View
2
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
Republika e Kosovës
Republika Kosova – Republic of Kosovo Qeveria – Vlada – Government
Ministria e Financave – Ministarstvo za Finansija – Ministry of Finance Thesari– Trezor - Treasury
Program državnog duga 2018-2020
Divizija za upravljanje dugovima
April, 2017
Beleška
Fiskalna godina Fiskalna godina Kosova počinje 1. januara, i završava se 31. decembra.
Domaća valuta Domaca valuta je evro (€)
Sve vrednosti u ovom dokumentu su u evrima (€), osim ukoliko nije drugačije istaknuto.
Sadržaj Stranica
SKRAĆENICE ....................................................................................................................1
1.0 UVOD ............................................................................................................................2
I. CILJEVI ZA UPRAVLJANJE DUGOM, OBLAST ANALIZE SSUD, I BIRANJE
OSNOVNE VALUTE .........................................................................................................3
II. SADAŠNJA STRATEGIJA UPRAVLJANJA DUGA I KARAKTERISTIKE
POSTOJEĆEG PORTFOLIJA DUGA ................................................................................4 A. Strategija upravljanja duga ............................................................................................. 4 B. Struktura pokazatelja troškova i rizika postojećeg duga ................................................. 5
III. IZVORI FINANSIRANJA ............................................................................................8 A. Spoljni izvori finansiranja .............................................................................................. 8 B. Domaći izvori finansiranja............................................................................................ 10
IV. Analize rashoda-rizika alternativnih strategija duga ...................................................12 A. Opis grupisanih instrumenata duga .............................................................................. 12 B. Opis alternativnih strategija finansiranja ...................................................................... 13 C. Procena alternativnih strategija upravljanja duga ......................................................... 15
V. Sažetak ..........................................................................................................................21
SKRAĆENICE
BDP Bruto domaći proizvod
BERZh
(EBOR)
Evropska Banka za obnovu i razvoj
CBRK Centralna Banka Republike Kosova
CS-DRMS Commonwealth Secretariat- Debt Recording and Management System
CS-SAS Commonwealth Secretariat- Securities Auction System
DeMPA Debt Management Performance Assessment
DMFAS Debt Management and Financial Analysis System
DOD Isplačeni nevraćeni dug
DTRS Deficit tekućeg računa spoljni
DUD Divizija upravljanja dugom
EIB Evropska investiciona banka
EPDI Evaluacija politika i državnih institucija
FOMR Fond OPECa za međunarodni razvoj
IBR Islamska banka za razvoj
KfW Kreditanstalt für Wiederaufbau Development Bank
MAR Međunarodna Agencija za razvoj
MBOR Međunarodna banka za obnovu i razvoj
MF Ministarstvo finansija
MFI Međunarodne finansijske institucije
MMF Međunarodni monetarni fond
Obveznice Državne obveznice
PBSh Program državnog duga
PNB Posvećeni i neisplaćeni bilans
PPP Posebna prava za povlačenje (podizanje)
PVR Prosečno vreme za Refiksaciju (novo fiksiranje kamate)
SB Svetska banka
SBA Stand-By Agreement (Sporazum Stand By sa MMF)
SDI Strane direktne investicije
SOR Srednjoročni okvir rashoda
SSP Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju
SSUD Srednjoročna strategija za upravljanje dugom
T-bono Zapisi Trezora
TPŠK Trust penzijske štednje Kosova
VK Vlada Kosova
ZUJFO Zakon o upravljanju javnim finansijama i odgovornosti
Program državnog duga 2018-2020
1.0 UVOD
U skladu sa članom 15. stav 1 i 2, podstav 2.1, 2.2, 2.3, 2.4, 2.5, 2.6, 2.7, 2.8, 2.9 i 2.10
Zakona o javnom dugu br. 03 /L-175, Ministarstvo finansija dostavlja Vladi na
usvajanje i Skupštini za informisanje, Program državnog duga za 2018-2020 (PDD
2018-2020).
Program državnog duga 2018-2020 je sačinjen u skladu sa relevantnim zakonima
upravljanja javnim finansijama i državnog duga, i sadrži informacije o rezervama i
servisiranje državnog duga tokom godina, srednjoročni ciljevi Vlade o zaduživanju,
upravljanje rizicima državnog duga, profil vraćanja i srednjoročna strategija
zaduživanja. Program državnog duga (PDD) 2018-2020 je u skladu Srednjoroćnim
okvirom rashoda (SOR 2018-2020) i obezbeđuje održivost državnog duga.
Glavni cilj ovog programa je da osigura da se budžetski deficit i budžetske potrebe za
servisiranje duga, finansiraju sa najnižim mogućim troškovima uvek u okviru
prihvatljivih nivoa rizika.
Ministarstvo finansija od početka izdavanja vladinih hartija od vrednosti (2012)
usmereno je na finansiranje budžeta uglavnom od domaćeg tržišta, doprinoseći razvoju
tržišta. Po prvi put u istoriji sedam godina portfelja duga, na kraju decembra 2015.
godine, iznos hartija od vrednosti (HV) izdate na domaćem tržištu, kao procenat od
ukupnog duga premašio je pozajmice od stranih kreditora 0.44 %. Takav trend je
nastavljen i u 2016. godini gde na kraju godine, domaći dug se sastoji oko 56%
ukupnog portfolija duga. Ovaj deo portfolija se sastoji od dužničkih instrumenata sa
rokom dospeća od 3. meseci do 5. godina. Trezor / Divizija za upravljanje dugom, kroz
strategiju za izdavanje hartija od vrednosti, doprinela je postepenom produženju
dospeća. Istovremeno, izvršene su neophodne pravne izmene-dopune da bi prilagodili
tržišna kretanja, razvijena je stalna komunikacija sa primarnim zainteresovanim
stranama, i promovisano je sekundarno tržište. Do kraja 2017. godine, očekuje se da će
unutrašnji dug dostići 579. miliona evra ili 9.03% BDP-a.
Ostatak državnog duga Kosova je spoljni dug, koji se sastoji od zaduživanja u okviru
programa1 sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) krediti iz Svetske banke
(SB), Nemačke banke za razvoj (KfW), Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i
drugi kreditori sa malo učešće. Isključujući programe sa MMF, sve ostale pozajmice
su vezane za finansiranje specifičnih projekata u različitim sektorima. Do kraja 2017.
godine, stanje spoljnog javnog duga očekuje se da će dostići 572 miliona evra, odnosno
8,92% Bruto domaćeg proizvoda (BDP).
