SLAP (OŠ - LiDrano 2012)

1

Tema broja:

SLOBODNO VRIJEME

Časopis učenika OŠ Dragutina Tadijanovića Petrinja, godina XI. - broj 30 - siječanj 2012., cijena 5 kn

Muzej krapinskog pračovjeka

Lord Of The Dance

Budimpešta u svom sjaju

In memoriam – Steve Jobs

POKLON ČITATELJIMA:

cool straničnik!

časopis učenika Osnovne škole Dragutina Tadijanovića Petrinja

ADRESA UREDNIŠTVASLAP, Trg Matice hrvatske bb, 44250 Petrinja tel.: 044/ 815 335www.os-dtadijanovica-petrinja.skole.hr

IZDAVAČOŠ Dragutina Tadijanovića Petrinja

GLAVNI UREDNIK:Marko Mažar, 7.a

GRAFIČKA UREDNICA:Marija Orlić, 6.a

TAJNICA:Ana-Maria Vučković, 6.a

LEKTOR:Marijeta Rimay, prof.

FOTOGRAFI:Magdalena Bednjač, 6.a Mateja Jurić, 6.aMarija Jurić, 7.cMarta Pendić, 5.c

UREDNICI RUBRIKA I NOVINARI:Kultura: Sanja Ranić, 6.c, Sport: Jozo Vučković, 6.aZanimljivosti: Anita Gelo i Tea Štajcar, 6.a, Moda: Tea Harčević, 6.b, Vijesti: Mislav Malović, 6.a, Zabava: Ana Kožuh, 6.a, Iva Kaurin, 5.a, Dino Golubović, 6.a

GRAFIČKA PRIPREMA:Novinari s voditeljicom

VODITELJICA NOVINARSKE GRUPE:Marijeta Rimay, prof.

NASLOVNICA:Julija Kljajić

NAKLADA:300 primjeraka

Cijelo smo prvo polugodište marljivo snimali, zapitkivali, fotografi rali i dosađivali svima oko nas, puno smo slušali, pisali, sudjelovali i odlazili na

različita događanja u školi i izvan nje, da bismo vam mogli na početku drugog polugodišta donijeti novo, zanimljivo štivo u obliku našeg školskog časopisa koji jednostavno morate imati i pročitati! Tema broja Slobodno vrijeme proizašla je iz naše želje da učenike ne gledamo samo kao učenike, a profesore samo kao profesore, već kao potpune ličnosti sa svim aktivnostima koje ih čine takvima kakvi oni zapravo jesu.Ne bih duljio, nego vas pozvao: „Uživajte listajući i čitajući naš 30. broj Slapa!“

Marko Mažar, 7.a

RIJEČ UREDNIKA

IZ SADRŽAJA...Tema broja: Slobodno vrijeme . . . . 6

Lor Of The Dance . . . . . . . . . . . . . 11

Budimpešta u svom sjaju . . . . . . . 16

In memoriam – Steve Jobs. . . . . . . 27

Muzej krapinskog pračovjeka . . . 35

33

SLIKOPISNE VIJESTI

Peti razredi na Plitvicama, lipanj 2011.

4

SLIKOPISNE VIJESTI

2.a nakon priredbe

Međunarodni dan osoba s invaliditetom, 3.12.Svjetski dan borbe protiv AIDS-a, 1.12.

SLIKOPISNE VIJESTI

5

5.a na satu prirode

Kampanja Vijeća Europe za zaustavljanje seksualnog odgoja među djecom

Izložba zadrugara u našoj školi

6

TEMA BROJA

SLOBODNO VRIJEME

Balerine iz Mošćenice

TEMA BROJA: SLOBODNO VRIJEME

7

Još jedan u nizu...

DAN ŠKOLEDana 25. studenoga 2011. obilježili

smo Dan škole. U jutarnjem izdanju tog svečanog dana održane su sportske igre učenika i učite-lja škole.

Odigrano je pet odbojkaških utakmica između učenica i učiteljica gdje su učeni-ce „isprašile“ učiteljice rezultatom 25:12, zatim učenika i učitelja gdje su učitelji vodili u jednom dijelu, međutim, učenici su ipak slavili rezultatom 25:21. Kako bi osvijetlile svoj obraz, učiteljice su ponovo zasukale rukave i tražile „revanš“ s uče-nicama i to sa slabijom ekipom te su po-novo izgubile rezultatom 25:23. Učenice su potom igrale protiv učitelja i izgubile.

Na kraju je odigrana utakmica između učenika PŠ Mošćenica u kojoj su slavili

Petrinjci. Za sportske igre zaslužni su bili profesori tjelesne kulture, Ljubica Massa-ri i Davor Miholjević.

Dan se nastavio priredbom koju su or-ganizirali učitelji i učenici naše i PŠ Mo-šćenica u Hrvatskom domu. Dvorana je bila prepuna već u 16:40 sati, a priredba je počela točno u 17:00 sati svečanim otvo-renjem i pozdravom ravnateljice Ruže Novaković. Odmah se predstavio i glavni tehničar, Stjepan Pejaković, jer je i ove go-dine došlo do malih tehničkih problema. Ravnateljica je zahvalila svima na dola-sku i još jednom istaknula najbolje rezul-tate škole u protekloj godini, spomenuti smo i mi, novinari, jer smo u travnju 2011. godine sudjelovali s našim časopisom na Državnoj smotri LiDraNa.

Lutkarska predstava

8


Srž večernjeg programa činili su uče-nici 2.a razreda s učiteljicom Ivankom Pendelin predstvljajući školske predmete (hrvatski jezik – Marin Mikulec, glazbe-na kultura – Lara Ćosić, engleski jezik – Matej Brodarac, likovna kultura – Nika Vanjek, matematika – Lucija Marcikić, priroda i društvo – Paola Malečić, tjele-sna kultura – Heda Orlić, sat razrednog odjela – Roko Grbaša, vjeronauk – Martin Vujić i đaci Mario Belošević, Leonardo Mašić i Matija Pucović.)

Za dobru glazbu pobrinula su se dva zbora, zbor matične škole pod vodstvom prof. Ivana Križanića i zbor PŠ Mošćenica pod vodstvom prof. Danijela Kolareca. Uz njih se predstavio Vedran Jakšić iz 7.b na klaviru, Kookuburra sits in the old gum tree koju su pjevali učenici koji pohađaju dodatnu nastavu iz eng. jez. kod učiteljice Snježane Ljubojević. Za plesni dio pobri-nuli su se najmanji učenici iz 1. a, učenici iz produženog dnevnog boravka plešući polku pod vodstvom prof. Marijete Ri-may, zatim Olga Brandić i Livio Dužić plešući jive i izvedena je baletna predsta-va učenica 3. razreda iz Mošćenice.

Sve je oduševio nastup dramske grupe Odjela djece s teškoćama u razvoju, ali i Lovačke priče koje su pripremili Mislav Malović, Ana Kožuh, Adriana Duča i Katarina Pendeš pod vodstvom učiteljice Anice Ivančan. Uz pratnju na gitari pred-stavili su se i učenici iz PŠ Mala Gorica.

Ove je godine program obogatila lut-karska grupa iz PŠ Mošćenica s predsta-vom Ivica i Marica. Učiteljica Snježana Baller pripremila je monolog Veto koji je izvela Laura Vuić. Učenici 2. b razreda ta-kođer su se predstavili kraćim igrokazom pod vodstvom mentorice Mileve Klarić. Da bi cijela priredba bila tematski pove-zana i uigrana, pobrinula se koordinatori-ca programa, učiteljica Ljiljana Pogorilić.

Tea Harčević, 6. b

Ženska utakmica

Muška utakmica

Zbor Mošćenica

Livio i Olga u ritmu jivea


9

Djeca s TUR

Lovačke priče

Učenici 2.a

Brojna publika

Govor naše ravnateljice, a u pozadini zbor matične škole

10


prof. Lidija Orlić – povijest i geografi jaVodim kućnog ljubimca u šetnju. Volim čitati časopise i knjige. Vezem ručne radove. Ponekad gledam televizor, većinom dokumentarne fi lmove.

prof. Marijana Rukavina – njemački jezikSurfam internetom, čitam knjige i gledam televiziju.

prof. Ivan Križanić – glazbena kulturaPilim drva.

prof. Meskal Basta – engleski jezikSurfam, sastavljam testove za ispravke ocjena, gledam TV.

prof. Krunoslav Vranić – biologija, kemija, prirodaVozim bicikl, pjevam u zborovima i sviram klavir.

časna sestra Vesna Lagetar - vjeronaukRadim što mi je najdraže. Čitam razne knjige i pone-kad odem u šetnju.

prof. Milena Lovrić - matematikaIgram se s unučicama!

prof. Marijeta Rimay - hrvatski jezikPlešem, putujem i vozim bicikl.

Novinari

IMAJU LI PROFESORI SVOJE SLOBODNO VRIJEME?

Bivša učenica 8. d razreda Danijela Ranić, otišla je u srednju školu u Zagreb, a njezino buduće zanimanje je hotelijarsko- turistički tehničar. Zašto se odlučila za tu školu, kako joj je i je li upoznala kakvo tajanstveno društvo, otkrit ćete u nekoliko njezinih odgovora.

ŠTO KAŽE BIVŠA OSMAŠICA -

KAKO JE U ZAGREBU?1. Zašto si odlučila upisati školu za hoteli-jarsko- turističkog tehničara?

- Najviše zato što volim pričati na stranim jezicima. Učim engleski, njemački, talijan-ski, španjolski i naravno hrvatski jezik. Puno putujemo, a usput sam upala u cool razred jer neke predmete imamo na stra-nim jezicima. I normalno, upisala sam tu školu zato što nema fi zike i kemije.

2. Jesi li u učeničkom domu ili u podstana-rstvu?

- Stanujem u učeničkom domu Maksimir na Kennedyevom trgu. Ovaj dom kao i svi ostali domovi, ima odgajatelje. Jedan odga-jatelj na svakom katu ima od tri do četiri učenika o kojima brine. Moja odgajateljica je jedna od najstrožih. Isto tako imamo i kućni red kojeg se moramo pridržavati. Svaki tjedan jedna djevojka brine o čistoći sobe, a na kraju medicinska sestra pogleda sobu i ocjeni ju.

3. Kako si se osjećala prvi tjedan sama u tako velikom gradu kao što je Zagreb?

- Bilo mi je sve to pomalo čudno, cijeli tje-dan bio je napet, jedva sam čekala vratiti se kući, ali sad mi je super, sad sam upoznala pola grada.

4. Kad bi imala priliku promijeniti školu i grad, bi li to učinila?

- Ne, ne bih. Grad je super, a i škola.

5. Kako ti se sviđa srednja škola u Zagrebu s usporedbom na osnovnu školu u Petrinji?

- Škola kao zgrada ne sviđa mi se, ljepša mi je škola u Petrinji. Moja škola u Zagrebu veoma je mala i stisnuta, no profesori su odlični.

6. Nedostaju li ti neki profesori ? Koji?

- Iskreno nedostaje mi cijela škola, no po-sebno profesor iz matematike Mario Kušan i profesorica hrvatskog jezika Marijeta Ri-may. Oni su zakon.

7. Kako ti se sviđa novo društvo? Jesu li djeca iz Zagreba umišljena kako pričaju?

- Jedan dio mi se sviđa, a drugi baš i ne. Ima dečki i cura koji su super, ali ima cura koje misle da se svijet vrti oko njih, no tu je i krug mojih starih prijatelja koji su mi pomogli da se snađem u svemu tome.

8. Jesi li upisala koju izvannastavnu a ktivnost?

- Da. Upisala sam folklor SKD Prosvjeta pododbor Zagreb. Sviđa mi se tamo, pogo-tovo jer učimo ličke, šumadijske, slavonske i ostale plesove.

