StudentINFO maj/jun 2012

Završeno superfinale III studentskog takmičenja u PR-u

Šta je neformalno obrazovanje i kako može pomoći u zapošljavanju?

Najbolji fakulteti na svijetu

Strana 12 Strana 22 Strana 26

BROJ 6 / MAJ/JUN 2012.

Protekla dva mjeseca korupcija je izašla iz domena šaputanja i neobaveznog tračanja i protresla sve slojeve društva. Bilo da se radi o studentima, profesorima, nadležnim institucijama, roditeljima svi napokon jasno i glasno ističu da su korupcija i mito prisutni u visokoobrazovnom sistemu BiH

Korupcija – rak rana visokog obrazovanja u BiH

O čemu sve treba da razmišlja budući student?

Savjeti brucošima

Izdavač:Portal Media Group

Adresa: Meše Selimovića 55/II78 000 [email protected]

V.d. urednik:Senka Trivić

Redakcija:Milica RodićAleksandra KuljaninBojana SekulićStefan Janković

Grafička priprema:Mirela Pejičić

Marketing:Svetlana Krecelj

Banjaluka: +387 65/538 668Dženana KapoSarajevo: +387 61/399 675

Društvene mreže:

bh student

@bhstudent

intermezzo.ba/

studentinfo

sadržaj U ovom broju takođe

vijesti › zabava › teme › konkursi › kolumne

BROJ:06

Odmor, odmor, ali pametan odmor!? Sedam vrsta inteligencije

Računari – jesuli i koliko štetni?

10 24

18West Herzegowina Fest No.10

Izviđačko ljeto 2012

Završeno superfinale IIIstudentskog takmičenja u PR-u

O čemu sve treba darazmišlja budući student?

Potrošač INFO

Intervju: Senita Slipac, predsjednica Fondacije Bosana

Predstavljamo studente

Koji su najbolji fakulteti na svijetu?

MAJ/JUN 2012. | STUDENT INFO | 3

Pozivamo sve studentske organizacije i centre, nevladina i udruženja mladih, kao i pojedince da nam šalju svoje prijedloge, sugestije, mišljenja. Na mail: [email protected] pišite nam o problemima sa kojima se susrećete, pohvalite dobre primjere i kritikujte loše...

Rješenjem Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske br: 07.030-053-9-3/12, od 19.3.2012. godine, “Student info” Banja Luka, upisano je u Registar javnih glasina pod rednim brojem 624.

vijesti

ISFIT je međunarodoni studentski festival u Trondheimu, Norveška. To je najveći studentski festival sa tematskim fokusom. Tema ovogodišnjeg ISFIT-a je trgovina. ISFIT je otvoren za oko 450 studenata iz cijelog svijeta. Festival je mjesto za dijalog i debate i ima za cilj da njeguje inspiraciju i da bude inicijator za međunarodnu saradnju između studenata. Od učesnika ISFIT-a se očekuje da učestvuju na radionicama na temu festivala na različite načine. Svako veče učesnici mogu učestvovati u različitim

kulturnim programima sa koncertima, umjetničkim izložbama i plenarnim sesijama sa cijenjenim međunarodnim govornicima. Govornici na prethodnim ISFIT-ima su bili Njegova Svetost Dalai Lama, Desmond Tutu, profesor Hans Rosling. Rok za podnošenje aplikacija je 30. septembar 2012. Više na http://www.isfit.org/

4 | STUDENT INFO | MAJ/JUN 2012.

Fondacija CURE iz Sarajeva, u okviru ovogodišnjeg, sedmog izdanja Festivala ženske umjetnosti PitchWise, raspisuje Književni konkurs „PitchWise 2012“.Kriterijumi za učestvovanje na konkursu:• Tekstovi trebaju biti izvorni i neobjavljeni, te napisani na jednom od sljedećih jezika: bosanski, hrvatski, srpski i/ili crnogorski (kao i dijalekata koji bogate pomenute jezike);• Konkurs je otvoren kako za poetske, tako i za prozne radove; na konkurs se mogu prijaviti svi/sve, bez obzira na starosnu dob, etničke, vjerske i ostale identitete; poslati max. 3 pjesme i/ili 3 priče;• Obim: jedna pjesma ne bi trebala biti duža od 3 kucane strane (prored 1.5, font 12), a jedna priča ne bi trebala biti duža od 6 kucanih strana (prored 1.5, font 12); pjesme/priče trebaju biti potpisane imenom i prezimenom autora/autorke; ispod imena i prezimena napisati adresu, kontakt telefon i e-mail; Konkurs je otvoren do 15. juna 2012. godine; tekstove slati na e-mail: [email protected].

Književni konkurs PitchWise 2012

Otvoren je konkurs za prijave radova na jubilarni West Herzegowina Fest No.10. koji će se održati u Širokom Brijegu u periodu od 2. do 4. 8. 2012. godine.

Ako imate bend, ako snimate filmove, ako imate kratku priču, prijavite se. Kao i dosadašnjih godina program festivala će činiti upravo vaše prijave, uz nastup specijalnih muzičkih gostiju, a proteklih godina to su bili Neno Belan, Gustafi, Kino Klub, Kawasaki 3p, TBF, JINX, Belfast Food, Dubioza Kolektiv, Elemental, Kries, Zoster. Organizatori festivala će osigurati vrijedne

nagrade za najbolje radove.

Na West Herzegowina Fest No.10. možete učesvovatii ako se prijavite do 10. 6. 2012. godine, a kao i svake godine možete prijaviti film u trajanju do 8 minuta, bend sa najmanje tri autorske pjesme, te kratku priču koja će biti objavljena u festivalskom Fanzinu. Više informacija o konkursu i samom festivalu možete pronaći na www.whfest.com.

Predstavnici ambasade SAD-a u BiH predstavili su programe stipendija za osoblje i studente, u utorak, 15. maja 2012. godine, u Svečanoj sali Rektorata Univerziteta u Banja Luci. Programi koji su predstavljeni, najviše se odnose na studente četvrte godine, apsolvente i asistente svih

studijskih programa, kao i na sve zaposlene. Na prezentaciji su svoja iskustva podijelili profesor koji posredstvom Fulbrajt stipendije boravi trenutno u Ministarstvu prosvjete i kulture RS i studentica koja posredstvom Fulbrajt stipendije boravi trenutno u Pedagoškom zavodu RS.

Novi konkurs za najbolje Android aplikacije sa nagradnim fondom od 30.000 KM! Poziv se odnosi na sve one koji su državljani BiH, pojedinci i studenti, stariji od 16 godina, kao i maloljetnike uz pisano odobrenje roditelja/staratelja. Da bi se prijavili na ovaj konkurs, potrebno je da učesnici popune prijavu, ukratko opišu aplikaciju, te prilože najmanje dva

prikaza ekrana aplikacije i ikonu aplikacije sa visokom rezolucijom, i sve to pošalju do 1. oktobra ove godine na adresu [email protected]. Gotove aplikacije treba da budu dostavljene u periodu od 2.10.2012. do 31.10.2012. godine, a pobjednici će biti proglašeni u decembru mjesecu. Detaljne informacije o Android ligi 2 mogu se pronaći na adresi androidliga.mtel.ba

West Herzegowina Fest No.10

Održana prezentacija stipendija Vlade SAD-a u BiH

Pretvori ideje u nagradu! - ANDROID LIGA 2

Studentski festival u Trondheimu


Ambasada Italije u Sarajevu dodjeljuje državljanima Bosne i Hercegovine stipendije koje finansira vlada Italije za školovanje u Italiji tokom akademske 2012./2013. godine. Stipendije su doprinos onima koji namjeravaju studirati ili obaviti istraživanje u Italiji pri nekoj od institucija kao što su univerziteti, akademije, konzervatoriji, instituti za restauraciju, naučnoistraživački centri i laboratoriji, Nacionalna škola za kinematografiju, biblioteke, arhivi, muzeji i druge vladine institucije. Za dobijanje stipendije za jednu od ovih institucija, neophodno je poznavanje italijanskog jezika. Potencijalni stipendisti vlade Italije, zainteresovani za pohađanje kratkih kurseva italijanskog jezika u trajanju od jednog do tri mjeseca, obavezni su poznavati samo osnove italijanskog jezika. Za kratke stipendije za usavršavanje mogu aplicirati i profesori italijanskog jezika. Da bi podnio zahtjev za stipendiju, kandidat mora aktivirati account za pristup web stranici http://borseonline.esteri.it/borseonline/it/index.asp, te popuniti i poslati online formular zahtjeva za stipendiju. Rok za elektronsko dostavljanje formulara je 11. juni.

Stanko Stanić jednoglasnom odlukom članova Senata Univerziteta u Banjaluci ponovo je izabran za rektora ove visokoškolske ustanove. Za njega je, na tajnom glasanju, glasalo svih 28 članova Senata, među kojima su univerzitetski profesori i šest studenata, dok Stanićevi protivkandidati Ivan Šijaković i Vaso Bojanić nisu dobili nijedan glas. Članovi Senata na današnjoj raspravi bili su jednoglasni u ocjeni da se u Stanićevom radu u naredne četiri godine moraju naći dijelovi programa njegovih protivkandidata kojima može da se unaprijedi rad Banjalučkog univerziteta. “Naša vizija je da u narednom četvorogodišnjem periodu dođemo do petog mjesta na rang-listi univeriziteta na prostoru bivših jugoslovenskih zemalja, odnosno Balkana”, kazao je novi-stari rektor i ponovio svoj stav da je Univerzitet u Banjaluci najbolja visokoškolska ustanova u RS i na prostorima BiH. Prema njegovim riječima, podrška svih šest studenata, članova Senata, je “i te kako značajna, ali i velika obaveza za rektora”.

Pozivaju se mladi od 16 do 30 godina sa područja sjeveroistočne BiH da se priključe trećoj grupi projekta „Mladi Eko Lideri“ koji će u toku 6 sedmica moći steći znanje i vještine iz domena ekologije, liderstva, zaštite okoliša i energetske efikasnosti. Grupa od prvih 30 prijavljenih će raditi i na pravljenju solarnih lampi „Taa Bora“ od plastičnih flaša, izolaciji kuća, čišćenju i uređivanju svoje okoline, te pravljenju kontejnera za reciklažu. Nakon završetka obuke za najbolje će biti omogućene specijalizovane obuke za razvoj poslovnih ideja iz oblasti ekologije, te za deset najboljih ideja dodijeliće se i novčana sredstva od 1000 dolara. Obuka počinje 4. juna, a svi zainteresovani do tada aplikaciju za učešće u projektu „Mladi Eko Lideri“ mogu preuzeti na www.pronibrcko.ba u DOWNLOAD sekciji i ispunjenu poslati na mail [email protected]. Takođe, na mail možete slati i dodatna pitanja vezana za projekat ili nas lično kontaktirati na telefon 049 217 695. Aktivnosti za treću grupu održaće se u Loparama, Živinicama, Zvorniku i Pelagićevu.

U maju 2012. godine u okviru „Dani arhitekture“ u Sarajevu počela je izložba „Vanjski odnosi – Mladi arhitekti“ iz Njemačke u saradnji sa Goethe-Institutom. U fokusu „Dani arhitekture“, koji su organizovani od strane studenata iz Sarajeva, ove godine stoje projekti mladih arhitekata iz Njemačke, koji su kroz izložbu „Vanjski odnosi“ dobili jedinstvenu platformu za svoje stvaralaštvo. Ovdje se radi o izložbi koja je prikazana širom svijeta, svoj početak obilježila je 2008. godine u

Turinu, a njeni inicijatori su bili Savezna komora za arhitekturu i Institut za vanjske odnose. Izložba pokazuje kako se mladi arhitekti odnose prema građevinama u inostranstvu i na koji način ostvaruju projekte u neobičnim uslovima. Rezultat je izložba, koja predstavlja inovativne arhitektonske radove, koji se odlikuju tehničkom i funkcionalnom perfekcijom ali su uvijek usmjereni prema onom mjestu za koje su stvoreni. Ulaz je slobodan. Izložbu možete pogledati do 15.06.2012

Stanić - novi stari rektor Univerziteta u Banjaluci

Budi i ti mladi eko lider!

Stipendije vlade Italije za akademsku 2012/13.

Vanjski odnosi – Mladi arhitekti iz Njemačke

relax


Šta? 18. Sarajevo Film Festival

Kada? Od 6. do 14. jula

Gdje? Dom Armije

Zašto otići? Sarajevo Film Festival će svoje 18. izdanje otvoriti filmom Djeca bh. rediteljke Aide Begić u petak, 6. jula paralelnim projekcijama u Narodnom pozorištu i Ljetnom kinu !hej. SFF je najveći i napoznatiji BiH filmski festival, te se u tim danima može pogledati niz vrhunskih filmskih

ostvarenja, a možda i upoznate neko slavno glumačko lice.

Šta? Koncert Sevdah Takhta

Kada? 7. jun

Gdje? BKC, Sarajevo

Zašto otići? Ovo je premijerni sarajevski koncert Sevdah Takhta Damira Imamovića kojim će se zatvoriti drugi po redu Sarajevo Sevdah Fest.

Šta? Festival južnoslavenskog filma

Kada? Od 22. do 26. avgusta

Gdje? Tuzla

Zašto otići? Ovo je po prvi put da Tuzla ima svoj filmski festival koji će biti obogaćen sadržajima edukativnog i zabavnog karaktera. Kako će sve to izgledati najbolje da se sami uvjerite.

Šta? Exit volonter

Kada? Do 31. maja

Gdje? Petrovaradinska tvrđava, Novi Sad

Zašto otići? Konkurs za prijave otvoren je od 5. do 31. maja, a svi koji budu željeli da se uključe i postanu dio ove velike organizacije, mogu da se prijave preko aplikacije na sajtu exitfest.org. Biti volonter na Exit-u znači steći nezaboravno iskustvo, biti dio velike i pozitivne atmosphere, I naravno mnogo dobre muzike.

Šta? Konkurs TNT Fest

Kada? Do 18. juna

Gdje? Travnik

Zašto otići? TNT Fest je raspisao konkurs za mlade bendove, koji će biti otvoren do 18. juna. Pravo učešća imaju svi bendovi iz BiH, Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Slovenije i Makedonije, iz domena pop, rock, hiphop, r’n’b muzike i/ili pripadajućih muzičkih žanrova. Bendovi će biti odabrani od

stručnog žirija najkasnije do 5. jula i njihova imena biće objavljen na stranici www.tnt.ba.

Šta? Teatar fest Petar Kočić

Kada? Od 3. do 10. juna

Gdje? NP RS, Banja Luka

Zašto otići? Petnaesti Teatar fest „Petar Kočić“ će biti idealna prilika da pogledate predstave gostujućih pozorišta, da razvijate i podržite pozorišnu umjetnost. Pored toga prateći program festivala će početi otvaranjem izložbe plakata sa proteklih

četrnaest festivala, a biće održane i promocije knjiga.

Šta? II Sarajevo Sevdah Fest


Gdje? Sarajevo

Zašto otići? Neki od najboljih i najinteresantnijih muzičara iz Bosne i Hercegovine i regiona predstaviće publici svoje jedinstvene pristupe tradicionaloj narodnoj pjesmi – sevdalinci. Drugo izdanje Sarajevo Sevdah Festa svoj glavni program predstavlja na sceni Bosanskog Kulturnog Centra, popratni program u Art Kući Sevdaha, a muzičke radionice u Maloj Pivnici Sarajevo. www.sarajevosevdahfest.ba

Šta? Jelen Demofest 05


Gdje? Tvrđava Kastel, Banja Luka

Zašto otići? Jelen Demofest se približava, a samim tim nižu se i novosti koje će obradovati kako učesnike, tako i publiku. Ove godine pored nagrada za tri najbolja benda i nagrade za najbolji banjalučki muzički sastav, biće dodjeljena i posebna nagrada “Plavi bas” najboljem basisti festivala.

Šta? Finalna trka ICF Svjetskog kupa u kajaku i kanuu


Gdje? Banja Luka

Zašto otići? Banja Luka će od od 01. do 03. juna biti domaćin Finalne trke ICF Svjetskog kupa u kajaku i kanuu na divljim vodama „Banja Luka – Vrbas 2012“.


Šta? Nastup Alexandre Stan & Freemasons, Funkerman, Loco Baby

Kada? 1. jun

Gdje? Olimpijska dvorana Zetra, Sarajevo

Zašto otići? Ovo će biti prvo gostovanje pop zvjezde Alexandre Stan u Sarajevu i regionu uopšte. Ogranizatori najavljuju i stage sa Special Light & Soundsistem + Spiral Stage sa mnogim drugim iznenađenjima.