1Stand By Arrangement 2012 i 2015
Program državnog duga 2018-2020
Ukupan iznos duga na kraju 2017. je procenjen na 1,151 miliona eura ili 18.64% 2
DBP-a. Do sada, uz podršku MF, potpisan je samo jedan finansijski sporazum o
finansiranju za finansiranje projekta u četiri opštine, Ovaj kredit MF je pod-pozajmio
ovim opštinama i prema Zakonu o javnom dugu ne predstavlja opštinski dug. Isto tako,
portfolio državnog duga Kosova sadrži dve državne garancije izdate u 2014. i 2016. u
ukupnom iznosu od 20 miliona evra. Jedna od pomenutih garancija je izdata za
finansiranje Fonda za osiguranje depozita Kosova (FODK) i drugi za projekat gradskog
saobraćaja. Tokom 2017. godine, predviđeno je da se izda još jedna nova garancija za
FODK u iznosu od 24. miliona evra. Ukupna vrednost garancija na kraju 2017. godine
predviđeno je da dostigne 44. miliona evra.
I. CILJEVI ZA UPRAVLJANJE DUGOM, OBLAST ANALIZE SSUD, I
BIRANJE OSNOVNE VALUTE
1. Osnovni cilj Vlade Kosova za upravljanje dugom je da obezbedi
finansiranje budžetskog deficita sa što manjim mogućim troškovima, uvek
uzimajući u obzir prihvatljivi nivo izloženosti prema finansijskim rizicima.
Ministarstvo finansija, ima za cilj da ostvari ovaj cilj kroz efikasnije upravljanje opšteg
državnog duga.
Drz avni dug ce se upravljati u skladu sa sledecim principima:
Godis nji plan zaduz ivanja ce imati za cilj da osigura efikasno finansiranje budz etskog
deficita, u skladu sa Godišnjim zakonom o budžetu, zasnovan na datim ograničenjima
ZUJFO, i u skladu sa ograničenjima rizika utvrđenim ovim programom;
Aktivnosti u domacim i međunarodnim trz is tima obavljat ce se odgovorno, na
profesionalani transparentan nac in i blagovremeno. Ugovorne obaveze ce biti
izvršene na vreme i uz punu transparentnost, u skladu sa ugovorenim uslovima u
ugovoru.
Prilikom planiranja aktivnosti za domace zaduz ivanje, paz nja ce se fokusirati na
dugoročni razvoj tržišta umesto potencijalnih kratkoročnih koristi;
Obezbedit će se povoljniji uslovi za svaku transakciju pozajmljivanja u skladu sa
ciljevima navedenim u ovoj strategiji;
2. Divizija za upravljanje dugom (DUD) u okviru trezora MF je odgovorna
za upravljanje javnim dugom na Kosovu. Podela koordinira svoje akcije sa
Departmanom za ekonomske i javne politike i budžet u okviru MF, i koristi CBK kao
fiskalni agent za aukcije, i vraćanja duga. Međutim, na kraju februara 2017 godine,
jedna misija Svetske Banke , bila je prisutna u MF, radi podržavanja DUD-a i
draftiranja PDD-a. Prema tome, PDD-a 2018-2020 je izrađen uz podršku Svetske
banke.
Program državnog duga 2018-2020
3. Zakon o javnom dugu 03/L-175 (Zakon) je glavni pravni osnov za
upravljanje dugom. Prema ovom zakonu, Ministarstvo finansija je dužno da svake
godine podnese Program državnog duga (PDD) Vladi na usvajanje i Skupštini za
informacije. PDD je jedan nacionalni dokumenat državnog duga koji uključuje
Strategiju upravljanja održivog duga i u skladu sa trenutnim ciljevima upravljanja
državnog duga. Vlada je usvojila četiri PDD do sada: u novembru 2012. za 2013.
godinu, u decembru 2013. godine za period 2014. do 2017. godine, u aprilu 2015. za
period 2016. do 2018. godine, i u aprilu 2016. za godine 2017. do 2019.
4. Analize SSUD sadržane u ovom dokumentu pokrivaju period 2017-2020.
Oblast analize SSUD pokriva isti period i zasniva se na trenutne cifre portfelja duga
na kraju 2016. godine.
5. Oblast analize SSUD pokriva državni dug. Državni dug je definisan u
Zakonu i jednak je dugu centralne vlade; pošto se definiše kao "Dug nastao u ime
institucija Centralne vlade koji Republika Kosovo je obavezna da plati, ali ne bi trebalo
da obuhvati bilo kakve obaveze drugih državnih subjekata." Ukupan dug kako je
definisano zakonom obuhvata dug centralne vlade i opština. Dok je vlada izdala
garancije, oni se ne očekuje da se pozovu za plaćanje u toku vremenskog okvira analize
SSUD. Sadašnje garancije su u iznosu od 0,3 odsto BDP-a i sastoji se iz dve garancije:
jedna izdata za kreditnu liniju Evropske banke za obnovu i razvoj (EBOR) za Fond za
osiguranje depozita i za jedan kredit EBOR za gradski prevoz Prištine, jedan entitet
lokalne samouprave. One nisu uključene u okviru ove analize.
U ovoj analizi SSUD, Euro je osnovna valuta. Analitički instrument SSUD
dozvoljava analizu troškova i rizika različitih strategija zaduživanja pod različitim
scenarijima za kamatne stope i stope budućih kurseva. Rizik se meri kao odstupanje od
troškova iz osnovnog scenarija (očekivani troškovi) kada su tržišta uzdrmana
(šokirana). Neophodno je imati jasno definisanu osnovnu valutu, tj, merenje troškova i
rizika. Obično, to bi bila lokalna valuta, i pošto je Kosovo usvojilo Euro kao nacionalnu
valutu, analize su zasnovana na Euru.
II. SADAŠNJA STRATEGIJA UPRAVLJANJA DUGA I KARAKTERISTIKE
POSTOJEĆEG PORTFOLIJA DUGA
A. Strategija upravljanja duga
6. Strategija upravljanja dugom 2017-2019 je izražena prema ograničenjima
rizika. Ova ograničenja pokrivaju ciljeve ili uputstva za valute, kamatne stope i rizik
refinansiranja ukupnog duga kao što je prikazano u sledećoj tabeli:
Program državnog duga 2018-2020
Tabela 1. Kosovo: Utvrđene granice rizika za 2018-2020
Rizik
Rizik valute Ne više od 30% od ukupnog stanja duga
može biti u stranoj valuti 2
Rizik kamatne stope Ne više od 30% od ukupnog stanja duga
može imati promenljive kamatne stope.
Rizik refinansiranja Smanjenje odnos duga koji ima dospeće
u jednoj godini na 50% ili manje od
ukupnog domaćeg duga.
