List učenika OŠ “Antun Nemčić Gostovinski” Koprivnica, broj 42, rujan 2011.

Naše srce za Afriku

Intervjui s Vilibaldom i Romanom

Uspjeh do uspjeha...

U zdravom tijelu zdrav duh

Dragi čitatelji,

nastavna je godina završena… još jedno zaključeno poglavlje na putu u odraslost, u život. Iznova sam oduševljena nizom uspješnica koje ostvarujemo. U mnogim su se područjima naši učenici okušali i polučili vrijedne rezultate.I ovogodišnje Krijesnice prikazuju čitateljima dio života škole tijekom jedne školske godine.

Za uvodnik izdvojit ću neke, od mnogih, značajnih događaja koji su obilježili godinu.Naša lijepa nova dvorana dobila je ime Branimir, postali smo Međunarodna eko škola sa srebrnim certifikatom, kolegica Senka Pintarić primila je najvišu državnu nagradu, nagrađeni smo u pariškom Louvreu, Lidicama, Celju, Primoštenu, Zagrebu, Zelini, Žabnu, Rijeci… uz Dan škole priredili smo međunarodnu izložbu likovnih radova mladih Narodna nošnja i plesovi mojeg zavičaja. Zadivljujuće je kakvi se uspjesi rađaju iz malih stvari, kao da i nema malih stvari.To je znak da uspijevamo ostvariti viziju naše škole - biti uspješna, sretna i tolerantna zajednica, škola koja čuva regionalni i nacionalni identitet te spaja tradiciju i suvremenost.Uz niz kurikularnih aktivnosti uspješno smo realizirali i nastavni plan i program jer nije sreća

u tome da se čini ono što se želi činiti, već u tome da se voli ono što se mora činiti. Na kraju misao Brucea Burtona: Ako možemo djeci dati samo jedan dar, neka to bude entuzijazam - unutarnja snaga prožeta privlačnošću cilja, vjera u njih jer ono što čovjeka najviše podržava i motivira, kako kroz djetinjstvo, tako i u odrasloj dobi je kada netko u njega vjeruje. Mi vjerujemo u svoje učenike. Vjerujemo da iz naše škole nose dio našeg entuzijazma, ljubavi, mara…da će biti vjerni svojim snovima i ostvariti svoje ciljeve.Hvala svima koji su nam pomogli u našoj misiji.

Svima, a posebno osmašima, sretno!

Srdačno, vaša ravnateljica

KRIJESNICEList učenika OŠ “Antun Nemčić Gostovinski”

IZDAVAČ OŠ „Antun Nemčić Gostovinski“Adresa uredništvaKrijesnice, Školska 548000 Koprivnicatel./faks.: 048/622-172www.osang-kc.hr

ZA IZDAVAČA Gordana Gazdić-Buhanec, ravnateljica

GLAVNE I ODGOVORNE UREDNICEMarija Levak, prof.Anita Ružman Branković, prof.

DIZAJN I PRIPREMA ZA TISAKMMO, Koprivnica

TISAK Baltazar, KoprivnicaNAKLADA: 700 primjerakaISSN 1332 2850

NASLOVNICA FOTOViktor Gabaj, 7.a

UREDNIŠTVOAntonela Đureta, 8.dSara Jindra, 8.dIvana Kovačić, 8.dIvana Markulin, 8.dViktor Gabaj, 7.a (foto)

Ella Ban, 7.cMatija Benotić, 7.cLea Buljan, 7.cTanja Flis, 7.cDora Mršić, 7.cLuka Šimek, 7.cDora Vrtiprah, 7.cVeronika Lojan, 6.cFrida Samardžić, 6.cKatarina Šimunić, 6.cAmalija Ernečić, 5.cMaja Gregor, 5.cSonja Homar, 5.cMonika Horvat, 5.cLana Novoselnik, 5.cPaula Patrčević, 5.c

2

Sadržaj

6Tolerancija je bogatstvo različitosti

20Dani frankofonije u našoj školi

35Rekli smo nasilju NE

12Godina uspjeha

26Eko skupina

42Romana Pavliša - Djevojčica iz ormara

16Stellina papiga u Louvreu

32Baština

46Budi najbolji od najboljih

8Senka Pintarić - Učiteljica u vremenu izazova i duginih boja

22Klagenfurt - grad zmajeva

38Jadranko Bitenc - leptirići u mojoj glavi

14Gracija Grošić - Najbolja učenica škole

29Ribe naše rijeke Drave

44Mala školska liga

17Dvorana Branimir

34Otvoreni kišobran

49Slijedite svoje snove

50Mladost - ludost

4Zaboravljena siročad

18Europa u mojoj školskoj torbi

35Cyberbullyng - nasilje preko elektroničkih medija

10Goran Višak - Prijatelj je pravo ime za njega

24Učenici osmih razreda u Vukovaru

40PŠ Reka i PŠ Jagnjedovec

15Što me čini sretnom

30Goran Šafarek - šumama svijeta

45Sportski uspjesi

7Vilibald Kovač - Glazbom do srca

21Baš se fino jelo

36U svijetu knjige

13Pljesak

28Čistoća je pola zdravlja

42U ritmu muzike za ples

16Oni vole glazbu

34Etički kodeks učenika

48Svijet po mom

3

DO

BR

O J

E Č

INIT

I DO

BR

O Projekt AFRIKA

Postoje svjetovi: jedan u kome je čovjek bijel, drugi u kojem je čovjek crn; jedan u kojem se rađaš na čistom udobnom krevetu rodilišta i prime te u sterilnim rukavicama, drugi u kojem se jednostavno «rodiš» na zemlji i prime te crne majčine ruke; jedan u  kojemu dobiješ vitaminske kašice, drugi u kojemu se primiš majčinih grudiju; jedan u kojemu lagano dodirujes tipkovnicu, odabereš vrstu i veličinu slova, drugi u kojem nezgrapnim drvetom šaraš po prašnjavoj zemlji i oblikuješ hrapava slova; jedan u kojem u mikrovalnoj pećnici podgrijavaš pripremljena jela, drugi u kojemu na vatri ispod užarenog neba, u kotlu miješaš rižu ili ugali; jedan u kojemu u prodajnim centrima kupuješ odjeću za svaku priliku, drugi u kojemu u svakoj prilici nosiš jedan komad odjeće i nosiš ga sve dok na njemu više nema ni jednog vezivog šava; jedan u kojemu ne znaš što bi uzeo iz punog zamrzivača, drugi u kojemu se pitaš s koliko riže ili ugalija mozes preživjeti još jedan dan; u jednom te pokapaju uz velike počasti ne pitajući se kako si živio, u drugom te polože u vlažnu zemlju ne upisujući ime na drvenom križu. A Isus se rađa i u jednom i u drugom svijetu na isti način, u skromnosti i jednostavnosti!

Iz božićne čestitke misionara udruge Zdenac

Udruga Zdenac je neprofitna organizacija osnovana 2003. godine u Splitu na inicijativu časne sestre Ljilje Lončar koja je provela 13 godina kao misionarka u Ekvadoru. Osim u Splitu, udruga danas aktivno djeluje i u ostalim dijelovima Hrvatske. Rad Zdenca je od samog početka usmjeren na razvoj volontiranja i karitativnog djelovanja u Hrvatskoj i zemljama Trećeg svijeta. Svoju misiju ostvaruju ponajprije podučavanjem u školama, vrtićima i sirotištima. Članovi Zdenca slijede program cjelovite izgradnje osobnosti koja uključuje duhovnu, psihološku i društvenu dimenziju tumačenja Božje riječi, odnosno otkrivanje Božjeg plana u našem životu. Pomažu starijim i nemoćnim osobama, samohranim roditeljima, djeci bez roditelja, osobama s posebnim potrebama te rade kao misionari u zemljama Trećeg svijeta, Africi i Južnoj Americi. Udrugu čini preko 450 suradnika. U Hrvatskoj udruga organizira misijske radionice čiji je prihod namijenjen za zemlje Trećega svijeta, rad misionara laika te za zaboravljene i siromašne stanovnike Hrvatske. Osposobljavaju i pripremaju laike za misije, duhovno ih izgrađuju, pojašnjavaju važnost pojma volontiranja te ih uče jezik i kulturu zemlje u koju odlaze.Tomislav Pinter, volonter Misijske udruge Zdenac, posjetio je našu školu i održao predavanje pod nazivom Zaboravljena siročad.

Afrika je drugi po veličini kontinent. Veći dio Afrike je visoki ravnjak prekriven pustinjama, brojnim tropskim kišnim šumama i suhim travnjacima.

U svom predavanju govorio je o djeci iz sirotišta Chipole u Tanzaniji. U sirotištu odrasta 53 djece starosti od jednog mjeseca do deset godina. Većina ih nema oca ni majku. Djeca su neuhranjena, gola i bosa. Ugali, brašno od bijelog kukuruza, kuhano u vodi bez ulja i soli, bez okusa i mirisa, i grah svakodnevna su hrana djece u sirotištu, ali i većine ljudi u Tanzaniji. Kruh si mogu priuštiti dvaput tjedno, a meso samo jednom godišnje. Prostorija u kojoj jedu

je bez stolova i stolica. Jedu na podu, svatko iz svog plastičnog tanjura, rukama. U sirotištu s djecom rade dvije štićenice sirotišta i dvije časne sestre koje ne stignu djeci posvetiti pažnje koliko bi htjele. Djece je mnogo, i kao sva djeca žele puno pažnje i ljubavi. Djeca su željna dodira, zagrljaja, osjećaja pripadnosti... Rade svoje prve korake, a nitko ih ne zapaža, ne raduje im se, ne ohrabruje ih, ne ljubi, ne grli...

Dnevni obrok

Zaboravljena siročad

4

Tanzanija se nalazi u istočnoj Africi. Veći dio zemlje pokriven je šumom i ima dugu obalu uz Indijski ocean. Dar es Salaam je najveći grad i glavna luka, donedavno je bio glavni grad. Glavna djelatnost je poljoprivreda, no otkriveni su dijamanti, nafta i plin.

DO

BR

O J

E Č

INIT

I DO

BR

ONakon posjeta gospodina Pintera našoj školi je pokrenuta akcija pod nazivom Afrika čiji je cilj bio sakupiti novčana sredstva za unaprjeđenje života siročadi u sirotištu Chipole u Tanzaniji. U akciju su bili uključeni svi učenici od 1. do 8. razreda naše škole i učenici područnih škola. Organizirana je kreativna radionica za izradu misijskih kasica u koje su se tijekom školske godine skupljala sredstva za realizaciju projekta. U izradi misijskih kasica sudjelovalo je Vijeće učenika, pedagogica Franka Ružić i školska koordinatorica projekta Anita Ružman Branković. Cilj ovog projekta bio je osvijestiti učenike za potrebe drugog čovjeka i potaknuti ih na humanitarno djelovanje. Učenici su svakodnevno odvajali onoliko novca koliko su mogli te ga stavljali u misijske kasice. Moramo istaknuti da su djeca riječi gospodina Pintera primila izuzetno emotivno te da su promislila o tome koliko je zapravo naš život lagodan i lijep. Na kraju školske godine prebrojavajući novac

došli smo do impresivne brojke. Naša škola prikupila je 4.176, 50 kn. Ove školske godine su se misionari udruge Zdenac vratili u Tanzaniju i snimili dokumentarni film o djeci iz sirotišta Chipole u Tanzaniji. Gledajući ovaj dokumentarni film učenici naše škole su dobili povratnu informaciju o tome kako je novac koji su skupili utrošen. Zaposlene su dvije odgajateljice koje će se brinuti o djeci iz sirotišta, kupljena je perilica za rublje, obnovljena je blagovaonica (kupljeni su stolovi, stolci, pribor za jelo), kupljena je nova odjeća

i obuća što je djecu posebno razveselilo. S ostatkom novca odgajateljice će djeci pokušati organizirati što bolju i kvalitetniju prehranu. Vjerujemo da je Bog u svakoj zemlji, gdje god se nađemo, u svima i posvuda. Da smo njegovi, možemo pokazati djelima milosrđa.Ako smo i Vas dirnuli ovim člankom, molimo Vas da pomognete djeci iz sirotišta Chipole. Uplatom nekog određenog iznosa pomoći ćete zadovoljenju njihovih osnovnih životnih potreba. Za sve dodatne informacije posjetite web stranice udruge Zdenac - www.udrugazdenac.hr. Zahvaljujemo svima vama koji ste pomogli svojim skromnim prilozima, a djeci naše škole ova akcija neka bude poticaj da iako mali mogu raditi velika i plemenita djela solidarnosti.

Antonela Đureta, 8.d

Mali Đuma

Jutarnja molitva

Nova igračka

PRIČE IZ SIROTIŠTA

Medald je doveden u sirotište kada je imao godinu i pol. Ostavljen je na vratima crkve. Našao ga je svećenik i donio u sirotište. Njegovi roditelji nikad nisu pronađeni.

Đuma, ima samo 2 godine. Prosper mu je dao komadić slatkog krumpira. Jeo je, i krumpir mu ispadne iz ruke. Maleni Dismas bio je brz, uzeo ga i neviđenom brzinom stavio u usta i progutao. Đuma je plakao i nikako da prestane. Prosper ga pogleda, udijeli mu još jedan komadić i Đuma prestane plakati.Golo preživljavanje.

Baraka Mdunguru ima osam godina i ide u 1. razred kojeg ponavlja, no sada je dobra u školi. Roditelji su joj nepoznati i nema nikog svog. Slučajno ju je pronašao jedan čovjek u nekom selu kad je prolazio putem i čuo dijete da plače ostavljeno u nekoj torbi. Odnio ju je u biskupiju, a oni su je donijeli u sirotište.

5

Učenici na djeluD

OB

RO

JE

ČIN

ITI D

OB

RO

Tolerancija je bogatstvo različitosti

Pravila ponašanja prema osobama s invaliditetom:

1. Uočite li potrebu za pružanjem pomoći osobi s invaliditetom,

pitajte ju kako joj najbolje možete pomoći.

2. Ako s osobom u invalidskim kolicima razgovarate dulje vrijeme,

nastojte sjesti kako biste se gledali u oči.

3. Usredotočite se na osobu ako ima neki poremećaj govora. Ako

niste razumjeli što je rekla, zamolite ju da ponovi. Nemojte glumiti

da razumijete.

4. Govorite polako i direktno osobi oštećena sluha. Ne vičite, ne

govorite joj u uho. Vaši izrazi lica i pokreti usnama pomažu joj

da razumije. Ako ipak niste sigurni da vas je razumjela, napišite

poruku. 5. Pozdravljajući slijepu ili slabovidnu osobu, kažite joj svoje ime.

Ako nudite pomoć pri hodanju, ponudite joj da se osloni na vašu

ruku.6. Gluhoslijepe osobe vas mogu razumjeti jedino dodirom. Uspostavite

kontakt ispisivanjem velikih tiskanih slova na njenom dlanu.

BONTON

Tijekom dvije školske godine 4. a je s učiteljicom Suzanom Hergotić provodio projekt Tolerancija među mladima. Cilj je bio osvijestiti potrebu tolerancije prema različitostima, spoznati važnost poštivanja i uvažavanja različitosti, razvijati i poticati senzibilitet učenika za osobe s invaliditetom te razvijati i njegovati potrebu za pomaganje uključivanjem u humanitarne aktivnosti. Projekt je realiziran kroz različite aktivnosti koje su provodili na satovima razrednika gdje su govorili o pravima djeteta, razrednim pravilima ponašanja, nenasilnom rješavanju sukoba, o ponašanju u nepredvidivim situacijama. Proveli su i radionicu Bontončić s Udrugom osoba s invaliditetom Bolje sutra iz Koprivnice, a na Dan invalida 3.12. ponovili što su naučili o pravilima ponašanja prema osobama s invaliditetom.

Učenici 4.a

Pomoć Zemlji Izlazećeg Sunca

Radionica Bontončić

Uvijek prisutan osjećaj katastrofe duboko je utkan u način razmišljanja i način života Japanaca. Stalno su izloženi milosti i nemilosti prirode. Uvijek su svjesni toga da se moć prirode u svakome trenutku može okrenuti protiv njih.Iako je Japan izrazito trusno područje, sklono potresima (svaki dan se dogodi nekoliko sitnih potresa), svijet je ostao zatečen razmjerima katastrofe nakon potresa 11. ožujka. Kao posljedica uslijedio je razorni tsunami koji je opustošio grad

Minamisanrik. Od 17 tisuća stanovnika preživjelo je njih samo 7 tisuća. Ljudi koji opisuju taj događaj govore o 10 metarskim valovima koji prevrću prekooceanske brodove, lome kuće kao da su igračke, čupaju stoljetna stabla...Ono što je svijet najviše šokiralo je vijest o požaru u nuklearnoj elektrani Fukoshima koja se nalazi 240 kilometara od grada Tokija. Japanu prijeti radijacija koja je 1000 puta veća od dopuštene. Prijetila mu je humanitarna kriza. Nije

bilo vode, hrane, lijekova, struje, grijanja. Zbog uništenih prometnica ljudi su odsječeni od ostatka Japana, rodbine i prijatelja. Onemogućen je pristup ljudstvu i mehanizaciji koji bi im mogli pomoći.Prepoznajući razmjere katastrofe i ljudske patnje Japanaca, naša škola pridružila se akciji pomoći Japanu. Sakupili smo 1.545,00 kn koji će biti uplaćeni na račun japanske ambasade u Zagrebu.

Ivana Markulin, 8.d

Pomoć Zemlji Izlazećeg Sunca

Međunarodni dan tolerancije obilježava se 16. studenog.6

DO

BR

O J

E Č

INIT

I DO

BR

O

Glazbom do SRCARazgovor s Vilibaldom Kovačem

Sudionik ste mnogih dobrotvornih koncerata. Što je za vas humanost? Uvijek je lijepo glazbom pomoći nekome! Odazivam se na dobrotvorne koncerte jer volim pomagati ljudima u nevolji.

Koje vas uspomene vežu uz školske dane? Iskreno, nisam baš volio ići u školu i sretan sam što je taj dio života iza mene, jedino mi fali zafrkancija s društvom. Uvijek sam bio prosječan učenik - trojka! Pamtim sve učitelje, ali ne mogu izdvojiti najdraži predmet. Tko vas je uveo u svijet glazbe? Kada ste počeli razmišljati o glazbenoj karijeri? U glazbu su me uveli otac i stric. Od malih nogu slušam AC/DC.Već sam ko klinac s 4 godine skakal s plastičnom gitarom po sobi. Pjevao sam neko vrijeme u školskom zboru, no ozbiljno sam se primio glazbe sa 14 godina kada me tata počeo učiti svirati gitaru.