9. Je li ti bilo lakše u osnovnoj ili u srednjoj školi?

- U osnovnoj školi naučili smo sve ono osnovno, a sad u srednjoj samo to nadove-zujemo, proširujemo i ponavljamo. Sve te pojmove smo već čuli tako da nam nisu ne-poznati. Po svemu sudeći, meni je bilo teže u osnovnoj školi.

10. Je li te ikad bilo strah u Zagrebu?

- Kad je dan ne, ali po noći prolaze neki čudni ljudi i onda se prestrašim i požurim u Dom.

11. Sad kad se sjetiš svih svojih prijatelja, nedostaju li ti?

- Meni je veoma teško zbog rastanka s nji-ma, mislim, čujemo se mi porukama, ali nije to to, osjećam nedostatak starog dru-štva.

12. Bi li poručila nešto svim osnovno ško-lcima o osnovnoj školi?

- Osnovna škola veoma je lijepo razdoblje i željela bih da svi to iskoriste što bolje mogu, ali ne bih se vratila jer život ide da-lje. Osnovna škola uvijek će ostati svima, pa tako i meni, u lijepom sjećanju.

Sanja Ranić, 6. c

Postavili smo pitanje: „Što radite u slobodno vrijeme?“ nekim svojim profesorima kako bismo vidjeli koliko su uistinu zauzeti.


11

LORD OF THE DANCE

OAZA PLESNIH POKRETA, GLAZBE I KOSTIMAU Varaždinu je, u gradskoj Areni,

16. 11. 2011. održana plesna pri-redba Lord Of The Dance.

To je najprodavanija plesna priredba na svijetu.

Glasoviti irski plesač i koreograf Mi-chael Flatley postavio ju je na scenu 1996.

Lord Of The Dance je priredba koja je gostovala u više od 60 zemalja, a danas ima tri postave, tj. tri ansambla u kojima nastupa 200 plesača prosječne starosti 22 godine, uz dodatak 20 profesionala-ca koji brinu o scenografi ji, koreografi ji, svjetlu, zvuku i 1200 kostima koliko ih ukupno koriste svi ansambli, te 35 stalnih članova tehničkog osoblja.

Ovu prekrasnu oazu pokreta, kostima, savršene tehnike i balansa izmješanu sa zvukovima violina i vrhunskih pjevačica

JESTE LI ZNALI?Michael Flatley svoju je za-dnju predstavu otplesao 1998. Osigurao je svoja stopala na 25 mil. funti. Ujedno i drži rekord u Guinessovoj knjizi rekorda kao osoba s najbržim nogama na svijetu - s 35 uda-raca u sekundi.

pogledala sam i ja u varaždinskoj Are-ni. Savršenstvo discipline i ustrajnosti u plesu mogla sam pročitati iz njihovih po-kreta. U središte je predstave postavljena borba dobra i zla. Na kraju dobro pobje-đuje zlo spajanjem tradicionalnoga irsko-ga plesa s modernim stepom i pomoću malo magije.

Zašto baš step? U drugim vrstama ple-sa čujemo glazbenu pratnju i povezujemo ono što vidimo sa zvukom.

U stepu, uz to što vidimo, istovremeno i čujemo ritmičke uzorke koje proizvode pokreti stopala. U tome je posebna čar i draž stepa.

Nakon Varaždina plesači su se pred-stavili u Zagrebu i Zadru.

Marijeta Rimay

Posjetili su nas članovi Gradske limene glazbe i uveselili nas za-

dnjeg dana nastave prvog polugodišta, 23.12.2011. Učenicima prvih i drugih razreda promovirali su svoj rad s ciljem uključivanja učenika u pomladak Grad-ske limene glazbe Petrinja. Učenici su imali priliku isprobati neke od instru-menata, a mnogi su se od njih odlučili upravo za nov način provođenja svog slobodnog vremena svirajući i učeći note u prostorima Limene glazbe Petrinja.

Marta Pendić, 5.c

Posjet Gradske limene glazbe

PROMOCIJA RADA S CILJEM UKLJUČIVANJA NAJMLAĐIH

Članovi limene glazbe

12


Koliko dugo plešeš?Plešem šest godina. Počela sam mala, kad sam imala šest godina.

Znači da si uz cijelo svoje osnovnoškol-sko obrazovanje stjecala i plesno obra-zovanje. Koliko te to ometalo u svakod-nevnim obvezama?To je točno, no nije me ples nikada ome-tao u ostalim zadacima i obvezama jer ga doživljavam kao relaksaciju od svakod-nevnih briga i zadaća.

Koliko vremena tjedno potrošiš na tre-ninge?Tjedno treniram po 14 sati, kadkada i više ako ubrojim odlazak na turnir koji traje cijeli dan.

Koliko često putuješ i kamo sve?Prije svega putujem u Sisak šest puta tjed-no, jer u Sisku treniram. Mjese čno odla-zim na najmanje dva turnira. Najčešće su to turniri u Hrvatskoj, ali i u Sloveniji i Bosni i Hercegovini.

Treninzi, turniri, svaki tjedan drugi grad, vožnja na treninge, koliko to sve fi nancijski iznosi tvoju obitelj?Mjesečno samo na treninge potrošim oko 500 kuna. Taj bi iznos bio manji da manje putujem za Sisak i da manje treniram, ali ja ne propuštam treninge i treniram na svim oblicima treninga skupnim, samo-stalnim i privatnim satima te vođenim isplesavanjima.

Jesi li ikada tražila novčanu pomoć od sponzora?Jesam, puno puta bezuspješno. Ali, i dalje tražim. Majka mi u tome pomaže.

Lice s naslovnice, Olga Brandić, pleše

sportske plesove i vrlo je uspješna u tome. Učenica je šestog c

razreda, a ples je simbol njezinog slobodnog

vremena.

PLES ME

Livio i Olga


13

I mi ovim putem apeliramo na potenci-jalne sponzore da pomognu Olgi i Livi-ju. Spomenula si da je tvoj klub u Sisku. Kako se zove?Da, u Sisku je i zove se ŠPK Top step.

Sportski ples je ples u paru. Kako se zove tvoj partner i od kad plešeš s njim?Moj partner je Livio Dužić. Ide u osmi ra-zred OŠ Komarevo. On je moj treći plesni partner. Počela sam plesati s Patrikom Kresom, zatim s Jurjem Bjelcom i sad s Livijom. S Livijom plešem od 2009.g.

Koji su tvoji najbolji rezultati?Moj najbolji rezultat je iz 2008. kada sam bila u mlađim osnovcima viceprvakinja u kombinaciji sportskih plesova. Zatim, kad sam na turnirima prva ili druga u konkurenciji 20 parova.

Spomenula si kombinaciju plesova. Što to znači?Kombinacija znači da se plešu i standa-rdni i latinsko-američki plesovi te da se rezultati svih plesova zbrajaju i ocjenjuju.

Koji su tebi plesovi draži? Standardni ili latinsko-američki plesovi?Meni su draži latinsko-američki plesovi; samba, cha-cha-cha, rumba, paso doble i jive.

Kako HRT-u već nekoliko godina prika-zuje „Ples sa zvijezdama“ mnogi znaju da su plesačice uvijek lijepo našminka-ne i da imaju prekrasne kostime. Tebe smo vidjeli na školskim nastupima i imaš prekrasne haljine. Gdje ih nabav-ljaš?Haljine plesačice uglavnom šivaju kod za to osposobljenih krojačica. Najbiže su u Zagrebu, ali vrlo često po haljine idemo u Sloveniju. Moja standard haljina je iz Zagreba.

Često spominješ Sloveniju. Zar su tamo bolje cijene ili veći izbor?Slovenija je puno naprednija u sport-skom plesu od Hrvatske i zato tamo če-

OPUŠTAsto idemo. Imaju 20 godina dužu tradi-ciju plesanja od Hrvata. Izbor kostima je veći, a cijene su podjednake. Isto tako, u Hrvatskoj nema postolara koji izrađuje plesne cipele te ih nabavljamo u Ljubljani.

Voliš li mijenjati haljine i šminkati se?Voljela bih češće mijenjati haljine, ali za to nemam potrebnih novčanih sredstava. Volim se šminkati.

Kako si naučila biti tako vješta u šmin-kanju, a tako si mlada?Malo po malo. Uglavnom na radionicama u klubu koje za nas organizira trenerica. Isto je i s frizurama, ali tu mi pomaže mama.

Kome bi sve preporučila bavljenje ple-som i zašto?Preporučila bih svakome, i mlađima i sta-rijima jer je zdravo i lijepo baviti se ple-som!

Mislav Malović, 6.a

Livio i Olga

Olga

I prvo mjesto ide...Olgi i Liviju!

14


Košarkaški klub Petrinja, hrvat-ski prvaci u kategoriji mlađih

kadeta, na jakom U14 međunarod-nom turniru u Moskvi, osvojili su izvrsno treće mjesto! Lovri Mazalinu pripala je titula MVP-a, a time i mje-sto u najboljoj petorci turnira.

Košarkaški klub Petrinja u Moskvi je nastupao u sastavu: Skokna, Ju-kić, Mitar, Križanović, Barut, Kadić, Aščić, Bogdanić, Beriša, Tomušić, Dragaš, Mazalin, Kelava uz trenera sastava Marija Tomušića.

Jozo Vučković 6.a

Hrvatskim mladićima medalja u Moskvi

MLADI PETRINJCI BRANILI ČAST

Na aerodromu

Rezultat

Utakmica CRO-RUS


15

HRVATSKE NA EP-U U MOSKVI

Prekrasna Moskva

Povratak pobjednika

Babuške i naše medalje

16


Naše je putovanje započelo vožnjom iz Siska prema Zagrebu. Na

Autobusnom kolodvoru dočekao nas je autobus agencije i potrpavši putne torbe u veliki prtljažnik, udobno smo se smjestili iza pratitelja putovanja. Tako smo mogli uživati u ugodnoj vožnji i krajoliku. Zimsko jutro, 29. 12. 2011., ubrzo su ugrijali kontrolori na hrvatsko-mađarskoj granici. Tu smo izgubili oko sat i pol, što je naš pratitelj iskoristio za kratku budimpeštansku povijest i ponude izleta.

Od prelaska granice ravnicama Mađarske i uz Balaton, čuveno mađarsko „more’’, nije bilo ni traga snijegu, što nas je, naravno, veselilo, kao i spoznaja da je Budimpešta nastala spajanjem Budima, Pešte na lijevoj, istočnoj obali Dunava i Obuda na desnoj obali Dunava 1873.g.

Pri ulasku u Budimpeštu, shvatili smo da ona i Mađarska nisu baš ravne kako smo mislili. Budim je brdovit i do njega možete doći i uspinjačom. No, jedno je sigurno. Budimpešta je iznimno velik grad s gotovo 2 milijuna stanovnika. Prvi naš pohod bio je na Citadelu (tal. cittadella znači „mali grad“). Citadela označava najsnažnije utvrđeni, obično središnji dio utvrde ili uporišta. Prostor smješten unutar grada, a opet izdvojen. S

Citadele se pruža predivan pogled na cijeli grad, a posebno na mostove. Njih u Budimpešti ima osam (Lančani most, Elizabetin most, Most slobode, Margaritin most...), a zadnji je sagrađen 2008.g. Svaki od mostova ima jednu legendu. Legenda Lančanoga mosta kaže da se arhitekt mosta, János Marschalkó, od srama odlučio baciti u Dunav uvidjevši da kameni lavovi nemaju jezike. U stvarnosti ih imaju, ali ih ne vidimo.

