26
4aMT - CNC 1

03. Kalkulacija cijene kostanja

Embed Size (px)

DESCRIPTION

.

Citation preview

  • 4aMT - CNC*

  • Proizvodnja je osnovna privredna djelatnost svake zemlje, kojom se zahvaljujui radu radnika i dugotrajnoj imovini, od sirovina i materijala proizvode potrona dobra namijenjena tritu za zadovoljavanje razliitih potreba.

    Cilj proizvodnje je proizvodnja potronih dobara.Prodajom potronih dobra se ostvaruje prihod.

    *KALKULACIJA CIJENE KOTANJA

  • Tri su osnovna faktora proizvodnje:Rad - ovjek sa svojim kreativnim sposobnostimaSredstva za rad (u uem i irem smislu) - traju vie proizvodnih ciklusa (amortizacija)Predmeti rada - koriste se samo u jednom proizvodnom ciklusu (troe se u potpunosti).

    Proizvodna funkcija predstavlja odnos izmeu ostvarene proizvodnje (output) i utroenih faktora proizvodnje (input).

    Proces proizvodnje, odnosno koritenje razliitih faktora proizvodnje, praen je nastankom trokova.

    *

  • Cilj svakog proizvodnog preduzea je utvrditi i rasporediti trokove na nosioce trokova.Trokovi predstavljaju novani izraz utroka elemenata radnog procesa.Trokovi se dobivaju kada se utroci pomnoe s cijenama elemenata radnog procesa. Tako trokovi predstavljaju vrijednosni izraz utroaka.

    Definicija: Trokovi su vrijednosno izraeni utroci elemenata procesa proizvodnje ili pruanja usluga, a koji su nastali ili su uzrokovani poslovnom aktivnou poduzea

    *

  • Uz pojam troka esto su vezani i drugi pojmovi. Ti su pojmovi bliski pojmu trokova, ali nisu identini.Utroak je koliinski izraz za utroene elemente proizvodnje (npr. utroak sati rada radnika, utroak sati koritenja strojeva, utroak kWh elektrine energije i sl.).Novani izraz utroka zovemo troak. Izdaci predstavljaju smanjenje novanih sredstava u blagajni ili na raunu u banci. Izdaci mogu biti ekonomski povezani uz trokove, ali i ne moraju.Rashodi su trokovi sadrani u prodanim proizvodima ili uslugama, tj. nabavna vrijednost prodane robe i materijala, te izdaci vezani za financiranje proizvodnje.Gubici su izgubljeni predmete rada tokom proizvodnog procesa. Gubitak, takoer, predstavlja i negativni poslovni rezultat.*

  • Dvije kljune vrste trokova za poslovanje preduzea:fiksni trokovi - ne zavise od obima proizvodnje,varijabilni trokovi - direktno zavise od obima proizvodnje.Trokovi se mogu posmatrati i po tome da li se direktno ili indirektno mogu vezati za proizvod, pa ih, shodno tome, dijelimo na:direktne trokovi iindirektni trokove.

    *

  • Direktni (pojedinani, izravni, neposredni) trokovi mogu se mjeriti po jedinici gotovih proizvoda ili usluga. Primjer: za proizvodnju 100 kg okolade, potroeno je x kg eera, y kg kakaa, z litara mlijeka, n sati rada zaposlenika. Moemo zakljuiti da direktne trokove ine trokovi direktnog materijala (materijala izrade) i i trokovi direktnog rada (plate izrade). Troak direktnog materijala ine sirovine i materijal utroen u proizvodnom procesu, a troak direktnog rada ine plate proizvodnih radnika. Direktni trokovi su, u pravilu, varijabilni trokovi. To znai da se troak materijala i rada mijenja, odnosno poveava ili smanjuje, kako se poveava ili smanjuje koliina proizvodnje.*

  • Indirektni (opti, posredni, zajedniki, neizravni) trokovi ne mogu se mjeriti po jedinici gotovih proizvoda ili usluga, nego su to zajedniki trokovi za vie proizvoda. Mogu biti fiksni i varijabilni. Ako su fiksni, znai da se trokovi ne mijenjaju, kako se mijenja koliina proizvodnje, dok se varijabilni mijenjaju kako se mijenja intenzitet proizvodnje. Mjere se prema mjestu nastanka, a dio indirektnih trokova moe se rasporediti na gotove proizvode ili usluge. Indirektni trokovi se rasporeuju na gotove proizvode ili usluge na osnovu odreenog kljua za raspored, a dio indirektnih trokova koji se ne rasporeuje na gotove proizvode ili usluge predstavlja rashode odreenog razdoblja.*

