznati investiciono odrzavanje a kako investicije? Kada produzimo vjek koristenja to je investicija, a ako ne produzimo to je investiciono odrzavanje. Ako mu se poveca kapacitet, kada nasim ulaganjima dobijemo novi proizvod za trziste, kada starom proizvodu napravimo promjenu kvaliteta ali pod uslovom da se smanje troskovi proizvodje predstavlja investicije. Uslovi: 1. Investicija ce se priznati kad se ugradnjom rezervnih dijelova produzi vijek trajanja SS. To je investicija. Ako se ne produzi time vijek trajanja ss to je investiciono odrzavanje. 2.Kada se sredstvu povecava kapacitet 3. Kada ulozimo da dobijiemo novi „recept“ od izumitelja 4. Kada starom proizvodu poboljsamo kvalitet, pod uslovima da se smanje trosk

Page 9: Analiza preduzeca dd kras sa stanovista mena

REVALORIZACIJA Stalnim sredstvom se povecava vrj po principu revalorizacije (ponovno utvrdjivanje vrj). Utvrditi vrj priblizno trzisnoj. Primjenjuje se kod ss kako bi na trzistu priblizno vrijedilo da ga se sada uzima. Masina koja je otpisana ne moze se ponovo revalizovati niti vretiti. Ona je obavezna za sva preduzeca, kada je inflacija veca od 10% god, ili u vise godina uzastopno, ako je manje nije obavezna ali se moze raditi. Revalorizacija znaci postojecu vrj u upotrebi, poveca im (-ss) se vrj za taj procenat . Efekat realorizacije nije prihod nego povecanje rezerve kapitala. Revaloriziranje (razlika povecanja sredstava i povecanja I.V. SS). To je povecanje kapitala. Knjizi se u klasi kapitala kao revalorizovane vrijednosti nasih sredstva. Iz revalorizovane rezerve se moze pokriti gubitak. Ranije IV 50 000 a sada 55 000 (povecalo) i jos 5 000 na rezervama i to je 110 000 ,sada nase sredsvo vrijedi 110 000 KM. St. Sredstva I.V. St. Sredstava 100 000 50 00010% 10 000 5 000 5 000

GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA – to je pozicija koja dovodi u ravnotezu bilans stanja u slucaju kada je neto imovina negativna odnosno kada su ukupne obaveze vece od imovine. GUBITAK nastaje kada je finansijski rezultat negativan. On se pokriva iz rezervnog kapitala, ako je rezervni kapital veci od gubitka. Ukoliko je gubitak veci od rezervnog kapitala on ce se pokrivati do visine rezervnog kapitala, a razlika se prenosi na racun nepokrivenih gubitaka koji se prenosi u bilnasno stanje aktive. Ako preduzece nema uopce rezervnog kapitala ukupan gubitak se prenosi na racn nepokrivenih gubitaka, a on se prenosi u narednu fin god i otpisuje se na teret pozitivnog fin rezultata. Moze da bude u jednoj god ako je finansijski rezultat veci od gubitka ili postepeno.

UPISANI A NEUPLACENI KAPITAL – pojava pozicije koja se ovako naziva vezana je za osnivanje privrednog drustva i odnosi se na potrazivanje. Unos osnivackog uloga moze se vrsiti supcesivno, na rate tokom odredjenog vremenskog perioda, sto je regulisano ugovorom o osnivanju. Prilikom osnivanja preduzeca osnivacki kapital moze biti unesen u novcu, stvarima i pravima, a sve izrazeno u vrijednosti. Vrlo je vazno da se aktom o osnivanju preduzeca mora unaprijed utvrditi rok za naknadu ostatka osnivackog uloga.GOODWILL (dobar glas,reputacija preduzeca) uglavnom je rezultat minulog rada, postignutog ugleda. Uslovi pod kojim se ostvaruje goodwill: 1. goodwill nastaje kada se radi o transakciji izmedju dva pravna lica(jedno kupuje drugo) 2. da je trzisna vrijednost veca od fer procijenjene kupljenog pravnog lica 3. prilikom ove transakcije gasi se identitet kupljenog u korist kupca te se konsolidacijom bilansa kupca formira goodwill. Goodwill bi se mogao okarakterisati kao vise placena vrijednost u odnosu na fer procijenjenu. Goodwill nastaje u dva slucaja: 1. kad preduzece A kupi sve dionice pred.B po trzisnoj cijeni 2. kad u jednom trenutku pred. A kupi neto vrijednost sredstava i obaveza pred.B poslije cega B prestaje posojati kao pravni subjekt. NEGATIVNI GOODWILL je manje plaćen iznos u odnosu na fer knjigovodstvenu vrj stečenog udjela. Kad smo nešto manje platiti nego što vrijedi prema fer procjeni vrijednosti, očekivane koristi. Goodlwill se amortizuje jer je njegov vijek trajanja max 20 gdo, u nekim slučajevima i do 25 god.

