View
81
Download
12
Category
Preview:
DESCRIPTION
auta voznja
Citation preview
PEDAGOGIJA METODIKA VONJE
Pedagoka vonja - 1 -____________________________________________________________________
PEDAGOKA VONJAPRAKTINI DIO
SADRAJ
UVOD...................................................................................................................... 2.
1. DIDAKTIKA UPUSTVA ZA REALIZACIJU TEMA IZ OBLASTI OBUKE
KANDIDATA IZ UPRAVLJANJA MOTORNIM VOZILOM ................................... 2.
2. PRIPREMANJE KANDIDATA ZA ISPIT .............................................................. 3.
2.1. Obrazovno vaspitni dijelovi u obuci motornim vozilom ................................ 3.
2.2. Odnos ispitivaa i kandidata ........................................................................ 4.
2.2.1. Obaveze ispitivaa prema kandidatu .................................................... 5.
2.2.2. Obaveze kandidata prema ispitivau .................................................... 6.
2.3. Kodeks dobrog vozaa ................................................................................ 6.
2.4. Kodeks dobrog ispitivaa ............................................................................ 6.
2.5. Radno mjesto ispitivaa............................................................................... 7.3. PROVJERAVANJE I OCJENJIVANJE KANDIDATA .......................................... 8.
3.1. Tekue provjeravanje i ocjenjivanje kvaliteta primjene steenih znamja
i vjetina ...................................................................................................... 8.
3.2. Zavrno ispitivanje i ocjenjivanje na kraju odreenih etapa ........................ 9. 3.3. Subjektivno i objektivno ocjenjivanje ........................................................... 9.
3.4. Greke ......................................................................................................... 8.
4. KRITERIJI ZA OCJENJIVANJE KANDIDATA NA PRAKTINOM DIJELU
ISPITA ................................................................................................................. 9.
5. LITERATURA ...................................................................................................... 10. UVODMetodika obuke upravljanja motornim vozilom je jedan od predmeta osposobljavanja buduih instruktora obuke upravljanja motornim vozilom.
Nivo znanja, vjetina i navika mora biti takav da omogui brzo tano, sigurno i pouzdano obavljanje svih vozakih zadataka u razliitim uslovima. Zbog toga se posveuje posebna panja izboru efikasnih i racionalnih organizaciono-metodskih oblika obuke i upravljanja motornim vozilom.
Da bi se izabrale najbolje metode potrebno je predhodno utvrditi zakonitosti sticanja vozakih znanja, vjetina i navika pripreme izvoaa (instruktora) i rada vozaa.
Metodika obuke upravljanja motornim vozilom je izraena na osnovu plana i programa i opte prihvaenosti didaktiko-metodikih postupaka.
1. DIDAKTIKA UPUTSTVA ZA REALIZACIJU TEMA IZ OBLASTI OBUKE
KANDIDATA IZ UPRAVLJANJA MOTORNIM VOZILIMA
PITANJA ZA PEDAGOGIJU PRAKTINI DIO
1. Tema1: Upoznavanje kandidata za vozaa sa osnovnim ureajima,opremom, komandama i njihovim koritenjem (metodsko - didaktiki zahtjevi i problemi u realizaciji)
2. Tema 2: Polazak i zaustavljanje (organizacijska i metodska uputstva i demonstracija, provjera usvojenosti znanja)
3. Tema 3: Polazak i zaustavljanje prenosa (metodski problemi inajznaajniji elementi u obradi; demonstracija, provjera)
4. Tema 4: Kretanje vozilom unazad, odravanje i promjena pravca kretanja (organizacijsko-metodska uputstva za pripremu, obradu , demonstraciju i provjeru nivoa usvojenosti znanja)
5. Tema 5: Polazak i zaustavljanje na putu sa veim uzdunim nagibom (priprema i organizacijsko-metodska uputsva za savlaianje uspona i padova, realizacija, provjera)
6. Tema 6: Obilaenje i preticanje motornim vozilom (organizacijsko-metoska uputstva i priprema za obilaenje prepreka, preticanje i obilaenje motornih i drugih vozila; realizacija i utvrivanje nivoa usvojenosti znanja i navika)
7. Tema 7. Upravljanje motornim vozilom u uslovima intezivnog saobraaja (metodska priprema, razrada osnovnih elemenata, realizacija, evaluacija)
8.Tema 8: Saobraaj na raskrsnici (metodsko-didaktika priprema , razrada elemenata, realizacija, provjera)
9. Tema 9: Savlaivanje krivina (organizaciona i metodska priprema, uputstvo, realizacija, provjera znanja)
10. Tema 10: Vonja na otvorenom putupoveanom brzinom (organizacijska, metodskapriprema i uputstvo, realizacija, provjera)
11. Tema 11: Upravljanje motornim vozilom nou (organizacija i priprema, uvjebavanje elemenata, provjera)
12. Tema 12: Upravljanje motornim vozilom u nepovoljnim vremenskim , terenskim i drugim nepovoljnim uslovima (metodska priprema, razrada elemenata, obrada i provjera)
