View
5
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
SMRT FAŠIZMU — SLOBODA NARODU! CIJENA 10 DIN DRUG'^TITO PRISUSTVOVAOV o j n o j v je ž b i
ORGAN S O C I J A L I S T I Č K O G S A V E Z A RADNOG N A RODA K O T A R A ŠIBENIK
BROJ 156 — GOD. IV. SRIJEDA. 17. KOLOVOZA 1955. IZLAZI SVAKE SRIJEDE
IZGRADNJA KOMUNALNOG SISTEMA
Konstituiranje NO-a gradske
novogopćine
Za predsjednika izabran Petar Rončeuić, a za potpredsjednika Vinko Petrina
u četvrta'k 11. o. mj. održana je u Narodnom kazalištu konstitui- rajuća sjednica Narodnog odbora gradske općino Šibenik, na kojoj je izvršeno biranje predsjednika i piotpredsjedniJca Narodnog od- ibor.i, te zajednički!! odiborničkih komisija.
S jednicu je otvorio dosadašnji predsjednik NO-a gradske općine P e ta r RonCević, koji je odbornicim a zaželio plodan rad ne samo na dobrobit lokalnog piodručja, nego i na korist naše republike i čitave zajednice-socijaUstičke Ju goslavije.
N akon toga je na prijedlog od- ibornika P etra Škarice, za predsjednika NO-a gradske općine ponovno izaibran P eta r Rončević, a za pbtpredsjednika Vinko Petrina. Prijedlog druga Škarice p risu tn i odbornici su aklam acijom usvojili.
Zatim se prešlo na b iran je od-
Poljoprivredna izložba u Kninu
Na .području dosadašnjeg ko- itara Knin vrše se priprem e za održavanje II. poljoprivredne izložbe, koja će biti otvorena u Kniinu 24. ru jna o. g.
Foljopr.,vredna stanica u K ninu poslala je prijavnico svim poljoprivrednim ziadrugama, da ih podijele svojim članovima, koji žele učestvovati na ovoj izložbi.
Na izložbi će biti zastupljeno stočarstvo: k rave i bikovi, junice i juncl iznad 1 godine, te lad iznad 3 m jeseca do 1 godine, ra splodne krm ače i nerasti, ovce, m agarad, perad i pčele, samo sa podacima, bez doprem e košnica na izložbu; vinogradarstvo i vinarstvo: sorte grožđa, podloge, navrci i vina; voćarstvo sve v r ste voća, svi voćni nasadi, n jih sam o prijaviti; ratarstvo i povrtlarstvo: kukuiTiz, lucerna, livad- no sijeno, stočna repa. t kv misirače, kapuiia, luk, kupus, ra jčica i paprika.
N ajboljim proizvođačima bit će podijeljene nagnad® u ukupnom iznosu oko 600.000 dinara.
iF^ijave za izložbu p rim aju se najkasn ije do 22. o. mj.
Za vrijem e tr.ajanja izložbe na^ stupit će kulturno-um jetnička d ruštva i grupe. (A. M.)
borničkih komisija. Na prijedlog odbornika Zaninović Nikice u komisiju za izradu sta tu ta izabrani su; Škarica Pćtar, Stošić Božo, Rončević Mirko, P etrina Vinko, Belamarić Ante, Kaioper Jerko i ing. Ivaz Rade. U komisiju za propise i organizaciona pitanja, na prijedlog odbornika Rad in Slave birani su: Zorić Ante, Dujmović Frano, Vukov Mate, M andić Vaso, Cipićić Krešimir, O strić Drago i Ninić Josip. Odbornik Lu'š'tica Staorko, predložio je sastav komisije za izbore i i- m enovanja i to Berović Strpe, Bar.einović Iviša, Bego Ante, Gr- gas Veselin, Zaninović Nikica, Zeni'ć Nikola i ing. Bujaš Pave, dok su nta prijedlog odbornika Vukov Mate u kom isiju za p rih vat demobiliziranih i penzioniranih oficira JNA izabrani Bego Ante, Ninić Ivo, Zaninović Niki- ca i Zlaitović Miloš.
Kako je pioznato na prijedlog bivših NO-a gradske općine Si-
SKUPSTINA ZADRUŽNOG SAVEZA
U DRNIŠU6. o. mj. održana je u Drnišu
posljednja skupština Kotarskog saveza. Skupštinu je otvorio predsjednik Ivan Borsić. On je, između ostalog podnio i financij- .sko stanje Saveza ša stanjem na dan 31. VII. 1955. Aktiva, koja se p redaje novom Savezu iznosi oko 900 000 Din.Zatim je kandidacion,a komisija
predložila Mstu od 25 delegata za budući zirdružni Savez, koja je prihvaćena.
Skupštini je prisustvovao predstavnik NOK-a Ljubu.ški Kordić Zvonko, koji je zatnažio.da se je dan dio strojeva vinanskog podrum a Drniš posudi na kraće vrijem e vinrjriji Ljubuški. O o- vom zahtjevu diskutirali su Ivan Borsić, Malko Sunara, P etar Mi- jić, Jovic,?. Balač, Sime Duilo i Raifael Buharica. Zaključeno je da se obzirom na potrebe podruma u Drnišu ne udovolji molbi NOK-a Ljubuški.
Na k raju je ing. Kovaljev iznio da u raisadnji'iku NOK-a Drniš ima 12.000, a kod poljoprivredne zadruge Unešić 20.000 komad,a voćaka za sadnju, koje će se prodavati uz vrlo povoljne cijene. (J. B.)
benik, Siibenik-Vanjski i općine Zlarin izvršeno je spajanje tih narodnih odibora u jedan odbor. Upravo tom fuzijom stvorena je Šibenska komuna, a ovom sjednicom ona u stvari počinje djelovati. U vezi izgradnje novog komunalnog sistema, odlukom Sabora NR Hrvatske utvrđeno je da i naša G radsk i općina ima općinsko vijeće i vijeće proizvođača. Prem a odluci NO-a kotara Si- ben.k određeno je da svako vtr j'Eće sačinjava po 40 odibornika.
Na području Gradske općine Sib^n.k živi danas oko 40.000 stanovnika, dok je ukupan brutto produkt u 1954. godini iznosio o- ko sedam i po m ilijardi dinara. Motiv iz Šibenika
Pilamjci d isk u siju
IZGUBLJENI SATOVIu privrednim poduzećim aA nalizirajući rad n e i izgublje
ne satove u induistrijskim poduzećima grada Šibenika, uključivši Tvornicu alum inija u Lozov- cu i brodogradilište u Betini, dolazi se db prilično iznenađujućih podataka. Od ukupnog broja iz- stianaka i to u prosjeku od 1947. do 1954. godine otpada 55''/o na i- tiostanke Zbog bolesti, a 45'i/o na ostale izostanke.
Postotak izostani:.ka, koj, je preuzioKovan Oorcst.mu. postepeno opada od 1947, godine, dok postotak izaslanaka zibo,g ostalih razloga ,ie u porastu. Naime, u 1947. on je iznosio 40>'/o, f. u 1954. godini .znosi 54«/o. Donošenjem novog zakonii o socijalnom osiguran ju izostanci zbog bolesti i dalje će biti u oipadanju, ali kako objasniti izostanke zbog ostalih razloga, koji se povećavaju.
U razm atran je su uzeta samo industrijska poduzeća, je r je tu radna snaga uiglavnom staciom- rans i bez veće fluktuacije, a kad bi se .analizirale i druge grane naše privrede, kao na prim jer, građevinarstvo, onda bi odnos bio jo'š porazniji. Kod te analize nisu uzeti u obzir Rem ontni zavod »Velimir Skorpik« i Tvornica lakih metala »Boris Kridrić«, koja još nije u proizvodnji.
Sigurno je, da su rukovodstva pojedmih naših poduzeća r a spravljala o tim pitanjim a, dok druga nisu svemu tome poklanjala pažnju, ali je sigurno da je bi.o i takvih poduzeća koja to pitanja nisu postavljala na dnevni red B.io je i takvih slučajeva da se nisu mogle o.bjasniti neke razlike od većih odstupanja za izostanke između dvije godine. Naime, postojala je ogromna razlika izc'.-'r.naka iz ostalih railoga .zmeđu 1953. i 1954. u jednom našem poduzeću, koja je ča i iznosila nekoliko desetaka hd.ada sati. Međutim, sve je to ostalo neobjašnjeno.
SvalwCO je da su to p itanja o kojim a b. Pilo vrlo korisno pokrenuti diskusiju. Nai'avno, ne moza se ućekivali da izostanaka uopće ne bude, a li se oni mogu osjetno sm anjiti. Naši ekonomisti
drugi zainteresirani faktori trebali bi da ozbiljno prouče i ana- lizii'aju ta pitanja i na kraju da odm jere u kojem bi se postotku ti izoslnnci kretali kao dopustivi i realni. Njihove analize korisno bi poslužile našim poduzećima u rješavanju tako važnog pitanja kao što je neopravdano •zostajanje sa posla.
B. Šarić
Iz rada poljoprivredne stanice
Podignut rasadnik i plantažni bademiciZem ljišni pojas uz našu obialu,
prem da je k ršev it i suh, nije potpuno izgulbio ipoljoprivredni značaj. Iz prakse je poznato da na njem u ne rastu mnoge biljne ku lture. M eđutim, geografski sm ještaj i m editeranska klim a omogućavaju da se na tom škrtom zem ljištu uzgajaju raznovrsne biljke i to u plantažnom dbliku. Danas se za razliku od ran ije po- duzim lju agronom ska i druga n a učna ispitivanja koja će pridonijeti racionalnom korištenju naših
UPOZORENJE
Uprave osmogodišnjih škola u gradu obavještavaju, da će se popravni ispiti vršiti u svim o- smogodiišnijm školama u dane 25., 26. i 27. ovog mjeseca.
Upis u sve osmogodišnje škole u gradu obavit će se 29. i 30. o- vog mjeseoa.
površina. N ajznačajniji prilog u cilju unaipređenja poljO'privredne proizvodnje, svakako će dali nedavno osnovania poljoprivredna stanica, koja d je lu je pri N arodnom odboru kotara Šibenik.
Poljoprivredna stanioa ne samo da vodi bi’igu o zaštiti poljoprivrednih kultura, već ona u i- sto vrijem e vrši ispitivanje sastava zemljišta pomoću suvrem enih metoda. Sigurno je, da će ta ispitivanja mnogim poljoprivrednicima uštedjeti uzaludnu-- upo trebu razn ih gnojiva i suvišni rad. Pored ostalog, stanica vrši analizu hranjivosti tla. Tim ispi- tivanjimia može se doznati kakova je -podloga najprik ladnija za vinovu lozu, voćke i druge ku ltu re.
Prem da ipoljoprivredna stanica djeluje kao ustanova sa samostalnim financinanjem, ona već danas posjeduje vlastite terene
na koj.m a se vrše pokusi s raznim agrotehničkim m jeram a, što ima sve da -posluži povećanju poljoprivredne proizvodnje. Uskoro će se isp.»taU i odrediti poljoprivredni ka'pacRet pojedinih sela i općina. Na tom poslu se već ra di. Da bi stanica im ala što šire područje za vršenje stručnih an aliza, to je, iiako uz teške okolnosti, nedavno izvršila popunu la- bc-ratorija za koji se još uvijek nije našla prikladna -prostorija.
Ova ustanova je u relativno k ra tkom vremenu od tr i mjeseca po- sti-gla i nekoliko zna-čajnih uspjeha. U Čistoj Maloj podignut je rasadnik na površini od 14,5 ha, na kojem će se proizvoditi sadnice bademia, višanja, kajsija i t. d. P redviđa se da će rasadnik u 1956. godini dati oko 80.000 sadniCi! tih voćaka. Osim toga, u režiji -poljoprivrednih zadruga. Kotarskog saveza poljoprivred
nih zudru-ga 1 »Šumarije«, stanica je podigla plantažno bademike za na-vrtanje. Uz to se pod stru - nim nadzorom stanice nalazi i rasa-dnik maslina na Snimi. I po- Ijo-pj'ivredni tečajevi kao nedavno onaj u Skradinu održavaju se u C i l j u osposobljavanja kadra za navi'tanjo budomika na -već po- di-gnutina plantažama. N avrtanje će započeti u drugoj polovici o- vog mjeseca. Osim tećiajeva stanica organizira fX) našim selima i popularno naučna -predavanja, za koja poljo-priv-rednici pokazuju sve više interesa.
Sigurno jc, da bi Poljo-privred- na stanica u svom djelovanju polučila još bolje rezultate, kad -bi raspolagala dovoljnim brojem stručnih lica i prostorija, naročito za laboratorij i prijevozno sredstvo. Upravo zbog značenja te ustanove na unapređenju poljoprivredno proizvodnje nia našem području se s pravom može očekivati, da će organi riješiti sva ona pitanja, koja u stvari otežavaju njen puni -razvoj.