Šta? Dukatfest 2012


Gdje? Banjaluka, Modriča, Gradiška i Prnjavor

Zašto otići? Ove godine Dukatfest ugostiće preko 300 učesnika. Jedanaest folklornih ansambala sa tri kontinenta - Evrope, Azije i Južne Amerike, takmičiće se u tri kategorije: najbolje predstavljanje, autentičnost i stil. U okviru festivala će biti otvorena izložba fotografija “Dukatfest: čuvar tradicije”. Takođe, u festivalskim danima će biti održana i revija narodnih nošnji zemalja učesnica.

Šta? GTZ 2012

Kada? 7. i 8. jun

Gdje? BKC, Tuzla

Zašto otići? Bosanski kulturni centar Tuzla domaćin je i jedan od organizatora Drugog međunarodnog naučnog skupa GTZ 2012. koji će biti organizovan zajedno sa manifestacijom GEO-EXPO 2012. U okviru njega će biti prezentovano 130 radova iz Slovenije, Hrvatske, Makedonije, Srbije, Crne Gore, Austrije, Rumunije, Bugarske, Albanije, Turske, Kosova, Češke, Slovačke, Švicarske i BiH. U sklopu ovog međunarodnog skupa 7. juna će biti upriličen koncert zagrebačke pop-rock dive Zdenke Kovačiček. (BKC Tuzla)

Šta? Kid’s Festival 2012

Kada? Od 8. do12. juna

Gdje? Olimpijska dvorana Zetra, Sarajevo

Zašto otići? Kid’s festival je najveći nezavisni događaj za mlade u Jugoistočnoj Evropi. Od 2004. godine, preko 40,000 djece iz svih djelova Bosne i Hercegovine učestvuju svake godine. Raznovrsni program kombinuje radionice, štandove, zabavu, filmove, predstave i edukaciju…

Šta? Izviđačko ljeto 2012


Gdje? Boračko jezero

Zašto otići? Savez izviđača Zenica nastavlja aktivnosti obilježavanja 60 godina svoga postojanja i sa ponosom najavljuje organizuju tradicionalne 40–dnevne aktivnosti Izviđačko ljeto 2012 na Boračkom

jezeru pod sloganom “60 godina prijatelji“. Ove godine sa proširenim kapacitetima i najpovoljnijoj cijeni u svijetu za 10-dnevni boravak, želja nam je omogućiti da više od 1000 djece i adolescenata boravi u prirodi i provede barem jedan dio raspusta neopterećen svakodnevnim problemima odraslih.

tema


Da su nakon medijskog buma pisanja i pritisaka od strane predstavnika studenata svi u ovoj predizbornoj godini odlučili, barem i načelno, da se aktivno uključe u priču o korupciji svjedoči i činjenica da su na posljednoj, desetoj radionici u sklopu projekta „Predstavljanje antikoruptivnih mjera na univerzitetima u BiH“ održanoj u Banja Luci prisustvovali, osim predstavnika studentskih organizacija - Unije studenata i Studentskog parlamenta, rektor Univerziteta Stanko Stanić, prorektori Draško Marinković i Božo Važić, predstavnici republičke krovne omladinske organizacije Omladinskog savjeta RS, te profesori fakulteta Univerziteta u Banjaluci, članovi MUP-a RS i glavni prosvjetni republički inspektor Radmila Pejić, ali i dvadeset profesora različitih fakulteta. Oni su još jednom ponovili sve već ranije uočene anomalije i pojavne oblike korupcije te se dogovorili da će biti organizovane fokus grupe koje bi trebale da izrade dokument u svrhu borbe protiv korupcije. Kako je rečeno Univerzitet će do kraja 2012. godine imati usvojen Program mjera za prevenciju i borbu protiv korupcije, u čijoj će izradi učestvovati navedene

interesne grupe. Pored Banja Luke radionice „Predstavljanje antikoruptivnih mjera na univerzitetima u BiH“ su se realizovale i u Tuzli.

Korupcija –urbani mitKada se govori, piše o korupciji na domaćim fakultetima, teško je sagledati sve aspekte problema, i uopšte se odlučiti odakle početi. Da li od definicije samog pojma korupcije, da li od pojavnih oblika ili pak tražiti uzroke i posljedice koje ona ostavlja na kvalitet obrazovanja i sl? Ni sami student, kao ni zaposleni na fakultetima nisu sasvim sigurni kako na što jednostavniji način sveobuhvatiti ovu kompleksnu problematiku. Možda upravo zato već godinama korupcija živi kao urbani mit o kojem su svi čuli, ali niko nema dokaze da postoji. Na sreću, nedavna

dešavanja nagovještavaju opravdani optimizam. Novonastalo komešanje oko prisustva korupcije je dodatno podgrijalo istraživanje Transparency Internationala BiH u kojem je istaknuto, između ostalog, da je svaki četvrti student imao lično iskustvo sa korupcijom.

Šta se pisalo, pričalo...?Između predstavnika Unije studenata RS i kabineta predsjednika RS sklopljen je dogovor po kojem će na ispitima na javnim univerzitetima u RS ubuduće moći da prisustvuju svi koji to žele, a ne samo studenti, a svaki student generacije moći će da računa na posao asistenta na svom odsjeku.Predsjednik Studentske unije RS Nikola Dronjak je jedan od najprisutnijih predstavnika studenata koji je svojim istupima isprovocirao mnoga medijska pisanja. On je u jednom iskazu ocijenio sramotnom činjenicu da su javni univerziteti u RS na 8.000. mjestu u svijetu, dok su pojedini fakulteti po nekim selima bolje rangirani. Govoreći o postignutim rezultatima u okviru borbe protiv

korupcije Dronjak je istakao da su za sada dobili spisak asistenata za koje postoji sumnja da su posao dobili putem rodbinskih veza. “Rektoru Univerziteta smo naveli neka imena profesora za koja imamo saznanja da su primali mito, ali je reakcija rektora i Upravnog odbora Univerziteta izostala”, kaže Dronjak. U intervju za portal eTrafika je i imenovao određene korumpirane profesore. “Kao prvo tu moram spomenuti profesora Miroslava Petkovića sa mikrobiologije koji uzima novac od studenata i taj isti profesor je pred rektorom i predsjednikom UO Univerziteta rekao „Šta vi mislite da ja sa platom od 2000 KM ne uzimam novac“. Zatim profesorica Amela Matavulj, profesorica fiziologije, kao i profesorica Dušanka Stojanović čiji je slučaj dobio sudski epilog, ali je ona dobila zaštitu od predsjednika Upravnog odbora profesora Grubačića. Takođe da ne bude da govorimo samo o profesorima, naveo bih i studenta medicine Jovana Tomaševića, momka koji je upitne intelektualne sposobnosti, a koji je na ne baš regularan način stigao do četvrte godine.” On takođe misli da priču sa univerziteta treba proširiti na šire slojeve društva i da se svi uključe u ovu priču i da tek tada se mogu očekivati konkretni rezultati.Kada se govori o ulozi inspekcije u suzbijanju korupcije gledišta predstavnika studenata i republičkog prosvjetnog ispektora se razlikuju. “Već godinama pokušavamo objasniti

U fokusu

Korupcija – rak rana visokog obrazovanja u BiH

Protekla dva mjeseca korupcija je izašla iz domena šaputanja i neobaveznog tračanja i protresla sve slojeve društva. Bilo da se radi o studentima, profesorima, nadležnim institucijama, roditeljima svi napokon jasno i glasno ističu da su korupcija i mito prisutni u visokoobrazovnom sistemu BiH. Međutim, kako spriječiti i ukloniti ove negativne pojave su pitanja kojima će se u narednom period baviti akademska zajednica, a sasvim sigurno i mediji

Sudenti i dio akademske javnosti očekuju mnogo od najavljenih izmjena Zakona o visokom obrazovanju.


da Prosvjetna inspekcija nije nadležna za korupciju i nepotizam. Korupcija je krivično djelo, a mi ne vršimo kontrolu nad primjenom Krivičnog zakona, nego samo Zakona o visokom obrazovanju”, istakla je Radmila Pejić, glavni republički prosvjetni inspektor i dodala da se prosvjetnoj inspekciji RS nikada nijedan student nije lično ili potpisanom prijavom obratio zbog korupcije na univerzitetima u RS, nego samo putem anonimnih predstavki u kojima najčešće navode da je “neko uzeo ili dao nekome novac”.Sa druge strane Vanja Milošević, potpredsjednik Studentskog parlamenta Univerziteta u Banjaluci, podsjetila je da “Antikor” kampanja i dalje traje i istakla da su za 70 prijava koje su proslijeđene MUP-u RS dobili povratnu informaciju da ni u jednom slučaju nema dovoljno dokaza za pokretanje postupka, a u međuvremenu uništena je telefonska kartica na koju su stizale informacije. “Studenti i Univerzitet su uradili svoj posao, a sada je on na nadležnim institucijama”, kaže Miloševićeva.U priču o korupciji uključio se i ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Anton Kasipović koji je najavio izmjene Zakona o visokom obrazovanju. “ Stvaramo lošu atmosferu ako kršimo zakon, ako omogućimo rođačkim ili bilo kakvim drugim vezama da budu osnov za zapošljavanje. Mislim da zato mogu obezbijediti ukupnu podršku da vrlo hitnim izmjenama Zakona o visokom obrazovanju studentima generacije mora biti ponuđeno da ostanu na fakultetu”, rekao je Kasipović. On je naglasio da rodni list nije osnov za akademsku karijeru, već ocjene, uspješnost i ukupan angažman.Istovremeno, studenti i dio akademske javnosti očekuju mnogo od najavljenih izmjena Zakona o visokom obrazovanju,

a mnogi ocjenjuju da je krajnje vrijeme da bude unaprijeđen rad univerziteta u Istočnom Sarajevu i Banjaluci. “Uspjeh je da revidiramo sva asistentska zvanja jer sam saznao da postoji veliki broj asistenata koji imaju prosjek manji od osam i kada to iznesemo u javnost to će biti velika sramota za Univerzitet”, dodao je Dronjak i u više medijskih iskaza najavio i studentske porteste ukoliko se sveukupno stanje na fakultetima ne bude počelo mijenjati nabolje. “Mi smo iznevjereni nizom stvari na našem Univerzitetu i mi se nećemo bojati da prozovemo i ministra ako bude potrebe i ja sam javno rekao da ako ne počne sa izgradnjom četvrti paviljon u junu da nama više takav ministar ne treba. Ja mislim da će i u ministarstvu biti potrebna određena rekonstukcija, ali bih se želio ograditi, jer o tome će odlučivati politika, a ne studenti”, poručio je Dronjak.

Izostanak sistemskog iskorjenjivanja korupcijeTransparency International Bosne i Hercegovine (TI BiH) predstavio je rezultate Istraživanja percepcije korupcije u visokom obrazovanju u BiH, kao i rezultate istraživanja upoznatosti osoblja univerziteta o antikorupcijskim propisima u visokom obrazovanju. Ovo istraživanje je pokazalo velike razlike u stavovima između univerzitetskih profesora i studenata. Dok većina studenata korupciju vidi kao veoma raširenu pojavu, pa čak i kao dominantno

obilježje univerziteta, osoblje poriče ili relativizuje prave razmjere korupcijeRezultati ukazuju i na poražavajuću činjenicu da je gotovo svaki četvrti student imao lični susret sa korupcijom – platio je pozitivnu ocjenu ili je traženo od njega da je na neki način plati. S druge strane, studenti kao najrasprostranjenije oblike korupcije na njihovim fakultetima vide: davanje/dobijanje pozitivne ocjene za novac ili neku drugu naknadu (45%), dobijanje ocjene na osnovu rodbinskih i porodično-prijateljskih veza (20%), uslovljavanja izlaska na ispit kupovinom knjiga (15%), kada nastavnici i ostalo osoblje „guraju“ svoju djecu kroz studij (osiguravaju im vertikalnu prohodnost) (6%), svako nezasluženo dobijanje ocjene (7%).S druge strane, osoblje iskazuje više zabrinutosti zbog nezasluženog napredovanja nastavnika u karijeri i narušavanja propisanih pravila u obrazovnom procesu.Korupciji na fakultetima, po uvjerenju studenata, najviše pogoduju: održavanje ispita u četiri oka (bez svjedoka) a koji se najčešće održavaju u kabinetima, usmeno ispitivanje, nepridržavanje zakazanih ispitnih termina i neformalna druženja studenata sa nastavnicima i asistentima na kojima se razvijaju neprimjereni odnosi. Posebno je zabrinjavajuća spremnost 46% studenata da pribjegne korupciji u slučaju da nemaju drugog načina da polože ispit. U isto vrijeme, spremnost i studenata i profesora na uključivanje u antikoruptivno djelovanje još uvijek se svodi većinom na nivo pisanja anonimnih prijava.Kada su u pitanju mjere suzbijanja korupcije, generalno gledajući i studenti i osoblje

preferiraju poduzimanje strožijih, represivnih mjera i računaju na odvraćajući efekat strožijih kazni, donošenje strožijih zakona i za dosljedno i efikasno krivično gonjenje počinitelja. Istraživanje o upoznatosti zaposlenih na univerzitetima sa antikorupcijskim propisima pokazalo je visok stepen neupućenosti u konkretne propise koji se odnose na korupciju na visokoškolskim ustanovama, te da velika većina zaposlenih nije upućena u to da li se na njihovim matičnim univerzitetima sprovode antikorupcijske aktivnosti, te koji je stepen njihove primjene. Svi navedeni rezultati ukazuju na to da na univerzitetima još uvijek nema sistemskog pristupa borbi protiv korupcije, te da se ona zasniva samo na pojedinačnoj volji pojedinaca da se izbore s ovom pojavom. Mjere prevencijeNavedene slike se mogu preslikati na većinu BiH univerziteta, samo su imena aktera drugačija. Opšti je zaključak da samo detektovanje korupcije neće ništa promijeniti te da su nužne oštrije mjere suzbijanja i prevencije. Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije iz Sarajeva je sastavio, “Prijedlog mjera za preventivno suzbijanje koruptivnih pojava na Univerzitetu u Sarajevu” u kojem ističu listu obaveza studenata, nastavnika i uposlenika Univerziteta u Sarajevu u odnosu na korupciju među kojima stoji da je dužnost svih subjekata na Univerzitetu u Sarajevu, da svaki pokušaj koruptivnog djelovanja prijave Rektoratu, odnosno dekanu fakulteta, kao i drugim institucijama relevantnim za borbu protiv korupcije, ali i da svako ko prešućuje i ne prijavi ovakve pojave smatraće se odgovornim za saučesništvo u korupcijskom djelovanju. Pored toga oni kažu da prijave mogu biti anonimne, dok visokoškolska ustanova treba da grantuje anonimnost. Kada ovakve i slične mjere zažive punim kapacitetom, te ne budu samo slovo na papiru, tada ćemo moći pisati o nekim drugim, nadamo se opuštenijim temama.

46% studenata spremno da pribjegne korupciji u slučaju da nemaju drugog načina da polože ispit.


otkrivamo

Zanimljivi načini za provođenje slobodnog vremena

Od malih nogu smo naučeni da postoji vrijeme za zabavu i vrijeme za rad i to nije sporno, međutim, mnogi pod pojmom „rad” podrazumijevaju svaku aktivnost koja iziskuje trud, bez obzira na to da li nam ta aktivnost ujedno donosi i zadovoljstvo. Dakle, naučeni smo da je vrijeme za zabavu rezervisano za aktivnosti kojima možemo da se bavimo sa najmanje uloženog truda, aktivnost koja će nas trenutno zadovoljiti i skrenuti nam misli sa mogućih briga. Ovo je sve u redu, dokle god se ne nađemo u situaciju da se zapitamo: „A šta sam ja danas radio/la?”. Do ovoga dolazi kada shvatimo da smo svoje slobodno

vrijeme mogli provesti mnogo kvalitetnije. Ako ste se ikada našli u ovakvoj situaciji, evo šta možete da uradite...

Budite kreativniUkoliko ste se ikada bavili nekim kreativnim aktivnostima, znate koliko je lijep osjećaj kada stvorite nešto novo, lijepo, jedinstveno. Čak i ako mislite da kreativnost nije vaša jača strana, probajte, možda vam se svidi, a možda čak i otkrijete svoj skriveni talenat. Možete da se bavite fotografisanjem - praktikujte hvatanje dragocjenih momenata kako biste im se kasnije mogli vratiti ili otkrijte nove poglede

na vašu okolinu. Stvarajte nove, magične i misteriozne svjetove u svojim pisanim radovima, ili ih naslikajte na platnu i ukrasite svoju sobu. Možda vas je oduvijek privlačila muzika, a niste imali hrabrosti da se oprobate u sviranju i pjevanju. Odvažite se i zasvirajte gitaru, klavir, bubnjeve, violončelo ili pustite svoj glas i otkrijte zašto toliko ljudi voli da pjeva.Jeste li ikada pomislili da se u vama krije pravi arhitekta, inženjer ili stolar? Provjerite svoju teoriju! Napravite kućicu za ptice ili nagradite svog psa novom i unaprijeđenom kućom. Ukoliko su auti vaša strast, sklapajte makete automobila. Ako već sada imate dosta samopouzdanja i vjerujete u sebe, možda je vrijeme i da napravite policu za alat kako

biste uvijek znali gdje vam šta stoji. Sve što smo naveli će biti još zanimljivije ako od toga napravite svoj lični projekat sa planom aktivnosti i konačnim ciljem. Na primjer, možete da postavite sebi cilj da naučite da svirate pedeset pjesama za tri mjeseca i da po završetku napravite mini koncert zatvorenog tipa za svoje najbliže prijatelje.