Kreće nova sezona Hrvatska traži zvijezdu. Čega se sjećate? Oduvijek sam više volio sviranje nego pjevanje. Pjevanje sam ozbiljnije počeo shvaćati kad sam shvatio da u emisiji Hrvatska traži zvijezdu mogu nešto postići. Mada me otac prijavio na audiciju, odlučio sam otići, nešto naučiti, makar ne prošao ni u top 100. Kako ne volim

natjecanja, tako nisam nikoga ni smatrao protivnikom, nego sam na to gledao kao na jedno korisno iskustvo i bio sam zahvalan što to uopće mogu doživjeti. Profesionalni uvjeti, profesionali ljudi... stvarno jedna dobra škola!Kreće nova sezona HTZ-a... Pratim koliko stignem.Odnos među kandidatima prošle godine je bio super. Bilo je nekih malih svađa, ali to je sve normalno za ljude koji su toliko vremena provodili zajedno.

Biti popularan, zvijezda... Opišite nam taj osjećaj. Koga smatrate zvijezdom danas? Danas je zvijezda, nažalost, svatko tko se pojavi na televiziji. Ja sebe ne smatram zvijezdom. Dobar je osjećaj dok te ljudi vole, dok pjevaju tvoje pjesme na koncertima.Treba imati svoje pjesme i na tome izgraditi svoj zvjezdani status. HTZ mi je bio samo odskočna daska. Na hrvatskoj estradi uzor mi je Gibonni. Mislim da je svojim pjesmama i humanitarnim radom stekao pravi status zvijezde.

Nazire li se u novoj sezoni HTZ-a neka nova zvijezda, možda iz Koprivnice?Koprivnica je grad pun talenata. Ima stvarno puno bendova, no iskreno trenutno ne stignem to više ni pratiti.

Što trenutno radite, čime se bavite? Možemo li uskoro očekivati album? Trenutno radim na svom singlu čije se izdavanje zbog nekih poteškoća nažalost odužilo. Pjesma bi trebala izaći za nekoliko dana pa više ni ne razmišljam o njoj, nego o izboru sljedeće. Možemo li uskoro očekivati album? To bih i ja htio znati. Oko albuma ima jako puno posla i želim biti siguran da sam dobro izabrao pjesme. Trenutno radim i na rock verziji pjesme Koprivnica, grade moj.

Što je potrebno kako bi se jedan mladi glazbenik, koji je započeo karijeru, održao na sceni?Mladom glazbeniku je sigurno potrebno puno sreće da se održi na sceni, pogotovo na našem tržištu koje je premalo za sve potencijalne talente koje imamo.

Možete li nam otkriti barem jednu pjesmu i njome poručiti nešto našim čitateljima? Aaa, ne bih ništa odavao! Bute sve čuli na vreme!

Dora Mršić, 7.cFoto: Ivan Brkić

Sezona emisije Hrvatska traži zvijezdu za 2010. je iza nas, ali svi se sjećamo Koprivničanca koji je dogurao do finala i osvojio hrvatsko gledateljstvo kvalitetom izvedbe i jednostavnošću. Kroz godinu se odazvao na niz humanitarnih koncerata, pa i onaj koji je organizirala naša škola za djecu bez roditelja - Od srca srcu. To je bio dovoljan povod za razgovor s Vilibaldom Kovačem.

Na prvom HTZ-u održanom 2009. godine pobjednik je bio Bojan Jambrošić! 7

US

PJE

SI

Učiteljica u vremenu izazova i duginih bojaUčiteljica Senka Pintarić dobitnica državne nagrade Ivan Filipović

Državna nagrada Ivan Filipović, koju dodjeljuje Ministarstvo obrazovanja i športa, najviša je nagrada u prosvjetno-pedagoškoj struci. Izuzetno smo ponosni što je ovo veliko priznanje 30. studenoga 2010. primila Senka Pintarić, učiteljica-mentorica u našoj školi. Nagrada je dodijeljena učiteljci koja svojim radom i znanjem, velikom ljubavlju i posebnim pristupom učenicima, uspješno prenosi društvene i duhovne vrijednosti.

Dobitnica ste godišnje Nagrade Ivan Filipović, najveće nagrade koju može dobiti prosvjetni radnik. Kako ste se osjećali kad ste je dobili?Velika je čast uopće biti predložen za ovu veliku nagradu. To je priznanje za sav rad, trud, nastojanje da uvijek daš najviše što možeš i znaš za svoje učenike, Školu, zajednicu. Svaka pohvala godi i zato mogu reći, bez lažne skromnosti, da sam bila i uzbuđena, i sretna, i ponosna. Svoje učenike često pohvaljujem za sve što čine dobro, za sve u čemu su bolji, u čemu su napredovali. Vjerujem da je to važno kako bi postali ono što mogu biti.

Zašto ste se i kada odlučili za učiteljski poziv?Još kao mala voljela sam čuvati djecu iz susjedstva, voziti ih u kolicima, igrati se s njima ili ih voditi u šetnju. Od mene su mogli naučiti kako se popeti na najtanju granu najvišeg drveta, preskakati zidove i jarke - sva korisna znanja za jednog klinca! Bila sam netipična djevojčica, nikada se nisam igrala lutkama. Kasnije, u školi, najviše

sam drugima pomagala pisati lektire, sastavke ili pjesme. Kao i moja starija sestra Marijana, uvijek sam štitila slabije i bila osjetljiva na nepravdu. Sve je polako vodilo prema učiteljskom pozivu. Ipak, prvo sam postala odgojiteljica djece predškolske dobi, a onda i učiteljica.

Imate li uzor u svome poslu?Sjećam se svojih dobrih učiteljica i profesora, ali i onih manje dobrih. Od svakog čovjeka možemo nešto naučiti - kakav biti, što i kako

raditi ili upravo suprotno. Poštujem svoje kolegice i kolege i, naravno, mnogo toga naučila sam upravo od njih. Moj najveći uzor je moja mama koja nije učiteljica. Od nje sam naučila, i još uvijek učim, kako kroz život ići pošteno, odlučno i s ljubavlju prema drugima.

Kako su izgledali Vaši prvi učiteljski dani?Prije gotovo trideset godina sve je bilo nekako mirnije, jednostavnije. Ali, bila sam jako mlada, s malo životnog i radnog iskustva. Svaki novi

Uručenje nagrade

1.c otkriva kazalište sjena

8

“Da se deset puta rodim, deset puta bih bio učiteljem. ” Ivan Filipović

Učiteljica u vremenu izazova i duginih boja

US

PJE

SI

Opišite sebe u nekoliko riječi.

S igurna, sentimentalna

E konomična, energična, emotivna

N emirna, nervozna (ponekad)

K reativna, kritična

A sertivna, apolitična (ne bavim se politikom)

dan u učionici bio je i izazov, i prilika, i teškoća - sve u jednom. Treba puno vremena da u nečemu postaneš dobar. O učiteljskom pozivu lijepo je rekao dr. Vladimir Strugar: Biti učitelj, znači postati učitelj.U današnje vrijeme mladi ljudi u potrazi za poslom često dolaze iz sela u grad. Vi ste iz velikoga grada došli u jedno selo. Što Vas je zadržalo u našem kraju?

objavljenih knjiga… Sve je to za mene veliko i lijepo! Za sjećanje.

Koji je recept za uspjeh?Nema recepta! Čak i savršeni recept za kolače može biti još bolji i drugačiji. Jednostavno, vjerujem u djecu, vidim u njima male ljude, poštujem ih. Mijenjam se, učim, prilagođavam, tražim…

Što biste u prosvjeti promijenili?Teško je ukratko reći što bih i kako promijenila. Djeca još uvijek uče puno činjenica, za mnoge je teme premalo vremena. Često se spremate za ispite znanja, a onda brzo zaboravite naučeno. Trebali biste znati kako učiti, gdje pronaći informacije, kako ih koristiti, povezivati naučeno. Ovom se temom bave mnogi stručnjaci, možda dođe do nekih učinkovitih promjena.

Je li posao učiteljice težak? Da opet morate birati svoje zanimanje, biste li izabrali isto?Naš posao jest težak, ali donosi i puno radosti. Učitelj mora biti stručan, spreman za rad, uvijek dobre volje, optimističan, duhovit. Sve svoje brige mora zaboraviti pred vratima učionice. Tu je još i suradnja s roditeljima, drugim učiteljima, usavršavanje, administracija i još puno toga. Da mogu ili moram birati, sve bih ponovila - od drveća i lokvi do danas.

Pamtite li prijatelje iz školskih dana? Sjećate li se svojeg maturalca?S nekim svojim školskim prijateljima još se ponekad sretnem. Rado se sjećamo djetinjstva, bisera iz školskih klupa ili prvih simpatija. A maturalac, tko ga se ne bi sjećao!? Nakon sedmog razreda bili smo u Rovinju i bilo je odlično.

Iz Zagreba sam došla u Otočku, malo selo u Prekodravlju. Blatan put kroz polja kukuruza vodio je do stare škole. Jedna učionica, dotrajale klupe, okrugla peć na drva i oni zbog kojih sam došla - četica vesele seoske djece. Zbog naglaska i meni nepoznatih riječi, jedva smo se razumjeli! Ali, svaki je početak težak. A zašto sam ovdje ostala? Zbog ljubavi. Kratko i jasno!

U svojem radu postigli ste s učenicima mnoge velike i zapažene uspjehe. Znamo za brojne nagrade iz područja likovnosti, književnosti, zaštite prirode… Koje smatrate najvećima?Najveći je uspjeh kad neki mali Perica nauči čitati i pisati, a bilo mu je jako teško, kad neka mala Anica nauči računati, a mislila je da ne će moći. Velik je uspjeh djecu naučiti puno malih, a velikih stvari! Lijepo je na kraju četvrtoga razreda pogledati unatrag, sjetiti se početka i vidjeti samostalnu, uspješnu i sretnu djecu - kao da ste praznu ploču ispisali najljepšim riječima. Djeca su mi priuštila mnoge trenutke veselja i ponosa na zajednički rad. Rado se sjetim velike retrospektivne izložbe slika i crteža Vrijeme duginih boja, mnogih nagrađenih učenika i učenica i njihovih slika, pjesama,

To putovanje mama i tata mogli su mi priuštiti, ali pravi maturalac na žalost prošao je bez mene. Bilo mi je teško što ne mogu ići u Španjolsku, ali znala sam da je mojim roditeljima još i teže.

Čime se bavite u slobodno vrijeme?Na prvom je mjestu moja obitelj. Imam dva odrasla sina, Ivicu i Vedrana, i supruga Ivana. Kad nisam učiteljica, mama sam, žena, domaćica. Kad imam vremena volim pisati priče i pjesme, slikati, rješavati križaljke (što teže, to bolje), saditi cvijeće, voziti se na biciklu, plivati, putovati, družiti se s prijateljima, odlaziti u Zagreb…Na žalost, premalo sve to radim.

Što biste poručili našim mladim čitateljima?Ivana Brlić - Mažuranić o svojem je junaku napisala: Što Hlapić može zamisliti, može i ostvariti!Ostvarite svoje snove, ali morate znati: rijetkima se to dogodi slučajno! Rad i upornost pravi su put.

Laura Patrčević, 5.c

9

US

PJE

SI

Sv. Franjo Asiški je zaštitnik ekologa i ekologije.

Nastavnik GORAN VIŠAK nagrađen povodom Svjetskog dana učitelja

10

POSAO

Obožavam svoj posao i sretan sam što ga radim.

Saznale smo da nastavnik Višak obožava svoj posao i sve svoje učenike. Puno vremena provodi u školi, a osim što nastoji učenicima prenijeti nastavno gradivo, trudi se da im prenese i znanja potrebna za život. Smatra da je najveća nagrada za trud kada ga posjete prijašnje generacije i nakon što odu iz osnovne škole. Strog je, ali pravedan, puno traži i puno daje. Učenicima iscrpno i detaljno objasni gradivo, a oni to moraju znati. Ponosan je na nagradu za najboljeg nastavnika škole jer dolazi iz ruku kolega i puno mu znači iz razloga što je to poticaj za budući rad.

EKOLOGIJA

Ekologija treba postati smisao življenja.

Veliki je zaljubljenik u prirodu, voli šetati šumama, hraniti medvjede, tragati za zmijama... Svoja znanja o ekologiji i ljubav prema prirodi prenosi na učenike. Iz godine u godinu s učenicima postiže zapažene rezultate na Ekološkom kvizu Lijepa naša, a ove su godine od 37 škola iz Hrvatske osvojili 2. mjesto. Koordinator je svih ekoloških aktivnosti u našoj školi (sadnja duda, sakupljanje papira, izrada informativnih letaka s različitim ekološkim temama...)

VJERA

Vjera je utjeha, nada i snaga u teškim trenucima.

Voli pomagati drugima, materijalno i duhovno. Važne su mu nedjeljne mise gdje u susretu s Bogom, koji mu daje snagu za život, pronalazi utjehu i ohrabrenje za svakodnevne probleme. Uživa u druženju s mladima, a u slobodno vrijeme radi kao župni animator. Često hodočasti, odlazi na križne puteve i susrete mladih.

Prijatelj je pravo IME za njegaPovodom Svjetskog dana učitelja gradonačelnik Grada Koprivnice, na prijemu za najbolje prosvjetne djelatnike grada, nagradio je i nastavnika naše škole profesora biologije i kemije Gorana Višaka. Saznali smo kako on doživljava svoj posao, svoje učenike, ali i kako provodi svoje slobodno vrijeme i koji su mu hobiji. Osoba koja uvijek pršti energijom, optimizmom i entuzijazmom rado se odazvala na kratak razgovor.

US

PJE

SI

Nacionalni parkovi Hrvatske su: Risnjak, Brijuni, Kornati, Mljet, Plitvička jezera, Krka, Paklenica, Sjeverni Velebit.

11

Prijatelj je pravo IME za njega

Puno je toga što bih mogla reći o profesoru Višku jer prije svega bio nam je prijatelj. Svaki puta kada bi me nešto mučilo znao je da nešto nije u redu i mogla sam mu reći sve, uvijek bi znao riješiti problem. Ponekad strog, ali pravedan i racionalan bio nam je uzor profesora. Svi smo ga voljeli i danas ga se često sjetimo komentirajući koliko smo mu zahvalni za uložen trud. Često puta bi ga naša loša ocjena pogodila više nego nas same i uvijek se trudio da sve shvatimo makar se ponovno i ponovno vraćali na početak. Njegovo poštovanje treba zaslužiti; zato slušajte ga i cijenite jer jednog dana kada ga sretnete, znat ćete da je to profesor koji vas je uvijek gledao kao odraslog čovjeka spemnog za nove spoznaje.

Lucija Sušilović, 1.r. Opće gimnazije

SLOBODNO VRIJEME

Puno se dajem u poslu, a slobodni trenuci opuštanja pune baterije.

Obožava rad u vinogradu i polju jer ga to opušta. Voli pripremati večere za obitelj, drage ljude, kolege. Najčešće ih počasti roštiljem. Pjeva u crkvenom zboru, a voli sudjelovati i na karaokama.

SPORT

Zabava, druženje, energija, zajedništvo, povjerenje...

Obožava sve sportove i strastveni je navijač. Aktivno se bavio nogometom do sportske ozlijede koljena, a sada samo rekreativno. Na nogometnim utakmicama se druži s prijateljima, a posebno se sjeća vremena provedenog s profesorom Branimirom Jedvajem, jednim od svojih najboljih prijatelja. Sport mu je uvijek služio za izbacivanje negativne energije nakon napornih radnih dana.

PUTOVANJA

Paris, Barcelona, Venezia, Berlin, NP Risnjak... još toliko toga želio bih vidjeti...

Nastavnik voli posjećivati nova mjesta, upoznavati različite ljude, drugačije običaje i kulture. Također, veoma je društvena osoba te se voli družiti sa svima. Više voli manje sredine i prirodu. Na putovanjima se opušta, odmara i puni baterije za nove aktivnosti.

Ivana Kovačić, 2.d

US

PJE

SI

Godina USPJEHA

Filmska i video družina Mravec ove godine slavi 16. rođendan.

HRVATSKI JEZIKŽupanijsko natjecanje LIDRANO: školski list Krijesnice; novinarski rad: Ivana Kovačić, 8.dLiterarni rad: Mihael Kramarić, 6.c (prijedlog državno)Županijsko natjecanje u

poznavanju hrvatskoga jezika: Matija Benotić, 7.c (2.), Nikolina Sušilović, 7.a (3.), Luka Šimek, 7.c (4.)Državni literarni natječaj Sfera: Fran Kukec, 6.b (2.)Državni literarni natječaj Grigor Vitez: Latica Ilić, 6.b (2.), Filip Šokec, 8.a (1.)Županijsko natjecanje Europa u školi: Dora Kovačić, Paula Husnjak, 3.c (županijsko)Natječaj Volim Hrvatsku: Lea Blažeković, 6.b (2.), Mihael Kramarić, 6.c (5.)Natječaj Mali Galović: Latica Ilić, 6.b (1.); Mihael Kramarić, 6.c (10.), Ivan Šimunić, 3.c, Filip Šokec 8.a (pohvala)Državni natječaj Dragutin Domjanić: Filip Šokec, Gabrijel Mađerić, 8.a (radovi uvršteni u Zbornik radova)Državni natječaj Duša moja hrvatski je kraj: Filip Šokec, 8.a (1. i 2.), Vinko Evačić, 6.a (3.)Literarni natječaj Svijet po mom: Latica Ilić, 6.b (1.)Državni natječaj Najljepše pismo: Hana Tolić 3.c (4.) Matej Igrić 3.c (6.)Poj riči materinske : Marko Gregurec 3.c (pohvala)Igra se nastavlja: Latica Ilić 6.b (2.), Filip Šokec 8.a (1.)Lovrakovi dani kulture: Dunja Dujnić, 6.b

LIKOVNA KULTURADržavno natjecanje Poj riči materinske: svi učenici 1.c (posebna nagrada za kolekciju Ex Librisa) LIK: Antonio Murk, 3.a (predložen za državno) Straničnik: Klara Seleš,

1.c (4.), Leonarda Jurendić, 2.a (2.)Likovni natječaj Katastrofe i djelovanja žurnih službi: Tomislav Benotić, Klara Seleš, Lovro Ujlaki, 1.c, Ana Vukušić, Iris Juršetić, Lucija Hudoletnjak, 3.c (predloženo za državno)Umjetnik Dunava: Fran Igrić, 5.c (1.) Muzej Louvre: Stella Lončarić, 5.c (2.) Nat. hrv. pošte: Kristina Haramina, 1.b, Hana Živko, 3.a, Dora Petras, 4.c (među 30 najboljih) Volim Hrvatsku: Ivana Treščec, 1.b (2.),

Antonio Lojan, Ivan Šimunić, Iris Juršetić, Bruna Vrban Herceg, Ana Vukušić, Lucija Hudoletnjak, Matej Igrić, Dora Kovačić, Marko Gregurec 3.c (posebna nagrada za kolekciju)Europa u školi: Dora Kovačić, Paula Husnjak 3.c (upućeno na državno)Grigor Vitez: Dora Kovačić 3.c (1.)Državni natječaj Kako navijam: Domagoj Tušek, Katja Homar, Iris Juršetić, Ana Vukušić, Marko Gregurec, Dora Kovačić, Vivien Furdi, Lovro Hajster, 3.cMeđudržavni natječaj Lidice: Marko Gregurec, 3.cMeđunarodni natj. Moja obitelj i ja: Iris Juršetić, 3.c (2.)Međunarodni natječaj Narodne nošnje i plesovi: Marko Gregurec, 3.c (2.), Nikolina Sušilović, 7.aNacrtaj stih o cvijetu: Leticija Crnković, Antonio Lojan, Ana Vukušić, 3.c (4.)

