Osnove ekonomije

I ZBOR P ITANJA I ZADATAKA ZA ISP IT

STUDIJ TEHNIČKE I GOSPODARSKE LOGIST IKE

Kolegij: Osnove ekonomije

Zimski semestar 2009/10

Predavačica: Tomislava Majić, mag. oec.

Nadnevak: ___.___._______

Student-ica: _________________________________

Matični broj studenta-ice: _______________________

Broj ostvarenih bodova na ispitu: _______ od ukupno ____, ocjena: ____________________

Napomena: _________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________

Život nije med i mlijeko, ali ova nastava Ekonomije... ;-)

NAPOMENA UZ ISPIT

STRUKTURA ISPITA

U ispitu ćete dobiti jedno esejističko pitanje, na koje je potrebno „dugački“ odgovor, dakle sve

što smo na nastavi učili o tome. Za bolju orijentaciju u odgovaranju ovdje sam u zagrade

stavila neke elemeti koje bi trebalo spomenuti. Nažalost, ovakav podsjetnik na ispitu nije

moguće imati. Potpun i točan odgovor na ovo pitanje donosi gotovo četvrtinu vrijednosti

ukupnog broja bodova na ispitu.

Nadalje, dobit ćete nekoliko kraćih pitanja, koji su ovdje stavljeni u rubriku „kratka pitanja“ te

četiri zadatka koja su ovdje navedena.

Odgovori na kratka pitanja boduju se različito, od 2% do 15%, ovisno o težini zadatka. Dobar

dio ovdje predloženih pitanja dano je u duljoj verziji, dakle, s više varijanti, da Vam pokaže

logiku po kojoj bi moglo se nešto pojaviti kao pitanje. U ispitu dobivate, naravno, jednostavnu

verziju.

VREDNOVANJE

Pojedini dijelovi pitanja / zadatka posebno se vrednuju. Zadaci moraju biti točno postavljeni te

mora biti vidljiv postupak i dana interpetacija u duhu postavljenog pitanja, kao i značenja

simbola. Za pozitivnu ocjenu na ispitu potrebno je imati natpolovičnu većinu točno riješenih

zadataka.

Bodovima iz ispita pribrajaju se bodovi iz seminarskog rada (maksimalno 30) i zalaganju na

nastavi. Po obavijesti o položenom pismenom dijelu ispita, studenti će biti pozvani na usmeni

dio ispita odnosno upis ocjene.

Posebna napomena: Na ispit je potrebno ponijeti prazan papir (za esejistički odgovor) te

kalkulator. Nije dozvoljeno korištenje mobitela za izračune.

„DUGA“ PITANJA

1. Proizvodnja (definicija, 4 pitanja, funkcija, proizvodni faktori, krivulja transformacije, granična stopa transformacije, zakon opadajućih prinosa, faze proizvodnje i međuodnos krivulja, izokvanta, granična stopa tehnološke supstitucije)

Proizvodnja je temelj procesa reprodukcije. To je djelatnost kojom se uz pomoć ljudskog rada i tehničkih sredstava sredstva za proizvodnju pretvaraju u proizvode i usluge. Četiri temeljna pitanja čiji odgovori određuju proizvodni rezultat su što se treba proizvoditi – koja dobra i u kojoj količini?, kako, kojom tehnologijom i opremom se proizvode ta dobra? , za koga, za čiju su upotrebu namijenjena ta dobra? i iz čega, iz kojih sirovina se proizvode ta dobra? Proizvodna funkcija je ovisnost količine proizvodnje nekog proizvoda koja se uz danu razinu tehnološkog znanja može ostvariti iz danih količina potrebnih proizvodnih faktora. U obliku jednadžbe: Q = f (L, K) - funkcija proizvodnje kao funkcija dviju varijabli (dvaju proizvodnih faktora, rada L i kapitala K).Proizvodni faktori su rad, zemlja (poljoprivreda površina, tlo, zemljište), sirovine, kapital (proizvedena sredstva proizvodnje, stvara se zahvaljujući štednji i investicijama) i tehnološko znanje (izumi, inovacije).Krivulja transformacije pokazuje sve kombinacije proizvodnje dva dobra (X i Y) koje neka zemlja može efikasno proizvesti uz puni angažman njenih proizvodnih faktora.Granična stopa transformacije je iznos potrebnog smanjenja proizvodnje dobra Y da bi se proizvodnja dobra X povećala za 1 odnosno: ∆ Y / ∆ X.Zakon opadajućih prinosa kaže da nakon nekog vremena (određene točke u proizvodnji) kada se dodatne jedinice varijabilnog inputa dodaju fiksnim inputima, granični proizvod varijabilnog inputa opada. Tri su faze proizvodnje: Stadij proizvodnje I - od ishodišta do točke gdje se izjednačavaju prosječna i granična produktivnost rada; Stadij proizvodnje II - od točke u kojoj se izjednačavaju granična i prosječna produktivnost do točke u kojoj je granična produktivnost jednaka 0; Stadij proizvodnje III - od točke u kojoj je granična produktivnost jednaka 0. Izokvanta je krivulja koja spaja sve točke koje predstavljaju različite kombinacije ulaganja proizvodnih faktora radi ostvarenja jednake količine proizvodnje. Iz definicije izokvante slijedi supstitutivnost ulaganja proizvodnih faktora.Na temelju proizvodne funkcije možemo definirati graničnu stopu tehnološke supstitucije kao količinu smanjenja ulaganja jednog faktora radi povećanja ulaganja drugog faktora za jedinicu.

2. Temeljni zakoni ponude i potražnje i tržišni mehanizam (o čemu ovisi ponuda i potražnja na tržištu, ovisnost ponude i potražnje o cijeni proizvoda, oblici krivulja ponude i potražnje, kako se ostvaruju ravnotežna cijena i količina, kako se eliminiraju viškovi ponude ili potražnje na tržištu, što je cjenovni plafon, a što cjenovni pod, što je elastičnost ponude odnosno elastičnost potražnje, ovisnost ponude i potražnje za nekim dobrom o cijeni supstituta i komplementa)

Ponuda i potražnja na tržištu ovise o kretanju cijene i količine dobara. Povećanjem cijene smanjuje se potražnja a raste ponuda, dok se smanjenjem cijene povećava se potražnja a smanjuje ponuda. Ponuda i potražnja su obrnuto proporcinalne. Oblici krivulja ponude i potražnje dijele se na individualne krivulje potražnje/ponude i tržišne krivulje potražnje/ponude. Ravnotežna se cijena i količina ostvaruju na onoj razini na kojoj su dobrovoljno nuđena i tražena količina izjednačene. Karakteristike ravnoteže ili “cijene čišćenja tržišta” su da nema viškova na tržištu, nema manjkova na tržištu i nema pritisaka za promjenom cijene. Viškovi ponude ili potražnje na tržištu eliminiraju se tako da proizvođači smanjuju cijene. Potraživana količina se povećava, a ponuđena količina se smanjuje. Tržište se nastavlja prilagođavati sve dok se ne uspostavi ravnoteža. Cjenovni plafon tj. plafoniranje cijena je situacija kada država propiše koliko maksimalno visoka može biti cijena nekog proizvoda, primjeri u praksi: benzin, plin, najamnine stanova. Cjenovni pod predstavlja situaciju kada država propisuje koliko

_________________________________________________________________________________

minimalno nisko može biti cijena nekog proizvoda ili usluge, primjer iz prakse: Vlada propisuje minimalnu plaću (osobni dohodak) koju poslodavci mogu isplaćivati svojim zaposlenima.Elastična ponuda znači da je postotna promjena ponuđene količine veća od postotne promjene cijene ES>1 . Elastična potražnja znači da je postotna promjena potraživane količine veća od postotne promjene cijene ED>1. Učinak suspstitucije nam govori da kad cijena proizvoda “X” raste zamijenit ćemo ga sa sličnim proizvodom koji će nam približno isto zadovoljiti sve naše potrebe - zamijenit ćemo ga supstitutom.