13 Tema 13: Parkiranje (organizacija, metodska priprema uputstva, realizacija zadataka, provjera)
14. Tema 14: Okretanje na putu (priprema metodoloke osnove, demonstracija, realizacija, provjera, : nain okretanja)
Didaktika uputstva za pripremu asa (podsjetnik)
TEMA 1; Upoznavanje kandidata za vozaa sa osnovnim ureajima, komandama i opremom vozila i njihovim koritenjem
Osnovni zadaci:
upoznavanje kandidata sa poloajem i karakteristikama osnovnih ureaja u motornom vozili
upoznavanje kandidata sa postupkom prilagoavanja sjedita vozaa u skladu sa ergonomskim zahtjevimaElementi za obradu:
1. Unutranji i vanjski ureaji i njihova kontrola
2. Komande (rune, none)
3. Ulazak i izlazak iz vozila
4. Radnje koje prethode vonji
5. Najee greke
Naroito posvetiti panju:
bezbjednom nainu otvaranja i zatvaranja vrata
poloaju tijela kandidata
podeavanje sjedita
poloaju ruku na upravljau
podeavanje ventilacije
rukovanje runim i nonim komandama
pravilnim dranjem ruice mjenjaa
podeavanju pojaseva
osmatranju kontrolnih instrumenata
TRAJANJE: 1 as
MJESTO: svaka povrina izolovana od javnog saobraaja
METODE: usmeno izlaganje, demonstracija
OBLIK RADA: individualni
NASTAVNA SREDSTVA: demonstraciona, manipulativna
TIP ASA: upoznavanje novih nastavnih sadraja
TEMA 2. Polazak i zaustavljanje vozila
Osnovni zadaci:
upoznavanje predradnji i radnji za postupak pokretanja i iskljuivanja rada motora
upoznavanje i uvjebavanje postupaka pokretanja, pravolinijskog kretanja i zaustavljanja motornog vozila
Elementi za obradu:
1. Stavljanje motora u rad
2. Polazak vozlla
3. Upravljanje vozilom i odravanje pravca
4. Zaustavljanje vozila
5. Najee greke
Naroito panju posvetiti:
proceduri startovanja motora (kvailo, ruica mjenjaa, aktiviranje elektropokretaa)
osmatranju saobraaja
signalizaciji
parking konici
poloaju kandidat (dranje toka pravljaa, sjedenje, koritenje zatitnog pojasa)
TRAJANJE: 1 as, po potrebi i vie
MJESTO: trenaer-sala, poligon
METODE: usmeno izlaganje, pokazivanje (demonstracija)
OBLIK RADA: individualni
NASTAVNA SREDSTVA: trenaer, motorno vozilo za obuku
TIP ASA: upoznavanje novih sadraja, kombinovani as
TEMA 3: Primjena stepena prenosa
Osnovni zadaci:
uvjebavanje kandidata u pravilnim postupcima i brzini mijenjanja stepena prenosa
osposobljavanje uoavanja uzrono-posqedinih veza (buka u motoru-vii stepen prenosa i obratno)
odravanje pravca kretanja za vrijeme mijenjanja stepena prenosa
stvaranje osjeaja za optimalno koritenje odreenih stepena prenosa prilikom ubrzavanja i usporavanja
Elementi za obradu:
1. Koritenje pedale akcelatora (gasa) i postizanje odgovarajue brzine kretanja
2. Sinhronizovano koritenje pedale gasa i kvaila
3. Izbor odgovarajue putanje ruice mjenjaa
4. Osnovne manipulativne razlike kod promjena stepena prenosa navie i nanie
5. Najee greke
Naroito panju posvetiti:
- siuacijama u kojima se prelazi iz vieg u nii stepen (dijelovi puta sa veim uzdunim nagibom, bono skretanje, gust saobraaj, neravan kolovoz, mimoilenje na suenjima, pjeaki prelazi i dr.)
- planiranom (postepenom) i naglom (iznenadnom) zaustavljanju
TRAJANJE: 3 asa, po potrebi i vie
MJESTO: poligon, saobraanice sa saobraajem niskog intenziteta
METODA: usmeno izlaganje, demonstracija
OBLIK RADA: individualni
NASTAVNA SREDSTVA: trenaer, vozilo za obuku
TIP ASA: kombinovani, ponavljanje i provjera
TEMA 4: Kretanje vozilom unazad
Osnovni podaci:
upoznavanje tehnike pravilnog kretanja unazad i zaustavljanje na odreenom mjestu,
naizmjenino kretanje unazad i unaprijed
Elementi za obradu:
1. Obuka u voni unazad-odravanje smjera
2. Obuka u vonji na kvaiju
3. Najee greke
Naroito panju treba posvetiti:
ogranienjima u duini i brzini kretnja unazad
strani kolovoza kojom je dozvoljeno voziti unazad
poloaju tijela kandidata
tehnici koritenja pedale kvaila prilikom vonje na kvailu i ogranienjima
mjerama opreza
TRAJANJE: 2 asa, po potrebi i vie
MJESTO: poligon
METODA: usmeno izlaganje, demonstracija
OBLIK RADA: individualni
NASTAVNA SREDSTVA: vozilo za obuku
TIP ASA: upoznavanje novih sadraja, kombinovani as
TEMA 5: Polazak i zaustavljanje na putu sa veim uzdunim nagibom
Osnovni zadaci:
uvjebavanje postupka kretanja vozila na usponu i nizbrdici
pokretanje motora na nizbrdici koritenjem transmisije
osiguranje motornih vozila na uzbrdici i nizbrdici
Elementi za obradu:
1. Zaustavljanje na usponu
2. Polazak na usponu
3. Izmjena stepena prenosa na uzbrdici
4. Zaustavljanje na nizbrdici
5. Polazak na nizbrdici (naprijed i unazad)
6. Izmjena stepena prenosa na nizbrdici
7. Najee greke
Naroito panju treba posvetiti:
poloaju vozila na kolovozu i signalizaciji
manipulisanju pomonom konicom
sinhronizovanju radnji
mjerama opreza
TRAJANJE: 2 asa, po potrebi i vie