ENGLESKI JEZIKŽupanijsko natjecanje: Ivana Markulin, (1.), Gracija Grošić, (6.), Paula Patrčević, 8.d (12.)

MATEMATIKAŽupanijsko natjecanje: Lana Gadanec, 4.a (6.), Bruno Polančec 5.c (1.), Luka Rajn, 5.d (8.), Jan Samaržija, 6.b (2.), Mihael Kukelšćak, 6.c (6.), Karlo Šerbetar, 7.d (1.), Luka Šimek, 7.c

(4.), Karlo Franjo, 7.a (6.), Ivan Vrhoci, 8.d (2.)Državno natjecanje - ekipno: 5. i 6. razred - Bruno Polančec, Luka Rajn, Dunja Dujnić, Mihael Kukelšćak (5.), 7. i 8. razred - Karlo Franjo, Luka Šimek, Karlo Šerbetar, Ivan Vrhoci, Ana Marija Šerbetar (8.)Međunarodno matematičko natjecanje Klokan bez granica: Noel Uljaki, 2.r. Ozana Brkić, Franko Golčić, Kristian Vlašić, Rene Kralj, Katja Homar, Lovro Hajster, 3.r. Zita Tomiša, Doris Hegedušić, Dominik Varga, Jelena Gojšić, Lana Gadanec, 4.r. Luka Rajn, Tara Knežević, Dorijan Piskor, Amalija Enerčić, Monika Horvat, Vilim Vrtiprah, Mirta Sabol, Bruno Polančec, Patrik Betti, 5.r. Mihael Kukelšćak, Jan Samaržija, 6.r. Karlo Franjo, Mate Čelik, Luka Harambašić, Karlo Šerbetar, Luka Šimek, Matija Benotić, Lea Buljan, Dominik Drakšić, 7.r. Ivan Vrhoci, Anamarija Šerbetar, 8.r.

BIOLOGIJAŽupanijsko natjecanje: Luka Šimek, 7.c (1.),

Ivan Ciganek, 7.a (2.),Matija Benotić, 7.c (5.) Ivan Vrhoci, 8.d (1.), Alen Trgovčević, 8.b (5.)

EKOLOŠKI KVIZEKO kviz Lijepa Naša: Sonja Homar, 5.c, Dora Ormuš, 6.b, Ivan Ciganek, 7.a, Gracija Grošić, 8.d bili su 1. na županijskom natjecanju i 2. na državnom natjecanju

KEMIJAŽupanijsko natjecanje: Ivan Vrhoci, 8.d (1.), Anamarija Šerbetar, 8.a (3.), Alen Trgovčević, 8.b (3.), Lovro Sever, 8.a (4.), Karlo Šerbetar, 7.d (1.), Matija Benotić, 7.c

(1.), Luka Šimek, 7.c (3.), Ivan Ciganek, 7.a (4.)

POVIJESTDržavno natjecanje: Luka Šimek, 7.c (4.)Županijsko natjecanje: Matija Benotić, 7.c (2.), Ivana Kovačić (3.), Sara Jindra, 8.d (9.)

GEOGRAFIJAŽupanijsko natjecanje: Matija Benotić, 7.c (2.), Luka Šimek, 7.c (4.), Bruno Polančec, 5.c (4.)

VJERONAUKŽupanijsko natjecanje - ekipno: Sara Jindra, Ivana Kovačić, Iva Mikačić, Gracija Grošić, 8.d (4.)

NJEMAČKI JEZIKŽupanijsko natjecanje: Aurelija Sabolek, 8.b (2.), Alen Trgovčević, 8.b (6.), Gracija Grošić, 8.d (10.), Kristina Maljak, 8.c (13.)

FVD MRAVEC48. REVIJA: 1. nagrada za igrani film ...kad razgovor trčeći stoji... Eva Šutalo, Leonarda Grošić, Dora Ormuš, Lina Musić (6.b), Katarina Šimunić, Lea Bojanović, Frida Samardžić, Veronika Lojan, Paula Filjar (6.c)

12

US

PJE

SIUčenici koji su svojim radom i uspjesima

zaslužili poseban pljesak

Ivan Vrhoci učenik je 8.d koji je svake školske godine postizao zapažene rezultate iz većine predmeta. I ove je školske godine bio odličan: 1. na Županijskom natjecanju iz biologije i kemije, 2. iz matematike, na Festivalu matematike u Puli (ekipno) 8., a na Međunarodnom natjecanju Klokan bez granica je nagrađen. Pristupačan, uvijek spreman pomoći, perfekcionist, u skoroj budućnosti vidi se u matematičkoj gimnaziji i na fakultetu elek-trotehnike.

Na kojem ono natjecanju Luka Šimek (7.c) nije bio? Natjecanja na kojima je Luka ove godine bio: 4. na Županijskom natjecanju iz hrvatskoga jezika, matematike i geografije, 3. iz kemije, 1. iz biologije, a iz povijesti došao do državnog i osvojio 4. mjesto. Sudjelovao je i na Međunarodnom natjecanje Klokan bez granica (nagrađen) i Festivalu matematike

u Puli. Neki bi rekli za njega malo nespretan, ali i dečko koji osvaja širinom znanja.

KLOKAN BEZ GRANICA - međunarodno matematičko natjecanje koje se održava u cijelome svijetu u isto vrijeme.

Foto: Viktor Gabaj 7.a

Za Matiju Benotića (7.c) prijatelji kažu da je pametan, zabavan, a on sam da obožava tenis i teško mu je za sada reći koji predmet najviše voli jer sve ga zanima. Ove godine sudjelovao je na Županijskom natjecanju iz hrvatskoga jezika i bio 2., iz kemije 1., biologije 5., povijesti i geografije 2., a na Međunarodnom natjecanju Klokan bez granica je nagrađen.

Na Državnom natjecanju Ekološki kviz Lijepa naša u Primoštenu zelene boje naše škole ponosno su predstavili i obranili 2. mjestom članovi eko skupine: pedantan Ivan Ciganek (7.a), vrckava Dora Ormuš (6.b), kreativna Gracija Grošić (8.d), znatiželjna i željna znanja Sonja Homar (5.c).

Najbolji matematičari naše škole su Karlo Šerbetar (7.d) i Bruno Polančec (5.c) koji

su dogurali do državnog natjecanja i osvojili 4. mjesto, a bili i dio ekipe na Festivalu

matematike u Puli gdje su bili 8. Karlo voli kemiju pa je na Županijskom osvojio 1. mjesto, a

Bruno je iz geografije bio 4.

13

US

PJE

SI

I ove školske godine 2010./2011. proveden je u školi natječaj “Najbolji učenik”. Natjecali su se učenici osmih razreda. Svaki razred, njih petero, predlagao je jednog učenika za kojeg su smatrali da je najbolji.Osim razreda, u izboru najboljeg učenika, sudjelovali su predstavnici škole (nastavnici, psiholog, ravnateljica), roditelji i predstavnici učenika.Ocjenama od 1 do 3 bodovao se školski uspjeh od 1. do 8. razreda, kultura ponašanja, uspješnost u školskim i izvanškolskim aktivnostima, doprinos promicanju kvalitete škole i spremnost na pomaganje.Svi su kandidati bili dobri, ali ipak je jedan najbolji - Gracija Grošić, učenica 8.d.

Gracija Grošić - najbolja učenica škole

IME I PREZIMEGracija Grošić

NADIMAKGaga

DATUM ROĐENJA1. kolovoza 1996.

MOJA OBITELJmama Dubravka, tata Darko, sestra Leonarda

NAJBOLJI PRIJATELJIPaula, Ivana, Lucija, Kova, Iva, Sara, Anja… i još puno drugih.

O ŠKOLIŠkola je super - korisna i potrebna.

NAJ PREDMETengleski i njemački

NAJ KNJIGAOscar Wilde, Slika Doriana Graya

NAJ FILMDennie Gordon, What a girl wants

HOBIučenje stranih jezika, pjevanje, plesanje

GLAZBApop, rock

ŽELJABiti zdrava, upisati gimnaziju, naučiti talijanski ili francuski, nastaviti biti uspješna kao i do sada.

BUDUĆNOSTNeka bude lijepa kao i sadašnjost.

PORUKAZnanje ti nitko ne može oduzeti!

Ime GRACIJA dolazi od latinskog gratia - milina, ljupkost.

OSTALI KANDIDATI

KRATKO O NAJUČENICI

Anamarija Šerbetar, 8.a

Tomica Balaško, 8.e

Alen Trgovčević, 8.b

Petra Sabolek, 8.c

14

US

PJE

SI

Što me čini sretnom? Lako i teško pitanje... Sreća je u malim stvarima, u toliko malim i svakodnevnim stvarima da ju ponekad ne vidimo, nismo je svjesni, zaboravljamo na nju ili jednostavno ne razmišljamo o njoj.Sretna sam zbog lijepog života koji mi je podaren i na njemu sam zahvalna dragome Bogu. Zdrava sam i slobodna. Svijet mogu gledati u veselim bojama, mogu čuti glas, melodije, šapat... Mogu dodirnuti meko pero i hrapavu koru drveta, osjetiti toplinu u srcu, veselje, bol i ponekad ispustiti i koju suzu. Mogu čitati, govoriti, hodati, slikati, učiti, plesati, pjevati, smijati se...Obitelj - to je moja najveća sreća. Roditelji i sestra mi pomažu, vesele me, bodre, tješe, daju savjete. Uz obitelj se osjećam voljenom, sigurnom i zaštićenom. Oni su uvijek tu za mene, posebno kada mislim da se srušio sav moj svijet.I škola me čini sretnom. Uz činjenicu mnogi nemaju mogućnost školovanja, sretna sam što mogu učiti o svijetu koji me okružuje, o nama ljudima, o životinjama, brojkama, slovima, notama, kemijskim spojevima...Sretna sam što imam prijatelje na koje se mogu osloniti, koji će mi uvijek pomoći. S njima dijelim radost i tugu, zabavljam se i smijem. Oni su mali veseljaci koji me vole usprkos mojim manama.

Što me čini sretnom

Volim učiti strane jezike. To me čini zadovoljnom i posebno sam sretna jer zbog toga mogu steći prijatelje iz drugih zemalja i naučiti nešto novo. Volim se smijati. Volim zapjevati uz Antenu Zagreb, volim glazbu, volim balet. Volim gledati svoje stare fotografije, volim more, volim miris ruža, leptire, cvijeće i prirodu. Volim kada me ujutro probudi moja maca, volim pjev ptica,

volim vožnju biciklom, plivanje i skijanje. Volim gledati u oblake, volim putovati i maštati. Sve su to sitnice koje me ispunjavaju i čine sretnom. Sretna sam što sam ja ja - baš takva kakva jesam i što imam svoje mjesto pod suncem. Sretna sam što živim svoj život takav kakav jest, a svaki je poseban. Želim svoju sreću prenositi na druge jer tako će i moja sreća biti još veća.

Gracija Grošić, 8.d

Petra Štajdohar, 7.a

Nikolina Sušilović, 7.a

Gracija Grošić - najbolja učenica škole

“Kad si sretan, i sunce za tobom žuri.” Ivana Brlić-Mažuranić 15

Stellina PAPIGA u Louvreu

ONI vole glazbu

US

PJE

SI Umjetnici na djelu

Za sliku Moja papiga učenica Stella

Lončarić osvojila je drugu nagradu muzeja

Louvre u Parizu.

Stella Lončarić, učenica 5.c razreda, osvojila je drugu nagradu poznatog muzeja Louvre u Parizu, za svoju sliku šarene papige. Tema toga natječaja bila je “Što me čini sretnom”. Stella voli boje i odlučila je svoju papigicu naslikati u tehnici grataž što znači grebati. Nacrtala je papigu jer želi pokazati svoju ljubav prema prirodi i životinjama, pa i slobodi. Stella kaže da se papiga vidi samo kada se slika pomnije promotri. Za natječaj je doznala od svoje učiteljice Senke, a papire za crteže donijela je ravnateljica, iz Louvrea. Za uloženi trud dobila je pribor za crtanje i diplomu, ali na žalost avionske karte za Pariz nisu bile uključene u nagradu.

Sonja Homar, 5.c

Rekli su nam da je glazba način kroz koju se izražavaju, nešto najbolje što postoji, inspirira ih, čini sretnima. Oni su učenici naše, ali i polaznici glazbene škole. Jan Samardžija i Vedran Kučić i ove godine postigli su vrhunske rezultate na natjecanjima klasične gitare. Na 48. državnom natjecanju učenika i studenata glazbe u kategoriji komornih sastava i na Porečkom tirandu osvojili su 2. nagradu. Sudjelovali su i na državnim natjecanjima u Bjelovaru i Omišu gdje su osvojili 1. nagrade.

GLAZBENO OBRAZOVANJE: VEDRAN: Stariji brat Matija koji je prvi počeo svirati gitaru nije mi dopuštao ni da je taknem. Ona je za njega bila predragocjena. Želio sam isto to osjetiti. Polaznik sam Glazbene škole Fortunat Pintarić i sviram već 5 godina.

JAN: Glazba je ušla u moj život još u ranome djetinjstvu. Roditelji su mi za 4. rođendan darovali bubnjeve, a kada sam imao 5 godina, od bake sam dobio plastičnu gitaru. U 2.r. osnovne škole upisao sam privatne satove gitare i od tada ne odustajem. Polaznik sam Glazbene škole Fortunat Pintarić i sviram već 5 godina.

GLAZBENI UZORI:VEDRAN: Bach, Carlo Marchione, Marcin Dylla, Goran KrivokapićJAN: Mozart, Carlo Marchione, mr. art. Antonio Rumenović

SLUŠA:VEDRAN: klasika, rock 80-ihJAN: klasika, rock, metal

ŽIVOTNI UZORI: VEDRAN: mr.art. Antonio Rumenović prof. (zahvaljujući tom čovjeku, glazba je moj život)JAN: svaki školovani glazbenik

INTERESI:VEDRAN: informatika JAN: matematika

BUDUĆNOST: VEDRAN: glazbena akademija u Grazu, održati koncert u Stadthalle u Beču, živjeti od glazbe i za glazbuJAN: više naučiti o glazbi

Dora Mršić, 7.cLOUVRE - nacionalni muzej i umjetnička galerija Francuske u Parizu. U stalnom postavu nalazi se i DaVincijeva Mona Lisa.

Stella u trenutku nadahnuća

16

DO

GA

ĐA

NJA

Prvi nogometni klub u Koprivnici osnovan je 1907. i zvao se Đački nogometni klub Koprivnica.

Nedavno izgrađena športska dvorana naše škole od 25. svibnja 2011. nosi ime Branimir. Ime je dobila po Branimiru Jedvaju, profesoru kineziologije, učitelju tjelesne i zdravstvene kulture i treneru nogometa koji je preminuo prije godinu dana.Osim Branimirove obitelji, svečanosti imenovanja dvorane nazočili su njegovi kolege i prijatelji, brojni profesori, učitelji i

Imenovanje dvorane Branimir povodom Svjetskog dana sporta

Dvorana BRANIMIR

učenici s područja grada te predstavnici grada Koprivnice i Županije. Nakon svečanosti revijalnu malonogometnu utakmicu u dvorani su odigrali učenici koje je Branimir trenirao, a u hodniku dvorane je priređena prigodna izložba učeničkih radova povodom Svjetskog dana sporta.

U ime Slaven Belupa, nogometnog kluba u kojem je Branimir bio jedan od trenera, tehnički direktor je ravnateljici škole predao uramljeni dres s Branimirovim imenom.Govori se da ljude ne pamtimo po onome što su nam dali, već po osjećajima koje su u nama pobudili. Jedan od učitelja s izuzetnom karizmom, omiljen među učenicima bio je naš Branimir. Ova dvorana nosit će njegovo ime kao hvala, u slavu života i dobrog učitelja, rekla je ravnateljica Gordana Gazdić Buhanec. S nekoliko riječi, prisutnima se obratila i Ljiljana Jedvaj, majka prerano preminulog Branimira: Neka se u duhu Branimirovog života i simbolici njegovog imena u ovoj dvorani odvijaju aktivnosti u kojima će doći do izražaja sve ono najbolje ljudsko, u ozračju prijateljstva, težnje za pravednim ciljevima. Neka pobjeđuju najmarljiviji i najbolji, uvijek dostojanstveno i ne predajući se do samog svršetka.