Prosečno vreme dospeća domaćeg duga
trebalo bi da bude duže od jedne godine.
7. Vlada je kompletirala kalendar za izdavanje hartija od vrednosti tokom
2017. godine. Cilj plana, u skladu sa principom razvoja domaćeg tržišta i cilj za rizik
refinansiranja, je da smanji količinu postojećih računa Trezora u korist državnih
Obveznica 2-, 3-, i 5- godišnje, sa većim fokusom u prva dva roka dospeća. Dalje, jedna
obveznica sa dospećem 7. godina planiraće se da bude izdata prvi put u 2017. godini.
B. Struktura pokazatelja troškova i rizika postojećeg duga
8. U 2016. godini, ukupan dug Centralne vlade bio je u iznosu od 853. miliona
evra3. Spoljni dug je bio u iznosu od 374. miliona evra, ili 6.2% BDP-a, a javni dug je
bio u vrednosti 479. miliona evra, ili 7.9% BDP-a.
Tabela 2. Kosovo: Ukupan dug centralne vlade na kraju perioda, u
procentima BDP-a
EUR
Milion
Procenat
DBP
Procenat
ukupnog duga
(%)
Spoljni dug 373.8 6.2 43.8
Domaći dug 479.0 7.9 56.2
Ukupan dug 852.74 14.1
Izvor: Ministarstvo finansija,
3 Dozvolene valute su USD, GBP, Yen, i bilo koja druga valuta koja je povezana sa nekom glavnom
valutom ILI u poslednjih 5 godina, prosečno, nije promenjena više od 5% u odnosu na bilo koju glavnu
valutu.
4 Ukupan dug je jednak sa ukupnim dugom vlade na kraju 2016. godine
5 Garancije se ne obuhvataju..
Program državnog duga 2018-2020
9. Multilateralni dug dominira strani portfolio. Na kraju 2016, oko 86%
spoljnog duga sastojao se od kredita od Međunarodne banke za obnovu i razvoj
(MBOR), Međunarodni monetarni fond (MMF), Međunarodna agencija za razvoj
(MAR) kao što je prikazano na slici 1. U lokalnom dugu , t-obveznice sačinjavale su
oko 42% portfolija unutrašnjeg duga.
Figura 1. Kosovo: Sastav vladinog duga na kraju perioda
Sastav spoljnog duga po kreditorima Sastav unutrašnjeg duga po
instrumentima
10. Indikatori troškova i rizika za postojeće stanje duga do kraja 2016.
godine su u tabeli 3. dole.
Tabela 3. Kosovo: Pokazatelji troškova-rizika, na kraju -2016. godine
Domaći Spoljni Ukupan
Troškovi duga
Isplata kamate kao % DBP-a
Izmereni prosek kamatne stope (%)
Rizik na kamatne stope
0.1
1.4
0.2
2.9
0.3
2.1
Dug sa refiksiranom kamatom u toku 1 godine, procenat 57.2 34.8 47.4
Prosečno vreme refiksiranja, godine
Dug sa fiksnom kamatom (% od celine)
1.3
100
5.8
69.5
3.3
86.6
Rizik refinansiranja
Dug sa dospećem od 1. godine, procenat 57.2 15.7 39.0
Prosećno vreme za dospeće, godine
Rizik stope razmene
Spoljni dug / (% od ukupnog duga)
Dug u evrima / (% od ukupnog duga)
1.3
6.3
3.5
43.8
87.1
Izvor: Ministarstvo finansija, i kalkulisanja ekipe misije.
MBOR, 45%
KfW, 13%
ANZh, 10%
MMF, 30%
Ostalo bilateralno,
2%
BNRZh KfW ANZh FMN Tjere Bilateral
T-Bono, 42%
2 Vj Obligacion,
33%
3 Vj Obligacion,
15%
5 Vj Obligacion,
10%
T-Bono 2 Vj Obligacion
3 Vj Obligacion 5 Vj Obligacion
Program državnog duga 2018-2020
11. Troškovi celokupnog duga Kosova su relativno niski. Ovo odražava kao veći
deo prilično mekih kredita sa fiksnom stopom iz portfolija spoljnog duga, tako i niže
kamatne stope na domaćem tržištu duga. Prosečna ponderisana kamatna stopa je 2.1
odsto, ogledana u nižim otplatama duga. Ukupno plaćanje kamate kao deo BDP iznosi
0.3 odsto, od kojih 0.2 odsto je bio spoljni dug i 0.1 odsto u domaćem dugu.
12. Portfolio je izložen riziku refinansiranja, naročito domaćeg duga. Profil otplate
(vraćanje) domaćeg duga predstavlja veći rizik refinansiranja portfolija. Više od pola
domaćeg portfolija dospeva za manje od godinu dana (57.2%). Na kraja godine 2016.
izveštaj premašuje postavljeni cilj PDD koji je bio na snazi u periodu 2017-2019. Profil
povratka spoljnog duga je blaži sa nekoliko kalkulacija zbog kratkog dospeća kredita
Sporazuma stand-by MMF. Međutim, rizik refinansiranja je i dalje visok sa 15.7%
portfolija koji dospeva za manje od godinu dana.
Figura 2. Kosovo: Profil izmirenja dugova prema kraju godine -2016, u milion evra
Beleška: Spoljni dug obuhvata dug ugovoren u evrima, ali ugovoren u inostranstvu.
Izvor: Ministarstvo finansija Kosova i proračuni ekipe misije.
13. Ponderisani prosek vremena dospeća (PPD) od ukupnog portfolija je 3.5
godina. Portfolio stranog duga i onog domaćeg dospeva u 6.3 godine i 1.3 godina.
Portfolio domaćeg duga ima znatno kraće rokove dospeća, jer oni predstavljaju veliki
deo kratkoročnih državnih zapisa i državnih obveznica 2 - godišnje. Međutim, to je u
granicama refinansiranja domaćeg duga, definisan u PDD za jedan rok duži od godinu
dana.
