Katarina Čamber, prof.

Najčešći uzrok smrti u općoj populaciji, a

samim time i među srčanim bolestima,

je ishemijska bolest srca.

To je stanje karakterizirano smanjenim

protokom krvi kroz srčane krvne žile, najčešće

zbog ateroskleroze, što dovodi do smanjene

opskrbe srca kisikom i hranjivim tvarima te

oštećenja srčanog mišića, a samim time i

funkcije srca.

Ovisno o simptomima i prognozi, ishemijska

bolest srca dijeli se na anginu pektoris,

nestabilnu anginu te infarkt miokarda.

Među rizične čimbenike ubrajaju se: muški spol, dob iznad 45 godina, prisutnost srčanih bolesti u obitelji, pušenje, šećerna bolest, povišeni krvni tlak, poremećaji masnoća u krvi, pretilost te smanjena fizička aktivnost.

Među njima, spol, dob i obiteljska anamneza ubrajaju se u nepromjenjive čimbenike rizika, a na druge možemo preventivno djelovati.

Dijagnostika

Svaki pregled započinje anamnezom, iz koje liječnik dobiva podatke o simptomima bolesti, rizičnim čimbenicima te prisutnosti sličnih oboljenja u obitelji. Zatim slijedi fizikalni pregled bolesnika koji uključuje slušanje srca stetoskopom te mjerenje tlaka. Dodatne pretrage mogu uključivati vađenje krvi, mjerenje električne aktivnosti srca EKG-om, rendgen srca i pluća, UZV srca, ergometriju, holter itd. Osnovne pretrage obavlja obiteljski liječnik, a ukoliko postoji potreba, uputiti će vas internistu, kardiologu.

Pod pojmom prevencije bolesti srca

podrazumijevamo sve postupke koje činimo

da spriječimo pojavu bolesti.

Pušenje, povišeni krvni tlak i poremećaji

masnoća ubrajaju se među najvažnije

rizične čimbenike za razvoj bolesti srca na

koje možemo utjecati.

Zbog toga su prestanak pušenja, kontrola

povišenog krvnog tlaka i poremećaja

masnoća važan korak u zaštiti od srčanih

oboljenja.

Uz lijekove, ponekad je potrebna i invazivna terapija.

U liječenju bolesti srca koriste se mnogi lijekovi, a neki od njih su: lijekovi za snižavanje krvnog tlaka, lijekovi za liječenje poremećaja masnoća, diuretici, acetilsalicilna kiselina (Andol), antiaritmici itd.Uz lijekove, ponekad je potrebna i invazivna terapija, koja uključuje ugrađivanje stenta u srčane krvne žile (osigurava ponovnu prohodnost krvne žile) i kardiokirurške zahvate kao što su ugradnja bypassa, pacemakera te u konačnici čak i transplantacija srca.

Spada u ishemijske bolesti srca – znači do njih dolazi uslijed nedostatne prokrvljenosti tkiva.

Nastaje kao posljedica začepljenja koronarne arterije krvnim ugruškom ili odlomljenim dijelom arterosklerotskog plaka kojim su obložene krvne žile uslijed nezdravog života.

Posljedica je nedostatak tjelesne aktivnosti, povećanog unosa soli, masti i šećera, prehrane siromašne omega 3 masnim kiselinama i ovisnosti kao što su pušenje i alkoholizam te stres uslijed kojeg dolazi do povišenog krvnog tlaka i oslobađanja negativnih kemijskih spojeva i kolesterola.

Tjelesna aktivnost smanjuje upalne čimbenike

u organizmu, a uz ostale mišiće, jača i srčani

mišić sam po sebi, regulira i smanjuje krvni

tlak te jača cjelokupan organizam.

Sol povećava krvni tlak, uzrokuje nakupljanje

viška tekućine u tkivima i sužava krvne žile pa

predstavlja opasnost od začepljenja i infarkta.

Šećer se može pretvoriti i skladištiti u obliku

masti, a mast se taloži na stjenkama krvnih

žila i čini ih sve užima i neprohodnijima.

Uzrokuje šumove na srcu.

Postoji nekoliko vrsti šumova na srcu, a to su:

- šum aortalne stenoze

- šum aortalne insuficijencije

- šum mitralne insuficijencije

- šum mitralne stenoze.

Najveći broj oštećenja srčanih zalistaka uzrokuje reumatska vrućica, a uzrokuje ju streptokokni toksin, a postojanje preostalog dijela uglavnom je urođeno. Oštećeni zalisci liječe se kirurškom operacijom, a liječnik oboljelog savjetuje o režimu prehrane i načinu života nakon operacije.

Nastaje uslijed sužavanja ili začepljenja koronarnih arterija uzrokovanog arterosklerozom, a može nastati i uslijed anemije zbog nedostatkla kisika, zbog aortalne stenoze, arteritisa, poremećaja srčanog ritma i sl.

Karakterizira je od blagog neugodnog osjećaja unutar prsne kosti do oštre, jake nepodnošljive boli. Pojavljuje se uglavnom prilikom većih napora, a učestalost varira, povećava se ili smanjuje.

Prevencija ove bolesti je u djelovamju na hipertenziju, pravilnom prehranom, tjelovježbom i u krajnjem slučaju ljekovima, sprečavanje anemije konzumacijom namirnica bogatih željezom, kontroliranje dijabetesa i sprečavanje njegovog možebitnog nastanka, smanjivanje povišene masnoće u krvi i njeno reguliranje pravilnom prehranom, prije svega konzumacijom masnoće biljnog podrijetla i izbacivanjem prženje hrane s jelovnika.

Kontrola štitnjače također uzrokuje rano otkrivanje nekih bolesti štitnjače koje su odgovorne za pojavu angine. Veliki značaj ima prevencija daljnjih napada i operacijsko liječenje kod već postojećih stanja.

Nastaju radi nenormalnog provođenja impulsa, a karakterizira ih i pojavnost kod potpuno zdravog srca.

To su ektopički udarci, atrijske fibrilacije, ventrikularne i supraventrikularne aritmije, a uzrokuju ih psihički uzroci, bolest ili lijekovi. Aritmija može biti tahikardija kada je rad srca ubrzan ili bradikardija, kada je rad srca usporen, a najčešće se događa tijekom sna. Normalna tahikardija događa se uslijed tjelesnog napora, pojačane uzbuđenosti, stresa ili povišene tjelesne temperature.

Bolesna stanja koja uzrokuju aritmije su

infarkt, angina pectoris, promjene u sastavu

elektrolita, hipertireoza, hipotireoza,

hipoadrenalinizam, hiperkalijemija,

hipokalijemija.

Lijekovi koji uzrokuju aritmiju mogu biti srčani

glikozidi, simpatolitika ili

parasimpatomimetika. Aritmije mogu biti

atrijska fibrilacija, ventrikularna fibrilacija,

atrioventrikularni blok, ekstrasistole,

paroksizmalna tahikardija i Wolf-Parkinson-

Whiteov sindrom.

Najčešće se liječe kirurškim putem, ili ukoliko

su blaže, odnosno, nalaze se na desnom

dijelu srca gdje su tlakovi manji, moguće je

živjeti s njima. Na njih se ne može utjecati

pravilnom prehranom, niti ih se može u

potpunosti izliječiti s lijekovima. Najčešće

nastaju u prvom tromjesečju trudnoće, ukoliko

majka ima neku infekciju koja na to utječe, a

mogu nastati i kasnije.