FER VRIJEDNOST sredstava i obaveza utvrduje se u odnosu na tekuću upotrebu sredstava i obaveza i ne odnosi se na bilo koju namjeravanu ili moguću upotrebu tog sredstva ili obaveze.

VREMENSKA RAZGRANICENJA – da bi bilans bio realan nakon knjizenja svih poslovnih promjena na kraju posl.godine mora se izvrsiti analiza svih dospjelih a neobracunatih prihoda i rashoda koji pripadaju tekucem vremenskom periodu. Dakle sve sto se odnosi na slijedeci posl.period ima da se knjigovodstvenim putem prenese i obracuna u narednoj poslovnoj godini. Racune razgranicenja koristimo u cilju pravilnog i adekvatnog rasporeda rashoda i prihoda, da u svakom periodu iskazemo rashode i prihode koji su nastali u tom periodu. Posoje dvije vrste vremenskih razgr. AVR I PVR. A i jedna i druga dijelimo na kratkor- do 12 mjeseci i dugor – preko 12 mjeseci.

Page 10: Analiza preduzeca dd kras sa stanovista mena

AKTIVNA VREMENSKA RAZGRANICENJA-AVR – mogu se podijeliti kao 1.unaprijed placeni rashodi(unaprijed placeni trosak zakupnine, osiguranja, reklame, razne pretplate na strucne casopise) 2.obracunati a neuplaceni prihodi( prodaja i isporuka gotovih proizvoda je izvrsena u jednom a faktura ce biti ispostavljena prvim danim narednog obracunskog perioda). Na kraju isteka roka trajanja AVR u zavisnosti o tome da li se radi o prihodima ili rashodima imat ce razlicito knjizenje.

Kod rashoda se pojavljuju kada je rashod odn trosak unapred naplacen. Ukoliko se radi o negativnom sladu kod rashoda i ukoliko se po isteku roka pojavi D saldo razliku cemo knjiziti kao povrat novca za vise uplacene rashode. Ako bi se na kraju obracunskog perioda pojavio slado P karaktera kod knjizenja rashoda to bi znacilo da je trosak nastao u vecem iznosu nego sto je placen unapred, razlika ce se knjiziti u korist prihoda a kao balans vec obrac pozicija u CK i pozicija vise obarc troska. Kod prihoda se pojavljuju u slučaju kada je prihod obračunat ali ne i naplaćen. Ako se pojavi saldo kod aktivnog racuna prihoda na D strani to znaci da smo vise obracunali nego sto smo naplatili prihod. S obzirom da se AVR moraju gasiti s istekom njihovog roka, negativni saldo cemo knjiziti kao rashod. Ako bi se kod AVR u slucaju prihoda tj da smo vise naplatili nego sto smo obracunali prihod-potrebno je provjeriti da li se radi o gresci i ispraviti je, a ako je naplata stvarna treba je knjiziti u korist prihoda na racunu osnovnih prihoda.

PASIVNA VREMENSKA RAZGRANICENJA –PVR – mogu se pojaviti kao: 1.obracunati a neplaceni rashodi (kad faktura ne stigne u predvidjenom roku ili se faktura po pravilu uvijek dostavlja u narednom mjesecu za prethodni, a kraj obracunskog perioda-troskovi el.energije, vode i sl.) 2.unaprijed naplaceni prihodi ( unaprijed naplacene zakupnine npr.prodaja gotovih proizvoda na kredit s tim da kamata moze da bude naplacena unaprijed). Ona su u suprotnom znacenju od aktivnih. PVR sa aspekta rashoda ce se pojaviti u slucaju obracunati a neplaceni rashoda. Kod PVR u koliko je saldo P kod rashoda to znaci da su obracunati a neplaceni rashod – placeni u manjem iznosu od obracunatog. Razlika ce se prenijeti u korist ostalih prihoda radi bilansne ravnoteze u bilansu uspjeha. U slučaju rashoda na D strani znači da je rashod nastao u većem iznosu od obračunatog , takve fakture se dodatno plaćaju a razlika ide na teret rashoda. Kod prihoda stavlja preduzece u duznicki polozaj, po principu unapred naplacenog prihoda. Kad se kod PVR prihoda pojavi D saldo to znaci da smo ostvarili manji prihod od unaprijed naplacenog. Razlika ukoliko to pozicija dozvoljava treba biti vracena, a ukoliko ne isknjizava se preko rashoda. Ukoliko je saldo po isteku roka P karaktera kod prihoda to znaci da su prihodi manje naplaceni nego sto su stvarno nastali, razlika se treba isknjiziti u korist ostalih prihoda, u suprotnom potrazivanje ce se otpisati preko I.V.