K.
Vrhovni kom andant oružanih snaga ENH.!, m aršal Jugoslavije .losip iiroz Tito, pr.-sustvovao je prošlih dana na sektoru Kočevja vježbi jedne združene jedinice V. arm ijske oblasti.
Kad je m aršal Tito, zajedno s komandantom V.' arm ijske o- b.-asu generai-pukovnikom Ko- sLom Nadjom, predsjednikom Izvršnog, vijeća Slovenije Borisom Kiajgerom , članom Saveznog izvršnog vijeća Ivanom Mačekom i gi_neral-majorom Milanom 2eže- Ijom stigao nešto poslije 9 sati na teren predviđen za gađanje bojnom municijom, p>odnio mu je raport rukovodilac gađanja pukovnik Jianko Sekirnik. Maršal Tito se zatim pozdravio s prisu tnim generalim a Radivojem Jova- novićem. Milom Kili-bardom i Nikolom Božainićem.
Pošlo se u'poznao s planom vježbi, taktičkim zadacima i ra sporedom jedinica, m aršal Tito je obišao položaje nekih jedinica i kod njihovih kom andanata i koma-nidira se interesirao za zadatke koje im aju u današnjoj vježbi. Vrhovni komandiamt JNA postavio je zatim neke zadatke artiljerijskina jedinicama, pa je
u 10.30 saiti počelo gađanje iz združenih artiljerijsk ih oinižja.
Čitav tok ove vojne vježbe, u kojoj su učestvovali svi rodovi suhozemne vojske i avijacija, m aršal Tito je, obiloizaći va tre ne položaje, pratio s velikom pažnjom i interesom.
Vrhovni kom andant oružanih sna-ga FNRJ, m aršal Jugoslavije Josip Broz Tito priredio je u hote lu »Pogled« u Kočevju prijem za učesnike vježbe, koju je izvela na sektoru Kočevja jedna jedinica V. arm ijske oblasti.
Pored vojnika, podoficira i ofi- cina, koji su učestvovali u vojnoj vježbi, prijem u su prisustvovali član Saveznog izvršnog vijeća I- van Maček, kom andant V. arm ijske oblasti general-pukovnik Košta Nadj, general-potpukovnilt Rad-ivoje Jovanović, general-m a- jori Mile K tlibarda, N ikola Bo- žanić i Milan 2eželj, predsjednik Narodnog odbora općine Kočevja Janez P irnat i sekretar Kotarskog komiteta SKJ Jožek Klarić.
U toku prijem a, na želju p ripadnika JNA. m aršal T ito održao je kraći govor u kom e je, pored ostalog, rekao da je zadovoljan s rezulitatima, koji su postignuti na vježbi.
Novi Narodni odbor općine Drniš
KUHAČ MIRO IZABRAN ZA PREDSJEDNIKA
13. o. mj. izvršeno je konstituiranje Narodnog odbora općine Drniš.
Sjednici su prisustvovali drug Škarica Petar, predsjednik NOK- a Silb:nik, Reljić Sm iljan i Crn- čević Nikola, na-rodni poslanici.
Na prijedlog druga SmUjana Rsljiča izabnamo je 35 odbornika u općinsko vijeće a 27 u vijeće proizvođača.
Na prijedlog druga Sm iljana Reljića, za predsjednika je jednoglasno izabran M iroslav Kuhač,
dosadašnji predsjednik NOK-a Drniš.Izabrane -su odlborničke kom i
sije i to komisija za sta tu t, za izbor i imainovanja, za. organizaciona pitanja i propise i kom isija za preuzim anje .arh ive i inventara.
Na kraj-u je govorio drug P etar Škarica, predsjednik NO-a kotara Šibenik, koji je, između ostalog, govorio o novom kom unalnom uređenju i zakonitosti, kao jednoj od glavnih elem enata na pu tu provođenja i r ješavan ja naše problem atike. (J. B.)
Ante Balj kasJučer u 12.15 sati prestalo je
da kuca plemenito srce Ante Baljkasa, čovjeka, druga i neumornog borca za socijalizam, predsjednika Kotarskog sindi- kamog vijeća, člana Centralnog vijeća Saveza sindikata Jugoslavije i Republičkog vijeća Saveza sindikata Hrvatske, član,a Kotarskog komiteta Saveza komunista, te Kotarskog odbora SSRN, predsjedatelja Vijeća proizvođača NO-a kotara i odbornika Vijeća proizvođača NO-a gradske općine.
Tko bi od n,as mogao uopće doći na pomisao da će nesm iljena sm rt otrgnuti iz naše sredine druga Antu već u 28. go- d.ni života. Učinjeno je sve da se sačuva dragocjeni živo.t. Ali nade njegovih najm ilijih kao i nade njegovih suboraca, drugova i p rijatelja nisu se. nažalost, ispunile.
Mi smo u drugu Anti Balj- k .su izgubili veoma mnogo, upravo zato, je r je on mnogobrojne dužnosti obavljao s pu-
* 1Anle Baljkas rodio se 11.
svibnja 1927. godine u Šibeniku ucao sm radničke porodice.
U ranoj mladosti on je osjetio gorčinu neim aštine koja je u njem u već tada izazivala re volt pro'liv izrabljivanja rad nika. K apitulacijom Jugoslavije i dolaskom okupatora u našu zemlju aktivno radi u omladinskoj antifašističkoj organizaciji te 1943. godine postaje čLanom S K O J^ . U lipnju 1944. pridružuje se Narodnooslobodi- lačikoj borbi, gdje s uspjehom obavlja razne dužnosti u sko- jevskoj organizaciji. On se već tada odlikuje samoprijegorom i org.vnizacionim sposobnostima. U travnju 1945. godine drug Ante Baljkas postaje članom Komunističke .partije Jugoslavije, što mu daje još snažnijeg poticaj,a u borbi za socijalizam. Nakon oslobođenja drug B alj
kas ni-ilazi se na raznim rukovodećim m jestim a u skojevskoj organizaciji u Komiži, Splitu, Puli, Crikvenici, Kraljevici, Ti-ogii'u i Šibeniku. Godine 1946. on je rukovodilac SKOJ-a uprave i'iidionica Mornarice u Šibeniku, a zatim vrši dužnost tajnika sindikalne podružnice u istoj ustanovi. Poslije završetka tečaja za sindikalne ru^ kovodioce u Zagrebu postaje sekretarom Mjesnog odbora metalaca u Šibeniku.
no žara, sam oprijegora i znalački. Do posljednjeg daha, što je i svojstveno kom unisti kojega je odgojUa naša P artija , borio se za socijalizam, za sreću radnog čovjeka i procvat socijalističke domovine. Svoj veliki optimizam, m ladenački elan, svojstven njegovu dobu i tem peram entu, svoju revolucionarnost, drug A nte je nepokolebljivo m anifestirao u svakoj prilici i na svakom mjestu. I u posljednjim trenucim a, kad se gasio mladi život, njegove misli bile su upućene Savezu komunista, T itu i socijalističkoj domovini. Bile su to riječi pune topline za s tv a r kojoj je on ipredano služio. To su u jedno bili i najteži časovi za A nti- nu porodicu, roditelje, drugove i suborce, je r su svi s pravom još mnogo očekivali od života, koji je tako prerano sagorio. I zato je njihova bol tim veća.
Druga Antu B aljkasa ne ćemo zaboraviti!
•
Na svim tim dužnostima do- .aza ao Izirazaja upornost, čvrstina i osjećaj odgovornosti mladog i-ukovodioca koji se naglo razvija.
Drug Baljkas je obavijao i pojedine dužnosti u Oblasnom odboru sindikata za Dalmaciju, a žarim je bio predsjednik sindikalne podružnice Remontnog zavoda »Veflimir Skorpik«. U tvornici lakih m etala »Boris Kidrič« vrši dužnost predsjednika Mjesnog sindikalnog vijeća.
Njegove organizacione sposobnosti i sam oprijegor u radu dolaze sve više do izražaja. B iian je za sekretara Gradskog kom iteta SK Šibenik, koju je dužnost predano vršio sve do osnivanja rajonskih kom iteta SK.
Prilikom organiziranja novog kom unalnog sistem a na našem području drug Baljkas je izabran za predsjedavajućeg Vijeća proizvođača NO-a ko tara Šibenik, kao i za odbornika Vijeća proizvođača NO-a gradske općine. Osim toga, on je biran u novi Kotarski kom itet SK i u Kotarski odbor Socijalističkog saveza. Nedavno je izabran za predsjednika K otarskog sindikalnog vijeća na kojoj se dužnosti nalazio sve do svoje prerane smrti.
Neka je vječna slava drugu Anti Baljkasu!
Straina 2 »Šibenski l ist« Srijeda, 17. kolovoza 1955.
V ijesti iz KninaR a isp iS cm n ck lje ča ij
slip e n d irck n je
Turisti prolaze, a Knin to dovoljno ne koristi
K om isija za stipendije N O -a g radske općine u K ninu rasp isala je n atječaj za dod je lu 27 stipen d ija , u školskoj godini 1955./56., z*a s tu d iran je na fakultetim a, v isokim i učiteljsk im školam a.
P rem a na tječa ju stipend ije će se dodije liti na slijedećim školama:
Na M edicinskom fak u lte tu je d na stipendija , na Ekonom ikom dvije . Š um arskom i V e te rin a rskom po jedna, za tim na T ehničkom faku lte tu , A rh itek tonsk i i H idrotehniČki odsjeJc po jedna, na P rirodoslovnom - mjatematičkom faku 1 te tu , odsjek m a t em atič ko- fizički tri, Biološki odsjek dvije , na F ilozofskom faku lte tu , za s tu dij francuskog jezika jedna, A kadem iji za likovnu um jetnost, s lik a rsk i odjel jedna, M uzičkoj a- kadem iji, pedagoški od je l jedna, VPS (m atem atika - fizika) tr i D IF -u jedna, na Višoj m edicinskoj školi dvije, a na učiteljsk im školam a šest.
P rednost n a tjec an ja im a ju atp- solventi. s tu d en ti i đaci u posljedn jim godinam a stud ija , za tim d jeca pa'lih boraca i slab ijeg im ovnog slan ja , te bolji đaci i s tuden ti. S tipend ije će se dodi- je ljiv a ti p rem a O dluci o visini stipendija . Molbe za n a tječa j t r e baju se p redati do 25. o. m j. P o- sh je loga roka m olbe sa no će uzim ati u postupak. (A. M.)
URBANISTIČKO UREĐENJE NATPISA
U K ninu se, što se tiče natp isa, n ije vodilo dosad m nogo računa, tako da su poduzećia i p rivatn ic i rad .li svojevoljno i bez k o n tro le. Sad se, m eđutim , prišlo u rb a nističkom u ređ en ju natp isa , ko ji će se u ređ iv a ti i p o s tav lja ti pod kontro lom s tru čn jak a . Tako će i s estetske s tran a g rad doibiti l je p ši izgled. (F. K.)
POJAVA LISNE USIU našim k ra je v im a češće p r i
m jećujem o po javu lisne uši (lisnog medica), ko ja ugrožava raz ne 'biljke i tim e nanosi zna tnu š te tu po ljoprivrednicim a.
L an jske godine b ita je n ap a d n u ta v inova loza, a ove godine v inograd u O čestovu i nek im selim a P rom tne, gdje j-e p rsk a n je n a v^rijeme izvršeno i bolest sp rije čena.
Sada je p rim jećena po java lisna uši n a d rveću . N apadnu ti su d rvo red i u K ninu, posebno s ta b la Lipe, bagrem a i toi>ole.
S i i^ i ja n je lisne uši, k o ja izluču je m.edenu rosu, tre b a n a v rijem e izvršiti, je r t i š te tn ic i izaz iv a ju u v ija n je i ko v rčan je lis to va, pa u koliko se zakasn i ne m ože ih sredstvo za suabijianje zahv a titi i u sp jeh n ije n ik ad a po tpun. Već se p ristup ilo p rsk a n ju zaražen ih s taba la lo/o n iko tino- lom. P rsk a n je će treb a ti ponoviti v .še pu'ta.
N a 100 lita ra vode uzim a se 1 h'itra nikot’inola i 1 l i t ra petro - ija. Sm jesu treb a dobro m iješa ti, da se tekućina zabijeli. Sa te k u ćinom ne treb a š ted je ti, a ra sp r- skač treba da p rsk a u nešto ja čam mlazu. (A. M.)