Imali smo dovoljno vremena uživati u pogledu, fotografi rati i kupiti koji suvernir. Nakon toga smo posjetili Budimski dvorac koji je zaštićen od strane UNESCO-a. Tu su nam po prvi put zaživjela i akustična osjetila zvukovima violine dvojice izvođača koji na taj način zarađuju za život. Oduševljeni prizorom, odlučili smo probati kuhano vino. Crno i bijelo kuhano vino lokalni stanovnici piju danonoćno. Popiti vino na ulici za njih je normalno.

PUTOPISNA STRANICA

BUDIMPEŠTA U SVOM SJAJU

Pogled s Citadele

Nova atrakcija u Budimpešti


17

Kako nam je vrijeme sve brže odmicalo, mo-rali smo autobusom do hotela. Hotel Leonardo nalazio se vrlo blizu centra, kojih 10 minuta pješice, što smo brzo saznali ostavivši svoje stvari i uputivši se u avanturu. Avantura je za-počela gastronomijom u restoranu „For sale“. Jedan sasvim neobičan restorančić, možda bo-lje reći pub. Naime, predjelo za svakog gosta jest kikiriki koji gulite i ljuskice bacate na pod, iza klupe, ispod stola, a ako želite napišete po-ruku na papirić ili vizitku te ju sami zakvači-te na zid. Pub ih je prepun i to iz svih krajeva svijeta. Naša su gustativna osjetila zaživjela u trenutku prvog susreta nepca i jezika s pozna-tim mađarskim gulašom i pivom Soproni. Naji-staknutiji začin koji nalazimo u gotovo svakom mađarskom tradicionalnom jelu jest paprika. Paprika svježa, sušena ili mljevena, dio je tu-rskog nasljeđa i turskih prehrambenih navika. Ostavljanjem napojnice, jer tako nalažu njiho-va pravila, i laganom šetnjicom po Vaci ulici, najdužoj i najpoznatijoj budimpeštanskoj ulici, došli smo velike tržnice. Posjet tržnici ostavili smo za sljedeći dan.

Sljedeće jutro

Iako nam je pratitelj na putovanju rekao da je sramotno pušiti na otvorenom u Budimpešti te da Mađari slabo govore engleski, mi smo se uvjerili u suprotno. Primjetili smo vrlo mnogo

opušaka po ulicama, koje očito rijetko čiste, ali vješto odgovaranje na naša „engleska“ pitanja.

Trg heroja bila je naša sljedeća destinacija. Vidjeli smo velike, monumentalne kipove kra-ljeva i povijesnih ličnosti Mađarske s najvišom točkom na Milenijskom stupu, kipom krilatoga anđela Gabrijela koji objavljuje ljudima Božje odluke. Preko puta trga smješten je Nacional-ni muzej Mađarske. Laganom šetnjom prošli smo pored velikog gradskog klizališta (zimi), a ljeti i u proljeće velike vodene površi ne oko Poljoprivrednog muzeja u čijem se vrtu nalazi spomenik Anonymusu, čovjeku čiji identitet nisu nikada saznali, a koji je zapisivao mađa-rsku povijest.

Sljedeća destinacija bila je Ištvanova bazi-lika. Posebna je po tome što na oltaru nema Isusa, nego kralja Ištvana koji je katoličanstvo donio u ovaj dio Europe. Uslijedila je i vožnja Dunavom, ali ne u jednoj od glavnih gradskih atrakcija autobusom, koji osim što normalno vozi, vozi i po Dunavu, već „običnim“ bro-dom. Tu sam uspjela fotografi rati Parlament, najpoznatiji simbol Budimpešte. Ta je zgrada najveći treći parlament u svijetu i drugi u Eu-ropi, odmah nakon Bukurešta. Načula sam da ima više od 700 prozora te da je sagrađena od

mramora. S prednje strane parlamenta nalazi se i hrvatski grb, a u unutrašnjosti dio namje-štaja od hrvatskoga hrasta. Večer je završila odlaskom u Čardu na mađarsku večeru i ples. Poslije večere provozali smo se i podzemnom željeznicom sagrađenom 1896. g. Mislim da sam načula podatak da je to druga podzemna na svijetu. Sljedeći smo dan posjetili Tržnicu, Csarnok. Oazu začina, hrane, suvenira... Istu noć dočekali smo 2012., a u povratku smo za-stali na Balatonu, poznatom još kao i Blatno jezero, kako bismo doživjeli poznati balato-nski zalazak sunca. Površina Balatona je oko 592 km², dužina oko 77 km i širina od 4 do 14 kilometara. Za vrijeme starorimske države je-zero su zvali Plitko jezero, što nas ne čudi jer je prosječna dubina jezera 3 metra, a najviša 12 metara. Nakon Balatona i još jednog slasnog ručka u čardi uputili smo se kući.

Od Zagreba nas je dijelilo samo 320 kilome-tara ugodne vožnje s ponekim stajanjem i ne-prestanim razmišljanjem i planiranjem našeg sljedećeg putovanja.

Marijeta Rimay

Lavovi s Lančanoga mosta

Parlament Budimski dvorac

18


Slobodno vrijeme učenika naše škole prepuno je sportskih aktivnosti, različitih hobija, plesanja, svira-nja glazbenih instrumenata ili jednostavno igranja igrica i provođenja vremena s obitelji. Ali, postoje i oni učenici čiji je život malo drugačiji...jedna od njih naša ja vrijedna novinarka Sanja Ranić.

Zimi se slabije krećemo, a unosimo više kalorija. Da bismo ostali u top formi pobrinula se Udruga kineziologa Petrinja.

ZIMSKI „ODMORKO“ U ZIMSKI „ODMORKO“ U DVORANI NAŠE ŠKOLEDVORANI NAŠE ŠKOLEZimski praznici za učenike grada Petrinje bili su obogaćeni sportskim sadržajima pod

nazivom „Odmorko“. Od sportskih aktivnosti učenici su mogli odabrati: odbojku, ae-robik, gimnastiku ili rukomet. Aktivnosti su održavane od 8:00 do 13:00 sati.

Voditelji aktivnosti su Ivan Boras, Snježana Zgrebec, Josipa Petrović i Davor Miholjević.

Jozo Vučković, 6.a

Nakon provedene ankete o slo-bodnom vremenu i omiljenim sportovima u šestim razredima, zaključili smo da šestaši najviše vole rukomet! Anketa je provedena među 64 učenika.

RUKOMET – NAJDRAŽI

SPORT U NAŠOJ ŠKOLI

Zdravo svima! Moj život, za razli-ku od vaših, podosta je drugačiji

jer ja živim na farmi u selu Jošavici. Na mojoj farmi prevladavaju krave.

Imamo ih oko trideset. Moji su rodi-telji podignuli kredit da bi uvezli na farmu iz Norveške crno-bijelu vrstu krava holštaj i crveno-bijelu vrstu si-mentalac iz Austrije. Moja majka Di-jana radi u štali, ali vodi i papire, jer svaka krava mora imati svoj rodov-nik, putni list i ušnu markicu. Sva ta goveda moraju biti upisana u registra-tor farme da ne bi došlo do bilo kakvih nesuglasica između veterinarske in-spekcije i gospodara farme. Osim tog registratora postoji i registrator o da-vanju lijekova, jer svaki dati antibiotik govedu mora biti upisan u registrator

jer mlijeko krave koja je primila antibio-tik ne smije ići dalje u proizvodnju.

Moj tata Damir radi na polju što zna-či da je stalno na traktoru, no zimi, kad nema posla na polju, i on radi s mamom u štali. Pored mojih roditelja tu sam i ja. Uglavnom pomažem oko mužnje. Na-kon hranjenja, ujutro ili uveče, počinje mužnja. Mužnja se odvija u isto vrijeme zbog ispravnosti vimena krava. Prvo što ide jest pranje vimena, brisanje vimena i izmuzanje prvih mlazova vimena.Tek tada možemo uključiti aparat i počinje mužnja. Mi imamo četiri kante na kojima postoje sisaljke, crijevo za vakum (zrak), pulsator i crijevo za mlijeko, kada priklju-čimo crijevo u vakum sisaljke možemo staviti na vime krave. Moramo dobro pa-ziti da krava ne sruši kantu i dobro gleda-

ti izmuza li se vime ravnomjerno. Mužnja jedne krave traje od četiri do pet minuta, a sama mužnja traje sat ili sat i pol vreme-na. Da bi krave bile u dobroj laktaciji, mo-ramo ih dobro hraniti. Svaki obrok mora sadržavati suho sijeno, sijenažu, kukuru-znu silažu i super koncentrat s dodatkom vitamina i minerala. Svakoj kravi ne daje-mo istomjeran obrok, zbog toga što nisu sve krave u laktaciji nego i u suhostaju. Nakon mužnje krave mlijeko ide u hla-dnjak gdje ga hladimo na četiri stupnja. Mnogi od vas misle da je sve ovo lako i smješno, no meni i mojoj obitelji nije. Mi živimo od prodaje mlijeka i napornoga rada cijeneći ono što imamo.

Sanja Ranić, 6. C

ŽIVOT NA FARMI

ANKETA:

Koji ti je sport najdraži?

Rezultati:

odbojka: 10rukomet: 20rugby: 1paintball: 1kajak: 2košarka: 8nogomet: 12sportski ples: 2hrvanje: 4plivanje: 4

Jozo Vučković, 6.a

1. GŠNK „Mladost“2. HŠK „Gavrilović“3. RK „Petrinja“4. ŠŽRK „Petrinia“5. MNK „Petrinjčica – Idis“6. ŠKK „Petrinja“7. STK „Mladost“8. KK „Sveti Lovro“9. ŠARRK „Megarock“10. ŠNK „Sloga“ - Hrastovica11. UŠR „Štuka“12. TK „Petrinja“13. Kajak kanu klub Kupa14. ŠK „Petrinja“15. R.K. „Orca“16. Športski plesni klub “Petrinia”17. Gimnastički klub „Petrinja“18. Športski rukometni klub „Veteran“19. STK „Mošćenica“20. Udruga kineziologa Grada Petrinje

21. Teniski klub „Petrinjčica“ 22. Moto croos klub „Petrinja“ 23. Odbojkaški klub „Petrinja“24. Školski športski savez Grada Petrinje 25. Šahovski klub „Mladost“26. Hokejski klub „Petrinja“27. Pikado klub „Petrinia“28. Športski nogometni klub „Češko selo“29. Veteranski ženski rukometni klub „Pe-trinjka“30. Hrvatsko pjevački društvo „Slavuj“31. Gradska limena glazba32. Odred izviđača „Kupa“33. Pjevačko društvo „Petrinjska lira“34. Udruga „IKS“35.Hrvatsko planinarsko društvo „Zrin“36. Biljarski klub „Concordia“37. Udruga mladih K.R.I.D38. Baletni studio Hrvatsko doma „Harlekin“39. Škola stranih jezika

SAZNAJEMO:SAZNAJEMO:Popis klubova i udruga u Petrinji za slobodne aktivnosti:

U ŠKOLI

19

U ŠKOLI

Prvog dana nastave posjetila su nas gospoda iz Sisačko-moslavačke žu-

panije, pročelnik za prosvjetu, kulturu i sport profesor Ivan Lovreković, Andrija Rudić, zamjenik županice, koji je u njezi-no ime učenicima podijelio slatkiše i ra-zne grickalice, a povod tomu bili su naši

Dva nova odjeljelja prvih razreda od kojih je jedan u produženom boravku

NOVI ÐACI STIGLI U ŠKOLU!

novi đaci prvaci. Za njih su poseban pro-gram dobrodošlice pripremili učenici če-tvrtih razreda. Ove školske godine pose-bnost prvih razreda je i u tome što jedan od prvih razreda, 1.a ide i po programu produženog boravka u školi.

