037 Plus [broj 86, 13.10.2011]

8/3/2019 037 Plus [broj 86, 13.10.2011]

http://slidepdf.com/reader/full/037-plus-broj-86-13102011 1/24

Biha} • êtvrtak, 13.10.2011. • Broj 86 • Godina II • Cijena 0,50 KM /za inostranstvo 0,50 eura/ INFORMATIVNI SEDMI^NI LIST

Biha} Bosanska Krupa Bosanski Petrovac Buìm

Cazin Klju~ Sanski Most Velika Kladu{a

Poslovanjem do imena!

Svi zaobilazezvani~ne organe

Martinbrod: Zahtjevima kraja nema

Judo klub Una

Kraji{ke majstore borila~kih vje{tina ne sputava ni bremeposlovi~ne besparice. Vlastitomsnagom kora~aju naprijed.

Ko se zime boji jo{? Nakon vi{emjese~nog su{nog periodakrajem protekle sedmice pala jeki{a, a temperature su se spustilena normalu za ovo doba godine.Bilo je i snijega.

U subotu ujutro, 8. oktobra,odmah vi{e Rip~a “bijeli” je pre- vladao i pejza` obojio svojomtemeljnom. Bijelo je bilo sve do10 sati. Ko ne vjeruje neka pogle-da na{u fotografiju. Ili, neka pita

~obane koji su potjerali svojastada u niè predjele misle}i da jestigla zima.Nakon dva sata zapjevali su: “Kose zime boji jo{!” Neka, neka...

H.A.

str.23.

Ko ne vjeruje, nek’ gleda

Dan oslobo|enja Sanskog MostaObiljeèn 10. oktobar

Zimski “blic-krig”

s t r. 1 2

.

Ni{ta se ne~ini na izlaskuiz krize!

INTERVJU: Muhamed Mahmutovi},predsjednik KO SSS BiH u USK-u

s t r. 1 0

.

Sanski Most je dostojanstveno obiljeìo 10.oktobar. Tog dana 1995. godine jedinice Petogkorpusa Armije BiH su u pobjedonosnom naletuoslobodile ovaj grad. Centralna manifestacijaobiljeàvanja Dana op}ine Sanski Most odràna

je u sportskoj dvorani.Delegacije su poloìle cvije}e na spomen-obi-lje`ju za 771 `rtvu zlo~ina nad civilima nesrpskenacionalnosti.

- Dan oslobo|enja Sanskog Mosta i dan-danas vra}a sna`ne emocije. Pozdravljam sve Sanjane, aVama ~estitam Dan oslobo|enja, napisao je,izme|u ostalog, Albin Musli}, na~elnik op}ineBiha} u ~estitci Mustafi Avdagi}u, na~elnikuSanskog Mosta. str.3.

Tajna uspjeha jeu napornom radu

8/3/2019 037 Plus [broj 86, 13.10.2011]


13.10.2011.godine7 dana2

Izdava~ JP “RTV BIHA]” d.o.o. Biha}Direktor: Mirela POPR@ENOVI]Izvr{ni direktor: Safet HRNJICA

Adresa: Ul. Krupska bb77000 Biha}

Telefon: 037/226-688; Fax: 037/226-866

Sedmi~ni informativni list 037Plus

Glavni i odgovorni urednik: Dilajla OBAJDINUre|uje redakcijski kolegij:

Dilajla OBAJDIN, Safet HRNJICA,Midhat KALIMAN, Hilmija HRNJI],

Halid ALIJAGI]

Sudski registar: U/I 455/05Mati~ni broj: 1-279-00[tampa: N.I.G.D. DNEVNE NEZAVISNE NOVINE

d.o.o. Banja Luka

Cijena: 0,50 KM, za inostranstvo 0,50 eura

plus PTT tro{kovi

E-mail: [email protected]

Visoka delegacija RS, koju jepredvodio predsjednik MiloradDodik, 6. oktobra posjetila jeUnsko-sanski kanton. Osim Dodi-ka, u delegaciji bili su i Enes Su-ljkanovi}, potpredsjednik Republi-ke Srpske, Anton Kasipovi}, pot-predsjednik Vlade i ministar obra-zovanja i kulture, te @eljkoKova~evi}, ministar industrije,energetike i rudarstva.Razgovarano je o izgradnji putnihkomunikacija, saradnji u oblasti

obrazovanja, kulture i privrede.Jedna od tema bila je i poveziva-nje Nacionalnog parka Una s naci-onalnim parkovima u RepubliciSrspkoj i revitalizaciji pojedinih,do sada, zapostavljenih podru~jasa obje strane i o poloàju povrat-nika na podru~ju Unsko-sanskogkantona. Zaklju~eno je da }e do

juna naredne godine biti uvedenastruja u sva povratni~ka mjesta..Hamdija Lipova~a, premijer USK-a, je rekao da je Unsko-sanski kan-ton otvoren za saradnju sa