ZALIHE – su tekuća sredstva materijalnog oblika koji se trebaju koristiti. Oni su kategorija materijalnih seredstva, a nema nematerijalnih niti prelaznih kategorija. Pojavljuju se: a) kao kategorija koja se nabavlja da bi se koristila u proizvodnji (materijal, sitan inventar, ambalaza, rezervni dijelovi) b)kupuje se radi prodaje (roba stečena iz dr izvora) c)dobija se iz proizvodnje, kanverzije drugih zaliha (poluproizvodi, nusproizvodi, gotovi proizvodi i nedovršena proizvodnja). Pribavljanje zaliha obuhvata: 1.iz kupvine 2.dobivanjem na poklon 3.razmjenom potrazivanja 4.viskom 5.otuđenjem dr sredstva kao sto su stalna koja se pojave kao otpad.1.KUPOVINA – kod nabavke u cijenu kostanja ulazi vrj iz fakture. U nabavnu vrj mogu biti uračunati i troškovi, koje zovemo zavisni troškovi nabavke, a to su: obračunati svi troškovi koje treba platiti osim faskturne vrijednosti do nabake do skladišta kupca. Na tu vrj ulaze troškavi za prijevoz, osiguranja, utovar-istovar i skladištenje dok nisu došle do kupca, sva sto platimo do odredišta. Prema rs br 2 u zalihe treba uračunati sve troškove. - Inostranstvo – tu treba na granici preci i prijaviti zalihe i to na carinskoj tarifi, tu se privremeno obracunava franko fakturna vrj i tu ulaze svi troškovi do granice (troskovi prevoza), a ne troskovi do skladista kupca. Svi roškovi se raspodjele. Na carinis e obracunava carinska osnovica, a u nju ulazi fakturna vrj i zavisni troskovi od nabavke do carine. Dalje se dodaju troskovi u zemlji (u granicama BiH). Troskovi prevoza do granice BiH su oslobodjeni PDV-a a u granici pice uvecani za PDV. Kad se zalihe nabave, pojavi se kursna razlika .Do kraja 2005 god kursna razlika je bila sastavni dio cjene kostanja ali izmejnom standarda 32 iskljucuje negativnu kursnu razliku i direktno je stavlja na rashode. Kamata – od standarda 32 racunanje kamate ostalo je nepromjenjeno.

Page 11: Analiza preduzeca dd kras sa stanovista mena

Ako imamo kredite, placamo kamatu na kredite. Troskovi skladista – mogu se koristiti privremeno tudja skladista ili spediterska ili cak skladista kad nabavimo robu. Treba razlikovati: A) tudje skladiste- to su nam zavisni troskovi (dok traje proces nabavke, to nije zakupnina koja ce biti trosak prizvodnje). Kada nabavimo zalihe, a koristimo tudje skladiste poslije nabavke nema zavisnih troskova, vec ce to biti trosak proizvodnje. B) vlastito skladiste – njegovo koristenje i u procesu nabave i nakon nabave ne upisuje se kao najamnina vec kao amortizacija SS. PDV se ne racuna u cijenu nabavke u ovim slucajevima gdje drzava ima obavezu da na vrati zavisne troskove. Ako platimo PDv kroz fakturu dobavljaca nece biti zavisnih troskova nabavke zalihe. Svi povratni porezi se ne smiju uracunati u cijenu zaliha. - Domace Trziste – nema carine zalihe imaju isti način obračuna nabavne vrj. U cijenu se računaju svi troskovi uz fakturu koji nastaju do mjesta odredista gdje ce koristiti odr svrsi.

2.DOBIVANJE NA POKLON - ako zalihe nisu placne, nema fakture. PDV je ugl porez koji se vezuje za fakturu. Kod primaoca nema dobivanja ali zato ima davaoc. Ima tretman kao da je prodao i mora obracunati i platiti PDV. Primljeno tekuce sredtvo nema fakturne vrj, treba napraviti zapisnik o fer procjenjenoj vrj izmedju nas kao primaoca i davaoca. Fer procjenjena vrj igra ulogu isto kao i fakturna, napravi se zapisnik o primo predaji vrj. Fer procjenjena vrj duguje, a ono sto smo primili a nismo platiti je prihod. Prihodi koji dolaze iz prometa i placaju se su direktni, a oni koji ne dolaze na trziste i ne placaju se su indirektni prihodi. Onaj ko daje ima tacnu knjigovodstvenu vjr, a onaj ko prima nemora je znati pa se tako utvrdjuje fer vrj. Ko daje zalihe imace PDV a ko prima nema PDV-a. Ko daje ima pravo na popust na poreznu dobit do nivoa 0,5%, priznaju mu se rashodi, a iznad 0,5% ukljucuje se u osnovicu za PDV. Ako se pokloni otpisana vrj nema poreza na dobit. Nasljedstvo nije poklon.