Kroz ovaj tip aktivnosti imate priliku da iskažete svoja osjećanja i iskustva, pozitivna ili negativna i da kroz njih izrazite sebe na jedinstven način. Takođe, ovime ćete skrenuti svoje misli sa trenutnih problema.

Budite fizički aktivniMožda vam nakon napornog i stresnog dana nije do ustajanja sa kauča, ali to je upravo najbolji način da se oraspoložite jer fizička aktivnost ima vrlo povoljan uticaj na našu psihu. Ukoliko izađete u obližnju šumu ili park i istrčite par krugova, osjećaćete se „kao novi”. Ovaj fenomen se objašnjava otpuštanjem velike količine endorfina prilikom

Slobodno vrijeme ne pridonosi automatski osjećaju sreće i zadovoljstva ako ne znamo kako ga iskoristiti, niti ljudi sami od sebe znaju kako to učiniti

Odmor, odmor, ali pametan odmor!?

Neki ljudi nisu spremni uložiti tu dodatnu količinu energije jer su umorni, preokupirani različitim problemima pa se jednostavno prepuste nečemu što će im doduše donijeti manje zadovoljstva, ali ne zahtijeva nikakvo ulaganje napora.


napornih treninga, hormona koji predstavlja „prirodnu drogu” i izaziva osjećanje zadovoljstva umanjujući pritom osjećaj bola. Imajte na umu da su istraživanja pokazala da do ovog otpuštanja endorfina ne dolazi prilikom treninga sa teretom, dakle, odlazak u teretanu vam neće osigurati ovaj nalet pozitivnih osjećanja. Ipak, ako vam trčanje nije zanimljivo, nađite neki drugi sport koji vam najbolje odgovara - možda je vaterpolo ili fudbal baš za vas. Koji god sport da izaberete, posvetite mu dio svog slobodnog vremena i sigurno ćete se osjećati bolje, a pritom ćete dovesti svoje tijelo u formu, što će vam, skoro sigurno, dodatno podići samopouzdanje.

Takođe, ukoliko se, recimo, odlučite za trčanje u slobodno vrijeme, učinite to sa namjerom da, na primjer, istrčite maraton koji će se održati za četiri mjeseca. U skladu sa tim, napravite nedjeljne rasporede treninga i pridržavajte ih se. Zamislite samo dan maratona i vaš osjećaj u momentu kada prekoračite završnu liniju. Takvi ciljevi će vas „držati” da ne odustanete od treniranja, bez obzira o kakvoj aktivnosti je

riječ.

Naučite nešto novoJedan od najproduktivnijih načina da provedete svoje slobodno vrijeme, sigurno je unapređenje vaših znanja i vještina jer na taj način unapređujete sebe i svoj kvalitet života. Živimo u vremenu kada se učenje kroz cijeli život podrazumijeva i u kome vlada velika tražnja za novim znanjima i iskustvima. Ukoliko već neko vrijeme planirate da naučite novi jezik ili da savladate neki komjuterski program, a primjetili ste da svoje vrijeme možete produktivnije da iskoristite, sada je pravo vrijeme za to - aktivirajte se, pronađite pravu obuku za sebe i budite istrajni. Ukoliko ipak niste za tako velike poduhvate, počnite od manjih. Na primjer, pozovite društvo i zajedno savladajte neku novu igru za kartanje ili se okrenite Internetu, velikoj riznici svega što bi moglo da vas zanima i izaberite temu koja vas već duže vrijeme intrigira. Na primjer, kako

najbrže riješiti Rubikovu kocku ili kako se stavlja brod u bocu i nađite odgovor.

Družite seJedan od najljepših načina za provođenje slobodnog vremena jeste druženje sa prijateljima. Kako biste osigurali dobru zabavu svima, probajte, na primjer, da organizujete za svoje prijatelje veče komedije gdje ćete svi da se oprobate u zabavljanju drugih kroz originalnost i duhovitost. Možete da organizujte i kolektivni odlazak u pozorište na predstavu za koju ste čuli da je urnebesna. Ukoliko vas pozorište ne zanima, još jedna odlična ideja za zabavno veče sa prijateljima jeste veče društvenih igara ili turnir komjuterskih igrica koje možete da organizujete jednom nedjeljno ili mjesečno, uz to da svaki put promijenite igru kako vam ne bi dosadila. Osim toga, možda je vrijeme da kontaktirate starog prijatelje i pozovite ga na kafu, možda je i on/ona baš mislio/la na vas.

Završite nedovršene obavezeUkoliko imate neke privatne ili poslovne obaveze koje već neko vrijeme odgađate, možda je vrijeme da im posvetite dio svog slobodnog vremena. Naime, što duže nešto ostavljate „za sutra” to vam veći teret postaje i oduzima vam više energije te vam savjetujemo da ovu naviku koliko je god moguće, svedete na minimum.

Odmorite seNaravno, kako nam je svima neophodan odmor, odvojite vrijeme i za to. Nekad vam se uopšte, ni po koju cijenu, neće ustajati iz kreveta ranije, niti će vam biti do crtanja ili trčanja i to je potpuno u redu, sve dok se ne dešava često i dok ne primjetite da vam se privatni život sveo na televizor i prebacivanje sa fotelje na kauč. Sve u svemu, bitno je da se na kraju dana osjećate ispunjeno i da znate šta ste i zašto radili tog dana.

reportaža


Superfinalisti:-Victorius Secret (Ekonomski fakultet Sarajevo)- Cosmopolitan (Fakultet tehničkih nauka Novi Sad)- PR Trio (Apeiron Poslovna

ekonomija – Banja Luka)-PR-ice (Fakultet humanističkih nauka – Mostar)- PR Team (Fakultet Poslovne Ekonomije – Travnik)

Osmočlani žiri u sastavu: Danijela Lalić, predsjednica žirija iz Novog Sada, Zlatko Malić (Caritas BiH), Lejla Brčaninović (Prime Communications), Džejna Bajramović (Fabrika Duhana Sarajevo), Adi Alić (Ekonomski fakultet u Sarajevu), Hana Kazazović (Prime Digital), Srđan Puhalo (Prime Communications) i Jagoda Matrak (Balkan Investment Bank) proglasio je tim Victorious Secrete sa Ekonomskog fakulteta iz Sarajeva za pobjednike III PR Challenge-a. Drugo mjesto osvojila je

takmičarska ekipa Cosmopolitan sa Fakulteta tehničkih nauka iz Novog Sada, dok je treće mjesto osvojila takmičarska ekipa PR Trio sa Fakulteta poslovne ekonomije iz Banjaluke. Pored glavnih nagrada žiri je dodijelio i nagrade za najbolju prezentaciju, najbolju PR strategiju, najinovativniji pristup i najkreativniji koncept.

Hana Kazazović o III PRC-uPohvale:Ono što bih pohvalila jeste veliki trud koji su sve ekipe uložile na

Završeno superfinale III studentskog takmičenja u PR-u

Superfinale trećeg po redu studentskog takmičenja u PR-u uspješno je završeno 18. maja u hotelu Sarajevo. Pet takmičarskih ekipa iz Mostara, Sarajeva, Travnika, Banjaluke i Novog Sada predstavile su svoje PR strategije za Balkan Investment Bank i Caritas BiH

Takmičarska ekipa “Cosmopolitan” sa Fakulteta tehničkih nauka iz Novog Sada


pripremu prezentacija i strategija. Zaista se vidi da su svi ozbiljno shvatili ovo takmičenje i da su se trudili da svoje znanje pokažu na najbolji način. Posebna pohvala ide zbog toga što su odlučili da se prijave na ovakvo tamičenje. Na prvi pogled možda to i ne izgleda kao neki posebno veliki izazov za studente, ali vjerujte da se iz svega ovog može izroditi puno toga pozitivnog za njih. Naime, u samom žiriju su prisutni oni koji rade stvarne poslove na mjestima koja će sutra ovi studenti možda obigravati i moliti za zaposlenje. Šta mislite ko će imati veće šanse – neki student koji je završio fakultet i ima diplomu sa visokim ocjenama ili student koga je neko vidio na takmičenju iz PR-a i imao priliku vidjeti na licu mjesta koliko ozbiljno pristupa nekom zadatku?Konkretan primjer:Zamislite da sutra Caritas BiH raspiše konkurs za PR asistenta i na njega se prijavi

30 tek završenih studenata bez radnog iskustva. Među njih 30 prijavi se i 2 iz ekipa koje su juče učestvovale u Superfinalu PR Challenge. Komisija odlučuje na osnovu predatih biografija, a u komisiji sjedi i Zlatko koji je imao priliku vidjeti “na djelu” to dvoje studenata, čuti ih kako pričaju, kako razmišljaju, koliko su se potrudili i uradili na konkretnom primjeru PR strategije.Ne kažem da bi oni bili najbolji izbor, ali su sigurno već sada postali vidljiviji na tržištu koje ciljaju kao neko svoje potencijalno zaposlenje. A konkurencija za zaposlenje je na svim tržištima u BiH zaista ogromna.I ako bi bilo mogućnosti za klađenje, onda bih lično tipovala na svakog od učesnika zbog toga što su se prijavom na ovakvo takmičenje već izdvojili iz mase i sebi dodali određeni konkurentsku prednost u odnosu na druge studente – proaktivnost i želju

za napredovanjem. A to je često osnovni preduslov za uspjeh u bilo kojem poslu.Mala doza kritike:Ono što upada u oči nakon slušanja svih prezentacija jeste to da studenti brkaju pojmove PR-a (odnosa s javnošću) i marketinga. Ja sam štreber po karakteru i opredjeljenju pa to meni možda malo više smeta nego drugima. Završila sam Poslovnu ekonomiju na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu i marketing mi je bio smjer koji sam izučavala, a PR smo samo pominjali usput. Međutim, kad sam po internetu počela da srećem tekstove o PR-u prvo što sam uradila jeste da pronađem što više literature o tome i da to malo bolje naučim. Tačnije, da savladam osnove i teoriju, jer samo tako mogu shvatiti bilo kakvu praksu.Zato mi je malo čudno da studenti koji se prijave na takmičenje pod imenom PR Challenge i dobiju zadatak da rade PR strategiju u

velikoj mjeri pobrkaju stvari i u svom izlaganju daju marketing alate i pričaju o marketingu. Da li je to do predavača i profesora ili do samih studenata ne znam, ali lično mislim da za praktičan rad u njihovom daljem životu to može biti otežavajuća okolnost.Kako reče Danijela Lalić, marketing i PR ne mogu ići jedno bez drugog i u praksi ih je teško zamisliti i primijeniti jedno bez drugog. Ali – da bi se oni mogli uspješno kombinovati neophodno je dobro znati šta pripada čemu i kako to sve primijeniti da bi se dobio krajnji cilj – uspješnija kompanija, proizvod i bolja prodaja.Pobjednička ekipa sa Ekonomskog fakulteta iz Sarajeva već 24. maja na višednevnoj edukativnoj konferenciji PROACTIVE će imati priliku slušati predavanja vrhunskih regionalnih i svjetski poznatih PR stručnjaka.

„Veoma pozitivno sam iznenađena ozbiljnim pristupom i entuzijazmom kojim su studenti pristupili rješavanju slučajeva. Sigurna sam da će im učešće na PR Challenge-u i povratne informacije koje su dobili od članova žirija biti korisno iskustvo koje će moći da iskoriste u daljem radu i usavršavanju “, istakla je Jagoda Matrak, direktorica korporativnih komunikacija Balkan Investment Bank.

Organizator PR Challenge-a je agencija Prime Communications koja kroz ovo takmičenje želi promovisati značaj PR struke i pružiti priliku studentima da primjene svoja teoretska znanja koja stiču na fakultetima u praksi i rade sa pravim klijentima.Više o projektu: www.pr-challenge.comŽiri III PR Challenge-a

istražujemo


Kako se studenti brucoši snalaze u novoj ulozi, ulozi jednog djela akademske sredine? Na koji način savladavaju jednu višu stepenicu u svom obrazovnom procesu, na koji način se snalaze na tom novom polju, pitali smo studente prvih godina studija na Univerzitetu u Banja Luci.Zaključna ocjena na cijelokupni dojam i organizaciju na svom matičnom fakultetu, brucoši su ocjenili sa vrlo dobrim prolazom ili sa ocjenom četiri.David Mastikosa, student prve godine na studijskom programu Muzička umjetnost – Kompozicija na Akademiji umjetnosti kaže da svaki problem na fakultetu rješava uz pomoć svojih starijih kolega koji su mu veliki oslonac u početnim studentskim danima. Potrebnu literaturu pronalazi unutar svog fakulteta, a što mu je potrebno fotokopira u skriptarnici. Hrani se u studentskoj menzi, a potrebne namirnice nabavlja kupovinom u supermarketima.

Profesori i studentska službaVećina ispitivanih je nezadovoljna dosadašnjim iskustvom u studentskim službama i tu vide nedostatke uglavnom u zaposlenom kadru, njihovim stepenom stručnosti i radnom neorganizovanošću. Studentkinja prve godine studija na Prirodno-matematičkom fakultetu, studijski program Matematika i informatika Suzana Komarčevski ističe da ulazi u studentsku službu jedino kada mora i kada treba priložiti potrebnu dokumentaciju. Ona fotokopiranje vrši u najjeftinijim banjalučkim fotokopirnicama, kako smatra da je većine njih skupa za mali studentski džeparac. “Vrlo sam zadovoljna radom, načinom pristupa predavača na fakultetu i njihovim načinom prenosa znanja nama brucošima, i oni su mi velika potpora u ovom novom školskom ambijentu, pored starijih kolega”, rekla je Komarčevska.Brucoškinja Bogdana Guskić sa Filozofskog fakulteta, studij Predškolsko vaspitanje pomoć prilikom studiranja dobija od starijih kolega, kao i potrebnu literaturu, koju jednim djelom nabavlja fotokopiranjem u skriptarnici na fakultetu. Za hranu se lako snalazi jer živi sa porodicom.Stariji studenti poručuju da svaki savjet se

ne prihvata zdravo za gotovo. Pogotovo ne one komentare o iskustvu i znanju profesora i njihovim često preuveličanim negativnim pogledima na rad predavača. Svakako u tome ima i odstupanja, samo je pitanje od kojih se izvora dobijaju komentari i validnosti informacija.Studentkinja druge godine studija na Medicinskom fakultetu, studij Farmacija Maja Gvozden kaže da svaki brucoš, pa i ostali studenti, prije usvajanja bilo kakvih priča o profesorima, prvo stupe u kontakt s njima i upoznaju se sa njihovim načinom rada, pa da iz sopstvenog doživljaja izvuku zaključak, a da to ne bude preuranjeno negativnostima drugih.Aleksandra Sekulić, studentkinja na studijskom programu Prostorno planiranje, Prirodno matematički fakultet ističe da se svaki problem od ishrane, fotokopiranja, nabavljanja knjiga i ostalih potreba prilikom studiranja lako rješava, ukoliko postoji saradnja među studentima i međusobno poštovanje i uspostavljanje dobrih odnosa sa profesorima.Takođe, jedan od bitnih savjeta koji studenti starijih generacija upućuju brucošima je taj da se dobro upoznaju sa potrebnom literaturom, koja se navodi pod obaveznom iz niza razloga, prije nego što ih nabave, jer se u većini slučajeva ispostavi da nije potrebna, a da pritom košta veći novčani iznos. Ostali savjeti iskusnijih studenata odnose se na redovno prisustvo na predavanjima, iz kojih je lakše

ustanoviti potrebnu literaturu, kao i savladati nastavne jedinice. Uz to svaki student treba ići na konsultacije koje profesori odrede u određenom roku i danu u sedmici i redovno učenje, kao i izbjegavanje kampanjskog učenja. Mladen Ćikić, student četvrte godine studija Arhitektura na Arhitektonsko-građevinskom fakultetu, ističe da prilikom studiranja su krucijalne prve dvije godine studija, koje treba položiti u roku, a ostale dvije će pritom lako biti završene. Cilj je stići na zlatnu sredinu, a blizu nje je i uspješan svršetak studija i dolazak do diplome. A to se sve postiže naporom i kvalitetnim radom i učenjem.Jovana Mlađenović, studentkinja prve godine studija Likovna umjetnost i grafika, navodi da svi brucoši kao početnici na fakultetima i ostali studenti trebaju da rade u timu, što je kako kaže dosta olakšavajuće kako za pripremanje ispita, radova za predavanja, tako i za fotokopiranje koje je jeftinije ako se vrši grupno.Zanimljivo je i to da studenti kao savjete izdvajaju baš one propuste i nedostatke koje su oni sami imali i susretali se u studentskim danima. Uz održavanje kolegijalnosti i poštovanja studenata međusobno, koje je glavno za njihovu saradnju i nakon završenih studentskih dana, važno je imati na umu izreku koja kaže od kolijevke pa do groba najljepše je studentsko (đačko) doba.