14. Postoji umerena izloženost riziku kamatne stope. Deo duga sa varijabilnom
kamatom je relativno mali u 13,4% od ukupnog portfolija duga, i u okviru limita od
30% definisana u PDD. Kredit MMF-a sa rokom dospieća do 2021. je jedina aktivna
kamata sa promenljivom kamatom. Međutim, pošto se rizik kamatne stope povećava
uspostavljanjem kamatne stope u svakom slučaju kada se refinansira kratkoročni
domaći dug, ukupan procenat duga koji se refiksuje je 47,4% (domaći u 57.2% i spoljni
je 34.8%). Veći deo ovog rizika dolazi iz profolia domaćeg duga, međutim, pošto se
očekuje da se nastavi trenutno okruženje niskih kamatnih stopa i u kratkom roku
0
50
100
150
200
250
300
350
20
17
20
19
20
21
20
23
20
25
20
27
20
29
20
31
20
33
20
35
20
37
20
39
20
41
20
43
20
45
20
47
20
49
20
51
20
53
External Domestic
Program državnog duga 2018-2020
odražavajući dešavanja u eurozoni, to refinansiranje neće povećati troškove u kratkom
roku. Takođe, planirano je da se prekinu kratkoročni instrumenti (Računi (bono) tri
meseca) i umesto njih da izdaju još Obveznica 2 i 3-godišnje, za poboljšanje profila
povračaja.
15. Rizik od devizne razmene na Kosovu je nizak. To je zbog većine dužničkih
instrumenata izdatih u evrima u portfolio spoljnog duga, i domaći. Spoljni dug se
računa za 43.8% ukupnog duga i sastoji se od evra i specijalnih prava povlačenja (SPP).
Nakon izračunavanja domaćeg duga, koji je u potpunosti u evrima, i nakon dodele SPP
u korpu sastava njene valute, učešće duga u evrima kao procenat ukupnog duga iznosi
87.1%.
Figura 3. Kosovo: Sastav državnog duga prema valuti na kraju godine -2016
Izvor: Ministarstvo finansija, i proračuni ekipe misije.
III. IZVORI FINANSIRANJA
A. Spoljni izvori finansiranja
16. Vlada Kosova ugovara spoljni dug od multilateralnih i bilateralnih
kreditora. Glavni izvor finansiranja u postojeći portfolijo su međunarodne finansijske
institucije koje čine 85% portfelja odobrenih dugova (povučeni) i koji još nisu vraćeni.
Ovo uključuje kredite od MBOR, MAR i MMF. Krediti od MAR su ugovoreni u veoma
povoljnim uslovima sa niskim fiksnim kamatnim stopama i dugim rokovima dospeća.
Element granta za kredite MAR su preko 35% od potrebne koncesionalnosti kao što je
opisano u programu Stend-by aranžmana MMF-a. Krediti od SBA i MMF bili su
ugovoreni sa kraćim rokovima dospeća i privukli su promenljive kamatne stope SPP.
Bilateralni kreditori uključuju Kreditanstalt für Wiederaufbau Development Bank
(KfW), Austria Unicredit Bank, Exim Bank Mađarske,i NATIXIS Francuske sa niskim
fiksnim kamatnim stopama sa dužim periodima dospeća od 18. do 30. godina. Neki
bilateralni krediti dati su kroz kombinaciju paketa između donacija i kredita.
Spoljni dug44%
Domaći dug56%
Euro82%
SDR18%
Program državnog duga 2018-2020
Ponderisani prosek elemenata granta u ovim paketima grantova i kredita bio je iznad
35% koncesijskog nivoa. Međutim, samo mali deo tih ugovorenih iznosa je dat do sada
Jedini bilateralni krediti koji su imali preliv sredstava do sada su iz KfV i od Austria
Unicredit Bank.
17. Krediti od MBOR su izuzetak. Ovi krediti su primljeni kao preostali dug od
strane Vlada Kosova u 2009. godini, kao deo duga koji je nasleđen od bivše Jugoslavije.
Oni predstavljaju veliki deo spoljnog duga (45%). Njihovi uslovi dosta koštaju sa
fiksnom kamatnom 4.47% i sa rokom otplate od 23. godina. Ministarstvo finansija je
zainteresovano za refinansiranje kredita MBOR sa povoljnijim uslovima.
18. Kosovo se očekuje da nastavi da uzima kredite od spoljnih zvaničnih
izvoraKosovo je sada je kategorisano kao jedna država MAR mešovita (IDA-blend) sa
procenom politika i državnih institucija (PPDI) sa ocenom 3.3 (2015), kao takva,
Kosovo se očekuje da i dalje ima pristup ovim veoma povoljnim uslovima. Krediti od
MAR koji su u SPP se očekuje da se nastave, ali svi krediti koji će se ugovarati u
budućnosti od MAR (IDA) biće u evrima a ne u DST. Ostali kreditori ugovoreni u
spoljnjem portfoliju ali koji nisu izvršili isplate sredstava uključuju Fond za
međunarodni razvoj OPEC (FMRO), Islamska banka za razvoj (IBR), EBOR,
Evropska investiciona banka (EIB) i Saudijski fond za razvoj (SFR).
Tabela 4. Kosovo: Izvori spoljnog finansiranja (Postojeći portfolio & u planu)
Kreditori DOD PNB Kamatna stopa Dospeće Valuta
Multilateralni 319.63 177.61
MBOR 169.65 0 4% Fiksna 23 Evro
MAR 36.02 60.77 0.75% Fiksna 25 DST
MMF 113.96 116.84 1% Margina + DST
stopa
5 DST
Bilateralni 54.13 17.62
Austria Unicredit
Bank
6.49 1.04 1.1% Fiks 21 Evro
KfW 47.64 16.58 3.6% Fiks/Var 12 - 40 Evro
Ostali** 0 161.83 0% - 2.75% Fiks 18.5 - 30 Evro/Saudi
Riyals
Ukupno 373.76 195.23
Beleška:
* DST varijabilna kamatna stopa od MMF
** FMRO, EIB, BERZh, IBR, FSZh, Exim Bank Mađarske, i NATIXIS (Francuska)
Program državnog duga 2018-2020
B. Domaći izvori finansiranja
Hartije od vrednosti Vlade
19. Baza investitora na unutrašnjem tržištu se uglavnom sastoji od banaka.
Vlada Kosova izdaje obveznice (91. dan, 182. dana i 364. dana) i obveznice (2-, 3- i 5-
godišnje). Postoji 8. osnovnih aktera (OA) koji se sastoje uglavnom od banaka 5, i jedan
primarni učesnik - Trust penzione štednje Kosova (TPŠK). Većina duga se održava od
strane banaka. Sektor osiguranja i penzija izrazili su interesovanje za hartije od
vrednosti na duže rokove, preko 3-5 godina, mada s obzirom na nedostatak aktivnosti
na sekundarnom tržištu Kosova, one će se držati do dospeća. Drugačija baza investitora
je važna za hartije od vrednosti sa fiksnim prihodom da se obezbedi visoka likvidnost
i nepromenjeni zahtev tokom krive povratka na tržištu. Raznolika baza investitora sa
različitim vremenskim horizontima, prefrencija rizika i motiva za trgovanje nudi
atraktivnu trgovinu, stvarajući visoku likvidnost.