3. Analiza ponude i ravnoteža poduzeća (poduzeće, funkcija proizvodnje, kratki i dugi rok u proizvodnje, vrste proizvodniih faktora, vrste troškova i njihov opis, ograničenja u proizvodnji, granični i prosječni proizvod rada, elastičnost proizvodnje u odnosu na rad, zašto nam koriste karakteristične vrijednosti koeficijenata elastičnosti, faze proizvodnje, zako opadajućih prinosa, kakav je oblik krivulja troškova, odnos produktivnosti i troškova, u kojoj točki poduzeće postiže ravnotežu tj maksimalizira dobit, što su rastući, opadajući i konstantni prinosi na opseg)

Poduzeće je organizacija koja proizvodi dobra ili usluge za potrebe tržišta, koristeći se odgovarajućim resursima i snoseći poslovni rizik, radi ostvarivanja dobiti i drugih ekonomskih i društvenih ciljeva. Proizvodna funkcija je ovisnost količine proizvodnje nekog proizvoda koja se uz danu razinu tehnološkog znanja može ostvariti iz danih količina potrebnih proizvodnih faktora. Dugi rok u proizvodnji je razdoblje dovoljno dugo da se svi proizvodni čimbenici, koji sudjeluju u proizvodnji nekog proizvoda promijene - postanu varijabilni. Kratki rok je rok fiksne proizvodne opreme, dok je dugi rok zapravo rok varijabilnih proizvodnih kapaciteta. Proizvodni faktori mogu biti fiksni - koji se ne mogu u kratkom vremenskom razdoblju relativno brzo promijeniti, osim uz velike izdatke, primjerice, strojevi, oprema i sl., i varijabilni - koji se mogu relativno lako promijeniti ili zamijeniti u kratkom vremenskom razdoblju, primjerice, sirovine, niskokvalificirani zaposlenici i sl. Vrste troškova:

1) fiksni troškovi - koji se ne mogu mijenjati unutar promatranog razdoblja2) varijabilni troškovi - koji se mijenjaju s količinom proizvodnje 3) ukupni troškovi - suma varijabilnih i fiksnih troškova daje ukupne troškove 4) prosječni troškovi - dobiju se kad ukupne troškove podijelimo s količinom

proizvodnje, dakle troškovi po jedinici proizvoda4.1) prosječni varijabilni - ukupni varijabilni troškovi podijeljeni količinom

proizvodnje tj. varijabilni trošak po jedinici proizvoda4.2) prosječni fiksni - ukupni fiksni troškovi podijeljeni količinom proizvodnje tj.

fiksni trošak po jedinici proizvoda4.3) prosječni ukupni - kako su ukupni troškovi suma fiksnih i varijabilnih

troškova, to su onda i prosječni ukupni troškovi suma prosječnih fiksnih i prosječnih varijabilnih troškova

5) granični troškovi - dodatni trošak proizvodnje jedne dodatne jedinice proizvodaOgraničenja u proizvodnji su: inputi mogu biti rijetki ili cjenovno varirati, lokacija, mogućnosti plasmana i prijetnja nedovoljnog iskorištenja kapaciteta, raspoloživosttehnologije, oprema koja osigurava optimalna proizvodnju pri najnižim troškovima, određene djelatnosti: determinirana tehnološka baza... Granični proizvod rada je dodatna proizvodnja zbog dodatne jedinice rada. Prosječni proizvod rada je ukupna proizvodnja podijeljena količinom proizvodnih faktora. Elastičnost je jačina reakcije (osjetljivost) količine proizvodnje na promjenu količine uloga jednog proizvodnog faktora. Koeficijent elastičnosti proizvodnje u odnosu na rad iskazuje se kao kvocijent granične proizvodnosti rada i prosječne proizvodnosti rada. Veza grani č ne i prosje č ne proizvodnosti te vrijednost koeficijenta elastičnosti služi za definiranje triju faza proizvodnje. Krivulja varijabilnih troškova ima isti oblik kao i krivulja ukupnih troškova. Povećanjem proizvodnje rastu i varijabilni i ukupni troškovi. Vertikalna razlika između krivulje ukupnih troškova i varijabilnih jednaka je fiksnim troškovima. Odnos između produktivnosti i troškova: kad jedan raste, drugi opada; kad je jedan u maksimumu, drugi je u minimumu.

_________________________________________________________________________________

Maksimalnu dobit poduzeće postiže u točki gdje je granični prihod (prihod dodatne jedinice proizvoda) jednak graničnom trošku.Odnos između izlaza i ulaza daje tri moguće situacije:

1) rastući prinosi na opseg - povećanje svih utrošaka dovodi do više nego proporcionalnog povećanja proizvodnje2) konstantni prinosi na opseg - proporcionalna promjena svih utrošaka dovodi do proporcionalnog promjene proizvodnje3) opadajući prinosi na opseg - proporcionalno povećanje svih utrošaka dovodi do manje nego proporcionalnog povećanja proizvodnje

4. Analiza potražnje i ravnoteža potrošača (ponašanje potrašača, načelo racionalnog izbora potrošača, teorija korisnosti: ukupna i granična korisnost, zakon opadajuće granične korisnosti, budžetski pravac, teorija indiferencije, efekt supstitucije i efekt dohotka, potrošave probitak)