Pripremila: Bojana Sekulić

Studentski život u BanjaluciSvaki novi početak od osnovne, srednje škole, pa do fakulteta nosi neke nove promjene, potrebe, ali i podršku, savjet drugih starijih kolega i učesnika u cijelom obrazovnom procesu, kao i njima dragih osoba

Savjeti brucošima


O čemu sve treba da razmišlja budući student?Pored toga što se budući brucoši moraju pripremiti za fakultet koji će upisati moraju biti spremni i za studentski život koji ih očekuje. Najvažnije je znati odgovore na sljedeća pitanja: Gdje živjeti? Gdje se hraniti? Gdje učiti? Kako popuniti slobodno vrijeme?.Raznovrsna iskustva starijih studenata mogu biti korisne smjernice.Gdje živjeti?

Slađana Avramović (Medicinski fakultet) : Sve tri godine studiranja živim u stanu. Za mene je život u stanu bolji od života u studentskom domu jer imam više privatnosti i prostora. Nedostatak života u stanu je to što su stanarina i režije iz godine u godinu sve skuplji. Za stanarinu mjesečno izdvajam 200 KM, tako se otprilike kreću cijene stanarine na lokacijama bližim centru grada.Željka Maksimović (Filozofski fakultet) : Na prvoj godini fakulteta sam živjela u stanu ali sam zbog previsoke cijene stanarine prešla u studentski dom. Za život u domu mjesečno plaćam 10 KM i to je glavna prednost

doma. Studenti koji vole da se druže i vrijeme provode sa puno ljudi dom je pravo mjesto za njih. Glavni nedostatak života u domu je što nema privatnosti.Miro Janjić (Elektrotehnički fakultet) : Živim u domu već duži niz godina i zadovoljan sam takvom vrstom života. Ako se odlučite za život u domu morate biti spremni na suživot sa dosta ljudi, tolerisati tuđe navike i u nekoj mjeri promjeniti svoje, ali veoma brzo se naviknete na sve

što vas okružuje. Najvažnije je da imate sreće i nađete cimere sa kojima ćete se dobro slagati sve ostalo je stvar navike.Gdje se hraniti?

Ilijana Džudželija (Arhitektonsko-građevinski fakultet) : Pošto živim u studentskom domu uglavnom se hranim u menzi. Bonovi za menzu za čitav mjesec koštaju 75 KM. Hrana nije loša ali bi mogla biti bolja. Da biste dobili obrok u menzi potreban vam je žeton koji košta 3 KM i bon za određeni obrok koji želite. Bonovi se kupuju na blagajni studentskog doma uz priloženu abonentsku knjižicu koja takođe košta 3 KM. Dragana Nikolić (Fakultet Političkih nauka) : Živim u domu ali se rijetko hranim u menzi jer mi se ne sviđa hrana. Hranu kupujem ili spremam u domu.Slađana Avramović (Medicinski fakultet) : Na hranu mjesečno trošim oko 150 KM, uglavnom je spremam ili kupujem. Ponekad se hranim u menzi jer abonentsku knjižicu mogu dobiti i studenti koji nisu stanovnici doma.Gdje učiti?

Ilijana Džudželija (Arhitektonsko-građevinski

fakultet) : Ako se odlučite da živite u domu najbolje je da se, ako već niste, naviknete učiti u čitaonici. U sobi u kojoj živi troje ili četvoro ljudi je jako teško učiti.Ivana Stanković (Ekonomski fakultet) : Najbolje je učiti u čitaonici jer je radna atmosfera i brže se prelazi gradivo. Čitaone postoje u sklopu domova i fakulteta, a za 40 KM godišnje se može učiti u čitaoni univerzitetske biblioteke.Kako popuniti slobodno vrijeme?

Dragana Nikolić (Fakultet Političkih nauka): Većina studenata slobodno vrijeme popunjava izlascima i druženjima. Poznati studentski kafići su “KSB ili Indeks” i “Šestica” koji se nalaze u sklopu prvog i drugog paviljona studentskog doma.Pored tih studentskih kafića u Banjaluci ih je još puno, koji ćete odabrati zavisi od vrste muzike koju slušate, ali to je zanimljivo područje pa neka ga brucoši sami istraže. Takođe, vrijeme se kvalitetno može popuniti volontiranjem u nevladinim organizacijama jer se tako stiče određeno iskustvo, upoznaju se novi i zanimljivi ljudi i putuje se.

Pripremila: Milica Rodić

16 | BHSTUDENT | JUN 2011.16 | BHPotrošač

Prosječna sindikalna potrošačka korpa u distriktu Brčko za četvoročlanu porodicu košta oko 1.800 KM, izjavio je predsjednik Sindikata Distrikta Ilija Kalajdžić. Prosječan lični dohodak koji je, prema njegovom saznanju u februaru ove godine iznosio 821 KM, nije dovoljan, kako je ocijenio, ni za zadovoljene polovine potreba članova brčanske porodice. “Sindikalna potrošačka korpa, za razliku od statističke, koju, ko zna zašto, u posljednje vrijeme ne prezentuju zavodi i agencije za statistiku, ne sadrži samo izdatke za hranu i piće, nego i za školovanje dvoje djece, kupovinu odjeće i obuće, kao i troškove za stanarinu i održavanje kuće ili stana i za higijenu. Dakle, na odlaske na izlete, u bioskop, pozorište, u restorane, na sportske, kulturne i druge priredbe, brčanska četvoročlana porodica ne smije ni da pomišlja”, rekao je Kalajdžić.

Sindikalna potrošačka korpa 1800 KM

Cijene naftnih prerađevina na benzinskim pumpama širom BiH ponovno su se snizile u prosjeku za pet feninga. Korekcije su se dogodile uslijed smanjenja cijene barela sirove nafte na svjetskom tržištu, što se odrazilo i na rafinerijske cijene. S obzirom kako posljednjih sedmica cijene nafte na svjetskim tržištima konstantno padaju, što je već ranije izazvalo i pad cijena u BiH, najnovija pojeftinjenja

zasigurno su sa oduševljenjem dočekali svi bh. građani. Iz Udruženja naftnih prerađevina FBiH navode kako su se u ovom entitetu stvorili uslovi za pojeftinjenje svih prerađevina, odnosno i dizela i benzina, a u kojem iznosu će cijene biti smanjene, ovisi o odlukama distributera. „Podsjećamo da zbog obvezujuće primjene odredaba Zakona o unutarnjoj trgovini u FBiH po kojima se maloprodajne

cijene moraju zaokruživati i iskazivati prema važećim apoenima novčanica u BiH, korekcija, odnosno smanjenje cijena se mora iskazati u fiksnom iznosu, najmanje za pet feninga, navode u priopćenje naftaši iz FBiH. Isto tako, naglašavaju kako je obaveza korisnika naftnih prerađevina podnijeti prijavu promjene cijena četiri dana prije nadležnom Federalnom ministarstvu trgovine, tako da bi se na većini benzinskih stanica nove cijene naftnih prerađevina mogle dočekati brzo.

Potražite nas na: Portalmedia.ba, Intermezzo.ba i na Facebook.com

Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić i federalni dopremijer i ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Jerko Ivanković-Lijanović primili su u Sarajevu ministra poljoprivrede Republike Turske Mehmeda Mehdi Ekera. Dopremijer Jerko Ivanković-Lijanović izjavio je da je zahvalan turskom kolegi na pomoći koju je njegova zemlja pružila Bosni i Hercegovni, te da bi saradnja trebala biti poboljšana nakon predstojećeg potpisivanja bilateralnog Sporazuma o saradnji u oblasti poljoprivrede. „Turska je jedno od tržišta na kojem bismo mogli nadoknaditi očekivane gubitke u izvozu poljoprivrednih proizvoda koje će izazvati skorašnji ulazak Hrvatske u Evropsku uniju“, istakao je Ivanković-Lijanović. Dodao je da turski poljoprivrednici imaju sreću što je na čelu ministarstva poljoprivrede njegov kolega Eker koji je značajno povećao poljoprivrednu proizvodnju i podsjetio da naša proizvodnja podmiruje tek 20 odsto potreba Bosne i Hercegovine, te da iz turskog primjera možemo puno naučiti.

Ivanković-Lijanović: Na turskom tržištu bismo mogli nadoknaditi gubitke u izvozu nakon ulaska Hrvatske u EU

Iako je režim slobodne trgovine regulisan i garantovan u okviru CEFTA-e 2006. i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, naši izvoznici već godinama nailaze na brojne netarifne barijere, tehničke i administrativne, koje onemogućavaju naš izvoz, zaključili su ekonomski analitičari Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine (VTK BiH), Duljko Hasić i Igor Gavran. One s kojima se suočavaju u Evropskoj uniji (EU) su neupitne, jer ovise isključivo o (ne)usklađenosti sistema infrastrukture kvalitete u našoj zemlji s onim u EU. To ne znači da nemamo tijela za ocjenu usklađenosti koja rade po najvišim evropskim standardima ili da niti jedna nadležna institucija ne slijedi ove standarde, ali proces usklađivanja i ispunjavanja zahtjeva u ovoj oblasti zahtijeva

mnogo vremena te zbog opšte neučinkovitosti nadležnih vlasti jako kasnimo, dodaju analitičari VTK-a. Postojanje spomenutih barijera jedan je od osnovnih uzroka dugogodišnjeg enormnog deficita u našoj vanjskotrgovinskoj razmjeni, pogotovo sa susjednim zemljama i drugim članicama CEFTA-e 2006. Broj proizvoda koji se u ovakvim uslovima mogu konkurentno izvoziti na ova tržišta je vrlo ograničen te se veliki broj potencijalnih izvoznika destimuliše, spomenuli su Hasić i Gavran koji dodaju da se time stvara iskrivljena slika konkurentnosti u regiji i umanjuje realni potencijal našeg gospodarstva koje, u ravnopravnim uslovima, može ponuditi mnogo kvalitetnije i konkurentnije proizvode od trenutačno dominirajućih na našem i susjednim tržištima.

Izvoznici godinama nailaze na brojne netarifne barijere

Pojeftinjenje naftnih derivata

JUN 2011. | BHSTUDENT | 17BHPotrošač | 17

Federalni i kantonalni inspektori ponovno su krenuli u sveobuhvatnu akciju i kontrolu svih subjekata koji se bave proizvodnjom i prometom hrane i pića na području ovoga entiteta. Federalna uprava za inspekcijske poslove u cilju zaštite zdravlja stanovništva od zaraznih bolesti dala je preporuku svim nadležnim kantonalnim sanitarnim inspekcijama da zbog nadolazećeg ljetnog razdoblja u uslovima velikih vrućina pojačaju inspekcijski nadzor u objektima proizvodnje i skladištenja živežnih namirnica kako se ne bi događalo da se djeluje na terenu kada bude kasno, odnosno kada kvarljiva roba dođe u ruke građana. Iz inspekcije

naglašavaju kako se naročito treba skrenuti pozornost na objekte proizvodnje i lako kvarljivih namirnica, u koje prvenstveno spadaju meso i mliječni proizvodi. Ovakva kontrola potrebna je iz razloga što veliki broj restorana s brzom hranom ili pekara na neadekvatan način skladišti i priprema hranu te smo svjedoci skoro svakodnevnog trovanja hranom koja se konzumira u ovakvim objektima. Također, inspektori će obratiti pozornost i na skladišta robe u kojima se drži hrana, kao i na rok trajanja određenih namirnica, sastav namirnica i prijevoz namirnica od mjesta proizvodnje do mjesta prodaje.

Inspekcija u akciji

Potražite nas na: Portalmedia.ba, Intermezzo.ba i na Facebook.com

Načelnik Odjela za komunikacije u Upravi za indirektno oporezivanje BiH Ratko Kovačević rekao je da je iz BiH za četiri mjeseca 2012. izvezeno 1.766 tona mesa u vrijednosti od šest miliona KM. „Uvoz mesa u BiH povećan je u odnosu na prva četiri mjeseca 2011. godine kada je u BiH uvezeno 9.256 tona mesa, čija je vrijednost iznosila 32 miliona KM“, rekao je Kovačević i dodao da je smanjen izvoz, jer je za četiri mjeseca 2011. iz BiH izvezeno 1.617 tona mesa vrijednog pet miliona maraka. Istakao je da se meso uvozilo iz zemalja u regiju, te Njemačke, Holandije, Slovenije i

Italije. Predsjednik Udruge uzgajivača svinja RS-a Mišo Maljčić rekao je da su više puta upozoravali na problem prekomjernog uvoza mesa, ali da niko od nadležnih nije poduzeo nikakve mjere za ograničenje uvoza mesa, ali i drugih proizvoda koji su preplavili tržište. Svjesno se uništava domaća proizvodnja i uskoro nećemo imati ništa domaće u prodavaonicama. Pored toga, domaći proizvodi su mnogo kvalitetniji, dok su uvozni nižeg kvaliteta, ali i jeftiniji, zbog čega se i kupuju - rekao je Maljčić i dodao da su prosvjedi domaćih proizvođača jedini način da se spriječi prekomjeran uvoz.

BiH zatrpana mesom sumnjivog kvaliteta

Pušenje je još vodeća bolest ovisnosti u svim grupama stanovništva, često nedovoljno ozbiljno shvaćena, kako od građana tako i od stručne javnosti. Posljednja istraživanja u FBiH ukazuju na 37,6 odsto stalnih pušača u odrasloj populaciji, od čega 49,2 odsto muškaraca i 29,75 žena, dok se kod djece

bilježi čak oko 14 odsto pušača! Da bi problem pušenja trebao biti prioritet, govore podaci ZZJZ, prema kojima u vodećim uzrocima smrtnosti stanovništva s više od 60 odsto dominiraju bolesti srca i krvnih sudova i maligne neoplazme, koji se direktno povezuju s posljedicama pušenja.

Građani RS i BiH koji imaju zemlju a neće da je obrađuju uskoro će biti novčano kažnjavani ili će svoje parcele morati da ustupe onima koji su spremni da zasuku rukave i pozabave se zemljoradnjom ili voćarstvom. U Federaciji BiH, naime, već imaju zakon koji predviđa kazne za neradnike, dok je u Srpskoj u toku izrada strategije za to da se spreči držanje neiskorištene i neobrađene zemlje! Podsjetimo, prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu FBiH, kazna za zemljoposjednike koji zemlju ne koriste za poljoprivrednu proizvodnju iznosi i do 10.000 KM, a slična kazna bi mogla da bude i za „neposlušne” u RS. Istovremeno, procjene govore da u BiH ima više od pola miliona hektara neobrađenih parcela!

U FBiH puši 14 odsto djece!

Za neoranu njivu kazna 10.000 KM

zdravlje

Računari – jesu li i koliko štetni?

Dugotrajan rad na računaru može da bude uzročnik nekih oboljenja koja mogu biti bezazlena ali i krajnje ozbiljna. Iako se ne možemo pohvaliti većim brojem računara po glavi stanovnika, s vremena na vrijeme čuju se žalbe da su korisnici počeli da gube vid, da dobijaju bolove u leđima zbog nepravilnog držanja tijela ili dugog sjedenja za PS-jem, i sl.

Da li su računari štetni za zdravlje, da li zrače i koliko su ti zraci opasni po zdravlje korisnika? To su sve pitanja od kojih strahuju korisnici računara. Kako ne bi došlo do ozbiljnijih problema ili nepotrebnog trošenja novca na skupa liječenja potrebno je izvršiti preventivne mjere zaštite.