20. Jedan tromesečni kalendar aukcija objavljuje se tri meseca ranije sa
instrumentima i datumima održavanja aukcija, dok mesec dana ranije popunjava se sa
iznosima i datumima i objavljuje ih. DUD takođe priprema godišnji kalendar
zaduživanja za celu godinu. Iznosi aukcije su mali, sa objavljenim iznosom od 20-25
miliona evra (ne prelazi 30. miliona, uključujući i refinansiranje), svaki OA može da
drži maksimalno 50% od iznosa aukcije i nekonkurentne ponude se dodeljuju u
ponderisanom proseku i ne mogu preći 250.000 evra.
Tabela 5. Kosovo: Izvor domaćeg finansiranja (Postojeći portfolijo & u planu)
Instrument Struktura Trošk* Preostali iznos
(Milion evra)
Očekivano
Povećanje/sm
anjenje 2017
Input od banke, penzijski
fondovi
Bono Trezora Diskont,
jednokratne 0.20%
EUR 200.
milion (-) EUR 15.
milion Spremna
Na raspolaganju
Obveznice 2.
godišnje Fiksna /
jednokratna 0.57%
EUR 160.
milion (+) EUR 5.
Milion
Banke i osiguranja spremna
da prime. Takođe,
poželjna od CBK prilikom
investiranja u ime
privatizacionog fonda,
CBK ih kupuje preko
sekundarnog tržišta
Obveznice 3.
godišnje Fiksna /
jednokratna 0.84% EUR 70. milion
(+) EUR 50.
milion
Spremna
Na raspolaganju
6 Privredna banka, Nacionalna komercijalna banka, Banka za biznis, NLB Priština, Pro Credit Bank,
Raiffeisen Bank, TEB Bank, IS Bank.
Program državnog duga 2018-2020
Obveznice 5.
godišnje Fiksna /
jednokratna 1.40% EUR 50. milion
EUR 50.
Milion
Penzije i osiguranja traže
hartije od vrednosti na duže
rokove.
Obveznice 7.
godišnje
EUR 10.
Milion
Još uvek nisu izdata,
penzije i osiguranja traže
hartije od vrednosti na duže
rokove.
21. Višak likvidnosti i pad kamatne stope su rezultirali u većem odnosu
ponude i potražnje sa investitora domaćeg tržišta. Višak likvidnosti na tržištu, pad
kamatnih stopa, i kupovina hartija od vrednosti od strane CBK na sekundarnom tržištu
rezultirali su sa viškom ponude na tržištu (preko 200%, odnos ponude / tražnje od
preko> 2).
Figura 4. Kosovo: Unutrašnji dug po kategoriji kupaca na kraju 2016 godine
22. Vlada Kosova planira da izda maloprodajnu vezu sa ciljem na deo štednje
dijaspore 7. Kosovo dobija godišnje isporuke iz inostranstva (doznake) od oko 600
miliona evra godišnje na račun za skoro 12% BDP-a, koji se uglavnom koriste za
potrošnju. Predlaže se da oko 5 miliona evra mogu ciljati za za maloprodaju vezu sa
rokom otplate od 5 godina, i postavljene stope u skladu sa jednim referentnim kuponom
a koji je, poslednji kupon aukcija sa sličnim ili istim rokom dospeća Ovo će ciljati na
kanalisanje štednji za investicije na posebnim projektima ili sekektorima od
nacionalnog interesa.
50%
17%
26%
4% 3%
Bankat Fondet Pensionale Instit. Publike Komp. e Sigurimeve Të tjerë
Program državnog duga 2018-2020
IV. ANALIZE RASHODA-RIZIKA ALTERNATIVNIH STRATEGIJA DUGA
23. Ovaj deo predstavlja analizu niza različitih strategija zaduživanja pod
alternativnim pretpostavkama o kamatnim stopama i kursu. Implementirani model je
analitički alat SAMB, gde su poređenja troškova i rizika zanovani u tok gotovine iz
postojećeg duga, makroekonomskih projekcija i tržišta i alternativne strategije
zaduživanja. Dok model ne bude identifikovao tipično jednu jedinu najbolju strategiju,
on obezbeđuje solidan osnovu za poređenje mera rizika i troškova, kao i jake temelje u
kojima bi se utvrdila strategija.
A. Opis grupisanih instrumenata duga
24. Za strane izvore finansiranja, korišćena su osam raznih instrumenata
grupisanih radi predstavljanja buduće strategije zaduživanja (vidi ispod Tabelu 8
o sažetku). Ovi instrumenti su uglavnom predstavlja spoljne kredite finansiranja, od
multilateralni i bilateralni kreditori sa postojećim povratka ili isplata predviđena za
period strategije, kako je navedeno u izvorima finansiranja. Pet stranih instrumenata su
u evrima, dok su dva sa IDA i MMF-a u SDR. Takođe, stvorila instrument u američkim
dolarima za isplatu koju treba izvršiti zajmodavac kao što su SRF i IRB. Broj
instrumenata porastao je porastao da bi se napravio prostor za očekivane promene u
profilu poverioca.
Krediti MBOR: Ovo obuhvata kredite nasleđene kao deo Kosova nakon nezavisnosti
zemlje. Ovi krediti su oko 45% spoljnog duga, i da su relativno _ skupljih uslova. Ovaj
instrument je korišćen samo za izračunavanje postojećih kredita, ali nije iskorišćen sa
nova finansiranja, jer je Kosovo sada država MAR-a mešovite.
Krediti KfW: KfV krediti su važan deo portfolija spoljnog duga (oko 13%). Njihova
cena je po stopi od 3% i rokom dospeća od devet godina i dve godine grejs perioda
Krediti MAR (IDA): IDA krediti od Međunarodne agencije za razvoj (IDA) imaju
relativno mali deo do kraja 2016 godine, kao dosadašnja isplata bila spora. Međutim,
postoje značajne količine predviđene isplate, i da su u DST. Kredit Islamska razvojna
Banka (IRB) je takođe naveden kao su slični uslovima IDA kredita uslovi kredita.
Krediti MMF: Krediti od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) učestvuju sa
30% u portfolio spoljnog duga u iznosu od 116 miliona evra namenjen za isplatu u
2017.
•bilateralni krediti u evrima čine mali deo u 2016., ali se očekuje da će rasti sa
raspoloživim kreditima iz evropskih suseda.
Program državnog duga 2018-2020
•Krediti u američkim dolarima čini buduće investicije od kreditora, uključujući
Saudijski fond, OPEC, Fond za međunarodni razvoj (MFOR).