MJESTO: poligon, put sa uzdunim nagibom
METODA: usmeno izlaganje, razgovor, demonstracija
OBLIK RADA: individualni
NASTAVNA SREDSTVA: vozilo za obuku
TIP ASA: upoznavanje novih sadraja
TEMA 6: Obilaenje i preticanje motornim vozilom
Osnovni zadaci:
uvjebavanje obilaenja zaustavljenog vozila ili prepreke na putu
uvjebavanje preticanja, odnosno razvijanje sposobnosti donoenja pravovremene odluke i vjetine manevre s obzirom na:
a) gabarit puta
b) brzinu kretanja vozila koje se pretie
c) brzinu kretanja vozila koje dolazi u susret
d) trajanje itavog postupka
e) potrebu odustajanja
Elementi za obradu:
1. Utvrivanje uslova za bezbjedno preticanje i obilaenje (izvianje saobraajne situacije)
2. Iskoritavanje optimalnog stepena prenosa
3. Signalizacija
4. Potrebne mjere opreza
5. Najee greke
Naroito panju treba posvetiti:
uvjebavanju odustajanja od preticanja i obilaenja kad za to postoje razlozi pravovremenom zavretku preticanja
adekvatnim reakcijama kada kod preticanja pogrijei drugi uesnik u saobraju
mjestima gdje je obilaenje, odnosno preticanje zabranjeno
TRAJANJE: 2 asa (vjebanje u kontinuitetu)
MJESTO: put sa slabijim intenzitetom sabraaja
METODA: usmeno izlaganje, razgovor, dijaloka metoda, pokazivanje
OBLIK RADA: individualni
NASTAVNA SREDSTVA: vozilo za obuku
TIP ASA: upoznavanje novih sadraja, kombinovani as
TEMA 7: Upravljanje motornim vozilom u uslovima intezivnog saobraaja
Osnovni podaci:
uvjebavanje rjeavanja saobraajnih situacija u uslovima intezivnog saobraaja u naselju
uvjebavanje rjeavanja saobraajnih situacija u uslovima intezivnog saobraja na putu van naselja
Elementi za obradu:
1. Kretanje vozilom u gradu u uslovima vonje u usporenoj koloni
2. Kretanje uz este zastoje i mijenjanje dinamike kretanja
3. este promjene saobraajnih traka
4. Kretanje u uslovima poveanog broja ostalih uesnika (pjeaci, biciklisti)
5. Kretanje putem van naselja u uslovima poveanog broja vozila
6. Najee greke
Naroito panju treba posvetiti:
ukljuivanju i iskljuivanju u uslovima intezivnog saobraaja
prilagoavanju brzine kretanja
uoavanju saobraajnih znakova i oznaka na kolovozu
odgovarajuem odnosu prema pjeacima
prilagoavanje vonje reimu na raskrsnici
TRAJANJE: 3 asa
MJESTO: put u naselju i van naselja
METODA: razgovor, pokazivanje
OBLIK RADA: individualni
NASTAVNA SREDSTVA: vozilo za obuku
TIP ASA: kombinovani
TEMA 8: Saobraaj na raskrsnici
Osnovni zadaci:
ujebavanje rjeavanja saobraajnih situacija na regulisanoj raskrsnici
ujebavanje rjeavanja saobraajnih situacija na neregulisanim raskrsnicama
Elementi za obradu:
1. Pribliavanje raskrsnici
2. Rang pravila kojim se regulie polazak kroz raskrsnicu
3. Izbor odgovarajue saobraajne trake s obzirom na pravac kretanja
4. Obaveze u pogledu davanja odgovarajuih signala
5. Mjere opreza
6. Najee greke
Naroito panju treba posvetiti:
prilagoavanju brzine kretanja
mimoilaenju, obilaenju i preticanju na raskrsnici
pravilima skretanja na raskrsnici (prestrojavanje na jednosmjernim i dvosmjernim saobraajnicama)
TRAJANJE: 3 asa
MJESTO: raskrsnice sa manjim i veim intenzitetom saobraaja
METODA: razgovor, demonstracija
OBLIK RADA: individualni
NASTAVNA SREDSTVA: vozilo za obuku
TIP ASA: kombinovani
TEMA 9: Savlaivanje krivina
Osnovni zadaci:
izgradnja pravilne tehnike savlaivanja krivina (ulijevo,udesno, naizmjenino)
izgradnja pravilne tehnike vonje kroz krivine na putu sa uzdunim ili poprenim nagibom
Elementi za obradu:
1. Prilagoavanje brzine veliini poluprenika krivine, nagibu kolovozne trake koeficijentu trenja i tipu vozila
2. Tehnika prolaska kroz krivinu (postepeno ubrzavanje, dodavanje ili oduzimanje volana i dr.)
3. Vrste krivine s obzirom na preglednost i uticaj na putanju vozila
4. Najee greke
Naroito panju treba posvetiti:
mjerama opreza
eliminisanju psiholokih barijera (tenja da se koi u drugom dijelu krivine-zanoenje)
blagovremenom uoavanju saobraajnih znakova i njihovo potivanje
TRAJANJE: 2 asa
MJESTO: put van naselja
METODA: demonstracije, usmeno izlaganje
OBLIK RADA: individualni
NASTAVNA SREDSTVA: vozilo za obuku , dijagrami
TIP ASA: kombinovani
TEMA 10: Vonja na otvorenom putu poveanom brzinom
Osnovni zadaci:
osposobljavanje kandidata da sigurno upravlja motornim vozilom pri poveanoj brzini
osposobljavanje za bezbjedno smanjivanje brzine (koenje u nepredvienim situacijama)
navikavanje na odravanje bezbjenog rastojanja izmeu vozila
Elementi za obradu:
1. Odravanje pravca pri veim brzinama
2. Radnje u saobraaju u uslovima poveane brzine (mimoilaenje, preticanje, zaustavljanje)
3. Mjere opreza
4. Najee greke
Naroito panju treba posvetiti:
- blagovremenom koritenju signalizacije
- navikavanju na promjene koje donosi poveana brzina (efekti pokreta toka upravljaa, koenja, osvjetljenja puta i dr.)
