16

Click here to load reader

Izvestaj o istrazivanju potreba i polozaju mladih u Obrenovcu

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Izvestaj o istrazivanju potreba i polozaju mladih u Obrenovcu

Izveštaj o istraživanju potreba i položaju mladih u Obrenovcu

Istraživanje je izvela grupa mladih iz grada Obrenovca u organizaciji i uz stručnu pomoć Građanskih inicijativa kao i Centra za građansko delovanje, tokom maja 2007. godine.

Cilj istraživanja je bio utvrđivanje potreba i položaja mladih u Obrenovcu da bi se mogle svrsishodnije planirati buduće akcije namenjene mladima, kao i dugoročna politika posvećena rešavanju problema mladih, kao grupe sa specifičnim potrebama. Pored potreba i položaja mladih ispitano je i kako stanovnici Obrenovca vide grad (identitet grada), način na koji su mladi viđeni i participacija građana.

Podaci su prikupljeni anketom koju su sproveli prethodno obučeni članovi grupe mladih na teritoriji grada Obrenovca.

Uzorak su sačinjavali građani grada Obrenovca. Planiran je jednak broj ispitanika muškog i ženskog pola. Planiran je uzorak stratifikovan prema uzrasnim kategorijama koje su disproporcionalno zastupljene.

Uzrasne kategorije su disproporcionalno zastupljene u uzorku da bi više bilo izraženo mišljenje mladih jer njih najviše pogađaju problemi u gradu, zato što će oni biti u najvećem stepenu korisnici rezultata akcije i programa koji će biti sprovedeni.

Osim demografskih varijabli koje su kontrolisane- pola i uzrasta, registrovane su i sledeće demografske karakteristike:

- broj godina života u Obrenovcu- obrazovanje- zaposlenost/nezaposlenost- nacionalnost ispitanika (odgovor na ovo pitanje nije bio obavezan)

U narednom odeljku će ce najpre ukratko biti prikazana struktura uzorka obzirom na ispitivane karakteristike.

1

Page 2: Izvestaj o istrazivanju potreba i polozaju mladih u Obrenovcu

Opis uzorka

Ukupno je ispitano 150 građana Obrenovca. Uzorak je sačinjavalo 46.7% ispitanika muškog i 53.3% ispitanika ženskog pola što ukazuje na to da je uzorak ujednačen po polu.

Grafik 1. Starosna struktura uzorka:

Tabela 1. Starosna struktura uzorkaUzrast planirana veličina uzorka (u

%)ostvarena veličina uzorka (u %)

15-20 20 20.7 21-30 40 40.0 31-45 20 18.6 46-60 20 20.7 Total 100 100 

Kao što se vidi iz tabele 1, planirana struktura uzorka prema uzrasnim kategorijama je ispunjena. Prosečna starost ispitanika je 30.8 godina. Najmlađi ispitanik ima 16 god a najstariji 60 godina.

Na celom uzorku se obrazovna stuktura ne može odrediti precizno zbog velikog

broja ispitanika koji su mlađi i još uvek u procesu školovanja te ćemo posebno prikazati nivo završenog obrazovanja za dve podkategorije uzorka: mladi (uzrast 15-30) i stariji (uzrast 31-60).

2

Starosna struktura uzorka (od 15 do 60 godina)

20.7%

40.0%

18.6%

20.7%

15-20 21-30 31-45 46-60

Page 3: Izvestaj o istrazivanju potreba i polozaju mladih u Obrenovcu

Grafik 2. Obrazovanje ispitanika

Poduzorak starijih ispitanika ima viši nivo obrazovanja nego što je prosek u Srbiji. Mlađi ispitanici (do 31 godine) su u velikoj većini završili srednju školu (65.2%) dok je visoko obrazovanje slabije zastupljeno ili se završava u kasnijim godinama, što može ali i ne mora da bude u vezi sa otežanom ekonomskom situacijom i prinuđenošću mladih da rade uz studije, ili da se opredele za niži obrazovni profil.

15-30 god 31-60 godOS 21.3% 5.1%SSS 65.2% 47.5%VS 9.0% 8.5%VSS 4.5% 39.0%

Prosečan broj godina provedenih u Obrenovcu, kod ispitanika starijih od 31 godine, je 33.4 godina što govori o tome da su stariji ispitanici imali dovoljno vremena da se upoznaju sa gradom i problemima u njemu jer većinu ispitanih građana čine ljudi koji su od rođenja i detinjstva u ovom gradu.

