Boe + Skjold Norveška

Bedekovčina Hrvatska

Iasi Rumunjska

Pyrgos Grčka

Palermo Italija

nordijska zemlja

službeni jezik norveški (Bokmål i Nynorsk), laponski u sjevernim dijelovima

kralj Harald V. od Norveške

predsjednik vlade Jens Stoltenberg

BDP po stanovniku 52,012 $ (4.)

valuta norveška kruna (100 ørea)

jedna od najrjeđe naseljenih zemaljaEurope

Norveška ima površinu 385 252 km² 4,9 milijuna stanovnika (12,5 stan/km²) i obuhvaća: zapadni dio Skandinavskog poluotoka otok Jan Mayen arktičko otočje Svalbard

graniči sa Švedskom, Finskom

i Rusijom krajnji jug od od Danske razdvaja tjesnac Skagerrak

razvedena norveška obala uz Atlanski ocean i Barentsovo more dom je znamenitih fjordova

najviši vrh Galdhøpiggen, visok 2469 m

27% površine prekrivaju šume

samo 2,28% tla je obradivo

južni dio zemlje se nalazi u umjerenom pojasu sjeverni dio zemlje je u polarnoj regiji

;

;

druga najbogatija i najstabilnija zemlja svijeta, prva po UNDP indeksu

visok standard i visoki troškovi života

kombinacija napredne kapitalističke socijalne države, slobodnog tržišta i većinskog udjela države u nekim ključnim sektorima

besplatno javno zdravstvo

najveća produktivnost, nezaposlenost 3,1%

23% vodenog potencijala Europe

velike zalihe nafte i prirodnog plina otkrivene su šezdesetih godina 20. stoljeća

peti najveći izvoznik nafte i treći izvoznik prirodnog plina u svijetu

poljoprivreda razmjerno skromna, uživa potporu države

Vikinzi su prihvatili kršćanstvo 994. za vladavine Olafa Tryggvasona

1397. Norveška je ušla u uniju s Danskom i u tom savezu ostala 400 godina

1814. Šveđani su okupirali Norvešku

1905. referendumom izborila nezavisnost

proglasila neutralnost na početku Drugog svjetskog rata, nacistička Njemačka okupirala je punih pet godina

1949. napustila je politiku neutralnosti i pristupila NATO savezu

1994. građani Norveške odbili su pridružiti se Europskoj Uniji

pismenost u Norveškoj je 100%

religija protestantska

dva službena jezika BOKMAL , sličan danskom i NYNORSK, novonorveški, sličniji starim norveškim govorima

najveća autohtona nacionalna manjina u Norveškoj su Sami (Laponci) i ima ih oko 20 000.