NATJEČAJ ZA DIREKTORE TRGOVAČKIH I UGOSTITELJ
SKIH RADNJI
K om isija za n a tječa je p ri do sadašn jem NO-u k o ta ra K n in ra spisala je na tječa j za d irek to re trgovačkih rad n ji »Prehrana«, »Naprijed« i »Jedinstvo«, te ugostite ljske rad n je »Dinara« u K ninu. K and ida ti tre b a ju im ali 5 godina p rakse u trgovačkim , odnosno ugostiteljsk im rad n ja m a kao i položeni s tru čn i ispit. Rok 7,a na tječa j je do 20. o. m j.
(M. A.)
b u j i Ca r s t v o
Na pod ručju K nina im a dosta »suhih« irijeka, ko je donose m ulj 1 zaustavljiaju svaki p rom et. Da bi se tom e doskočilo, od rža t će se lic itacija, a d o d ije ljen je i k red it od 25 m ilijuna d in a ra za čišćenje nr.nosa. R adovi će se v rš iti na r ijekam a B utišnici i R aljevici.
(F. K.)
g o s t o v a n j e Čl a n o v aRADIO BEOGRADA
U ned je lju 14. o. m j. gostovali su u K ninu radio pjevači, članovi Radio Beograda. Oni su u dom u JN A p rire d ili veće narodn ih p jesam a i šlagera. Sudjelovali su B ajko Rančić, S aveta Sudar, P av le Z ivojinović, Toza Elezović, na harm onici i k v a rte t g ita ra R adio Beograda. P rired b a jo bila dobro posjećena. (A. M.)
ZAŠTITA RIBE ENDEM
U Oraišnici i K rk i kod K n ina živii posebna v rs ta jegu lje , koja je u izum inanju. R ibarsko d ru štvo, koje je za to za in te resiran a , p reporučilo je da se u tu sv rhu način i um je tno plodište i m rije - stilište , k ak o bi se riiba endem sačuvala od izum inanja. (F. K.)
KINO DOMA JNA PRIKAZUJE:
LILI — am eričk i film .U VRTLOGU H IM A LA JE —
francusk i film .
Ldiii sm o g rad ili cestu. S am lje li m nogo k am en a i p rosu li du- ZiHoin ćirave unce. P rsk a li smo as iau o m , va lja li cijelo lje to i d a lje, sve tam o do p rv ih je sensk ih kisa. T rebalo je to učin iti rad i z a ra v lja naših g rađ an a i ra d i iz- g ieaa našeg m jesta . D osta je bilo p rašine i raz rovane ceste. K onačno je bilo gotovo i sv i sm o bih za dovoljni.
A ove godine, kao da sm o p red viđali, našom asia lU ranom ulicom svakodnevno i svakoga časa p ristižu vozila iz razn ih k ra je v a Evrope.
Znam o, da su naša p rim orska m jesta ove godine reko rdno posjećena i čitam o o tom e svako- onevno. Istina , K n in n ije n a m oru, a li je ip ak nekako uRij'UČen ta j tu ris tičk i kom pleks, je r k ro za nj prođe ili se u n jem u zau stav i p riličan broj lju d i i žena, šio nep restano ju re n a naš J a dran . To što stigne n ije došlo na d u lje v rijem e, to je pro lazno . Većina onih k o jih žele posje titi bp lit, D ubrovnik , Š ibenik, J a d r i- ju, Z adar, B iograd, p ro iaze gra- aom što leži pod s ta ro m tv rđ a vom. K n in n a jp ri je dočeka iputu- juću E vropu , a n a p o v ra tk u je posljedn ji isp raća. J e r naš novi k o ta r ama m ore, obalu, sv je tio n ike, Ja d riju , m orske zv ijezde i ježeve. Mi smo n a p e r ife r iji ko- cji'ia, ali 1 nism o, je r n aš k o ta r po- em je od D inare i z»avršava tam o negdje oko Z irja , K o rn a ta i o- b raino .
T u ris ti p ro laze »na alaje« ki'oz K n.n, to je poče tak našega k o ta ra, n a p o v ra tk u su opet tu , i do- p u s tđ e »trebalo« bi kao ono u U patiji, k ad je n a p u š ta ju tui'isti, a a sto ji tab la uz cestu n a kojoj piše: H vala - M erci, ne zato što se mi n jim a k lan jam o ili što su oni za g lavu viši od nas, nego zibog, oprostite , tu rističkog bontona. Da hvala za pčs je t našoj lijepoj o- baiLi, suncu i m oru, ko je je kod nas n a jljep še i n a jje f tin ije . H vala, na 56 km od obale! Može i bliže, n ije važno i dov iđen ja dogodine, zbog tu rizm a i deviza.
Već d rug i m jesec p ro laze n a šom asfa ltiran o m u licom luksu - sna kola, zelene, p lave i sive lim uzine, s oznakam a V elike B ritanac*, N izozem ske, B elgije, Z apadne N jem ačke, Švicarske, F rancuske i t. d. P a to like »Vespe« sa zap rašen im vozačim a, čije su g lave zaštićene h au b am a i udobni au to b u si velik i k ao b ro dovi. U n jim a ta j ša ro lik i i raz- nojezični svijict, ko ji vonja na benzin i p arišk e parfem e, op rem ljen razn im rekv iz itim a za s ta l- n .je i duže b o rav ljen je pod k ro vom ho te la ili za pokretno i n o m adsko cam pingovan je po slobodnom izboru m jesta . Z astav ice na ko lim a i rad io an te n e le p rša ju i trap e re za v rijem e vožn je po
našem asfa ltu , a za volanom viđam o često crvene n ok te žena i d jevo jaka , tog tu rističkog sv ije ta , čije g lave p o k riv a ju s lam n a ti šeširi ili velik i som breri.
P onekad vidim o i pse, ko ji su se dali na ovo tu ris tičko p u te - šestv ije . K rivo nam je kad odnekud n a le ti ko ja n aša lu ta ju ć a paščina i počne la ja ti n a svojem pasjem jeziku i u zn em irav a ti čet- veronožnog gosta i k v a r it i m u tu rističke ugođaje i p reokupacije . Kao da se ne bi m ogla »pojačati« š in le rsk a služba za v rijem e tu ris tičk e sezone?! Ki-ize P ak a rd i, S evroleti, K ade ti i F o lksvageni sa svo jim posadam a. N eki naprosto p ro ju re , nek i u sp a re i idu dalje. N eki s ta n u kod h o te la »Dinara«, do ručku ju , ru č a ju ili večeraju . D rug. se o d m a ra ju ili p re noće. Ipr:k i naše m jesto im a koris ti od tih p ro lazn ih tu n s ta . D ešava se, da nek i na p u tu dozive sudar iii im se desi k var. Dovu- k u se nekako do K nina, gd je o- pravLjaju vozila.
K nin vidi, u p riličn o m broju , one koje naša lje to v a liš ta na m oru p rim aju , m noga s tran c e sa prospektim a, spec ia l-kartam a, K on taksim a i Leicam a, razgoli- čene žene u kupaćim kostim im a Tili u p lav im hlačam a, ko je p ra te n jihov i ozbiljn i pratioci.
T u ris tičk a sezona tra je , m alo je k v are valovi zah lađ en ja , a l i to n iš ta ne sm eta. K n in k ao p ro lazni p u n k t p ro p u šta tu ris te . N ije čudo, je r tako je ziapisano u n a jpoznatijim tu ris tičk im rev ijam a . U sp isku g radova ko ji im a ju b i
lo kakove veze s turizm om , unesen je i K n in i n jegov u g o stite ljski o b je k a t h o te l »Dinara«.
K ad je već tako, (trebalo bi ovo isko ristiti, a to bi - m ogao biti z a d a tak T u rističkog d ru š tv a u K n in u i nekako bi treb a lo ove s tran c e zaposliti i d u lje zadržati, a k tiv iz ira ti ih u sm .slu p o sje ta p r iro d n ih lje p o ta ovog k ra ja ili k u ltu rn o -h i's to rijsk ih spom enika ovog po d ru čja . Stnamce ko ji ovu d a pro laze treb a lo bi za u s ta v iti i n jihov k ra tk i b o ravak isp u n iti nek im sad ržajem , od čega. bi n a še ugostite ljstvo i dom aća ra d inost im ali p rilične koristi. O o- vom e bi se m oglo razm isliti i n a p rav iti p lan nada za novu tu r i- s t.čku sezonu.
Z ar sa ne bi m oglo p o k aza ti nešto fo lk lora, tv rđ av u , m uzej, ob ilazak Roškog sl^pa, m a n astira K rk e i si.
P rodavaon ica P o ljo p riv red n e s tan ice m ogla bi po slu ž iti izv rsnim m lijekom , m liječn im p r e r a đev inam a i k v a lite tn im voćem , a ug o stite ljsk e ra d n je p as trv o m iz K rke, Ćevapčićim a i dobrim v inom. H otel »D inara« bi p reko d an a m orao im ati m uziku, barem preko radija'.
Z a tim bi treb a lo č itav u s tv a r re k la m ira ti i dobro p ro p ag ira ti u tu ris tičk im časo-pisima i p ro spek tim a, da SS znade po E vropi, što se u K ninu, na p ro lazu za Š ibenik, S p lit i Z ad a r i ob ra tn o , m ože v id je ti i što se m ože dobiti.
iKnin bi, n a ta j način, im ao koris ti i od ovog prolaznog tu r izm a. (A. M.)
IZ BUKOVICEKONSTITUIRANJE NO -a
OPĆINE KISTANJE11. o. m j. izvršeno je ko n sti
tu ira n je Nia-rodnog odbo ra općine K is ta n je . N a s jedn ic i je u svo jen p rije d lo g općinskog o d bo ra Soci- jialističkog saveza o b ro ju odbornika. Novi oi>ćin'ski odbor im a t će 25 članova.
Z a p red sje d n ik a novo-g odbora jednoglasno je iz ab ran T an a sija Ležajić, dosadašn ji odbo rn ik N O K -a Š ibenik , a za p o tp re d s jed n ik a Boško Š trbac. (B. P.)
PODIGNUTA KOSTURNICA ZA PALE BORCE U DOBRO-
POLJCIMAZ avršen i su rad o v i n a izg rad
n ji zaj'adničke k o stu rn ice -u selu D obropoljci, gd je su u to k u NOB- e pro lazile ko ione n aš ih h ra b r ih boraca, ra n je n ik a i izJbjeglica. I - nicijis.tivu za to d a le su o rg an iza cije S aveza boraca N O R -a u B i- je lin i, R odaljici, D obropoljcim a, B rgudu , Bruškoji, P a rč ić im a i M ed vidu, k ak o bi se n a ta j nač in odužila p a lim borcim a u NOB-i.
K o stu rn icu -je izra'dio A n te Uš- I jeb rk a , k ip a r iz B'ijeline, a n o v čanu pomoć dale su m noge u - stanove, zadru'ge i p rip ad n ic i JN A , kao i rad n ic i sa g rad iliš ta HL d ion ice n a izg rad n ji p ru g e K n in -Z ad ar. (B. P.)
MALI OGLASNIK Z A M IJEN IO B IH JED N O SO BN I
ko n fo rtn i s ta n u O sijeku za odg o v ara ju ć i u Siibeniku. O b ratiti se na odresu : ZLatko A n đ e- lić, Š ibenik , U lica 17 b u n to v n ik a (kod o b ite lji M ilana R elje) na Gorici.
S U S R E TRibairski čam ac teško se probi
jao kroz valove, ko.je je v je ta r donosio s juga. Šum m otora Čuo se povrem eno. M ladići su u dilem i. Svaki od n jih im a svoj v lastiti kurs k re ta n ja čam ca. N ajm lađ i m eđu n jim a je čak stručno dokazivao — p rem a V elikom M edvjedu, kako oni ne plove k a - zurnoj obali, već u protivnom sm jeru.
— O stanim o ovdje i čekajm o ju tro . T ada ćemo sigurno ug led a ti obalu —■ predlagao je F ilip drugovim a.
— Je s ti li ti lud! Da nas uhvati pa tro la- — derao se korm ilar na Filipa. On je upoznao te m ladiće p red nekoliko dana. Već p r vog čaisa, kad ih je sreo, v je ro vao je da n i u jednom od n jih nikad ne će naći p rija te lja . Nikad. Sadia dok je o tom e razm išljao za njegovim leđim a izm icala je dolina njegova d je tin js tva , brežu ljci sa ko jih je gledao velike brodove, da^leko za horizontom. A tam o, na k ra ju te doline spokojno se uzdiže m aleni dom. Uzidao ga je F ilipov otac kada je došao iz A m erike. Sada je pust. Ni sijedog m oreplovca nem a u njem u. Pošao je u grad, da vidi što je sa sinom . . .