Republikom Srpskom i da pripadasvim gra|anima koji u njemu ive.Istakao je da je na sastanku bilorije~i o pobolja{nju uslova ìvotasvih gra|ana, gasifikaciji, povezi-

vanju auto-putevima i brzimcestama, te ostalim temamazna~ajnim za ivot gra|ana.- Republika Srpska je uspje{nija od

Federacije u izgradnji auto-puteva i voljni smo da se sa dvije strane po- veèmo. Prvi je od Novog Grada /Bosanskog Novog, i Prijedora

prema Banjaluci i brzom cestom prema Mrkonji} Gradu, izjavio jepremijer USK.

Vrlo zna~ajna tema bila je i poljo-privreda, te zajedni~ko djelovanjuMUP-ova RS i Unsko-sanskog kan-tona u suzbijanju kriminala i borbiprotiv terorizma, kao i saradnja uoblasti obrazovanja i zdravstva.- @elimo vidjeti na koji na~inmoèmo pobolj{ati ìvot gra|ani-ma na ovom podru~ju uvaàvaju}irealnosti. Ovo }e biti dobra poruka

za sve ljude koji ìve na podru~ju

Unsko-sanskog kantona, cijele Bosne i Herecegovine, pa i regiona,ocijenio je predsjednik RS MiloradDodik.Nakon razgovora u Vladi USK,delegacija Republike Srpske je uBiha}u posjetila vladi~anski dvor iobjekat Srpske pravoslavne crkveu izgradnji.Episkop biha}ko-petrova~ki Hrizo-stom ocijenio je da je poloàjpovratnika u Unsko-sanskom kan-tonu bolji nego u drugim dijelovi-

ma FBiH.- Ovdje nema puno povratnika, a precizne podatke i njihovom broju jo{ nemamo, rekao je vladikaHrizostom.U povratni~koj Mjesnoj zajedniciLohovo, nagla{ena je obostranaspremnost da se pomogne povrat-nicima izgradnjom vodovoda iobnavljanjem infrastrukture.Radna posjeta delegacije Republi-ke Srpske okon~ana je u MartinBrodu, zajedni~kom posjetommanastiru Rmanj. 037Plus

Nermin Nik{i}, premijerFederacije BiH i GiulioMoreno, ~lan Upravnog odbo-ra Vije}a stranih investitora uBiH potpisali su u Sarajevuzajedni~ku izjavu o otklanja-nju pravnih i drugih preprekaza ulaganja. Vije}e stranihinvestitora kroz publikaciju“Bijela knjiga” poku{ava da

ukaè na probleme i prioriteteza strane investicije u BiH. Unjoj je sadràno 67 preporukakojima se vlastima sugerirakoje su to prioritetne reformeradi rje{avanja klju~nihprepreka za ulaganja.

Vlada FBiH

Uklanjanjeprepreka zastrana ulaganja Pravovremene akcije i mjere koje su poduzele

nadle`ne institucije u Bosni i Hercegovini uvjer-

ile su Evropsku komisiju i Belgiju da je BiH ozbi-ljna u primjeni onoga {to je potpisano. Na tajna~in je otklonjena opasnost od ponovnoguvo|enja viza za dràvljane BiH.- Potpuno rje{avanje pitanja azilanata dràva izovog regiona zahtijeva}e duè vrijeme, a u BiH sudefinisane kratkoro~ne, srednjoro~ne i dugoro~nemjere da bi ovaj problem bio adekvatno rije{en,rekao je Osman Top~agi} ambasador Bosne iHercegovine u EU.

Vizna liberalizacija

Nema ponovnoguvo|enja viza

Nermin Nik{i}, premijer

Federacije u petak, 7.oktobra, susreo se saEgemenom Bagisom, mi-nistrom za EU RepublikeTurske.

Visoki gost iz Turske jepodrào reforme u BiH nanjenom putu priklju~enjaEU i obe}ao u tome pomo}njegove zemlje.

Premijer Nik{i} zahvalio je

narodu i Vladi RepublikeTurske na pomo}i koju sunesebi~no pruàli na{ojzemlji i naglasio da pri-

jateljski odnosi dvijuzemalja i povezanost nji-hovih gra|ana daju dodat-ni stimulans za pro{irenjei ja~anje ekonomskihodnosa.