Prosečan broj godina provedenih u Obrenovcu, kod ispitanika mlađih od 31 godine, je 20.2 godina što govori o tome da su i mlađi ispitanici imali dovoljno vremena da se upoznaju sa gradom i problemima u njemu.

Kod prikaza zaposlenosti rezultate prikazujemo za mlađe od 20 do 30 godina), graf 3:

3

OS SSS VSVSS

15-30

31-60

5.1

47.5

8.5

39.0

21.3

65.2

9.04.50

10

20

30

40

50

60

70

%

Obrazovna struktura uzorka

15-30 31-60

Zaposlenje kod mladih od 20-30 god

41.0%

59.0%

0.0%

10.0%

20.0%

30.0%

40.0%

50.0%

60.0%

70.0%

zaposleni nezaposleni

Page 4: Izvestaj o istrazivanju potreba i polozaju mladih u Obrenovcu

Dakle 41% mladih u ispitivanom uzorku na uzrastu 20-30 god je zaposleno. Od njih 45% su zaposleni u svojoj struci na neodređeno vreme (za stalno) i imaju plaćeno socijalno, zdravstveno i penziono osiguranje.

Nacionalna pripadnost: 86% ispitanika se izjasnilo da je srpske nacionalnosti, 1% makedonske, 1% romske, 1% hrvatske, 11% su nedostajući podaci ili se ispitanici nisu izjasnili.

Dakle, uzorak je ujednačen po polu, odražava planiranu uzrasnu strukturu, čine ga meštani Obrenovca koji su tu odrasli i školovali se, zaposlili, zasnovali svoje porodice.

Rezultati istraživanja

Identitet grada

Na pitanje po čemu je Obrenovac jedinstven grad ispitanici su odgovorili na sledeći način. Posebno prikazujemo mišljenje oba poduzorka ispitanika: stariji (od 31 do 60 godina) i mlađi (od 15 do 31 godina) kako bismo ih uporedili:

Tabela 2: Osobenost grada ObrenovcaRbr

kategorijeKategorija %

(mlađi)%

(stariji)1. Narkomanija 29.7 15.62. TE Nikola Tesla 20.9 16.93. Zabran 17.6 8.54. Nije jedinstven 7.7 15.3

4

Page 5: Izvestaj o istrazivanju potreba i polozaju mladih u Obrenovcu

5. Zagadjenost 6.4 15.36. Ostalo 17.8 28.5

Mlađi ispitanici više ističu negativnost kao što je narkomanija za specificnost grada, dok se stariji u većoj meri brinu za zdravlje i očuvanje okoline i prirode.Graf 4. Osobenost grada Obrenovca

Na pitanje čime su u Obrenovcu zadovoljni ispitanici su odgovorili na sledeći način:

Tabela 3: Zadovoljstvo građana Obrenovca

Rbr kategorije

Kategorija Učestalost %

1. Uređenje 46 30.72. Grejanje 23 15.33. Priroda 18 12.04. Ekonomski standard 10 6.75. Sportska desavanja 4 2.76. Ostalo 19 12.77. Ne znam/ni sa čim 30 20.0

5

Jedinstvenost Obrenovca

29.7

20.9

6.4

17.6

7.7

17.815.3 15.3

28.5

8.5

16.915.6

0

5

10

15

20

25

30

35

narkomanija TE zagadjenost Zabran nije jedinstv. ostalo

%mladji stariji

Page 6: Izvestaj o istrazivanju potreba i polozaju mladih u Obrenovcu

Posebno smo analizirali podkategorije mlađih i starijih i dobili sledeći rezultat:

Graf 5. Zadovoljstvo Obrenovcem kod mlađih i starijih (N=150)

Može se zaključiti da su izvori zadovoljstva svedeni na vrlo mali broj činilaca i da 1/5 uzorka ne zna šta bi mogao biti izvor zadovoljstva gradom u kome živi ili je nezadovoljna istim. Mladima je najvažnije uređenje grada, a starijima kvalitetno grejanje ali i uređenje grada.