Potrošač je racionalan; nastoji postići najveće moguće zadovoljstvo ili korisnost (načelo maksimalizacije korisnosti ili zadovoljstva). Potrošač mora biti u stanju usporediti korisnosti različitih dobara koja može kupiti raspoloživim dohotkom. potrošnji se rukovode idejom racionaliziranja vlastitog interesa. Bira onaj proizvod (uslugu) koji za njega ima najveći značaj, koji najviše cijeni, odnosno koji će mu pružiti najviše zadovoljstva. Korisnost (zadovoljstvo) je subjektivni osjećaj zadovoljstva koje potrošač ostvaruje konzumiranjem nekog proizvoda ili usluge. Korisnost se dijeli na ukupnu korisnost (predstavlja cjelokupno zadovoljstvo koje potrošač ostvari konzumiranjem određene količine nekog proizvoda ili usluge) i graničnu korisnost (promjena ukupne korisnosti koja nastaje zbog konzumiranja dodatne jedinice nekog proizvoda ili usluge).Zakon opadajuće granične korisnosti pokazuje da granična korisnost opada s povećanom potrošnjom proizvoda i usluge. Potrošač želi maksimizirati svoju korisnost i bira za njega najpoželjnije dostupno dobro odnosno košaricu dobara. Budžetski pravac prikazuje sve moguće kombinacije dvaju proizvoda - sumu produkata cijena i količina proizvoda koje potpuno iscrpljuju potrošačev dohodak. Kombinacije “ispod” budžetskog pravca su moguće, ali potrošač ne iscrpljuje svoj dohodak. Krivulja indiferencije prikazuje set kombinacija dvaju proizvoda koje za potrošača imaju jednaku razinu zadovoljstva, tj. indiferentan je koju kombinaciju izabrati.Potrošač će maksimizirati svoju korisnost i ostvariti ravnotežu ako ostvari potrošnju u točki gdje budžetski pravac dodiruje (tangira) najudaljeniju krivulju indiferencije. Točka ravnoteže je točka u kojoj potrošač ostvaruje najviše zadovoljstvo (najviša moguća krivulja indiferencije) uz dani ukus, cijene i dohodak. Mijenjanje cijene proizvoda stvara dva efekta na potrošnju. To su efekt supstitucije (jeftinija roba teži supstituirati skuplju) i efekt dohotka (smanjenje cijena dobra povećava kupovnu moć određenog dohotka). Potrošačev probitak je razlika između maksimalnog iznosa kojeg je potrošač spreman platiti za neko dobro i cijene koju on plaća za to dobro.

_________________________________________________________________________________

„KRATKA“ PITANJA

1. Razlika ekonomije kao znanstvene discipline i poslovne ekonomije.

Ekonomija kao znanstvena disciplina je znanstveno orijentirana, dok poslovna ekonomija

proizlazi iz poslovnih funkcija poduzeća.

2. Što je makro-, a što mikroekonomija?

Makroekonomija proučava funkcioniranje nacionalnog gospodarstva kao cjeline, dok

mikroekonomija proučava ponašanje pojedinih gospodarskih subjekata.

3. Što je „nevidljiva ruka“ u gospodarstvu, prema Adamu Smithu?

„Nevidljiva ruka“ je ne miješanje države u gospodarstvo.

4. Čemu služe modeli i kakvim se premisama koriste?

Modeli služe za pojednostavljeni prikaz stvarnosti. Modeli koriste premise-pretpostavke koje u

potpunosti i bez iznimke opisuju ograničenja i varijable modela, a to su aksiomi, hipoteze i

fikcije.

5. Navedi i objasni vrste dobara.

Vrste dobara su slobodna dobra (dostupna u prirodi), javna (nitko ne smije biti isključen iz

njih; problem se javlja kod njihova financiranja–najčešće se trošak njihove proizvodnje

subvencionira) i oskudna (imaju svoju tržišnu cijenu, dakle tržišna dobra).

6. Što je funkcija proizvodnje, a što proizvodni faktori?

Funkcija proizvodnje pokazuje odnos količine utroška varijabilnog inputa i najveće moguće

proizvodnje pri toj količini inputa. Pri tome se pretpostavlja da je utrošak svih ostalih inputa

nepromijenjen. Faktori proizvodnje su rad, kapital i zemlja.

7. Što pokazuje krivulja transformacije? Što pokazuje granična stopa transformacije dobara i

kako se izračunava?

Krivulja transformacije pokazuje sve kombinacije proizvodnje dva dobra (X i Y) koje neka

zemlja može efikasno proizvesti uz puni angažman njenih proizvodnih faktora. Granična stopa

transformacije pokazuje iznos potrebnog smanjenja proizvodnje dobra Y da bi se proizvodnja

dobra X povećala za 1 odnosno: ∆ Y / ∆ X.

8. Što pokazuje zakon opadajućih prinosa? Definiraj granični proizvod rada i kako se kreće u

tri faze proizvodnje.

_________________________________________________________________________________

Zakon opadajućih prinosa kaže da će se granični proizvod svake dodatne jedinice nekog

proizvodnog faktora smanjivati, ako se količina toga faktora povećava dok količina ostalih

faktora ostaje nepromijenjena.

Granični proizvod rada je količina proizvodnje koja nastaje kao posljedica upošljavanja jednog

dodatnog radnika (∆Q/ ∆L). U prvoj fazi proizvodnje granični proizvod raste s dodavanjem

jedinice faktora. Kraj prve faze je sjecište krivulje prosječnog i graničnog proizvoda rada

(dakle, točka njihova izjednačenja). U drugoj fazi proizvodnje granični proizvod rada pada s

dodavanjem jedinice faktora. U trećoj fazi proizvodnje ukupna proizvodnja pada te granični

proizvod rada postaje negativan.

_________________________________________________________________________________

Precizno označi faze proizvodnje na slici desno. Kakav je međudnos krivulja graničnog i

prosječnog troška u tim fazama, te kako se kreće ukupna proizvodnja? U kojoj će se fazi

ostvariti optimalna razina proizvodnje? Zašto se ne isplati proizvoditi u 3. fazi?

Optimalna razina proizvodnje ostvariti će se u 2. fazi.

10. Tko su predstavnici ponude, a tko predstavnici potražnje u nacionalnom gospodarstvu? Iz

čega se izvodi funkcija ponude, a iz čega funkcija potražnje?

11. Što čini agregatnu ponudu, a što agregatnu potražnju u zemlji? Što se dobije grafičkim

prikazom tih dviju krivulja kao rješenje modela?

Agregatna ponuda (AS) predstavlja ukupnu količinu proizvoda i usluga koje

poduzeća neke države proizvode u određenom vremenskom razdoblju. Na nju utječu

razina cijena i troškovi, potencijalna proizvodnja i faktori proizvodnje.

Agregatna potražnja (AD) predstavlja ukupnu količinu proizvoda i usluga koju su

različiti sektori u ekonomiji spremni potrošiti u određenom razdoblju. Na nju utječu

novac, porezi i potrošnja države i ostalo.

Grafičkim prikazom tih dviju krivulja određuje se agregatna proizvodnja i razina cijena

u nekoj zemlji.

_________________________________________________________________________________

12. Nabroji temeljne makroekonomske ciljeve i navedi pomoću kojih pokazatelja

mjerimo? (pomoći si s lekcijom 9)

Gospodarski rast podiže životni standard mjeren dohotkom ili proizvodom (output,

GDP, GNP). Gospodarski rast se postiže proširenjem prirodnih resursa (osvajanja,

ratovi,…), razvojem tehnologije i proširenjem znanja i većom proizvodnjom kapitalnih

dobara (smanjenje sadašnje potrošnje radi veće potrošnje u budućnosti).