U produženom boravku učenici po-

hađaju nastavu samo u jutarnjoj smjeni, imaju organiziran doručak i ručak u ško-li, a nakon nastave ostaju u školi do 17:00 sati pod stručnim nadzorom pišući zada-ću, pripremajući se za novi školski dan, učeći gradivo koje bi inače učili kod kuće s roditeljima.

Inače, ovo je jedini razred koji ima dvije učiteljice - za redovnu nastavu zadužena je učiteljica Ivka Slanec, a za aktivnosti u produženom boravku učiteljica Danijela Licitar.

Uređena je posebna učionica u kojoj učenici imaju organizirane aktivnosti i optimalne uvjete za njihovo provođenje.

Posebnost našeg produženog boravka je uvođenje redovne plesne kulture u nji-hovo obrazovanje pod vodstvom Marije-te Rimay. Po tome je naša škola prva ško-la koja ima plesno obrazovanje u sklopu izvannastavnih aktivnosti u produženom boravku.

Marta Pendić, 5.c

Andrija Rudić s poklonima

Prvi a

Prvi b

Učionica produženog boravka

Đaci i roditelji

21

U ŠKOLI

Naši najmlađi učenici

SJETILI SE DANA SJEĆANJA

Kruh je osnovna hrana. Kruh poštujemo. Za kruh molimo.

Kruh dijelimo. Za kruh zahvaljujemo i radimo.

U petak su, 30. rujna 2011., učenici prvih i drugih razreda s učiteljicama obilježili su Dane sjećanja.

Obišli su spomenik masovne grobnice hrvatskih branitelja kod Nove bolnice na koji su položili cvijeće i zapalili svijeće. Nakon molitve, posjetili su i mjesto pogibije jednog od naših hrvatskih branitelja Dejana Gregeca.

Dani sjećanja obilježavaju se da ne zaboravimo nestale, za-točene, invalide, ali i sve preživjele hrvatske branitelje koji su svojom ljubavlju branili i obranili svaki hrvatski dom. Sloboda je veliki dar, a slobodan čovjek je sretan čovjek.

Ana Kožuh, 6.a

Dane kruha obilježili smo 13.10.2011. kao i Dani zahvale za plodove zemlje.

Vjeroučiteljica Jela Mandić je uz pomoć učitelja i učenika svih odjeljenja nižih razreda i odjela učenika s teškoćama u razvoju naglasila značaj planeta Zemlje i plodova zemlje.

Učenici su dijelili kruh. Zemljanim plodovima stvarali razne obli-ke, pisali poruke na zadanu temu i pjevali o plodovima zemlje.

Na kraju su pojeli palentu s kiselim mlijekom i zahvalili Bogu za sve plodove i sva njegova raskošna djela.

Iva Kaurin, 5.b

DANI KRUHA

Molitva Učenički radovi

MolitvaPolganja cvijeća

22

U ŠKOLI

Ah, ta godišnja doba – malo ih vo-limo, malo ih ne volimo...

Iako su krošnje drveća bile još uvijek raskošno zelene, učenici 1. i 2. razre-

da i njihove učiteljice Daniela Licitar, Ivka Slanec, Dušanka Žitković, Božica Rapić, Mileva Klarić i Ivanka Pendelin odlučili su šetnjom, igrom i promatra-njem prirode pozdraviti jesen.

Zašto? Zato jer je jesen puna ljepote koja nas očarava i bogatstva koje nam poklanja.

Priroda nam daruje puno i na nama je da joj svojom pažnjom i ljubavlju na tome zahvalimo.

Anita Gelo, 6.a

Mnogi misle da na roditeljske sa-stanke ne trebaju dolaziti - mi vas uvjeravamo u suprotno

RODITELJSKI SASTANCI SU VRLO VAŽNI

P OZDRAVILIS M O JESEN

Na roditeljskim sastancima doznaje-mo ono što ne možemo doznati na

informacijama za roditelje. Posjetili smo prvi roditeljski sastanak učenika drugih razreda i dobili puno informacija potreb-nih za što kvalitetniju nastavu, uspjeh uče-nika i suradnju roditelja i škole.

Roditelje i predavače pozdravila je uči-teljica Mileva Klarić iz 2.b, u svoje ime, ali i u ime učiteljica: Ivanke Pendelin, 2.a i Božice Rapić, 2.c.

Uz Pravilnik o ocjenjivanju, Kućni red škole i osnovne informacije o standar-dnim pitanjima, roditelji su mogli čuti najvažnije informacije iz Obiteljskog za-kona. Tako na primjer članak 96. Obitelj-skog zakona kaže:(1) Roditelji su dužni brinuti se o redovi-

tom obveznom školovanju djeteta.

(2) Roditelji su dužni brinuti se prema svojim mogućnostima i o daljnjem obrazovanju djeteta.

(3) Dužnost je roditelja odazivati se sa-stancima u svezi s odgojem i obrazova-njem djeteta.

(4) Roditelji imaju dužnost brinuti se o svestranom obrazovanju svoga djeteta i poticati njegove umjetničke, tehničke, športske i druge interese.

Gosti na roditeljskom sastanku bili su: profesorica Ljubica Massari, Ivana Mašić, Ivana Orlić i Andrea Galina - Pucović. Profesorica Ljubica Massari voditeljica je Univerzalne športske škole. Izvjestila je kada počinje športska škola i koju opre-mu učenici trebaju imati. Nakon toga je upoznala roditelje o elementima ocjenji-vanja u tjelesno-zdravstvenoj kulturi.

A da naša škola surađuje s roditeljima svojih učenika, dokazuje predavanje pro-fesorice Andreje Galian-Pucović, majke Matije Pucovića iz 2.a. Gospođa Pucović održala je predavanje na temu „Zaštita djece na internetu“ i upoznala roditelje kako mogu zaštititi svoju djecu dok po-sjećuju internet. Prisutni su roditelji po-kazali veliko zanimanje za tu temu.

Majka Ivana Mašić, po struci pedagog, podijelila je roditeljima zaporke za svako dijete i popis korisnih stranica koje će im pomoći u lakšem savladavanju gradiva i dolaska do korisnih informacija.

Majka Ivana Orlić pomogla je pri ini-cijalnoj provjeri učenika u tjelesno zdrav-stvenoj kulturi. Naglasila je da djeca tre-baju više vremena provoditi na svježem zraku i u igri s drugom djecom.

Mislav Malović, 6.a

Uživancija na otvorenom

Šetnja

Roditelji

AN INTERVIEW WITH A NEW STUDENT KARLO

KUKURUZOVIĆ

What`s your name?My name is Karlo Kukuruzović.

How old are you?I`m 12 years old.

Why did you transfer to our school?I don`t know.

What`s your hobby?Driving my dad`s car.

Have you got any pets?Yes, I have one dog and two cats.

Oh, do they get along?Yes, they get along. Actually, they love each other.

Do you like your new classmates?Yes, I really like them.

Who do you like the most?Nikša, Josip and Luka. They are my idols.

Have you got a girlfriend?No, I haven`t.Not yet.

Do you regret leaving your school?Sometimes,yeah.But, I like my new frien-ds.

Do you like teachers at our school?Well...So-so.

Who do you like most?Well... They are all very nice.

Who is your favourite singer?Will.i.am from Black Eyed Peace.

Who`s your favourite actor?Vin Diesel.

What`s your favourite meal?Spaghetti Bolognese.

O.K., Karlo. Thanks a lot.By: Tea Harčević 6.b

Transcribed by: Dino Golubović 6.a

AN INTERVIEW WITH A NEW STUDENT PATRIK IVANUŠ

Hi Patrik, tell me something about you.Hi! My name is Patrik Ivanuš, I’m twelve and and I’m in grade six this year.

Where are you from?I’m from Ivanićko Graberje.

When did you move and why?I moved in August, becuse my stepfather got a job here.

Do you have any brothers or sisters?Yes, I’ve got two brothers Matija and Marin. Matija is eighteen and Marin is sixteen.They live with my dad.I’ve got a sister,too. Her name is Patricija. Two weeks ago my stepsister was born. Her name is Tea.

What do you do in your free time?I go fi shing, I like it very much.

So how do you feel in your new school?I feel great here, it’s better than in my ex-school.

Do you like your new teachers?Yes, they are great.

What subjects do you prefer?I like P.E., but I don’t like English.

Have you got any new friends?I’ve got many friends here, they are all great. I think I’m going to like it here.

O.K. Patrik, thanks a lot, see you.

Sanja Ranić, 6.c

23

U ŠKOLI

Adrijan i Patrik

Josip Blažević i Karlo Kukuruzović 6.b

KRATKI INTERVJUI NA ENGLESKOM

AN INTERVIEW A NEW CLASSMATE MONIKA GLAZERWhat´s your name?My name is Monika Glazer.

How old are you?I am 10 years old.

Where are you from?I am from Mala Gorica.

Do you live in a house or a fl at?I live in a house with my parents, my brother and my sister.

Do you like your new class?Yes, i do. Very much.

How do you like your new friends?They are all very nice.

What do you do in your free time?I play outside whit my friends, I listen to music. I like music very much.

Have you got a boyfriend?Oh, no.

Thanks, Monika. See you!

AN INTERVIEW A NEW STUDENT

ADRIJAN Where are you from?I’m from Sisak.When did you move house?I moved house last month.Why did you move to Petrinja?We bought a house here.Was it hard leaving your classmates?Yes,it was.Who do you live with?I live with my mom,dad,brothers and si-ster.What’s your hobby?My hobby is playing computer games.

Have you got a pet?Yes, I have two dogs.How do you feel in our class?I feel great!Who’s your best friend here?My best friend is Kristijan Kurdija. We’re in the same class.Who’s your favourite teacher?My favourite teacher is Krunoslav Vranić.Thanks, Adrian. See you.

Marija Starčević 6.c

24

U ŠKOLI

MARGARETA DEMIQI IS A NEW STUDENT IN

CLASS 7A.

She was also a student in our school last year. Here is a short interview with her:

Do you like your new class?Yes. I think that they are great.

What do you think of your teachers?I think that they are very good.

Do you do any sports?No. I don’t.

Who s your best friend?Well... there are two of them, Nikolina Kafadar and Dorotea Omić.

Have you made any new friends?Yes, I have.

Who are some of them?Luka, Tamara, Lora ...

What do you like doing in your free time ?My favourite activity is using the Internet.

Who do you spend your breaks with ?I spend them with friends.

Are you going to try harder this year?Yes, of course.

Luka Vujnović, 7.a

MARGARETA KUKURUZOVIĆ IS A NEW STUDENT IN GRADE 7A.

She came from Primary School Mato Lovrak in Petrinja. This is an interwiev with her:

Why did you change school? Sorry, I don’t want to talk about that.

Do you like your new class? Yes, I love it.

What do you think of your teachers and who is your best? They’re good, strict and they always want more. My favourite professor is Zoran Krnjaić because he likes to joke with us.

Do you do any sports or play any in-struments? I go to Latin- American dancing classes.

Who is your best friend? Doris Domladovac.

Have you made any friends and who are they? Yes, I have. They are Luka, Lora, Barbara, Tamara, Valerija, Ivan...

What do you like doing in your free time? I like surfi ng, going to practise, going out..

Who do you spend your breaks with? With Valerija, Barbara, Lora, Tamara, Barbara, Tiana, Ira..

What is your favourite subject and why? My favourite subject is Physics, but not because I love the subject... It’s because the professor likes to joke with us. J

Where you live? I live across “Lidl“.

Who you live with? With my parents and my brother.

Who is your brother and is he in this school? My brother is Karlo Kukuruzović and he is in grade 6.a.

Tamara Prečanica, 7.a

VALENTINO TURKOVIĆ is a new student in class 7B. He has failed the grade. He was in class 7. a last year, his classmates are now in the 8th grade. We asked him a few questions about his new class, favourite teachers and habits in his free time.