Problemi u gradu

Građani su pitani i šta je najveći problem u Obrenovcu. Odgovori su navedeni u tabeli 4.Tabela 4: Značaj određenih problema u gradu

Problem Mladji (%)

Stariji (%)

Total uzorak

(%)Zagađenost 28.6 32.2 30.0Nezaposlenost, nizak standard 19.8 27.1 22.7Narkomanija 25.3 11.9 20.0Komunalne usluge 5.5 15.3 9.3Nedostatak kulturnih desavanja 8.8 0.0 5.3Kriminal & korupcija 3.3 5.1 4.0Ostalo 8.8 8.5 8.7

6

Zadovoljstvo Obrenovcem

2.2

34.1

9.9

16.5

3.3

19.8

23.7

20.3

14.313.6

25.4

5.1

1.7

10.2

0

5

10

15

20

25

30

35

40

ek.standard uredjenje grejanje priroda sport ne zna ostalo

%15-30 god 31-60 god

Page 7: Izvestaj o istrazivanju potreba i polozaju mladih u Obrenovcu

Kao što se može videti najveći problem u Obrenovcu je zagađenost. Drugi i treći veliki problem u gradu viđeno iz ugla građana Obrenovca jeste nezaposlenost i loša materijalna situacija i narkomanija. Stariji ispitanici nešto veći značaj daju ekonomskom standardu a mlađi narkomaniji kao problemu. Ova dva fenomena su dakako povezana jer je već pokazano da uz loše ekonomsko stanje idu i veći problemi otuđenja i bega od neprijatne realnosti (narkomanija). Obrenovac je specifican i izdvaja se od drugih gradova Srbije po tome što ispred ekonomskog standarda postoji vrlo budna ekološka svest građana kako kod mlađih tako i kod starijih sugrađana, što može biti dobra osnova za podršku akcije širih razmera i uz veći publicitet. Pored toga postoje neki problemi manjeg obima– komunalne usluge na primer. Ovi problemi se mogu rešavati na lokalnom nivou. Interesantno je što jedino mlađi ispitanici od 30 godina percipiraju nedostatak kulturnih dešavanja kao relevantan (8.8%), dok se među starijim sugrađanima taj problem nije izdvojio (0%), što se može objasniti time da ga je prekrila šira životna problematika (ekonomski standard I loša materijalna situacija).Grafik 6. Problemi u Obrenovcu

Položaj mladih u gradu

Da bi bio ispitan položaj mladih u gradu, ispitanicima su navedeni neki problemi sa kojima se mladi suočavaju i od njih je zatraženo da procene koliko je svaki od tih problema izražen u Obrenovcu, stepenovanjem izraženosti problema od nivoa 1 - problem uopšte nije važan, do nivoa 5-problem vrlo važan. Dobijeni rezultati su prikazani u tabeli 5.

Tabela 5: Izraženost problema mladih u ObrenovcuProblem Prosečna

ocena (N=144)

Prosečna ocena (mladi)

Prosečna ocena (stariji)

narkomanija 4.8 4.8 4.9delinkvencija i kriminal 4.7 4.6 4.8nezaposlenost 4.5 4.4 4.7lokalna samouprava 4.2 4.2 4.3

7

Problemi Obrenovca

zagadjenost30.0%

nezaposlenost22.7%

narkomanija20.0%

malo kulturnih dog.5.3%

komunalno9.3%

kriminal&korupcija4.0%

ostalo8.7%

Page 8: Izvestaj o istrazivanju potreba i polozaju mladih u Obrenovcu

nedostatak kulturnih dešavanja za mlade 4.2 4.1 4.3alkoholizam 4.0 3.7 4.5 nemogućnost dodatnog obrazovanja 4.0 4.0 3.9 siromasna ponuda za zabavu mladih 3.9 4.1 3.7siromašna ponuda sportskih i rekreativnih aktivnosti

3.6 3.6 3.6

 

Značaj svih devet problema je vrlo veliki. Problem koji se očitava kao najteži je problem narkomanije, a sledi ga problem delikvencije i kriminala. Problem nezaposlenosti je takođe vrlo veliki i nalazi se na vrhu liste odmah nakon narkomanije i delikvencije.

Odgovori mlađeg dela uzorka se razlikuju od odgovora starijih kad je reč o alkoholizmu, koji mlađi smatraju manjim problemom, dok je problem mogućnosti za zabavu za mlade značajniji.

Ovako visoke ocene značaja problema su u skladu sa visokim ocenama koje su dobijene u prethodnom talasu istraživanja u gradovima Užice, Mionica, Valjevo... što govori o visoko procenjenoj važnosti i univerzalnosti problema mladih bez obzira na grad u kome žive tako da i Obrenovac odslikava opšte stanje po pitanju ovih problema.