Krediti u evrima od IDA je kreiran da uključuje sklonost da se zadužuju u evrima,
koji je valuta zemlje, kako bi se smanjio rizik od valute.
Krediti u evrima od EBRD ne postoji u sadašnjem portfolio, ali je potpisala sporazum
i očekujemo velike isplate u naredne četiri godine, uglavnom za finansiranje
investicionu potrošnju. Ova sredstva su promenljive brzine (šest meseci Euribor + 1%).
25. Domaći instrumenti obuhvataju Zapise Trezora i Obveznice. Obveznice
Trezora predstavljaju 3-, 6- i 12-mesečnog izdavanja kao deo tekućeg programa
izdavanja. 3-mesečne obveznice planirana je da se ne izdaju . 2 godišnja obveznica je
važan element programa domaćih izdavanja, dok je cilj ovoga povećanje dela 3- i 5-to
godišnjih obveznica, i predstavlja finansijski instrument sa rokom otplate od 7 godina.
Tabela 8. Kosova: Korišćeni instrumentima za analizu SAUD
Instrument
Br.
Tip Instrumenta / Naziv Fix / Var Dospeće
(godine)
Nevraćena
(godine)
Valuta6
EU1_2 MBOR Fix 15 4 EU1
EU1_3 KfW Fix 9 2 EU1
SDR_4 MAR (IDA) Fix 25 5 DST
SDR_5 MMN Var 5 3 DST
EU1_6 Bilateralna EUR Fix 21 6 EU1
USD_7 Krediti USD Fix 20 5 USD
EU1_8 MAR (IDA)_EUR Fix 25 5 EU1
EU1_9 EBOR_EUR Var 15 4 EU1
EUR_10 Obaveze Trezora Fix 1 0 EUR
EUR_11 2 God Obaveze Fix 2 1 EUR
EUR_12 3 God Obaveze Fix 3 2 EUR
EUR_13 5 God Obaveze Fix 5 4 EUR
EUR_14 7 God Obaveze Fix 7 6 EUR
B. Opis alternativnih strategija finansiranja
26. Četiri alternativne strategije su razvijene. Ove strategiji su odražavaju izvore
finansiranja navedene u najvišem delu za, istraživanje mogućnosti ispunjavanja
zahteva vlade za pozajmljivanje tokom 2017-2020 godine. Karakteristike strategije su
9 Pretpšostavljena valuta (EU1), ekvivalentna sa evrom, je namenjena radi razlikovanja između stranih
kredita i domaćeg duga u evrima.
Program državnog duga 2018-2020
opisane u nastavku i u tabeli 11. Sve strategije su u skladu sa zahtevom održavanja
bankarskog balansa na 4,5% BDP-a.
Strategija 1 (S1) – Trenutna strategija: Ova Strategija je za zasnovana na
postojećim prognozama isplata spoljnih kredita, što odražava realne procene za
kapitalna izdavanja. Iz domaće perspektive, strategija obnavlja godišnji plan
pozajmljivanja pripremljen za 2017godinu. Ovo ima za cilj jedno smanjenje od 15
miliona evra u državnim zapisima, blagi 2 godišnji rast i ispunjenje glavnog dela
potrebnog domaćeg finansiranja od100 miliona sa 3- i 5 -godišnjim obveznicama.
Isto tako, po prvi put će biti predstavljene 7 godišnje obaveze u iznosu od 10
miliona evra. Za naredne godine posle 2017,deo domaćih instrumenata koji trebaju
da ispunjavanje zahteva za neto domaća finansiranje ostaje isti. Težine
instrumenata u pogledu bruto domaćeg pozajmljivanja obračunati su u slađeno.
Strategija 2 (S2) – Novi program MMF - posle 2018: Ova strategija istražuje
mogućnost novog finansiranja od MMF-a posle 2018. u iznosu od 100 miliona evra.
Kompozicija lokalnog finansiranja za ceo period i pretpostavki stranog
pozajmljivanja za 2017 godinu,i2018. su iste kao u S1.
Strategija 3 (S3) – Manje stranih investicija posle 2018: Ova strategija
pretpostavlja smanjenje spoljnog finansiranja, u poređenju sa S1, kao i smanjenje
roka dospeća na lokalnim tržištima nakon 2018. godine radi akomodiranja
povećanog zahteva za pozajmljivanje.
Strategija 4 (S4) – Više stranih pozajmljivanja posle 2018 godine: Strategija 4
pretpostavlja da će biti više raspoloživih opcija finansiranja, od multilateralnih
zajmodavaca počev od 2018. U skladu sa tim, smanjuje se neto potražnja domaćeg
zaduživanja i otplata (povraćaj) neto Trezorskih obveznica biće veća.
Program državnog duga 2018-2020
Tabela 11. Kosovo: Glavne karakteristike ostalih raznih strategija
pozajmljivanja
Strategije Cilj Miks
Finansiranja
2017 2018 2019 2020
S1 Testirati
trenutnu
strategiju
Bruto strani dug (EVR milion)
177 84 105 131
Domaće finansiranje neto (EUR milion)
Obveznice -15 -16 -14 -14
2-g obaveze 4 7 7 6
3-g obaveze 52 50 50 54
5-g obaveze 49 48 65 53
7-g obaveze 11 12 12 13
S2 Radi
testiranja
finansijskog
uticaja od
MMF posle
2018 godine
Bruto strani dug (EVR milion)
177 84 155 181
Neto domaće finansiranje (EVR milion)
Bono -15 -16 -32 -18
2-g obaveze 4 7 -4 -10
3-g obaveze 52 50 39 37
5-g obaveze 49 48 57 42
7-g obaveze 11 12 11 11
S3 Radi
testiranja
efekata
stranih
umanjenih
finansiranja
Bruto strani dug (EVR milion)
177 81 81 76
Neto domaće finansiranje (EVR milion)
Obveznice -15 -14 25 65
2-g obaveze 4 8 25 27
3-g obaveze 52 51 55 41
5-g obaveze 49 48 39 32
7-g obaveze 11 12 0 0
S4 Radi
istraživanja
vise stranog
finansijskog
uticaja posle
2017.