3.U RAZMJENI ZA POTRAZIVNJE – ako se potrazivanje ne moze platiti u novcu onda se prihvati nesto drugo. Kad se dobije takav materijal zaduzice se zalihe a razduziti obaveze kupca. To se mor aprikazati i preko PDV-a. Ko daje mat. ispostavlja fakturu na kojem stoji porez a razlika njegove fakture i nase dobiti ili je prih ili manjak-rash.

4. VIŠAK – POSLJEDICA INVENTURNIH RAZLIKA – na prihod se ne racuna PDV, to je stvarni prihod. Ako su formalni viskovi (netacno proknjizeno) tad nece biti prihoda niti viska. Visak nastaje u slucaju kad komisjija utvrdi zalihe a nema adekvatne dok za to medjutim postoji zapisnih da su pronadjene. Ne smije se priznati prihod kao visak jer ce to uci u fin rezultat, kao niti zalihe koje smo ranije otpisali, primili od dr na cuvanje ili doradu. Treba utvrditi dali je to stvarni ili formalni visak,a ne odma priznati prih

RAČUN OBRAČUNSKE VRJ ZALIHA – STVARNA CIJENA – pravilnikom je dozvoljeno pravnom licu da odredi stalnu cijenu ali uz nju idu i odstupanja od cijena. Kad se zalihe nabave mogu se dalje evidentirati: a)na skladištu b)dati u proizvodnju c)prodati iako nema namjene d)pokloniti e)dati u razmjenu za obaveze f)manjkom SPECIFIČNOSTI – KOLIČINSKI RABAT – koji kupac dobija uz nabavku, to ne nešto što se daje kao nagrada što kupujemo kod njega veću količinu robe. Rabat nema na fakturi, ima na otpremnici, na zalihama. Pisat ce se povecanje zalihe i to ce za nas biti prihod (jer je to poklon kao dobar posl partner). Na tu količinu se ne placa PDV.KKad se budu otudjivali palćatće se.

Postoje 3 evidencije materijala i zaliha : a) finansijska (samo vrijednost i vrsta zalihe) b) materijalna (i ulaz i izlaz i saldo po količini,cijeni i vrj i zove se analitička evidencija). c)magacinska (po količini – ulaz,izlaz i stanje, ne interesuje nas cijena). Otudjenje materijala - moze biti po sistemu da platimo svoju obavezu. Ako nemam sredstva pa dajemo zalihe i to po KV. Npr. Dobavljač ne zna da smo otpisali zalihe (nije istekao rok, KV=0 jer smo otpisali). Kad se to daje tako sve obaveze koje se izmire su prihodti, dali mi 200 ili 300 kg isto je za nas, kao da nam je obaveza oprostena. To je indirektni prihod. Ovaj prihod je bez PDVa jer kad smo ga ranije nabavili dobili smo fakturu i tu imamo PDV, a ne mozemo 2 puta racunati PDV.

Page 12: Analiza preduzeca dd kras sa stanovista mena

Manjkovi na zalihama – potrebno je provjeriti dali je to stvarno manjak: 1.formalnog karaktra (mi smo prodali, kupcu a nismo isknjizili pa se pojavio manjak). 2.stvarnog karaktera (tu se pita jeli taj manjak u teretu- kalo rastura loma i kvara- ako je manjak 3000, a kalo dozvoljen 5000 i to je onda trosak bez PDVa a ako je preko granice sve ce biti sa PDVom.

SITAN INVENTAR – pod sitnim inventarom se smatraju oruđa za rad ciji je vijek trajanja do jedne godine ili nisu navedeni u nomenklaturi za obracun amortizacije utvrdjene pozitivnim propisima. Sitni alat i inventar na zalihama u knjigovodstvu vodi se po tzv nabavnoj ccijeni. Pod nabavnom se podrazumjeva fakturna cijena i svi troskovi nabave i dopreme sitnog inv: troskovi prevoza,utovora,istovara,osiguranja,carine itd. Nabavna ciejna moze biti stvarna i planska. Formiranje nabavne cijene vrsi se na racunu „nabavke sitnog inventara“. Rn.Dobavljači>Rn.NabavkaSit.inv>Rn.ZaliheSit.inv.Rn.ZRRn.Blagajna

OBRACUN I KNJIZENJE TROSKOVA MATERIJ -u uslovima kad se vode po stvarnim nabav cijenPrilikom izdavanja materijala sa skladista u procesu proizvodnje postavlja se osnovno pitanje: po kojoj cijeni obracunati utrosak materijala u slucaju da se za isti materijal pojavljuju razlicite stvarne i nabavna cijene. Poznato je nekoliko metoda obracuna troskova u takvim uslovima:

1.FIFO METOD- prva ulazna je ujedno i prva izlazna cijena. Prednosti fifo metode ogleda se u tome sto jedinicna cijena nije uzrok zastarjevanja zaliha. Nedostatak fifo metode ogleda se u tome sto u vecini slucajeva ranije cijene su mnogo vece od sadasnjih robnih cijena. Prva, ulazna cijena nije statistička nego dinamička veličina i promjenjiva je u vremenu u zavisnosti od utroška materijala. Ukoliko je utrošen sav materijal njegova cijena se tim obračunom gasi. Ukoliko su cijene u stalnom porastu ovaj metod obračuna imat će za posljedicu da se valorizovanje zaliha vrsi po priblizno trzisnim cijenama, dok ce troskovi biti obracunati po po cienama prethodnih perioda nabave.