- obavezama u sluaju kvara i prisilnog zaustavljanja
- kretanju putevima sa vie saobraajnih traka
TRAJANJE: 2 asa
MJESTO: put van naselja sa brzinom od 80 km/ h
METODA: demonstracije, usmeno izlaganje
OBLIK RADA: individualni
NASTAVNA SREDSTVA: vozilo za obuku , dijagrami
TIP ASA: kombinovani
TEMA 11: Upravljanje motornim vozilom nou
Osnovni zadaci:
uvjebavanje rjeavanja saobraajnih situacija nou u uslovima vonje u naselju
uvjebavanje rjeavanja saobraajnih situacija nou na putu van naselja
Elementi za obradu:
1. Pravila none vonje (ispravnost svjetlosnih ureaja, iste staklene povrine, smanjena brzina)
2. Obaveze prilikom mimoilaenja i prilikom vonje u koloni ili iza drugog vouila
3. Postupak u sluaju kvara
4. Najee greke
Naroito panju treba posvetiti:
- mjerama opreza
- koritenju ureaja za osvjetljenje puta
- prilagoavanju brzine kretanja
- opasnostima od neosvijetljenih vozila, pjeaka
- nonoj vonji u nepovoljnim vremenskim i terenskim uslovima
TRAJANJE: 2 asa
MJESTO: put u naselju i van naselja
METODA: usmeno izlaganje, demonstracije,
OBLIK RADA: individualni
NASTAVNA SREDSTVA: vozilo za obuku
TIP ASA: upoznavanje novih sadraja
Tema 12: Upravljanje motornim vozilom u nepovoljnim vremenskim, terenskim i drugim uslovima
Osnovni zadaci:
osposobljavanje kandidata da mogu bezbjedno voziti po snjegu, magli, kii, poledici i drugim nepovoljnim vremenskim neprilikama
osposobljavanje kandidata da se vozilom kreu zemljanim i umskim putevima , raskvaenom zemljitu, preko neravnina i prepreka
Elementi za obradu:
vonja pri smanjenom koeficijentu prijanjanja guma za kolovoz ljeti i zimi (trag koenja, koenje motorom, pokreti tokom upravljaa, koritenje konica, rastojanje izmeu vozila, zanoenje vozila)
vonja i zaustavljanje na raskvaenoj podlozi (poklizivanje, blokada pogonskih tokova, koritenje prirunog materijala)
Naroitu panju posvetiti.
mjerama opreza
tehnici vonje prilagoenoj tipu i vrsti nepovoljnih uslova
mogunosti samoizvlaenja i samopomoi
TRAJANJE: 2 asa
MJESTO: put bez kolovoznog zastora
METODA: usmeno izlaganje, demonstracija
OBLIK RADA: individualni
NASTAVNA SREDSTVA: vozilo za obuku
TIP ASA: upoznavanje novih sadraja
Tema 13: Parkiranje vozila
Osnovni zadaci:
uvjebati postupke parkiranja
savladati specifina gabaritna ogranienja
Elementi za obradu:
1. Koso, okomito i paralelno parkiranje u raznim varijantama
2. Signalizacija kod iskljuivanja i ukljuivanja u saobraaj nakon parkiranja u razliitim varijantama
3. Mjere zatite kod zaustavljanja, odnosno parkiranja
Najee greke
Naroitu panju posvetiti.
- mjerama zatite prilikom ulaska u vozilo ili izlaska putnika i vozaa
- mjestima gdje je zaustavljanje, odnosno parkiranje opasno i zabranjeno
- izbor naina parkiranja zavisno od saobraajne situacije
TRAJANJE: 2 asa
MJESTO: poligon, ulica sa manje intenzivnim saobraajem
METODA: usmeno izlaganje, demonstracija
OBLIK RADA: individualni
NASTAVNA SREDSTVA: vozilo za obuku , marker
TIP ASA: kombinovani
TEMA 14: Okretanje na putu
Osnovni zadaci:
- upoznati tehnike okretanja motornog vozila na neogranienoj povrini
uvjebati postupke okretanja motornog vozila na ogranienim povrinama
Elementi za obradu:
1. Okretanje na putu manevrisanjem
2. Okretanje na putu bez manevrisanja
3. Okretanja na raskrsnici
4. Najee greke
Naroitu panju posvetiti:
kod okretanja manevrisanjem prelaska na lijevu i povratku na desnu stranu puta (signalizacija, uvid u stanje na putu)
kod okretanja bez manevrisanja-gabaritu puta i vozila, te odgovarajuoj signalizaciji
kod okretanja na raskrsnici-na razliite limitirajue faktore (samo onda kada time ne ometa kretanje drugih vozila, ako je raskrsnica pregledna itd.)
TRAJANJE: 3 asa
MJESTO: put odgovarajueg gabarita, raskrsnica
METODA: usmeno izlaganje, demonstracija
OBLIK RADA: individualni
NASTAVNA SREDSTVA: skece, vozilo
TIP ASA: kombinovani
Napomene:
1. Distribucja broja asova po nastavnim temama je data samo kao prijedlog koji se mora prilagoditi edukativnim karakteristikama svakog pojedinog kandidata.
2. Dio ukupnog fonda asova obavezno se planira za ponavljanje, utvrivanje i sistematizaciju prema potrebi i u okviru broja asova odreenih zakonom, to ukljuuje i neposrednu pripremu za polaganje ispita.
PISMENE PRIPREME
vozaa instruktora za izvoenje praktine obuke u upravljanju motornim vozilom
VOZA-INSTRUKTOR AUTO-KOLA MJESTO
______________________________________________________________________1. Nastavna jedinica
2. Vaspitno-obrazovni zadaci
3. Tip asa
4. Nastavne metode
5. Oblici rada
6. Nastavna sredstva
7. Vrijeme (datum)
8. ime i prezime kandidata
ORGANIZACIJA I STRUKTURA NASTAVNOG ASA
DIJELOVI ASA / NASTAVNI SADRAJ
NAPOMENE
2. PRIPREMANJE ISPITIVAA ZA ISPIT 2.1. Obrazovno vaspitni dijelovi u obuci upravljanja motornim vozilom. Vaspitno djelovanje u sklopu obuke upravljanja motornim vozilom proizilazi iz opteg obraazovnog sistema u drutvu, koji je u skladu sa razvojem saobraajno- tehnike kulture i svijesti i optih znanja vanih za sticanje kvalitetnih vozakih znanja, vjetina i navika. U okviru obuke upravljanja motornim vozilom potrebno je razviti odgovornost i svijest kandidata i potrrebi visoke uvjebanosti i njen znaaj za linu sigurnost i sigurnost ostalih uesnika u saobraaju.