Način na koji su mladi viđeni

Građani su upitani da li mladi mogu i da li mladi žele da reše određene probleme u gradu. Odgovori su prikazani na grafiku 7

Grafik 7. Potencijal mladih u Obrenovcu iz perspektive građana

8

Page 9: Izvestaj o istrazivanju potreba i polozaju mladih u Obrenovcu

U očima mladih i starijih mladi su viđeni kao ljudi sa puno potencijala – oni koji mogu da učine nešto dobro za sebe i svoj grad, i takođe imaju želju da to učine. Zanimljivi je da stariji sugrađani imaju više vere u mlađe i pozitivnije ih ocenjuju nego što mladi samo sebe vide – skoro 80% starijih ispitanika smatra da mladi i mogu i žele da naprave pomak, dok tek 61.5% mladih smatra da to mladi žele da učini. Važno je ipak da visok procenat (75.8%) mladih smatra da to mladi i mogu učiniti.

Participacija građana

Da bi se ispitalo viđenje građana u učešću različitih strana u rešavanju problema u gradu, postavljeno je pitanje ko treba da ima glavnu ulogu u rešavanju problema. Dobijeni su sledeći odgovori:

Tabela 6: ko treba da ima glavnu ulogu u rešavanju problema u gradu, odgovori mladih

%1 lokalna samouprava 44.0

2 Mladi/omlad.org. 19.83 građani u saradnji sa lok.

vlastima 17.6

4 NVO 4.45 građani 4.4

9

Potencijal mladih u Obrenovcu

75.879.7 77.3

61.5

79.7

68.7

0.0

20.0

40.0

60.0

80.0

100.0

misljenje mladih misljenje starijih total uzorak

%

Page 10: Izvestaj o istrazivanju potreba i polozaju mladih u Obrenovcu

6 ostalo 9.9Tabela 7: ko treba da ima glavnu

ulogu u rešavanju problema u gradu, odgovori starijih

%1 lokalna samouprava 42.4

2 građani u saradnji sa lok. Vlastima

20.3

3 Mladi/omlad.org. 11.94 Građani 5.15 NVO 0.06 ostalo 20.3

Kao što se vidi, najveći deo svih ispitanih misli da različiti organi lokalne samouprave imaju glavnu ulogu u rešavanju problema. Odgovori mlađih i starijih ispitanika se razlikuju po tome što mladi u većem procentu vide sebe kao nekoga ko ima glavnu ulogu u rešavanju problema (19.8%, za razliku od 11.9% kod starijh ispitanika). Mladi izdvajaju i NVO kao glavne aktere u rešavanju problema (4.4%). Gradjani u saradnji sa lokalnim vlastima su važan činilac rešavanja problema koji izdvajaju i mladi i stariji građani Obrenovca!

U tabelama 8a,b su prikazani odgovori ispitanika na pitanje koja je njihova uloga u rešavanju problema.

Tabela 8a: kako biste vi mogli da doprinesete rešavanju problema u gradu, odgovori mladih

%1 Ne znam 22.02 Podrškom, savetima,

idejama20.9

3 Nikako 15.44 Aktivnim učestvovanjem 14.35 Ostalo 13.26 Organizovanjem, inicijativom 6.67 Edukacijom, informacijama 4.48 Volontiranjem 2.29 Ulaganjem materijalnih sred. 1.1

Tabela 8b: kako biste vi mogli da

doprinesete rešavanju problema u gradu, odgovori starijih

%1 Ostalo 35.62 Podrška,saveti, ideje 16.93 Ne znam 13.64 Nikako 11.95 Edukacijom,

informacijama10.2

6 Aktivnim učestvovanjem 6.87 Ulaganjem mater.sred. 3.48 Organizovanjem,inicijativ

om5.6

9 Volontiranjem 0.0

Čak 37.4% mlađih iz uzorka nema ideju kako se mogu rešiti problemi ili su pesimisti. Više od 50% je proaktivno orijentisano i oni predstavljaju zdravije i dinamičnije jezgro populacije na kome se dalje promene i akcije mogu zasnivati.

Ne više od 40% starijih ispitanika već ima gotovu ideju kako bi moglo rešiti neke probleme, 35.6% je nedefinisanih po pitanju jasnoca stava/ideje, a 24.5% su pesimisti ili pasivni građani, što je znatno manje od procenata u okviru ove kategorije dobijenih prethodnim talasima istraživanja u drugim gradovima Srbije.