2.LIFO METOD – posljedna cijena ulazna ujedno je i prva izlazna. Prednost ligo metode ogleda se u tome sto ona iza sebe ne ostavlja mogucnost negativnog inflatornog dejstva ili se to dejstvo minimizira. Nedostatak lifo metode ogleda se u tome sto se sve zalihe izvan posljednje cijene nabavke najcesce stavljaju van funkcije. Efekti primjene ovog metoda obracuna troskova na valoriziranje zaliha meterijala i troskova materijala moraju se posmatrati u zavisnosti uslova na trzistu tj od karakt kretanja cijen

3.METOD PO PROSJECNIM CIJENAMA- po ovom metodu troskovi materijala obracunavaju se na osnovu prosjecne nabavne cijene prethodnih nabavki. Prosjecna cijena predstavlja ponderisanu srednju vrijednost, dobiva se dijeljenjem vrijedonosnog stanja zaliha materijala sa kolicinom te vrste materijala na skladistu. Moze se vrstiti na dva nacina: 1. obracun prosjecne cijene za svako prosjecno izdavanje materijala 2. obracun prosjecne cijene za obracunski period izdatog materijala( po pravilu mjesecno). Ovaj metod je prakticniji.4.HIFO METOD- ne upotrebljava se!

AMBALAŽA – Ambalaza moze biti povratna i nepovratna. Nepovratna se nigdje ne biljezi. Koju smo kupili za vlastite potrebe treba takodjer rashodovati u periodu od 12 mjeseci ili ih vratiti dobavljacu ukoliko on to zahtjeva. Ukoliko zalihe ambalaze vratimo dobavljacu, ranije formirane obaveze za ambalazu ce se stornirati za vrj vracene ambalaze. Izdate ambalaze u upotrebu ce se otpisati u roku od 12 mjeseci po 100% ili 50% metodom u zavisnosti od politike menadzemnta i vrj koju otpisujemo. Oambalaza koja je kupljena, koristena i otpisana vodi se u VBE. Ne moze se otpisati ambalaza ako nismo prodali sadrzinu. I palete se smatraju ambalazom.

Rezervni dijelovi se ugradjuju u opravku opreme, masine, imaju karakter troska. D-trosak rezervni dijelovi P-rezervni dijelovi. A ako se priznaje kao stalno sredstvo D-ss u pripremi P-rezervni dijelovi.

Page 13: Analiza preduzeca dd kras sa stanovista mena

Auto gume – pripadaju zalihama ako je vrijednost do 250KM, trose se kao inventar. U tretmanu su razervnih dijelova. Jedine gume koje nemaju takav tretman su gunme koje npr dodju na sredstvu. One sus astavni dio sredst.

REPROMATERIJAL – nije kuplje, samo smo ga proizveli. Pa se odr zalihe kao i gotovi proizvodi zadrzavaju kod sebe kao repromaterijal npr psenica – za sadnju. Na takav materijal se ne smije racuna razlika u cijeni ne racuna se niti ulazni ni izlazni PDV. Ali se pravi interni obracun da se to svede i pravi se interna ispravka, drzava ne namece PDV jer ga nismo prodali samo ostavili sebi. Moramo imati evidenciju da nije podlozno PDVu, mozemo nekom dr ustupiti to kao reklamu ali se onda na to racuna PDV. Pojedinacna vjr ne smije biti veca od 20 km po jedinici, i nismo duzni platiti PDV ni kad se stavlja u pogon.

ZALIHE GOTOVIH PROIZVODA – predstavljaju rezultat procesa proizvodnje ili rezultat dobivanja zaliha po osnovu izmirenja duznicko povjerilackih odnosa od dr pravnih lica. Zalihe imaju svoju CK. Bez obzira da li su zalihe gotovih proizvoda dobivene iz tekuce proizvodnej ili duznicko povjerilackih odnosa, viskova, donacija i sl evidentiraju se po CK ili po prosjecnoj cijeni. Kod zaliha gotovih proizvoda se moze pojaviti izraz neto prodajne cijene. Ona predstvalja vrj naknadnog troska koji je moguce ostvariti iz prodaje. Pravo formiranja neto prodajne cijene pravno lice stice nakon isteka roka od 12 mjeseci starosti zaliha. Razlika neto prodajne i raniej CK predstavlja ostali rashod. Neto cijena nije iskljucena iz obaveze poreza na promet. Gotovi proizvodi se mogu predati na doradu, obradi i vracaju se na zalihe ali po vecoj cijeni. Ako se evidentiraju po stalnim cijenama troskovi obrade i dorade evidentiraju se kroz razliku u odstupanju cijena.