ČEGA SE PLAŠIMO?1 . ZRAČENJE Kao jedan od rizika koji prate rad na računaru pominje se i zračenje. Ima li straha od tih bojazni i da li sve komponente računara zrače? Da li koristiti CRT (monitor sa katodnom cijevi) ili LCD monitor (sa tečnim kristalima)? Smijemo li biti blizu monitora, na kojoj udaljenosti ?2. PROBLEMI SA VIDOMObični korisnici računara ili ljudi koji rijetko ili nimalo ne koriste računar boje se da će im on oštetiti vid. Da li ima straha od te bojazni? Kako se manifestuju problemi sa očima? Jedan od najčešćih simptoma je osjećaj pečenja u očima, crvenilo oka, zamor, a može se javiti i glavobolja . 3. BOLOVI U LEĐIMA I RUKAMAPored problema sa vidom, osobe koji svakodnevno koriste kompjuter, često osjećaju zdravstvene smetnje kao što su: bol i ukočenost vrata i ramena, bol u leđima, glavobolju, pritisak u glavi i vratu, bol i ukočenost ruku. Međutim, objašnjavaju stručnjaci, te smetnje su daleko više vezane za dugotrajno sjedenje na jednom mjestu, nego za upotrebu računara.

4. ZAVISNOSTDa li ima straha od zavisnosti, da li je potrebno ograničiti i kontrolisati vrijeme provedeno za kompjuterom? Simptomi zavisnosti od računara i novih tehnologija, uopšte, lako se prepoznaju: osobe provode mnogo vremena u radu sa računarom. Takođe primjećujemo da te osobe provode mnogo vremena i u obilascima prodavnica s tehničkom robom, koriste se računarskom terminologijom u svakodnevnom govoru i povlače se iz društva i škole kako bi više vremena provodili sa svojim ,,mezimcem,, . Često postoje i poremećaji sna i ishrane, nedostatak fizičke aktivnosti, problemi u odnosima ili problemi u školi i želja da se što više vremena provede pored računara.

KAKO SE ZAŠTITI?KAKAV MONITOR?

Računar sam po sebi ne zrači, već eventualno može da zrači samo monitor. Najveće zračenje

je sa zadnje strane i sa boka monitora, tako da je ispred monitora zračenje praktično zanemarivo i smanjuje se što je veća udaljenost oka.

Iako istraživanja koja su proteklih godina sprovedena na ovom polju ne pružaju nedvosmislene zaključke, prevladava mišljenje da slaba elektromagnetna polja oko kompjuterskih jedinica ne predstavljaju veći rizik po zdravlje ljudi (primjera radi, usisivač ili fen za kosu tokom rada proizvode magnetno polje koje je oko pet puta jače od magnetnog polja koje okružuje standardni kompjuterski monitor ). Međutim zbog nedovoljne obaviještenosti, veliki broj ljudi, većinom starija populacija, zazire od upotrebe računara.RADNO OKRUŽENJE Za ljudski organizam najpogodnije je prirodno dnevno osvjetljenje, međutim obično je nedovoljno u radu sa računarom jer znatno varira u toku dana i godine, pa je poželjno koristiti i dopunsko osvjetljenje. Treba izbjeći

Zračenje nije toliko opasno za zdravlje koliko je opasna svjetlost.



pojavu blještanja jer upravo ono može dovesti do zamora očiju i nikako ekran monitora okrenuti prema prozoru. Najgore je gledati monitor u mraku jer to dovodi do dodatnog naprezanja očiju. Vrijeme za računarom mora biti ograničeno. Zračenje nije toliko opasno za zdravlje koliko je opasna svjetlost. Oči stradaju upravo zbog svjetla. Svjetlost koju daje monitor je dosta jača od dnevne svjetlosti. Najopasnije je sjediti u mračnoj prostoriji i provoditi vrijeme za računarom. Tako oči najviše stradaju. Prostorija mora biti osvjetljena. Još jedan bitan faktor u očuvanju zdravlja i očiju jeste zamor. Najidealnije bi bilo, kada bi radili 45 minuta za računarom, poslije toga napravili pauzu 15 minuta i opet tako... Na taj način bi u velikoj mjeri sačuvali vid. Važno je napomenuti da, zbog bolje koncentracije u radu sa računarom, prostorija u kojoj se boravi treba, pored svega biti i dovoljno prozračena. POLOŽAJ TIJELA U RADU Ako često sjedite i provodite vrijeme za kompjuterom, trebalo bi da znate pravila o pravilnom položaju tijela za kompjuterom. Kada znate ta pravila mnogo je manja vjerovatnoća da dobijete glavobolju, bol ili trnce u ruci, vratu, leđima i druge zdravstvene probleme. Korisnici računara mogu izbjeći bolove koji nastaju usljed nepoštovanja ergonomskih pravila tako što će kao prvo pravilno postaviti monitor.

Podešavanje ugla gledanja, mogućnost okretanja monitora kao i podešavanje visine monitora potrebni su kako bi korisnik mogao ovisno o svojoj sjedećoj visini gledati sliku pod povoljnim uglom. Gornji rub ekrana treba biti u visini očiju tako da se gleda pod uglom od 10° do 20° prema dolje, u gornjoj trećini ekrana. Treba biti postavljen ravno ispred osobe na udaljenosti od oko 60 cm od očiju. Obratite pažnju na upotrebljavanje većih fontova kako bi izbjegli naprezanje očiju. Najvažnije je često skretati pogled sa ekrana, najbolje je, povremeno, gledati kroz prozor u daljinu ili neki udaljeni predmet u prostoriji, kako bi odmorili oči. Podesite pravilno rezoluciju na ekranu, tako da slike budu jasne. PAUZE U RADUPauze u radu su jako bitne i kod odraslih, a naročito kod djece. Rad na računaru je velik napor za ljudsko tijelo. Osim tijela umaraju se i oči. Oči se umaraju i ako je prostorija u kojoj radite na računaru nedovoljno prozračena. Djeca često padnu u “trans video igrica”, nesvjesna da su provela sate ispred monitora TV ekrana. Zato je potrebno praviti česte pauze u radu, a kad su u pitanju djeca ograničiti vrijeme na maksimalno 2 sata dnevno. Odrasli koji su prinuđeni da svoje radno vrijeme provode uz računar, potrebno je da prilikom pravljenja pauza urade kratke vježbe istezanja,

prošetaju ili jednostavno usmjere pogled kroz prozor. Da ne bi strahovali, važno je napomenuti da ozbiljniji psihološki ili zdravstveni problemi uzrokovani dugotrajnim korišćenjem računara veoma su rijetki. PREPORUKE STRUČNJAKAPreporuke, naravno, imaju i ljekari. Oni savjetuju da se na računaru bez prekida ne radi duže od dva sata, a bilo bi idealno ukoliko se za računarom ne bi provodilo više od šest sati dnevno. Budući da je to kod određenih profesija teško izvodljivo, preporučuje se veći broj kratkih pauza.Ljekari podsjećaju i na važnost redovnih kontrola vida, kao i na pravovremeno obraćanje zdravstvenim ustanovama ukoliko se pojave simptomi zdravstvenih poremećaja, kako bi se odmah prepisala adekvatna terapija.

Korisnici računara mogu izbjeći bolove koji nastaju usljed nepoštovanja ergonomskih pravila tako što će kao prvo pravilno postaviti monitor.

Na nedavno održanoj dvodnevnoj konferenciji “Liječenje ko-infekcija i inovativni pristupi u prevenciji HIV-a” učestvovali su brojni uvaženi stručnjaci iz regije koji su predstavili nove strategije i dali preporuke u borbi protiv širenja HIV epidemije.Nešad Šeremet, UNDP projektni menadžer HIV/AIDS projekta naglasio je da je ovaj projekat omogućio funkcionisanje 21 centra za besplatno testiranje u Bosni i Hercegovini u kojima se potpuno povjerljivo testiraju sve osobe koje žele da se testiraju. „Ključno je da građani i građanke BiH imaju informaciju da rano otkrivanje HIV-a i AIDS-a i uključivanje adekvatne terapije danas obezbjeđuje isti kvalitet života kao i ljudima koji ne žive sa HIV-om. Ova terapija se pruža u

kliničkim centrima u Banja Luci, Tuzli i Sarajevu a već od juna mjeseca UNDP će dostaviti 3500 Oral Quick testova koji osim HIV-a i AIDS-a otkriva i hepatitis jednostavnim uzimanjem brisa sluznice usta, bez vađenja krvi.“„Naša iskustva sa terena govore da osobe koje žive sa HIV-om ili AIDS-om u BiH, pored očiglednih zdravstvenih tegoba, imaju i problem socijalne ugroženosti zbog nemogućnosti da rade i zarađuju za život, koliko zbog zdravstvenih problema, toliko i zbog straha okoline kao posljedice neznanja i neupućenosti o HIV-u i AIDS-u. BiH spada u zemlje niske prevalencije što znači da imamo nizak broj osoba koje žive sa HIV-om te zbog ove činjenice upravo naglasak stavljamo na podizanje svijesti javnosti o HIV-u i AIDS-u kako bismo se adekvatno mogli baviti prevencijom HIV-a i AIDS-a“, rekao je predstavnik Udruženja Partnerstvo za zdravlje BiH Haris Karabegović.Na konferenciji je prikazan i dokumentarni film „Glasovi“ koji govori o zdravstvenim radnicima, humanitarnim i nevladinim organizacijama u borbi protiv HIV-a. Simon Constable, producent

filma navodi da stigma i diskriminacija prema ljudima koji žive sa HIV-om i AIDS-om i dalje predstavljaju najveći problem u svim dijelovima svijeta.Konferencija se održala pod posebnim pokroviteljstvom člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Komšića u organizaciji Udruženja Partnerstvo za zdravlje BiH, Globalnog fonda za borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije i UNDP-a u BiH.

Prevencija kao imperativ6. regionalna HIV i AIDS konferencija


predstavljamo studente

Adnan Imamović,je student matematike na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu i predsjednik Udruženja studenata PMF-a.

Kako si odabrao ovaj studij?

Kada sam upisivao fakultet moje želje su bile ili da postanem glumac ili da odem u Maleziju studirati ekonomiju. Kako se nijedno od toga dvoga nije desilo, ostala je dvojba između matematike i fizike jer sam oba predmeta, usudiću se reći, jako dobro znao i sudbina je na kraju odlučila da to bude matematika. Pored studiranja, aktivan si u NVO sektoru.Gdje to možemo čuti tvoje ime?

Jako dugo sam aktivan u radu raznih nevladinih organizacija. Mislim da ima već deset godina kako sam aktivan u radu Crvenog križa, kroz prikupljanje pomoći za ugrožene porodice, učešće u organizaciji takmičenja iz Prve pomoći, prikupljanje novčanih sredstava za one koji su usljed nekih prirodnih nesreća izgubili

osnovne stvari koje su potrebne za život, kao i još mnoge druge aktivnosti. Od 2009. radim i kao član Savjetodavnog odbora mladih (YAP) pri Populacijskom fondu Ujedinjenih nacija u BiH (UNFPA) i ovo je već drugi mandat, a iskreno se nadam da ću i dalje biti dio tima UNFPA-e. Od novembra 2011. postao sam predsjednik Udruženja studenata PMF-a.

Kako bi ti privukao mlade ljude u NVO?

Pa to nije neka stvar koja se postiže preko noći. Ja to radim svaki dan, zagovaram uključivanje mladih u bilo koji sektor NVO-a, odvajajući ih na taj način od ovisnosti o internetu, o drogama, od dangubljenja i mnogih drugih negativnih pošasti današnjice. Najbolji način za privući nekoga i kod nekoga razviti interes za bilo šta je da mu/im to pokažete dobrim i pozitivnim i da to nisu samo prazne riječi već da ličnim primjerom potaknete te ljude i da im date do znanja

da im to može samo koristiti i pomoći, a nikako odmoći. Tu bi naravno i nevladine organizacije trebale aktivnije da se uključe, da lobiraju i privlače mlade ljude.

Adnana Pidro, je studentica treće godine žurnalistike na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Osim što je dobar student, trenutno je angažovana i kao dopisnica za portal novinar.me, te volontira na Televiziji Sarajevo.

Kako uskladiš obavljanje prakse i dobre ocjene na fakultetu?

Osoba sam koja bolje funkcioniše pod pritiskom. Kad nemam obaveza ulijenim se. Fakultet koji pohađam ne oduzima previše vremena, predavanja i vježbe ne traju dugo, pa gotovo svaki dan imam nekoliko slobodnih sati koje

iskoristim za praksu. Pored svih obaveza uvijek nađem vrijeme za drage ljude, sve je stvar dobre organizacije.

Koliko je praksa potrebna studentima žurnalistike?

Praksa je studentima žurnalistike neophodna. Teorija bez prakse ne znači mnogo. Mi pripadamo generacijama koje uče mehanički, tako da i ono korisnih informacija što naučimo, zaboravljamo nakon položenog ispita (čast izuzecima). Kad sam tek počela raditi, shvatila sam koliko toga ne znam i koliko toga trebam naučiti. Svaki dan je novo iskustvo.

Šta je važnije - dobre ocjene ili poznavanje struke u praksi?

Mislim da je ipak malo važnije poznavanje struke, ali to ne znači da se studenti ne trebaju truditi i imati visok prosjek. Jednog dana kad se stanje u ovoj državi normalizuje, prosjek će biti veoma važan faktor za rangiranje uposlenika.

Šta misliš, da li je volontiranje nužno zlo ili je korisna potreba?

Smatram da je volontiranje korisna potreba. To je minimum koji biste trebali proći ako želite raditi kao novinari. Dok volontirate možete najviše naučiti, jer tad se niko ne plaši da imate pretenzije na njegovo radno mjesto i voljan je sa vama podijeliti iskustvo i znanje. Ipak nikome ne treba dopustiti da vas pravi budalom.

Boris Čović, je student druge godine komunikologije na Fakultetu humanističkih nauka Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru. Kaže da je dugo razmišljao, istraživao i testirao sebe prilikom izbora studija, a danas je nimalo ne kaje što je komunikologija bila njegov izbor.

Pored studiranja, aktivan si u NVO sektoru. U kojim organizacijama si aktivan?

Da, aktivan sam u NVO sektoru, trenutno kao član upravnog odbora Omladinske novinske asocijacije. Možete me čuti i na radio stanicama širom BiH u edukativnoj emisiji Savjeta za štampu pod nazivom ‘’Vaš glas u medijima-ZOOM’’.

Zašto NVO?

Zato što nudi ono što samo studiranje ne nudi. Nudi nova poznanstva, iskustva, neformalno obrazovanje, koje je jako podcijenjeno, a zapravo jako korisno. Nudi putovanja, upoznavanje različitih kultura i zemalja, razvijanje i usavršavanje vještina i talenata. I što je najljepše, ta prilika se nudi svima koji žele. Dakle, nema nekih posebnih procedura. Ako želiš biti aktivan, možeš.

Kako vidiš status studenata u BiH?

Studenti u BiH su previše pasivni. Naravno ne mislim na sve studente, ali generalno mislim da se olako prihvata ono što se pred njih servira. Na nepravdu rijetki reaguju, zbog straha od ovog ili onog profesora, često misleći da ne mogu ništa promijeniti. Mislim da to nije tačno i da trebamo shvatiti da fakulteti i postoje radi studenata, a ne obratno. Profesori su tu radi nas, a ne mi radi njih. Trenutno status studenta nije kakav bi mogao i trebao biti, ali svi skupa možemo uticati na promjenu.


Emina Kundo,je studentica druge godina žurnalistike na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, obavlja praksu na TV Hema.Kako uskladiš obavljanje prakse i dobre ocjene na fakultetu?

Uh, vrlo teško pitanje, zapravo, ni sama ne znam kako uspijem, vjerovatno je razlog što studiram ono što volim, a još kada uz to imate priliku obavljati praksu u struci koju studirate, onda i sve prepreke, kojih zaista ima mnogo, postaju premostive, i sve se nekako uskladi. Najbitnije je organizirati se i na vrijeme završavati obaveze.Zašto si se odlučila baš za žurnalistiku?

Pa, novinarstvo je nešto što me još od malih nogu privlačilo. To je posao u kojem ste uvijek u pokretu, u kojem uvijek znate više od ostalih. Imate priliku istraživati, činiti dobro za druge nudeći im informacije. Ne možete biti kvalitetan novinar ukoliko taj posao ne radite iz ljubavi. Morate biti svjesni da nemate radno vrijeme, da nemate odmor, da je vaš radni dan 24 sata, i ako to ne radite iz ljubavi, već se oslonite na materijalni dio, onda zaista ne možete očekivati uspijeh. Mene to sve privlači i, između ostalog, to su neki razlozi zbog kojih sam i upisala Fakultet političkih nauka i odabrala Žurnalistiku.Šta bi preporučila kolegama budućim novinarima, kako da pronađu praksu u struci?

Ono što me zaista uvijek iznenađuje, jeste što svi studenti pa i budući novinari, odmah žele postati urednici, raditi u „velikim“ medijima, što ih zapravo odvodi u zabludu. Za sve u životu se treba krenuti ispočetka, polako koračati stepenicama života, učiti svaki dan i od svih oko nas. Svako ima mjesto pod nebeskim svodom, bitno je izgraditi se u pravom smislu, i ne libiti se poslova volontera, već naprotiv, što više obavljati različite poslove, možda ni sami još uvijek ne znaju šta je to što žele da bude njihov posao u budućnosti.Kakvo je tvoje mišljenje generalno o mladima u BiH?

