hrvatski jezik-skripta

Embed Size (px)

Text of hrvatski jezik-skripta

HRVATSKI JEZIK- USMENI ISPIT

1. Epska proza- Epska proza se dijeli na jednostavne oblike (mit, legenda, bajka, saga, vic, zagonetka i poslovica) i sloene oblike (novela, pripovijetka i roman) Poezija A. B. imia- njegove pjesme su pisane slobodnim stihom i oznauju se kao imieva ekspresionistika faza. Proete su nemirom ili oajem lirskoga subjekta i biljee impulse koje ekstatini subjekt hvata u brzom tempu gradskog ivljenja (Pjesma, Grad, Ples, Pjesma pjesnika). imi katkad rabi i tzv. telegrafski stil, omiljeno sredstvo futuristike i ekspresionistike poezije, izostavlja gramatike veze i interpunkcijske oznake ili ih maksimalno pojednostavnjuje kako bi se doarala simultanistika percepcija okolnih fenomena, odnosno naglasila brzina ili intenzitet proivljenog iskustva. Nezavisno sloene reenice- Reenice sklopljene nizanjem bez veznika zovu se nezavisno sloene reenice.

2. Dramski knjievni rod- On oznaava rod kojeg razlikujemo od lirike i epike, te se koristi za oznaku dramske vrste unutar dramske knjievnosti koju razlikujemo od komedije i tragedije. Poezija S. S. Kranjevia- Kranjevi se predstavio kao socijalno- satiriki pjesnik. Progovorio je i o bijedi malih ljudi, radnika (djelo ''Radniku''), hrvatskih iseljenika, o beskimenjacima (''Gospodskom Kastoru''). Kao pjesnik misaonih pjesama (''Mojsije'') zaokupljen je motivima slobode, ropstva, vjere u ideale, traenjem smisla ivota, ovjekovim poloajem u svijetu, biblijskim motivima, motivom Krista.Podjela pridjeva- Pridjevi se po znaenju dijele na opisne, gradivne i posvojne, te mogu imati odreeni i neodreeni oblik.

3. Antika knjievnost- To je naziv za knjievnost starog svijeta u razdoblju od 7. vijeka prije nove ere pa do 5. vijeka nove ere. Ne postoje odreeni ili ope prihvaeni datumi poetka i kraja razdoblja antike knjievnosti, meutim smatra se da je to period od oko 1600. prije nove ere do pada zapadnog rimskog carstva, 476. godine. Dijeli se na Grku knjievnost i Rimsku knjievnostAugust enoa, Prijan Lovro- ''Prijan Lovro'' je kraa pripovijest, u formi neto due novele. Likovi su stvarni i proizlaze iz enoina ivota. Naime, pouzdano se zna da je Lovro postojao i bio enoin prijatelj u Pragu. enoa kritizira situaciju u kojoj se hrvatski jezik zapostavlja u korist njemakoga, francuskoga i talijanskoga.Lovro je mladi ije neprilike potjeu iz ivotnih injenica. On nema sredstava za kolovanje, mora primati kojekakve slube jer je siromah; plemenitaka djevojka ne prihvaa njegovu ljubav jer je seljak, u nevolji se eli oeniti bogatom djevojkom te ga zbog toga optuuju za pohlepnika, a on se ubije.Morfem- Morfem je najmanji odsjeak rijei kojemu je pridruen kakav sadraj, tj. koji ima takvo znaenje.

4. Biblija- Biblija ili Sveto Pismo je zbirka pouno- moralistikog i poetskog sadraja koju krani i idovi smatraju svetom. Poezija Tina Ujevia- Ujevi je u pjesmama ostvario snane akcente osobne tragike (''Svakidanja jadikovka''), izrazio duboke tajne spiritualne, netjelesne ljubavi (u Kolajni), ispjevao himnike psalmodije radu i ljudskom bratstvu (''Pobratimstvo lica u svemiru; in sputanih ruku''), skladao sloene filozofske refleksivne orkestracije (''RiokosiMesije''), razvijao simboline vizije svemirskih zvjezdanih prostranstava i enje za visinama (''Visoki jablani'') i predavao zreloj, mudroj starakoj skruenosti i pomirenju sa ivotom takvim kakav jest.Promjenjivost brojeva- Od glavnih brojeva vlastitu promjenu imaju: jedan, dva, tri i etiri. Stotina, tisua i milijarda se mijenjaju kao imenice . roda, a milijun, trilijun, itd. mijenjaju se kao imenice m. roda. Ostali se glavni brojevi ne mijenjaju. Redni brojevi se mijenjaju kao odreeni pridjevi: prvi, prvoga, prvomu, itd.