Puna zaposlenost svih raspoloživih resursa i veća iskoristivost, jer su gubitak posla i

dohotka veliki problemi, a time se gubi proizvod i smanjuje bogatstvo društva.

Stabilnost cijena, bitan cilj, jer inflacija ne stvara dobru klimu za poduzetništvo.

Nestabilnost cijena može dovesti do većih gospodarskih poremećaja, pa i do

gospodarske krize.

Sukob među ekonomskim ciljevima je moguć, jer ostvarivanje jednog cilja može

negativno utjecati na jedan ili više ostalih ciljeva.

13.Nabroj temeljne mikroekonomske ciljeve.

Ekonomska učinkovitost uz što manje ograničenih ekonomskih resursa proizvesti

što više dobara i usluga

Pravedna raspodjela poštena raspodjela dohotka ili proizvoda među pojedincima u

društvu

- pravednost se promatra kroz pravednost jednakih prilika a ne samo kroz

raspodjelu rezultata

Ekonomska sloboda pravo na vlastite proizvodne resurse i njihovu uporabu. Ek.

sloboda se može ograni-čiti samo ako aktivnosti pojedinca štete drugima.

14. Objasni efekt supstitucije i efekt dohotka koje odražava oblik krivulje potražnje

Efekt supstitucije nastaje kad cijena jednog proizvoda raste pa ga potrošači nastoje

supstituirati s jeftinijim proizvodom kako bi na istoj razini zadovoljili svoje potrebe.

Efekt dohotka nam govori da smanjenje cijena dobra povećava kupovnu moć

određenog dohotka.

15.Ograničenja poduzeću u proizvodnji.

Ograničenja u proizvodnji: inputi mogu biti rijetki ili cjenovno varirati, lokacija,

mogućnosti plasmana i prijetnja nedovoljnog iskorištenja kapaciteta, raspoloživost

tehnologije, oprema koja osigurava optimalna proizvodnju pri najnižim troškovima,

određene djelatnosti: determinirana tehnološka baza...

_________________________________________________________________________________

višak ponude

16. Objasni situaciju na slici desno, nastalu kao posljedica državne intervencije u

cijene poljoprivrednih proizvoda!

Slika prikazuje ravnotežu ponude i potražnje.

Primjer, ako se tržišna cijena dotičnog proizvoda poveća na četiri novčane jedinice

doći će do viška ponude, jer se za četiri novčane jedinice potražuju dva proizvoda, a

nudi pet proizvoda. Razlika između ponude i potražnje su tri proizvoda viška na strani

ponude. Da bi se ovi viškovi na strani ponude eliminirali, proizvođači moraju sniziti

cijene svojih proizvoda.

17.Što je potrošačev, a što proizvođačev probitak?

Potrošačev probitak je razlika između maksimalnog iznosa kojeg je potrošač

spreman platiti za neko dobro i cijene koju on plaća za to dobro. Proizvođačev

probitak je vrijednost koju ostvaruje proizvođač prodajom proizvoda iznad njihove

cijene koštanja.

18. Što je tržišni probitak, a što efikasnost tržišnog probitka? Kada se javlja gubitak

blagostanja?

Tržišni probitak ili višak od razmjene predstavlja sumu potrošačeva i proizvođačeva

probitka. Efikasnost tržišnog probitka jest kad je tržište u ravnoteži te se ostvaruje

maksimalno mogući tržišni probitak i proizvođača i potrošača (probitak od razmjene).

Ukoliko se uspostavi cijena ispod ili iznad ravnotežne stvaraju se neefikasnosti,

smanjuje se i potrošačev i proizvođačev, a time i ukupni tržišni probitak te se javlja

gubitak blagostanja (mrtvi gubitak).

19. Dani su podaci o zapošljavanju radnika u proizvodnom pogonu automobilske industrije i

razini ukupne proizvodnje. Ulaganje kapitala – strojevi i know-how – fiksno je za sve

razine proizvodnje pa ga u ovoj tablici izostavljamo. Izračunaj granični proizvod faktora

rada, prosječan proizvod za sve razine proizvodnje te ih unesi u tablicu.

broj zaposlenih

radnika

ukupna godišnja proizvodnja

granični proizvod godišnje

prosječni proizvod godišnje

0 0 0 0

1 30 30 30

2 55 25 27,5

3 75 20 25

_________________________________________________________________________________

poljoprivredni proizvodi0

Q1=2.500G

Q2=1.500

Q4=3.500

Q3=3.000

igračkeI. Ako je količina proizvodnih

mogućnosti neke zemlje predstavljena krivuljom Q1, a pritom se stvarno gospodarstvo nalazi u situaciji koju predstavlja točka G, zaključujemo da

a) to nije realna situacijab) gospodarstvo ne zapošljava dane proizvodne faktore u potpunosti

II. Ako je količina proizvodnih mogućnosti neke zemlje predstavljena krivuljom Q2, a stvarno gospodarstvo nalazi se u situaciji koju predstavlja točka G, zaključujemo da

a) to nije realna situacijab) gospodarstvo ne zapošljava dane proizvodne faktore u potpunosti

4 90 15 22,5

5 100 10 20

6 95 5 15,8

7 90 5 12,9

20. Dana je situacija kao na slici:

21. Cjenovna elastičnost potražnje za kivijem, krafnama i

puderom navedena je u slijedećoj tablici. Upiši u treću kolonu kakva je potražnja

za navedenim proizvodima elastična, jedinično elastična ili neelastična?

_________________________________________________________________________________

Proizvod (u

kg)Elastičnost potražnje Interpretacija

Kivi (-) 1,8 ___jedinično elastična_______

Krafna (-) 0,7___neelastična____________

Puder (-) 2,3 _____ elastična____________

III. Dođe li istovremeno do rasta razine tehnološkog znanja i do povećanja raspoloživih proizvodnih faktora, proizvodne mogućnosti će se pomaknuti s razine Q1

na razinu:a) Q2

IV. Dođe li do povećanja samo obradivih površina, proizvodne mogućnosti zemlje pomaknut će se s početne razine Q1 na razinu:

22. Označi na grafikonu desno kako će se pomicati krivulja

tržišne potražnje za normalnim dobrom, ako cijena

supstituta / komplementa pada / raste.

S porastom dohotka krivulja će se pomaknuti udesno, a

smanjenjem dohotka krivulja će se pomaknuti ulijevo.

23. Označi na grafikonu kako će se kretati krivulja ponude,

ukoliko troškovi proizvodnje dobra padaju / rastu.

Porast ponude uzrokuje pomak krivulje ponude udesno. Smanjenje ponude uzrokuje pomak

krivulje ponude ulijevo.

24. Nabroj nedostatke sustava slobodnog tržišnog gospodarstva i ukratko ih opiši!

Negativne nuspojave slobodnog tržišnog gospodarstva koje je potrebno suzbiti ili maksimalno

ublažiti su ograničenja tržišne utakmice, konjunkturna kretanja, strukturne razlike, socijalne

nejednakosti i eksternalije.