Podr{kaTurske

BiH na putu ka EU

Povodom izbora gospodina Ale Ho{i}a za predsje-dnika Saveza ratnih vojnih invalida Bosne i Herce-govine, premijer USK dr.sci.Hamdija Lipova~a, novoiz-abranom predsjedniku uputio je ~estitiku u kojoj stoji:“Po{tovani, gospodine Ho{i},

Koristim priliku da Vam ~estitam na izboru za predsjed-nika Saveza ratnih vojnih invalida Bosne i Hercegovine.Cijene}i dosada{nji rad, uvjeren sam da }e Va{e odgov-orno i stru~no obna{anje ove du`nosti, doprinijetikvalitetnijem poloàju i pravima ratnih vojnih invalida u

Ferderaciji Bosne i Hercegovine. @ele}i Vam uspjeh, izraàvam podr{ku va{im aktivnosti-ma u budu}nosti, u kojima }e Vam Vlada Unsko-sanskogkantona i ja kao premijer, biti partneri”.

Dvije lijepe vijesti, s dva kraja svijeta, stigle su u Asocijaciju inovatora Bosne i Hercegovine.Na izlo`bi inovacija u [tokholmu, koja je odràna upovodu 125 godina djelovanja [vedskog udruènjainovatora, najstarijeg na svijetu, zlatnu medalju dobio

je Ljubomir Samardìja, iz Biha}a za - Brod za priku-pljanje i reciklaù plasti~nih otpadaka i nafte sa

vodenih povr{ina. Ovo je jedna od samo tri zlatnemedalje koje su dodijeljene u konkurenciji oko 200izloènih inovacija iz 18 zemalja. Samardìjin brodnagradilo je i Udruènje inovatora Tajvana, onda slikauspjeha postaje i jasnija i ve}a.Hamdija Lipova~a, premijer USK-a ~estitao jeSamardìji na uspjehu u [tokholmu.Druga lijepa vijest do{la je iz Kuvajta. Organizacioniodbor “êtvrtog me|unarodnog srednjeisto~nogsalona inovacija”, koja se odràva od 21. do 24.novembra, odabrao je ~etiri inovacije ~lanova AIBIH~iji su autori automatski dobro nagra|eni. Pla}en im jeput i boravak u Kuvajtu. Me|u njima i Samardìja i nje-gov brod.

Radna posjeta delegacije Republike Srpske Unsko-sanskom kantonu

Dobra poruka i primjer svima

u Bosni i Hercegovini

Ale Ho{i} predsjednik Saveza ratnih vojnih invalida BiH

Lipova~a ~estitao Ho{i}u

U [tokholmu i Kuvajtu

Na izlo`bi inovacija u[tokholmu, zlatnu medaljudobio je Ljubomir Sama-rdìja, iz Biha}a za - Brod zapriku-pljanje i reciklaù pla-sti~nih otpadaka i nafte sa vodenih povr{ina.

Velika priznanjabh inovatorima

8/3/2019 037 Plus [broj 86, 13.10.2011]


7 dana 313.10.2011.godine

Sanski Most je dostojanstvenoobiljeìo 10. oktobar. Tog dana1995. godine jedinice Petogkorpusa Armije BiH su u pobjedo-nosnom naletu oslobodile ovajgrad. Centralna manifestacijaobiljeàvanja Dana op}ine SanskiMost odràna je u sportskoj dvo-rani.Centralnoj sve~anosti, prisustvo-

vali su Sanjin Halimovi}, federalniministar razvoja, obrta i poduze-tni{tva, Husein Ro{i}, predsje-davaju}i Skup{tine Unsko-sa-nskog kantona, Hamdija Lipova-~a, premijer Unsko-sanskog kan-tona, poslanici u Skup{tini USK-a,

kantonalni ministri Mustafa Avda-gi}, na~elnik op}ine Sanski Most,te predstavnici kulturnog i vje-rskog ivota.

- Put do Sanskog Mosta oslobodila-ca iz 5. Korpusa zna~io je put u slo-bodu. Iz dana{nje perspektive put

oslobodilaca je put BiH ka evro- pskim integracijama, ka jednojmodernoj i stabilnoj zajednici,rekao je Husein Ro{i}, predsje-davaju}i Skup{tine USK.- Svaki dan po jedan korak uizgradnji i ima}emo Bosnu i

Hercegovinu za koju su se borilirahmetli general Mehmed Alagi} i

svi {ehidi i poginuli borci, izjavio je Hamdija Lipova~a, premijerUSK, ~estitaju}i gra|animaSanskog Mosta, Dan oslobo|enjai Dan op}ine.Nakon prigodnog programa, dele-

gacije su poloìle cvije}e naspomen-obilje`ju za 771 `rtvuzlo~ina nad civilima nesrpskenacionalnosti.