. . . A on negdje daleko na p u čini, p redan m utežu m isli plovi nem irno k tu đ im obalam a. N agrizala ga je m učnina, koju je krio p red drugovim a. Znao je da bi im bilo nem oguće reći: . . . O krenim o se onam o, gd je je sve — do knaja naše. kam o kao la vine ju re misli!« A onda bi se o- pe t pitao: »Tko zna gd je su m isli tih ljudi!« P rem a n jim a d r žao se kao stranac . A to je i bio.
O brisi p lan ina u da ljin i. To je m ogla «biti sam o Ita lija . Ju tro je razo tk rilo zno jna lica, k o ja su se Ijeska ia kao da su b ila prem azana u ljem . Oči o težale i rnutne. Bili su toliko um orn i od t e ^ o g p u to v an ja da n iš ta n ije m oglo u n jim a izazvati uzbuđenje . Z au stav ili su se u luci R. N a obali tr i policajca, nekoliko bose d je ce i dv ije m lade žene, čiji su se glasovi jedino čuli u tom o k ra j- ku luke. L jud i u crn im u n ifo rm am a bili su toliko ljubazn i, da su p ružili ru k e m ladićim a, kako bi se lakše popeli na visoku o- balu. Z atim su k renu li. N a p r vom trgu ukaže se siva zgrada, sa čudnim prozorim a. U n ju je od pet m om aka u civ ilu F-ilip u - šao zadnji.
T am na soba, k lupa i nekoliko slika, ko je /pokazuju policajce na vježbi. Na drugoj s tra n i ko ridora bila je m ala, još m račn ija soba. U n ju se ulazilo pojedinačno u razm acim a.
—■ M arić Filip! Digao se i pošao. A genti su ga o dm jerili pogledom. N jihova p ita n ja na h r - vatsk . jezik prevodio je nek i s ta rac. F ilip bi nekad sk lapao oči cd sna,
— Znaš U koju pom orsku bazu?
— Im ate li a tom sku bom bu?—■ Da li si vidio koje novo o-
ru ije?Da li, znaš li. jesi U, dugo je
šum ilo u F ilipovim ušim a.K asno uvečer m ladići su u p r a t
n ji onih istih un ifo rm iran ih lica k renu li u hotel. T u su prenoćili. F ilip je bio sam u sobi. Zaspao je brzo.
K ada se slijedećeg ju tra odm o
ren rastezao u k rev e tu , bilo m u je dosta s tv a ri ne jasn ih iz jučera šn jih događaja. Sinoć i n ije m ogao o svem u tom e razm išljati. Bio je san jiv i um oran . Sam oća i izgubljenost su se po ta jno rađa le . A prošlo je tek nekoliko dana. M inute su posta le duge — kao brodo'.om cu na oceanu. N egdje u jednoj da lm atinsko j p rov inciji je - čio je podm ukli plač. F ilip ga n ije Čup. a čvrsto je v je rovao da postoji. Iz g rađ a se tu žan v raćao sijedi! m oreplovac. U zalud tra ž e n ja . . .
F ilip je htio o svem u tom e ne razm išljati. Izađe. O prezno. Sum k o rak a na stepenicam a se n ije čuo. Kod izlaznih v ra ta naivno prođe pogledom sobu. A onda sam ouvjereno p ro tegne ko rake do izlaza.
— Ragazzo venire qua! ukaže se sjena, p,a silhueta čovjeka iza po lum račn ih v ra ta . Lako je p re poznao agen ta iz policije. S hvatio je da slobode nem a.
Toga d an a izbjeglice iz r ib a r skog čam ca p en ja le su se u z a tvoren i kam ion. Z adn ji je po ob iča ju uiaz.o F ilip . Sofer je zau stavio ko la p red g lasovitim logorom F.
N atp is na glavnoj logorskoj kap iji d jelovao je kao h ladn i pola rn i v je ta r: »Svih se nada okan ile Vi koji ulazite.«
T u su id e ju d a li logoraši, ko ji su se neizm jerno divili, D anteovom »Paklu«, zbog čega nisu m ogh mnogo m rziti svoj v lastiti pakao. Bio je sm ješten u »nevinom« ra jonu »B«, je r n ije bio krim inalac , a po svoj prilici, po- lic .ja ga n ije u indeksu ozuačila kao političkog em igran ta . U lo goru je našao Ivana, p rija te lja iz d je tin js tva . Mnogo je bilo za- p itk '.van ja i p ričan ja.
Ručak- je. Kao ptice iz gn ijezda, iz b a ra k a slijeću logoraši.
N jihova odjeća, n eo b rijan a lica i č.tav i oni o d a ju stvo ren ja , koja su se dobrovoljno odrek la života. K olona se lagano p rib ližava la k a - zanu. F ilip b u lji u izbjeglice kao u nEka čudovišta. G ovore razn im jezicim a, ,a n a jm an je onim , koji on razum ije . G ledajući u n jihove fizionom ije, p o k re te i tupe poglede u čovjeku se ja v lja nem ir i revo lt na sam og sebe.K olona se sm an jiva la . Oni, ko ji
još nisu p rim ili m akarone, gunđali su u prep irci, jedn i žviždali odavno čuvene m elodije, d rug i u d ara li k a š ik o m o a lum in ijsku porciju u ta k tu posm rtnog m a r- ša.
Je d n e noći nekoliko dana k a sn ije Iv in i F ilip su se dugo dogovarali o b ijeg u u dom ovinu. D oznali su za u red em ig ran a ta u Rimu. S ačin java le su ga ug lav nom ustaše. »To će b iti dobra p r J ik a da se jed n e subo te dobije izbzn ica . K ad dođem o u Rim, n ja s to ja t ćemo v id je ti svako m jesto os.m toga ureda! O bojica se slože.
Z adn ja večer i noć u »paklu«. U naokolo š ir ila se sparina i m iris kupusa . D aleko od barak a kod sam e k ap ije razlijegalo se u rlik a n je uz plač. M alo podalje jed an san ja r, ne o b raća ju ć i tom e pi:žnju p jev a svojoj L auri. F ilip se dugo ok re tao po slamar^ci, ne m ogavši zaspati. Bio je n em iran.
D an ju je poslao u n epov ra t — tu zadn ju n jihovu noć u logoru. P okušaj je uspio. Izlaznice su u rukam a.
Rim. U b ije losti toplog d an a treperio je veličanstven , gord na svoju prošlost. Novi susret, nova m aštan ja i m isli. A na ivici toga vise želje. P ro k le te neostvarene želje — k rije sov i patn je . A rene, sku lp tu re , spom enici. U licam a
taku rijek e sv ije ta i vozila. T rgo va v ap e zia m irom , a n je g a ne- rc, .. Šum ovi g lasovi i buka.
— ^A svega je toga dosta. S jed - nim o negdje, barem na tro toa r. Noge k leca ju od um ora, gladi, v ruć ine . . .
— T reb a nam odm or. O tidim o u nek i perivo j, složi se Iv ica. N jeg a su b rzo naš li u ru h u neonskog sv ije tla . A li treb a la je tam a, da legnu na sjedalicu , u busen je , gdje b ilo i zaspu.
S lijedećeg ju tra u sta li su rano , m nogo ran ije nego su to običava'li u ria ja 'ti kući.
U licu '»crne bui'ze« n isu tre b a li dugo traž iti. Tam o su zam ije nili s tv a ri iz svog zav ež ja ja za nekoliko pap ira . B ili -su to pap iri za ko je su m ogli p ro sp av a ti u hotelu, um jesto u p a rk u . Ali p ri- jateljilm a su treb a le vozne k a r te za Torino. Ziato su tre b a li ti p a piri, da se p ro m jen e za k a r te »trećeg razreda«.
— Iz F ran cu sk e ćem o se svakako lakše prebaciti!
— Ali b it će teško p reko g ra nice.
— Sve je teško! — u v je rav ao je Ivo p r ija te lja . T reb a li sm o o tom e m isliti p r ije nekoliko m je seci. T reba snage i v je re . Isk u šen ja n isu loša. N a cijelom p u tu vodio se razgovor o dom ovini. N je^n je p rek in u o glas k o n d u k - tora: '»Torino!«.
Ni Časa n isu o sta li u m jestu . G ran ica ih je pohlepno zvala. M rzili su tu riječ »granica«, ali ipak ona ih je m am ila. »O m eđe, te n esre tn e m eđe, da n ije vas n itko se ne bi na m ene lju tio !« — u zanosu je uzvikivao Filip.F ran cu sk a dom ahu je p rek o p la
nina. U b lje štav o m k la sju dv ije crne točke. R avnica. D aleko pozadi p la v ča s te planine. D vije toč
ke se polako u sp in ju . G udure , k lanci, živice, -potoci p rim ili su ih sum orno. D va m lad ića jedno lično ko rača ju . P o gnu tih glava. F ra n cu sk a dom ahu je . Zia k o ji sa t F ilip će sa svojim p r ija te lje m p rijsć i još je d n u -granicu.
P rv o francusko s^lo ukazalo se trećeg dana. Ono kao i sv a s li je deća primiaii su ih sum njivo . P u t se n as tav lja . P r ija te l j i hoće u M arseille ču venu lu k u , g d je v ri život S redozem lja.
M arseille. Sadia im se o p e t sm ješkalo m ore. L u k a u ju ta r n jo j sumajglioi. N a ja rb o lim a le p rša ju zastave. P r i ja te l j i b rižno obilaze p ris tan iš te . Z astave le p r ša ju , ald jed n e nem a. Izm icale su duge u re d d a n i . . .
T i d an i don ije li su F ilip u još jedno razočaran je . O stao je sam. Iv ica je nestao bez traiga. F ilip se zaposlio u lučkom sk lad iš tu . U slobodno v rije m e vapio je u p r i s tan iš tim a , A iposlije Iv ič in a n e s tan k a i u kav an am a, barovim a, sred iš tu g rad a — svagdje. U zalud tražen ja . U v ijek sam . B rodov i dolaze i odlaze. B rodske s iren e b u d ile su u n je m u nade. K ad bi čuo te ta jan s tv en e zvukove, t r čao je kao radoznalo d ije te n a o - balu. Više p u ta v raćao se znojan, a svak i p u t tužan. Nekoga, ko ji bi razum io n jegove riječi, kom e bi rekao sv o ju .bol.
Jednoga dana , k a d a su n a d e b ile na iznaku, u p ris ta n iš te je u - la z io b ro d s a crvenom zvijezdom . R adost. O na je n a d jač a la sve r a dosti ž iv ljen ja . O pet će F ilip u - g leda ti m alen i dom svog oca. O- p e t će u zalaz sunca sliošati p je sm u m ladeži. I sam će p jeva ti. O pet će ž iv je ti sa dolinom , sa drugovim a.P onovno će ž iv je ti ž ivotom svo
je zem lje. Boris K ale
Srijedai 17. kolovoza 1955. »Ši b e n s k i u s t « strana 3
Drniška kronika Vijesti iz Okiaja
Problem zaposlenjaženske radne snage
N ajv a ž n iji p rob lem , k o lik o sm o moigli d o z n a ti iz B iro a za p o sre - doTOnje r a d a u D rn išu , p re d s ta v l ja za p o š ljav an je ženske n e k v a li- f ic ira n e ra d n e snaige. D jev o jk e n ak o n zav ršen o g osm ogodišn jeg šk o lo v an ja n e m ogu, b a re m za sada, naići o d g o v ara ju će zaposlen je . G otovo je is ti s lu ča j i s m la dićim a, k o ji su z a v rš ili ško lu za u čen ik e u p riv re d i. To osobito v r ije d i za s to la re k o jih se jo š u - v ije k re la tiv n o v e lik b ro j n a laz i n a n au k o v a n ju . N o k a d je r ije č o njimia, o n d a tretoa istaćd, d a n e k a poduzeća u D rn išu n e p o k ^ i i ju dovo ljno ra z u m ije v a n ja o zapošl ja v a n ju m lad e k v a lif ic ira n e r a d ne snage. O n a ra d ije u to m s lu č a ju p r im a ju isk ljučivo s ta r i je i isk u sn ije rad n ik e . S d ru g e p ak s tra n e nedovo ljan je b ro j onih, k o ji izu čav a ju p ek a rsk i, p osto - Larski i b r ija č k i zan a t, jako za ove s tru k e posto ji p o treb a . S to se tiče n ek v a lif ic iran e m u šk e ra d n e snage, ona m ože do'biti zaposlen je v a n p o d ru č ja D rn išk e općine, no iz b ilo k o jih raz loga ta k v i ra d n ici olako n e p r im a ju zaposlen je.