Kod sitnog alata i inventara obracun troskova se vrsi: a)po 100%-tnoj metodi b)po 50%-tnoj metodi otpisa. 100%-tna metoda podrazumjeva da je ukupna vrj inventara izdata u proizv ili upotrebu jednokratno 100% trosak. 50%-tna , direktna metoda. 50% izdatog inventara evidentira kao trosak a 50% kao inventar u upotrebi (analiticki racun sitnog inventara na zalihama). Ovih dr 50% ce se otpisati iz upotrebe u dr obrc periodu. 50%-tna indirektna metoda. 100% inventar stavlaj u upotrebu,a nakon toga 50% knjizi na troskove preko ispravke vrj. Nakon drugog otpisa izvrsit ce se rashodovanje inventara tako da kod inventara trebamo razlikovati otpis od rashodovanja. Otpis predstavlja obracun i knjizenje tros inventara, a rashodovanje isknjizavanje otpisanih vrj inv sa zalih.

GOTOVINA, KRATKOROČNA POTRAZIVANJA I ULAGANJA – ovo su aktivni računi. Tekuca sredstva. -Gotovina kao obl sredstava podrazumjeva novcana sredstva na ZR, Blagajni. Otvoreni akreditivi i plemeniti metali su specificni oblici. U grupu gotovine ulaze ii racuni koji nemaju tretman na ZR ili blagajni. Specifcni oblici ove gotovine su mjenice, cekovi, hartije s rokom uplate do 12 mjeseci itd. Te kategorije nazivamo novcani ekvivalenti. ZR predstavlja racun preko kojeg se vrsi promet gotovine izmedju pravnih lica i izmedju vlastite blagajne i ZR. (Valuta je efektivni novac, Deviza je pravo po stranim sredstvima placanja- tu se pojavljuje kursna razlika, Otvoreni akreditivi su trosenje sredstava uz avans – unapred uplacena sredstva). - Kratkoročna potraziv spadaju u grupu prelaznih sredstava. To jest ocekivana sredstva nastala na relaciji ucinjenih usluga. U kategoriju KP spadaju: potrazivanja od kupaca, od zaposlenih, po poslovanju komisiono, d drzave i drzavnih institucija... - Dionice – kod njih ne znamo dal li cemo imati dobit ili gubitak. Izgubljena vrj ce se knjiziti na teret rashoda preko I.V. Kod slucajeva poput kratkorocnih,komercijalnih,novcanih kredita imamo duznicku stranu pa se pojavljuju racuni sumnjivih i spornih potraziv i ovdje imamo rac I.V.

-Sve što se troši u proizvodnji se dijeli na: 1.materijalne troškove 2.amoritizacija 3.troškovi plata 4.troškovi usluga 5.troškovi finansiranja 6.ukalkulisanja i rezervisanja vrste i obaveze. Sve što sa zaliha trošimo su materijalni troškovi. A kao rezultat proizvodnog procesa imamo: gotov proizvod, poluproizvod i proizvodnja u toku.1.TROŠAK ENERGIJE je uvršten u trošak materijala jer nema vrsta energije koje se ne mogu proizvoditi od zaliha ili koja se ne može uskladištiti ili koja je priihvaćena kao osnovni mat trošak. Nije usluga iako se kalkuliše od strane elektro privrede. Energija je trošak koji se može predvidjeti i to na osnovu fakture – stvarne vrj (D-