5. Ivan Maurani, Smrt Smail-age engia- Ovo djelo sastoji se od pet dijelova. Prvi dio zove se Agovanje. U ovom dijelu pisac nam govori o okrutnosti Smail-age. On je bez milosti i ubija cak i svoje vojnike. Durak je bio najhrabriji i suprotstavio se Smail-agi, ali ga on ipak ubija. Drugi dio zove se Nonik. U drugom dijelu pisac nam govori o Novici. On je bio Durakov sin i htio je osvetiti ubojstvo svog oca. Trei dio zove se eta. U njemu nam pisac opisuje Crnogorce koji se bore protiv Turaka. Njima se pridruuje Novica. etvrto pjevanje zove se Hara. U njemu se vidi okrutnost Smail-age. On kupi hara od siromanih i tako pokazuje svoju okrutnost. U ovom pjevanju dolazi do sukoba Crnogoraca i Smail-age. Smail-aga pogiba u tom sukobu. Zadnji dio nosi naziv Kob. U tom dijelu pisac se prisjea Smail-age i njegove velike moi.Ekspresionizam- Ekspresionizam u europskoj knjievnosti: razvija se u razdoblju od 1910. 1924. u Njemakoj i Austriji odakle se iri po drugim europskim zemljama. Pisci izraavaju svoja unutarnja stanja, najee se piu lirske pjesme i drame. Dominantni motivi su: strah, tjeskoba, osamljenost, smrt, patnja. Najvaniji predstavnici su: Georg Trakl, Gottfried Benn, Hermann Bahr, Franz Werfel.Glagolski prilozi- Glagolski prilog sadanjiiliparticipprezentatvori se samo odnesvrenihglagola, kojima se u 3. Licu mnoineindikativa prezenta dodaje nastavak-i:pjevati pjevajuiskakati - skaui Glagolski prilog proliiliparticipperfektatvori se odsvrenihglagola, infinitivnoj se osnovi doda nastavak-vi(ako zavrava nazatvornik) ili-avi:baciti - bacivi(bacati - bacavi- nesvren glagol)napisati - napisavi(pisati - pisavi- nesvren glagol)

6. Sofoklo, Antigona- Prvi in: Razgovor Antigone i Izmene predoava nam njihova stajalita i Antigoninu namjeru (da pokopa Polinika unato kraljevoj zabrani). U stajaoj pjesmi zbor pjeva o Poliniku i njegovu pohodu na Tebu.Drugi in: Kreont daje proglas (da Polinik ne smije biti pokopan) i obrazlae povode njegova davanja. Dolazak straara i glasnika s objavom da je neko pokopao Polinika te njihov dijalog s Kreontom. Stajaa pjesma opisuje ovjekovu mo i nadmo nad ivotinjama.Trei in: Dolazi straar dovodei Antigonu i obavjetava o njenom inu. Antigona obrazlae motive i povod svoga postupka, a Kreont joj objanjava svoje stajalite i uvjerava je da je u krivu. Dolazi Izmena te razgovara s Antigonom. U stasimu zbor opisuje zlo i zlu sudbinu Antigoninu.etvrti in: Dolazi Hemon kod oca Kreonta te ga pokuava uvjeriti da je u krivu. U stajaoj pjesmi zbor pjeva o ljubavi.Peti in: Antigona pjeva tualjku o svom ivotu te razmilja o svojoj sudbini i idealima. U stasimu zbor opisuje druge nesretnike u grkim mitovima.esti in: Dolazak proroka Tiresije u Kreontov dvor te mu prorie nesreu, no Kreont ne poputa. U razgovoru Kreonta i Zbora Kreont uvia da je u krivu te odlazi osloboditi Antigonu. Stasim opisuje Tebu i okolicu te zbor moliZeusaza pomo u nevolji.Sedmi in: Glasnik nam objavljuje Hemonovu smrt te potom smrt Euridike. Jo se prikazuje Kreontovo aljenje te ljutnja na nesklonost bogova.Knjievni rad Miroslava Krlee- 1933. M. Krlea objavljuje Predgovor podravskim motivima Krste Hegeduia, svojevrsni esej o umjetnosti kao predgovor mapi crtea poznatog hrv. slikara K. Hegeduia. Krlea polazi od individualnosti autora i njegove umjetnike inspiracije zahvaljujui kojima je mogue ostvariti ljepotu u knjievno-umjetnikom djelu. M. Krlea u ovom razdoblju stvara najznaajnije dijalektalno djelo Balade Petrice Kerempuha u kojem kajkavtinom stare hrv. knjievnosti progovara o stoljetnoj podreenosti i o tekom ivotu hrvatskog seljaka kojeg je na ivotu odravao samo njegov kerempuhovski humor i ironija. Vremenska reenica- Zavisna reenica koja dopunjuje glagol glavne reenice kao oznaka vremena zove se vremenska reenica. Slubu veznika u vremenskim reenicama vre vremenski prilozi kad, otkad, otkako, dokad, poto, veznik dok, zamjenica im i skupovi rijei prije nego, tek to, istom potom i dr. (Gnjavi otkako je doao. Najvea je zima kad se sunce raa.)