Obrazovni dijelovi predstavljaju povezivanje i primjenu znanja iz oblasti:
- Saobraajnih pravila i propisa na putevima;
- Poznavanje i odravanje motornih vozila i puteva;
- Upravljanja motornim vozilom u razliitim saobraajnim putnim, terenskim i
vremenskim uslovima.
2.2. Odnos ispitivaa i kndidata Za stvaranje to boljih uslova rada, atmosfere za rad i bre napredovanje kandidata u obuci potrebno je analizirati odnose izmeu instruktora i kandidata odakle proizilazi i odnos ispitivaa.
Ovaj odnos se mora posmatrati kroz:
obaveze ispitivaa prema kandidatu,
obaveze kandidata prema instruktoru.
2.2.1. Obaveze ispitivaa prema kandidatu U toku polaganja ispita kandidati esto pogreno izvode odreene radnje. Dunost ispitivaa je da to uoava i (da po dogovoru na samom poetku) kandidatu ukazuje na greke i njihove uslove i posledice. Treba izbjegavati stavljanje primjedbi u toku kretanja vozila tj. tokom polaganja ispita osim u izuzetnim sluajevima. Ukoliko se greke ukazuju upravljanja motornim vozilom, na njih ukazivati vrlo oprezno.
Ako kandidat svojom vonjom (postupcima) ugroava bezbjednost saobraaja ili iz bilo kojih razloga doe do iznenadne opasnosti na nju obavezno mora reagovati instruktor (upozorenjem na opasnost, koenjem, zaokretanjem toka upravljaa, aktiviranjem parkirne - pomone konice,...) kako ne bi vozilom ugrozio linu bezbjednost, i bezbjednost drugih uesnika u saobraaju.
Pored gore navedenih obaveza ispitiva treba:
Da temeljno poznaje nastavni plan i program i probleme nauke koji se nalaze u osnovi metodike obuke upravljanja motornim vozilom;
Da poznaje metodike osnove vaspitanja u irem smislu, a posebno izvoenje nastave za odreeni uzrast kandidata;
Da ima odreene pedagoke sposobnosti tj. da je praktino i neposredno pripremljen za rad sa kandidatima;
Da je izgradio potrebu i naviku permanentnog usavravanja i inoviranja znanja;
Da je pravedan, disciplinovan i nepristrastan. 2.2.2. Obaveze kandidata preme ispitivau
U odnosu na ispitivaa a i uopte na samo polaganje ispita kandidat bi se trebao pridravati sljedeih obaveza:
- Da je to vie fiziki i psihiki odmoran i rastereen;
- Pristojno i isto obuen;
- Da nije bolestan, pod dejstvom alkohola lijekova i opojnih sredstava;
- Adekvatno obuven (Da nije: bos, u papuama , u cipelama sa visokom petom-tiklom,
klompama i da ima suvu obuu);
2.3. Kodeks dobrog vozaaKodeks dobrog vozaa predstavlja skup mjera i postupaka kojih bi se voza trebao pridravati u cilju bezbjednog i sigurnog upravljanja motornim vozilom i tim mjerama treba da obezbijedi i linu bezbjednost i bezbjednost drugih uesnika u saobraaju iako te mjere nisu predviene zakonom. Voza mora biti svjestan odgovornosti koja mu je povjerena dobijanjem vozake dozvole. U skladu sa ovim voza treba da: - Odrava vozilo u tehniki ispravnom stanju;
- Ne upravlja vozilom ako je uzimao i najmanju koliinu alkohola;
- Potuje sva pravila u saobraaju a posebno ogranienje brzine;
- Ne upravlja motornim vozilom ako je umoran, pospan ili bolestan;
- Bude paljiv prema pjeacima i ne dolazi u verbalni duel sa drugim uesnicima u
saobraaju;
- Ne upravlja motornim vozilom ako je emocionalno uzbuen;
- Na vrijeme signalizira sve svoje namjere da iznenadno ne mijenja pravac i koi
vozilom;
- Ne utrkuje se sa drugim vozilima; - Da duga svjetla sopstvenog vozila ne smetaju vozilu koje dolazi u susret ni vozilu
koje je ispred u nonoj vonji; - Izbjegava sporo kretanje a ako to mora daje znake drugim uesnicima da mogu da
izvre preticanje ako za to postoje uslovi;
- Prati namjere ostalih uesnika u saobraaju kako bi mogao blagovremeno da
reaguje; 2.4. Kodeks dobrog ispitivaa
U okviru metodike ispitivanja na vozakim ispitima ispitiva bi trebao:
- Da ima solidno opte obrazovanje i optu kulturu:
- Poetkom ispita da se predstavlja kandidatu;
- U ponaanju da je odmjeren i staloen i da svojim stavom uliva povjerenje i da u
svakoj situaciji predstavlja autoritet za kandidata;
- Da vodi uredan ivot i odrava psihofiziku kondiciju;
- Da s ljubavlju obavlja i voli svoj poziv;
- Da ne potcjenjuje kandidate;
- Da je lijepo vaspitan;
- Da je oprezan i bez panike reaguje na novonastalu situaciju;
- Da potuje linosti svakog kandidata;
- Da je ljubazan, dobro raspoloen, veseo, prirodan, drutven, prijatan, ozbiljan,...;
- Da je uredan (obrijan, oeljan );
- Da za vrijeme polaganja ne pui, vae vakau gumu ili jede;
2.5. Radno mjesto ispitivaa Radno mjesto ispitivaa u centrima za polaganje vozakih ispita je jako odgovoran poziv te u toj mjeri i znaaj. Obino su to ljudi saobraajne struke koji se stalno usvravaju.