Maja Gregor, 5.cFoto: Ivan Brkić

17

EUROPA u mojo j školskoj torbi

JESTE LI ZNALI?• R.Schuman1951.predlažeosnivanjeEuropskezajednicezaugljeničelik

(ECSC).• UgovoromuMaastrichtuformalnojeuspostavljenaEuropskaunija.• Zemlje osnivači EU su: Belgija, Francuska,Njemačka, Italija, Luksemburg i

Nizozemska.• Europska unija danas broji 27 država članica: Austrija, Bugarska, Češka,

Estonija, Francuska , Irska, Litva, Luksemburg, Malta, Njemačka, Portugal, Slovačka, Španjolska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Belgija, Cipar, Danska, Finska, Grčka, Italija, Latvija, Mađarska, Nizozemska, Poljska, Rumunjska, Slovenija i Švedska.

• Europski parlament zasjeda u francuskom gradu Strasbourgu, a sjedišteEuropske komisije i većine institucija je u gradu Bruxellesu.

• Hrvatska je 2004. godinedobila status kandidata za članstvou Eurospkojuniji, a 2005. godine su otvoreni pristupni pregovori.

Euro je službena valuta u još nekoliko europskih država koje nisu članice EU - primjerice u Andori, Monaku, San Marinu, Vatikanu, Crnoj Gori i na Kosovu.

Povodom Dana Europe 9. svibnja 2011., učenici 4.a s učiteljicom Suzanom Hergotić predstavili su nam projekt Europa u mojoj školskoj torbi. Ideja vodilja u realizaciji projekta bila je aktivnost učenika sudjelovanjem na likovnom natječaju Europa u školi 2010. koji je organizirao Europski dom Zagreb, pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti obrazovanja i športa Republike Hrvatske. Već u 3. razredu učenici su pokazali veliki interes za stjecanje novih spoznaja o Europskoj uniji i državama članicama.Interesiralo ih je koje su zemlje članice i zašto Hrvatska želi ući u EU? Učenici četvrtog razreda u nastavnom planu i programu iz predmeta priroda i društvo obrađuju temu Hrvatska u europskom

Ataše Republike Mađarske

okruženju. Time potaknuti poželjeli su proširiti znanja.Nastavni sadržaj predmeta prirode i društva povezali su s nastavnim sadržajima hrvatskoga, njemačkoga i engleskoga jezika, likovne i glazbene kulture te satom razrednika.Polazišta u proučavanju bila su književna djela s popisa lektire za 4. razred.Nakon čitanja lektirnoga djela učenici su istraživali najvažnije posebnosti o svakoj državi iz koje je autor djela. Učenici 4.a ponosno su izjavili kako su oni vjerojatno prvi iz naše škole koji su zakoračili u Europsku uniju.

Stella Lončarić, 5.c

DO

GA

ĐA

NJA

Projekt učenika 4.a

18

EUROPA u mojo j školskoj torbiPod imenom Ostarrichi Austrija se prvi puta spominje 996. g. Glavni grad je Beč.Beč su osnovali Kelti oko 500. pr. n. e. Članstvo u EU od 1995. g.

Lektirno djeloFelix Salten : Bambi Felix Salten (1869. - 1945.) je književni rad započeo pripovijetkama, kasnije objavljuje dramske tekstove i niz romana. Najveću popularnost je postigao svojom pripovijetkom Bambi 1924. g.

Austrija

2013. godine i Hrvatska će postati članica Europske unije.

Tradicionalno se vjeruje da je Mađarsku osnovao Árpád koji je poveo Mađare u Panonsku nizinu u 9. st. Glavni grad Mađarske je Budimpešta. Članstvo u EU od 2004. g.

Lektirno djeloIstvan Békeffi: Pas zvan gospodin BozziIstvan Békeffi (1901. - 1977.) je postao popularan upravo po knjizi Pas zvan gospodin Bozzi. To je suvremena bajka, o čovjeku sa psećom dušom i o psu plemenite, ljudske duše - a sve je to ista osoba, jer riječ je o preobražaju čovjeka u psa i ponovno u čovjeka.

Mađarska Poljska

Ime Polska, koje se pojavljuje sredinom 11. st., dolazi od drevnog slavenskog plemena Polanie (Oni koji žive na polju, doslovno Poljaci), između Odre i Visle (od 5. st.). Glavni grad Poljske je Varšava.Članstvo u EU od 2004. g.

Lektirno djelo Ludwik Jerzy Kern: Ferdinand Veličanstveni Ludwik Jerzy Kern (1921. - 2010.) piše za djecu čija su djela prevedena na mnoge strane jezike. Ferdinand veličanstveni je duhovita i vesela pripovijest o jednom psu.

Ime Francuska potječe od plemena Franaka. Od 5. st. Francuzi svoju zemlju zovu la belle, la douce (lijepa, slatka). Glavni grad Pariz, ime je dobio po Parisiima, keltskom plemenu iz 3.st. pr. Kr.Država osnivačica EU 1951. g.

Lektirno djeloCharles Perrault: Priče iz drevnih vremena, Ljepotica i zvijer, Mačak u čizmama, Crvenkapica.Charles Perrault (1628. - 1703.) jedan je od najpoznatijih pripovjedača bajki.

Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država koja se sastoji od 13 saveznih država (njem. Bundesländer) i tri samostalna grada pokrajine. Glavni grad je Berlin. Njemačka je kao država ujedinjena za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870. Država osnivačica EU 1951. g.

Lektirno djelo Erich Kästner: Emil i detektiviErich Kästner (1899. - 1974.) jedan je od najboljih i najcjenjenijih

njemačkih pisaca za djecu.

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske je država u zapadnoj Europi.Poznata nam je kao Ujedinjeno Kraljevstvo.Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union). Glavni grad je London.Članstvo u EU od 1973. g.

Lektirno djeloLewis Carroll: Alisa u zemlji čudesaLewis Carroll (1832. - 1898.) najpoznatiji je po svojim knjževnim djelima Alisa u zemlji čudesa i Alisa i čarobno ogledalo. Njegove pripovijetke unijele su u dječju književnost nonsens maštu. 

Francuska Njemačka UjedinjenoKraljevstvo

DO

GA

ĐA

NJA

19

Bonjour - Dobar danBonsoir - Dobro večeSalut - BokAu revoir - Do viđenjaTu t´appelles comment? - Kako se zoveš?Je m´appelle... - Zovem se...

Ça va? - Kako si?Ça va. - Dobro sam.Qu´est-ce que c´est? - Što je to?C´est une lampe. - To je svjetiljka.Qui est-ce? - Tko je to?C´est Annie. - To je Annie.

DO

GA

ĐA

NJA

Bonjour, bonjour...Već nekoliko godina u našoj školi se u mjesecu ožujku obilježavaju se Dani frankofonije. Frankofonija je međunarodna organizacija koja predstavlja skup država, zemalja i regija koje koriste francuski kao nacionalni i službeni jezik te jezik međunarodne komunikacije.

Čini ju 49 zemalja članica, 4 pridružene zemlje i 10 zemalja promatrača na samitima ove organizacije, među njima je i Hrvatska. Frankofonija je u početku bila mali klub sjevernih zemalja u kojima se govori francuski dok je danas to važna međunarodna organizacija čije zemlje članice surađuju na polju kulture, znanosti, gospodarstva, pravde i mira. Uz potporu udruge Francuski krug Koprivnice i uz entuzijazam učenika francuskog jezika koji su uz vodstvo profesorice francuskog jezika Biljane Grubačević održali prigodnu svečanost 29. ožujka u našoj školi su obilježeni Dani frankofonije.Cilj ovog događaja je poticanje na učenje francuskog jezika, upoznavanje s frankofonom kulturom i ljudima. Učenici francuskog jezika ovom priredbom prezentirali su svoja znanja koja stječu tijekom svake školske godine. U priredbi su sudjelovali učenici od 3. do 8. razreda. Učenici su pokazali da mogu biti odlični voditelji programa, glumci, pjevači, recitatori i novinari.Biljana Grubačević, profesorica francuskoj jezika

Foto: Viktor Gabaj, 7.a

Učenici trećeg razreda koji pohađaju francusku igraonicu i susreću se s francuskim jezikom prvi puta otpjevali su dvije pjesmice u kojima su pokazali svoje znanje o brojevima i abecedi.

Plesna skupina JumpEdith Piaf naše škole

Dora Vrtiprah na flauti

Francuska je najveća zemlja zapadne Europe. Jedna je od članica osnivača Europske unije. Glavni grad je Pariz. Ima oko 60 milijuna stanovnika.

Dani frankofonije u našoj školi

20

DO

GA

ĐA

NJA

Baš se fino jeloJedinstveni jelovnik u koprivničkim osnovnim školama

Leća u umaku od rajčice i tune, kisela repa s njokima i svinjetinom, piletina s porilukom i rižom, ječam s povrćem i špekom, riba s krumpirom i keljom na lešo, sir s vrhnjem i šunka, rižoto s piletinom i tjestenina s umakom Bolognese te, naravno, raznovrsno voće i povrće samo su neki od primjera novog jelovnika koji je nedavno uveden u sve koprivničke osnovne škole pa tako i u našu.Projekt jedinstvenog jelovnika još su u rujnu prošle godine zajednički pokrenuli Grad Koprivnica i Podravka u suradnji s koprivničkim osnovnim školama.U gastronomskom centru Štagelj je prije uvođenja jelovnika u škole održana završna prezentacija jedinstvenog jelovnika. Podravkini kuhari su pripremili šest vrsta obroka. Svi koji su ih kušali su pohvalili pripremljena jela i trud Podravkinih kuhara i nutricionista,Završnoj prezentaciji u restoranu Štagelj prisustvovali su ravnatelji, kuhari te predstavnici učenika triju koprivničkih osnovnih škola. U ime učenika naše škole prezentaciji i degustaciji jela prisustvovala je Ella Vulić. Podravkini stručnjaci uložili su svoje vrijeme, znanje i iskustvo u ovaj projekt i ponudili su novu kvalitetu prehrane školama i učenicima.Ovo je nešto novo i ne treba na to gledati kao na skup namirnica već kao na izbalansirani obrok koji će učenicima pružiti dovoljno energije za savladavanje svih dnevnih obaveza.Provedena je edukacija djelatnika škola koji obavljaju poslove pripreme hrane kako bi novi jelovnik što bolje primijenili s ciljem osiguravanja kvalitetne prehrane svih učenika i njihovu što brojniju uključenost u školsku kuhinju. Učenici su jelovnik isprobavali dva tjedna, a od jeseni bi u potpunosti trebao oživjeti u svim osnovnim školama s područja grada Koprivnice.

Matija Benotić, 7.cHrana je bila odlična, prezentirana na najbolji mogući način, a najviše su mi se svidjele jagode i slatke stvari. Žao mi je što je ovakav jelovnik uveden sada kada mi osmaši odlazimo iz škole. Nadam se da će nadolazeće generacije uživati u ovako dobroj hrani kao što smo mi uživali u ova dva tjedna.

Ella Vulić, 8.b

Grah je jelo pravo!

GASTRONOMIJA je vještina u pripremanju i posluživanju jela i pića. 21

Klagenfurt je glavni grad austrijske savezne pokrajine Koruške.

Organizacija izleta prošla je relativno dobro. Skoro svi smo na vrijeme dali izraditi putovnice i pobrinuli se o uplatama. Sve je teklo dobro. Sutra se kreće. Jedan učenik mahnito hoda hodnicima škole i traži nastavnicu njemačkoga jezika: “Nastavnice, jel možda kod vas moja putovnica?” “Kod mene?!” “Ne nije. A zašto?” “Pa ne možemo je naći doma, sigurno je kod vas.” Sutradan na parkiralištu ispred Kulgane ne kreće 70 nego 69 učenika. Svima nam je žao, a njemu najviše. Polako putujemo u dvama autobusima. Prelazimo granicu bez muke. Vozimo se, vozimo…navodno, putovanje traje 4 sata, a mi se još uvijek vozimo… i tek nakon 5 i pol sati stižemo u Klagenfurt. Prva stanica - posjet Minimundusu. Umanjen svijet na malo kvadratnih metara. Vidimo Bijelu kuću, Kip slobode, lansiranje rakete, dvorac Neuschwanstein, Eiffelov toranj, Vatikan, naš svjetionik i puno znamenitosti iz cijelog svijeta, a sve u mjerilu 1:25.

Putujući Austrijom, učimo njemački jezik

KLAGENFURT - grad zmajeva

Vrijeme je tmurno. Slušamo vodiča na njemačkom. Ne razumijemo svaku riječ, ali uz građevine su napisana objašnjenja pa možemo shvatiti o čemu se radi. Nakon toga idemo u grad. Sve je savršeno. Veselimo se shopping centru, ali prije toga razgledavanje grada. Autobusi nas ostavljaju uz cestu koju moramo prijeći na semaforu. U međuvremenu se zeleno svjetlo za pješake pretvori u crveno, ali mi idemo. Odjednom ŠOK! Nekolicinu je skoro pregazio auto. Nastavnica je pozelenjela od bijesa. Slijedi špotanac i prodika. Ispred katedrale kafić u kojem nitko ne sjedi, kao ni u gradu, nigdje žive duše. U Koprivnici je drugačije. Mi sjedimo na kavi kad god stignemo, a oni sjede kod kuće.

TE

RE

NS

KA

NA

STA

VA

MINIMUNDUSsvijet u malom

22

Klagenfurt je prema legendi nastao na mjestu gdje je ubijen zmaj koji je danas simbol grada.

KLAGENFURT - grad zmajeva

Ulazimo u katedralu. Divni oltari s lijeve i desne strane, sve u zlatu, divne štukature. Pogled na glavni oltar zasjenjuje instalacija. I to kakva instalacija! Pri samoj pomisli na tu riječ sjetim se električne instalacije, no ova je posve drugačija. Od stropa do poda razvučene su sajle koje se ne vide jer je na njima ovješena dječja bijela odjeća - košuljice, majice i benkice, odjeća u kojoj su se krstila djeca. Ispred toga, a točno iznad glavnog oltara, visi sa stropa mobil. Miče se pri vjetriću koji smo svojim ulaskom proizveli. Na mobilu lelujaju ministrantski habiti i male bijele haljinice koje izgledaju kao mini vjenčanice i lagano se okreću. Svaka čast umjetniku na ideji: čistoća

se treba očuvati ili ćemo lelujati bezglavo obješeni… tko zna gdje.Izlazimo iz katedrale. Vrijeme je za zajedničko fotografiranje. Ispred trgovačkog centra nastavnica svakoj grupi daje anketne listiće i ime odrasle osobe koja će im biti u pratnji. Zadatak je saznati što Austrijanci znaju o Hrvatskoj. Sve je teklo jako dobro. Iako nas je mnogo ljudi odbilo, ipak je svatko napravio najmanje tri ankete.Nakon anketa mogli smo ići u kupovinu. Centar je dovoljno velik za naše potrebe. Žurno ulazimo i izlazimo iz trgovina u potrazi

za onima gdje piše Aktion! ili -50%!Od tolikog shoppinga smo ogladnjeli. Ispred trgovačkog centra je McDonalds. Nastavnica inzistira da naručujemo na njemačkom. Stojimo u srednjem redu i kažu nam da gospođa u tom redu priča hrvatski! Odlično! Taman smo sljedeći na redu kad upada nastavnica u Mc Donalds i zamoli nas da odemo u prvi red gdje se naručuje na njemačkom. Baš imamo peh! Ipak smo na njemačkom uspjeli naručiti jelo koje smo htjeli.Izmorio nas je shopping, najeli smo se, puni dojmova vraćamo se prema autobusima. Nastavnici se nadaju da smo umorni. Ali, ne! Vratila nam se snaga, autobus ori od pjesme i zafrkancije, a smijeh nam koči lica i trbuhe. Stižemo na vrijeme u Koprivnicu.Ponedjeljak - analiza anketa. Austrijanci su znali reći: pivo, dobar dan, što, ja sam lijep, dobra večer, volim te, Hrvatska, kako si, bok, dobro, kruh, kako ti ide, idemo šetati. Ponosni smo na njihovo znanje hrvatskog. Na pitanje znaju li gdje je Hrvatska, gotovo devedeset posto zna. Nekolicina njih je Hrvatsku pokazala u Italiji, Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Sloveniji i Grčkoj. Možemo reći da je naše putovanje bio uspješno i ugodno. Nagovaramo nastavnicu za sljedeću godinu. Mislim da je već skoro pristala. Izradili smo nove putovnice! Zar ne!?

Luka Šimek, 7.cFoto: Matija Benotić, 7.c

TE

RE

NS

KA

NA

STA

VA

Katedrala

23

VUČEDOLSKA GOLUBICA - najčuveniji nalaz iz 3. tisućljeća pr. Kr. pronađena u Vučedeolu kraj Vukovara.

VUKOVAR - grad herojUčenici osmih razreda u VUKOVARU

S prvim zrakama jutarnjeg sunca započeo je naš put prema Vukovaru. Iako je bio petak trinaesti, sve je više manje dobro prošlo. Neko smo vrijeme prolazili rodnom nam Podravinom, no nismo propustili primijetiti kako prema Virovitici krajolik sve više prelazi u ravnice. Odmah smo znali što to znači: Slavonija više nije daleko.Približavajući se Donjem Miholjcu, uživali smo u bujnome zelenilu slavonskih gustih šuma. Prolazeći kroz koje seoce, vidjeli smo da su naselja veoma zanimljivo izgrađena. Sve kuće prate cestu i kao da svakom putniku, koji njome prolazi, poželi sretan put.Put do Vukovara bio je dug te smo prošli kroz brojna veća i manja naselja smještena u slavonskoj ravnici: Valpovo, Slatina, Osijek... Stigavši u Vukovar, atmosfera više nije bila tako euforična. Čim smo ušli u grad, pažnju su nam zaokupile sive, tmurne i razrušene kuće. Pomislila sam: toliko su izranjavane, sigurno im rane nikada neće zarasti.

