UVOD U HRVATSKI JEZIK

• Najstariju gramatiku hrvatskog jezika napisao je isusovac Bartol Kašić početkom 17. stoljeća. Knjiga je objavljena u Rimu 1604. godine.

• Već 1630.-ih godina Biblija je prevedena na hrvatski jezik.

• Hrvatski jezik je skupni naziv za nacionalni standardni jezik i skup narječja kojim govore Hrvati.

• Hrvatski je službeni jezik Republike Hrvatske, jedan od tri službena jezika BiH i također jedan od 24 službena jezika EU.

• Hrvatskim jezikom priča 5 546 590 ljudi.

GRAMATIKA U HRVATSKOM JEZIKU

• U hrvatskom jeziku imamo sedam padeža: nominativ, genitiv, dativ, akuzativ, vokativ, lokativ i instrumental.

• Razlikujemo promjenjive vrste riječi (imenice, glagoli, pridjevi, zamjenice i neki brojevi) i nepromjenjive (prilozi, prijedlozi, veznici, čestice i usklici).

• Osnove gramatike hrvatskog jezika su: FONETIKA I FONOLOGIJA (glasovi, fonemi, alofoni, glasovne promjene i naglasci) , MORFOLOGIJA (morfemi i alomorfi) , SINTAKSA (rečenica, podjela rečenica i rečenični dijelovi).

NARJEČJA

• Hrvatski jezik ima tri narječja: štokavsko, kajkavsko, čakavsko.

• Štokavsko narječje je izabrano za osnovu modernog hrvatskog standardnog jezika koji je nadopunjen velikim fondom riječi kajkavskog, čakavskog i ikavskog narječja.

• U kajkavskom ima mnogo germanizama i mađarizama, a u čakavskom talijanizama.

IKAVSKI GOVOR

• Ikavski govor ili ikavica jedan je od načina govora u hrvatskom jeziku. Ovim govorom se najviše služe Hrvati iz BiH, ali je mozaičnoraširen od Trsta do Subotice i u većem dijelu Istre.

• Nekada se ikavicom govorilo u Trebinju, Nevesinju i Ljubinju, te u Popovu polju.

• Neistražen je slučaj današnjih Srba iz sela Azbukovice, među kojima se sačuvao ikavski govor.

• Neki primjeri ikavice u Hercegovini su: ˝mliko˝, ˝uvik˝, ˝nedilja˝, ˝dite˝, ˝lipo˝, ˝misto˝, ˝triba˝…

• Smatramo da se ikavica treba očuvati kao spomen naših predaka.

PISMA U HRVATSKOM JEZIKU

• U hrvatskom jeziku imamo tri pisma: glagoljica, ćirilica i latinica.

• Sve do 12. stoljeća u hrvatskom jeziku se pisalo glagoljicom, a nakon 12. stoljeća počinje se pisati ćirilicom, koju u literaturi 20. stoljeća nazivamo bosančicom.

• Od 14. stoljeća sve se više služi latičnim pismom.

• U 16. i 17. stoljeću hrvatska čakavska i osobito štokavska književnost doseže europsku literarnu razinu.

STEĆCI

• Stećak je vrsta kamenog srednjovjekovnog nadgrobnog spomenika. Naziv mu potječe od prezenta participa glagola »stajati«, tj. »stojeći«.

• Stećci su nastali u srednjem vijeku i oslikavaju tadašnji život. Većinom se nalaze u BiH, ali ima ih i u jugoistočnoj Hrvatskoj, jugozapadnoj Srbiji i sjeverozapadnoj Crnoj Gori.

STEĆCI

STEĆCI NA KOČERINU

• Nadgrobni stećci na Kočerinskom polju su nijemi svjedoci brojne naseljenosti ovog kraja.

• Najbrojniji stećci nalaze se u blizini kočerinskoga i mamićkoga groblja.

• Na ledini s južne strane OŠ Kočerin se nalazi nekropola od 23 stećka u obliku ploče.

STEĆCI U DVORIŠTU OŠ KOČERIN

NAJSTARIJI SPOMENICI ČAKAVSKOG NARJEČJA

• Istarski razvod je pravni dokument o razgraničenju teritorija između susjednih komuna u Istri.

• Vinodolski zakonik je hrvatski pisani popis običajnog prava koji datira iz 1288. godine.