Ukupno gledano, više od polovine ispitanih građana su u principu spremni da aktivno rešavaju probleme što može predstavljati dobru osnovu za omasovljavanje budućih građanskih akcija.

Pored toga kakva je uloga građana u rešavanju problema u principu, ispitano je i koliko su građani upoznati sa već postojećim omladinskim organizacijama ili organizacijama koje se bave pitanjima mladih.

Tabela 9. Upoznatost građana sa omladinskim organizacijamaStepen upoznatosti Odgovori

starijih %Odgovori

mladih

10

Page 11: Izvestaj o istrazivanju potreba i polozaju mladih u Obrenovcu

%Ne znam ništa o njima 37.3 18.7Čuo/la sam za njih,ne znam šta rade 39.0 38.5Znam šta rade, ali nisam učestvovao/la ni u kom programu 22.0 33.0Bio/la sam korisnik njihovih prgrama 1.7 6.6Učestvovao/la sam u realizaciji nekih programa 0.0 3.3

Mlađi ispitanici su dakle više upoznati sa omladinskim organizacijama što je bilo i za očekivati. Više od 50% kako mladih tako i starijih jeste upoznata sa omladinskim organizacijama, bilo da su čuli za njih ili da su učestvovali u nekom programu što je dobra osnova aktivizma.

Građani su čuli za sledeće organizacije u svom gradu: Koalicija mladih, Crveni krst, Građanske inicijative, Cegrad, Mladi u Obrenovcu, Zeleni Obrenovac, Obrenovac naš grad, Teen trade.

Ispitanici mlađi od 31 godine su upitani i da li bi volontirali u nekom udruženju koje se bavi mladima i 53% ispitanika je potvrdno odgovorio.

Odgovori na pitanje da li su ikada uzeli učešća u akciji usmerenoj na rešavanje nekog problema u gradu su prikazani u Tabelama 10 i 11.

Tabela 10: učešće u akcijama, mlađi ispitanici

učestvovali %da 20.9ne 79.1

Tabela 11: učešće u akcijama, stariji ispitanici

učestvovali %da 42.4ne 57.6

Od građana koji su učestvovali 10.5% mlađih i 12.0% starijih su bili pokretači inicijative. Sprovedene su različite akcije: prevencija bolesti zavisnosti, kulturno-sportske manifestacije, ekološke akcije i edukacija, uređenje grada...

Trenutno 25.3% mlađih i 23.7% starijih ispitanika razmišlja o tome da pokrene inicijativu za rešavanje nekog problema u svom kraju. Kao inicijative spominju se najčešće rešavanje ekoloških problema, uređenje grada, prevencija bolesti zavisnosti.

Dakle, mladi generalno sebe vide kao nekoga ko može (75.8%) i želi (61.5%) da reši određene probleme u gradu, i njih 20.9% je stvarno učestvovalo u nekim akcijama kojima su rešavani problemi u gradu i više od 50% poznaje rad omladinskih organizacija što predstavlja dobru osnovu za sprovođenje različitih novih omladinskih programa i novih inicijativa.

Perspektiva građana Obrenovca

Ukoliko bi im se ukazala prilika 70.3% mladih bi napustilo Obrenovac. Kod starijih ispitanika ovaj procenat je manji (57.6%). Ovo govori o rasprostranjenom nezadovoljstvu situacijom u gradu u celini i to posebno među mlađima od 31 godine.

Kao razloge za odlazak iz grada ispitanici su najčešće navodili nedostatak posla, loša finansijska situacija i nizak standard, nedostatak perspektive, nedostatak mesta za izlazak, slaba ponuda kulturnih i sportskih aktivnosti, nemogućnost dodatnog ili kvalitetnog obrazovanja, mala sredina...

Ispitanici su upitani šta je to što bi trebalo da se promeni u Obrenovcu da većina mladih ostane i bude srećnija u njemu. Grafici 8a i 8b prikazuju mišljenje mladih i starijih ispitanika o tome šta treba menjati u gradu.