Što su samo podnijele, pravo je čudo da su još tu, stoje tako čvrste, uspravne, ne daju se... baš kao i vodotoranj - simbol Vukovara. Tragovi ratnih stradanja još su prisutni na ulicama grada. Zatim smo posjetili Mjesto sjećanja - mali muzej smješten u Vukovarskoj općoj bolnici. Ostali smo zaprepašteni i potreseni vidjevši uvjete u kojima su najteži ranjenici provodili mjesece opsade Vukovara. Kako su uspjeli svi izdržati - branitelji, ranjenici, medicinsko osoblje? Ostali su junaci do zadnjega trena. Naše zaprepaštenje bilo je još veće kad smo vidjeli kronologiju događaja prikazanu na zidnim pločicama. Bilo ih je na desetke, svaka s datumom i opisom događaja. Podsjeća me na dnevnik... dnevnik doktorice Bosanac. Zahvaljujući njoj, svi se ti tragični događaji ne mogu zaboraviti. Nižu se bolne slike... 18. studeni... pad Vukovara. Više od 200 ranjenika odvedeno je na Ovčaru i streljano. Masovna grobnica, za svaki izgubljeni život posađena jedna zimzelena tujica. Spomenik golubice slomljenog krila kao sjećanje na vukovarske žrtve. Kako veličanstveno, a istovremeno i tužno...Posjetili smo i Hrvatski memorijalno dokumentacijski centar Domovinskoga rata.U mraku hangara koje djeluje tajanstveno i zastražujuće bljesnu slike ljudi koje se poput života bude i gase. Ljudi koji su tu, a nisu. Sitnice koje su činile njihove prerano ugasle živote. Svaka zvijezdica na stropu hangara - jedan ljudski život sačuvan od zaborava. Ostajemo bez teksta. Vrata su simbolično zaglavljena... i da tako odškrinuta ponude tračak svjetlosti, izlaza, nade - da se nikada ne ponovi.Na Memorijalnome groblju žrtava iz Domovinskoga rata mnogo toga nas je potreslo: spomenik Zračni križ unutar kojega gori vječni plamen, svi grobovi jednaki, sivi, geometrijski... Svi isti u životu, svi isti i u smrti. Samo su imena različita. Bijeli križevi... Svaki za jednu žrtvu. Koliko ih je, Bože! U centru Vukovara nalazi se ušće Vuke u Dunav. Ili ušće Dunava u Vuku? To je geografski fenomen. Rijetko se veća rijeka ulijeva u manju. Nad Dunavom se veličanstveno uzdiže bijeli križ, ukrašen hrvatskim pleterom i riječima Frane Krste Frankopana: Navik on živi ki zgine pošteno. Preko

TE

RE

NS

KA

NA

STA

VA

24

VUKOVAR - grad heroj

puta je već Republika Srbija. Prepuni teških dojmova iz ranjenog Vukovara, Park prirode Kopački rit na sve nas djelovao je kao katarza. Bila je to oaza koja je pročistila naše misli i osjećaje. Opušteno se vozeći čamcem kroz taj park prirode, zamijetili smo nekoliko vrsta ptica, po čemu je taj šumovito močvarni predio između Drave i Dunava poznat.Vrijeme je da se vratimo kući. Prepuni dojmova o vremenu kada se još nismo ni rodili, osjećamo odgovornost sačuvati od zaborava Vukovar, taj tragični dio hrvatske povijesti... i da se nikada ne ponovi!

Ivana Kovačić, 8.dIvan Vrhoci, 8.d

TE

RE

NS

KA

NA

STA

VA

25

Procjenjuje se da će tijekom sljedećih dvadeset godina izumrijeti gotovo pola milijuna biljnih i životinjskih vrsta.

EK

O K

UTA

K

Srebrni certifikat dodijeljen našoj školi

U školskoj godini 2001./2002. naša se škola uključila u međunarodni i nacionalni projekt Eko škola čija je zadaća odgojiti mlade generacije kako bi bili osjetljivi na pitanja okoliša i osposobiti ih za donošenje odgovornih odluka o korištenju prostora i očuvanju okoliša.Status Eko škole dodijeljen je školama koje

ispunjavaju postavljene kriterije i koje brigu za okoliš promiču kao trajnu vrijednost i način življenja. One dobivaju i povelju o statusu Međunarodne eko škole i Zelenu zastavu sa znakom Eko škole.Na svečanosti održanoj 13. svibnja 2011. u Zagrebu našoj školi je dodijeljen srebrni certifikat Međunarodnih eko škola. Certifikat i Zelenu zastavu u ime škole  preuzeli su školski eko koordinatori ravnateljica Gordana

Naše eko akcije

Gazdić-Buhanec i profesor Goran Višak. Školi predstoje  još dvije godine rada pa će postati Međunarodna eko škola sa zlatnim certifikatom i trajnim statusom Međunarodne eko škole. Tada će naši školski koordinatori moći biti mentori školama koje žele provoditi program Međunarodnih eko škola. Članovi eko skupine su svečano podigli Zelenu zastavu povodom Dana škole 13. lipnja.

Nikolina Sušilović, 7.a

Jedna od ekoloških aktivnosti provedenih u našoj školi je sakupljanje starih baterija. Oni u sebi sadrže teške metale kao što su olovo i živa koji, koliko su korisni, toliko su i štetni. Iz oštećenih kućišta starih baterija može doći do istjecanja opasnih tvari u vodu i okoliš, čime se ozbiljno ugrožava priroda te zdravlje ljudi i životinja. Zakonom o zaštiti okoliša propisano je da stare i istrošene baterije treba preuzeti svaka prodavaonica baterija i da se one moraju odlagati odvojeno od komunalnog otpada.Naša je škola nakon provedene akcije sakupila 4 kg starih i istrošenih baterija.

Lana Novoselnik, 5.c

Akcija sakupljanja starih baterija

Svečano podizanje Zelene zastave

Zadovoljstvo nakon uručenja nagrade

Mapa zaštićenih dijelova prirode Koprivničko-križevačke županije

Završna svečanost natječaja Ina za mlade održana je u prostorima Rafinerije nafte Rijeka gdje su 25. studenoga dodijeljene nagrade najboljim eko projektima u Republici Hrvatskoj. Prvu nagradu osvojila je naša škola za izradu projekta Mape zaštićenih dijelova prirode Koprivničko-križevačke županije. Svečanosti su nazočili učenici, članovi eko povjerenstva, Dorotea Buhanec, Dora Ormuš, Ivan Ciganek, Nikolina Sušilović, Gracija Grošić i Ivana Kovačić s voditeljima projekta - ravnateljicom Gordanom Gazdić-Buhanec i profesorom Goranom Višakom. Nagradu, ček u iznosu od 10.000 kuna, uručio je ravnateljici Gazdić-Buhanec i učeniku  Ivanu Ciganeku direktor rafinerije Ivan Krešić.

Ravnateljica Gordana Gazdić-Buhanec se u ime nagrađenih zahvalila: ...Sretni smo što danas,  u vrijeme  kada nema novaca, postoje ljudi i tvrtke koje misle na sutra kada neće biti recesije i kada će mladi ljudi, dio kojih je danas ovdje, morati preuzimati vodeće uloge u društvu i neke nove odgovornosti. Ovdje smo među ljudima koji u Godini mladih i Godini bioraznolikosti vjeruju u sutra, vjeruju da se isplati i da treba ulagati u mlade, poticati ih da se osvrnu oko sebe i aktivno uključe u život društvene zajednice.Nakon svečanosti učenici i njihovi mentori razgledali su grad Rijeku u pratnji svojih domaćina te posjetili Prirodoslovni muzej i Astronomski centar Rijeka u sklopu kojeg je i planetarij.

Frida Samardžić, 6.c

26

Najčešći uzrok izumiranju biljnih i životinjskih vrsta je čovjekov utjecaj.

EK

O K

UTA

KKockavica - čudo prirode

Obična kockavica je biljka karakterističnog izgleda, osjetljiva i strogo zaštićena. Pojavljuje se na područjima srednje, sjeveroistočne i istočne Hrvatske, a poznato je i nekoliko izoliranih nalazišta s Velebita. Ugrožena je prvenstveno djelovanjem čovjeka: uništavanjem staništa zbog urbanizacije, navodnavanja područja, promjene vodnoga režima i sakupljanja zbog ukrasnih cvjetova. Naša škola već niz godina surađuje s Državnim zavodom za zaštitu prirode sudjelujući u Nacionalnom programu praćenja biološke razmolikosti, u akciji pobrojavanja stanja kockavice. Jako nas je

Izložba gljiva u našoj školi

Već tradicionalno naša je škola priredila jesensku izložbu Gljive našega kraja. Izložbu je postavila gljivarska skupina Mladi gljivari predvođena učiteljem informatike, mikologom Danijelom Balaškom koji je sve gljive determinirao (odredio vrstu gljive), prof. Goranom Višakom koji je pripremio podloge i ukrase te učiteljicama Helenom Capek i Ivanom Capek koje su estetski i vizualno dopadljivo posložile izložbene primjerke gljiva. Gotovo su sve gljive sakupljene u našoj županiji, uglavnom na obroncima Bilogore i Kalničkog prigorja, u šumama oko Jagnjedovca, Glogovca, Plavšinca, Vinice, Subotice Podravske, Rasinje, Velikog Poganca, Apatovca, Sokolovca te u šumi Šalovici blizu Koprivnice. Dvadesetak vrsta gljiva ubrano je na sjevernoj strani Ivanščice u Hrvatskom zagorju.Ukupno je bilo izloženo oko 270 različitih vrsta gljiva. Valja spomenuti najkvalitetnije jestive vrste gljiva koje su se mogle vidjeti na izložbi: ljetni i jesenski vrganj, lisičica, sunčanica, crna truba, bukovača, medenka, modrikača, velika gnojištarka, zimska vitezovka, šumska pečurka, obična sraštenica, ljubičastozelena krasnica, turčin itd. S druge strane, izložene su i najotrovnije gljive koje su redoviti stanovnici naših šuma: zelena pupavka, panterova muhara, crvenjača, tigrasta vitezovka, olovasta rudoliska, zavodnica, lisnata grlašica, zemljasta cjepača, muhara, ljuskava kopreka...Posebno valja istaknuti da su bile prezentirane i neke rijetke gljive koje su zakonom zaštićene od branja i nalaze se u Crvenoj knjizi gljiva Hrvatske, a to su pjesnička puževica (Hygrophorus poetarum), maglen (Albatrellus pes-caprae), tamna ljepoglavka (Calocybe obscurissima), kraljevka (Boletus regius), ariševa puževica (Hygrophorus lucorum), Friesova

obradovao poziv na prezentaciju prošlogodišnjih rezultata prebrojavanja koja se održala u Zaboku. Predstavnicima škole, predvođenima školskim eko-koordinatorima, ravnateljicom Gordanom Gazdić-Buhanec i profesorom Goranom Višakom, uručene su potvrdnice i zahvala za sudjelovanje. Školi je poklonjeno i pet vrlo vrijednih Crvenih knjiga o zaštićenim biljnim i životinjskim vrstama Republike Hrvatske. Primili smo i edukativne brošure Zavoda i Javne ustanove za zaštitu prirode u Krapinsko- zagorskoj županiji. Nakon radnog dijela skupa, sudionici su razgledali dio prelijepog Zelenjaka i posjetili svjetski jedninstven spomenik nacionalnoj himni.

Veronika Lojan, 6.c

lisičica (Cantharellus friesii), crni jezičac (Geoglossum sp.), Queletova puževica (Hygrophorus queletii), ariševa mliječnica (Lactarius porninsis) i valovita zvrčica (Cotylidia pannosa). Najrjeđi su ipak bili nalazi dviju vrsta gljiva, a to su sivosmeđa puževica (Hygrophorus camarophyllus) i Ravenelijev stršak (Mutinus ravenelii). Obje su vrste gljiva pronađene i evidentirane tek po drugi put na tlu Hrvatske, sivosmeđa puževica na Ivanščici blizu naselja Ivanečka železnica, a Ravenelijev stršak u kukuruzištu u naselju Glogovac blizu Koprivnice.

Tanja Flis,7.cFoto: Viktor Gabaj, 7.a

Uručenje nagrada

Izložba gljiva

Snimanje TV emisije o kockavici

27

Državni eko kviz Lijepa Naša 2011.E

KO

KU

TAK

Naša je škola od 2001. uključena u program Međunarodnih Eko škola. Sudjelujemo u stalnim i povremenim akcijama zaštite okoliša, radimo različite projekte s ciljem očuvanja i unapređenja kulturne baštine. Prošle smo školske godine proveli opsežno istraživanje o štetnim dodacima u hrani, a ove

godine zanimalo nas je koliko su proizvodi, koje koristimo za osobnu higijenu, zaista zdravi.Znate li da šampon ili sapun može sadržavati štetne sastojke? Čime perete zube ili ruke? Mnogi problemi vezani uz zdravlje ljudi i okoliša vezani su uz korištenje baš tih štetnih tvari.

SEDAM NAJSPORNIJIH SASTOJAKA KOZMETIKE

Natrij lauril sulfat (SLS) - izaziva iritaciju kožeFenoksietanol - smanjuje plodnost, otrovan za reproduktivan sustav

Mineralna ulja, parafin i petrolej - proizvode se od nafteParaben - istraživanja ga povezuju s karcinomom dojkeToluen - nadražuje oči i kožuDioksan - najjače djeluje na jetru i nosnu šupljinuAkrilamid - povezuje se s karcinomom dojke

Čistoća je pola zdravlja

Krema za rukeZa izradu zdrave kreme za ruke treba vam:

•10gramažutogvoska

•15gramalanolina

•maceratgavezainevena

•eteričnouljeružinogdrva,nerelija(cvijetnaranče),limunaikadulje

Otopite vosak na parnoj kupelji i dodajte lanolin.

Sve dobro rastopite i uz mješanje dodajte macerate.

Kada se sve zajedno izmiješa, dodajte eterična ulja i

na vatri miješajte dok krema ne poprimi zelenkastožutu boju.

Poslovica Čistoća je pola zdravlja danas možda znači da polovicu zdravlja možemo ugroziti nastojeći biti čisti.Istražili smo anketirajući učenike 7. i 8. razreda koje marke sapuna, krema za ruke, pasta za zube i dezodoransa najčešće koriste te sastojke tih proizvoda. Smatramo da je danas jako važno usvojiti znanje o sastavu proizvoda za osobnu higijenu i na taj se nači oduprijeti snažnom reklamiranju nekih proizvoda. Doznali smo da u većini tih proizvoda nalazimo štetne sastojke. Neki od njih su kancerogeni, djeluju na osjetila i reproduktivni sustav te mogu ozbiljno naštetiti našem zdravlju. Da bi pronašli rješenje ovog problema i u namjeri da se izrade kvalitetniji i manje štetni kozmetički proizvodi, održali smo radionicu na kojoj smo izradili prirodne kozmetičke proizvode koje možete napraviti i sami, kod kuće te oni neće naštetiti vašem zdravlju. Savjet - koristite što više prirodnih sastojaka u proizvodima za osobnu higijenu!Upravo tu temu istražili su učenici naše škole te su svojim radom osvojili 2. nagradu na državnom ekološkom kvizu Lijepa naša 2011. godine. Sudjelovali su: Gracija Grošić (8.d), Ivan Ciganek (7.a), Dora Ormuš (6.b) i Sonja Homar (5.c) pod stručnim mentorstvom nastavnika Gorana Višaka i ravnateljice Gordane Gazdić-Buhanec.

Sonja Homar, 5.cFoto: Goran Višak

REZULTATI ISTRAŽIVANJA

Izrada prirodne kozmetike

Za jednu litru koncentrirane esencije parfema potrebna je jedna tona cvjetova.

28

Ribe rijeke Drave: som, šaran, štuka, smuđ, amur, bolen, manjić...

Kao dio programa ovogodišnje gradske manifestacije Ribolovci svome gradu, ove godine su učenici 1.b, 5.c i 5.d pod vodstvom učiteljice Sanje Brkić izradili projekt Malci muzealci - Ribe potoka Koprivnice. I ove godine s nama je modelirao u glini gospodin Dragutin Ciglar i Dražen Eisenbeisser. Nakon što smo izmodelirali ribe, osušene su ispečene u peći na visokoj temperaturi.

Za dan ribolovaca smo se okupili na gradskom trgu ispred galerije. Bojali smo ribe posebnim bojama, caklinama. Prije pečenja te su boje bijelkaste ili crvenkastosmeđe da bi pod visokom temperaturom postale određene, onakve kakve želimo. Kad se obojena glina po drugi put ispekla, dobili smo prava umjetnička djela. Tako ispečene hladile su se u suhoj piljevini, stavile su se u vodu i sa četkicama temeljito očistile.

Svi smo bili ponosni i zadovoljni svojim radom.Cijeli taj dan smo izlagali glinene ribe ispred galerije. Mnoge smo posjetitelje oduševili pa su čak neki pomislili da su neke za jelo.

Monika Horvat, 5. cFoto: Amalija Ernečić, 5.c

Projekt Muzeja grada Koprivnice - Malci muzealci

EK

O K

UTA

K

Ribe našerijeke Drave

Kad se male ruke slože...

Roštilj ili...?

29

Goran Šafarek -

EK

O K

UTA

K

Razgovor sa znanstvenikom i zaljubljenikom u prirodu

Amazona je druga najduža rijeka na svijetu. Najduža svjetska rijeka je Nil u Egiptu.

Šume su jako važne za naš planet. Nebrojene su koristi koje donose čovjeku, životinjama i ekosustavu. Svijet bez drveća bio bi ogoljen i pust. Tijekom rasta drveće iz atmosfere upija ugljični dioksid i velika je pomoć u borbi protiv emisije stakleničkih plinova, a ujedno ispuštaju kisik pa se s razlogom kaže da su šume naša pluća. Godina 2011. je godina šuma pa je to dobar razlog da porazgo-varamo s velikim poznavateljem šuma, znanstvenikom i Koprivničancem - Goranom Šafarekom.

Predstavite se u nekoliko rečenica.Rođen sam 1977. u Koprivnici gdje sam završio osnovnu školu i opću gimnaziju. Diplomirao sam na Biološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu na kojem sam se i zaposlio kao znanstveni novak-asistent. Radio sam na znanstvenom

istraživanju fitoplanktona Jadranskoga mora. Sudjelovao sam na projektu Jadran (Hrvatski nacionalni monitoring program Jadranskoga mora). Bio sam član uredništva zanstvenog časopisa Acta Botanica Croatica. Sada radim kao samostalni biolog, publicist, fotograf i snimatelj.

Poznato nam je da ste ekološki stručnjak. Koja su područja Vašeg istraživanja?Bavim se istraživanjem ptica, vodozemaca, gm-azova, kartiranjem staništa i mnogim ostalim stručnim poslovima. Glavni ciljevi istraživanja tropskih područja bili su rasprostranjenost, sistematika i evolucija gmazova i vodozemaca.