Sia zad o v o ljs tv o m se m ože k o n s ta tira t i , a š to je re z u lta t tije sn e su ra d n je izm eđu B iroa i poduzeća, d a je povoljno r ije šen o p ita n je ponovnog zap o slen ja lica, ko
ja su r a n ije ibila k v a lif ic ira n a za inva lide rada . T o su većinom ru d a rsk i i g rađ e v in sk i radn ic i. U tom p rav cu veliko ra z u m ije v an je pokazao je ra d n i k o le k tiv ru d n ika u g lje n a u S iveriću , k ao i onaj bo k sita u D rn išu . S pom enu ti kolek tiv i su ta k v im rad n ic im a diali d a o b a v lja ju lak ši posao.
V eLku pom oć pnožilo je s in d ikalno v ijeće, k o je je dalo iz v je sn u novčianu pom oć p r iv re m e no nezaposlen im radn ic im a. (J.)
T R G O V A C K O -U G O ST IT E L J- SKA M B E2A z a d o v o l j a v a
PO TR O ŠA ČEO tk ak o je izv ršen a d ec en tra li
z a c ija trgovačko - ugostite ljske m rež e rim nogom e je p o b o ljšan a si tu a c ija u sna»bdijevan(ju g rađ an a robom širo k e p o tro šn je . Prodia- v aon ice su snaibdjevene po trd b n im koliičinam a ra z n ih a r t i ka la , a i a so rtim a n robe je bo lji nego ran ije , osobito u tek stilu . M noge p ro d av ao n ice su u ređ e n e a u n ek im a je uvedeno f lu o re scen tno sv ije tlo (»Gvoždar« i te k s ti ln a p rodavaon ica »5. novem bra«).
O d ra n ije g pcduzeća »Sviiaja« danas d je lu je še st sam osta ln ih trgoyačk ih ra d n ji i sedam p ro - davaonixa. P o re d n jih , u o k v iru
'poljopr-vredn-e zad ruge »Grcd^- na« p o sto ji šest ra d n ji od toga Četiri ugotstiteljske. P osebno u sam om D rn išu sam osta lno d je lu ju tr i u g o stite ljsk e ra d n je od koj-ih i re p re z e n ta tiv n a k a v a n a »Danica« sa re s ta u ra c ijo m i hotelom .
(J.)
NEDOVOLJNO PROSTORA U BOLNIČKOM PRIHVATILIŠTU
N a p o d ru č ju sad ašn je D rn .ške općine, k o ja b ro ji p rek o 30.000 s tanovn ika , posto ji u sam om D r- m šu bolničko p r ih v a tiliš te u čijem sa s tav u d je lu ju t r i am b u la n te opće p ra k se i je d n a zubna. O- sim toga u n je m u se nalaz i i ro dilište . P r ih v a til iš te danais im a nešto v iše od 50 k re v e ta što je nedovoljno obzirom n a sveukupan b ro j s ta n o v n iš tv a ko je n jem u gravi'tina. S kučenost p ro s to ra — je d an od važn ih p ro b lem a na polju zd rav stv en e službe D rn iša — zahtij'Eva u sad ašn jo j s itu ac iji h itno r je še n je . K oliko doznajem o, u tom p ra v c u su u p o sljed n je v r ijem e poduzete izv jesne m je re . O nač inu r je še n ja tog p roblem a o sv rn u t ćem o se d rugom p r ilikom . (J.)
IZABRAN NOVI NOO-c OKLAJ
N a s*jednici N arodnog odbora općine O klaj iz ab ran je novi N O O -e od 17 članova.
O dborn ik Iv ica D uvančić pod n io je p rijed lo g S S R N ^ za bira n je dvojice odb o rn ik a P o k ro vac M ark iše i M acoko V ojislava, ko ji su do sad a bili članovi kota rsk o g v ijeća i v ijeća pro izvođača K nin . N a k ra ju d iskusije u sv o jen je prijed log .
Za p red sjed n ik a N O -a izab ran je Popović Miloš, dosadašn ji p red sjed n ik , a za ta jn ik a M irko G lu.ć. Isto tako na s jedn ic i je izalbrano nekoliko odiborničkih i d rug ih kom isija .
N a sjednici je tre t ira n o p ita n je k ad ra za novi N arodn i od bor.
Zvonko Jurić
RASPISAN NATJEČAJ ZA STIPENDIRANE
K om isija za stip en d ije k o ja je o snovana p r i N arodnom odboru općine O klaj rasp isa la je n a t je ča j za s tip en d iran je . P rem a ra sp isu s tip e n d ira t će se n a jp o tre b n iji k a d a r za općinu, kao i nekoliko n as tav n ik a za osm ogodišnju školu.
U obzir dolaze, daći s,a sv ršenim teča jn im isp itom (velikom m aturom ), s tu d e n ti ko ji se nalaze na s tu d ijam a i d ip lom iran i uči- ilelji. P re d n o st im a ju d jeca palih boraca i 2F T -a, k ao i đaci koji su s odličnim usp jehom završili te ča jn i ispit, odnosno isp ite na fiiku ltetim a.
K an d id a ti m o ra ju uz m olbu podn ije ti na uv id posljedn ju sv jed cd žb u -in d ex i karak terisiti- ]■ • ^m U dinske i d ruge političke organizacije . (Z. J.)
Kninski planinari na poslu
i BratiškovacaZA UREĐENJE
GLAVNOG BUNARAU selu posto ji v iše b u n a ra , ko
ji za v rijem e lje tn ih m jeseci p re suše. Izn im k u Čini '»Donji b u nar« , u ko jem p reko čitiave godine im a dovoljno vode. M eđutim , kako ee oko sipom enutog b u n ara sa k u p lja p ro livena voda, stviara- ju ’či p ritom v elik e lokve u ko jim a im a izm etina stoke, to posto ji o p asnost da ta voda p ro d re s tijen e b u n a ra i zagad i p itk u vodu. T a kođer se često m ogu v id je ti i p o jed inci kako n a p a ja ju stoku iz posuda k o je m alo za tim p u šta ju
Da se bunar, k o ji sn ab d ijev a selo vodom , zaštiti od zakuziva- nja , nužno bi bilo odm ah provesti p o treb n e m je re . (M. U.)
NARODNA Či t a o n i c aJE DOBRO POSJEĆEMA
U B ratiškovcim a već nekoliko m jeseci d je lu je n a ro d n a č itaon ica. O na je po red dnevne štam pe, nekoliko šahovsk ih g a rn itu ra i razn ih d ječ jih igara , op rem ljen a velik im izborom k n jig a dom aće i s tra n e lite ra tu re . Č itaonica je dcsnd veom a dobro posjećena, u - g lavnom od o m lad inaca i p ion ira. (M. U.)u bunar.
BIBLIOGRAFIJAU SAOBRAĆAJNOJ NESREĆI
SMRTNO NASTRADAO RADNIKU .subotu 13. o. m j. n a T rgu Bo-
židana A džije dogodila se sao b ra ća jn a n esreća u ko jo j je sm rtno n as tra d ao 23-godišnji B oris C vij e t e p. S ta n to , šo fer p o ljo p riv redne zad ruge »G radina«. Do nesreće je došlo u času p rev rn u ća Lrakicra ko jim je u p ra v lja o n e sre tn i radn ik . Tom prilikom on je dospio p o d k o tače tako, da je deblo p rije lom luban je . U teškom s'iTnju p revezen je u d rn išk u bol- n.cu, a li je n a p u tu prem inuo. O rgan i v lasti vode izvide oko u- s ta n o v lje n ja uzroka ove sa o b ra ća jn e nesreće. (J.)
LOVCI ČUVAJU LOVIŠTA L ovci iz D rn iša i B ad n ja o rg a
n iz ira li su 7. o. m j. h a jk u n a šte- tbčlne n a d ije lu P e tro v a P o lja . H a jk a je u sp je la . U bijeno je 8 pasa sk itn ica . P o red toga u b ijen o je nsko liko v ra n a i sv rak a , te j'-dan kothac p tičar. (J. B.)
KINO »ZORA« PRIKAZUJE: P rim ije ra fran cu sk o g film a —^O-
VAN SA P ET N OGU (17. i 18. VIH.)
P re m ije ra am eričkog film a — O - ZLOG LA SEN A . D odatak : F ilm sk e novosti. (20. d 21. V III.)
SVI O Z LIJEĐ EN I U TU ČN JA V I U M IRLO V IC PO L JU
7. o. m j. u M lrlović P o lju (za- seiUK. Doci) došlo je do tu č n jav e__ricau b raće Buzov A n te i JokeM arkovih , te Buzov Š an e Ilijina , s jed n e ti b rać e Buzov Ivania i Si- m u n a Božinih, te Biazov Bože N iko 1 ina, s d ru g e strane .
ilzm eđu Buzov Iv a n a i Jo k e još ra n ije posto ja la je m ržn ja , a je d nom iprdikom obo jica su se m e- đu'sotbno po tuk li. P re tp o s ta v lja se d a su ovoga p u ta izazvali tu č n ja vu b raća Buzov A n te i Joko , te Buzov S .m e Ilijin , te da su p rv i n ap a li d ru g u tro jicu . U tu č n jav i su u p o tre b lja m li k am en je , štapo ve i noževe. Svi učesn ic i su po- v rijednn i, a n a jtež e Jo k o Buzov, k o ji je dobio ubod nožem s lijeve s tra n e p rs iju . L akše je ozlijeđen njegov b ra t A nte, ko ji je ovih dana napustio š ib en sk u bolnicu. O ovom slu ča ju O kružn i sud u Š iben iku vodi istragu . (J.)
SAVJET ZA PROSVJETU I KULTURU NO GRADSKE OPĆINE ŠIBENIK
R A S P I S U J E
N a t j e č a jZa prijem učenika u I. raz. Srednje ekonom ske škole, koju
NO gradske općine Šibenik osniva ove školjke godine 1955/56.
Školovanje traje Četiri godine, a u rangu je srednje stručne škole, odnosno gim nazije.
Po završenoj školi učenici imaju pravo upisa na Pravni i Ekonom ski fakultet.
U srednju Ekonomsku školu Šibenik primaju se kandidati, koji su završjli Narodnu osm ogadišnju školu.
Molbo za natječaj primaju se od 15. do 30. kolovoza 1955. u Savjetu za prosvjetu i kulturu NO-a gradske općine Šibe
nik,
Molbi treba priložiti:
1. 30 OJm tahsenih i 30 Din općinskih maraka
2. Svjedodžba VIII. raz. Narodne osm ogodišnje škole
3. Izvod iz m atične knjige rođenih.
Rezultati natječaja bit će objavljeni 31. kolovoza 1955. u
Savjetu za prosvjetu i kulturu NO -a gradske opčine Šibenik.
»PREKO ATLANTIKA U PARTIZANE«
N edavno je u iz d an ju M atice Lseljem ka H rv a tsk e izašla iz š tam p e k n jiga Bože P rp ića: »ipretko A tla n tik a u partizane«.
P isac ove zan im ljiv e kn jig e je na jednostiivan n ač in piukazao sm ion p o th v a t jed n e g rupe naših ise ljen ika iz K anade, ko ja je pod vodstvom N ikole K ovačevića (L.idašnj’Sg p re d s je d n ik a R epubličkog Vijeća C rne Gore), k ren u la brodom preko A tlan tskog oceana u n am je r i da se p rik lju č i b c ib . n-iših p artizana . P rv i po - k u .a j, m eđutim , niije uspio. N jem ačka podm ornice su n asred o- c . a n j n ap a .e b rod topovskom i m itra lje sk o m vatrom . P rito m su dvojica iz te g rupe poginula, d o k su o stak bili ran jen i. N akon pota p an ja broda ise ljen ici - dobro- vol.ci. su se dcčspali čam ca, k o ji je p rilik em napsida bio izrešetan . U nes g u m om čam cu u ko ji je n e prek idno nav ira lo m ore, bez h ran e i k ap i vode, on i su je d a - r a e s t dana lu ta li po nepreg lednoj ipučini O ceana u sta lno j bo rb i s o k ru tn im elem entom , dok ih n ije u posljednjil čas, po tpuno iscrp - Ij’sne, spasio jed an am eričk i brod, ko ji ih je p revezao n a tra g u A - m er.ku . Opis n jihovog s tra d a n ja ja u s tv a ri i n a ju zb u d ljiv iji dio kn jige .
N etom su se oporavili, dobrovoljc i su ponovno k ren u li na put. P o th v a t je ovog p u ta uspio. B ro dom su p rešli A tla n tik a zatim su, o tp lov ivši A friku , stig li u Kaa'O. N akon veom a n ap o rn ih p rip rem a u sp u štan ju p ad o b ra m - m a, on i su av ionom p reb ačen i u Jugoslav iju , g d je su se kao p a d o b ranc i sp u stili u L iku m eđu partizane .
