Antička astronomija

Antička astronomija

.. iz kozmološkog doba grčke filozofije

Filolaj (Kroton) – vatra u središtu svemira, Zemlja i planete kruže oko nje

Apolonije iz Perga 260-170- matematičar koji daje teoriju za astronomske pretpostavke- Zemlja je u središtu kružnice – deferenta, a planeti se oko njegibaju po epiciklu – drugoj kružnici čije se središte giba po deferentu

Apolonije iz Perga 260-170- matematičar koji daje teoriju za astronomske pretpostavke- Zemlja je u središtu kružnice – deferenta, a planeti se oko njegibaju po epiciklima – drugim kružnicama čija se središta gibaju po deferentu

Aristarh sa Samosa 310-230

Heliocentrični sustav:Zemlja kruži oko Sunca (a ne oko vatre).Sunce je puno veće od Zemlje i zato je ono u središtu.

Vidi Zemljinu sjenu na Mjesecu za pomrčine.

Djelo:O veličinama i udaljenostima Sunca i Mjeseca

Odredio omjer udaljenosti rSZ/rMZ

Sunce je 20 puta udaljenije i 20 puta veće od Mjeseca

Hiparh iz Nikeje190?-120

Najveći antički astronom

Otkrio precesiju Zemljine osi

...planete se gibaju oko Zemlje...

Klaudije Ptolemej85-166

Najveće djeloMegale sintaxis (Veliki zbornik)očuvano u arapskom prijevodu kao

Almagest

- objedinio rezultate prethodnika

- dao prvu sustavnu raspravu o svim nebeskim gibanjima

- Ptolemejev geocentrički sustav, utjecajan kao i Aristotelova filozofija

Jedna stranica Ptolemejeva Almagestakoju je s grčkoga na latinski preveo Georgius Trapesuntius

Izvor:Nacionalna knjižnica Beč, Supek, Povijest fizike