Možete li nam istaknuti neke Vaše zasluge proizašle iz tih istraživanja? Na koja ste posebno ponosni? U Ekvadorskoj Amazoni istraživao sam evolu-ciju otrovnih, šarenih žaba. Prvi sam došao do otkrića predacije osa na visećim nakupinama jaja (na drveću i grmlju) arborealnih žaba na

Madagaskaru. Surađivao sam s lokalnim znanst-venicima i sa Sveučilištem u Brownschweigu u Njemačkoj. Prilikom tih istraživanja otkriveno je i desetak vrsta vodozemaca i gmazova. Na-jspektakularnije je bilo otkriće šarene zmije u Nacionalnom parku Masoala na Madagaskaru. Također sam za madagaskarsku državnu agen-ciju ANGAP sudjelovao u izradi pješačkih staza u Nacionalnom parku Ranomafana te općenito u razvoju turizma Madagaskara. Poznat ste kao svjetski putnik, istraživač. Gdje ste sve putovali? Putovao sam tropskim područjima Afrike, Azije i Latinske Amerike. S kojim ste se kulturama upoznali? Koje su Vas kulture posebno oduševile, iznenadile? Imao sam sreće upoznati mnoge narode i vidjeti na koji način žive. Najviše su me oduševile one najtradicionalni-je kulture. To su prije svega Indijanci iz Južne Amerike i nomadi tropske Azije. Iako više 30

šumama svijeta...E

KO

KU

TAK

Najduža rijeka u Hrvatskoj je Sava - 562 km.

nisu lovci na glave, još uvijek žive od lova i skupljanja plodova. Jednom sam bio gost kod šamana u kolibi s krovom od palminog lišća. Stanovnici Madagaskara su mnogo moderniji. Iako su “službeno” kršćani, oni još uvijek vje-ruju u svoje pretke. Preci im preko tabua (zabrana) određuju život, a to mogu biti ponekad smiješne zapovijedi. Primjerice, srijedom je u jednoj pokrajini zabranjeno jesti rižu, ponedjeljkom se ne smije prelaziti preko nekog mosta...

Ova je godina proglašena godinom šuma. Zašto je potrebno usmjeriti našu pažnju na šume? Šume su pluća planeta, to već svi danas znamo. One skupljaju vodu i ispod njih nastaju izvori. Da nema šuma na planinama, poslije svake kiše došlo bi do velike poplave i bujica bi otplavila veliki dio plodne zemlje.

Koja šuma je na Vas ostavila poseban dojam? Objasnite zašto.

Prošao sam sve šume u Hrvatskoj te mnoge u tropima Afrike, Azije i Latinske Amerike. Sve su šume podjednako ostavile dojam, ali je možda ipak najimpresivnija amazonska kišna šuma koja je velika i očuvana. Čovjek može još uvijek lutati i biti izvan civilizacije. Mjesec dana smo plovili čamcem, ulazili iz jedne rijeke u drugu. Amazona je dom polovici svih živih bića na svijetu, također tu još žive indijanska plemena. Što pamtite kao lijepo, a što kao neugodno iskustvo?Neugodna iskustva su bila kada nas je indi-janski poglavica napao kopljem. Također, u Amazoni nas je napao i tapir i jurio po džungli. Vrlo neugodan je bio i ugriz zmije otrvonice zbog kojeg je kolega izgubio prst, a umalo i cijelu ruku. Lijepih iskustava bilo je na stotine... jednostavno, boravak na ovakvim jedinstven-im mjestima je uvijek lijepo iskustvo.Svaki dan u tropima je lijep, to su tisuće mom-enata koje je nemoguće iskazati.

Koje su ekološke teme u Hrvatskoj (a i u Podravini) danas aktualne?Prije svega su aktualne naše rijeke. Hrvatska ima najljepše i najraznolikije rijeke u Europi, ali ih nemilice uništavamo. Nepotrebne regulacije pretvaraju žive rijeke u mrtvi kanal.

Mislite li da su mladi danas dovoljno ekološki osviješteni?Mladi su danas ekološki osvješteniji nego oni mnogo stariji!

Eko poruka za kraj!Štedite energiju, gasite svjetla, televizor i računalo kada ih ne koristite. Klima uređaj upotrebljavajte kada je baš vruće, a i tada nemojte pretjerivati i ohladiti sobu do tempe-rature hladnjaka. Koristite bicikl što više!

Amalija Ernečić, 5.c

31

EK

O K

UTA

K

Baš

tina

Ševina pesma - za tebe

Ševina pesma

z klasja žotoga zvoni

dok veter jo nese čez vrbino granje

i v nebo jo plavo diže visoko

kak da od sonca svetlost i toplino prosi.

A onda

jo na tenki oblak

na čas spusti

nek tam se njiše

odozgor,

nek nas razveseli.

A onda jo

vu pole črlenoga maka i

plavoga različka spusti.

Moja se misel s tom pesmom splela

i z visoka tvoje joči išče.

Znam da me čekaš tam pod topolom

belom,

dok srce ti se od strepnje stišče.

Došla bom, došla

jel i moje srce z tvojem skupa diše.

Lea Blažeković, 6. b

Petra Štajdohar, 7.a

Nikolina Sušilović, 7.a

Iva Cahunek, 7.a

Jelena Ogrinec, 7.a

Kukčive črešnje

Nabral sam črlenih črešnji punu vedricuPak sem odišel stricu

Na trček smo si seli,I mislili: ve se bumo najeli.

Čim sem prvu črešnju razdrisnul,Mam sem vrisnul. Z črešnje me črv glediAl ga bom pojel si misli.

Meni se kukčive črešnje durijuKad vu njima črvi spiju!

Ivan Šimunić, 3.c

32

Foto grupa Zuuum postoji 6 godina, a voditeljica je Marija Zahar, učiteljica u mirovini.

Fotografije Foto grupe Zuuum nagrađene na domaćim i međunarodnim natjecanjima.

EK

O K

UTA

K

Petra Štajdohar, 7.a

Petra Štajdohar, 7.a

Nikolina Sušilović, 7.a

Megla

Tak je gosta,tak je mefka,bela kak mleko.

Se posod je jega,sakam se zavlečevu sakaj zagledi.

Nišče jo vloviti nemre,joči nam zapira,nišče je se ne veseli.

Ni ja jo nemam rad,ni doma ni vu škole.Najlepše je dok se dobro vidiši znaš točno kam ideš.

Filip Šokec, 8. a

Viktor Gabaj, 7.a

Trsje

Pod bregom stojimv trsje gledimja i sonce zlatno.A trsi malikak vojska v red stali,se je kak slikarjevo platno.Čokoti od sonca nabreklihudi vetri lozo slekli.Zrikavci zričijo,čvorci kričijo.Kak se to deti na jeno sliko,od čoveka datui kak v tinto detiso to lepoto od Boga poslatu.

Mihael Kramarić, 6.c

33

ETIKA - nauka o moralu

Etički KODeks učenikaVijeće učenika je nakon napornog rada i mnogo uloženog truda 28. listopada 2010. donijelo jedan važan dokument - Etički kodeks učenika.U njemu su sadržane sve one vaše želje i potrebe koje imate i vizije o tome kakvu školu želite. Cilj ovog važnog dokumenta je ostvariti bolje i kvalitetnije odnose među učenicima, poboljšati odnos između učenika i učitelja, ostvariti sigurno i sretno okuženje za vaš rast i razvoj. Etički kodeks učenika govori o jednakosti i pravednosti među učenicima, odgo-vornom odnosu prema radu, sigurnom i ugodnom radu i boravku u školi.Predsjednici razreda, članovi Vijeća učenika, su vam tijekom ove školske godine čitali i predstavili ovaj dokument. Nakon čitanja svojim potpisom ste prihvatili etička načela ponašanja u školi.Vijeće učenika će nastaviti raditi na ostvarenju zajedničkih ciljeva, a na svima vama je da prihvatite njihov uloženi trud kako bismo se svi zajedno osjećali bolje i ugodnije u našoj školi.

članak 5.Kao što se očekuje kulturno ponašanje

učenika u školi, isto se očekuje i izvan škole.

Svojim ponašanjem učenici predstavljaju

i sebe i svoju školu; trebaju biti pristojni,

odgovorni i pažljivi prema drugima te biti uzor

učenicima drugih škola.

O svojoj školi trebaju govoriti lijepo i s ponosom

te ju predstavljati u najboljem svjetlu.

Na javnim mjestima se trebaju ponašati u skladu s

normama pristojnog ponašanja: u kazalištu, kinu ili

muzeju biti tihi, pokazati zainteresiranost, isključiti

mobitele; ne uništavati gradsku imovinu.

(iz Etičkog kodeksa učenika)

Otvoreni kišoBranOtvoreni kišobran je naziv za program prevencije ovisnosti u šestim razredima. Provodi se u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo. Program se u našoj školi provodi već četvrtu godinu zaredom. Učenici kroz četiri radionice upoznaju i podižu svijest o štetnosti alkohola i pušenja. Tijekom radionica uče i kako reći ne ovisnostima. Programom su obuhvaćeni i roditelji za koje je osmišljen roditeljski sastanak tijekom projekta. Na taj način su roditelji upoznati s onim što djeca rade u školi tijekom školske godine pa se i sami mogu uključiti u preventivni rad u obiteljskome domu.S radom započinjemo prigodno, u stu-denome, Mjesecu borbe protiv ovisnosti. Projekt je obuhvatio četiri radionice. Sve radionice su bile izuzetno dinamične i zabavne, ali i vrlo korisne. U radionici Upoznajmo se bolje cilj je bilo međusobno bolje povezivanje i upoznavanje članova razrednog odjela, stjecanje povjerenja i pozitivne atmosfere u razredu. Pušenje i zdravlje je radionica u kojoj su učenici upoznali sve štetnosti pušenja. Posljednja radionica koja je bila održana je Kako reći NE u problematičnim situacijama. Tijekom radionice učenici su naučili na koji način mogu odgo-

voriti pritisku vršnjaka na uzimanje sredstava ovisnosti. Važno je spomenuti i evaluaciju programa. Prije početka samih radionica, učenici su ispunili anketu o poznavanju štetnosti i vlas-titim iskustvima u pušenju i pijenju alkohola. Istu takvu anketu ispunit će i poslije održanih

radionica, tako da se po rezultatima vidi jesu li učenici naučili nešto novo i promijenili svoje navike. U evaluaciju su uključeni i roditelji koji ispunjavajući anketu daju svoje mišljenje o korisnosti programa i je li program potaknuo da se o toj temi više razgovara u obitelji.

AK

TIV

NO

ST

I ST

UR

ČN

IH S

UR

AD

NIK

A

Ervin Rakić, 7.d

34

Nagrada Luka Ritz je godišnja nagrada za učenike koja potiče toleranciju i školu bez nasilja.

CYBERBULLyNG - nasilje preko elektroničkih medija

Svake školske godine u sklopu Školskog prevetivnog programa osmišljavamo aktivnosti za više razrede koji se odnose na prevenciju nasilja. Ove školske godine uključili smo se u akciju policijske uprave Živim život bez nasilja. Cilj akcije je bila senzibilizacija učenika da prepoznaju i prijave nasilje. Tijekom studenog 2010. socijalna pedagoginja Franka Ružić i razrednici 6., 7. i 8. razredasvojim razrednim odjelima održali predavanja i radionice na tu temu. Učenici su na kraju dobili zadatak da nacrtaju kako zamišljaju život bez nasilja. Svi su bili uspješni, a najbolji radovi su poslani i na likovni natječaj. Završna akcija ove kampanje održana je na bazenima Cerine.Učenici naše škole su sudjelovali u raznim natjecateljskim igrama te tako i živjeli jedan

U našoj školi započeo je projekt pod nazivom Cyberbulling. Nasilje preko interneta, u svijetu poznato kao cyberbullying, opći je pojam za svaku komunikacijsku aktivnost cyber teh-nologijom koja se može smatrati štetnom kako za pojedinca, tako i za opće dobro. Cilj ovog velikog projekta je educirati učenike i njihove roditelje o nasilju putem interneta i mobitela i mogućoj zaštiti te ispitati učenike o njihovim iskustvima vezanima uz elektroničko nasilje.U posljednje vrijeme u našoj školi svjedoci smo tome da se gotovo svi učenici služe internetom, da gotovo svi posjeduju mobitel, a neki od njih na mobitelu imaju pristup i internetu. Većina naših učenika posjeduje facebook profil i njime se koristi svakodnevno. Često smo svjedoci međusobnom vrijeđanju preko interneta. Osjećamo potrebu kontinuirano educirati učenike, ali i njihove roditelje o opasnostima na internetu. Do sada je provedeno nekoliko

aktivnosti vezanih uz taj pro-jekt. Učenik Matej Igrić (3.c) s prezentacijom Od kolijevke pa do groba naljepše je Internet doba te učenice Tia Pošta (6.b) i Sonja Homar (5.c) sa svojom prezentacijom S druge strane monitora sudjelovali su na natječaju na web stranici Učitelji.hr. Obje prezent-acije izabrane su među 25 najboljih učeničkih radova osnovnih škola. Radionica o zaštiti od nasilja putem medija održana je na Vijeću učenika. Radionicu je održala socijalna pedagoginja Franka Ružić. Zanimljivu parlaonicu na temu “Facebook - pred-nost ili opasnost” u 8.raz-redima je održala

profesorica hrvatskog jezika Anita Ružman Branković. Kako bismo saznali stvarno stanje, proveli smo istraživanje u 5.,

6. i 7. razredima. Anonimna anketa provedena u ožujku 2011. obuhvatila je 146 dječaka i 151 djevojčicu.

Rekli smo NASilju NE!

dan bez nasilja. Na bazenima su se družili s učenicima drugih škola, natjecali i pritom su se dobro zabavili. Najbržima su podijeljene diplome. Čestitamo svima!Nakon obrade podataka utvrđeno je da se SVI učenici znaju služiti računalom, da njih 97% posjeduje računalo kod kuće, a njih 87% ima internetsku vezu.

Zabrinjavajuće je da 16% učenika za

računalom provodi više od 4h dnevno te da

im internet uglavnom služi za posjećivanje

stranica Facebooka i za igranje igrica.

Važno je napomenuti da 60% roditelja uvijek

zna što njegovo dijete radi na računalu, no

zabrinjavajući je podatak da 6% roditelja to

nikada ne zna. Čak 29% učenika je imalo loša

iskustva na internetu zbog kojih su se osjećali

neugodno i uznemireno.

Evo, dragi roditelji i učenici, internet je tu.

Pruža bezbroj informacija i zanimljivih stvari,

no svaka medalja ima dvije strane. Na nama je

da naučimo kako se odgovorno služiti njime.

S aktivnostima ćemo nastaviti i u sljedećoj

školskoj godini. U nastavku vam nudimo

nekoliko web stranica koje možete posjetiti i

saznati nešto više o ovoj temi.

Franka Ružić, socijalna pedagoginja

AK

TIV

NO

ST

I ST

UR

ČN

IH S

UR

AD

NIK

A

Matej, Sonja, Tia i mentorice Đurđica Pošta i Melita Samoborec

35

“Oni koji znaju čitati, vide dvostruko.”

Menandar

IZ Š

KO

LSK

E K

NJI

ŽN

ICE

U svijetu knjigeU suradnji s Knjižnicom i čitaonicom “Fran Galović” proveli smo niz aktivnosti.

Povodom Međunarodnog dana pismenosti 8. rujna u Koprivnici se već drugu godinu održava akcija javnog čitanja. Oko 300 učenika naše škole izmjenjivalo se i naglas čitalo ulomke ili pjesme iz omiljenih knjiga. Bilo je zanimljivo slušati učenike koji su čitali na tzv. Galovićevim točkama koje se nalaze u središtu grada (ispred knjižnice i kafića, u parku...). Prolaznici su zastajkivali i znatiželjno slušali mlade čitače.

U Tjednu dobre knjige (14.-20. travnja 2011.) bili smo dio nacionalnog projekta, kulturne i marketinške manifestacije 7 GRADOVA ČITA 7 DANA (I NOĆI). koja je promicala čitanje. Sudjelovali smo u čitalačkoj štafati koja je putovala kroz sedam gradova: Pulu, Koprivnicu, Split, Osijek, Zadar, Varaždin i Zagreb. U svakom se gradu čitalo o putovanjima, bez prekida, naglas 24 sata.

Povodom otvorenja Mjeseca hrvatske knjige održan je 15. listopada književni susret s redateljem Damirom Mađarićem koji je predstavio svoju knjigu Kako smo od bankrota spasili mamu i tatu. Na susretu su bili nazočni učenici 4. r. i s obzirom da su svi pročitali knjigu, lako su pratili izlaganje autora, a razgovor koji je uslijedio bio je zanimljiv.Andrija Slavić, učenik 4.a dobio je autorovu knjigu s posvetom jer je točno odgovorio na postavljeno pitanje.

“Gdje Vi stanujete?” pitao je. “Ja bih Vas rado posjetio i još razgovarao o ovoj knjizi.”Autor se oduševljeno nasmijao i rekao mu svoju adresu.

36

“Izgovoreno leti, a napisano ostaje.”

Latinska

U knjižnici se čita...

Durica - najčitanija knjiga.

... uči...

IZ Š

KO

LSK

E K

NJI

ŽN

ICE

Drugi književni susret na kojem su sudjelovali učenici naše škole je bio upriličen 8. travnja povodom Svjetskog dana Roma. Bio je to susret s književnicom Sanjom Lovrenčić. Učenici Romi su se s veseljem pripremali za ovaj susret te su na internetu istraživali zanimljivosti o životu autorice. U školskoj knjižnici smo zajedno čitali priče iz njezine prve zbirke Esperel - grad malih čuda.

Luca Matić, školska knjižničarka

Uoči Svjetskog dana Roma 7. travnja u našoj je školi održana radionica pod nazivom Info Dan Roma. Učenici, članovi multimedijske skupine naše škole, zajedno s učenicima Romima izradili su mali hrvatsko-romski rječnik te tako dali zajednički doprinos obilježavanju tog dana.

... istražuje...

... a ponekad se i jede.37

TWIST je društveni ples parova, popularan 60-ih godina 20. st.