Page 14: Analiza preduzeca dd kras sa stanovista mena

trošak energije, P-dobavljači) ili ako se predvidja obračun (D-trošak energije, P-vremenska razgraničenja). Postoji energija koaj se može uskladištiti to je npr akumulator. 2.AMORTIZACIJA – je prirodni trošak u strukturi materijalnih troškova. – predstavlja vrijedonosni izraz izgubljene upotrebn vrj ss u procesu proizvodnje koja se u toku procesa prenosi na nove proizvode (postepeno trosenje ss). Amortzaciju imaju samo ona sredstva koja imaju ocekivanu vrijednost ( knjigovodstvenu). Osnovica je je nabavna vrj. Trajna sredstva se ne amortizuju, a sredstva sa ogranicenim vjekom trajanja se amortizuju. Amortizacija se moze primjenjivati kao funkcionalna i kao vremenska .3.TROŠKOVI PLATA – nastali na osnovu zakona o platama i naknade plata i ugovora o radu. Javlja se obaveza poslodavca da obračuna platu, da je plati, plati porez i doprinos. Plata je obavezan trošak i ako nema para da se isplati. Za poslodavca je trošak bruto plata, porez na platu, doprinos na plate i isplate. (D-trosak plate,P-obaveze za poreze i doprinose).plata se moze isplatiti u novcanim sredstvima ako to druga strana prihvati (matijalu ili robi) i tad postoji porez 69% obaveze za poreze i doprinose, a za poslodavca 169%. Bez opzira sto smo platiti plate sa blagajne duzni smo i poreze i doprinose platiti sa ZR. Naknade plata – su razni iznosi koji su poslodavci duzni da plate radnicima: putni troskovi, bolovanje, troskovi radnicima odvojenim od pordice, za skolovanje godisnje odmore itd. Postoji: prekovremeni rad koji se placa i nekad vise nego rad (ima platu,poreze i doprinose ali je stopa ista kao i kod obicne plate) i beneficirani koji se ne plaća ali se priznaje kroz ubrzano penzionisanje, vise doprinose za PIO. Posto je i odredjena ogranicenja koja kada predjemo moramo paltiti poreze na primanja, iznad onog sto je odobreno. U ovom slucaju se placaju porezi.4. USULUGE – razvrstavaju se od namjene, PDV je isti za usluge i proizvode. Kao sastavni dio troskova proizvodnje zbog svog karakter,nastanka itd nije ih moguce podjeliti na proizvoidne i neproizvodne. Usluge se knjize u bruto iznosu. Ova kategorija podlozna je „friziranju“ finansijskog rzultata.5.TROŠKOVI FINANSIRANJA – povodom kursnih razlika – samo one koje su se dogodile u procsu proizvodnje a sve ono sto je kursna razlika i kamata koja se ne desava u tekucem periodu predstavlja prihode ili rashode.6.UKLAKULISANJE I REZERVISANJE – za rizike i obaveze ne mogu se lako predvidjeti da li ce nastati, a ako ne nastanu velika je steta. Npr. elementarne nepogode, gubitak na radnom postupku itd. Rezervisemo vrj odakle cemo ga nadoknaditi a ako ne nastane onda cemo to oprihodovati. (odrzavanje kondicije garantnog roka). Ako je veci trosak nego rezervisanje onda imamo rashod.

KLAO, RASTUR, KVAR I LOM – (Evidencija Materijala) - Trošak materijala može nastati po osnovi obračunaotg kala, rastur, lom i kvar. Da bi imali pravo na taj obračun moramo napraviti svoj pravilnik. Kalo je zakonsko otuđene sredstava i na to se ne plaća PDV, na manjak, samo ako ima pravilnik. Kalo se kod prizvodnih preduzeća dozvaljava na repromaterijal a ne na kancelarijski materijal. Ukoliko je kalo, rastur, kvar i lom nastao u vecem procentu od zakonski odobrenog, pravno lice je duzno platiti porez na promet kao da je zalihe prodao za priznate rashode kalo, rastura, kvara i loma iznad procenta zakonom odonrenog nivoa, preduzece moze zaduziti odgovornog radnika ukoliko ga smatra odgovornim za prekomjerni trosak. Ukoliko se odredjeni iznos stavi na teret odgovornog lica, on se istovremeno ne moze staviti na teret troskova. To znaci da ce se troskovi kalo, rastura, kvara i loma smanjiti za iznos stavljen na teret odgovornog lica . 1.za njega moze biti zaduzen radnik jer je on time upravljao 2.ako je osigurano moze se naplatiti steta 3 ako je an teret preduzeca to je rashod. Sva 3 slucaja idu preko PDV.

KAPITAL – je vlasnistvo vlasnika, nesto sto pripada vlasnicima. Postoje 2 vrste: osnivacki i osnovni.Osnivcki kapital je onaj koji se javlja u procesu osnivanja preduzeca tj u prvoj godini, a kasnije se taj kapital pretvara u osnovni. Postoje 4 vrste preduzeca: 1.Dionicko drustvo DD 2.Drustvo sa ogranicenom odgovornoscu DOO 3.Drustvo sa neogranicenom odgovornoscu DNO 4.Komanditno drustvo. - DD svoj kapital dijeli na dionice a sva ostala drustva na udjele. Na berzi se mogu pojaviti samo DD. Za DD osnivacki kapital iznosi 50 000 KM. Za DOO 10 000 ako je vise suvlasnika a ako je jedan vlasnik potrebno je 2 000 KM. Niti jedno drustvo u pocetnom bilansu ne moze unijeti obavezu kao izvor, nego samo ako kapital koji se nalazi u pasivi. U DD je jako visoka rezerva, 25% kapitala mora biti u rezervi. Kod svakog preduzeca nisu iste stope rezerve. Kod DOO i DNO su rezerve 10% kapitala. Kod DD se ppromet vrsi preko berze i vlasnik nikog ne mora pitati za prodaju dionica.