Mladi u BiH su vrlo zreli, vrlo talentovani, kreativni. Problem je što su lijeni, i ne žele poduzeti bilo šta što bi poboljšalo njihov položaj. Često nailazimo na stavove u kojima se izražava negodovanje mladih po ovom ili onom pitanju, ali, kada treba nešto konkretno učiniti, tu nastaje zatišje. Vjerujem da će generacije koje dolaze biti hrabrije i snalažljivije u ovakom okruženju u kakvom živimo. Naravno, nije ni nama mladima lako ako pogledate u kakvoj sredini živimo, ali, kap je ta koja preliva čašu, kada bi svaki mladi čovjek razmišljao na taj način, moglo bi se mnogo učiniti na poboljšanju položaja madih Bosne i Hercegovine.

Nedim Jahić, je student treće godine Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Kaže da mu je prvobitni odabir studija bio uslovljen i činjenicom što pravo nije imalo prijemni ispit, a to ljeto je išao na EXIT. Danas kaže da je Pravni fakultet bio odličan izbor. Nedim se aktivno bavi pisanjem i njegove kolumne možemo čitati na web portalu Radiosarajevo.ba. Možeš li našim čitaocima reći malo više o temama tvojih tekstova i kako si došao na ideju da pišeš?

U tekstovima nastojim povezati pravo sa problemima u društvu. Težim ka povezivanju jezika ulice i jezika akademije, nastojim ključna pitanja predstaviti jednostavnije od starijih autora. Počeo sam pisati na blogu, još od 2007. godine, kasnije se povezavši sa ljudima koji su blog koristili kao alat za aktivizam. Zahvaljujući novinaru Vuku Bačanoviću sam kasnije došao do BH Dana, a danas sam uglavnom okrenut portalu radiosarajevo.ba. Gdje ću dalje, to ćemo još vidjeti.Osim što pišeš, da li si aktivan još na nekom polju?

Radim kao nezavisni istraživač, bavim se potencijalima za izgradnju masovnog pokreta u Bosni i Hercegovini. Takođe, uključen sam u rad Inicijative mladih za ljudska prava u BiH, gdje sam trenutno fokusiran na inter-etnički dijalog, te pitanjem tranzicijske pravde. Sarađujem i sa Jedinstvenom organizacijom za socijalizam i demokratiju, nastojim se povezati sa različitim političkim pokretima i društvenim alternativama, te dati svoj doprinos.Puno se priča o odlasku mladih iz BiH. Da li bi ti otišao da imaš priliku?

Imao sam priliku ići na semestralnu razmjenu u Češku, na Masaryk Univerzitet u Brnu. Svakako, odlazak u inostranstvo je odlična prilika za nova iskustva i sticanje novih znanja. Kada razmišljamo o Zapadu, ne smijemo zanemariti da u pojedinim aspektima društvene djelatnosti tamo ne bi mogli postići ono za što su u Bosni i Hercegovini širom otvorena vrata. Potpuna apatija mladih, manjak ljudi koji nastoji kreativnim radom stvoriti nova dobra, zapravo znači i malu konkurenciju.

Irma Husić,je studentica Komunikologije na Fakultetu humanističkih nauka u Mostaru. Iako je nakon mature na Koledžu Ujedinjenog Svijeta dobila punu stipendiju za studij u SAD-u, nije otišla. Odlučila je ostati i upisati upravo ovaj studij.Pored studiranja, aktivna si na mnogo polja. Gdje to možemo čuti tvoje ime?

S obzirom da sa trenutno na zadnjem sesmestru, aktivnosti sam dosta smanjila jer se fokusiram na izradu diplomskog rada i pripremanje završnih ispita. Ipak, ono što bih izdvojila jeste da radim kao demonstratorica na nekim od stručnih predmeta na fakultetu, učestvujem u nekoliko projekata od kojih nisu svi direktno vezani za studij, saradnica sam na jednom studentskom portalu i članica udruženja “Volonteri u Gradu Mostaru”.Šta ti je najdraža aktivnost?

Aktivnost koja mi je trenutno najdraža i koja mi zaokuplja najviše pažnje je projekat „Studijsko putovanje u Berlin“ u kojem učestvuje grupa studenata Univerziteta „Džemal Bijedić“, a realizuje se u saradnji s njemačkom službom za akademsku razmjenu DAAD. Projekat će rezultirati putovanjem studenata u njemačku prestonicu u kojoj će raditi na projektu po nazivom „Kampanje – izazovi poslovnog i političkog komuniciranja“ u junu 2012.

Nedavno si dobila i nagradu „Srđan Aleksić“. Reci nam malo više o tome?

Spomenula sam da sam saradnica na studentskom portalu www.novinar.me , gdje je tekst za koji sam dobila nagradu i objavljen. Ideja za tekst je nastala na jednom treningu u Mediacentru u Sarajevu, ali sam ga tek nešto kasnije uspjela napisati i objaviti. Ove godine prvi put je dodjeljena i nagrada za tekstove na internet portalima, i to za tekst o zapošljavanju djece koja izađu iz domova za djecu bez roditelja. Nagradu nisam očekivala jer su svoje tekstove slali mnogi novinari iz cijele BiH,

ali mi je bila izuzetna čast primiti nagradu koja nosi ime čovjeka koji je sinonim za građansku odgovornost, hrabrost i solidarnost, jer je novinarstvo profesija koja podrazumijeva sve to.Prema tvom mišljenju, mogu li se studenti u BiH okarakterisati kao pasivni?

Studenti kao društvena grupa se ne mogu okarakterisati kao pasivni jer su dio svakodnevnih aktivnosti društva. Ipak, činjenica je da bh. studeni nemaju nemaju karakteristike „studenata revolucionara“ kao što je to negdje drugdje. To se može pripisati odgoju, jer je većina naših roditelja živjela u sistemu u kojem se niko nije bunio protiv vlasti, gdje je sve bilo sistemski uređeno, pa i vannastavne aktivnosti studenta i učenika. Što se tiče omladinskog aktivizma, istina je da je jako mali broj studenta involviran u organizacije i projekte koji stvarno nešto rade.

usavršavanje


Kako bismo objasnili pojam neformalnog obrazovanja, prvo ćemo da definišemo pojam formalnog.Formalno obrazovanje spada u one oblike obrazovanja koji se pojavljuju uglavnom u školskim institucijama i ono je propisano pravnim aktima. Znanja i vještine se stiču prema planu i programu koji je unaprijed predodređen i koji u manjem stepenu obraća pažnju na individualnost pojedinca. Znanje se usvaja postepeno, shodno uzrastu i zbog toga je izdjeljeno po razredima i stepenima (osnovna, srednja, visoka škola i fakultet). Iako je najtipičniji primjer formalnog obrazovanja škola, formalnom obrazovanju pripadaju svi sadržaji i institucije za koji važe isti principi (na primjer, polaganje vozačkog ispita). Formalno obrazovanje se sporije mijenja u skladu sa potrebama društva i to je ujedno i njegova osnovna mana. A uporedo sa formalnim obrazovanjem razvija se i neformalno obrazovanje.Kako se razvijalo društvo, proizvod većeg stepena obrazovanja bilo je povećanje i apetita za usavršavanjem. Ovaj “fenomen” je uslovljen ubrzanim razvojem nauke i tehnologije. S obzirom na prirodu formalnog obrazovanja i “pravilima organizovanja” toka učenja, ono nije

moglo uvijek držati korak sa razvojem novih znanja i nastanak neformalnog obrazovanja se upravo na ovim nedostacima temelji. Dakle, neformalno obrazovanje služi da dopuni formalno i da nam da priliku da pristupimo svim onim sadržajima koji su u formalnom nepristupačni ili čak potpuno netaknuti (razni kursevi specifičnih vještina, praktičnih poslovnih znanja, ličnog usavršavanja poput plesa, pisanja....). U nekim slučajevima, zbog nedostatka dovoljno efikasnog modela fleksibilnog formalnog obrazovanja, neformalna edukacija je nosilac smanjenja jaza između postojećeg i potrebnog obrazovanja, naučnih disciplina i želja mladih ljudi. Neformalno obrazovanje se sprovodi kroz aktivnosti kao što su kursevi, seminari, predavanja, konferencije, radionice, razni tipovi treninga, kao i volontiranje.Karakteristike NO Iako neformalno obrazovanje nije zakonski propisano i ne postoje direktno određena pravila kako ono treba da izgleda, mora postojati okvir u kome će se ono sprovoditi, kao i unaprijed razrađeni ciljevi i zadaci koje će pratiti i koji će biti prilagođeni ciljnoj grupi. Upravo zbog diferencijacije edukativnog sadržaja, on mora biti fleksibilan kako bi odgovarao svim polaznicima. Ono što je tipično za neformalno obrazovanje je da postoji dobrovoljno učešće polaznika tih kurseva, seminara i slično, često nezavisno od godina, iskustva i prethodnog obrazovanja. Predavač mora biti obučena i kompetentna osoba i njegova uloga nije da samo “predaje” polaznicima već između njih mora postojati razmjena iskustava i vještina, i učenje kroz

praktičan rad, tako da oni koji uče postaju aktivni činioci procesa učenja.Neformalno obrazovanje nudi mnoštvo programa edukacije, koji se mogu svrstati u dvije široke kategorije i ovi programi su namijenjeni najrazličitijim ciljnim grupama:- Obrazovni programi (za sticanje različitih znanja i vještina)- Programi koji se tiču vaspitanja (učenje stavova i pozitivnih životnih vrijednosti).Ciljna grupa u neformalnom obrazovanju ne poznaje godine (naravno, mora biti u realnim mogućnostima vezanim za sam program). Za neke osobe ono može biti čak jedino moguće i jedino dostupno obrazovanje, jer su im, iz raznih razloga, vrata formalnog, instucionalnog obrazovanja zatvorena. Takođe može da bude od velike pomoći ljudima koji su stekli formalno obrazovanje ali im ono nije dovoljno pa ga u tom slučaju određujemo kao “učenje i osposobljavanje odraslih za rad, život, društvene aktivnosti koje ne podliježu direktno standardizaciji i strogim postupcima verifikacije”.Sa druge strane, stečeno formalno obrazovanje određenoj osobi može biti od velike praktične koristi u nekim slučajevima, ali se često formalno obrazovanje završava nakon studija (osnovnih i postdiplomskih). A ako osoba slijedi koncept stalnog učenja kroz život, onda joj, osim kroz sticanje praktičnog i životnog iskustva, i mogućnosti neformalnog obrazovanja mogu biti od velikog značaja. I kad osoba zađe u 30-te, 40-te, 50-te i kasnije godine. Nikada nije kasno za usavršavanje.

Neformalno obrazovanje

Šta je neformalno obrazovanje i kako može pomoći u zapošljavanju?

Neformalno obrazovanje sve više izlazi iz sjenke u kojoj je bilo. Sve je cjenjeniji stav da je mogućnost usavršavanja kroz cijeli život postala neophodna i da je neformalno obrazovanje to u potpunosti omogućilo

Neformalno obrazovanje služi da dopuni formalno i da nam da priliku da pristupimo svim onim sadržajima koji su u formalnom nepristupačni ili čak potpuno netaknuti (razni kursevi specifičnih vještina, praktičnih poslovnih znanja, ličnog usavršavanja poput plesa, pisanja....)

MAJ/JUN 2012. | STUDENT INFO| 23

Senita Slipac, predsjednica Fondacije Bosana

Borimo se za bolji pristup školovanju i zaposlenju

intervju

Šta vas je motivisalo na osnivanje fondacije?

Svi mi što živimo vani imamo želju da na neki način pomognemo zemlji iz koje dolazimo. Ja sam tu želju imala godinama, ali nisam mogla da nađem organizaciju za koju bih mogla da radim jer mi se nije svidio kvalitet programa ili to što su radili. Mislim da je jako bitno da slušamo ljude koji žive u BiH, šta im je potrebno jer oni najbolje znaju šta njima treba, ali isto tako treba da ljudi u BiH imaju volju da saslušaju ljude iz vana jer mi možemo da ponudimo dosta novih i kreativnih ideja, uključujući sredstva jer jedino tako zajedno možemo postići prave rezultate. Koji su najvažniji ciljevi udruženja?

U sažetim rečenicama cilj nam je da pomognemo omladini iz cijele BiH da imaju bolji pristup školovanju i zaposlenju kako bi mogli da sebi obezbjede dostojanstven i samostalan život. To postižemo kroz stipendije da se omladina školuje ili dogradi svoje profesionalno znanje/zanat kako bi lakše našli posao. U 2012. bi voljeli da pokrenemo projekat za omladinu koja je završila zanat ili školu ali ne mogu da nađu taj prvi posao jer nemaju iskustva i niko ne želi da im pruži prvu šansu. Po kojim kriterijumima određujete stipendiste, da li se raspisuje konkurs ili prema preporuci?

Trenutno imamo 12 stipendista iz skoro cijele BiH i cilj je da dodamo još 10-ak za sljedeću školsku godinu. Studenti se biraju tako što dajemo prednost omladini koja živi u domu za nezbrinutu djecu ili studentima koji su u teškoj

ekonomskoj situaciji zbog koje ne mogu da si priušte školovanje. Pri selekciji, gledaju se isto njihove ocjene, odgovor na esej, preporuke, dokaz o malim primanjima i konačno intervju. Studenti koji su primljeni, od naše stipendije dobiju: plaćen smeštaj po potrebi, sve troškove školovanja, i još 150 KM mjesečno za džeparac. Pored stipendije, radimo i projekat u Domu Zenica gdje pružamo djeci dodatne instrukcije kako bi uradili zadaću, položili ispite i pored toga stekli dodatno znanje ostalih predmeta, sporta, hobija. Ovaj projekat je posebno uspješan jer je veliki broj studenata popravio ocijene i vladanje pa bi voljeli proširiti i u ostale gradove po BiH. Cilj je da sutra ti studenti imaju veću šansu i interes za fakultet za koji se nadamo da ćemo moći pomoći realizovati. Nakon dobijanja stipendije, da li i dalje pratite rad i razvoj vaših stipendista?

Kako bi održali stpendiju, studenti moraju da održe vrlo dobar prosjek ocjena, da predaju račune svaki mjesec, i da odrade najmanje mjesečno 10 sati volonterskog rada. Mi smo redovno u kontaktu sa studentima, barem jednom u dvije sedmice da čujemo kako idu predavanja, ako imaju kakvih problema i najviše da ih podržimo. Na koji način prikupljate sredstva i kako privlačite donatore?

Do sada, naš glavni način prikupljanja sredstava su humanitarni koncerti koje održavamo jednom godišnje u junu, i onda tu i tamo radimo manje zabave kako bi prikupili dodatna sredstava. Naravno imamo i web stranicu preko koje se može donirati tokom cijele godine. Način na koji privlačimo donatore je činjenica da radimo nešto vrlo specifično, da se zna tačno

gdje idu sredstva (znači transparentni smo do najmanjeg detalja i donacije) i to što smo do sada imali veliku sreću da nam je naš glavni sponzor pokrio sve troškove kako bi mogli da kažemo da 100% od svih donacija što smo do sada primili - idu direktno za djecu i omladinu u BiH. To je jako bitno donatorima da vide, jer najveći je problem baš taj što donatori ne znaju koliko procenata od njihove donacije stvarno završi kod onih što bi trebalo. Velika stvar je to što promijeniti život omladini u Bosni ne zahtijeva puno novca tako da sa jako malo sredstava možemo da pomognemo puno studenata. To motiviše ljude da daju novac i do sada smo imali veliku sreću što smo nailazili na jako plemenite ljude. Kako posmatrate razvoj BiH sa stanovišta ljudskih prava, razvoja obrazovanja i sl.?

Tu mislim da zaostajemo i da se nije adekvatno posvetilo vremena poslije rata kako bi se osiguralo kvalitetno i ravnopravno obrazovanje. Škola sa dva krova je nešto najgore što se moglo dozvoliti za edukaciju BiH djece i omladine jer kroz takvo školovanje, nemoguće je očekivati da će buduća generacija poštovati i podržavati ljudska prava. Vaša vizija razvoja fondacije?

Moja vizija je jako jednostavna a to je da promjenimo mišljenje ljudi o djeci iz doma i onih koji dolaze iz teških ekonomskih sredina, da pokažemo da su jako čvrstog karaktera, voljna da uče i rade, i da budu produktivni dio svoje sredine. Želim da svi učenici završe fakultete i da ih osposobimo za dobar život gdje će i oni da nastave sutra da pomažu drugima. Rođena ste Banjalučanka, dolazite li kad u BiH i rodni grad?