What do you think about your new class?They are great. I like them very much.

Who is your favourite teacher?My favourite teacher is Zoran Krnjaić.

What are your favourite subjects?My favourite subjects are Physics, PE and Art.

Do you miss your old classmates?Of course I do. I really miss them.

What do you do in your free time?I play computer and video games.

Do you play any sports?No, I don’t like sports.

Do you have a best friend in your new class?The classmates are OK, but I don’t know them that well, so no, I don’t have a new best friend.

Who is your best friend, then?My best friend is Kristijan Kaurić.

Are you going to try harder this year?I think I’ll pass the grade if God helps me.

Thank you, Valentino.You’re welcome.

by: Ivan Vujnović, Leda Kaurinović & Karlo Brodarec Prečanica, 7.b

S lijeva na desno Margareta Demiqi, Margareta Kukuruzović, Luka Vujnović i Tamara Prečanica

S lijeva na desno Leda Kaurinović, Ivan Vujnović. Karlo Brodarec Prečanica i Valentino Turković

INTERVJUI

25

U ŠKOLI

AN INTERVIEW WITH DRAGANA AND DAJANA VILUS, NEW STUDENTS IN CLASS 7D. THEY ARE TWINS WHO MOVED TO PETRINJA FROM SERBIA.

Svaki dan, marljive ruke naše kuharice Katice, pripremaju nam najukusnija izne-nađenja. Nakon završetka drugog sata, zvo-no pozove redare u kuhinju, a oni brže bolje jure po svoje pladnjeve s obrocima. Tamo ih čeka, uvijek nasmijana, kuharica. Zamolili smo je, da među mnoštvom svakodnevnih obveza, pronađe malo slobodnog vremena i za nas, članove literarne skupine. Željeli smo je bolje upoznati i znati nešto više o njezinom zanimanju.

KOLIKO DUGO RADITE U ŠKOLSKOJ KUHINJI?U školskoj kuhinji radim pune tri godine.

VESELI LI VAS VAŠ POSAO ?Naravno da me veseli, s djecom je uvijek zanimljivo.

VOLE LI UČENICI VAŠA JELA?Uglavnom da, najviše se vesele pizzi ili ne-kom kolaču.

ŠTO RADITE S HRANOM KOJU UČE-NICI NE POJEDU?Ostataka hrane nema puno, a ako nešto ostane to odvajamo za hranidbu domaćih životinja.

KAKO SE PREMA VAMA PONAŠAJU UČENICI?Većina učenika je pristojna i poštuju moj rad.

SMATRATE LI DA SE DANAŠNJA DJECA HRA-NE ZDRA-VO?Mi u školi na-stojimo djeci p r i p r e m i t i zdravu hranu, ali čini mi se da danas djeca više vole pojesti grickalice ili slatkiše, nego li npr. neki mliječni proizvod, što nije dobro za njihovo zdravlje.

ŠTO BISTE PORUČILI UČENICIMA I NASTAVNICIMA ?Svima poručujem da se hrane redovito i da ne zaborave na najvažniji dnevni obrok, a to je doručak. Također je važno jesti razno-vrsnu hranu, puno voća i povrća, naročito u ove hladne zimske dane. Pravilna prehrana uvelike utječe na ljudsko zdravlje, a to nam je svima najvažnije, naročito djeci.

IMATE LI NEKI DOBAR RECEPT ZA ZDRAVU PREHRANU DJECE ALI I ODRASLIH?Ima puno dobrih recepata. Možda bih vam mogla savjetovati nešto što možete sami pripremiti. Vrlo jednostavna za pripremu, a jako zdrava - obična VOĆNA SALATA.

Za pripremu voćne salate potrebno vam je više vrsta voća, najbolje je pripremati sezon-sko voće. Evo jednog načina pripreme.Banane i naranče ogulite, dinju očistite te narežite voće na manje dijelove.Operite i osušite jabuke, kruške, šljive i grožđe. Jabuke i kruške očistite od sjemenki i narežite. Šljivama izvadite koštice, narežite ih na četvrtine, a bobice grožđa prepolovite. Stavite sve voće u zdjelu, pospite vanilin šećerom i prelijte limunovim sokom. Pokri-venu zdjelu ostavite u hladnjaku najmanje sat vremena. Želim vam dobar tek!

Zahvaljujemo našoj kuharici na ugodnom razgovoru i slasnim zalogajima.

Razgovarala Ella Pulek, učenica 3. b razreda PRO Mošćenica.

NA ČAJU KOD KUHARICE

And which one is the worst?Dragana: Maths, Dajana: ICTWhat do you do in your free time?Well, we really like Facebook and we are always on it.Do you have hobbies?Yes, of course. It is volleyball and folk dan-cing.Do you have pets and if you don’t have any, would you like to have some?We have a cat and a dog, we love them very much!Do you like Petrinja? Do you have some favourite places?We really like Petrinja, all places are really nice!

Ana Perković & Luka Posilović, 7.d

First, what do you think about our modest school?It’s so nice here, we really like it! All the best!How do you feel, do you have friends already?Yes, very much!Do you miss your friends from Serbia?Where are you from?Well, the place is called Nova Crnja, it’s re-ally near Zrenjanin.Where do you live now?Now we live in PetkovacDo you have diffi culties using our language?Well, in some subjects, yes.Who is older?Dajana, she is 5 minutes older.What’s your favourite subject?PE, defi nitely.

S lijeva na desno Luka Posilović, Dragana i Dajana Vilus, Ana Perković

INTERVJUI

26

U ŠKOLI

Učimo na pozitivnom primjeru

RAZMJENA PROIZVODA

U našoj školi održana je razmjena proizvoda Srednje škole Petrinja

i naše škole. Srednja škola prizvodi eko-loški čips, jabuke i sokove pa je odlučila počastiti i učenike iz Odjela s poteškoća-ma u razvoju.

Naš odjel s poteškoćama, kao što je svi-ma poznato, radi jako lijepe rukotvorine te su odlučili to pokazati srednjoškolcima poklonivši im neka svoja umjetnička dje-la.

Mislim da ćemo se svi složiti da je ovo bilo jako lijepo i poučno od učenika osno-ve i srednje škole.

Ana-Maria Vučković, 6.a

Književni susret

KNJIŽEVNI SUSRET SA ŽELJKOM

HORVAT – VUKELJA

Područni odjel naše škole u Mošćenici, 14. listopada 2011. godine, posjetila

je dječja književnica Željka Horvat-Vukelja. Druženje s učenicima od prvog do četvrtog razreda održano je u učionici prvog razreda. Književnica je sa sobom donijela torbu punu priča. Iz nje nam je ispričala Priču o čarapama i naučila nas je ponešto o glazbenim instrume-ntima. Zanimljivo nam je bilo zajedničko rije-šavanje rebusa. Poučila nas je kako učiti čitati i da je jako važno razvijati maštu i pisati svoje pjesme i priče. Svi smo je uzbuđeno proma-trali. Bilo nam je jako zanimljivo, ali susret je brzo završio. Na kraju nam je podijelila daro-ve, blokiće za pisanje i jedan broj Smiba. Željeli bismo ponoviti sličan susret s nekim drugim književnikom. Baš su zanimljivi ti pisci!

Iva Adžaga, 3. a , PRO Mošćenica

Film iznenađenja

SUMRAK SAGA PRASKOZORJE 1. DIO

Najavljeno je da ćemo fi lm iznenađenja moći pogledati u petak, 9.12.2011. Prikazi-vanje fi lma je organizirala Multimedijalna grupa škole s profesorom Stjepanom Peja-kovićem. Ulaz nije bio slobodan. Cijena ulaznice bila je 5 kn, a za vrijeme fi lma mogli smo kupiti kokice (2kn) i sok (1kn). Sav novac je iskorišten za dobrotvorne svrhe. U 17:55 svi su već sjedili na svojim mjestima i nestrpljivo očekivali fi lm. Prikazan je fi lm Sumrak saga praskozorje 1. dio. Na početku je bilo malo poteškoća s prijevodom, ali i to smo preživjeli. Film je trajao 105 min, a nakon toga su svi sretno pošli svojim kućama.

Marija Orlić, 6.a

18. listopad – sjećanje na Vukovar

I U MOM GRADU VUKOVAR SVIJETLI

I ove godine obilježena je dvadeseta obljetnica sjećanja na žrtvu Vukovara,

njegovih branitelja i stradalnika u Domo-vinskom ratu.

Dan sjećanja na Vukovar obilježavamo 18.11. To je spomen dan na tragediju ci-jeloga jednoga grada koji je svoju patnju i herojsku obranu utkao u hrvatsku slobodu i neovisnost. U školi su učitelji povijesti, za-jedno s djecom, realizirali spomen - akciju „I u mom gradu Vukovar svijetli”.

Ivana Mašić, pedagog

In memoriam Steve Jobs

ODLAZAK GENIJA

27

U ŠKOLI

Steve Paul Jobs (24.2.1955. – 5.11.2011.) poznat je kao osnivač

tvrtke Apple Computer. Bio je jedan je od najutjecajnijih ljudi

u svijetu računalne industrije. Povo-dom njegove smrti, Multimedijalna gru-pe naše škole s profesorom informatike, Stjepanom Pejakovićem, prikazala je fi lm o Steveu Jobsu i predstavila njegov život-ni put i rad, te uz pomoć profesorice Jele-ne Klasnić-Smiljanić upoznala prisutne o bolesti koja mu je oduzela život.

Na dan njegove smrti stiglo je prio-pćenje iz Applea: „Njegova briljantnost, strast i energija bili su izvor nebrojenih inovacija koje su obogatile i poboljšale naše živote. Svijet je zbog Stevea bio ne-mjerljivo bolji. Ali najveću ljubav imao je prema svojoj supruzi Laurene i svojoj obitelji. Naša srca su uz njih, kao i uz svih koje je Steve dodirnuo svojim nevjerojat-nim darovima”.

Marija Orlić, 6.a

SAZNAJEMO:Autor biografi je Walter Isaacson in-

tervjuirao je Jobsa 40 puta za vrijeme njegove najteže borbe s rakom, a mno-go je vremena provodio i s rodbinom te prijateljima slavnog izumitelja.

Knjiga Waltera Isaacsona postala je izdavački fenomen nakon Jobsove pre-rane smrti. Priča o njezinu nastanku, potanko ispričana na početku biografi -je, znakovita je kao i mnoge anegdote koje prvi put otkriva. Walter Isaacson je sjajan pisac, autor senzacionalnih bi-ografi ja Benjamina Franklina, Alberta Einsteina i Henryja Kissingera. Steve Jobs molio ga je da napiše i njegovu biografi ju, ali Isaacson je dugo odbijao, uvjeren da je prerano za takav pothvat.

PREPORUČAMO:Biografi ja Steve Jobs, napisao Walter

Isaacson, EPH Media, cijena 159 knSteve Jobs – tajne njegovih inovacija,

Carmine Gallo, Školska knjiga, cije-na 116 kn

Povratak u malo kraljevstvo, Michael Moritz, DD produkcija, cijena 195 kn

Priča o Googleu, David A.Wise i Mark Malseed, V.B.D., cijena 116 kn

Ekipa Multimedijalne grupe

Kadar iz fi lma

28

U ŠKOLI

Školska iznenađenja koja ometaju nastavu – najslađa su iznenađenja...

KRAMPUS NADMAŠIO SVETOG NIKOLU!

Djed Božićnjak ili Djed Mraz, kako vam god drago, posjetio je djecu s

poteškoćama u razvoju čiji se odjel nalazi u sklopu naše škole. Posjet je trajao krat-ko, ali bio je vrlo učinkovit!

Razveselio je djecu i učitelje predzadnji dan prvog polugodišta i ostavio fotogra-fi ju i darove za sjećanje.