25. Tri funkcije cijena u tržišnom gospodarstvu.

Koordinacijska (alokacijska): koordinira ponudu i potražnju i usmjerava proizvodnju prema

potrebama.

Selek cijska : dijeli tržišne sudionike u grupe koje je prihvaćaju i one koji izlaze s tržišta.

Indikacijska (distributivna): pokazuje koliko je neko dobro oskudno ili obilno.

26. Pojasni konjunkturna kretanja kao nedostatak sustava slobodnog tržišnog gospodarstva!

Pojedinačna društva i kućanstva reagiraju na konjunkturu tako da donose odluke koje djeluju

prociklički odnosno vode u istom smjeru kao i faza ciklusa:

a) u vrijeme inflacije kućanstva manje štede, kupuju više, a poduzeća investiraju uslijed

rastuće potražnje. Rast cijena se pospješuje.

b) u vrijeme recesije i prijetećoj nezaposlenosti kućanstva štede i smanjuju izdatke iz straha, a

poduzeća manje investiraju, zbog smanjene potražnje za njihovim proizvodima. Recesija se

pojačava.

27. Pojasni strukturne razlike kao nedostatak sustava slobodnog tržišnog gospodarstva!

Gospodarstvo se ne razvija niti jednakim tempom niti jednoobrazno – razlike u regijama i po

granama. Uloga države: ujednačiti razvoj, odrediti razvojne ciljeve i politike prema svakoj regiji

i grani.

28. Pojasni socijalne nejednakosti kao nedostatak sustava slobodnog tržišnog gospodarstva!

_________________________________________________________________________________

Socijalne su razlike između rada i kapitala kao izvora dohotka, te razlike između radnih

sposobnosti i osobnih potreba. Uloga države: otkloniti ili ublažiti nejednakosti u dohocima.

29. Što su eksternalije? Kakve vrste eksternalija poznajemo? Navedi primjere.

Eksternalije su indirektni učinci kojim poduzeće utječe na okolinu. Mogu biti pozitivni i

negativni. Primjer negativnih: zagađenje okoliša, štetni otpad. Primjer pozitivnih: obnova

staroga npr. dvorca.

30. Tri karakteristike ravnotežne cijene u sustavu savršene konkurencije.

Uspostavlja se sama zahvaljujući potpunoj konkurenciji; tržište se regulira automatski. Takva

je da najveći broj ponuđača i potražitelja može ispuniti svoje planove, Stabilna je, jer je nitko u

toj situaciji ne želi promijeniti: svaka promjena znači pogoršanje tržišnog rezultata.

31. Navedi temeljne odrednice sustava savršene konkurencije.

Slobodno tržište dijeli ponudu dobara onim kupcima koji su za nj spremni platiti najviše cijene

te dijeli potražnju za dobrom onim proizvođačima koji su sposobni je proizvesti uz najniže

troškove. Temeljne odrednice su: atomiziranost ponude i potražnje, homogenost robe, stanje

potpune informiranosti, lakoća ulaska i izlaska iz neke gospodarske grane, nema tajnih

sporazuma između proizvođača, pritiska, nasilja ili drugog kriminalnog djelovanja.

32. Navedi i ukratko objasni 4 osnovne tržišne strukture.

Monopol je takva tržišna situacija u kojoj na tržištu postoji samo jedno poduzeće koje proizvodi

ili nudi određeni proizvod. Savršena konkurencija je stanje na tržištu u kojem postoji mnogo

proizvođača koji proizvode identičan (homogen) proizvod i od kojih niti jedan nema značajniji

udio u prodanim količinama.

Oligopol je tržišna situacija u kojoj posluje nekoliko proizvođača, pritom “član” oligopola ima

takav tržišni udio da njegov porast dobiti uzrokuje značajan pad dobiti kod konkurencije.

Monopolistička konkurencija tj. polipol je oblik tržišta na kojem postoji veliki broj poduzeća koja

proizvode slične proizvode.

33. Što je tržišna moć i kako se mjeri?

Tržišna moć je stupanj kontrole što ga jedno poduzeće ili određen, manji, broj poduzeća ima

nad cijenom i odlukama o količine proizvodnje u nekom gospodarskom sektoru. Koeficijent

koncentracije 4 poduzeća je mjera tržišne moći, pokazuje postotak od ukupne proizvodnje

nekog sektora koji otpada na četiri najveća poduzeća u tom sektoru.

34. Glavni uzroci nepotpune konkurencije?

_________________________________________________________________________________

Glavni uzroci nepotpune konkurencije su prepreke konkurenciji, troškovni uvjeti, posjedovanje

strateških sirovina ili isključivo poznavanje proizvodnih tehnika, patentna prava i mala veličina

tržišta.

35. Što je monopol?

Monopol je takva tržišna situacija u kojoj na tržištu postoji samo jedno poduzeće koje proizvodi

ili nudi određeni proizvod. S obzirom da je poduzeće jedini proizvođač, proizvod koji se nudi

nema supstitute, a stupanj kontrole tržišta pa i cijena od strane monopolskog poduzeća je vrlo

velik - stječe ekstra profit.

36. Što je savršena konkrencija?

Savršena konkurencija je stanje na tržištu u kojem postoji mnogo proizvođača koji proizvode

identičan (homogen) proizvod i od kojih niti jedan nema značajniji udio u prodanim količinama.

Cijena takvih proizvoda formira se na temelju ponude i potražnje na tržištu, odnosno niti jedno

od postojećih poduzeća nije dovoljno veliko da bi moglo utjecati na formiranje prodajne cijene.

37. Što je oligopol? Koje vrste oligopola postoje i koje strategije ponašanja oligopolista?

Oligopol je tržišna situacija u kojoj posluje nekoliko proizvođača, pritom “član” oligopola ima

takav tržišni udio da njegov porast dobiti uzrokuje značajan pad dobiti kod konkurencije.

Strategije u ponašanju oligopolista su defanzivna strategija (želi samo zadržati tržišni udio;

ako se svi oligopolisti jednako ponašaju, nema tržišne utakmice) i ofanzivna strategija (cilj

politike prodaje je povećanje tržišnog udjela; uspije li jedan ponuđač povećati svoj tržišni udio,

ugrozit će defanzivnu obrambenu strategiju drugih ponuđača; oni mogu reagirati kroz svoj

instrumentarij prodajne politike (protumjerama)).

Oligopol se dijeli na čisti oligopol (lako supstituiranje proizvoda koji su homogeni) i

diferencirani oligopol (različiti proizvodi, ali iste namjene, razlikuju se po cijeni, kvaliteti,

dizajnu, ambalaži, načinu uporabe, promocii).

38. Što je monopolistička konkurencija? Navedi primjere.