P ored toga, što k n jig a ob ilu -
T elcfon je z-^zvonio. Z la tko M an e se zivo a .g n u iza pisaćeg sio- id. i. K O je uamo.'' a . . . zarcivo
uuSjcall-CC, znaci Zc*Ua- 1-Ci, IjUUi i lUcUK̂aCija d O Vl-
iij. i v i e t a n j o a U t i c * U x o
o OCZ 01 l'gč,i,c<iv u ^ i.^ J.Z. V i o o l i .
x^*k.<ui.XU u.cili U i ^ i l i n u , p i ' i . x C i i O
j - u uuijiiii. ilaZii'u seKv.^iitUie ioniaie . oivicuU p i- li la in « i-
Iazv ijcii.iii nruaiaicuna. j. u j - -laiiiiiciu seSi.r, raiiaC, xo-
apaiaL, uvogiea caic i pu:>Ka. ivijbia op ieza . napusLaino iviuii. v ip u ije vec je za n a m a. b iv i Krecnj,xK pro teza se u neuogiea. z ia ik o oD jašn java n a - c .n m a n a ra r i ja p u ta i dvogledom p ie iia ž u je oKonnu, b ira juć i n a j- podesn ije staze.
K aa počunje, rad k o ji odušev lja v a svakog p lan in ara . Z ar to n ije u ž itak o a re d iv a ti pu t, p u t ko ji ce služ iti m nogim lju d im a u sna lažen ju m eđu ovam šu tlji- v .m stijenam a. U m or i v rije m e ne osjećam o.
U spon je ipočeo. Mi grabim o
je uzbud jiv im događajim a, ona im a i veliko političko značenje, je r čitaocu o tk r iv a je d n u p rilič no jnepoznatu s tran icu iz N arod- noc-slcbodilačke borbe. K njiga, ra im e , u p ravo i govori o lju b av i naših ise ljen ika p rem a rođenoj z im lji kojoj su u n a jtež im časov im a p ritek li u pomoć ne vodeći p ritom raču n a o v la s titim ž r tv a m a.
P isac k n jige Božo P rp ić koji je i sam sudjelovao u tim događajim a. nedavno je um irov ljen kao m a jo r JNA.
»ZA ŠTEDNJU«V eom a je raširen o shvaćan je ,
da se kod nas ne n alaze m oguć- nes ti zn ača jn ije štedn je . M eđu- iinij b i^ šu ro m »Za štednju« , koja je ov*h dlana izašla u ozdanju »G radske štedionice« u Zagrebu, dokazuje se u p rav o protivno. S adrža j b rošure sač in jav a ju odlomci iz s tu d ija na Ekonom som i ikuUelu u Z agrebu iz ko jih se
oćito vidi. ko liko bism o više im ali i postig li, koliko bi se v iše naš živo tn i .standard podigao, d a se sv ijest o važnosti, po treb i i m ogućnostim a p ro v o đ en ja š ted n je u našoj zem lji sv e s tran ije razv ila, pa p rem a tom e, i sam a štedn ja provodila.
Još u v ijek je po trebno ra d iti na tom e, da m isao na š te d n ju 'postane sa s tav n i dio sv ije s ti n aš ih rad n ih lju d i i da se o n a p re tvori u svakodnevnu b o rb u p ro tiv svih v idova ra s ip a n ja i r.asip- n ik a n a sv im p od ručjim a naše d je la tnosti. I ovoj b ro šu ri je u - p ravo zad a tak da u općem in te resu posluži toj bo rb i pu tem n a ših škola, rad n ih ko lek tiva , d ru štven ih organ izac ija , u stanova i sv ih onih, k o ji i na po lju š ted n je žele p rid o n ije ti svom ličnom i cpćem n ap re tk u .
oLavijamo put. O stav ljam o na- p.<imnarsKo prinvaLiiišLe i
za iiiiio se prcKo bunog Bolja.jo s K-raiKL aio p u ia i onda
Kmri. U sum raK smo u su u grad. Uijepo sjecan je , uspom ene, slS- ddK um or j. iv rao sp a v an je preKo noci, to su posljed ice našeg pu ta . iz v rs iu smo zaoatak .
M ark ira li smo pu t, k o ji će posluž iti m nogobro jn im budućim posje tiocim a ovog v rha . M islim ua je d rug Z latko zadovo ljan s n.xana. J, S.l a n D n a a n p a n p n D D n a a D C G o a
O RAKU NA PLUĆIMA I PUŠENJU
P rv ih d an a m jeseca ju n a , u a - meracKom g ran u A tla n tik bi ta-u, održan je sa s tan a k am eričkog M edicinskog d ru štv a , n a kom e je, po ob .ćaju ovog ug lednog d ru - s'Lva, u v ijek riječ o n a jn o v ijim m e- d ic insk ira p ronalascim a, o tk rić im a i dostignućim a'.
Ovoga p u ta n a d nevnom red u d ru štv a , — k o je o k u p lja naj€(nii-
n a p n je d , ne obzirući se n a u- n en tn ije liječnike, n au čen jak e nam o r-s tra s t p la n in a ra - u v ijek n a p rijed . M ali odm or, pale se cigarete , m iješa se boja. Z latko! —■ e- vo opet nem a D uška. O djednom pucanj. — Eno ga viidiš gd je je! S tra s i m u je d a puca, a i volim , p rije će ih .potrošiti pa ćem o b iti m irn i . . . —• N astav ljam o iposao, još je prulično daleko do p la n inarsk e kuće. P ožurivam o, je r će uskoro m rak , a onda n iš ta od po" sla. U su m rak zađosm o u šum u i uskoro smo bili u m alo j p la n in arsko j kućici, k o ja je sm ještena u podnožju sam e D inare , m jesto zvano Brezovac. G usta šum a nas okružu je , noćni zvukova, č ist z rak i ugodan san. S tvarno , sam o čebe i gola daska, pa ipak tako p r i ja tno u ovom m alom p lan inarskom sklonjštu .
K rećem o u 4 časa u ju tro . Od sada počin je n a jm te re sa n tp iji dio puta. G usta šum a p ra ti nas do 1400 m e ta ra visine, a onda gole v iso ravn i i usponi. Č obani nas dočekuju u m al.m n ah e ren im ko- .Ibam.a, svagd je p rijazn o st, vese" Icst. G usto ovčije m lijeko , s ir i crn : k ru h ispod peke, dočeku ju nas u svakoj kolibi.
Z austav’.jem o se pod sam im v rhom kod jed n e p r ija tn e s ta rice i deručkujem o. R ance o stav ljam o i
po lju m edicine i d ruge, — bio je re fe ra t A m eričkog u d ru že n ja za su zb ijan je raka . O vaj re fe ra t je unio m alo sv je tlo sti u inače m račnu sta tistl'čku sUku o povezanosti ra k a n a p luć im a i pušenja.
O vaj re fe ra t su čHali liječn ic i dr. E. K u jle r H am ond i d r. D an ije l H orn, zvan ičn i p red stav n ic i pom enutog naučnog ud ru žen ja .
Ma d a su b ro jn e s tran ice re fe ra ta pune m račne stva rnosti, o n ip ak du je izv jesne nade, je r počin je o- vim riječ im a:
»Još n ije kasno za s tra sn e p u - šače da izb jegnu sig u rn u sm rto nosnu opasnost od ra k a n a p lu ćim a. A ko p re s ta n u da puše, bez obzira o tk a d a to već Čine. šanse za o b o ljen je od ove grozne boles ti b it će zna tno um anjene!«
U re fe ra tu je obuhvaćen , u s tv a ri, je d an period od 32 m jeseca, koliko je itrajalo p ro u čav an je posljed ica p u šen ja kod s tra s n ih p u - šača, kao i su d b in a 188.000 ljud i, .zm eđu pedese tih i sedam desetih godina života.
Do 1. n ovem bra p ro šle godine, — kaže se u re fe ra tu , — um rlo je 8105 eseiba, cd k o jih je 168 i- m alo rak na b ronh ijim a. To je je d n a v rs ta raka , k o ji započin je u
UD IIP m imVELETRGOVINA PAPIRA, PAPIRNE KONFEKCIJE, PISAĆEG, UREDSKOG I ŠKOLSKOG
PRIBORAR I J E K A
Kom ercijalni odjel Rade Končara 23.Prodajni odjel Tel. 32-74
O D J E L P A P I R A
Sve pošiljke u vrijednosti od Din 200.000.— dalje, isporučujem o
fco pakovanje fco ambalažufco istovarna stanica ili luka
O D J E L T I S K A N I_C_A
Za posebne pošiljke svih vrsta unificiranih i specifičnih tiskanica po naručbi, kao i do sada, također isporučujem o fco stanica kupca.
Osim toga, kod Isporuke unificiranih tiskanica odobravamo svim knjižarama i papirnicama 80/u rabata.
O D J E L F O T O M A T E R I J A L A
Također posebno isporučujem o fotom aterijal, kojemu je kao i unificiranim tiskanicama, tvornička cijena.
Za fotom aterijal odobravamo direktnom kupcu na željezničkim pošiljkam a preko 20 kg fco stanica kupca, a na poštandcim pošiljkam a fco Rijeka.
Ambalažu zaračunavamo po cijeni koštanja i ne primamo natrag.Trgovačkoj mreži odobravamo uz gornje uvjete i So/u rabata.
pcčlrije na jtež i dio m a rk a c lje p u - e rg an im a za dasanj-e i p re d s ta v ljanaijčešći s lučaj u bo lesti r a k a na plućim,a.
Od pom enu tih 168 slučajeva, b ro j sm rtn o sti kod osoiba k o je su pušila do dv ije k u tije c ig a re ta dnevno, bio je 90 p u ta veći od b ro ja osoba k o je uopće ne puše. S vega dva s lu ča ja r a k a n a b ro n - hij.ima p ro n ađ en e su kod n ep u .a - Ča.
B roj sm rtn o sti kod Ijudd, k o ji su p re s ta li da puše , k ad a je započeo ovaj period p ro u č a v a n ja od 32 m jeseca, bio je 14 p u ta veći nego kod nepušiača, a za po lov inu m an ji nego kod osoba k o je poiŠe do 20 c ig are ta dnevno.
Oko polovinu bivši'h pušaiČa b ilo je u svoje v rijem e u m je ren o u pušen ju (do 20 cigareta). .B roj sm rtnosti kod njiih je b io gotovo istov je tan kao i kod nepusačai
Osobe k o je puše m a n je od 20 c igare ta dnevno izlažu se jedinoj treć in i riz ika da obole od ra k a na plućim a, r iz ik a kom e su izloženi inače oni ko ji paiše d v ije i li v iše k u tija dnevno. Isto je tako u tv r đeno da pušačim a cigara n e p r ijeti slična opasnost da obole od raka , dok se to može d es iti I ju d i- da ko ji puše n a lu lu , ali ne m ora.
FOTOGRAFIJE KOJE GOVORE
Z ah v a lju ju ć i napreticu kem ije p la s tič n ih m asa, nek i je f ra n cuski p ronalazač o tvorio nove ipersipektive porodičnom običaju sk u p lja n ja fo tog ra fija . On fo to g ra fiju k lis ira n a ploču iz p lastične m a terije , n a Čijoj poleđ in i reg is trira g las sn im ljene osobe. D akle, n a ta j će nač in biti m oguće da svak i Čovjek n a p ra v i album , u ko jem će čuv a li ne sam o slike svo jih ro d ite lja i p rija te lja , nego i n jih o ve glasove.
uspon na vrh . B iram o pogodno k am en je i označavam o p u t G cli sivi krš. N igdje ra s tin ja , n igd je živo tin ja . Sam o orlovi k ruže naokolo čuvajuć i visoke :_ 'an:nske vrhove. U spinjem o se do 1600 m etara , p o ja v lju je se zeleno g r m je k lskovače sa svojim suhim g ranam a, ko je bodu. Po- gledoh naokolo, d iv lja p riroda, fan ta stičn i vidici, k o ji oduševlja v a ju čovjeka. N astav ljam o pen jan jem , bližim o se v rhu , još samo kojih sto m etara .N apokon cem entn i s tu b -v rh D i
n a re (1831 m). O sjećam o se zadovoljn i i pucam o iz D uškovog k a rab ina . U pisujem o n a cem entnom bio'ku, visdnu plan ine, sm jer, časove hoda i n am a p lan in arim a tako drago im e »P lan inarsko d ruštvo D inara«. O dm aram o se na vrhu , p ro m atram o okolinu i n ije nam žao pređenog p u ta i u - m ora.