Jadranko Bitenc je rođen je u Vrhniki u Sloveniji. U djetinjstvu se s obitelji mnogo selio pa su živjeli u osunčanom Vodnjanu, svježem Gospiću, prekrasnoj Bregani, najdražem Zagrebu, uzbudljivom Mostaru i uspavanom Ivanić Gradu. Diplomirao je komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Nakon studija je neko vrijeme radio kao novinar u Poletu, potom kao nastavnik u osnovnoj školi, kao knjižničar i kao voditelj Centra za kulturu otvorenog učilišta Ivanić Grad. Prvu knjigu, roman za odrasle Statist objavio je 1983. Pvi roman za djecu, krimić Lana - godina mačke, objavio je 1987. Nakon toga je uslijedilo još nekoliko romana za djecu: Ljeto na koljenima, Pyjama blues i Twist na bazenu koji je uvršten na popis izborne lektire za 6. razred osnovne škole. Napisao je i dva romana za mlade: Osmijeh nepopravljivog optimista i Meko okidanje.

Otvoren, pričljiv i duhovit gospodin Jadranko Bitenc odvojio je nešto vremena i za nas. Evo što nam je rekao o sebi, svome djetinjstvu, prvim ljubavima, glazbi i o leptirićima u svojoj glavi.

ŽIVOT

Kakvo je bilo Vaše djetinjstvo? Je li književnost bio Vaš prvi izbor zanimanja?Živio sam u jednoj nesretnoj, nesređenoj obitelji. Tata je bio alkohličar, mama nesretno, nervozno biće. Htio sam pobjeći od kuće. Zapravo, pobjegao sam u vojnu srednju školu i nakon toga krenuo na akademiju gdje sam

Razgovor s književnikom JADRANKOM BITENCOM

Leptirići u mojoj glavishvatio da ne želim biti pilot, nego sam samo htio pobjeći od kuće. Studij me književnosti, na koji sam kasnije krenuo, zaista zanimao.

Zapravo nikad ne znaš koji je to trenutak kad čovjek postane pisac. Bio sam

novinar, šest godina sam radio u časopisu Polet. Predavao sam

hrvatski u školi, radio u gradskoj knjižnici, bio voditelj Centra

za kulturu i obrazovanje.

Budući da ste se često selili, koji vam je

grad bio najdraži?Svaki mi je grad u kojem sam živio lijep na svoj način. Najdraže mjesto u kojem sam živio i u koje ću se vjerojatno vratiti je Vodnjan. Posjetim ga barem jednom godišnje.

STVARNOST ILI MAŠTA?

Pročitali smo da ste ovaj roman napisali u 17 poslijepodneva. Nastaju li sve vaše knjige u tako kratkom vremenskom roku?Ne, to je bilo nešto što se dogodilo samo tada. Mislio sam da ću to ponoviti, ali nisam uspio. Što sam stariji, to sam komotniji. Previše uživam u životu da bih se posvetio samo pisanju. Budući da namjeravam živjeti 129 godina, nadam se da ću sve stići napisati.

Što vam daje inspiraciju za pisanje?Inspiracija stalno stanuje u meni, kao leptirići u trbuhu kad se zaljubim, no moji leptirići za pisanje stanuju u mojoj glavi. Kod samog pisanja su mi važne dvije faze. Prva faza je faza ležernog prikupljanja podataka. Tada mogu ležati na plaži, voziti auto, slušati glazbu, čitati... Druga faza je faza u kojoj moram ozbiljno sjesti i pisati.

Volite li više pisati romane za djecu ili za odrasle?Iako imam dosta godina, još se uvijek osjećam kao klinac. Pokušao sam pisati za odrasle, ali nije išlo jer su oni jako ozbiljni, nisu djeca u duši kao što sam ja još uvijek.

Koji su vam pisci uzor? Moj uzor je Albert Camus zbog njegova načina pisanja, a ne zbog njegove filozofije. Kod njega sam našao rečenice koje su kucale kao moje srce.

Jeste li u djetinjstvu voljeli čitati knjige? Koja vam je bila najdraža? Volio sam čitati Junake Pavlove ulice, Šegrta Hlapića… Nikad nisam volio čitati bajke jer mi nisu bile dovoljno strašne. Kad sam došao doma, moj tata je bio puno strašniji od bilo koje bajke, bilo koje vještice ili zmaja. Posljednja knjiga koju sam pročitao jest djelo Frederica Beigbedera Ljubav traje tri godine.

ROMAN Twist na bazenu

Iznenađeni smo naslovom, a onda i sadržajem romana Twist na bazenu. Što Vas je inspiriralo za naslov romana?Postoji jedna grupa čiji naziv u prijevodu znači twist na bazenu. Naslov sam imao prije nego što sam počeo pisati roman. Želio sam čitatelje podsjetiti na šezdesete godine, vrijeme kada se plesao twist i vrijeme kada je spomenuti bazen još bio u funkciji. Da ste vi pisali roman, vi biste ga vjerojatno nazvali hip hop na bazenu ili breakdance na bazenu.

Je li glazba utjecala na Vaš život, a samim time i na Vaše pisanje?Uvijek volim slušati glazbu kad pišem. Dok pišem o lijepim temama, slušam živahnu glazbu, a dok pišem o ružnim temama, slušam tmurnu glazbu.

Jeste li i Vi u djetinjstvu bili član nekog “Podroom banda”? Ne, nisam čak znao ni svirati.

U romanu spominjete Beatlese. Jeste li i Vi generacija Beatlesa ili ste slušali drugačiju vrstu glazbe? Što se mene tiče, Beatlesi se još nisu raspali. Oni će za mnoge generacije vječno trajati jer oni nisu bili samo glazba nego i stil života. Danas slušam i grupu Rolling Stones, Pink Floyd, nekad se zateknem da slušam i ozbiljnu glazbu.

IZ Š

KO

LSK

E K

NJI

ŽN

ICE

38

THE BEATLES - John Lennon, Paul McCartney, Ringo Starr i George Harrison.

Razgovor s književnikom JADRANKOM BITENCOM

Leptirići u mojoj glavi

Jedino što ne volim su narodnjaci...

U kakvim ste odnosima sa svojim ocem danas? Moj otac je odavno umro. Svim alkoholičarima prije ili kasnije stradaju unutarnji organi -jetra, gušterača... Žao mi je što nikada nije shvatio da je to bio pogrešan put za njega, a samim time i za obitelj.

Otac je u romanu često fizički kažnjavao svoju djecu. Mislite li i Vi da je “ batina izašla iz raja”? Kakav ste Vi otac svojoj djeci? Budući da je moj otac prema meni bio izuzetno strog, ja sam odlučio biti blag otac. No shvatio sam da djeci ne možeš vječito biti samo prijatelj, moraš biti i autoritet. Ako budem imao još djece, mislim da ću biti stroži roditelj.

Ado, lik iz romana, živi u teškim uvjetima no ipak je savršeni učenik. Što biste poručili djeci koja žive u neimaštini, a trude se učiti i biti najbolji?Meni su školske obaveze bile način da zaboravim ono što mi se događalo kod kuće. Doma sam morao biti manji od makova zrna, živio sam u vječnome strahu, ali to me nije sprječavalo da se u školi družim s prijateljima, razgovaram, smijem se, da u školi blistam.

U svim bajkama koje sam čitala, maćehe su zle, a bake dobre. Zašto ste u ovom romanu zamijenili njihove osobine? Zato što je moja baka u stvarnosti bila zločesta. Svaka vještica iz svake bajke je mene uvijek podsjećala na moju baku Matildu.

U ovom romanu ste opisali Adin prvi poljubac. Kada ste se Vi prvi put poljubili? Kako je izgledao taj poljubac?Ne mogu se sjetiti kako je točno izgledao jer se dogodio prije pedesetak godina, ali znam koga sam poljubio. Bila je to Ljiljana koja je danas nastavnica u Bregani.

Što biste poručili djeci koja su se našla u sličnoj životnoj situaciji? Ako si se rodio u nesređenoj obitelji, kao što je bila moja, moraš puno učiti, imati malo samopoštovanja i samopouzdanja i tada ti nitko ne može ništa. Nemate pravo sličiti na svoje roditelje.

Katarina Šimunić, 6.cFoto: Veronika Lojan, 6.c

IZ Š

KO

LSK

E K

NJI

ŽN

ICE

39

PO

DR

UČ

NE

ŠK

OLE

Šale, trice, zvrndalice

Poznata spisateljica Jadranka Čunčić-Bandov posjetila je 18. travnja učenike Područne škole Reka i Područne škole Jagnjedovec. Učenici su zajedno sa svojim učiteljicama pogledali njezinu lutkarsku predstavu Šale, trice, zvrndalice koju je ona sama izvela. Jadranka Čunčić-Bandov piše lutkarske igrokaze. Šale, trice, zvrndalice najnovija je zbirka kratkih igrokaza i pjesama. Kao kazališna umjetnica lutki daje glas, oblikuje njezin karakter, izvodi lutkarske predstave, a sklad njenih igrokaza i lutke stvara jedinstven umjetnički doživljaj.Učenici su imali priliku uživati u dosjetkama njezinih igrokaza, lutkama izrađenim iz najrazličitijih materijala. U igrokazima su se pojavili i sami učenici koji su se iskazali kao vrsni glumci. Nakon lutkarske predstave popričali smo s našom gošćom te se zajedno fotografirali.

Učenici PŠ Rekafoto: Dora Valent, učiteljica RN

PŠ Reka i PŠ Jagnjedovec

Paun, ovnovi i psići... su oživjeli...

Slon i bubamara

Oduševljenje!40

Najstarije kazalište u Hrvatskoj nalazi se na otoku Hvaru.

PO

DR

UČ

NE

ŠK

OLE

Viliam Kolar, 4.r.PŠ Reka

Magdalena Glavica, 2.r.PŠ Reka

U životu mi mnogo znači...

U životu mi mnogo znači što idem u školu jer sam u školi naučila čitati, pisati, slušati... U životu mi mnogo znači moja mama zato što stalno kuha, posprema i brine se za mene kad sam bolesna. Poljubi me svako jutro nakon buđenja i svaku večer prije spavanja. Često me zagrli i kaže mi: Volim te! Puno mi znači i tata jer uvijek rješava probleme koji me muče. Mnogo mi znače baka i djed jer mi uvijek kupuju što želim. U životu mi mnogo znače braco i seka jer nisam sama i imam se s kim igrati. Tu je i moja teta koja me vodi gdje god poželim. Evo, to meni u životu mnogo znači!

Nikolina Jerković, 3. r. PŠ Reka

Emanuel Frankol i Ivan Praskač, 1.r.PŠ Jagnjedovec

Ptice selice odlaze na jug,dan više nije kao ljeti dug.

Hladno je i kiša pada,ali moje selo ljepše je od grada.

Zrelih plodova puna je zdjela,majčica će složiti ukusna jela.

Žutog lišća prepuna je cesta,od moje Reke nema ljepšeg mjesta!

Luka Nikolić, 3. r.PŠ Reka

Jesen u Reki

41

HNK u Zagrebu otvoren je 1895.

Djevojčica iz ormara

U ritmu muzike za ples

Ušla si među devet najboljih u showu Hrvatska traži zvijezdu. Kako se zbog toga osjećaš? Nisam očekivala ovakav uspjeh, prijavila sam se na HTZ da vidim gdje sam. Smatram da je to ogroman uspjeh i za mene velika stepenica u glazbenom svijetu.

Što za tebe znači glazba? Jesu li te tvoji glazbeni počeci doveli do showa Hrvatska traži zvijezdu?

Glazba je sastavni dio mene i upravo me ona godinama gradila kao osobu. Ne sjećam se kada me počela interesirati, ali vjerojatno još u maminom trbuhu. Pjevati sam počela u crkvi s 5 godina kada sam imala i svoj prvi solo nastup. Zanimanje za glazbu se nastavilo i u osnovnoj školi. Posebno sam zahvalna nastavniku glazbene kulture Zdenku Vujasinoviću koji je od početka prepoznao moj talent i uvijek mi pružao priliku da zapjevam. Često sam nastupala i na priredbama povodom dana

škole. Školski dani su mi zbog toga ostali u jako lijepom sjećanju.

S kime si se najviše sprijateljila u showu? Što misliš o ostalim kandidatima?Uvijek je teško nekoga izdvojiti jer mi je svaki od njih na neki način prirastao srcu. Svi su oni izgrađeni karakteri. No, moram priznati da sam se najviše družila s Kristianom Maroltom i Goranom Kosom. Gorana sam kroz cijelu srednju školu znala slušati kako svira i pjeva

U S

VIJ

ET

U G

LAZ

BE

42

STIL je način izražavanja.

Djevojčica iz ormara

Ona je Koprivničanka koja je sve osvo-jila svojim glasom i neobičnim stilom.

Biti među 9 najboljih od pet tisuća kandidata u showu Hrvatska traži zvi-

jezdu bio je dovoljan razlog za razgovor s Romanom Pavliša.

U S

VIJ

ET

U G

LAZ

BE

Nema djevojčice koja ne sanja o tome kako će postati balerina. Zahvaljujući tome što u Koprivnici postoji Plesna skupina Ola-la, san je svake djevojčice, koja voli ples, ostvariv. Plesnu skupinu osnovala je i vodi 9 godina Olga Vilić, majstorica baleta, diplomirana pedagoginja plesa i koreografkinja koju je iz daleke Rusije u Koprivnicu dovela ljubav. Više ne razmišlja o karijeri balerine, nego se pronalazi u radu s djecom. Uspjesi su rezultat našeg truda i rada. Tri grupe formirne prema uzrastu, sastaju se i vrijedno treniraju tri puta tjedno. Voditeljica nas korak po korak uvodi u novi ples, ali treba nam mnogo ponavljanja da bi ples izgledao usklađeno i savršeno. U našim koreografijama možete prepoznati različite plesove: jazz, suvremeni ples, klasični hip-hop, hip-hop, house dance, tango...Svaki novi ples za nas je novi izazov u kojem beskrajno uživamo. Pridružite nam se!

Plesna skupina Ola-la postiže vrhunske rezultate. Gostovali smo u Đurđevcu, Puli, Zagrebu, Sloveniji, Makedoniji... Nakon uspjeha u Puli, zaslužili smo nastup u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Koliko smo dobri i prepoznatljivi, govori i podatak da smo bez prijave pozvani u emisiju Super Talent Hrvatska.

Veronika Lojan, 6.c

na ulici i nikad nisam mislila da će nas upravo show Hrvatska traži zvijezdu spojiti.

A ostali... Svi poznanici me pitaju za Maju Bajamić. Televizija ju je krivo prikazala. Ona je jedna od najsimpatičnijih osoba koje sam ikada upoznala i iznimno je talentirana. Svaki od njih je poseban na svoj način i sretna sam što sam dobila priliku upoznati takve prekrasne ljude. Prepoznatljiva si po svom stilu. Kako bi ga opisala? Hm... Teško je opisati moj stil. Uglavnom se oblačim prema raspoloženju. Moje kombinacije se iz dana u dan mijenjaju. Jedan dan sam u šarenome, drugi dan sam potpuno jednostavna. Jedan dan imam ljubičastu kosu, drugi dan plavu. Stil gradim još od 6. razreda i još ga uvijek ne znam opisati. Kako drugi doživljavaju tvoj stil? Smeta li ti usporedba s Lady Gagom? Mislim da su se ljudi naviknuli na mene, osobito u Koprivnici. Usporedba s Lady Gagom mi je izrazito iritantna. Jako ju cijenim i volim, ali kada si drugačiji poistovjećuju te s njom. Da nije postala planetarno popularna, s kime bi me onda uspoređivali?

Sretni smo i ponosni što je netko iz Koprivnice i naše škole dogurao tako visoko

u showu. Sjećaš li se neke anegdote iz osnovne škole? U prvom razredu osnovne škole tukla sam dečke iz osmog razreda. To mi je bila glavna zanimacija. Imam još jednu zanimljivu anegdotu. Mislim da sam bila 7. razred osnovne i bio je Prvi april. Moji dragi prijatelji iz razreda su me nagovorili da se nastavnici iz povijesti

sakrijem u ormar i iskočim usred sata. Počeo je sat, a ja sam slušajući, osjetila da nastavnica nije dobre volje jer su dečki napravili neku glupost. Na kraju sata sva sretna sam izašla iz ormara i viknula: “Prvi april, nastavnice!”. Nisam dobila pozitivnu reakciju. To je sve što ću reći. Jedna me nastavnica, koja je sve to čula, još uvijek naziva Djevojčicom iz ormara.

Studentica si prve godine na Filozofskom fakultetu, odsjek kroatistika. Kako to da si odlučila studirati hrvatski jezik, a ne upisati glazbenu akademiju? Da, studentica sam kroatistike, etnologije

i kulturne antropologije. Hrvatski jezik me počeo jako zanimati u 4. razredu jer sam imala profesoricu koja ga je odlično predavala i čija sam predavanja upijala kao spužva. Mislim da je ona zaslužna što danas studiram hrvatski jezik. A glazbena akademija... primaju jednu flautisticu na prvu godinu tako da nisam ni probala. Isto tako, šanse za zaposlenje su jako male. Iako znam da će mi uvijek biti žao što ne studiram nešto što ima veze s glazbom. Kojim poslom bi se željela baviti nakon studija? Kod mene se nikad ne zna. Znam da bih htjela raditi nešto gdje ću imati prilike puno putovati. Čime ti je ispunjeno slobodno vrijeme? U slobodno vrijeme sviram flautu, pjevam, trčim oko Jaruna, družim se s ljudima, pjevam u zborovima, crtam, slikam, fotografiram, pišem, čitam, kreiram, vježbam jogu. Vikendima sam u crkvi. Koliko ti zapravo znači vjera?Mislim da sam zbog vjere u životu i uspjela ono što nisam ni mogla sanjati. Puno mi znači. Osjećaš li se kao zvijezda? Tko ili što je za tebe zvijezda? Ne osjećam se kao zvijezda zbog ove brze slave koja me pogodila. Za mene su zvijezde ličnosti koje su prošle mukotrpan put da bi uspjele. Tu stoje godine i godine uloženog truda, rada i ambicije.

Sara Jindra, 8.d

43

Na OI u Barceloni 1992. hrvatska košarkaška reprezentacija osvojila je srebrnu medalju.