Dino Gloubović, 6.a

Utorak, 6.12.2011., već prvi školski sat najavio je novo školsko iznena-

đenja. Bio je to Krampus.Krampus nas je jako nasmijao, ometao

je profesore u radu i predavanju, a neke je i zavezao. Nakon Krampusa u razred je došao sv. Nikola i sve nas lijepo po-zdravio pregledavajući naše ocjene. Sve-ti Nikola je zamolio svoja dva anđela da nam podijele paketiće koji su nas jako obradovali. Svi smo bili sretni kad se za-čulo školsko zvono za kraj sata i svi smo žurnim koracima izašli na hodnike traže-ći Krampusa i sv. Nikolu. Igrali smo se s Krampusom po hodniku i uljepšali još jedan školski dan.

Ana – Maria Vučković, 6.a

Darovi odjelu djece s poteškoćama u razvoju

BOŽIĆNJAK ILI MRAZ? – MA, BITNO DA JE DJEDICA!

Krampus, sveti Nikola i anđeli Krampusovo djelo - onesposobljeni profesori

Djedica

29

U ŠKOLI

Deset dana u mjesecu prosincu 2011. Godine, trajala je humani-

tarna akcija koju je provodio Crveni križ naše škole. Članovi Crvenog križa marlji-vo su radili. Za vrijeme velikoga odmora prodavali su hot – dog, sokove, kokice, kolače, sendviče...organizirali tombolu i skupili 2 600 kn.

Provedena je i akcija doniranja pre-hrambenih proizvoda koji su proslijeđeni obiteljima kojima je pomoć najpotrebnija.

Ivana Mašić – pedagog

Humanitarnost na djelu

HUMANITARNA AKCIJA CRVENOG KRIŽA

Članovi Crvenog križa na djelu

Humanitarna akcija

EINE HUMANITÄRE AKTION IN UNSEREN SCHULEUnsere Schüler haben zur Adventszeit

eine humanitäre Aktion für Familien in Not durchgeführt. Mädchen und Jungs der achten Klasse haben während der großen Pause Kuchen, Popcorn und Ge-tränke verkauft. Wir freuen uns, dass wir jemandem mit unserem kleinen Beitrag helfen können.

Freue Weihnachten und einen guten Rutsch ins Neujahr wünscht Arbeitsge-meinschaft der deutschen Sprache!

3030

U ŠKOLI

ZVIJEZDE DANJU

LITERARNI

PJESMA SIROMAHA(posvećena prosjaku Luki)

Ni drage majke, nit oca imam,Živim od milostinje koju primam.

Da bar nisam kopile, da za majku znadem,Pa kad je vidim, da pred skute joj padnem.

Gdje su mi roditelji bili kad me prvi put ubola osa,il’ kad me trebalo obuti jer mi je noga bila bosa?

Ja ne marim za groše, krajcare, forinteJer da marim, imao bih puno više od kinte.

Ja bih htio imati ženu, djecu, obiteljski sklad,A ne bih spavo na placu gdje caruju bijeda i jad.

Ja se veselim svakoj korici kruha i kaplji vode,Al’ kad vidim sretnu obitelj, nešto me u srcu probode.

Obitelj i topli dom nikada ja imati nećuImat ću izlizan kaput, mastan šešir i prljavu vreću.

Na kraju će mi srce prepuknuti od boli ljuteA da ne vidjeh očev šešir ni majčine skute.

Alen Đaković, 8.r.

Zvijezde danju plešu koli,Zvijezde danju priče pričaju,Zvijezde danju ljubav traže,

Zvijezde danju svjetlost vježbaju.Zvijezde danju čekaju noćDa pokažu svoju moć.

Filp Kovačević, 4.r, PŠ Mala Gorica

31

U ŠKOLI

KUTAKMALI PRINC

Zovem se Mali Princ i na asteroidu B 612 živimSvojim vulkanima i ruži svakoga se dana divim.

Po drugim planetima tražim posebne ljude, cvijeće, životinje i stvariNaiđoh na pijanca, kralja bez podanika i poslovnog čovjeka Koji ni za što ne mari.

Ostavih svoju ružu i tri vulkana od kojih je jedan ugašenTe otiđoh na Zemlju sav tužan i potišten.

Sahara je bila moja ruta,Te u njoj sretoh pilota usred svoga puta.Pao je u čudnoj stvari što se avion zove,To su čudne naprave što zrakom plove.

Pričo sam s njim i prijatelja steko,Na svako pitanje odgovor sam čeko.

Pričo sam s njim osam dana,Ali na kraju me snašla smrtna rana.

Nije me ubila pripitomljena lija,Već jedna velika žuta zmija.

Alen Đaković,8.r.

32

SVIJET OKO

SVIJET OKO NAS

NASŠkola nenasilja Savjetovališta za adolescente, djecu i obitelj i voditelj Armin Hadžić,

organizirali su sađenje Stabla mira povodom Međunarodnog dana mira

Povodom obilježavanja Međunarod-nog dana mira, 21. rujna 2011. Savje-

tovalište za adolescente, djecu i obitelj pod vodstvom g. Armina Hadžića, organiziralo je interaktivnu izložbu učeničkih likovnih i literarnih radova iz triju petrinjskih osnov-nih škola te sađenje Stabla mira. Posjetili smo su izložbu poruka mira na kojoj su

naši učenici prepoznali svoje radove i bili vrlo ponosni što su dio tog događaja.

Organizatori izložbe počastili su ih sla-tkim i sočnim jabukama.

Ispred Hrvatskog doma posađeno je Sta-blo mira koje će, vjerujemo, naši učenici kao i ostali građani čuvati i njegovati.

Marko Mažar, 7.a

POSADILI SMO „STABLO MIRA ZA BUDUĆE NARAŠTAJE”

Brojni posjetitelji

Novinari Slapa

34

SVIJET OKO NASSVIJET OKO NAS

Zadrugarstvo

DRŽAVNA SMOTRA ZADRUGARA U OPATIJINaša škola osvojila je drugo mjesto

na Županijskoj smotri zadrugara tako da smo i ove godine bili pozvani na Državnu smotru. Smotra je održana 6., 7. i 8. 11.2011. u Opatiji. Na smotru su išle ravnateljica Ruža Novaković, učiteljice Đurđa Štajcar , Zora Stojić i učenici.

Naša škola predstavila se veziljama i nevenovom masti koju su izradili uče-nici viših razreda iz grupe „botaničari“. Radovi su bili vrlo dobro prihvaćeni i vrlo dobro plasirani.

Od 66 zadrugara samo 10 ih je imalo čast reći da su njihovi radovi najbolji,

a naša je škola imala tu čast. Isto tako, jedna od naših slika bila je poklon do-maćinu čime se malo koja zadruga može pohvaliti!

Sanja Ranić, 6. c

Iz Opatije

Program povodom dana zadrugarstva

35

SVIJET OKO NAS

Učenici 2. a razreda, Roko Grbeša i Matija Pucović, posjetili su Muzej

krapinskog pračovjeka.Prepričavali su ostalim učenicima što

su vidjeli uz pomoć Matijine mame,Andreje Galian-Pucović, koja im je po-

mogla napravati prezentaciju. Ovim pu-tem joj i zahvaljujemo.

Doznali smo odgovore na zanimljiva i teška pitanja:

Kako je nastao svemir? Kada je nasta-la naša planeta Zemlja? Kako se razvijao život na Zemlji? Kad su se pojavila živa bića na Zemlji? Kada su se pojavili dino-sauri? Kad je bilo ledeno doba? Kada je nastao čovjek? Po čemu su se nazvali Ne-andertalci? Kako i kada je nastao Muzej u Krapini?

Svi su učenici postavljali pitanja i vrlo pažljivo slušali odgovore. Svima pre-poručamo odlazak u Muzej krapinskog pračovjeka jer se puno toga može vidjeti i naučiti.

Marija Orlić, 6.a

Na satu u 2.a

ZANIMLJIVOSTI MUZEJA KRAPINSKOG PRAČOVJEKA

Predajemo zajedničkim snagama

Učimo jedni od drugih

Muzej krapinskog pračovjeka

36

SVIJET OKO NAS

„CIVITAS - ZNANSTVENICI I MEDIJI PROTIV NASILJA“

ŠTO JE MEDIJSKA PISMENOST? – PREDAVANJE TOMISLAVA ŠIKIĆA

Udruga za medijsko promicanje civilnog društva i zdravog načina života

„CIVITAS ZAGREB” “Civitas Zagreb” je nevladina neprofi t-

na udruga osnovana 26. listopada 2001. godine. Članstvo udruge čine: znanstve-nici, novinari, profesori, pedagozi, reha-bilitatori, soc. radnici, liječnici, pravnici te roditelji mladih korisnika. Težište rada odnosi se na provedbu aktivnosti u okviri-ma Medijske pismenosti te u cilju očuva-nja zdravlja i zdravog odrastanja mladoga naraštaja.

Udruga djeluje posredstvom rada stručnih ogranaka: novinara, znanstveni-ka, liječnika i profesora. Programi se pro-vode na nacionalnoj razini u osnovnim i srednjim školama te suradnjom s odgojno obrazovnim/znanstvenim institucijama.

Stručni timovi Civitasa drže predava-nja i radionice za odgajatelje, pedagoge i profesore u odgojno obrazovnim ustanova-ma, u skladu sa strukom i potrebama.

Dana 12.12.2011., na sreću učenika 6.a razreda, te svih novinara škole koji su bili ispričani s nastave, održana je prezentaci-ja Tomislava Šikića o medijima, medijskoj pismenosti i još mnogo čemu.

Saznali smo da medijski odgoj po-stoji 20 godina te da je potaknut od

strane UNESC-a. Naziv potječe od lat. riječi medius što znači srednji. Iz tog za-ključujemo da je medij posrednik. Medij kao posrednik prenosi pozitivne i ne-gativne utjecanje tako da moramo učiti o medijima. Koji su napoznatiji mediji? Televizija, tisak, radio, Internet...Nismo znali da smo svi mi medijski pismeni jer je sama izrada plakata jedan primjer medijske pismenosti. Televizija i internet

spadaju u elektroničke medije. Internet je globalna mreža vrhunske brzine, a za te-leviziju se kaže da je prozor u svijet. Prvi medij bila je knjiga, potom plakat i strip.

Svi bismo trebali osvijestiti svoje me-dijske navike i pravilno ih vrednovati. Mediji utječu na ponašanje i potrebno je razgovarati o njima.

Ovom prezentacijom saznali smo nove pojmove i korisne stvari koje će nam po-moći u daljnjem radu.

Anita Gelo, 6.a

SAZNAJEMO: Kako se zaštititi na Internetu? Posjetite stranicu www.sigurnost.tvz.hr/zastiti-na-Internetu/

Prečesto zaboravljamo kako pod Medijskom pismenošću ne podra-

zumijevamo isključivo i jedino usvajanje vještina informatičke pismenosti. Medij-ska pismenost je izuzetno kompleksni program koji uključuje i usvajanje brojnih ostalih znanja i vještina, kako ona glede upoznavanja sa samim medijima, tako i ona koja uključuju razumijevanje me-dijske uloge u suvremenom društvu te njihova utjecaja na odrastanje djeteta, so-cijalizacijiu i identifi kaciju. U svezi toga, civitasov se medijski program velikim

dijelom posvećuje i eduaktivnome radu u cilju odmaka mladih od destrukcije i negativne identifi kacije, učenja poštiva-nja različitosti i prihvaćanja razlika kao istinske riznice bogatsva za svako druš-tvo i svakog pojedinca ponaosob. Takvim se interdisciplinarnim sadržajima mladi naraštaj potiče za usvajanje brojnih osta-lih novih znanja i vještina, između ostalih i takvih koje pomažu pri izgradnji kritič-kog stava spram ponuđenih medijskih sadržaja i zauzimanja pozicije aktivnog mladog medijskog konzumenta.

