Embed Size (px)
Citation preview
LA VIA CAMPESINAmeđunarodni pokret seljaka, malih i srednjih proizvođača hrane, bezemljaša, ruralnih žena, autohtonog stanovništva, ruralne mladeži i poljoprivrednih radnika
BORE SE:
- Za suverenitet u prehrani
- Protiv otimanja zemlje
PROBLEMATIKA PROIZVODNJE HRANE U 21. STOLJEĆU
Dućani su puni hrane, u čemu je problem?!
PRILIKE SE MIJENJAJU – I TO BRZO!
- Kraj ere fosilnih goriva- Klimatske promjene- Hrana je postala tržišna roba, statusno i praktično izjednačena bilo kojoj drugoj robi
VI trebate znati da je naš sustav prehrane vrlo ranjiv i da može iznenada kolabirati
VI trebate biti svjesni da ranjivost naše prehrane još nije postala politička tema, pa
nitko ne preuzima odgovornost da mobilizira stanovništvo da djeluje na umanjivanju te
ranjivosti prikladnim mjerama
VI imate interesa da se lokalno samoorganizirate i zaštitite od mogućeg kolapsa centraliziranog sustava prehrane
O STUPOVIMA NAŠE PREHRANE KOJI POKAZUJU
OZBILJNE ZNAKOVE ZAMORA MATERIJALA
FosFosilna gorivailna goriva, , ugljični dioksid iugljični dioksid igospodarski rastgospodarski rast
Ekstrapolacija prošlih trendova – neprimjenjiva!JEFTINA NAFTA – NIKADA VIŠE!
Cijena nafte iza II svjetskog rata bila je 1$/barrel
The Petroleum PlateauBy Richard Heinberg
(MuseLetter #135 May 2003)
Fokus planiranja
Proizvodnja konvencionalne nafte opada
4,5 do 6,7 % godišnje !
Za svaku kaloriju koju dobijete iz hrane trebalo je 7 – 10 kalorija iz fosilnih goriva!
USA 1840. g.
- 17 mil. stanovnika- 12 mil. farmera (70%)
USA 2010. g.
- > 300 mil. stanovnika- 2 mil. farmera (< 1%)
Moderna poljoprivreda je de facto pretvaranje nafte u hranu na krajnje rasipan način!
9
ŠTO NAM DAJU FOSILNA GORIVA
UMJETNA GNOJIVABez Haber-Bosch postupka 40% svijeta ne bi bilo tu!
ZAŠTITNA SREDSTVABez njih je nemoguće imati golema polja pod
monokulturama
SNAGUPogon za poljoprivrednu mehanizaciju i transport
10
INDUSTRIJALIZACIJA POLJOPRIVREDE- Kratki pregled nekih prelomnih događaja -
- 1840. pojava prvih strojeva- 1903. početak pravljenja staklenih tegli puhanjem- 1910. sintetiziranje dušićnih gnojiva + traktori na naftu- 1920. sintetizirani vitamini A i D / početak stočarstva u zatvorenim prostorima (problemi s bolestima)- 1930. početak proizvodnje smrznute hrane + početak proizvodnje kućnih hladnjaka- 1940-tih početak primjene antibiotika u stočarstvu
Oko 40% žitarica i 75% soje ide na prehranu stoke, pritom gubeći 60-80% nutritivnih vrijednosti.
EROEI =
Nafta Hrana
Do 1960. Predindustrijska poljop.
EROEI 100 EROEI 5 – 50
Danas Industrijska poljoprivreda
EROEI 10 EROEI 0,1
energija koju dobijete iz sustava_____
energija koju ste uložili u njeno pridobivanje
Danas: kriza nafte = kriza hrane
12
KLIMATSKA/EKOLOŠKA KRIZA
- Smanjivanje uroda zbog porasta temperature
- Podizanje razine mora 1,8 m do 2100. (sa 0,9 m potapa se polovica rižinih polja Bangladeša i 17 ušća velikih azijskih rijeka s najplodnijim rižinim poljima)
- Mijenjanje režima oborina / podzemnih voda
- Erozija – vodna i eolska
- Invazivne vrste
- Nove bolesti, novi nametnici
U 58 zemalja na snazi je zabrana izvoza hrane!
13
KRIZA VODEPoljoprivreda troši 70% svjetske vode
(voda nema zamjenu!)- Za dnevnu prehranu prosječnog Zemljanina troši se 3000 l vode- Za proizvesti 1 tonu žita treba 1000-3000 m3 vode- Pod sustavima irigacije je 18% poljoprivrednih površina svijeta od kojih se dobiva 40% hrane- Prekomjernim crpljenjem podzemnih voda dobiva se 10% svjetske hrane- Otpadne vode naselja izvor onečišćenja, a ne resurs
Nužna temeljna promjena načina korištenja vode!
14
PRIVATIZACIJA SJEMENA
Do nedavno nezanimljiv posao postao je biznis vrijedan 32 milijarde $ !
Kako je uz pomoć novih tehnologija sjeme oduzeto seljaku?
- Hibridi (od 1930. g.) traju 1 sezonu- Kontrolirano vlasništvo / patenti- Prilagođavanje zakonodavnog okvira
80% sjemena su hibridi ili patenti
15
PRIVATIZACIJA SJEMENA- POSLJEDICE -
Deset najvećih korporacija kontrolira 70% svjetskog tržišta sjemena!
Uništavanje bioraznolikosti:- Nekada seljaci koristili 5000 vrsta za hranu- Industrijski lanci koriste 150 vrsta
Nema sjemena za izvanredne situacije!