•

• Istarski razvod Vinodolski b c zakonik

BAŠČANSKA PLOČA

• Baščanska ploča datira otprilike iz 1100. godine, a potiče iz crkve sv. Lucije kod Baške na otoku Krku. Pronađena je 15. rujna 1851. godine zahvaljujući baščanskom kleriku Petru Dorčiću.

• Ploča je bila ugrađena u pod crkvice sv. Lucije u Jurandvoru kod Baške. Danas je u crkvici sv. Lucije stavljena kopija.

• Spomenikom je dokumentirano darovanje zemlje kralja Dmitra Zvonimira mjesnom benediktinskom samostanu.

• Stjepan Ivšić nazvao ju je ˝dragi kamen hrvatskog jezika˝.

BAŠČANSKA PLOČA

HUMAČKA PLOČA• Humačka ploča spada među najstarije spomenike

pismenosti u BiH. Pisana je na hrvatskom jeziku starohrvatskom ćirilicom s uporabom pet slova na glagoljici.

• Natpis na Humačkoj ploči govori o crkvi arhanđela Mihajla koju gradi određeni Krsmir sa ženom Pavicom.

• Natpis ima 80 slova u 25 riječi.

• Vjeruje se da potječe iz 10. stoljeća.

HUMAČKA PLOČA

KOČERINSKA PLOČA

• Kočerinska ploča potječe iz 1404. godine. Na njoj Viganj Milošević piše svoju oporuku, odnosno nadgrobni natpis.

• Pisana je hrvatskim jezikom, odnosno zapadno – štokavskim ikavskim govorom i hrvatskom ćirilicom.

• Ukrasi na stećku majstorski su izvedeni i ornamentirani: oko čitave plohe stećka, rub je urešen vinovom lozom, a unutar tog ornamenta nalazi se veliki križ. I strane križa su ornamentirane vinovom lozom, a u prostoru među stranicama križa nalaze se polumjesec i rozeta.

• Vignjov grob se i danas nalazi na Kočerinskom polju.

KOČERINSKA PLOČAVa ime o(t)ca isina i svetagod(u)ha amin'. Seleži Vign'Milošević'služi banu S-tipanu i kralu T-(vart)ku i kralu Da-biši i kralici Grubii krala Ostoju i u t-o vrime doide (i)svadi se Ostojakral' s hercegom'i z Bosn(o)m' i na Ugrepo(id)e Ostoja to v-rime mene Vignadoide kon'činai legoh' na svo-m' plemenitom'pod' Kočerinom'i molu vas' nenast-upaite na me ja s(a)m'bil' kakovi estevi ćete biti kako-v' sam' ja.

•

ALEJA HRVATSKE ĆIRILICE NA KOČERINU

• Zbog neprimjećenosti važnog kulturnog spomenika, nekropole Lipovci, došlo se na ideju izgradnje Aleje hrvatske ćirilice čime bi se povezalo nekropolu Lipovce i središte Kočerina.

• Udruga Stećak je bila nositelj i implementator projekta uređenja nekropole Lipovci koji je vrlo uspješno odrađen. Autor ideje, autor projekta, voditelj i izvođač projekta je bio Grgo Mikulić.

• Aleja hrvatske ćirilice je urađena tako što je na pet mjesta lokalne ceste Kočerin – Lipovci izgrađeno pet postaja sa trideset slova. Površina slova izgleda kao ručno rađeni kamen.

• Prema Lipovcima, uz lokalnu cestu, posađen je drvored za pravi smisao Aleje.

• 28. lipnja 2013. godine, kako je i planirano, postavljena su zadnja slova na petoj postaji.

ALEJA HRVATSKE ĆIRILICE NA KOČERINU

VLADIMIR NAZOR – HRVATSKI JEZIK

U tebi sam vijek svoj proživio,

Drevni i lijepi jeziče Hrvata:

Rođen na morskom pragu tvojih vrata,

Polako sam te, uz trud, osvojio.

Povede ti me i gdje nisam bio.

Na vrhu gore i na kraju gata,

U kolibici, u kući, od zlata.

Svuda je meni glas tvoj žuborio.

Htio sam biti glazbalo na kome

Zvuče ko žice, mirišu ko cvijeće,

Rojevi riječi u govoru tvome.

Pa, uzdignut nad zipkom i nad grobom

Da u tebi dišem i da živim s tobom,

I onda, kada me više biti neće.

Nadamo se da Vam se svidjela ova naša mala prezentacija o našem jeziku, narječju i govoru.

Lijep pozdrav od NOVINARSKE SEKCIJE

OŠ Kočerin!