Anita Gelo, 6.a

prof. Tomislav Šikić

Pažljivi slušači

37

SVIJET OKO NAS

Upoznajmo vatrogasce i Vatrogasnu postaju Petrinja

Učenici 2. razreda naše škole posje-tili su Vatrogasnu postrojbu grada

Petrinje.Vatrogasci su su im praktičnom vjež-

bom pokazali kako nastaje požar i kako požar gasimo.

Učenici su vidjeli prostorije u postaji i naučili čemu služe, a mogli su i ispro-bati neke instrumente kao i vatrogasnu odjeću.

Doznali su i koja je uloga svakog va-trogasca i dobili odgovore na bezbroj po-stavljenih pitanja. Na kraju su počašćeni slatkišima.

Marko Mažar, 7.a

HRABRO ZANIMANJE – VATROGASAC

I ja ću biti vatrogasac!Upoznavanje vozila

U postaji

38

SVIJET OKO NAS

U Hrvatskom domu je otvoren Bo-žićni sajam. Za svečano otvorenje

pobrinuo se zamjenik gradonačelnika g. Milan Herceg. Ove je godine okupio pe-desetak izlagača. Među njima su škole, udruge, proizvođači suvenira, darova, rukotvorina i petrinjskih delicija. Ove godine uključena je i Škola nenasilja Sa-

Božićni sajam u Hrvatskom domu

PEDESETAK IZLAGAČA S RASKOŠNIM IDEJAMA

vjetovališta za adolescente, djecu i obi-telj. Voditelj Armin Hadžić organizirao je inte raktivno kićenje jelke.

Na otvorenju je govorila i direktori-ca Turističke zajednice Grada Petrinje Ivanka Držaj. Kazala je da zbog velikog broja sudionika postoje razmišljanja da se sajam sljedeće godine preseli na veći pro-

stor. Nakon otvorenja smo saznali kako se u biti razmišlja o seljenju sajma na Trg hrvatskih branitelja. U prigodnom pro-gramu nastupili su učenici svih petrinj-skih osnovnih škola.

Naša se škola predstavila radovima učeničke zadruge „Stucka“ i radovima učenika s teškoćama u razvoju.

Marko Mažar, 7.a

Proizvodi zadruge STUCKA i učenika s TUR

39

SVIJET OKO NAS

Keramički proizvodi

Pčelarstvo Priljeva Galerija Žilić

40

SVIJET OKO NAS

N I Z A O

Na putu prema Zaostrogu, koji smo dugo očekivali, vidjeli smo

neopisive ljepote krajolika i mnoga pri-rodna bogatstva naše zemlje. I napokon stigosmo u Zaostrog, naselje u južnom dijelu Makarskog primorja. Okružen prekrasnim, visokim i strmim, „nacrta-nim“ obroncima planine Biokovo. Sva-kim pogledom planina je bivala sve veća, uzvišenija i snažnija. Sezala je do samoga neba, te su se njezini obronci poigravali oblacima. Izgledala je kao majka koja šti-ti svoje dijete, snažna i hrabra, a opet, na neki način, plaha kao da će se svakog časa spotaknuti i pasti.

Pitate se što uopće znači riječ Zaostrog? Pa ovako: prema zapisima bizantskog cara Konstantina Porfi rogeneta, Zaostrog je dobio ime po tvrđi Ostrog koja je bila smještena pod Viterom, najvišim vrhom „nacrtane“ planine.

Prvi dan našeg putovanja bio je na-poran, ali ujedno i zanimljiv. Na

prvi pogled očarao nas je maleni gradić u kojem ćemo provesti pet nezaboravnih dana. Laganim korakom došli smo do ho-stela udaljenog svega desetak metara od divne pješčane plaže. Valovi su u ritmu

naših koraka pljuskali po obali. Modro more vodilo je u beskraj, a na obzoru sun-ce se utapalo u morskom plavetnilu, te ga činilo nekako svijetlim, božanstvenim. Hostel ima mnoštvo soba, lijepu terasu, te različite sadržaje uz koje smo provodili slobodno vrijeme. Čim smo se smjestili u sobe, pohrlili smo na brzinsko kupanje prije večere. Nakon večere imali smo or-ganiziran disko sa Samoborcima, oni su bili grupa učenika kojima je bio zadnji dan u hostelu, te su imali završnu zabavu sa izborom za „kralja i kraljicu“.

Drugi dan smo se kupali od jutra do kasnog poslijepodneva. Neposred-

no prije večere pošli smo upoznati zna-menitosti Zaostroga. Posjetili smo franje-vački samostan u sklopu kojeg se nalazi muzej, etnološka zbirka i knjižnica. Oča-rale su me prekrasne samostanske slike te ogroman broj knjiga u knjižnici. Samostan ima mnoštvo manjih prostorija i hodnika, svaki je prostor po nečemu poseban i je-dinstven, a opet se slaže s ostalima čineći skladnu cjelinu. Naposljetku smo prošli Botaničkim vrtom samostana u kojem su zasađene razne vrste biljaka.To bujno zelenilo i ljepotu potpuno očuvane priro-

de nemoguće je zaboraviti. Vratili smo se u hostel, brzo večerali i jurnuli u sobe da se uredimo za zabavu. Te večeri naši naj-draži animatori pripremili su nam Music Quiz u kojemu su sudjelovali samo neki, ali gledanje toga bilo je jednako zabavno kao i sudjelovanje. Čuo se samo smijeh, navijanje, pjevanje pjesama i zasluženi pljesak našim sudionicima.

Treći dan proveli smo manje vreme-na u Zaostrogu, ali smo zato posje-

tili dolinu Neretve te pristali kod Baćin-skih jezera. Dolina Neretve očarala nas je svojom posebnošću i mnogim zanimljivo-stima o toj velikoj rijeci koja samo malim dijelom protječe kroz Hrvatsku. Baćinska jezera osobito su mi se svidjela zbog svog oblika te posebne ljepote i bistrine. Kad smo se vratili u Zaostrog, održavale su se utrke kajaka. U jednosjedima je pobije-dio Patrik, a u dvosjedima najbolji su bili Marko i Kiki. Zatim su zaredali odlasci u mali Konzum, udaljen svega stotinjak metara od hostela. Kupovale su se čoko-lade, sladoled, sokovi i još poneke sitni-ce. Novac se trošio i na gluposti kao što je bokser i zračni hokej. Animator Nikola toga je dana skupljao prijave za večerašnji

Maturalac

Pogled iz autobusa U ugodnom društvu Pogled iz autobusa

Svi na okupu Volim se gibat, gibat! Naši animatori

41

SVIJET OKO NAS

N I S T R O G

Talent Show. Izvođači su u svojim soba-ma uvježbavali točke, a mi smo pomagali Klaudiji da nauči svoju pjesmu. Večer je bila predobra, Klaudija je predivno pje-vala, a gluma Franove dramske skupine čak je izmamila suzu u oku, te zasluženo pobijedila.

Četvrti dan put nas je odveo u Ma-karsku gdje smo posjetili Malako-

loški muzej. Makarska je maleni gradić koji mi se svidio zbog malenih starinskih kućica udaljenih svega nekoliko koraka od mora. Posebno mi je u sjećanju osta-la zacrtana slika plavog mora obasjanog zlatnim pokrivačem i nekoliko trošnih čamaca koji su se ljuljali kao pijani na morskim valovima. Proveli smo lijepo poslijepodne u Makarskoj, te se vratili u hostel i započeli sa spremanjem. Te veče-ri bilo je nesporazuma sa Zagrepčanima oko nestanka mobitela, koji su na kraju ipak pronađeni. Bila nam je to zadnja večer našeg nezaboravnog maturalca na kojem smo ponešto naučili, ali što je naj-važnije, na kojem smo se zbližili i postali još bolji prijatelji. Nakon diska ostali smo pogledati slike koje su animatori slikali za vrijeme našeg boravka u Zaostrogu.

Sljedećeg jutra sve je bilo užurbano, ali se još uvijek našlo vremena za

slikanje s animatorima: Nikolom, Mir-kom, Sandrinom i Hrvojem. Zatim smo se oprostili s hostelom, animatorima, Za-ostrogom i krenuli prema Splitu u kojem smo posjetili Dioklecijanovu palaču. Split je predivan grad koji ima vrlo očuvanu i zanimljivu povijesnu jezgru. Na deseti-ne isprepletenih uskih uličica zavlače se između zidina ogromne Dioklecijanove palače. Taj lijepi grad u srcu svom nosi mnogo priča, a mi smo čuli samo neke, te smo sve doživljaje i veliku povezanost ponijeli u našu malenu, dragu Petrinju.

Inga Kunert, 8.r.

Malo kulturne baštine Malo kulturne baštine Na rolama...

Naša oaza

Veselo, veselo...

42

SVIJET OKO NAS

42

Ovaj fi lm ima snažnu poruku. Po-kazuje da se bez razmišljanja i

pod utjecajem društva može izgubiti bu-dućnost, obitelj, prijatelji. Narkomani su spremni na sve da bi dobili drogu. Chri-stiane je bila lijepa i svježa kao jutarnja rosa, ni djevojčica ni djevojka kad je ušla u svijet droge, a onda je ubrzo postala slo-mljena, uništena…

Nikad ne bih probala drogu, a ovaj fi lm mi je pokazao zašto imam pravo. Svi oni su krenuli s rečenicom: „ Ja se mogu kontrolirati.“ Gdje je kasnije ta njihova samokontrola? To je samo pusta riječ jer djela govore drukčije. Christiane je vidje-la predoziranog mladića u wc-u, vidjela je njegovu patnju i bez obzira na to, pro-bala je drogu. Prvo je krenula s lakšom, a kasnije je, možda čak i nesvjesno, došla do teže droge. Iako ju je bilo strah, išla je dalje i tonula dublje. Detlev i Christiane su pokušavali prestati, koja dramatična scena! Borili su se sami sa sobom i svo-jim tijelom koje nije htjelo slušati, samo je grčevito tražilo drogu. Shvatili su da ne mogu lako prestati.

Narkomani prije svega naude sebi jer nemaju granica. Za novac prodaju osobne stvari, kradu, čak se prostituiraju. Izlaza nema dok čvrsto ne odluče da se više neće drogirati i dok se ne obrate za pomoć.

Ovo je potresan fi lm. Potaknuo me na razmišljanje kako sam ja zapravo sret-na što živim u malom gradu gdje nema takvoga zla, ali ne smijemo zatvarati oči pred onim što se događa oko nas.

Anamarija Galijanić,8.r.

MI DJECA S KOLODVORA ZOO

43

TEINI SAVJETITEI

SPY KIDS: U VRTLOGU VREMENA 4D

TEINI SAVJETI

Tea Harčević, 6.b

GLAZBA I FILMOVI

Najnoviji nastavak fi lma Spy Kids oduševio je sve koji su ga pogle-

dali. Ako niste neki ljubitelj Spy Kids fi l-mova oduševit će vas 4D tehnika fi lma, koja uz 3D tehnologiju, oduševljava mi-risima. Spy Kids: U vrtlogu vremena 4D još je jedan urenebesan nastavak koji go-vori o avanturama dječjih špijuna koji su u ovom slučaju Rebecca i Cecil. Oni koji ne mogu podnijeti svoju pomajku Mari-ssu Cortez Wilson. Marissa je tajna agen-tica koja se umirovila kad je dobila dijete. Rebecca je djevojčica koja voli izvoditi svakojake psine (jedna od njenih psina dobila je i svoje mjesto na Aroma Scope kartici), a najsretnija je kad neku od svo-jih psina „posveti’’ svojoj pomajci. Jedan dan Timekeeperovi pomoćnici provale u kuću Wilsonovih i Rebecca, Cecil i njihov robotski pas Argonaut moraju pobjeći. U zgradi OSS-a (najvećoj špijunskoj agenci-ji) dočekaju ih stari Spy Kids-i, Carmen i Juni Cortez. Carmen im pokazuje zastar-jeli Spy Kids odjel te oni postaju novi Spy Kids-i. Uz pomoć obitelji, Carmen i Junija spašavaju svijet od Timekeepera. Svi bi se trebali početi strašiti kad netko kaže:

Tik-Tak i vrijeme će stati!