S pust m nogo brži, p o zd rav lja mo se čobanim a, stišćem o tv rde opaljene ruke, a sen tim en ta ln i Boro čak se i lju b i s njdma. M aše mo im i gubim o se u šum i. N a
RADAR PROTIV SKAKAVACA
E ngleska zn an stv en a rev ija »Nature« oibjavljuje. da se i adar v rlo usp ješno ko risti za p rav o - vromeuvo o tk riv a n je ro jev a sk ak av aca i to rui velik im u d a lje nostim a. K ako je poznato, sk a kavci u velik im ro jev im a periodično n ap a d a ju pod ručje A - frik e i S redn jeg Istoka, g d je p rouzroku ju velike š te te u s je vim a.
R adarsko o sm a tran je om ogućuje, da se na v rijem e poduzm u m jere za sp rečavan je ili barem u b laž iv an je ov ih šteta.
strana 4 »Šib e n s k i l is t « Srijeda, 17. kolovoza 1955,
g r a d s k e v i j e s t i S P O R T S K I Ž I V O TNedovoljna mehanizacija
u „Izgradnji^ Velik uspjeh plivača „Mornara"Građevno poduzeće »Izgrad
nja« izvodi vrJo zamašne radove. Ono podiže veliku halu za tvornicu ferolegura, zatim šesle- rokatnicu na Baldekinu. koj.a će ■biti gotova u toku 1956. godine i
Šibenik kroz tjedanKINEMATOGRAFI
TESLA: prem ijera sovjetskog filma u 'bojama — MAJSTORI RUSKOG BALETA — Dodatak: ^Filmske novosti br. .31 (do 21. VIII.)Prem ijera američkog western filma — CRVENA RIJEKA — Dodatek: Filmske novosti br. 32. (22.-28. VIII.)
SLOBODA: Prem ijera: engleskog filma — HOBSON U NEPRILICI — (do 19. VIII.)Prem ijera američkog filma — ROĐAKA RACHELA — (20.do 23. V in.)
zigradu za tvornicu tekstila i u- žarije »Jadranka«.
Peduziće, međutim, nailazi na razne teškoće. U prvom redu ono ne posjeduje suvremenu m ehanizaciju. Do raznih strojeva ili pak dijelova teško dolazi, jer oni izi- skivaju velika novčana sredstva. Isto tako pojedini investitori, jer nisu osigurali navrijem e kredit za gradnju, doveli su poduzeće u nezgodan položaj. To je uvjetovalo da ovogodišnji ugovoreni kapaoitet radova iznosi siamo 720 m ilijuna dinara.. (M. Z.)
U nedjelju je na plivalištu P aklena održan plivački i vaterpolo susret za prvenstvo Srednje Dal- m.Tcije između domaćeg PK »Mornar« i Pomorskog om ladinskog sportskog kluba (POSK) iz Splita. U zanimljivom plivačkom programu plivači »Mornara« su imali više uspjeha. Pobijedili su sa rezultatom 62:57. Ovo je ujedno i najveći uspjeh kluba do danas, tim više što su Splićani na
stupili u svom najtboljem sastavu. U muškim discipilinama dominirali su domaći plivači koji su od šest disciplina osvojili pet prvih mjesta, dok su kod ženskih disciplina dom,aći im ali slabije rezultate. Od domaćih plivačica istakla se jedino pionirka Bašić Antonija, koja je na 100 m slobodnim stilom s odličnim re zultatom 1:21.4 ostavila za sobom i pionirsku prvakinju NR H rvatske Krptin.
DEŽURNE LJEKARNE Do 20. VIII. — I. narodna lje
karna — Ulica Božidara Petra- novića.
Od 20.—24. VIII. — II. narodna ljekarna — Ulica Bratstva i jedinstva.
IZ M A T I Č N I H
Šibenik
U R E D A
ROĐENILena, kći Zdravka i Karmele
Franić; Diana, kći Ante i Ane GrubiSić; Milenko, sin Sime i Ljubice Staničić; Nevenka, kći Đure i M arije Seper; Josip, sin Bran.m ira i Jele Vujić; Dunja, kći Serđe i Mare Erdelez; Eugen, sin Eiigena i Ane Živković; J a kov,_ sin Ante i Ane Rakić-Co- gelja i Jadran, sin Jareiba Ante i Vukšić Marije.
VJENČANIKlarić Ivo, m ehaničar — Nikšić
Biserka, domaćica; Jakoliš Stipe, željezničar — Ramljak Stana, ra.dnlca i Marić Branko, stolar — Mitkovski Mara, domaćica.
UMRLIDoibrić Stan,a rod. Bjelan'ović,
sta ra 33 god.; Bujaš Anta rođ. Cićmir, stara 83 god. i Balj'kas Ante Jerin, s ta r 28 god.
KninROĐENI
Frančiška, kći Franca i Ane Vrh; Milenko, sin Jove i Milke Ležaič; Đurad, sin Durda i Anice Bosnić; Vanjfl, kći Ante i Anke Božina; Tihomir, sin Ilije i Milice Batajlija; Nevenka, kći Nikole i Anke Kolundžija; Anka, kći Jove i Sojke Damjanović; Ra- dojka, kći MUana i Dušanke Draigaš; Darko, sin Save i Sofije Curuivijia; Vojislav, sin Ilije i Radmile Trifunović i Slobodan, sin Stevana i Anice Murjanović.
VJENČANIVujatović Lazar, bojadisar —
Vujalović Anđelija domaćica.UMRLI
Bojanić Jovo pok. Tome, star 55 god.; Vrh Frančiška Franca, stara 15 dana; Kovačević Mirko 'P>ok. Simeona, star 33 god.; Jokić M arta ud. Vaše, stara 73 god. i Spasojević Boja ž. Branka, stara 46 god.
’j e d r i l i Ca r s k o d r u š t v o»VAL«
t r a ž i s traža ra za čuvanje Jedrilica. P rvenstveno dolazi u obzir penzionirano lice.
Z a in teresirana lica neka se ja ve uprav i d ru š tva najdalje do 20. o. m j.
ŠIBENSKI VATROGASCI [ PUTUJU U VARAŽDIN
Povodom 10-godišnjice oslobođenja Varaždina i 90-godišnjice postojanja tam ošnjeg Dobrovoljnog vatrogasnog društva, najstarijeg u zemlji, održat će se ovih dana sm otra pripadnika gotovo ■svih vatrogasnih društava iz cijele zemlje. I šibenski vatrogasci sudjelovat će na toj proslavi. Sutra polazi na put oko 60 članova (s pionirskom ekipom) Dobrovoljnog vatrogasnog društva Šibenik i članova vatrogasnih društava sa teritorija Podsaveza Šibenik. O- ni će izvesti niz praktičnih vježbi za koje su se duže vrijeme p ripremali.
TEŠKA NESREĆA RADNIKA
U tvornici Icakih metala »Boris Kidrič« teško je stradao 10. o. mj. 46-)godišnjl električarski radnik Miljenko Kalauz. Njega je p ri ra du zahvatila dizalica, tako da je na nekoliko m jesta dobio prijelom zdjelične kosti. U teškom slanju upućen je u bolnicu, gdje je nad unesrećenim radnikom odmah izvršena tiiansfuzija krvi. O uzrocima nesreće organi vlasti vode izvide.
ObavijestTRAŽI SE trgovački pomoćnik sa 5 godina p rakse ili od
govarajuće stručne sprem e za dužnost sk lad išta ra p reh ram b en ih a rtika la .
P laća po tarifnom praviln iku.
Ponude dostav iti pism eno na U pravu poduzeća n a jd a lje do 15. ru jn a 1955. godine.
* Trg. poduzeće „PREHRANA^ ■ ŠIBENIK
Prijateljska nogometna utakmica
„Šibenik“ -„T rgovački“ 4:1
BRODOVI »LIVNO«I »PINIOS« u LUCI
Iz šibenske luke su isplovili domaći prekooceanski brodovi »Podgora«, »Zagreb« i »Titograd« s izvjesnom kolićinom bukove i jelove građe. Luku su također napustili ta lijanski brodo.vi »Te- resa Cosulich« sa teretom od 600 m3 jelove građe i »Apuemia« sa teretom od 1.300 tona cinkovog koncetrata, te am erički brod »O- cean Star«, koji je prethodno i- skrcao 10,400 tona pšenice.
U luku su doplovili domaći brod »Livno« sa teretom od 6.400 tona pšsnice i grčlti brod »Pini- 03« sa teretom od 10.000 tona ugljena za kokslranje.
GOSTOVANJE ČLANOVA NARODNOG POZORIŠTA
IZ BEOGRADA
Prošlog tjedna go.stovali su u Šibeniku članovi Narodnog pozo- rišta iz Beograda. Gosti su izveli M anzarijevu komediju »Tata mi se ženi« i »Kad se žena sveti«, ko- med.ju od Jaraja. Sudjelovali su Nina Predojević, Ljubic.a Ković, Mirko Milisavijović, Pavle Bo- gatinčevtć i Vladela Dragutinovi ć.
Otvaranjedomaćinskog
tečajaOd početka nove školske godi
ne 1955./56. u Ženskoj stručno j školi u Š ibeniku o tvo rit će se jed nogodišnji teča j dom aćinstva za d jevojke i žene iz g rad a i okolice. Polaznice treb a da im aju navršen ih 15 god. života. Sve potrebno inform acije mogu se dobiti u up rav i škole. U pis će se vršiti 1. i 2. ru jn a o. g.
U prijateljskoj utakmici »Šibenik« je pobijedio »Trgovačkog« iz Vinkovaca sa 4:1. Igr,a je bila slaba i rastrgana. Igralo sa baz sistema. Ra ni one izmjene u <lru" gom poluvremenu nisu popravile dojam, niti izmijenile sliku iz prvog dijela igre. U tim u smo vidjeli Calu, kojemu mjesto braniča ne odgovara. U drugom dijelu kao voda navale bio je bolji. Vrlo pokretljiv uspio je, donekle, oživjeti navalni red. Zane- tić opet nije zadovoljio. Stoš'ć ' i vukao naprijed, ali nogometne sposobnosti ovoga igraća i njegovu sadašnju formu, nitko nije koristio. U pomoćnom redu dobru igru su pružili Iljadica i Živković. Tam bača nas je razočarao. Nema starta. Spor je i ne ide na prvu loptu. Upušta se u nepotrebne grubosti. Treba d,i se ovih rdavih navika oslobodi, jer nam se to može u prvenstvu osvetiti.
Gosti u polju lijepo komlSni- raju i ig raju dopadljiv nogomet. Dobro se otkrivaju i pronalaze jedan drugoga. U 15. m inuti Sto- šić prodire i dovodi »Šibenika« u vodstvo od 1:0. Zatim slijedi o- pasna navala gostiju. Pred našim vratim a se redaju vrlo uzbudljivi prizori, dok lopta ne završava u ruke dobro raspoloženog Arasa. U 20. minuti Živković jednom dugom loptom krasno poslužuje
R A S P O R E DPRVENSTVENIH UTAKM ICA
»RADNIČKOG« U JESENSKOMDIJELU SN P-a
4. IX. — Solin: »Solin« — »Radnički«, 11. IX. — Trogir: »Slaven« — »Radnički«, 18. IX. — Ši- bemk: »Radnički« — »Sloga«, 2. X. — Sinj: »Junak« — »Radnički«, 9. X. — Šibenik: »Radnički« — »Dalmatinac«, 16. X. — Knin: »Dinara« — »Radnički«, 23. X. Šibenik: »Radnički« — »Orkan«, 30. X, — Šibenik: »Radnički« — »Zmaj«, 6. XI. — Spat: »Sjever« (?) —■ »Radnički«, 20. XI. — Kaštel Sućurac: »Jadran« — »Radnički« i 27. XI. — Kaštel Stari: »VAL« — »Radnički«.
UREĐENONOGOMETNO IGRALIŠTE
Dolaskom učitelja Nikole Krič- ke kod omliadine je porastao in teres za sportom. On je uz pomoć školske djece uredio teren za nogometno igralište, gdje omladina provodi svoje slobodno vrijeme. Cesti su susreti između pojeđin.'h ekipa, koje sa zanim anjem prate i ostali mještani.
(M. U.)
Zorića, koji iz trka sigurno tuče u mrežu. Rezultatom od 2:0 pošlo se n.a odmor.
U drugom poluvrem enu domaći tim i dalje igra sla^bo. 50. m inuta nam donosi 3:0. Na odlično dodanu loptu Stošić s ta rta i postiže gol. Nešto kasnije lijeva spojka P utar snizuja na 3:1, a u 73. m inuti Zorić postavlja konačan rezultat od 4:1.
Sudac Bukić nije dosudio jedan c'čiti jedanaesterac u korist gostiju.
U predigri je »Tekstilac« iz Sinja pobijedio juniore »Šibenika« sa 2:1.