Ispitiva mora u potpunosti vladati metodikom racionalne i efikasne obuke vonje.
Neki od sledeih primjera ispitiva e lako prepoznati i moi lako procijeniti kao to su:
Ako kandidati nakon zavrene obuke tj. za vrijeme polaganja gledaju u pedale i poluge pri dejstvu na njih ili ukljuuju mjenja sa umom zupanika; Ako otro koi, ne razlikuje normalno od forsiranog koenja; Ako pokree motorno vozilo sa ukljuenom pomonom (runom konicom); Zaboravi da ukljui ili iskljui pokaziva pravca; Ne smanji brzinu pred krivinom; Nepaljivo se ukljui u saobraaj;a svi oni znae da su kandidati vrlo loe ili nepravilno obuavani tj. da proces izvoenja obuke nije bio zadovoljavajui.
Rad ispitivaa je teak i sloen. I pored toga, ispitiva se sa taktom i panjom mora odnositi prema svakom kandidatu. Zahtjevi ispitivaa moraju biti uvijek razumljivi kandidatu.3. PROVJERAVANJE I OCJENJIVANJE KANDIDATA3.1. Tekue provjeravanje i ocjenjivanje kvaliteta primjene steanih znanja, vjetina i navika
Jo u toku nastavnog procesa uenja kandidata-vozaa potrebno je stalno praenje, vrednovanje i ocjenjivanje uspjeha kandidata u nastavi to na kraju rezultira polaganjem vozakog ispita.
Takvim ocjenjivanjem se postie pravilna procjena rezultata nastave, tj. povratna informacija koja treba da objektivnije odredi nastavne zadatke u narednoj etapi.
Provjeravanje i ocjenjivanje znanja, vjetina i navika tokom obuke je vano i zbog toga to se eventualni propusti u radu kasnije teko nadoknauju, a greke tee ispravljaju
.
Ocjena moe biti subjektina , a nuno je da ona bude objektivna.
Prihvatljivo je i objektivnije ono ocjenjivanje koje adekvatno odraava nivo znanja i stepen uvjebanosti neke radnje kandidata.
Najefikasnije je ono znanje, kojim se on moe u raznim situacijama viestruko koristiti u praksi, tj. koje moe primjenjivati u upravljanju vozilom.
Zahtjevi ocjenjivanja (ispitivanja) treba da budu: precizni, jasni i unaprijed poznati.
3.2. Zavrno ispitivanje i ocjenjivanje na kraju odreenih etapa
Pri svakoj procjeni i ocjenjivanju posebnu panju treba obratiti na minimum znanja i vjetina koje kandidat za vozaa mora posjedovati da bi zadovoljio na ispitu.
Od kriterijuma i naina ocjenjivanja u znatnoj mjeri zavise i motivacija kandidata za uspjeh u obuci i na samom ispitu.
Ocjenjivanje se vri u razliitim etapama i to:
1. Ocjenjivanje (vrednovanje) na svakom zavrnom dijelu asa sa ciljem da se ocijeni uspjenost asa i nivo usvojenog znanja, kandidata iz te nastavne jedinice,
2. Provjeravanje i ocjenjivanje poslije svake obraene teme (tematsko ocjenjivanje),
3. Provjeravanje i ocjenjivanje po oblastima (npr. vonja ulicom sa manjim intenzitetom saobraaja)
4. Zavrno provjeravanje i ocjenjivanje vonje (priprema za ispit)
5. Polaganje vozakog ispita
Ocjene se mogu izraavati na razne naine: od potvrivanja , pohvaljivanja, odobravanja verbalno-neverbalno),
do ocjena zadovoljava- ne zadovoljava, poloio i nije poloio ili skalom od 5 ocjena.
Prilikom polaganja vozakog ispita ocjenjivanje se vri sa dvije ocjene: poloio i nije poloio
3.3.Subjektivno i objektivno ocjenjivanjeOsnovna razlika izmeu subjektivnih i objektivnih formi ocjenjivanja je u tome to je u objektivnim formama ocjenjivanja mjera ocjenjivanja sadrina u instrumentu (npr. testovi), dakle van linosti onoga koji ocjenjuje , dok je u subjektivnim formama ocjenjivanja mjera sadrana u linosti onoga koji ocjenjuje . Znai linost ispitivaa moe imati znaajan uticaj na ocjenu.
Osnovni nedostaci subjektivnog ocjenjivanja su:
4. nije podjednaka razlika prema svima
5. omoguava intervenciju u favorizovanju pojedinaca
6. ispitivai mogu pasti pod uticaj prostih utisaka (halo-efekat)
7. ne ostavlja nikakav objektiva trag
8. neekonomino je , potrebno je mnogo vie vremena
Za to objektivnije ocjenjivanje znanja, vjetina i ponaanja potrebnih za upravljanje motornim vozilom , ispitivai mora da dobro poznaju pedagogiju, psihologiju, pedagogiju vonje , propise o bezbijednosti saobraaja na putevima, motore i motorna vozila.
Osnovni cilj pri ispitivanju treba da bude postizanje to vee ujednaenosti kriterijuma pri ocjenjivanju kandidata za vozae.
Posmatrajui ovo stanovite bilo bi dobro kada bi se izradio jedinstven zapisnik u koji bi ispitiva iste ili sline greke kandidata popratio upisivanjemu u istu kuicu zapisnika.
Potrebno je samo definisati zadatke kao i postupke koji se pri izvoenju tih zadataka ocjenjuju pogrenim.