7. Knjievni rad Ivana Gundulia- Knjievni rad Gunduli je zapoeo pisanjemdramau stihu i, vjerojatno, pjesama. Od dramskih djela sauvane suArijadna,DijanaiArmida, dok suGalatea,Posvetilite ljuveno,AdoniKoraljka od ira izgubljene. Dramom u stihu metaforiki nazvanomDubravka(prvi put izvedena1628.) Gunduli se vraakazalitu. Dubravkaje prvi put tiskana tek1837.godine, a od1888.esto se izvodila u hrvatskim kazalitima. U posljednjem desetljeu ivota Gunduli stvaraOsmana, svoje najznaajnije djelo.Osmanjepovijesno-romantiniepu 20 pjevanja (nedostaju 14. i 15. pjevanje) nastao pod utjecajem Tassova epaOsloboeni Jeruzalem. Najei stih Gundulievih djela jestosmerac, astrofakatren, no javljaju se i drugi oblici (dvostrukorimovanidvanaesterac,sestina).Ranko Marinkovi, Ruke- ovjek hoda prekrienih ruku na leima."Lijeva se nalazi u naruju desne, spretnije, snanije, pametnije, ozbiljnije."Tu nastaje dijalog izmeu lijeve i desne ruke. Stalno se svaaju koja je pametnija, korisnija i sl."Ja barem znam listati knjigu, a ti ni to ne zna. Ti zna samo drati knjigu dok ja listam. On ita, ja listam, a ti, kao stalak-dri.".U svai je lijeva ruka okrivila desnu da je ubojica, da ju je htjela ubiti:"Ja nisam ubojica! To bi ti uinila. Uostalom, jednom si ve i pokuala to uiniti.", smatra se robom desne ruke:"Dok se gola prostituira u kojekakvim rukovanjima, ja drim tvoju rukavicu, kao rimski rob."Na kraju dolazi do preobrata prie. ovjek pomiluje rukom djeaka po glavi i kvrcne ga po nosu, mali vrisne kako ga je ovaj udario. Dolazi djeakov otac i izbija svaa, te tua. Ruke su u tui slone te rade jedna u korist druge. Na kraju briu sa sebe zemlju i krv te odlaze. Na poetku prie su se milovale, zatim svaale i razile, ali su si na kraju pomogle u nevolji.Funkcije jezika- Jezik je jedinstveno ljudsko sredstvo sporazumijevanja. Jezik je apstraktan sustav znakova i pravila po kojima se ti znakovi kombiniraju. On je zadan i odreen za sve pripadnike iste jezine zajednice, a ostvaruje se govorom i pismom.

8. Knjievni rad Matije Divkovia- U svojim djelima, napose u knjizi propovijedi (Razlike besjede svrhu evanelia nedjeljnijeh priko svega godita,Mleci, 1616.), on se toplinom i neposrednou obraa svojim itateljima sluateljima. Iako se u svojem pisanju u velikoj mjeri drao stranih predloaka, s