Bruto strani dug (EVR milion)
177 101 201 231
Neto domaće finansiranje (EVR miliona)
Obveznice -15 -23 -46 -23
2-vj obaveze 4 3 -15 -23
3-vj obaveze 52 47 27 18
5-vj obaveze 49 46 49 30
7-vj obaveze 11 12 9 8
C. Procena alternativnih strategija upravljanja duga
27. Osnovni scenariji i šokovi procenili su postignute rezultate , od četiri
strategije. Izračunati su neki troškovi i rizici radi utvrđivanja kako reaguju neke
strategije u nekim slučajevima obligacija. Nakon obuhvaćanja postojećeg duga i
sprovođenja alternative strategije finansiranja, koristeći osnovne prognoze za
relevantne makro fiskalne tržišne varijable, Analitički instrumenti SSUD pruža
informacije o sastavu i vrednosti budućeg duga na kraju određenog vremenskog
perioda.
Program državnog duga 2018-2020
Osnovni rezultati
28. Sastav portfolija na kraju 2020. godine biće određen praćenim
finansijskim politikama. Profil vraćanja u 2017. godini je pod dominacijom Zapisa
Trezora i Obveznica koja čine oko 32% od ukupnog iznosa i 52% od domaćeg portfelja,
na osnovu postojećeg duga na kraju 2016. Sa druge strane, profil spoljnjeg povratka je
ublažen sa izuzetkom isplata MMF-a koncentrisane u godinama 2017, 2019 i 2020.
Rezultati sprovođenja drugih raznih strategija za upravljanje dugom u smislu sastava
duga na kraju 2020. godine prikazani su na Tabeli 12. Tabela pokazuje uticaj politike
zaduživanja u 2020. godini, kao što je premeštanje u domaći dug od Zapisa Trezora u
obveznice, i finansiranje iz MMF-a.
Tabela 12. Kosovo: Sastav duga prema alternativnim strategijama (na kraju-2020)
Instrumenti Sadašnji
(2016)
S1 S2 S3 S4
MBOR 20 8 8 8 8
KfW 6 2 2 2 2
MAR (IDA) 4 6 6 6 6
MMF 13 7 14 7 13
Bilateralni EUR 1 7 7 5 8
Krediti u USD 0 1 1 1 1
MAR (IDA)_EUR 0 5 5 3 5
EBOR_EUR 0 6 6 5 12
Bono (Zapisi Trezora) 23 9 7 16 6
2 god. Obveznice 19 11 10 14 8
3 god. Obveznice 8 17 15 17 13
5 god. Obveznice 6 17 15 14 14
7 god. Obveznice 0 3 3 1 3
Spoljni 44 43 49 38 56
Domaći 56 57 51 62 44
Ukupan 100 100 100 100 100
29. Sadašnja ciljana strategija (S1), održava deo stranog duga oko sadašnjeg
nivoa. Kontinuirano isto izdavanje obveznica eventualno će povećati njihov udeo u
portfoliju duga. U Strategiji 2, novo finansiranje od MMF će pomoći u daljem
smanjenju odnosa državnih zapisa ublažavanjem pritiska na domaće zaduživanje. U
S3, traži se više domaće zaduživanje, udeo državnih zapisa (Bono Trezora) neće opasti
više nego u drugim strategijama, dok S4 sa povećanjem spoljnog finansiranja takođe
služi produženju roka dospeća na domaćem tržištu.
30. Indikatori troškova i rizika bit će pod uticajem promene sastava portfolija.
Tabela 13. pokazuje kako su ovi pokazatelji predviđeni za svaku strategiju, u poređenju
sa trenutnom situacijom. Ispod svake strategije odnos duga u BDP-u porastao je na
Program državnog duga 2018-2020
21,6% BDP kao rezultat pretpostavki makroekonomskog okvira. Opšti trend je rezultat
fiskalne politike, koja nije u okviru odlučivanja menadžera duga i strategije za
upravljanje dugom. Ne postoje značajne razlike između pokazatelja duga/BDP i
troškova i planiranih kamata za 2020. godinu između različitih strategija. Ovo se
uglavnom pripisuje sličnim troškovima za domaćim i stranim kreditima pod trenutnim
tržišnim uslovima i dominacije evra kao glavna valuta u svim alternativama.
Tabela 13. Kosovo: Pokazatelji troškova i rizika u Alternativnu strategiju (kraj-
2020)
(Osnovni scenarijo)
31. Domaći kratkoročni dug zavisi od rifinansiranja rizika i kamatne stope.
Ako domaće kamatne stope rastu troškovi finansiranja će se odmah odraziti na
državnim zapisima (Bono-T). U tom slučaju, Strategije 1, 2. i 4. mogu da budu
fleksibilnije, uz manje učešće Trezorskih zapisa i PVF i dugoročnije PVR. Iako deo
duga ponovnog nameštanja duga je veći za S2 i S4 poređenju sa S1, jedan njen deo je
obavezan kroz ugovaranje više spoljnog duga po varijabilnim kamatnim stopama. Ako
kamatne stope rastu na globalnom nivou, troškovi ove dve strategije će varirati, ali
razlika će biti manja zbog povoljnih uslova povoljnih kredita.
32. Profil povratka će biti pod dominacijom domaćeg duga. Dok će biti prelaska
sa Trezorskih zapisa (Bono-T) u Obveznice u S1, S2 i S4, vraćanje za obveznice 2- i
3-godine izdatih u međuvremenu, zajedno sa obveznicama 5- god. izdate 2016. će
dominirati profil dospeća u prvu godinu nakon 2020. godine. Evolucija izloženosti
riziku finansiranja može se analizirati u Profilu dospeća. Kao što je prikazano na slici
6, S3, sa najvećim učešćem Trezorskih zapisa u portfoliju imaće viši nivo povratka u
2021. godini, i proširenje najviše izloženosti riziku finansiranja. Mora se imati na umu
Program državnog duga 2018-2020
da ovi profili povratka ne uključuju isplatu novog duga koji će biti izdat nakon perioda
analize. Zbog toga će pravi nivo povratka biti viši.
Figura 6. Kosovo: Profili povratka alternativne strategije (kraj-2020)
(Osnovni scenarijo)
Uticaj tržišnih šokova
33. Rezultati koji su postignuti od četiri alternativne strategije upravljanja
dugom ocenjeni su pod scenarijo šoka. Među pokazatelje troškova i rizika, uzeti u
obzir kao deo analize, tri glavna indikatora, Dug / BDP, Isplate kamata/prihoda, i
servisiranje duga/BDP su izračunati da se odrede troškovi različitih strategija prema
osnovnom makroekonomskom scenariju i scenariju šoka. Rizik svake strategije
finansiranja je razlika između rezultata troškova prema scenariju rizika (oni sa najvišim
šokom kao osnova) i prema osnovnom scenariju. Najgori rezultat proizveden među
četiri opisanih scenarija u prethodnom tekstu koristi se za kvantifikovanje rizika za
svaku strategiju.