3.4. Greke
Provjeravanjem vozakih znanja, vjetina i navika treba da bude sistematsko, objektivno i realno. Istraivanja su pokazala da se kao najpouzdaniji kriterijum za utvrivanje vozakih znanja , vjetina i navika mogu smatrati greke. Greke se mogu podijeliti na osnovu tri faktora:
a/ Greke koje se odnose na vremenski faktor:
Radnje se izvode sporo
Radnje se izvode sa zakanjenjem
Radnje se izvode prije vremena.
b/ Greke koje se odnose na kvalitativni faktor:
Netane radnje (kao to je dovoenje poluge mjenjaa u pogrean poloaj). Zamjena ispravne radnje pogreno, kao to je pritiskivanje pedale gasa umjesto pedale radne konice i sl.
c/ Greke koje se odnose na kvantitativni faktor koji obuhvata:
Isputena radnja, (zaboravljanje da se pomjeri poluga mjenjaa u neutralni poloaj prilikom zaustavljanja vozila).
Suvine radnje, (nepotrebno stalno provjeravanje da li je poluga mjenjaa zaista u odabranom poloaju).
Sa aspekta greaka radnje se dalje mogu podijeliti:
Prema tome da li kandidat ne zna kako se radnja pravilno izvodi pa radnju izvodi nepravilno,
Prema tome kako kandidat zna kako se radnja izvodi pravilno ali radnju izvodi nepravilno,
Prema tome kako kandidat djelimino zna kako se radnja izvodi pa djelimino
izvodi radnju pravilno a djelimino nepravilno.
Greke se mogu manifestovati :
Kod obilaenja - obilaenje se vri bez prethodne provjere mogunosti obilaenja i
ukljuivanja lijevog pokazivaa pravca;- obilaenje je zapoeto u prevelikom rastojanju i- zapoeto obilaenje u sektoru zabrane;- za vrijeme obilaenja daje se preveliko oili premalo ubrzaanje;- vraanje u desnu saobraajnu traku vri se u premalom ili prevelikom luku.
Kod preticanja- nepravilno zauzeta pozicija izvoenja puta preticanja;
- neblagovremeno ukiljuivanje pokazivaa pravca;- razvijanje vee brzine od dozvoljene pri preticanju;
- nepravilna procjena odstojanja od preticanog vozila;- zapoinjanje preticanja u sektoru zabrane;- neadekvatno ubrzanje prilikom izvrenja manevra preticanja i dr.
Kod upravljanja motornim vozilom u gradskim uslovima - nepotovanje prava prvenstva prolaza na raskrsnici;
- nepravilno zaustavljanje pred svjetlosnim signalnim znakom i znakom
koji zabranjuje prolaz;- nekorienje linija vodilja pri skretanju u lijevo;
- neblagovremeno prestrojavanje i ukljuivanje ili iskljuivanje pokazivaa
pravca i dr; Kod upravljanje vozilom nou - prekasno ili prerano iskljuivanje dugih svjetala pri mimoilaenju,
obilaenju, preticanju i sl.;- pri kretanju iza drugog vozila koristi duga svjetla;- pri kretanju po osvijetljenim saobraajnicama nekoristi kratka svjetla.4.KRITERIJI ZA OCJENJIVANJE KANDIDATA NA PRAKTINOM DIJELU ISPITA1. Prije poetka ispita ispitiva je duan utvrditi identitet kandidata koji
pristupa ispitu.(vaea lina karta ili vozaka ili paso). Nakon toga, prije nego to zapone sa provoenjem ispita ispitiva mora kandidatu
bez obzira pristupa li kandidat prvi ili neki drugi put, jasno dati upute o
provoenju ispita, nainu voenja ispita i ocjenjivanja kandidata tokom
ispita. Ispitiva e kandidata pitati na poetku da li hoe da me se greke
saoptavaju tokom ispita kada ih uini ili na kraju. Tokom ispita ispitiva treba utvrditi da li je kandidat stekao potrebne vjetine uz primjenu steenih znanja i spoznaja za sigurno i samostalno upravljanje vozilom u stvarnim saobraajnim uslovima. Kandidat za vrijeme praktinog dijela ispita zadatke mora izvesti tano, propisno i sigurno. Svoju vonju prilagoditi uslovima puta i saobraajnoj situaciji u kojoj se ispit provodi i voziti tako da ne ugrozi sebe i druge uesnike u saobraaju. Posebno brzinu vonje treba prilagoditi brzinu saob. toka u kojem vozi kako ne ne bi svojom vonjom ometao ili usporavao normalno odvijanje saobraaja. Ispit bi trebao zapoeti s najjednostavnijim-najlakim radnjama (ako to uslovi dozvoljavaju), a postepeno bi se uvodile sloenije radnje. Na ispitu ispitiva mora kandidata ispitati sve radnje prema sadraju za pojedinu kategoriju vozila.(Npr.kod ispita C1, C, C1+E, D i svih kategorija vozila koje su obavezne da koriste tahograf kandidat mora znati da isti koristi. Traku-listi od tahografa zajedno sa komisijom potpie.
- Sve propuste i greke ispitiva postupno unosi u zapisnik. Ukoliko kandidat jednom grekom izazove i druge greke ili postupke odnosno
opasnosti ispitiva e ih sve unijeti u zapisnik kako bi se evidentirane greke davale
to stvarniju sliku o dogaanju na ispitnoj maruti. Ispitiva posebno evidentira
ponavljanje istih greaka. Kandidat e zadovoljiti na ispitu ukoliko ne ponovi trei puta istu greku koju smije uiniti samo dva puta odnosno ako ne ponovi drugi puta
radnju koju smije uiniti jedanput.