Na žalost, ne dolazim često u BiH koliko bih voljela ali opet dođem svake druge godine. Bila sam sada u februaru radi konferencije i nadam se da ću opet doći na ljeto da obiđem studente. Banjaluka je i dalje za mene najljepši grad i rado odem i provodim vrijeme u svom gradu.

Već duži niz godina Fondacija “Bosana” iz Los Anđelesa, predvođena Banjalučankom Senitom Slipac, humanitarnim projektima pomaže djeci, učenicima i studentima bez roditeljskog staranja u našoj zemlji

Senita Slipac, (lijevo) i Amra Silajdžić, prva ambasadorka Fondacije

Svi zainteresovani mogu da se jave Seniti Slipac ako imaju dodatna pitanja ili da odu na web stranicu www.bosanafoundation.org


psihologija

SEDAM VRSTA INTELIGENCIJEŠta znači biti pametan?!

U poslu, mi tradicionalno definišemo pamet kao sposobnost rješavanja problema i brzo razumijevanje. U stvari, brzina je identifikovana i usvojena kao osobina intelekta. Ipak mnoga svjetska otkrića nisu došla na osnovu brzine već istrajnosti, kreativnosti i teškog razmišljanja. Tomas Edison je radio gotovo kao fizički radnik dok nije otkrio sijalicu. On je bukvalno probao hiljadu puta dok nije uspio. Dakle, sijalica nije došla brzo.

Mnoga naša vjerovanja o inteligenciji su posljednjih godina poljuljana. Među onima koji su najviše uzdrmali naše znanje bio je dr. Hauard Gardner, čija knjiga Okviri Uma govori o sedam vrsta inteligencije. On smatra da inteligenciju mjerimo vrlo usko.

Evo Gardnerovih sedam originalnih vrsta inteligencije. Sedam načina na koji možete organizovati intelekt po kategorijama; sedam načina da bolje razumijete svoju prirodu.

1. VERBALNA INTELIGENCIJA Pamet riječi. Odnosi se na riječi i jezik, spsobnost da zamislimo i komuniciramo kroz verbalne termine. Biti leksički pametan.

2. VIZUELNA INTELIGENCIJA Pamet slika. Zasniva se na čulu vida ili sposobnosti vizuelizacije; sposobnost da se misli kroz oblike ili rasporede, da se tumače simboli i zamisle mogućnosti. Ukoliko imate jaku vizuelnu inteligenciju, vjerovatno ćete svoje ideje crtati na papiru i predstavljati slikama.

3. FIZIČKA INTELIGENCIJA Pamet tijela. Odnosi se na fizički pokret: sposobnost da se ‘misli tijelom’, da se stvari razumiju uz pomoć fizičkog kontakta; saznanje kroz dodir.

4. MUZIČKA INTELIGENCIJA Muzička pamet. Zasnovana na nečijoj mogućnosti da prepozna melodijske motive i da muzički misli, da instinktivno predosjeti melodijske, ritmičke i harmonijske ‘događaje’; da koristi zvuk i ritam za elokventnije izražavanje misli.

5. MATEMATIČKA I LOGIČKA INTELIGENCIJA Logička pamet. Nekada nazivana naučnom inteligencijom, ona se zasniva na moći rasuđivanja i mogućnosti baratanja brojevima i formulama, odnosno izgradnje sistema argumentacije (Mensa testovi mjere upravo ovaj tip inteligencije).

6. INTERPERSONALNA INTELIGENCIJA Društvena pamet. Usmjerava naše odnose sa drugim ljudima; visoka empatija karakteristična je za ovu vrstu intelekta i pomaže nam da se dobro odnosimo prema svim tipovima ljudi.

7. INTRAPERSONALNA INTELIGENCIJA Unutrašnja pamet. Odnosi se na našu sposobnost da gledamo

unutar sebe i da razumijemo sebe, svoju suštinu i osjećanja. Jak osjećaj sebe.

Ako želite da sami sebi pomognete u procesu učenja evo sugestija Tomasa Armstronga, autora knjige Seven Kinds of Smart šta trebate raditi za svaku vrstu inteligencije.

Verbalna: Artikulišite stvari svojim riječima. Zapišite ih. Vizuelna: Nacrtajte mentalnu mapu svojih ideja. Napravite šemu koja će se pred vašim očima odmotavati kao da je u pitanju film. Fizička: Koristite slikovne karte da rasporedite i izmiješate ideje. Oponašajte aktivnost ili informaciju koju ste naučili/spoznali. Muzička: Komponujte džingl ili rimu da opišete muzički doživljaj. Slušajte muziku koja vam se sviđa dok učite o njoj.

Da li je to postizanje visokih rezultata na testu inteligencije ili na školskom testu koji provjerava sposobnosti. Jesu li pametni oni koji imaju izvanrednu memoriju?! U mnogim školama djecu odvajaju prema rezultatima, oni sa visokim ocjenama dobijaju više pažnje i više privilegija od onih sa nižim ocjenama


Matematička: Nacrtajte ideje. Smislite formulu da je objasnite, npr.: Svjesnost puta Ponašanje jednako je Vještina. Intrapersonalna: Razmišljajte o tome šta vam nešto znači. Razmišljajte o svojim prošlim iskustvima kako bi dobili potvrdu onoga što učite ili kako to možete iskoristiti. Interpersonalna: Raspravljajte sa subjektom. Naučite nekoga nešto. Pretvorite to u timsku aktivnost u kojoj svako uči nekog drugog.

Kako se mjeri inteligencija?Test inteligencije je instrument za mjerenje koeficijanta inteligencije (Intelligence Quotient – IQ) i predstavlja odnos između postignutih rezultata na testu inteligencije i skora koji postiže prosječna osoba istog uzrasta na istom testu, kada su oba skora izražena istim načinom obilježavanja.

Inteligencija se mjeri na sljedeći način. Prosječni koeficijent inteligencije (IQ) iznosi 100, a prosječni centil je 50. Prosječni rezultat je onaj između 25. i 75. centila (IQ/sd15 90-110) kojeg ostvari 50% ukupne populacije. Rezultat iznad 75. centila (IQ/sd15 > 110) je iznadprosječan i istog može ostvariti manje od 25% ukupne populacije. Rezultat iznad 90. centila (IQ/sd15 > 120) je visoko iznadprosječan kojeg može ostvariti jedva 10% ukupne populacije. IQ/sd15 131 ili više, odnosno centil 98 ili više znači da je postignut rezultat u granici od gornjih 2% ukupne populacije na testu inteligencije što znači da

je tako ispunjen uslov za prijem u članstvo Mense.

Testovi inteligencije koji se upotrebljavaju za testiranje u Mensi nemaju nikakve veze sa opštim znanjem, kulturom i sl. U potpunosti su zasnovani na grafičkim elementima kako bi objektivno mjerili urođenu (često se naziva i logička) inteligenciju.

Kako mogu postati član Mense BiH?Članstvo u Mensi ostvaruje se samo na jedan način: polaganjem testa inteligencije kojim se utvrđuje koeficijent inteligencije (IQ) pri čemu minimalni ostvareni rezultat mora biti 133 ili više po Bineovoj, odnosno 148 i više po Katelovoj skali.

Kada tumačimo testove mi uglavnom koristimo Katelovu skalu koja utvrđuje

148, 152 i 156 IQ što naše članove svrstava u svega 2 posto ukupne populacije koja ima potencijal da ostvari ovaj rezultat.

*Tekst preuzet sa sajta Mensa BiH


pitali smo se

Na listi 500 najboljih univerziteta na svijetu prvih 10 mjesta zauzimaju osam američkih i dvije britanske visokoškolske institucije. Visoko se kotiraju Kalifornijski univerzitet, britanski Kembridž, Univerzitet za tehnologije u Kaliforniji, Prinston, Univerzitet Kolumbija, Univerzitet u Čikagu i Oksford iz Velike Britanije. Na listi najboljih svjetskih univerziteta ima dosta evropskih, prije svega francuskih i italijanskih, zatim ruskih, japanskih i brazilskih, dok se sa prostora bivše Jugoslavije visoko kotiraju samo univerziteti u Ljubljani i Zagrebu. Jasno je da univerziteta iz BiH na ovoj listi nema, a mi vam donosimo kratki opis pet najboljih univerziteta na svijetu:

UNIVERZITET HARVARDUniverzitet Harvard ili jednostavno Harvard je najstariji univerzitet u Sjedinjenim Državama. Jedan je od najprestižnijih američkih univerziteta i član tzv. Lige bršljana. Harvard je privatni univerzitet smješten u Kembridžu u saveznoj državi Masačusets. Takođe je i prva i najstarija korporacija u sjevernoj americi osnovana 1636. godine. Nazvan je po svešteniku Džonu Harvardu.

Na Harvardskom prostoru i kampusu nalaze se učionice, parkovi, atletski klub, veslački klub, stadion, crkva, knjižara i sve što je studentima potrebno.Na Harvardu predaju istaknuti profesori sa svih strana svijeta. Na njemu se studenti mogu pridružiti grupi koja im najviše odgovara npr. grupa za sport, šah, biologija ili pak politiku, glumu, pravo itd.Na Harvardu se nalaze sljedeći istraživački instituti:• Broad Institute of MIT and Harvard• Harvardski Institut za klinička istraživanja• Harvardski Institut za ekonomske nauke• Harvarski Ukrajinski istraživački institut• Institute for Quantitative Social Science• Redklif Institut za napredne studije• Šepens Aj istraživački Institut• V. E. B. Du Bojs Institut za istraživanje afričkih i afro-američkih naukaPoznati koji su studirali na Hardvardu• Al Gor - američki političar i dobitnik Nobelove nagrade• Mark Zakerberg - osnivač Fejsbuka• Džon F. Kenedi - 35. američki predsjednik• Barak Obama - 44. američki predsjednik i dobitnik Nobelove nagrade• Džek Lemon - glumac• Natali Portman - glumica• Mira Sorvino - glumica• Vuk Jeremić - političar ministar spoljnih poslova Srbije

MASAČUSETSKI TEHNOLOŠKI INSTITUT Toje privatno istraživački univerzitet u američkom gradu Kambridže, država Masačuset. Osnovao ga je Vilijam Barton Rodžers 1861. kao

odgovor na brzu industrializaciju SAD-a, gdje je osnova obrazovanja kroz praksu tj. upotrebu laboratorija.MIT je skraćenica za Institut tehnologije Masačusetsa (engl. Massachusetts Institute of Technology, MIT) privatni istraživački univerzitet u Kembridžu (dio Bostona) u američkoj državi Masačusets. MIT se sastoji iz 5 škola i jednog koledža sa 32 akademska odsjeka. Rad univerziteta se bazira na naučnom i tehničkom istraživanju.MIT je osnovao Vilijam Barton Rodžers 1861. kao prirodnu podršku nagloj industrijalizaciji SAD. Institut je podsjećao na njemačke i francuske politehničke akademije, ali se MIT isticao upotrebom eksperimenata u nastavi (princip: „nauči radeći“). Za vrijeme Drugog svjetskog rata stručnjaci MIT-a su doprinijeli razvoju računara, radara i inercijalnog navođenja za vojne svrhe. Poslije rata MIT je proširio svoje djelatnosti na društvene nauke (ekonomija, lingvistika, menadžment).Na MIT-u trenutno radi 998 predavača, a studira 4.127 studenata i 6.126 poslediplomaca.Nobelovu nagradu je osvojilo 26 bivših studenata

Zašto su najbolji?Američki univerzitet Harvard prvi je na listi najboljih univerziteta u svijetu koju je izradio Centar za svjetsku klasu univerziteta. Vodeća institucija za rangiranje univerziteta pri šangajskom Džio Tong Univerzitetu drugo mjesto je dodjelila Stendfordu, a treće Tehnološkom univerzitetu sa Masačusetsa

Top 5 fakulteta na svijetu

Harvard je jedan od najboljih Univerziteta u svijetu i godišnje daje mnogo naučnika, pisaca i političara koji se kasnije proslave.

Količina novca koju MIT dobija i troši na naučna istraživanja je među najvećima od svih univerziteta u SAD (9,98 milijardi dolara 2007.).


MIT-a, 26 profesora i 15 drugih istraživača (ukupno 64 - neki profesori su bili i studenti MIT-a).

KEMBRIDŽ UNIVERZITETUniverzitet u Kembridžu je univerzitet u gradu Kembridžu u istočnoj Engleskoj. To je drugi najstariji anglofonski univerzitet na svijetu koji radi neprekidno od osnivanja. Njegovo ime se nekada označava sa: Cantab., što potiče od latinskog imena grada Kembridž: Cantabrigia, Cantabrigiensis.Moto univerziteta je: Hinc lucem et pocula sacra, što na latinskom znači: „Odavde svjetlost i dragocjeno znanje“.Univerzitet je osnovala grupa učenih ljudi koji su 1209. otišli iz Oksforda poslije sukoba sa tamošnjim žiteljima. Univerziteti u Oksfordu i Kembridžu su vremenom postali značajan dio britanske kulture i istorije. Vijekovima se među njima razvijao rivalitet.Univerzitet u Kembridžu je dao 81 dobitnika Nobelove nagrade (do 2008), što je više nego bilo koji drugi univerzitet u svijetu. Godine 2008. Univerzitet je imao 8.614 nastavnog osoblja i 18.396 studenata (12.018 na osnovnim studijama i 6.378 postdiplomaca). Univerzitet je 2006. raspolagao sa 4,1 milijardom funti (7,9 milijardi dolara) sredstava. Kembridž je organizovan na principu autonomnih i samoupravnih koledža, koji svi imaju svoju imovinu i prihode. Većina koledža obrazuje studente u širokom spektru akademskih disciplina, iako se neki specijalizuju za pojedine oblasti (recimo, Gonvilov i Kajusov koledž je naročito jak u medicinskim naukama). Na svim fakultetima, školama i odsjecima mogu se sresti studenti i nastavnici sa raznih koledža.Fakulteti su odgovorni za predavanja, seminare, istraživački rad i utvrđivanje nastavnog programa. Njih nadgleda poseban savjet. Centralnu administraciju univerziteta predvodi

vice-kancelar (ima funkciju rektora). Biblioteke postoje na svim nivoima, od Univerziteta (Univerzitetska biblioteka Kembridža), preko odsjeka, do multidisciplinarnih biblioteka u pojedinim koledžima koje služe uglavnom studentima na osnovnim studijama. Univerzitet u Kembridžu danas ima 31 koledž, od kojih 3 primaju samo djevojke. Svi ostali koledži primaju studente oba pola. U Kembridžu postoji i par teoloških koledža koji su u labavoj zajednici sa Univerzitetom.

UNIVERZITET STANFORD Univerzitet Liland Stanford Džunior (engl. Leland Stanford Junior University), poznatiji kao Univerzitet Stanford (engl. Stanford University) ili Stanford (engl. Stanford), je privatni univerzitet u Stanfordu, Kalifornija u Sjedinjenim Državama.

Stanford su 1885. osnovali bivši guverner kalifornije i senator Liland Stanford (Leland Stanford) i njegova supruga Džejn Lejtrop Stanford ( Jane Lathrop Stenford), kao uspomenu na njihovog sina Lilanda Stanforda mlađeg (Leland Stanford Jr.) koji je umro od tifusa u Evropi nekoliko nedjelja prije šesnaestog rođendana. Na Stanford se svake godine upiše oko 6.800 studenata osnovnih studija i oko 8.000 studenata postdiplomskih studija iz Sjedinjenih Država i cijelog svijeta. Univerzitet se nalazi u Silicijumskoj dolini, a njegovi diplomci osnovali su kompanije kao što su Hewlett-Packard, Sun Microsystems, Nvidia, Yahoo!, Cisco Systems, Silicon Graphics i Google.