34. Indikator Duga / BDP pokazuju veličinu promene u veličini preostalog
duga prema tržišnim šokovima. Promene prvenstveno odražavaju kumulativni uticaj
promena kursa koji se koristi u proceni nivoa portfolija, kao i kamatne stope, što nam
daje veća plaćanja, i što onda stvara veće finansijske potrebe. Efekat povećanja kursa
na osnovu otplate kamata na spoljni dug će biti minimalan u poređenju sa efektom
glavnice. Stoga, stvarni efekat moguće devalvacije domaće valute će biće uhvaćen
boljim istraživanjem nivoa preostalog duga, nego plaćanjem kamate. S druge strane, s
obzirom da DUG/BDP je pokazatelj zaliha, on pruža ograničene informacije za potrebe
budžeta, ili što se tiče novčanih tokova Trezora.
Program državnog duga 2018-2020
35. Što se tiče direktnih troškova kamate, pokazatelji plaćanja
kamate/prihoda daju bolju procenu svake strategije. Ova mera na tipičan način
obuhvata povećanje kamatnih nivoa, što se ogleda u trenutnim novčanim tokovima.
Kamatna stopa podeljena sa prihodima odražava teret servisiranja kamate na budžet.
Međutim, ova mera ne ističe sve troškove u vezi sa promenama kursa.
36. Odnos servisiranja duga/BDP daje procenu o ukupnoj veličini obaveza za
servisiranje duga. Ovaj indikator uzima u obzir servisiranje ukupnog duga,
uključujući plaćanja kamate i glavnice, i pomaže u analizi servisiranja ukupnog duga u
odnosu na ukupnu veličinu privrede. Što je veći ovaj odnos, to će biti veće bruto
finansiranje imajući u vidu određeni nivo osnovnih potreba bilansa.
37. Analitički instrumenti SSUD računa niz drugih pokazatelja troškova-
rizika. Spoljni dug u odnosu na BDP meri spoljnu osetljivosti izloženost prema
šokovima deviznom kursu. Isplata kamata može da se izražava kao deo BDP-a, da
pomogne u proceni potencijalnih uticaja na vladine budžete. Pošto različiti indikatori
pokrivaju različite specifikacije, tri gore pomenutih mera su korišćene zajedno da
olakšaju sveobuhvatnu procenu troškova i rizika. Rezultati su prikazani na slici 7.
38. Razlike između strategije u pogledu pokazatelja Duga/BDP su vidljive.
Nastavak zavisnosti od spoljnog finansiranja u evro nastavi će da ublaži rizik od
deviznih kurseva. Takođe, u buduće ugovaranje kredita od MAR (IDA) biće u valuti
evra. U budućnosti jedini izvor izloženosti kamatnih stopa će biti u ne-evro valuti, kao
što su krediti DST i valute vezane za američki dolar nekim od nekih bilateralnih
partnera.
39. Strategija 1 koja predstavlja trenutnu nameru da produži vreme dospeća
na domaćem tržištu je neznatno skuplje od svih drugih strategija koje uključuju
više spoljni dug ili niže dospeće. Ova strategija doprinosi razvoju unutrašnjeg tržišta.
S3 koja zavisi od kratkoročnih pozajmljivanja može smanjiti troškove, mada na višem
nivou kamatnog rizika. Međutim, kao što se videlo od pokazatelja kamate/prihoda
razlike i dalje nisu važne.
40. Zavisnost od domaćeg finansiranja će povećati obim servisiranja duga. Što
je veća zavisnost od zapisa Trezora, dovesti će do odgovarajućeg povećanja u odnosu
na servisiranja duga/BDP. Više inostranog zaduživanja pomoći će u smanjenju
povrataka u 2021. Međutim, kratkoročna priroda duga MMF-a treba da se obradi
pažljivo i razmotri u godinama koje dolaze posle 2021. godine.
41. Strategija 1 služi cilju razvoja domaćeg tržišta sa blagim porastom
troškova. Zbog niskog nivoa kamate na lokalnom tržištu, i dovoljno uslova likvidnosti,
i iskazane potražnje investitora za dugoročno izdavanje dugoročnog duga, strategija
takođe izgleda izvodljiva u kratkom roku. Treba da se nastavi bliska komunikacija sa
tržištem da bi saznali njihova očekivanja za budućnost. Istraživanje mogućnosti za
Program državnog duga 2018-2020
nova spoljna sredstva može da ublaži pritisak na domaćem tržištu u slučaju
pooštravanja likvidnosti na duži rok, ili zbog promene sklonosti investitora.
Figura 7. Kosovo: Troškovi - Rizik Alternativnih strategija pozajmljivanja (kraj-
2020)
Dug/BDP
Kamata/Prihodi
Servisiranje duga/BDP
Program državnog duga 2018-2020
V. SAŽETAK
Program Državnog duga 2018-2020 tretira ukupan dug, koji je Vlada kosova dužna da
održava i izbriše. Ovaj dokument je izrađen u skladu sa najboljim međunarodnim
praksama za upravljanje dugom. Utvrđeni su ciljevi za upravljanje dugom i
kvantifikovana ograničenja rizika srednjoročnog perioda 2018-2020. Za analitički deo
koristi se model Svetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda (MTDS-Analytical
Tool).
U srednjoročnom izgledima i dugoročno upravljanje ukupnog duga, vlada ima za cilj
da lako usmerena više ka međunarodnoj zaduživanja za finansiranje konkretnih
projekata sa ekonomskom i javnom opravdanosti. U tom smislu, saradnja i
komunikacija sa međunarodnim finansijskim institucijama će porasti za uvođenje
prioritetne projekte za ekonomiju zemlje i, samim tim, za finansiranje ovih projekata
putem kredita sa povlašćenim uslovima tih raznih finansijskih institucija. Istovremeno,
posebnu pažnju će imati i tržište Hartija od vrednosti. Jedan od glavnih ciljeva
Ministarstva finansija ostaje i dalji razvoj tržišta hartija od vrednosti. Ovaj cilj će se
postići izdavanjem novih instrumenata sa rokom novih dospeća proširenjem baze
investitora, pa čak i višim razvojem sekundarnog tržišta.
Na kraju, povećanje stanju javnog duga za period 2018-2020 će biti urađeno bez
ugrožavanja finansijske stabilnosti i sve u okviru kapaciteta apsorpcije tržišta i
zakonskih ograničenja.Ministarstvo finansija će nastaviti da ima koristi od kredita iz
spoljnih izvora pod povlašćenim uslovima. U isto vreme, mi ćemo emitovati nove
instrumente koji će direktno podržati razvoj unutrašnjeg tržišta Hartija od vrednosti.
Recommended