Page 15: Analiza preduzeca dd kras sa stanovista mena

Kod udjela je propisano da se udio ponudi prvo suvlasniku(ponuda vrijedi 6 mjeseci) a onda ko zeli da kupi. U okviru kapitala postoji nekoliko gupa a to su: osnovni kapital, dionicarska premija, revalorizaciona rezerva, rezerva, akumulirana dobit, dobit tekuceg perioda, vlastite dionice otkupljene na trzistu koje drzi pravno lice. U kontnim planovima postoje konta kao sto su akumulirani gubitak koja se moraju namiriti iz kapitala. Dionicka premija je zarada na dionici i promet njima moze biti pozz i negativan. Smanjenje kapitala se mora oglasiti u javnim novinama.

OBAVEZE- predstavljaju dugorocni promet iz procesa nabavke sredstava. Obaveze se dijele na: obaveze koje mogu proisteci iz ugovorai obaveze koje drzava odredi pravnim licima. Vremenska ogranicenja koja imaju karakter obaveza zovu se pasivna vremenska ogranicenja. Obaveze se jos dijele na kratkorocne(do 12 mjeseci) i dugorocne (preko 12 mjeseci). Postoje obaveze prema drzavi, bankama, stanovnistvu, to je nesto sto je potrebno platiti. Obaveze su izvori sredstava i imaju privremeni karakter. U trajne izvore ubrajamo kapital. Sve dok se obaveza ne plati, drugo je lice vlasnik tog sredstva. Sve sto se nalazi u aktivi nije u vlasnistvu preduzeca, sve sto pripada obavezama to je tudje i nije u vlasnistvu vlasnika kapitala. Posoje i izvedene obaveze a to su razne kazne, penali i one su naknadno obracunate. Obaveza predstavlja odliv sredstava tj. placanje. Ostale obaveze se mogu kompenzirati drugim sredstvima. Obaveze prema zaposlenima regulise standard 19. ovaj standard razdvaja tu obavezu na kratkorocnu i dugorocnu, to je jedina obaveza koja nije kapitalisana(nema kamate). Iz standarda se izdvajaju dvije varijante: da se plati kamata na platu, da se neisplacene plate u roku od 12 mjeseci pretvaraju u dionice. Postoje i obaveze prema ulagacima i postoji nekoliko principa ulaganja: kratkorocne i dugorocne sa kojima ucestvujemo u kapitalu i ulaganje u buduce dionice. Ako se obaveza ne plati nego se otpise tada nece doci do odliva sredstava i aktiva ce ostati ista. Ukoliko se obaveza oprosti, taj oprost je evidencija prihoda i to zahtjeva odredjenu dokumentacijau. Od druge strane mora se traziti dokaz za oprosteni dug. Ako se obaveza oprosti, to je obaveza dva lica i treba izvrsiti ispravku obaveze za PDV, a dr.lice nema pravo na povratni PDV. Kod zajednickih ulaganja mora se odrediti nosilac projekta, a svi ostali su ulagaci. Imamo obaveze koje se ne mogu tuziti jer smo se unaprijed vec sve dogovorili. Postoji razlika kada se ulaze u zajednicki projekt i ulaganje u dionice. Kada se kupe dionice, to ulaganje ne moze propasti tako lako, i vlasnik ima pravo na dividendu. Unaprijed naplacen prihod je PVR. Avans se razlikuje od razgranicenja. U kreditu je moguce razgraniciti kamatuali ne i glavnicu. Ne mogu se razgraniciti operativni prihodii, rashodi i troskovi koji pripadaju avansu. Skrivanje obaveze je racunovodstveno nedopustivo.

ZAKLJUČNI LIST, ZAKLJUČNI BILANS STANJA I ZAKLJUČNO KNJIŽENJE Na kraju godine, nakon sto se obavi knjizenje svih posl.dogadjaja, ukljucujuci i prices formiranja i raspodjele financ.rezultata, sacinjava se zakljucni list. On se sastoji od bruto bilansa i saldo bilansa i izgleda :

U zakljucnom bilansu stanja se vrsi sistematiziranje podataka saldo-bilansa na nacin prema osnovnim grupama sredstava i izvora sredstava. Zakljucno knjizenje u dnevniku i gl.knjizi se sprovodi tako sto se zaduze svi racuni koji imaju pasivan saldo u saldo-bilansu, a odobre racuni koji u saldo-bilansu imaju aktivan saldo. Na pocetku naderedne godine, na osnovu bilansa stanja prethodne godine, koji u isto vrijeme predstavlja i pocetni bilans za narednu godinu, otvaraju se nove posl.knjige i upisuju pocetna stanja na nacin kako je to ranije opisano.