Nove mogućnosti za razvoj hrvatskih gradova

Suradnja i razvoj jedinica lokalne i područne samouprave: europska i domaća perspektiva

Sanja Maleković, IRMO

19.2.2015.

institut za razvoj i međunarodne odnose

Zašto naglasak na gradovima?

• pokretači su razvoja, kreativnosti i inovacija, centri povezivanja

• 68% stanovništva EU

• istovremeno, suočeni su s izuzetno kompleksnim problemima nezaposlenosti, društvene segregacije i siromaštva

• unatoč složenim gospodarskim poteškoćama, ublažavanje socijalne polarizacije nameće se kao jedan od ključnih problema s obzirom da se radi o jednoj od 4 osnovne prijetnje europskom modelu urbanog razvoja

istraživanja upućuju da održive strategije urbanog razvoja mogu podržati okolišna, socijalna i gospodarska uporišta Strategije EU 2020.

A naši gradovi?

• nisu ostali pošteđeni ozbiljnih razvojnih problema

• višegodišnja kriza ostavila je ozbiljne posljedice i na ono malo prerađivačke industrije koja je još postojala, a negativne posljedice odrazile su se i na uslužnom sektoru.

• sve veći pritisci vezano za obnovu dotrajale infrastrukture, učinkovitije i djelotvornije pružanje kvalitetnih usluga u uvjetima sve oskudnijih sredstva

• nepovoljne okolnosti nisu umanjile očekivanja građana

• pritisci za iznalaženjem najboljih rješenja koja podižu kvalitetu življenja u gradovima nikada nisu bili snažniji

• u nizu hrvatskih gradova zamjetan nedostatak razumijevanja o ključnim razvojnim problemima te kako ih rješavati

Ima li svjetla na kraju tunela?

OHRABRUJUĆE:

• niču nova područja rasta;

• Rezultati uspješne primjene novih pristupa sve vidljiviji u praksi

PITANJA:

• kako zaustaviti negativne trendove sa nesagledivimposljedicama za daljnji gospodarski i društveni razvoj?

• kako iskoristiti postojeći razvojni potencijal?

• kako replicirati uspješna vanjska ali i naša iskustva?

• kako se uključiti u nove razvojne teme?

• kako poticati razvojne promjene kroz djelotvornije upravljanje gradovima?

Kako iskoristiti nove mogućnosti koje se otvaraju članstvom u EU?

Kohezijska politika (KP) i urbana područja• razvoj urbanih područja dobio je vrlo značajno mjesto u novoj KP

• usmjerenost na jačanje integriranih politika urbanog razvoja u svrhu promoviranja održivog razvoja gradova

• uz još izraženiji naglasak na strateškom pristupu, potiče se holistički pristup sagledavanju problematike razvoja gradova, a u svrhu rješavanja sve ozbiljnijih ne samo gospodarskih, već i socijalnih, okolišnih, prometnih i drugih izazova urbanih područja.

• Prioritet: višedimenzionalne i horizontalne intervencije koje će se istovremeno provoditi u nizu sektora te biti usmjerene na razvoj funkcionalnih urbanih područja, (uključivat i grad i gravitacijsko područje utjecaja)

Integrirani pristup razvoju urbanih područja (1)

• Ranija uspješna iskustva u EU potaknula su razvoj novih instrumenata u okviru nove KP

• značajno mijenja tradicionalno sektorski usmjereno donošenje odluka i provedbu mjera te doprinosi u većoj mjeri integriranom upravljanju gradom

• menadžerski pristup - upravljanje provedbom javne politike nadilazi granice određenih područja politika

• 3 razine integracije:

– vertikalna integracija - između različitih organizacijskih razina upravljanja

– horizontalna integracija različitih područja javne politike (silosi, Tosics 2011-14)

– teritorijalna integracija između grada i okolnih općina.

Integrirani pristup razvoju urbanih područja (2)

• ključna je koordinacija između najznačajnijih sektorskih politika – od ekonomske, socijalne, prostorne, okolišne, kulturne, prometne i drugih

• potiče se međusektorska sinergija, dosljednost i suvislost između mjera pojedinih razvojnih politika, djelotvornije ostvarivanje ciljeva

• bolje razumijevanje utjecaja mjera koje se provode u okviru jedne politike na mjere drugih, razvojno povezanih politika

• pristup naglašava ulogu građana, značaj njihove opredijeljenosti u odnosu na uspješnu realizaciju razvojnih projekata

Dugoročni razvojni značaj primjene integriranog pristupa upravljanja

• činjenica - neposredne koristi od ITU imati će (za sada) samo nekoliko gradova u RH

• ITU u prvoj fazi treba sagledati kroz: – podršku gradovima kao pokretačima razvoja širih područja,

– poticanje učinkovitosti ulaganja putem korištenja stvarnih potencijala svakog područja

– omogućavanje dostupnost ESI F slabije razvijenim područjima u RH

• manji gradovi i slabije razvijena područja će imati priliku učiti temeljem prvih „pilota, ali i izvanrednih EU iskustava (2007-2013)

• istovremeno, “pilot gradovi“ će temeljem prvih realiziranih projekata imati priliku razmotriti iniciranje dodatnih, manje ambicioznih TU, financirajući ih drugim sredstvima

Nove (stare) razvojne teme (za stare probleme)

• istraživanje i razvoj, inovacije – pametna specijalizacija

• zeleni gradovi, zeleno gospodarstvo, zeleno poduzetništvo

• energetski efikasni gradovi (zero footprint/zero Co2)

• zdravi gradovi

• socijalne inovacije, socijalno poduzetništvo

• kulturne i kreativne industrije i niz drugih

PAMETNI I OTPORNI GRADOVI – objedinjuju sve prethodno

Primjer kulturnih i kreativnih industrija (KKI)

Na razini EU:– industrije s najbržim rastom – rastu i tijekom krize

– 535,9 mlrd. € prometa godišnje, skoro 90% izvoza

– 7,1 milijun radnih mjesta, jak oslonac na lokalnu radnu snagu, privlače mlade

• nositelji inovacija - cijelo društvo uvode u nove dimenzije razvoja, od socijalnih do ekonomskih

• značajan mogući alat za jačanje kohezivnosti pojedinih naselja

• povezanost KK dimenzije s jedne strane, te gospodarstva i tehnologije s druge potiče stvaranje intelektualne vrijednosti - izuzetno važna za stvaranje dodane vrijednosti u gospodarstvu.