Monopolistička konkurencija je oblik tržišta na kojem postoji veliki broj poduzeća koja

proizvode slične proizvode. Monopolistička konkurencija je česta u uslužnom sektoru

gospodarstva, primjerice, trgovina na malo, frizerski saloni, kozmetički saloni i slične, ali ne

identične usluge ili proizvodi, mini - pekare, postolari, kemijske čistione i praone rublja.

39. Funkcije novca?

_________________________________________________________________________________

Funkcije novca su mjera vrijednosti odnosno sredstvo obračuna, sredstvo plaćanja, sredstvo

očuvanja vrijednosti (štednje) i međunarodno sredstvo plaćanja ukoliko je valuta konvertibilna.

40. Što je kamatna stopa?

Kamatna stopa je trošak posuđivanja novca izražen kao postotak od posuđene svote koji se

mora platiti u određenom razdoblju tj. cijena novca.

41. Zašto postoji potražnja za novcem?

Potražnja za novcem postoji zbog transakcijskih potreba i želje da se dio imovine drži u

likvidnom obliku. Transakcijska potražnja predstavlja potrebu za novcem subjekata u društvu

zbog želje za obavljanjem neke transakcije. Špekulacijska potražnja predstavljena je potrebom

pojedinaca za novcem radi štednje i prinosa na štednju (čuvanja vrijednosti). Budući da novac

samo po sebi ne donosi kamate, transakcijska potražnja za novcem bit će osjetljiva na trošak

držanja novca, pa će porast kamatnih stopa dovesti do smanjenja transakcijske potražnje za

novcem.

42. Što je bankarstvo s djelomičnim rezervama? Što je multiplikator novčane ponude?

Začetke bankarstva označava početak posudbe do tad čuvanog zlata onima kojima je bilo

potrebno radi poslovnih poduhvata, a prilika je prepoznata u činjenici da ne povlači svi

deponenti istodobno svoje uloge (znači, dio zlata se može investirati i na tome zaraditi). Takvo

bankarstvo s djelomičnim rezervama je općeprihvaćeno u svijetu, a obvezne rezerve, koje

banke deponiraju za svaki kredit, omogućuju središnjim bankama da kontroliraju ponudu

novca.

43. Što su zadaci središnje banke?

Zadaci središnje banke: stvara novac “ex nihilo” (primarna emisija novca), upravlja

monetarnom politikom, s ciljem osiguranja potrebne količine novca u gospodarstvu te

odgovara za stabilnost valute i cijena, nadgleda rad poslovnih banaka (prudencijalna,

bonitetna i dr. vrste kontrola) i služi kao banka za poslovne banke, “posljednje utočište”.

44. Što je monetarna politika, ekspanzivna i rekstriktivna?

Monetarna politika podrazumijeva mjere koje provodi središnja banka, a odnose se na

reguliranje novčane mase, uvjete kreditiranja, kamatne stope i čime se utječe na gospodarska

kretanja (proizvodnju, zaposlenost i inflaciju). Ekspanzivna monetarna politika pokušava

pokrenuti ekonomiju kanalizirajući što više štednje prema investicijama. Restriktivna

monetarna politika pokušava smanjiti inflatorne pritiske smanjujući potražnju za potrošačkim

kreditima i investicijama.

_________________________________________________________________________________

45. Tri najvažnija instrumenta monetarne politike središnje banke i kratko objasni.

Eskontna (diskontna) stopa: propisuje visinu stope temeljem koje se poslovno bankarstvo

zadužuje kod centralne banke.

Operacije otvorenog tržišta: U cilju povećanja svoje likvidnosti, kupuje vrijednosne papire

(obveznice). Ukoliko se u opticaju nađe previše novca, centralna banka prodaje vrijednosne

papire te tako smanjuje opseg novca u opticaju.

Obvezna rezerva: iznos novčanih sredstava koji poslovna banka ima na računu kod centralne

banke i taj iznos predstavlja zakonsku obvezu. Visinu toga iznosa određuje centralna banka.

Osnovna funkcija je ograničavanje procesa multiplikacije depozita i kreditne ekspanzije.

46. Što je institucionalni sektor nekog gospodarstva i koji su tri najvažnija sektora?

Institucionalni sektor je skup svih gospodarskih subjekata koji obavljaju homogene ekonomske

transakcije. Institucionalni sektori jednog nacionalnog gospodarstva su: gospodarska

poduzeća (sektor proizvodnje), država i stanovništvo organizirano u kućanstva (sektor

potrošnje).

47. Ispiši formulu bilance plaćanja i objasni pojedine simbole.

(E – U) + (TRi + TRg )= - ΔL

(E – U) = saldo vanjskotrgovinske bilance

(TRi + TRg ) = bilanca tekućih transfera

- ΔL = bilanca kapitalnih transakcija

48. Kako se financira deficit / suficit u bilanci tekućih transkacija? Prikaži simbolima.

Suficit bilance tekućih transakcija može se plasirati u povećanje neto izvoza kapitala ΔK ili u

povećanje deviznih rezervi Δ RI.

Deficit bilance tekućih transakcija može se financirati smanjenjem neto – izvoza kapitala ΔK

(povećanjem neto – uvoza kapitala) i smanjenjem deviznih rezervi ΔRI.

(E – U) + (TRi + TRg )= - ΔL

(E – U) + (TRi + TRg )= ΔK + ΔRI

49. Kako se financiraju investicije u otvorenom gospodarstvu? Prikaži simbolima.

Iz identiteta procesa akumulacije slijedi I = O + S + B + ΔL iz čega slijedi da se bruto

investicije financiraju štednjom svih sektora: proizvodnje O, stanovništva S, države B te

porastom neto – zaduženosti prema inozemstvu (porastom neto – uvoza kapitala i

smanjenjem deviznih rezervi).

_________________________________________________________________________________

50. Što se događa s gospodarskom aktivnošću, ako se povećavaju rashodi države iznad

razine njenih prihoda, u situaciji u kojoj proizvodni faktori nisu u potpunosti zaposleni?

Proizvođači će dobiti više novčanih sredstava pa će oni angažirati više proizvodnih faktora, pa

će se povećati proizvodnja i zaposlenost, a time i dohodak zaposlenih faktora, ukratko oživjet

će gospodarska aktivnost. Iz toga slijedi preporuka za gospodarsku politiku: u situaciji

nezaposlenosti proizvodnih faktora treba povećavati javne rashode.

51. Što se događa u gospodarstvu neke zemlje u situaciji kad je razina investicija veća od

razine štednje?

Proizvođači dobivaju manje novca nego prije, pa na tržištu proizvodnih faktora angažiraju

manje proizvodnih faktora, čiji se onda dohoci smanjuju pa raste nezaposlenost, pa se

smanjuje proizvodnja, što će smanjiti i štednju i investicije u novom ciklusu.

52. Kako se financira država, te što čini njenu potrošnju G? Kako se naziva saldo prihoda i

rashoda države?

Državna potrošnja (G) su plaćanja države za proizvode i usluge ili investicije države u opremu

i kapacitete. Porezi koje plaćaju građani i poduzeća troše se na proizvode i usluge koje

kupuje država ili se vraćaju pojedincima kroz transferna plaćanja.