Redatelj: Robert RodriguezUloge: Jessica Alba, Jermey Piven, Joel McHale

44

TEINI SAVJETIET

TEINI SAVJETI

TOP 10…GLAZBA I FILMOVI ŠTO SLUŠATI, A ŠTO GLEDATI?

…PJESAMA1. Lovin’ Touchin’ Squeezin’-Journey

2. Mistletoe-Justin Bieber

3. Rolling in the deep- Adele

4. Best thing I never had-Beyonce

5. You and I-Lady GaGa

6. We found love-Rihanna ft. Calvin Harris

7. What makes you beautiful- One Direction

8. Don’t stop belevin’-Journey

9. Hit the lights-Selena Gomez

10. Any way you want it-Journey

…FILMOVA1. Mamurluk

2. Mamurluk 2

3. Transformers 3

4. Loši šefovi

5. Limitless

6. The Rocky Horror picture show

7. Štrumfovi

8. The diary of a wimpy kid

9. The diary of a wimpy kid: Rodrick rules

10. Easy A

TEINI SAVJETI

45

TEINI SAVJETITEI

KOSA

Želiš savršenu kosu, koja nema popucanih vrhova, koja izgleda kao da je speglana i isfrizirana svaki dan? Evo par savjeta koji će ti možda pomoći.

KOSA- KAKO JU NJEGOVATI?

1. KAKO JU UČINITI LJEPŠOM?Zdrava kosa zahtijeva pažnju, njegu i zdravu prehranu. Kao prvo, moraš ju upoznati- kakva je prirodna boja, de-bljina, punoća.

2. ŠTO JE NAJVAŽNIJE ZA LIJEPU KOSU?Jednostavno, da je zdrava! Kosa je odraz tvog izgleda i mentalnog zdravlja i točno ocrtava trenutačnu zdrav-stvenu sliku. Oštre četke, češljevi, ukosnice, nekvalitetne gumice mogu joj jako našteti, ali jedan od najvećih nepri-jatelja joj je sunce i peglanje.

3. IZBJEGAVAJ SVAKODNEVNO PRANJE!Zašto? Ovo je vrlo nepoznato mladim djevojkama, ali svakodnevno pranje kose ju isušuje te ona gubi svoj pri-rodni sjaj.

4. PRIPAZI KOD VEZANJA REPA!Rep je spas za svaku masnu kosu i za svaku djevojku kojoj se ne da ustati malo ranije i prati ju. Važno je da kod vezanja repa imaš kvalitetne gumice obložene tka-ninom.

5. PAZI NA VRUĆINU!Ispeglana kosa je vrlo lijepa, no nastaviš li ju često pe-glati, postat će spaljena i jednostavno rečeno - ružna. Nemoj štedjeti i kupovati nekvalitetne pegle za kosu, nego, ako uložiš malo više novca, uložit ćeš u zdraviju i ljepšu kosu.

TEINI SAVJETI

46

ŠTO NOSITI OVE ZIME?

MODA

Što je in, što ćemo nositi!? To je pitanje većine cura, ali i dečki. Ovaj će vam članak otkriti sve!

HOODIJI- se uvijek nose, a vrlo su korisni. Super su u zimske dane zato što izgledaju super, ali su i dosta topli i praktični.GOJZERICE- nije bitno kakve, glavno da ih imate. Zašto? Zato što su super-udobne, praktične za snijeg te izgledaju pre-dobro. Treba li još koji razlog?ČARAPE- koje vire iz čizama su savršene. Daju taj šarm le-žernosti koji nam svima treba, no još su uvijek super-moderne.DEBELI ŠALOVI- što je deblji to bolje! Bilo koja boja, uzo-rak, način vezanja, jednostavno izgleda fantastično.TRAPEZ HLAČE- napokon su in i većina modnih freakova je tako sretna! Hippie look je jako in, zato su supeeer!CRVENA- sve crvene stvari što nađete u ormaru su super! Samo ih nemojte kombinirati s rozom i nekim drugim odjev-nom predmetom u crvenoj boji.DEBELE VESTE- da, vrijeme je debelih vesti i one su nešto najbitnije u tvom ormaru ove sezone. Zašto? Savršene su jer su tople, moderne i pristaju svima!NOKTI U KRIČAVIM BOJAMA- nije odjeća, ali tko još želi gledati u obične nenalakirana nokte?!OKSFORDICE-rupičaste su se cipele vratile u modu. Možda nisu idealne za snijeg, ali su super za suho vrijeme.

Musthave uzorak ove zime

P A H U L J I C ESvi smo mi željeli Badnjak provesti sa

svojom obitelji, u kolibici, super atmosferi te noseći nešto IN, ali udobno i toplo.

Uzorak pahuljica, onaj kojima su se Ameri do prije dva mjeseca ismijavali, sad se vratio na velika vrata. Istina je da ga nismo dugo vidjeli, no on je sad musthave. No-simo ga na tajicama, suknjama, jaknama, šalovima, kapama, ali ponajviše na onim toplim, debelim vestama. Kao što sam spomenula, pahuljice nisu bile baš in, no Ralph Lauren ih je svojom revijom za jesen/zimu 2011./2012. vratio, i one su je-dan od najtraženijih uzoraka sezone. Prikladni su i za ležerni, s v e - čaniji, no i za svakidašnji look. Super su za skijanje

zato što, kad ski-nete jaknu, na

sebi ćete ima-ti savršenu vestu. Sad se

može naći i na vestama i po 100 kuna. Što više reći,

nego da je uzorak pahuljica savršen

za ove zimske dane!

ŠTO NAS ČEKA NA PROLJEĆE?PASTELNE BOJE I UPEČATLJIVI MODNI DODACI

Ovo proljeće su IN:Cvjetne čipkaste haljine u nježnim bojamaPerlice po odjećiVezene bluze s cvijećemKrupne torbe i debele upečatljive narukvice

MAKE UPApsolutni hit pored boje mandarine, koju je više nego pože-ljno koristiti na usnama i noktima, jest i smaragdno zelena koja je must have boja.Svijetle ružičaste nijanse su svakako najbolji izbor za boju rumenila, ako želite i na godinu pratiti trendove u šminkanju.

47

TEINI SAVJETITEI

TEINI SAVJETI

47474774744474747444747777777

jednokratne uporabe se bacaju u za to predviđene posude

dezinfekcijska tekućina - instrumenti koji se ne mogu autoklavirati dezin-fi ciraju se tekućinom za dezinfekciju

rukavice - novi se par koristi za svaku intervenciju i nisu dobrodošli dodiri drugih predmeta jer rizik nosi čak i javljanje na telefon, otvaranje ladica i slično

antialergijski nakit - nakit neće pro-uzročiti alergijsku reakciju ako je od nehrđajućeg čelika, zlata, titana ili platine, ako nije ranije korišten, a stavljanju je prethodila sterilizacija u autoklavu.

NAKON STAVLJANJAZa tetovaže proces zacjeljivanja je do-

sta jednostavan, traje oko tri tjedna. Za vrijeme zacjeljivanja tetovaža mora biti vlažna te namazana posebnom kremom. Kod piercinga taj je proces kompleksniji i ovisi o dijelu tijela na kojem se nalazi. Ako se radio o:oralnom piercingu (jezik ili usna) - tre-

ba se koristiti antibakterijska beza-lkoholna otopina za dezinfekciju usne šupljine. Važno je da je bezal-koholna jer alkohol povećava vjeroja-tnost krvarenja.

piercingu na koži (nos, gornji dio uha, obrva ili natpupak) - ta se mjesta moraju održavati čistima, a ukoliko se pojavi crvenilo, upala ili osip ko-nzultirajte liječnika zbog moguće infe kcije. Koristite propisane kreme i ne koristite samoinicijativno antibio-tske preparate jer može doći do ale-rgijske reakcije.

Tea Harčević, 6.b

ŠTO JE TO TETOVAŽA, A ŠTO PIERCING?

Tetovaže su trajne naravi te nastaju unošenjem pigmenta u dermalni sloj kože kroz njen gornji sloj. Kožu probijamo ma-lenom iglom, koju možemo usporediti sa šivaćim strojem, i unosi se malena kaplji-ca tinte. Za malenu je potrebno oko 45 minuta, dok za veće i složenije tetovaže treba i po nekoliko sati.

Piercing (probadanje) za razliku od tetovaže nije trajan, no donosi opasnije posljedice. Radi se o mehaničkom probi-janju kože ili tkiva na mjestu koje želimo ukrasiti.

RAŠIRENI I BOLNI UKRASIPiercingi i tetovaže su se svijetom raši-

rili oko 2002. godine, poviše kod mlađe populacije. Studija provedena 2002.g. na 454 američka sveučilišta pokazala je da čak polovica studenata ima piercing te da je četvrtina tetovirana. Među studenti-ma s piercingom svaki peti je imao zdra-vstvenih problema, štoza vrijeme sta-vljanja ukrasa, a što zbog vlastite nebrige nakon stavljanja. Muškarci često buše uši, dok žene, osim klasičnog bušenja ušiju, buše natpupak i gornji dio uha. Ukraša-vanje tijela napredovalo je od probušenih ušiju i tetovaža na nadlaktici. Većina lju-di buše nos, jezik, bradavice, usne, obrve, genitalije, a tetovaže su rasprostranjene na cijelom tijelu. Tetovaže su danas vrlo detaljnije i kompleksnije nego prije par godina.

RIZICI PROBIJANJA BARIJERE KOŽE

Umjetnost tetoviranja i piercinga nosi svoje rizike jer podrazumijeva rušenje jedne od najznačajnijih obrambenih ba-rijera tijela - kože, što povećava mogu-ćnost infekcije u slučaju da je nestručno obavljeno. Činjenica je da su ljudi koji imaju tetovaže čak devet puta izloženi-ji riziku od hepatitisa C. Među ostalim rizicima su tetanus, AIDS, tuberkuloza, razne upale te deformacije (koje nisu opasne po život već samo zastrašuju-će). Američki Crveni križ ne dozvolja-va darivanje krvi dok ne prođe godinu dana od tetoviranja ili piercanja.

UČINI TO ISPRAVNOAko si odlučio/la napraviti tetovažu

ili piercing pobrini se za sigurnost te to odradi u profesionalnom studiju.

Obrati pozornost na:autoklav-uređaj za toplinsku steriliza-

ciju, nakon sterilizacije pribor se po-hranjuje u sterilne vrećice ili kutije

sterilne igle - sterilne su igle pohranje-ne u sterilnim pakiranjima i nakon

TIJELOSvi smo se mi u jednom trenutku života našli u poziciji gdje nas nitko nije razumio, u poziciji u kojoj smo se htjeli predstaviti u boljem svjetlu i biti jedinstveni. No, umje-sto isticanja odjećom i šminkom, odlučili smo se više istaknuti tetoviranjem i „pierca-njem“. Možda nam se čini lijepim, mislimo da je to musthave, no nitko se ne obazire na negativnu stranu.

TETOVAŽE I PIERCING – BOLJE NE!

Karlo Rosspacher, 6.a

Education

SLAP (OŠ - LiDrano 2012)