  • Primjer: preduzee je primilo fakturu za potroenu elektrinu energiju. Dio trokova elektrine energije potroio je odjel proizvodnje i taj dio treba rasporediti na trokove proizvodnje, a dio je potroio odjel administracije, uprave i prodaje i taj dio troka predstavlja rashode razdoblja. Opti (indirektni) trokovi su, uglavnom, reijski trokovi, koji se koriste i u proizvodnji i u administraciji, kao to su, na primjer, troak elektrine energije, troak grijanja, troak ienja i odravanja, troak vode, troak goriva i maziva, troak sitnog inventara i slino.Prema tome, trokove proizvodnje ine svi direktni trokovi i dio indirektnih trokova, koje nazivamo opti trokovi proizvodnje. Trokove razdoblja ine dio indirektnih trokova koje nazivamo opti trokovi administracije, uprave i prodaje.*

  • Trokovi su kljuno pitanje ekonomije; putem njih se na tritu ocjenjuje uspjenost poslovanja preduzea. Svi oni subjekti iji su individualni trokovi poslovanja nii ili isti s trokovima koje prihvata trite, osiguravaju sebi siguran opstanak i progres.

    Preduzee je uspjeno ako su financijski efekti njegovog djelovanja (prihodi) vei od trokova.

    Kalkulacijaje postupak kojim se iskazuje sistemski pregled vrste trokova i metode obrauna tih trokova, da bi se utvrdila cijena proizvoda, usluga i robe.

    *

  • Pod izrazom kalkulacija se podrazumijeva:1. raunski postupak (metoda),2. obraunavanje trokova i3. izraunavanje cijene kotanja proizvoda ili usluga.

    Kalkulacija trokova proizvodnje je oblik prorauna trokova proizvodnje, odnosno utvrivanja cijene kotanja proizvoda i, na osnovu, toga prodajne cijene proizvoda.

    *

  • Vrstu kalkulacije odreuju:nain prorauna trokova imetoda raspodjele indirektnih (posrednih) trokova na direktne (neposredne) trokove proizvodnje.

    Obraun trokova po proizvodima nazivamo kalkulacijom. Dakle, kalkulacija je raunski postupak pomou kojeg se vri raspored trokova, odnosno utvruje cijena nekog proizvoda ili usluge. Cilj obraunavanja trokova po proizvodima je da se proizvod optereti trokovima koje je prouzrokovao.

    *

  • Prilikom izrade kalkulacije potrebno je pridravati se odreenih principa, kao to su:da raspored i obraun trokova bude to taniji,da se obraun trokova zasniva na dokumentaciji,troak moe biti samo jednom obuhvaen,kalkulacija mora biti pregledna i blagovremena,klju za raspodjelu optih trokova mora biti isti sve dok se osnovni uslovi proizvodnje ne izmjene itd.

    *

  • Cijena kotanja u serijskoj i masovnoj proizvodnji obuhvata sljedee elemente:direktni trokovi materijala,direktni trokovi plata,direktni trokovi prodaje,ostali direktni trokovi,indirektni trokovi proizvodnje,indirektni trokovi nabave,indirektni trokovi uprave,indirektni trokovi prodaje,indirektni trokovi kamata.CIJENA KOTANJA*

  • Kada se na cijenu kotanja doda porez na dodanu vrijednost (PDV) i razni doprinosi koje preduzee mora da plati, zatim dobit, koja se eli ostvariti, tada moemo izraunati prodajnu cijenu.

    CIJENA KOTANJAPDV 17%DobitPRODAJNA CIJENA

    Ako analiziramo strukturu cijene, vidimo da u cijenu kotanja ulaze svi trokovi koji su nastali u proizvodnji gotovog proizvoda. Cijena kotanja je osnovica za formiranje prodajne cijene.*

  • Prodajna cijena je cijena po kojoj se prodaje proizvod na tritu.Ona u sebi sadri iznos cijene kotanja, iznos PDV-a i doprinosa koje proizvoa mora obavezno da plati, te iznos dobiti koja ostaje nakon prodaje datog proizvoda.U pravilu, prodajna cijena je vea od cijene kotanja.Ako to nije sluaj, onda se ostvaruje gubitak.

    *

  • Opti (indirektni) trokovi proizvodnje - Takvi su trokovi plata rukovodioca koji rukovodi proizvodnjom u vie linija proizvoda, amortizacija maina koji se koriste u proizvodnji, i sl.Opti (indirektni) trokovi uprave - Tu pripadaju trokovi odravanja poslovnih zgrada, plate osoblja na poslovima uprave, trokovi ogrjeva i rasvjete, komunalne usluge, telefonske usluge, i dr.Opti (indirektni) trokovi prodaje - U opte trokove prodaje ubrajaju se plate prodajnog osoblja, trokovi koritenja ili unajmljivanja prodajnog prostora, trokovi pripreme gotovih proizvoda za otpremu na trite, trokovi oglaavanja, i sl.*

  • AmortizacijaTroenje osnovnih sredstava u procesu reprodukcije se prikazuje iznosima amortizacije.Amortizacija je dio vrijednosti osnovnih sredstava za koji se smatra da je u toku odreenog vremenskog razdoblja fiziki ili ekonomski potroen.Nova sredstva koja se akumuliraju otpisivanjem amortizacije, koriste se za ponovnu nabavku novih sredstava kada stara budu dotrajala.