Iz jednadžbe B = Tn – G slijedi:

ukoliko je Tn > G slijedi B > 0 saldo pozitivan - budžetski suficit

ukoliko je Tn < G slijedi B < 0 saldo negativan - budžetski deficit

53. Kako glasi i kako se izvodi jednadžba opće ravnoteže u otvorenom gospodarstvu? Što je

primarna i finalna raspodjela? Objasni simbole.

T ind + T dir + TRg = G + Tr + B + Gu

(W + TR + TRi)+ T ind + T dir + TRg

C + S + Tdir + Cu+ G + TR + B + Gu

odnosno

W + TRi+ T ind + TRg = S + Ct+ B + Gt

W + O + Tind + M = C + I + G + E

_________________________________________________________________________________

Jednadžba pokazuje da je primarna raspodjela vrijednosti dodane u procesu proizvodnje

jednaka rashodima domaćih sektora finalne uporabe korigiranim razlikom između izvoza

domaće robe i usluga i uvoza inozemnih roba i usluga.

54. Ispiši i objasni formulu bruto domaćeg proizvoda.

Y = (Ct+It+Gt ) + (E – U)

Domaći proizvod u zemlji jednak je finalnoj uporabi roba i usluga, domaćih i uvoznih,

korigiranih za saldo vanjskotrgovinske bilance.

55. Ulazi li porez na dodanu vrijednost u iznos bruto domaćeg proizvoda?

56. Dopuni jednakost: Bruto domaći proizvod - dohoci inozemnih rezidenata u tuzemstvu +

dohoci domaćih rezidenata u inozemstvu = ?

bruto nacionalni proizvod

57. Dopuni jednakost: Bruto nacionalni proizvod – amortizacija = ?

neto nacionalni proizvod

58. Nabroj faktore ekonomskog rasta!

Sposobnost ljudi (ponuda rada, obrazovanje, disciplina, motivacija), prirodna bogatstva

(zemlja, minerali, goriva, kvaliteta okolišta), tvorba kapitala (strojevi, ceste, tvornice), i

tehnologija (znanost, tehnika, management, poduzetništvo).

59. Što je prirodna stopa nezaposlenosti i koja su dva značajna razloga nezaposlenosti, osim

recesije?

Prirodna stopa nezaposlenosti je najniža održiva stopa nezaposlenosti koja se može postići u

postojećim uvjetima. Jedan od razloga nastanka nezaposlenosti je vrijeme koje je potrebno

radnicima da pronađu posao koji će odgovarati njihovim sposobnostima, obrazovanju i

željama. Drugi razlog postojanja nezaposlenosti je Zakon o minimalnim nadnicama koji

povećava ponudu rada i smanjuje potražnju za radom. Treći razlog postojanja nezaposlenosti

je tržišna moć sindikata.

60. Dopuni jednakost: Bruto nacionalni proizvod u tržišnim cijenama - indirektni porezi +

subvencije = ?

nacionalni dohodak

_________________________________________________________________________________

61. Dopuni jednakost: Bruto nacionalni proizvod u tržišnim cijenama – amortizacija = ? -

indirektni porezi + subvencije = neto nacionalni proizvod u cijenama proizvodnih faktora ili

nacionalni dohodak

neto nacionalni proizvod

62. Što su poslovni ciklusi i koje su obilježja karakterističnih faza?

Poslovni ciklusi (Business Cycle) ili konjunkturni ciklusi - predstavljaju rastuća i padajuća

kretanja ekonomskih aktivnosti koja se dešavaju oko trenda rasta. Poslovni ciklusi

predstavljaju amplitudno kretanje ukupne nacionalne proizvodnje i zaposlenosti koje traje od

2 do 10 godina.

Dno i vrh su točke obrata u poslovnom ciklusu. Dno predstavlja najnižu točku poslovnog

ciklusa. Vrh je najviša točka poslovnog ciklusa. Ekspanzija je etapa rasta ekonomskih

aktivnosti, prezentira se kao velik skok u proizvodnji tijekom najmanje dva kvartala. Recesija

je etapa koja se definira kao razdoblje u kojem GDP pada uzastopno barem dva kvartala.

Depresija je duboka recesija.

63. Karakteristike recesije? Koje su preporuke ekonomskoj politici u slučaju recesije –

fiskalnoj i monetarnoj?

Smanjivanje kupovina stanovništva, rast zaliha, smanjivanje investicija, smanjenje potražnje

za radom, smanjivanje cijena sirovina i općenito usporavanje inflacije, pad profita poduzeća,

smanjivanje kamatne stope.

64. Kako viši devizni tečaj nacionalne valute djeluje na uvoz i izvoz odnosno

vanjskotrgovinsku bilancu?

Visoka razina deviznog tečaja domaće valute ima svoje prednosti kao i nedostatke. Izbor

optimalne visine deviznog tečaja ovisi o stadiju u kojem se nacionalna ekonomija nalazi. I

jedan i drugi pristup mogu biti opravdani ovisno o stadiju nacionalne ekonomije.

Viši devizni tečaj: inozemna valuta je jeftinija, pa je uvoz jeftiniji (uvozne cijene su niže); niže

uvozne cijene održavaju inflaciju niskom, a znače istodobno i jaču inozemnu konkurenciju na

domaćem tržištu; visoka razina deviznog tečaja stimulira uvoz i destimulira izvoz - može

uzrokovati visoke trgovinske deficite; aprecijacija deviznog tečaja = rast odnosno

precijenjenost deviznog tečaja .

65. Objasni pozadinu politike administartivnog određivanja tečaja nacionalne valute na

apreciranoj (precijenjenoj) razini.

Zemlje u razvoju vode politiku precijenjenog tečaja nacionalne valute, tako što devizni tečaj

fiksiraju na razini nižoj od ravnotežne. Svaka intervencija države na tržištu znači

_________________________________________________________________________________

preraspodjelu dohotka, ovdje: na štetu izvoznika, u korist uvoznika. Slijedeca posljedica je

razvoj nelegalnog tržišta deviza s cijenom višom od ne samo administrativne nego i od

ravnotežne razine. Što je potražnja za devizama neelastičnija, to je cijena na crnom tržištu

veća.

66. Nabroj dobitke od međunarodne trgovine

Specijalizacija i ekonomija masovne proizvodnje – niži proizvodni troškovi; raznolikost izbora;

povećana konkurentnost; zamašnjak gospodarskog rasta; neekonomski dobici : transfer

znanja i kulture.

67. Koji su supstituti međunarodnoj trgovini te pojasni njihovu mobilnost proizvodnih faktora -

rad i kapital (pogledati shemu u word dokumentu)?

Vanjska trgovina je suptitut slobodnom kretanju radne snage i kapitala, vrijedi i obrnuto.

Radna snaga ima ograničenje u kretanju (razvijene zemlje vode restriktivnu imigracijsku

politiku zbog zaštite visine postojećih plaća). Kapital ima gotovo potpunu slobodu kretanja.