UNIVERZITET BERKLI, KALIFORNIJAUniverzitet Kalifornije, Berkli (takođe se pominje kao UC Berkele i Berkliju, u Kaliforniji, ili jednostavno CAL) je javni istraživački univerzitet smješten u Kaliforniji,

SAD. Univerzitet zauzima 6,651 hektara, na istočnoj strani zaliva San Franciska sa centralnim kampusom prostire se na oko 200 hektara. Berkli nudi oko 350 osnovnih i poslijediplomskih programa u širokom spektru disciplina. Osnovan je 1868. kao rezultat spajanja privatnog koledža u Kaliforniji i Javnog poljoprivredog, rudarskog, mašinskog - umjetničkog koledža u Oklandu, Berkli je najstariji od deset glavnih kampusa povezanih sa Univerzitetom Kalifornije (UC). Berkli upravlja sa tri ko-Američka odsjeka energetske narodne laboratorije, uključujući i Nacionalnu laboratoriju Los Alamos, Lorens Livermor nacionalnu laboratoriju i Lorens Berkli nacionalna laboratoriju američkog ministarstva za energetiku.Berkli fakultet, Alumni i istraživači su osvojili 70 Nobelovih nagrada i 11 Pulicerovih nagrada. Do danas, Berkli i njeni istraživači su povezani sa 6 hemijskih elemenata u periodnom sistemu (kalifornijum, Seaborgium, berkelium, Einsteinium, Fermium, Lavrencium) i Berkli laboratorija je otkrila 16 hemijskih elementa u ukupnom periodnom sistemu - više nego bilo koji drugi univerzitet na svijetu. Berkli je jedan od osnivača Udruženja američkih univerziteta i dalje imaju vrlo visoku aktivnost istraživanja sa $ 652.4 miliona dolara ulaganja u istraživanja i razvoj u 2009. godini. Berkli fizičar Robert Openhajmer je bio naučni direktor Projekta Menhetn koji je razvio prvu atomsku bombu na svijetu, a koji je on lično vodio sa sjedištem u Los Alamosu, Novi Meksiko, tokom Drugog svjetskog rata.Berkeli sportisti su osvojili preko 100 olimpijskih medalja. Poznati kao Zlatni medvjedi Kalifronije timovi su članovi i Pacifičke 12-konferencije i Planinskog pacifičkog sportskog saveza u NCAA. Ovi sportisti su osvojili nacionalne titule u mnogim sportovima, uključujući fudbal, muško i žensko plivanje, košarku, mušku gimnastiku, bejzbol, vaterpolo, ragbi... Zvanične boje univerziteta i njegovih sportskih timova su Jejl Plava i Zlatna Kalifornija.

Kembridž se u različitim analizama stalno svrstava među pet najboljih univerziteta na svijetu, i ocjenjuje se kao najbolji evropskih univerziteta.

Univerzitet se nalazi u Silicijumskoj dolini, a njegovi diplomci osnovali su kompanije kao što su Hewlett-Packard, Sun Microsystems, Nvidia, Yahoo!, Cisco Systems, Silicon Graphics i Google.

Berkli laboratorija je otkrila 16 hemijskih elementa u ukupnom periodnom sistemu - više nego bilo koji drugi univerzitet na svijetu.

intervju


Koliko su mladi aktivni i kakvo je njihovo učešće u društvu?

Pitanje aktivizma građana je veliki problem bh. društva, a najviše kao posljedica beznađa u koji je upao narod. U toj situaciji beznađa stvorila se situacija da svi žive po sistemu „nek’ je živa glava“, bez volje i želje da se nešto značajnije dogodi. Nažalost, ni mladi ljudi nisu imuni na takvu situaciju. Oni vrlo dobro znaju šta nije dobro ili bi trebalo mijenjati, pa ću reći da su dobri dijagnostičari, ali će se rijetko usuditi da krenu u promjenu da nešto urade jer mladim ljudima nedostaje vjere da su upravo oni ti koji mogu nešto mijenjati. Šta država može uraditi za mlade, a šta mladi mogu uraditi za državu?

Neaktivizam mladih doveo je da su marginalizirani u društvu, te da, rekao bih, vlast brine tek toliko o njima koliko mora. I danas ne postoje programi ili strategije na državnim ili entitetskim nivoima, tek poneki bljesak na opštinskom nivou. Dakle, mladi ljudi moraju demokratskim sredstvima tražiti i zahtjevati više, od praćenja političke zbilje i izlaska na izbore i podrške ljudima koji iskreno rade u njihovom interesu, do kontinuiranog obrazovanja i ulaganja u sebe same . S druge strane, država mora početi konačno praviti ambijent koji je povoljan za mlade ljude, od zakonskih rješenja, do programa zapošljavanja ili programa stambenog zbrinjavanja. Također, jako je bitno omogućiti svim mladim ljudima i jednak status u društvu, jednaku priliku da se nametnu i ostvare svoje želje. Jedan od zakona koji će zasigurno doprinijeti tome jeste Zakon o volontiranju FBiH čiji je predlagač Komisija za pitanja mladih Parlamenta FBiH, koji bi mogao biti možda i najveća stvar za mlade koja se desila u posljednjih 15 godina.Prihvaćen je Nacrt zakona o volontiranju u FBiH, i sada je u parlamentarnoj proceduri. Šta ovaj zakon znači za mlade ljude, prvenstveno studente, i kolike su šanse da on stupi na snagu?

Nacrt zakona o volontiranju FBiH po prvi put uvodi instituciju volontera i volontiranja, ali i

otvara mogućnosti za priznavanje neformalnog obrazovanja stečenog volontiranjem da se priznaje kao radno iskustvo. Otvara se mogućnost da oko 50.000 mladih ljudi tokom studija stiče priznato radno iskustvo, čime postaju konkuretniji po završetku istog na tržištu rada i što je najbitnije mogu odmah aplicirati za poslove koji zahtjevaju radno iskustvo. Ovim se na neki način „ubija“ i monopol da su do sada samo privilegovani mogli sticati radno isksutvo, a da su svi ostali provodili dane na birou jer nisu imali ni šanse ni mogućnosti da ga steknu. Zakon doista predstavlja skup najboljih evropskih praksi i preporuka koje smo objedinili i napravili jedan kvalitetan Nacrt zakona. Pred nama je još njegovo usvajanje u Domu naroda Parlamenta Federacije, te održavanje javnih rasprava u roku od 60 dana kada će imati priliku svi zainteresovani da iznesu svoje prijedloge ili primjedbe kako bi se Zakon dodatno unaprijedio.

Činjenica da je nacrt zakona usvojen u Predstavničkom domu Parlamenta Fedracije, sa čak 72 glasa za i 3 suzdržana, bez glasa protiv, govori da postoji svijest i velika podrška među samim parlamentarcima. Sve pobrojano trebalo bi biti naznaka da su velike šanse da se zakon usvoji.

U Republici Srpskoj već postoji Zakon o volontiranju. U kolikoj mjeri su entitetski zakoni slični, da li postoje tačke u kojima se razilaze?

U Republici Srpskoj zakon je usvojen 2008. godine i prema istraživanjima koja su rađena poslije vidi se da su još uvijek prisutni izazovi u njegovoj implementaciji. Ovi izazovi svakako su uzeti u obzir. Međutim, kao što sam rekao, osnova za pisanje zakona u FBiH bili su najbolji zakoni iz EU, najprije Poljske i Belgije, te preporuke koje je dao Evropski Centar za volontiranje. S obzirom da oba zakona i u RS i u FBiH tretiraju isto područje, logično je da treba biti sličnosti, međutim mogu reći da se ideja ili širina u kojoj je otišao ovaj zakon u FBiH razlikuju.

Šta Komisija za pitanja mladih još planira učiniti?

Mi i dalje nastavljamo sa nizom aktivnosti koje smo počeli provoditi i ranije. Do sada nas zaista odlikuje novi pristup u radu, od posjeta kantonima i susretima sa svim institucijama, saradnje sa nevladinim sektorom, prihvatanjem i podržavanjem građanskih inicijativa, ali i izradi i aktivnom učešću na svim zakonima koji se dotiču problematike mladih.

I za kraj, reci nam kako vidiš budućnost mladih u Bosni i Hercegovini?

Kada sam ušao u politiku, nisam ušao jer nisam vjerovao da ne može bolje. Danas, nakon skoro 18 mjeseci mog boravka u Parlamentu znam zasigurno da se mijenja slika mladih ljudi o tome da može bolje, da postoje ljudi koji žele i nude bolje, da zajedno možemo više. Budućnost je lijepa i izgledna, u onolikoj mjeri koliko sami se zauzmemo za nju.

ZAJEDNO MOŽEMO VIŠEPovodom usvajanja Nacrta zakona o volontiranju u Federaciji Bosne i Hercegovine, razgovarali smo sa Mirzom Ustamujićem, poslanikom u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH i predsjednikom Komisije za pitanja mladih, koja je bila zadužena za promociju i stvaranje Nacrta zakona o volontiranju u Federaciji

Mirza Ustamujić, predsjednik Komisije za pitanja mladih u Zastupničkom domu Paralmenta FBiH


Više od stotinu učesnika na 8. PROACTIVE-u

Proactive 2012, osma edukativna konferencija o odnosima s javnošću u organizaciji PR agencije Prime Communications koja ove godine slavi 10. rođendan, otvorena je predavanjem jednog od najvećih evropskih PR praktičara, Paskala Beklera (Pascal Beucler). Tri dana zajedničkog učenja i druženja potpredsjednik i glavni strateg MS&L grupe i predavač na Sorbonne-i uglednoj francuskoj poslovnoj školi HEC najavio je predavanjem o značaju integracije ljudi u djelovanje kompanija i organizacija i ostvarivanju ciljeva.

Osim što je posebno magičan, osmi Proactive je ujedno i najbrojniji do sada. Više od stotinu PR stručnjaka i entuzijasta okupili su se na Kozari da razgovaraju o posljednjim trendovima i primjerima dobre prakse u struci, da uče jedni od drugih, da grade prijateljstva, dogovaraju poslove i šire svoju mrežu poznanstava u regionu. Među njima su mnoga nova lica, ali i neki od onih koji nisu propustili nijedan Proactive.Jedan od njih je i slovenački profesor Peđa Ašanin Gole, koji je izjavio da je Proactive jedina regionalna stručna konferencija

praktičara odnosa s javnošću i komuniciranja koja iz godine u godinu poboljšava inače visoki nivo stručnih debata i na zavidljivo visokom nivou predstavlja kako tradicionalne komunikacijske prakse tako i savremene trendove. Još i više, izjavio je Ašanin Gole, Proactive stvara nove komunikacijske trendove i za ljude, koji se profesionalno bave komuniciranjem, učešće i mreženje na Proactivu nužno je sastavni dio njihovog posla, ako žele i dalje napredovati u struci. Učesnici Proactive-a 2012. imali su priliku i da od Slađane Paunović čuju kako je izgledao rebranding Prve TV, da od Slavice Squire saznaju malu razliku koja čini veliku razliku u internoj komunikaciji, da zajedno s Lidiom Capković Martinek još jednom prođu kroz krizu s vulkanskom prašinom nad Evropom, da s Milošem Čiričem zavire u tajnu samopromjene, da uče s Draganom Đermanović na radionici o odnosu s blogerima, da slušaju „3 u 1“ – Drenislava Žekića, Peđe Ašanina Goleta i Ivana Ćosića... I još mnogo toga edukativnog i zabavnog.Više informacija o Proactive-u 2012. možete pronaći na www.proactive.ba.

Magija proaktivnosti na Kozari

reportaža

Povodom obilježavanja šeste godine rada Srednje poslovne škole i devete godine rada i postojanja Univerziteta za poslovni inženjering i menadžment Banja Luka sredinom maja organizovana je svečana akademija na kojoj su dodjeljene mnoge nagrade i zahvalnice učenicima, studentima, profesorima.Na početku svečanosti, prigodnim govorom sve prisutne su pozdravili direktorica Srednje poslovne škole, Danijela Jokanović i direktor PIM Univerziteta, Ilija Džombić. Učenici Srednje poslovne škole (SPŠ) pripremili su prigodan program, koji je oduševio sve prisutne. Između ostalog, izveli su predstavu “Ekonomska kriza”. Na svečanosti je promovisana i nova generacija maturanata Srednje poslovne škole, treća po redu. Oni su pripremili ugodno iznenađenje. U predstavi koju su izveli izložili su retrospektivu svog prolaska kroz srednju školu. Svi likovi i situacije kroz koje su prolazili su izmišljeni.....a, možda i ne. „Život je maskenbal“, kažu oni, „sve je drugačije od onog kako nam se čini.“ U nastavku, Jagoda Mladenović, prva direktorica Srednje poslovne škole je uručila nagrade najboljim učenicima odjeljenja. Kao i svake godine oni su dobili nagradu, pohvalu, knjigu poznatog lingviste Milorada Telebaka i novčanu nagradu u iznosu od po 100,00 KM.Učenica koja se istakla najboljim rezultatom u učenju tokom prethodne četiri godine, prva među najboljima, je Milkica Jovičić koja je nagrađena pohvalom, kompletom knjiga profesora Telebaka i novčanom nagradom u iznosu od 500 KM. Uručene su i nagrade najuspješnijim studenatima PIM Univerziteta u školskoj 2010/11. Priznanje “Srebrena značka Univerziteta za postignuti uspjeh”, povrat školarine u iznosu od 250 KM i knjigu profesora Milorada Telebaka, studentima je uručio gospodin Fuad Turalić, savjetnik

za akademska pitanja direktora Univerziteta. Priznanje “Zlatna značka Univerziteta za postignuti uspjeh”, povrat školarine u iznosu od 500 KM i knjigu profesora Milorada Telebaka, studentima je uručio Boro Slavnić, član UO Univerziteta. Doc. dr Marijana Žiravac Mladenović, predsjednica UO Univerziteta, uručila je Odluke nagrađenim studentima, dobitnicima stipendije u punom iznosu školarine za narednu godinu studija, i to Tei Marović, Aidi Mehagić i Sanji Danilović koja je istakla da joj je veoma drago što je i treću godinu oslobođena plaćanja školarine i da to za nju predstavlja ogroman uspjeh. „Zahvalna sam Univerzitetu i svim profesorima koji su mi omogućili da postignem ovaj uspjeh“, dodala je Sanja. Studentici Bojani Marčeta uručena je Odluka o oslobađanju troškova školovanja u visini od 50%. Ove nagrade su zaslužile zbog svojih odličnih rezultata tokom dosadašnjeg školovanja, savjesnog i primjernog rada i ličnog zalaganja. Direktor PIM Univerziteta, Ilija Džombić, uručio je učenici III generacije maturanata Milkici Jovičić stipendiju za cjelokupno školovanje prvog ciklusa studija na nekom od fakulteta PIM Univerziteta. Učenici i profesori SPŠ su ove godine predstavljali Školu na INOSTU 2012 sa četiri projekta, od kojih je projekat “Edukativni centar” nagrađen srebrnom medaljom, te su takođe primili zahvalnice. Kreatori ovog projekta i njihove profesorice, nagrađeni su i posjetom sajmu „Kolektivne izložbe stranih zemalja“, koji će biti održan od 19. do 23. septembra 2012. godine u Zagrebu. Za poseban doprinos osmišljavanju i kreiranju provog broja časopisa SPŠ pod nazivom Piramida, pohvaljeni su članove novinarske sekcije. Ova školska godina obilovala je i sportskim dešavanjima, a ono sa čime se posebno ponose jeste uspjeh učenice Ane Ilijašević, prvakinje RS u trčanju na 100 metara i rekorderke BiH kojoj

je dodijeljena stipendija u iznosu od 50% ukupne školarine za narednu školsku godinu. Za uspješno organizovanje školskih turnira tokom ove školske godine zahvalnicu je primio profesor Saša Lazić. Dodijenjene su i dvije stipendije za školovanje štićenika Doma “Rada Vranješević” iz Banja Luke, na jednom od smjerova Srednjoškolskog centra “Ljubiša Mladenović”, kao i jedna stipendija za pokrivanje troškova cjelokupnog studija prvog ciklusa na jednom od fakulteta PIM Univerziteta. Posebno zadovoljstvo je bilo uručenje Odluke o dodjeli stipendije za školovanje na nekom od programa Srednjoškolskog centra „Ljubiša Mladenović“, Irini Subašić, učenici Osnovne škole „Aleksa Šantić“ iz Banja Luke, čije vokalne sposobnosti nisu mogle ostati neprimijećene. Ovu nagradu dodijelio joj je direktor PIM Univerzitata, na manifestaciji “Ja imam talenat”, koja je održana u organizaciji Srednje poslovne škole. Zahvalnica je uručena i Studentskom parlamentu PIM Univerziteta, za dosadašnji uspješan rad i zalaganje. Nakon završene svečane akademije, svi prisutni su nastavili druženje u Klubu PIM Univerziteta.

Održana Svečana akademija Srednje poslovne škole i PIM Univerziteta

Proslava znanja i trudaUz prigodan program promovisana nova generacija maturanata, a nagrađeni su najuspješniji učenici i studenti


Najbolji učenici odjeljenja Srednje poslovne škole 1. Krecelj Ana - Prvi 12. Novković Jelena - Prvi 23. Pajić Dragan - Drugi 14. Kapor Nataša - Treći 15. Ilijašević Ana - Treći 26. Janjić Sretena - Četvrti 17. Danilović Milana - Četvrti 2

Priznanje “Zlatna značka Univerziteta za postignuti uspjeh” su dobili:1. Marčeta Bojana 2. Marović Tea3. Mehagić Aida 4. Danilović Sanja 5. Gaković Suzana 6. Lalić Sanja

Education

StudentINFO maj/jun 2012