    *

  • Vrste kalkulacija1.) prema vremenu kada se sastavljaju:prethodne i planskenaknadne i obraunske

    2.) prema podruju na koje se odnose:mikroekonomskemakroekonomske

    3.) prema sadraju i postupku izrade:koritenja kapacitetaanalitikesintetikeinvesticijske*

  • PODJELA PREMA VREMENU KADA SE SASTAVLJAPrethodna kalkulacija (pretkalkulacija) se sastavlja prije poetka proizvodnje ili prije donoenja neke odluke (na primjer, odluke o promjeni obima i strukture proizvodnje, o kupovini maine, itd.). Zasniva se na normativima utroka predmeta rada i sredstava za rad, na procjeni oekivanog obima proizvodnje, radnim normama i poreznim propisima, tj. na veliinama koje bi preduzee trebalo ostvariti u narednom razdoblju.*

  • Planska kalkulacija je vrlo slina pretkalkulaciji, s razlikom u tome to se planska kalkulacija radi za neko odreeno planirano vremensko razdoblje (na primjer, za narednu poslovnu godinu), a prethodne se odnose na odreenu proizvodnju, ostvarenje neke odluke neovisno o vremenskom razdoblju na koje se odnose.

    Postoji i tzv. meukalkulacija. Ona se izrauje tokom proizvodnje, nakon nekog odreenog vremenskog razdoblja (privremena obraunska kalkulacija), obino kada se zavri jedan dio proizvodnje, odnosno kad zavri jedna faza proizvodnje (meufazna kalkulacija). Njome se analiziraju nastali trokovi.*

  • Naknadna ili stvarna kalkulacija sastavlja se nakon dovrenja odreene proizvodnje ili nakon realizacije neke odluke, neovisno o razdoblju na koje se odnose. Temelji se na podacima o ostvarenim veliinama obima proizvodnje, trokova, prihoda, cijena. Potrebne informacije za izradu kalkulacije nalaze se u knjigovodstvu i drugim evidencijama preduzea.

    Obraunska kalkulacija se sastavlja redovno na kraju odreenog vremenskog razdoblja, kao na primjer, na kraju poslovne godine. Ona sadri sve stvarno nastale trokove odreene proizvodnje koji su nastali tokom razdoblja za koje se sastavlja.*

  • PODJELA PREMA PODRUJUMikroekonomska kalkulacija se sastavlja za potrebe pojedinanih preduzea i temelji se na uslovima poslovanja odreenog privrednog subjekta, a to znai da se uzimaju prinosi, tehniki normativi, prirodni i drugi uslovi koji vrijede za to preduzee ili poljoprivredno gazdinstvo, te nabavne i prodajne cijene koje ono postie na tritu.Makroekonomska kalkulacija se sastavlja za neko ire proizvodno podruje, na primjer, za odreenu regiju ili za cijelu nacionalnu privredu. Takve se kalkulacije temelje na prosjenim uslovima proizvodnje, te prosjenim prirodnim i trinim uslovima koji vrijede za odreeno podruje.*

  • PODJELA PREMA SADRAJUsintetike kalkulacije (preduzee u cjelini)analitike kalkulacije (pojedine proizvode, usluge ili linije proizvodnje)kalkulacije koritenja kapaciteta (uinke pojedinih stalnih sredstava)investicijske kalkulacije (pojedina dugorona ulaganja; jedine nisu kalkulacije cijene kotanja)*

  • Na osnovu svega reenoga, zakljuujemo da razlikujemo tri vrste cijena:cijena kotanja,cijena prodaje icijena nabave.

    Cijena kotanja i cijena prodaje formiraju se u preduzeu za vlastite proizvedene gotove uinke, dok cijena nabave predstavlja cijenu po kojoj se nabavljaju srestva za rad i predmeti rada.Cijena prodaje formira se na tritu pod djelovanjem zakona ponude i potranje.

    *

  • Nabavna cijena sredstava za rad i predmeta rada utvruje se na osnovu fakture dobavljaa, koja predstavlja prodajnu cijenu proizvoda.Strukturu cijene nabave ine :iznos iz fakture,trokovi prijevoza i/ili osiguranja,trokovi carine,trokovi montae,ostali trokovi (PTT, dnevnice, putni trokovi i sl.).*