68. Tri vrste tijekova kapitala u svjetskom gospodarstvu. Koje su i zašto najpoželjnije

hrvatskom gospodarstvu, a ne neke druge vrste investicija?

Tijekovi kapitala i radne snage su supstitut svjetskoj trgovini. Tijekove kapitala predstavljaju

multinacionalne korporacije, portfolio investicije i kupnja financijske imovine (udjela u

trgovačkim društvima) – ne generira novo zapošljavanje, proizvodnju i dohodak.

69. Koji su motori globalizacije potkraj XX. st. i početkom XXI. st.?

Pogonska snaga globalizacije: globalna ponuda, konvergencija potražnje, tehnički napredak –

promet i komunikacija, neoliberalna gospodarska politika – privatizacija i deregulacija.

70. Koja je najjednostavnija mjera globalizacije?

Najjednostavnija mjera globalizacije je odnos izvoza i BDP-a neke zemlje - što je taj odnos

viši, zemlja je otvorenija.

_________________________________________________________________________________

ZADACI

1. Država će stvaratelja negativnih eksternih efekata (primjerice, zagađivača okoliša) dodatno opteretiti davanjima da bi se tako, tržišnim mehanizmom, nastale društvene štete/troškovi internalizirali. Skiciraj efekte na ucrtanom grafikonu!

Označi: a) točku ravnoteže E1 s pripadnom ravnotežnom količinom na osi x, X1 te ravnotežnom

cijenom na osi y, Y1,b) točku nove ravnoteže E2 s pripadnom ravnotežnom količinom na osi x, X2 te

ravnotežnom cijenom na osi y, Y2,c) krivulju ponude S1 koja odražava privatne troškove te novu krivulju ponude S2 koja

odražava društvene troškove,d) krivulju potražnje De) strelicom: pomak odgovarajuće krivulje

2. U proteklom razdoblju ponuda i potražnja za sredstvom za pranje posuđa „Čarli“, mijenjale su se na sljedeći način:

a) Nacrtajte na grafikonu krivulje ponude i potražnje te utvrdite ravnotežnu cijenu i ravnotežnu količinu.

b) Što se događa s ravnotežnom cijenom, ukoliko se dohodak potrošača poveća za 20%, uz pretpostavku da je elastičnost troškova EI = 1?

c) Što se događa s ravnotežnom cijenom, ukoliko se troškovi proizvodnje povećaju za 20% uslijed povećanja cijena sirovina, uz pretpostavku da je ET = 1?

_________________________________________________________________________________

količina proizvedenog aluminija (u 000)

cijena aluminija(u 000)

cijena(u kn)

ponuđena količinau 000 kom. (QS)

potraživana količinau 000 kom. (QD)

10 25 79 23 9

8 19 11

7 14 14

6 8 18

5 3 24

3. Slijedi kružna shema otvorenog gospodarstva.

novčani dohodak potrošača

Potrošnja (kućanstva)novčani izdaci za robe i usluge

Financijske investicije

Država

Inozemstvo

I. Na isprekidane linije ispiši nazive sektora odnosno grupe subjekata otvorenog gospodarstva!

II. Uz svaku od strelica upiši vrstu transakcije između sektora, i to novčani tijek.III. Upiši tri vrste tržišta koje se mogu konstatirati na ovoj kružnoj shemi otvorenog

gospodarstva:________________Tržište proizvoda___________________ (1)

______Tržište proizvodnih čimbenika___________________ (2)

__________Tržište kapitala___________________________ (3)

_________________________________________________________________________________

Proizvodnja(poduzetnici)

Izdaci za uvoz

Opća potrošnja

Neto investicije

Neto porezi

Štednja potrošača

IV. Slijedi tablica transakcija između sektora otvorenog gospodarstva.

proizvodnjapotrošnja

akumulacija Inozemstvo

osobna opća

Proizvodnja- C G I E

potrošnja

Osobna W - TR _ TRi

Opća Tind Tdir - _ TRg

Akumulacija O S B _ ∆L

Inozemstvo M Cu Gu Iu -

Unesite u tablicu simbole i ispod tablice ispišite legendu za svaki simbol koji unesete G – opća potrošnjaI – investicijeE - izvozTri – inozemni transferi domaćem sektoru osobne potrošnjeTind – indirektni poreziO – štednja sektora proizvođačaS – štednja potrošačaB – budžet∆L – neto porast zaduživanja u inozemstvuCu – prihodi od prodaje proizvoda i usluga namijenjenih za finalnu potrošnjuGu – prihodi od prodaje proizvoda i usluga namijenjenih za opću potrošnju

c) Ispiši formulu za izračun BDP! Y = (Ct+It+Gt ) + (E – U)

4. Zadana je funkcija potrošnje u gospodarstvu neke zemlje: C = 80 + 0,80 Y, gdje je Y = dohodak. a) Koliki je investicijski multiplikator?

b) Za koliko se promijenio dohodak nakon povećanja autonomnih investicija za 500?

8. U tablicama su dane količina proizvodnje dobara u nekoj zemlje u dvije godine i pripadne tržišne cijene.

_________________________________________________________________________________

Kretanje nominalnog BDP-a u jednoj zemlji u 2007. i 2008.

Godina Dobro A Dobro B Cijena A Cijena B BDP2007 5000 1000 10 202008 5100 1200 12 20

Kretanje realnog BDP-a u jednoj zemlji u 2007. i 2008.

Godina Dobro A Dobro B Cijena A Cijena B BDP2007 5000 1000 10 202008 5100 1200 10 18

a) Izračunaj stopu rasta nominalnog BDP-a. Zaokruži na dvije decimale.

b) Izračunaj stopu rasta realnog BDP-a. Zaokruži na dvije decimale.

c) Koliki je BDP deflator?

_________________________________________________________________________________

Sreća prati hrabre.

Dobra priprema majka je uspjeha.

Osnove ekonomije

Documents

Seminarski Rad-Osnove Ekonomije-Internet Marketing

Osnove Ekonomije Benic Djuro IV Izdanje 2004

osnove ekonomije skripta efzg

Osnove ekonomije SKRIPTA

Osnove Ekonomije Konacna Verzija

Osnove ekonomije -skripta-

1.seminarMikroekonomske osnove Međunarodne ekonomije Hrvoje

Skripta - Osnove Ekonomije 3.pdf

Osnove Ekonomije Prof Dr. Zdenka Djuric

Osnove Ekonomije i Poslovanja (I. Parcijalni)

Osnove ekonomije foi i efzg

Osnove Ekonomije SKRIPTA II

Osnove Ekonomije 1 2013

Osnove Ekonomije (Uvod) - Testovi

osnove ekonomije skripta 1

OSNOVE EKONOMIJE-skripta

OSNOVE EKONOMIJE Skripta Za Prof. Sisek

Osnove ekonomije - završni - NOVO

Osnove ekonomije -izrada-

Osnove ekonomije i menadzmenta