G lidalaca oko 500. (M. K.)
T ehnički rezu lta ti:M u š k : : 400 m slobodno: 1.
Zelenšek (»Mornar«) 5:23. 7. 2.Bao.šić (M) 5:32,2. 100 m leptir: 1. Sorić (»Mornar«) 1:17, 2. Glomuz (M) 1:21.7. 100 m leđno Piragič (POSK) 1:19.8, 2. Biliško (M)1:20.5. 100 m slobodno Sorić(»Mornar«) 1:08.0, 2. Milanović (POSK) 1:10.2, 100 m prsno Ahić (»Mornar«) 1:25.6, 2. Cizmić(POSK) 1:26.2. Š tafeta 4X100 m s'lcbodno (»Morn.ar«) u sastavu Baošić, Zelenšek, Bošković i So- rić 4:34.0.
Ž e n s k e : 100 m prsno Krajit- major (POSK) 1:33.6, 2. Glavinić (POSK) 1:33.9. 50 m leđno K rpan S. (POSK) 0:42.2, 2. K rpan D.(POSK) 0:43.0. 100 m slobodno Bašić A ntonija (»Mornar«) 1:21.4, 2. Ferić (POSK) 1:23.6. Štafeta 4X50 mješ'ovito: POSK u sastavu Krpan, Glavinić, K rajtrnajer 1 Ferić u vrem enu 2:48.7.
Nakom ove pobjede ekipa »Mornara« Šibenik ima izgleda da zauzme drugo m jesto u grupnom natjecanju iza »Mornara« II. Split, a ispred POSK-a i H vara.
U vailerpolo susretu koji je ta kođer održan u okviru lige nad moćno je pobijedio POSK sa rezultatom 14:1. Neiskusni mladi i- grači domaće ekipe nisu se mogli suprostavtti iskusnijim igra'čima POSK-.a.
U I. kolu zonske nogometne lige
Š IB E N IK M E T A L A C
»PARTIZAN« (KAŠTEL STARI) — PRVI NA TURNIRU
ODBOJKEPrigodom proslave Dana u-
slanka u Šibeniku je održan odbojkaški turnir, na kojem su sudjelovati »Partizan« iz Kaštel Starog, te »Metalac« i »Partizan« iz Šibenika. Prvo mjesto zauzeo je »Partizan« (K. Stari), koji je pob.jedio »Metalac« sa 2:0 i »Partizana« Šibenik takođsii- sa 2:0. Susret između domaćih rivala »Metalca« i »Partizana« ztivršio je pobjedom »Metalca« sa 2:1. (Z.)
Nedavno su na sjednici takm ičarske komisije za natjecanje uI. zonskoj nagometnoj ligi izvučeni parovi. U prvoj zonskoj ligi tak- ini'čit će se »Lokomotiva«, »Metalac« i »Trešnjevka« iz Zagreba, zatim »Rijeka«, »Split«, »Šibenik«, »Segesta«, »Karlovac«, »O- dred«, »Ljnibljana«, »Branik« i »Nova Gorica«.
I. kolo 4. IX .Šibenik — Metalac; Segosta —
Split; L jubljana — Rijeka; K arlovac — Trešnjevka; Branik — Nova Gorica; Lokomotiva — O- dred.
II. kolo II . IX .Metalac — Nova Gorica; Odred
— Branik; Trešnjevka — Lokomotiva; R ije k a —• Karlovac; Split— Ljubljana ; Šibenik — Sege- Eta.
%
N A JB O LJI FISK U LTU R N I RADNICI
Ovih dana ^avez za tjelesni odgoj »Partizan« Hrvatske, odao je p.smeno priznanje najistaknutijim. fiskulturnim i'adnicima Drniša. Za požrtvovan rad i ne- cibično zalaganje na tjelesnom odgoju i radu u razvitku i orga- nijsciji društva pismeno su poh- valjsni u vidu diplome Mudronj.a Daslav, M udronja Vilma, Cošić Vlade i Vukušić Maca. Pored pismene pohvale, dobili su svaki po knjigu Estetska gim nastika odJ. Kramaršeka.
Daslav i Vilma M udronja glavni su nosioci rada u društvu. O- boje su organizatori svih takm ičenja i fiskulturnih priredaba. Cosić Vlade glavni je nosilac ra da i organizator društva u Tep- lju.hu, a Vukušić Maca svojim prim jernim vladanjem , sportskom disciplinom i zalaganjem u radu na .tjelesnom odgoju i razvitku organizacije, služi na prim jer svim članovima društva.
(J. B.)
ZO R iC lC U »RADNIČKOM«Ovih dana pristupio je u NK
»Radnički« jedan od najboljih i- grača DOSK-a (Drniš) — ta lentirano desno krilo Zoričić.
■»Radnički« u njem u dobiva znatno pojačanje. Spomenuti i- grač ima pravo nastupa u d rugom dijelu prvenstva, kada će »Radnički« biti pojačan sa još nekim vrsnim ignačima. (R. H.)
III. kolo 18. IX.Segesta — Metalac; L jubljana
— Šibenik; Karlovac — Split; Lokomotiva — Rijeka; Branik — Trešnjevka; Nova Gorica — O- dred.
IV. kolo 2. X.Metalac — Odred; Trešnjevka
— Nova Gorica; R ijeka — B ranik; Spli't —■ Lokomotiva; Šibenik — Karlovac ; Segesta — Ljubljana.
V. kolo 9. X.Ljubljana — Metalac; Segesta
— Karlovac; Lokomotiva — Šibenik; Branik — Split; Nova Gorica — Rijeka; Odred — Trešnjevka.
VI. . kolo 16. X.M etalac — Trešnjevka; Rijeka
— Odred; Split — Nova Gorica; Šibenik — Branik; Segesta — Lokomotiva; L jubljana — K arlovac.
VII. kolo 23. X.Karlovac — Metalac; Lokomo
tiva — Ljubljana; Branik — Se-- gesta; Nova Gorica — Šibenik; Odred — Spli't; Trešnjevka — Rijeka.
V III. kolo 6. XI.Metalac — Rijeka; Split —
Trešnjevka; Šibenik — Odred; Segesta — Nova Gorica; L jubljana — Branik; Karlovac —■ Lokomotiva.
IX . kolo 13. X I.Lokomotiva — Metalac; Branik
— Karlovac; Nova Gorica — Ljub.jana; Odred — Segesta; Trešnjevka — Šibenik; Rijeka— Split.
X. kolo 20. XI.Metalac — Split; Šibenik —
Rijeka; Segesta — Trešnjevka; L jubljana — O d re d ; Karlovac— Nova Gorica; Lokomđtiva — Branik.
XI. kolo 27. XI.Braniik — Metalac; Nova Gori
ca — Lokomotiva; Odred — K arlovac; Trešnjevka — Ljubljana; Rijeka — Segesta; Šibenik — Split.
Duboko dirnuli javljam o svim sportskim društvim a i lju biteljima sporta, da smo dana 13. o. mj. u 6.10 sati u teškoj saobraćajnoj nesreći izgubili uzornog člana, druga i aktivnog igrača
CVIJETlU BORISA-BORKOG
Uspomena na Izgubljenog nam druga ostat će vječna.
UPRAVA I IGRAĆI DOSK-a DRNIS
PRVI SUCI ZA PLIVANJEI VATERPOLO U ŠIBENIKUZa vrijem e utakm ice u pliva
nju i vaterpolu između »Mornara« Šibenik i POSK-a Split održani su ispiti za plivačke i vaterpolo suce. Ispitu je pristupilo 13 aktivnih članova plivačkog kluba »Mornar«
Za plivačke i vaterpolo suce i- spite su položili Ivo Soljan i Nikola Bošković, dok su Ahić Viktor, Knežić Miloš, Baošić Boro, Baošić Velibor, Mileta Vladimir, Lasan Šonja, Sorić Zlatko, Gold Vladimir i Lovrić Krešo položili ispite za plivačke suce.
Za uspjehe postignute n.a ovim ispitim a najviše zasluga im a tre ner »Mornara« Belan Zdravko. Svakiako da su i ovi ispiti jedan veliki doprinos za unapređenje plivačkog sporta u gradu.
Ispitani sući će u Šibeniku o- snovati sekciju plivačkih i vater- 'polo sudaca, koja će kao takva biti član Zibora plivačkih i vaterpolo sudaca Hrvatske.
ZA OŽIVL.IENJE BICIKLISTIČKOG SPORTA
U našem gradu su prija telji biciklističkog sfX)rta izvršili reo rganizaciju unutar'PHDstojećeg kluba 3 ciljem da bi ova grana sporta ponovo Ziiipočela svoju djelatnost. S .tim u vezi održane su u pos- Ijedn.jlh mjesec dana dvije trke. Poslije nastupa u K ninu šJbenski biciklisti priredili su na Dam u- stanka naroda H rvatske kružnu trk u na obali. N a ovoj trci sud jelovali su i članovi biciklističkog kluba iz Knina. Za obje ove t r ke vladao je velik in teres kod grada.na, a posebno ljub itelja o- vog sporta. Za organizaciju ovih tik a zaslužan je inače posanati vozač Kamilo Kolomlbo, koji, jx>- red ostalog, mnogo (pomaže m ladim članovim a u njihovom s tru nom uzdizanju).
Budući da klubu nedostaju potrebna sredstva a u prvom redu trkači bicikli i rekviziti, to n je gov dialjnji razvoj zahtijeva izv jesnu novčanu {xxmoć. Članovi biciklističkog k luba sprem ni su da doibivanjem k red ita kod poduzeća u kojim a su zaposleni nabave kod Biciklističkoig s a v ^ a H rvatske spom enuta sredstva. Cak šta'više oni do Kianas nisu dobili ni'kakovu pomoć, pa bi u buduće trebalo kod dodijeljivanja iste i ■na njih računati.
Članovi k luba ibave se m išlju oko osnivanja jedne radionice u kojoj b i se vrši'li potrebni fX)- pravci a po mogućnosti i prodaja raznih dijelova za bicikle. Postojan je jedne takove radionice bilo bi jedno od prihoda za uzdržavanje kluba. U nekim m jestim a n a ipodručju Dalm acije već su otvorene .takove radionice, koje su ciprav'dale svoje postoj.anje. Da 'bi se to ostvarilo i u našem gradu, po trebna je izvjesna m aterijalna pomoć. Inicijativu pri- ia telja biciklističkog sporta tre balo bi u svakom ipogledu prihvatiti.
U KNINU CE SE ODRŽATI BICIKLISTIČKO PRVENSTVODALMACIJE U CESTOVNOJ
VOŽNJI
Biciklistički sport u K ninu stiče sve više sim patije među omladinom koja se sve više bavi o- vom granom sporta i kod građanstva koje pokazuje velik interes za biciklističke prired'be.
Koliko je biciklizam osvojio kninsku publiku, najbolje se moglo v id je i prilikom održavanja b 'cikiističke trke, koja je prošlo.? mjeseca održana između biciklista K nina i Silbenika.
Biciklistička sekcija »Partizana« ima nekoliko dobrih vozača, a posebno se ističu Mllan Trivić i Beško Medić. ■»■Partizan« iposve- ćuje priličnu brigu ovoj sekciji. Tako je dod.ijeljen novac za nabavku još jedne specijalke.
Milan Trivić je učestvovao na prvenstvu države u Karlovcu u cestovnoj vožnji Karlovac-Delni- cs i obratno.
Sada se vrše pripreme, za održavanje prvenstva Dalm acije u cestovnoj vožnji, ko ja će se or- žati u K ninu 21. V n i. Na ovom prvenstvu učestvovat će po 5 najiboljih vozača iz Splita, Šibenika, Zadra i Knina.
Iz Zadra će nastupiti braća Balio, a iz Splita Ante Nimac, dakle vozači, koji su učestvovali u biciklističkoj trci »Kroz H rvatsku i Sloveniju«. Iz Šibenika će nastupiti Dane Grozdanić sa svoj.im drugovima, .a iz Knina Trivić, Medić i ostali .učinit će da ovo prvenstvo najboljih vozača Dalnniacije bude uzbudljivo d kvalitetno.Očekuje se veliki posjet na ovoj
značajnoj biciklističkoj p rired bi. (A. M.)
» Š I B E N S K I L I S T « organ Socijalističkog saveza radnog naroda kotara Šibenik Uređuje redakcijski kolegij Glavni i odgovorni urednik
N i k o l a B e g o Uredništvo: Šibenik — Štam
parsko poduzeće »Štampa« Tekući račun: Narodna banka
Šibenik broj 531-T-292
Rukopisi se ne vraćaju Pretplata za tri mjeseca 120, za pola godine 240, za jednu
godinu 480 dinara Tisak: »Štampa« Šibenik
Recommended