16
PRIVATIZACIJA PREHRAMBENOG LANCAKorporacije kontroliraju:
- proizvodnju sjemena i sadnog materijala- visokotonažnu proizvodnju glavnih poljoprivrednih proizvoda za ljudsku i stočnu hranu- proizvodnju mesa i ribe- proizvodnju koncentrata za stoku, perad i ribu- proizvodnju umjetnih gnojiva- proizvodnju zaštitnih sredstava- veleprodaju i maloprodaju - zakonodavstvo i međunarodna pravila
17
OTIMANJE ZEMLJE
Više cijene nafte rezultiraju višim cijenama hrane i većom potražnjom biogoriva. Gdje
jeftino zakupiti zemlju i zaraditi na ovome?!Globalno zakupljeno 79,9 mil. hektara,
od toga 50,7 mil. hektara u Africi!Prosječno se zakupljuje 40 000 hektaraLiberija: 5 $/ha/g; Etiopija: 2 $/ha/gJužni Sudan: 2,5 ¢/ha/g
Najveći kupci: mirovinski fondovi(WB i MMF to zovu “odgovorno
investiranje u poljoprivredu”)
Ovisnost cijena produkata industrijske poljoprivrede od cijena nafte
Indeks cijena 2006. 2011.
Hrana ukupno 124 284
Riža 129 229
Pšenica 130 281
Kukuruz 122 319
Uljarice 127 321
Šećer 120 348
CIJENE HRANE, izvor: WB (indeks 2000. = 100) UVOZ NAFTE U EU
2010. 280 mlrd. $
2011. 412 mlrd. $
Zaključak se sam nameče:
Bez vlastitih OIE i vlastite hrane, naš put u oskudicu čak i u osnovnim egzistencijalnim
potrebama je potpuno izvjestan
Hrvatska uvozi:
>50% energije i
>50% hrane
19
SITUACIJA U HRVATSKOJ- Poljoprivredno zemljište -
Koliko? DZS –1,3 mil.ha; SOR –2,7 mil.ha
“Možemo nahraniti Europu?!” – tlo je kiselo, žedno i jalovo. U pedesetak godina izgubili smo 50-70% humusa (važno za CC).
20
SITUACIJA U HRVATSKOJ- Poljoprivredno zemljište - vlasništvo -“Zemlja zemljacima i političkim ortacima”
- 5% proizvođača koristi 50% poljop. zemljišta- 1% proizvođača ubire 40% poticaja
Strategija navodnjavanja iz 2007.-Vlasniku do 5 ha omogućeno sufinanciranje do 30% novca za navodnjavanje- Vlasniku više od 200 ha sufinanciranje 80%
Ogromna nepravda prema malima!
21
SITUACIJA U HRVATSKOJ- POLJOPRIVREDA -
- Uvozna ovisnost > 50%- Prenamjenom zemljišta gubi se 4-6 ha/dan- Dominiraju monokulture- Zakonodavni okvir pogoduje velikim proizvođačima, što će se još i pojačati ulaskom u EU-Znanja o poljoprivredi, osobito tradicionalnoj, organskoj i urbanoj, su deficitarna - Analiza ranjivosti - nepoznata
VI trebate znati da je naš sustav prehrane vrlo ranjiv i da može iznenada kolabirati
VI trebate biti svjesni da ranjivost naše prehrane još nije postala politička tema, pa
nitko ne preuzima odgovornost da mobilizira stanovništvo da djeluje na umanjivanju te
ranjivosti prikladnim mjerama
VI imate interesa da se lokalno samoorganizirate i zaštitite od mogućeg kolapsa centraliziranog sustava prehrane
SAMOSTALNO ŽIVLJENJE U OKVIRIMA LOKANE ZAJEDNICE
Možda vam ne izgleda privlačno, ali razmislite o opcijama:
Da uložite svoju energiju u samostalni kreativni poduhvat na izgradnji dugoročnog i održivog načina življenja unutar JLS kojim ćete VI biti zadovoljni, ili ćete prepustiti da vam način življenja određuje jedna malobrojna elita koju neće pogađati teškoće kroz koje ćete vi prolaziti.
U sadašnjem sustavu, da bi se očuvali interesi onih na vrhu svi ostali moraju platiti cijenu.
24
PREHRAMBENI SUSTAV LOKALNE ZAJEDNICE
To nije samo urbana ili ruralna poljoprivreda, tu su sve one komponente koje trebaju za uspostavljanje i trajno održavanje civiliziranog lokalnog življenja.To je tranzicija u manje kompleksno društvo.
TRANZICIJSKI POKRET
ŠTO JE TRANZICIJA?
To je međunarodni civilni pokret za jačanje otpornosti zajednica kao odgovor na izazove koji nastaju zbog rasta cijena energije, poremećaja u okolišu i ekonomske nestabilnosti.
Radne pretpostavke tranzicije
• Stalni rast unutar konačnog sustava nije moguć
• Smanjivanje dostupnosti energije iz fosilnih goriva nemoguće je izbjeći
• Naše društvo je nespremno na iznenadne poremećaje ovih sustava
• Građani žele pomoći svojim zajednicama da se pripreme i uspješno funkcioniraju… da postanu energetski, okolišno i ekonomski održive
27
17. TravnjaSVJETSKI DAN BORBE SELJAKA
La Via Campesina se bori:
- protiv otimanja zemlje- za sustav prehrane na principima agroekologije- za suverenitet u prehrani
i poziva: GLOBALIZIRAJMO NADU!
Hvala!