11

Page 12: Izvestaj o istrazivanju potreba i polozaju mladih u Obrenovcu

Grafik 8a. Šta treba promeniti u Obrenovcu da mladi ne odu? Mišljenje mladih

12

Sta unaprediti u Obrenovcu po misljenju mladih

1.1

1.1

2.2

3.3

4.4

5.4

7.7

10.0

12.1

23.1

29.7

0.0 5.0 10.0 15.0 20.0 25.0 30.0 35.0

uredjenje grada

bolja infrastruktura

promena lokalnih vlasti

standard

aktivizam mladih

manje zagadjenosti

mogucnosti za _kolovanje

vise kulturnih i sport.dog.

mesta za izlazak

nesto drugo

nova radna mesta

%

Page 13: Izvestaj o istrazivanju potreba i polozaju mladih u Obrenovcu

Grafik 8b. Šta treba promeniti u Obrenovcu da mladi ne odu? Mišljenje starijih

Stariji i mladi smatraju da je izlaz u otvaranju novih radnih mesta. Mladima su važna i mesta za izlazak, povećanje kulturne i sportske ponude grada.

Mlađi ispitanici su upitani šta misle da bi država trebalo da učini da mladi u Srbiji budu zadovoljniji. Odgovori su prikazani u Tabeli 12.

Tabela 12: šta bi država trebalo da učini da mladi u Srbiji budu zadovoljnijiodgovor %

Doneti državnu strategiju i/ili osnovati ministarstvo za mlade 19.2Obezbediti bolje uslove za školovanje i usavršavanje 15,1Obezbediti zaposlenje 11.9Uvažavati potrebe mladih 9.8Povećati životni standard 7.8Finansirati omladinske organizacije 4.4Unaprediti kulturni i sportski život 4.4Nesto drugo 20.9Ne znam 6.6

Pored toga, mlađi ispitanici su upitani šta misle kada će se država da uradi ono što su odgovorili na prethodnom pitanju. Odgovori su u tabeli 13.

Sta unaprediti u Obrenovcu po misljenju starijih

1.7

2.0

3.4

4.4

5.1

5.1

7.8

13.6

18.0

39.0

0.0

0.0 5.0 10.0 15.0 20.0 25.0 30.0 35.0 40.0 45.0

mesta za izlazak

aktivizam mladih

bolja infrastruktura

uredjenje grada

manje zagadjenosti

mogucnosti za skolovanje

promena lokalnih vlasti

standard

nesto drugo

vise kulturnih i sport.dog.

nova radna mesta

%

Page 14: Izvestaj o istrazivanju potreba i polozaju mladih u Obrenovcu

Tabela 13: kada će država da to uradiodgovor procenat

ispitanikanikad 28.6ne uskoro 22.1uskoro 14.1Zavisi od vlasti 3.9Zavisi od mladih 3.9Ne znam 27.3

Dakle, mladi smatraju da bi država prvenstveno trebalo da poveća mogućnosti za zapošljavanje i da vodi više računa o mladima, odnosno da kreira strategiju i finansira aktivnosti namenjene mladima. 28.6% ispitanika smatra da država neće nikad ništa učiniti za mlade što ukazuje na smanjenje nepoverenja u institucije države (prethodna istrazivanja pokazuju znatno više pesimizma i veće procente u kategoriji nikad).

Mladi su upitani koliko često putuju u drugi grad da bi zadovoljili različite potrebe, koje ne mogu da adekvatno zadovolje u svom gradu. Za svaku od navedenih potreba ispitanici su mogli da zaokruže jednu od navedenih učestalosti. Odgovori su prikazani u tabeli 14. U ćelijama tabele je upisan procenat ispitanika koji su dali odgovor u toj koloni za potrebu u tom redu.

Tabela 14: učestalost putovanja mladih 15-31 god. u drugi grad radi zadovoljenja određenih potreba

Svakog dana

Nekoliko puta

nedeljno

Nekoliko puta

mesečno

Nekoliko puta

godišnje

Nikada

Zdravstvenu zaštitu 0.0 2.2 6.6 58.2 33.0Obrazovanje i/ili stručno usavršavanje

19.8 17.6 5.5 8.8 47.3

Sportske aktivnosti 2.2 6.6 20.9 26.4 44.0Kulturne manifestacije

4.4 3.3 29.7 49.5 13.2

Zabavu/izlaske 3.3 15.4 45.1 26.4 9.9Zaposlenje 12.1 3.3 3.3 4.4 76.9

Sportske aktivnosti i zabava su ono sto ne zadovoljava potrebe mladih potpuno u Obrenovcu, te nove ponude i sadržaje nalaze i u drugom gradu u blizini – Beogradu. Nekoliko puta mesečno se radi zabave odlazi u Bg, čak skoro 50% mladih, dok zbog sporta gotovo duplo manje. Što se zaposlenja tiče, više od 70% mladih još uvek nije primorano da putuje u drugi grad, ali njih 12.1 jeste i to svakodnevno, dok skoro 20% mladih svakodnevno putuje do Beograda radi