Kulturne i kreativne industrije - mogućnosti za gradove

• Potencijal razvoja i kulture i turizma u okviru strategija urbane regeneracije; doprinos atraktivnosti turističkih destinacija

• urbane kulturne regeneracije - Birmingham, Newcastle, Amsterdam, Theaatreland u Londonu, stokholmska četvrt Botkyrka, varšavska Praga Poludnie, Polbenou u Barceloni…

• poseban značaj za zaostale gradove, zapuštene četvrti, brownfieldlokacije (paralelne „soft” mjere)

• podrška strategiji diversifikacije gospodarstva, obnove imidža (Glasgow, Sheffiled, Liverpool, Birmingham, Hamburg, Rotterdam, Lille, Genova)

• značaj brendiranja: (Liverpool, Newcastle, svijet glazbe), pop kultura, dr. – građani se lako poistovjećuju!

još uvijek nedovoljno povjerenje u kulturu kao važnog faktora urbane regeneracije

Vanjska iskustva potvrđuju

• Paralelne intervencije – uz nacionalna sredstva, npr. za obnovu javne infrastrukture, realizacija usporednih inicijativa usmjerenih na razvoj poslovanja, zapošljavanje mladih, unapređenje urbane mobilnosti, uštedu energije i dr.

• istovremeno usmjeravanje na socijalni, ekonomski i prostorni razvoj dijelova grada

• značajno je bilo formiranje koordinacijskih tijela koja su, uz ključne javne aktere, uključivala i predstavnike zainteresiranih skupina, udruge, stručnjake, građane i dr.

• upravo javno sudjelovanje - neizostavna praksa u svim projektima

• važnost lokalnih grupa podrške koje ne prestaju sa radom po završetku projekta - bitna pretpostavka održivosti

Drugačija kultura upravljanja urbanim područjima

• Nova rješenja kreiraju se „sa“ građanima - važnost SI - otvaraju prostor za civilno angažiranje, kreativnost i koheziju, stvaranje novog znanja

• novi oblici vodstva:

– gradski čelnici imaju viziju, odgovorni su, rade transparentno

– spremni su na dijalog, dozvoljavaju drugima da izlažu ideje, razumiju proces participativnosti, u njemu osobno sudjeluju; uključuju stručnjake iz akademske zajednice, gospodarstva, organizacija civilnog društva, te svakako i građane

– zainteresirani su za „pilot-e”, spremni započeti s „malim” inspirirati druge, ali istovremeno žele i sami biti inspirirani

– otvoreni su za suradnju, potiču inovativna rješenja, razvijaju entuzijazam svojih timova

– spremni su izložiti se ocjenjivanju svog rada te učiti iz rezultata takvog ocjenjivanja.

• sasvim drugačije sagledavanje odnosa između svih aktera - demonstriranje umijeća slušanja dionika te animiranja lokalnog sustava upravljanja

realizacija razvojnih inicijativa u većini gradova – rezultat djelotvornog uvođenja kreativnih i inovativnih rješenja

Možemo li učiti od drugih?• integrirano upravljanje urbanim područjima moguće je realizirati jedino

ukoliko se pomire 2 ključna, naizgled konfliktna interesa :

– socijalna uključenost i

– konkurentno gospodarstvo

• gospodarski razvoj ne smije biti isključivi prioritet (vraćanje na stare „policy dileme“: konvergencija ili konkurentnost)

• NE pristupu: „gašenja vatre”, „brze pobjede“, predizborna obećanja

• učenje od drugih - URBACT program i dr.;

• povezivanje i zajednički projekti sa drugim gradovima i općinama

• razumijevanje i podržavanje partnerstva – građani na prvom mjestu, dozvoliti im da utječu na lokalno donošenje odluka; aktivirati ih u proizvodnji usluga – socijalno poduzetništvo

Zaključno

• vladavina/upravljanje i socijalna problematika postala ravnopravna problematici razvoja gospodarstva, tehnološkog razvoja, razvoja javne infrastrukture i dr.

• uspješno realizirani projekti potvrđuju njihovu istovremenu usmjerenost na socijalni, ekonomski i prostorni razvoj dijelova grada

• priprema projekata koji se odnose na novije razvojne teme

• izazov – kako postići ravnotežu velikih javnih infrastrukturnih projekata te onih manjih, mekanih značajnih za pokretanje promjena u nizu razvojnih područja i sl.

• ulaganja u proizvodne kapacitete, u I&R, ugrađivati hrvatsku tehnologiju

• učenje iz najbolje EU i HR prakse, te snažno ulaganje u ljudske potencijale

Hvala na pozornosti!

msanja@irmo.hr

institut za razvoj i međunarodne odnose

Kratice

EK – Europska komisija

ESI fondovi – Europski strukturni i investicijski fondovi

I&R – Istraživanje i razvoj

ITU – integrirana teritorijalna ulaganja

KKI – kulturne i kreativne industrije

KP – kohezijska politika

SI – socijalne inovacije

TU – teritorijalna ulaganja

UP – urbana područja

17