SP

OR

T

Lerovita Mala školska liga, sportski i medijski događaj, predstavio se i u našem gradu, a naša škola je bila domaćin. Voditelj projekta Marko Bebar istaknuo je i želju da se ovim projektom potiče razvoj, popularizacija i promocija košarkaškog sporta mladih. Središnji događaj je košarkaški dvoboj dviju koprivničkih osnovnih škola Antuna Nemčića Gostovinskog i Braće Radić u našoj novoj lijepoj sportskoj dvorani. Iako smo izgubili s košem razlike, zabavili smo se i uživali u sportskom susretu. Sportski događaj bio je i prilika da se u sjajnoj polusatnoj emisiji Malea školska liga predstavi škola i grad. S ponosom smo predstavili naše grupe i učenike koji postižu zapažene uspjehe na natjecanjima: novinarska, filmska i eko skupina, glazbenici, literati, plesači...

Lea Buljan, 7.cFoto: Viktor Gabaj, 7.a

Mala školska LIGA

Domaći igrači

Utakmica

Eko skupina

Predstavnice sportaša

Predstavnici škole

Promocija škole i košarke

44

Rukometašice RK Podravke su 1996. godine bile europske prvakinje.

SP

OR

T

Sportski uspjesiU zdravom tijelu zdrav duh

RUKOMET

Županijsko natjecanje: Sara Stanić, 5.b, Lara Šaško, 5.d, Iva Papac, 6.b, Ana Benotić, Stella Telic, 6.d, Kristina Peharda, 7.b, Annabell Telic, 8.b Mirna Dukić, 8.c, Karla Sabolić, 8.a, Lucija Kvakarić, Iva Polančec, Neva Svetec, Ena Zagorščak, Ana-Marija Maljak, 8.d - 2. mjesto

CROSS

Učenice Ana-Marija Maljak, 8.d, Valentina Gregurek, Eva Šutalo, 6.b, Daria Lubina i Kristina Lubina, 7.e su na Međuopćinskom natjecanju osvojile 2. mjesto kao i učeniciSanjin Đurašević, 6.b, Tomica Balaško i David Milaković, 8.e

UTRKA GRADA KOPRIVNICE

Na Utrci grada Koprivnice ekipno smo osvojili 2. mjesto. Najbolji rezultat ostvario je Bruno Bogojević, 6.a koji je osvojio 2. mjesto.

FUTSAL (MALI NOGOMET)

Međuopćinsko natjecanje: Bruno Bogojević, 6.a, Sanjin Đurašević, 6.b, Mihael Besten, 6.d, Alen Fodor, 7.b, Ivan Sajko, 7.d, Josip Ivančan, 8.a, Filip Šokec, 8.a, Zvonimir Baranašić, M.Bernard Kolarić, Zvonimir Šarlija, Karlo Šepec, 8.c, David Milaković, 8.e - 5. mjesto

PLIVANJE

Učenici Filip Pavunc, 8.a, Leo Šestak, 7.e, Luka Ostriž, Emanuel Švenda, 7.c, Luka Bogadi, Lučano Perić, Daniel Rožmarić, 6.c, Šimun Golčić, 5.d su na Županijskom natjecanju osvojili 2. mjesto dok su učenice Jelena Ogrinec, Mate Čelik, 7.a, Helena Ketiš, 7.c, Lara Vučić, 7.d, Lea Blažeković, 6.b, Lea Bojanović, 6.c, Stella Lončarić, Maja Gregor, 5.c osvojile 1. mjesto.

STOLNI TENIS

Učenice Veronika Lojan, Katarina Šimunić, Paula Filjar, 6.c su osvojile 2. mjesto, a učenici Matija Stambolija, Vedran Hraščanec, 6.b, Ivan Kovač, 6.c 3.mjesto na Međuopćinskom natjecanju.

ODBOJKA

Na Međuopćinskom natjecanju učenice Eva Šutalo, Iva Papac, 6.b, Manuela Bekčec, 6.d, Dora Mršić, 7.c, Nina Rogoz, Lara Valentić, 7.d, Ana-Marija Šerbetar, 8.a, Mirna Dukić, 8.c su osvojile 2. mjesto.

BADMINTON

Na Županijskom natjecanju učenice Sara Jindra, Anja Filjar, Anamarija Meštrić, 8.d su osvojile 2. mjesto.

KOŠARKA

Na Međuopćinskom natjecanju učenici Josip Puc, 6.a, Trpimir Kovačić, Vedran Hraščanec, Tvrtko Jukić, 6.b, Kristijan Savka, 6.d, Karlo Franjo, 7.a, Ivan Bijelić, Karlo Radmanić, 8.a, Zvonimir Šarlija, 8.c, Matija Kozulić, Domagoj Brkić, Dominik Emeršić, 8.d su osvojili 4.mjesto kao i učenice Doris Hegedušić, 4.c, Darija Relja-Podhraški, 5.b, Izabela Hegedušić, Karolina-Antonija Šipek, 7.b, Marija Novak, Irena Harmadi, 7.c, Kristina Harmadi, Martina Bukvić, 8.a, Ana-Marija Maljak, Iva Polančec, Ena Zagorščak, 8.d.

ATLETIKA

Na Međuopćinskog natjecanju učenice Dora Ormuš, Eva Šutalo, 6.b, Stella Telic, 6.d, Valentina Hajduković, Marija Novak, 7.c, Daria Lubina, Kristina Lubina, 7.e, Karla Sabolić, 8.a, Ana-Marija Maljak, 8.d su osvojile 2. mjesto.

45

SP

OR

T

Lino višebojac zajednički je projekt Sportskih novosti i Podravke pokrenut radi poticanja sporta i sportskih navika kod učenika osnovnih škola. Idejni začetnik i glavni organizator ovog velikog sportskog događaja naš je proslavljeni nogometaš Zvonimir Boban.

Sportsko natjecanje Lino višebojac održalo se u našoj novoj sportskoj dvorani 5. studenog 2010. Posebni gosti ovog velikog sportskog događaja za našu školu bili su Vlado Šola, golman zlatne generacije hrvatskih rukometaša, Ana-Marija Čelan, naša uspješna karatistica i Sandro Frankol, koprivnički perspektivni hrvač.

Najveće iznenađenje izazvao je mladi koprivnički pjevač Vilibald Kovač koji je izveo himnu Line Višebojca. Prije samog početka natjecanja publika je mogla uživati u kratkom programu koji su pripremili učenici naše škole.Natjecali su se učenici petih, šestih, sedmih i osmih razreda, a u revijalnome dijelu sudjelovali su i učenici nižih razreda koji su pokazali tko je najbrži u trčanju, najprecizniji u izvođenju slobodnih udaraca na gol i pogađanju košarkaškog obruča, najsnažniji u potezanju užeta i tko može najdalje skočiti u dalj. Navijači su vatreno bodrili svoje favorite. Bilo je uzbudljivo do samoga kraja, a pobjedu i pehar odnijeli su rukometašica Iva Papac (6. b) i hrvač Filip Vusić (7. b).

Sara Jindra, 8.dFoto: Viktor Gabaj, 7.a

OŠ Antun Nemčić Gostovinski domaćin Lino Višebojca

Vili i LinoTko je najbrži?

Povlačenje užeta

Budi najbolji od najboljih

46

Himnu Line Višebojca BUDI NAJBOLJI OD NAJBOLJIH pjeva Vilibald Kovač.

SP

OR

T

Pobjednici!

Budi najbolji od najboljih

IZJAVE POBJEDNIKA:

Filip VusićNatjecanje je bilo uzbudljivo i sve bih ponovio. Bio sam ponosan i zadovoljan ostvarenim uspjehom.

Iva PapacBilo je vrlo napeto. Nismo do samoga kraja znali tko će pobijediti. Svi smo se jako trudili.

47

IMENA INSPIRIRANA CVIJEĆEM:Đurđica, Biljana, Ljubica, Ivančica, Ljiljana, Ružica, Narcisa, Iris...

SP

OR

T

Da se mene pita, a ne pita me se, svijet bi bio sasvim drugačiji.

Prvo bi mi školska torba bila dvostruko lakša.

Moje ime je L-a-t-i-c-a. Ja sam mala, krhka, tanka, vitka, lomljiva, a torba mi je ogromna, teška, preteška. Osim toga, puna je briga, problema, zadaća i obveza.

Razlomci razlomljeni do najsitnijih djelića, strpani u zagrade, pa hajde djeco, zbrojite ih, oduzmite, pomnožite i podijelite. U svijetu po mom bili bi samo cijeli brojevi, a ne nekakve krhotine s kojima se moraš mučiti i na kraju opet dobiješ sve razlomljeno.

U svijetu po mom priroda bi se učila šećući se, igrajući se, trčeći, kupajući se. Svaki sat prirode bio bi piknik na travi, izlet u šumu, ekskurzija na more ili planinarenje u gorje.

Povijest bi se učila u muzeju. Malo bi se skoknulo do Rima, malo do Grčke i natrag. Bizant bi izbacili iz programa. Dosadan je.

Za nastavu geografije škola bi imala privatni avion da se svi kontinenti mogu pogledati iz zraka.

Poslije sata likovnog svi bismo postali slavni umjetnici. Naša djela krasila bi najpoznatije svjetske izložbe, a neka bi trajno ostala u Louvreu.

Na satu tehničkog igrali bismo računalne igrice i tako razvijali naše informatičke vještine.

Engleski bi se učio u Engleskoj, a ne iz rječnika i bilježnice. Ne bi bilo gramatike i transkripcije. Cijeli razred bi odletio u London i ne bi se vratio dok god svi ne bi spikali perfect english. Usput bismo razgledali i The Tower of London i krunske dragulje, Oxford Street, Trafalgar Square i Big Ben. Provozali bismo se Temzom i prije povratka kzući čavrljali bismo s engleskom

Svijetpo mom

Na literarni natječaj Svijet po mom u sklopu sportskog natjecanja Lino višebojac pristiglo je mnogo izvrsnih radova učenika naše škole. Najbolji sastavak na tu temu napisala je učenica 6. b razreda Latica Ilić koja je osvojila i 1. mjesto na finalnom natjecanju.

kraljicom u Buckinghamskoj palači uz šalicu čaja.

Na satu hrvatskog bismo čitali ljubavne romane jedući slasne zalogajčiće i pijući sokiće. Ukinuli bismo padeže, zamjenice, promjenjive i nepromjenjive vrste riječi. Baš bi nas bilo briga za metafore i usporedbe. Najvažnije bi bilo da glavni junak na kraju romana poljubi glavnu junakinju.

Budući da bi takav oblik nastave utjecao na našu liniju, poslije svakog sata hrvatskog jezika imali bismo sat tjelesnog odgoja. Ali, obazrivo molim, upravo smo jeli!

Na satu glazbenog nedostaje nam omiljena pop grupa. Možda bismo koji put mogli imati i gostovanje glazbenika u razredu. Ako bi se u ostalim razredima bunili zbog buke, glazbeni bi se mogao održavati u disku.

Kada ovaj sastavak vidi moj tata - bit će svašta. Svijet sigurno neće biti po mom.

Šteta.

Latica Ilić, 6.b

48

HRVANJE - jedan od najstarijih sportova uopće, potječe još iz doba stare Grčke.

Dora Vrtiprah, 7.c

Medvjedić Lino doveo nam je ove godine u goste Koprivničanca Sandra Frankola koji je državni prvak u hrvanju i 5. u Europi te Ana-Mariju Čelan, srebrnu sa svjetskog karate prvenstva. Imali smo čast porazgovarati s njima.

Slijedite svoje snoveSPORTSKI POČETCI

Počeo sam prije desetak godina kada je brat krenuo na hrvanje pa

je i mene zarazio tim sportom. I tata se bavio hrvanjem, a sada radi

u Hrvačkom klubu. Jednog dana otišao sam pogledati kako to sve

izgleda i tako je sve i počelo.

Počela sam s 4 godine, što znači da već 19 godina treniram karate.

Prvo sam naučila hodati, zatim trčati, a onda sam se zaljubila u ka-

rate. Prva natjecanja su počela kad sam imala 7 godina. Tata Stjepan

je ujedno i moj trener.

MOJ SPORT

HRVANJE: Treniram dva puta na dan po dva sata, a trener mi je

Vedran Božeković. Hrvanje nije grub sport, iako tako izgleda. Ozljede

uopćenisu česte. U svojoj desetogodišnjoj karijeri nikada nisam imao

neku ozljedu.

KARATE: Za velika natjecanja se pripremamo od 4 do 5 mjeseci. Za

ovo Svjetsko prvenstvo smo se pripremali 4, a za Europsko 5 mjeseci.

Opuštanja nema. Godišnje imamo 14 dana odmora, ali i to je aktivan

odmor. Ako kvalitetno trenirate, ozljeda nema, ali u sportu je sve moguće.

NATJECANJA, USPJESI...

Natjecanja su dva puta mjesečno, a kada je sezona svaki vikend.

Imam tremu, malo me strah, ali se dobro pripremim i onda je super.

Protivnika nikada ne smiješ podcijeniti. Doživljavam ga kao sebe. Sva-

koga tko ide sa mnom u ring smatram jednakim sebi. Svi mukotrpno

treniramo i zato moramo cijeniti jedni druge.

Natjecanje koje mi je posebno ostalo u sjećanju je Europsko

prvenstvo 2010. Borio sam se za treće mjesto, ali sam na kraju bio

peti. Neopisiva sreća je moći stati pred veliku publiku i boriti se za

treće mjesto. Nažalost, izgubio sam, ali to mi je jedna od najdražih

uspomena.

Prije natjecanja imam laganu pozitivnu tremu, veliko uzbuđenje, ali

na kraju još veće zadovoljstvo. Pamtim svoju prvu medalju, bilo je to

2005. godine, Kadetsko prvenstvo svijeta u Cipru. Pamtim i Europsko

prvenstvo u Zagrebu koje se održalo prošle godine. No, svaka medal-

ja je posebna sama po sebi i posebno uloženome trudu. Protivnike

doživljavam kao suparnike, ali uvijek želim pobijediti pošteno. Sve

tehnike su kontrolirane i pažljive da ne bi došlo do ozljeda. Cilj mi je

pobijediti i postići dobre rezultate. Posebno pamtim posljednje Svjet-

sko prvenstvo kada smo pobijedile Turkinje u ekipnim mečevima 3:0

na prve dvije ploče. To mi je najljepši doživljaj. Stala sam na postolje

pred cijelim svijetom i ponosno dignula hrvatsku zastavu.

PLANOVI ZA BUDUĆNOST

Pripremam se za europsko i svjetsko prvenstvo, a velika mi je želja

sudjelovati na Olimpijskim igrama 2016. Želio bih žavršiti trenersku

školu i svoje iskustvo prenjeti na mlađe, a kada završim sportsku

karijeru, nastaviti obiteljski posao.

Želim još nekoliko puta stati na europsko postolje, nastaviti kao

trener podučavati djecu vještinama karatea. Ostat ću u sportu. To

je moj život i to volim. Trenutno studiram na Višoj školi za trenera

karatea. Još malo pa gotovo!

PORUKA MLADIMA

Mladi bi se trebali baviti sportom, a ne sjediti kod kuće za računalom.

Trebali bi se baviti nekim sportom i biti vani, u prirodi. Trebali

bi pratiti svoje snove i baviti se onime što ih veseli. Moja poruka

mladima je da budu uporni i da ne odustaju od svojih snova!

Trebate biti uporni i ne odustajati kad naiđete na neku prepreku!

Trenirajte, trudite se i sigurno ćete uspjeti!

SANDRO FRANKOL ANA-MARIJA ČELAN

SP

OR

T

Ella Ban, 7.c

49

Najpoznatiji karnevali na svijetu su u Rijeci, Samoboru, Veneciji i Rio de Janeiru.

Cure našle bodyguarda

MLA

DO

ST

- LU

DO

ST

Ooo soleee mioo

Kriminalci, čuvajte se!

Jeste li znali?

Navodnici služe za... navodnjavanje riječi.

Trepavice služe za namigivanje.

Daltonizam je... vjerovanje u nešto.

Na početku svakog računalnog programa

se nalazi uzglavlje.

Čovjek koji piše komedije je komedijaš.

Rapalski ugovor je potpisan u Italiji u gradu

Marseilleu!

U hrvatskome jeziku postoje tri narječja:

štokavsko, kajkavsko i čajkavsko.

Najsjevernija pokrajina u Hrvatskoj je

Međugorje.

Riječi iz turskog jezika se zovu šeheradizmi.

Vrste rima su: parna, isprekidana,

pogrbljena...

Stručnjaci koji predviđaju vrijeme su

arheolozi.

Učenički biseri

Nastavnik: Što je sila?Učenik: Dok moraš na WC.

Učenik: Kako nazivamo onaj prekrasni ljubičasti cvijet?

Učenica: To je šafran.Učenik: Šafran? Pa, nije li šafran riba?!

Nastavnik: Jeste li čuli za genteski inženjering?

Učenici: Jesmo, to su inženjeri koji se prenose genima.

Objašnjavajući pojam antologije učenik je pronašao svoj primjer:

Čajna je antologijska salama gospodina Gavrilovića.

Nastavnica: Koje vjerske sekte poznaješ?

Učenik: Pa... Hare Kristuš na primjer.

Nastavnica: U kajkavskome narječju postoje dva suglasnika koja se

stavljaju ispred riječi koje započinju samoglasnicima. To su suglasnici

j i v. Kako će na kajkavskome narječju glasiti riječ oko?

Učenik: Joko!Nastavnica: A kako će glasiti riječ uho?

Učenik: Juho!

Lina i Lino

50

CHARLIE CHAPLIN - najveća zvijezda nijemog filma.

Liječnički pregled

Charlie Chaplin

Maskirani vlakić 1Maskirani vlakić 2

MLA

DO

ST

- LU

DO

STNastavnički biseri

Nakon nekoliko minuta brbljanja, nastavnica upozorava dečke: “Prestanite proizvoditi šišmiševske zvukove!”

Nastavnik: Prepišite si ovu bilježnicu u rečenicu.

Nastavnica iznervirana prepisivanjem i došaptavanjem učenika za vrijeme ispita znanja vikne: “Sad je dosta! Tišina! Koji su gotovi, žmirite i glave na pod!”

Ti brbljaš od zvona do zvona.

Pisat ćete nenajavljeni test u petak!

Znam da je zvonilo, ali nije zvonilo.

51

Obična kockavica(Fritillaria meleagris)