Postupke kandidata koji su naroito opasni za bezbjednost saobraaja
ispitiva ne evidentira kao greke ve ih odmah upisuje kao eliminacionu zbog koje
kandidat nee zadovoljiti na ispitu . Osim eliminacionih ispitiva evidentira i
kumulirajue greke. Eliminacione greke su: a/ izazivanje neposredne opasnosti u vonji zbog koje je drugi uesnik u
saobraaju primoran preduzeti neku od izbjegavajuih radnji vozilom;
b/ postupci suprotni saobraajnim pravilima i saobraajnoj signalizaciji; c/ izlazak vozilom izvan gabarita saobrajnice;
d/ pogrena upotreba komandi vozila u pokretu ako je izazvalo neposrednu
opasnost;
e/ neuspjeno izvoenje pokretanja vozila na putu sa usponom od 8% do 16 %;
f/ neuspjeno izvoenje parkiranja vozila na parking prostoru ili povrini na dijelu
kolovoza.
U greke koje se kumuliraju spadaju sva odstupanja od pravilnih postupaka i izvoenja pojedinih radnji upravljanja motornim vozilom u saobraaju utvrenih Zakonom o osnovama bezbjednosti saobraaja na putevima u Bosni i Hercegovini, Pravilnikom o uslovima i nainu za dobijanje licence, te programom ispita upravljanja motornim vozilom.- Na kraju ispita ukupnim zbirom pokazanih vjetina i ponaanja ispitiva
ocjenjuje ispitivaa sa ocjenom poloio ili nije poloio.
- Tokom procjene vjetina i ponaanja kandidati i ispitivai posebnu
panju moraju obratiti na injenicu je li kandidat usvojio osobine
defanzivnog naina vonje i ponaanja ime se vidi da li vodi rauna o
zatiti ostalih uesnika u saobraaju. Procjena mora obuhvatiti i iskazani opti stil vonje kako bi ispitiva dobio potpunu sliku o kandidatu. To podrazumijeva vonju prilagoenu uslovima saobraajne bezbjednosti uzimajui u obzir stanje puta i
vremenske prilike, ostale uesnike u saobraaju i njihovo ponaanje te
sposobnost predvianaj opasnih situacija i pravilnog reagovanja ako do njih doe. Ispitivai procjenjuju da li kandidat za vozaa:
Kontrolie vozilo uzimajui pri tome u obzir:
Pravilnu upotrebu sigurnosnih pojaseva, vozakih ogledala, naslona za glavu, pravilnu upotrebu svjetala i ostale opreme; propisno korienje spojke, mjenjaa, akceleratora, sistema koenja, upravljaa , kontrolu nad vozilom u raznim situacijama, pri raznim brzinama vonje, stabilnost vozila na cesti. Upravlja vozilom u saglasnosti sa zahtjevima ekonomine vonje i
vonje koja uzima u obzir zatitu ivotne sredine sa akcentom u
pogledu br. okretaja motora, pravovremenu promjenu prenosa,
adekvatnu tehniku koenja i ubrzavanja. Posjeduje osjeaj preglednosti: opta preglednost dogaaja na neposrednoj raskrsnici, adekvatna upotreba vozakih ogledala i sposobnost predvianja dogaaja koji se mogu dogoditi na razliitim udaljenostima od vozila. Potuje propise o proputanju vozila:
Proputanje vozila na rskrsnicama (svih vrsta i oblika), u ostalim situacijama (npr. Pri promjeni saobraajnih traka-prestrojavanju, promjeni smjera kretanja, pri izvoenju posebnih radnji vozilom). posjeduje sposobnost zauzimanja vozilom pravilnog poloaja na
raskrsnici: pravilan poloaj vozila tokom upravljanja saob. trakama, na
raskrsnici sa krunim tokom saobraaja, u krivinama, a sve u
saglasnosti sa vrstom i rotacionim karakteristikama vozila kojim
upravlja, zauzimanje ispravnog poloaja vozila prilikom prestrojavanja. Posjeduje sposobnost odravanja pravilnog razmaka izmeu vozila,
odravanje pravilnog razmaka prema vozilima koja se kreu ispred i sa
strane. Odravanje pravilnog razmaka izmeu vozila i ostalih uesnika u
saobraaju naroito pjeaka i biciklista. Posjeduje osjeaj za izbor optimalne brzine vonje: kandidat mora
upravljati vozilom na nain da ne prekorauje dozvoljenu brzinu
kretanja; mora prilagoditi brzinu kretanja vozila uslovima puta i
vremenskim uslovima, propisima koje namee lokalna zajednica; mora
biti u stanju upravljati vozilom onom brzinom koja mu omoguava
zaustavljanje na onoj udaljenosti koja mu doputa vidljivost; kandidat
mora biti u stanju upravljati vozilom brzaainom koja je prilagoena
saobraajnom toku u svakoj odreenoj konkretnoj situaciji tj. Onom
brzinom koju odravaju ostali uesnici u saobraaju.
Upravlja vozilom sigurno obzirom na svjetlosnu signalizaciju, saobraajne znakove i ostale uslove: ispravno postupa prema svjetlosnoj signalizaciji (semaforu), ispravno postupa prema znakovima koja daju ovlatena sl. Lica u saobraaju; ispravno postupa prema inforamacijama koje se daju. LITERATURA:
1. Metodika obuke vonje, J. Kolenc, Vojno izdavaki zavod, Beograd, 1986.2. Metodika obuke vonje, grupa autora - Saobraajna tehnika kola Zemun, 2003.3. Drutveni i struni aspekti obrazovanja vozaa Zbornik radova, Savez drutava inenjera i tehniara Beograda, Beograd, 1981.
4. Pedagogija, Nedeljko Trnavac i Jovan orevi, Nauna knjiga, Beograd, 1995.
5. Zakon o osnovama bezbjednosti saobraaja na putevima - Slubeni Glasnik R.S.
6. Pravilnik o uslovima i nainu za dobijanje licence Sl. Glasnik R.S.
7. Pravilnik o sticanju zvanja vozaa-instruktora motornih vozila Sl. Glasnik R.S.8. Licenciranje ovlatenih predavaa i ispitivaa B.Radakovi i saradnici, Banja Luka, 2007.
Recommended