Page 15: Izvestaj o istrazivanju potreba i polozaju mladih u Obrenovcu

daljeg školovanja.Način života mladih

U proseku je mlada osoba iz Obrenovca u poslednjih 5 godina na letovanju bila dva puta, na zimovanju jedanput i u inostranstvu jednom. Ovi podaci govore o veoma niskom standardu i mogućnostima koje mladi imaju.

Mladi u Obrenovcu uzrasta 15-30 god u ogromnoj većini žive sa roditeljima: 90.1%, 5.5% živi sa partnerom, 3.3% žive sami, 1% na neki drugi način.

Grafik 10 prikazuje odgovore mladih na pitanje kako očekuju da reše svoje stambeno pitanje.

Grafik 10: Način rešavanja stambenog pitanja mladih

Više od 50% mladih se oslanja na pomoć roditelja u rešavanju stambenog pitanja (ima svoju kuću, dobiće kuću, tj. naslediće je od roditelja). Zabrinjava 23.1% mladih koji ne zna kako će rešiti svoj stanbeni problem.

87.9% mladih poseduje kompjuter a 44.0% ga redovno koristi i koristi internet.

Resavanje stambenog pitanja mladih

ima stan/kucu41.8%

nasledice20.9%

uzece kredit7.7%

bicu podstanar0.0%

bicu kod roditelja6.6%

ne znam23.1%

Page 16: Izvestaj o istrazivanju potreba i polozaju mladih u Obrenovcu

Rezime

Tokom maja 2007. godine izvedeno je istraživanje na planiranom i segmentiranom uzorku građana Obrenovca uzrasta 15-60 godina. Primarni cilj istraživanja je bio da se utvrdi položaj i potrebe mladih, a dodatno je ispitivan i način na koji građani vide svoj grad, problemi koje postoje u gradu, način na koji vide mogućnost mladih da reše probleme u zajednici, participacija građana, spremnost građana da ostanu u gradu i moguća rešenja problema.

Kao najveći uzrok nezadovoljstva građana u celini i mladih izdvojena je ekološka problematika i zagađenost, ispred problema nezaposlenosti i loše stanje privrede, zatim veliki problem narkomanije ali i nedovoljan broj kulturnih i sportskih dešavanja.

Mladi sebe vide kao nekoga ko može i želi da reši probleme. Postoji dinamično proaktivno jezgro mladih koje može biti nosilac talasa promena, ali tu je naravno i trećina pasivno pesimističnih koji neće biti pokretači akcija, ali se na njima ni ne zasniva početak bilo kakvih akcija. Rezultati pokazuju da postoji velika podrška starijih sugrađana mladima što se može iskoristiti za širi publicitet i kredibilitet delovanja mladih u široj društvenoj zajednici kao partner lokalnim vlastima i važan činilac pri donosenju odluka i planiranju.

Trenutno 25.3% mlađih ispitanika razmišlja o tome da pokrene inicijativu za rešavanje nekog problema u svom kraju. Kao inicijative najčešće se spominju rešavanje ekoloških problema, uređenje grada, prevencija bolesti zavisnosti.

Promene koje bi povećale zadovoljstvo mladih se odnose na mogućnosti za zaposlenje, više kulturnih i sportskih dešavanja, mogućnost adekvatne zabave za mlade. Mladi Obrenovca su u velikim delom usmereni na zabave u Beogradu.

Mladi smatraju da bi država trebalo da poboljša mogućnosti za zaposlenje i da pruži više podrške mladima, kroz bavljenje njihovim problemima i organizovanjem državnog tela / ministarstva za mlade.

Ispitivanje je pokazalo da su najvažniji problemi koji postoje u gradu a može da se reši lokalnim akcijama bolji društveni život, povećanje kulturno-zabavnih-sportskih dešavanja, ekološki problemi. Građani Obrenovca su već zadovoljni uređenjem grada, Zabranom...što može biti pokazatelj daljeg toka razvoja aktivnosti u gradu.

Daliborka Janić,Dipl. Psiholog06310 33360

[email protected]