^lanovi Kolegija Skup{tineUnsko-sanskog kantona, na sjed-nici odrànoj u petak 7. oktobra,postigli su suglasnost oko dne-

vnog reda i termina odràvanjadvije skup{tinske sjednice.Odlu~eno je da }e se 14. sjednicaSkup{tine Unsko-sanskog kan-tona odràti u ~etvrtak, 20. okto-bra. Na njoj }e biti razmatrano 12

ta~aka dnevnog reda od kojih sesedam ti~e usvajanja odgovara-

ju}ih zakona.Najvi{e vremena ~lanovi skup{ti-nskog Kolegija utro{ili su na

raspravu o terminu odràvanjasjednice Skup{tine Unsko-sa-nskog kantona koja }e tematskibiti posve}ena stanju i perspekti-

vama ovda{njeg zdravstva.Prema onome {to se moglo ~uti,predstavnici opozicionih strana-ka bili su za {to skorije odràva-

nje ove sjednice. Me|utim,poslanici iz reda stranaka ~ijikadrovi ~ine kantonalnu izvr{nu

vlast bili su zato da se sa saziva-njem ove sjednice ne ùri kako bi

se do njenog odràvanja izradilikvalitetni materijali u kojima }ebiti predo~eno stanje, analiza iprijedlozi zdravstvene reforme.^lanovi Kolegija, uz jedansuzdràn glas, suglasili su se dase tematska sjednice posve}enazdravstvu odrì 16. novembra, uz

obavezu da Vlada Unsko-sanskogkantona materijal resornog ka-ntonalnog ministarstva dostaviskup{tinskim poslanicima najka-snije do 2. novembra. S.H.

Glavni odbor SDP BiH jedno-glasno je odlu~io da 29. oktobrabude odràn 2. vanredni kon-

gres partije zbog, kako je ocije-njeno, ozbiljnog politi~kogtrenutka i evidentno najve}epoliti~ke krize u zemlji nakonDejtona.Kongres }e biti odràn u Saraje-

vu, a u~estvova}e 560 delegataiz 106 op{tina u BiH.U saop{tenju iz SDP BiH navodise da je Glavni odbor na sjedni-

ci u okviru rasprave o provo-|enju izbornih rezultata zaklju-~io da je potrebno {to prijeformirati vlast u Srednjobosa-nskom i Hercegova~ko-nere-tvanskom kantonu i zaduìokantonalne odbore da finalizujupregovore i provedu izbornerezultate.

SDP BiH

Vanredni kongres 29. oktobra

Milorad Dodik ponovo je izabran za predsjedni-

ka SNSD-a, jednoglasno je odlu~eno na êtvrtomsaboru ove stranke odrànom u Zvorniku. Sabor

je izabrao Glavni odbor od 216 ~lanova, Nadzorniodbor i Statutarnu komisiju od po pet ~lanova.- @elimo da nastavimo politi~ki kontinuitet odbrane

Dejtonskog sporazuma, afirmaciju RS kao strane potpisnice Dejtonskog sporazuma i po{tivanjenadle`nosti BiH, ali }emo uporno nastaviti datraìmo da se po{tuju nadle`nosti RS, rekao jeDodik.

êtvrti sabor SNSD-a

Dodik ponovopredsjednik

etar Ðoki}, izjavio je da je zau RS i resor na ~ijem je on ~elu,

a za radna mjesta najva`nijiitet u narednom periodu.mo gdje ima uslova da se otvorio radno mjesto treba shvatitiborbu za stotinu radnih mjesta.se tako budemo svi pona{ali, nakom mjestu, u svakoj op{tini i na nivoublike, uvjeren sam da }emo u narednim godina-mati mnogo vi{e radnih mjesta nego {to ih

mo danas, rekao je Ðoki}.

tar Ðoki}, ministar rada RS

Borba za radnamjesta - prioritet Kongres }e biti odràn u

Sarajevu, a u~estvova}e560 delegata iz 106

op{tina u BiH.

Kada su samo neupu}eni pomislili kako bi {trajk ljekara Unsko-sanskog kantona, napokon, mogao bitiokon~an, strukovni sidnikat se ponovo oglasio inajavio njegovo produènje do kona~nog ispunjenjazahtjeva.

- Traì}emo od Vlade USK-a da se pismeno odredi premana{em zahtjevu. Mi smo poku{ali ponuditi kompromisnorje{enje, zna~ajno odstupaju}i od zahtjeva zbog kojih je

po~eo {trajk. Me|utim, dosad nismo nai{li na razumijevanje Vlade USK-a. Nudi nam se potpisivanje granskogkolektivnog ugovora iz 2007. godine, kaè dr. NedimKurtagi}, predsjednik Strukovnog sindikata ljekaraUSK.Prema ponu|enom granskom kolektivnom ugovorukoeficijent ljekara op}e prakse je 3,5, a {trajka~i traèkoeficijent 4,2. Za doktore specijaliste zahtjev je koefi-cijent 5,0, umjesto ponu|enih 4,2 itd.- To su zaista minimalni zahtjevi za koje nismo nai{li narazumijevanje pregovara~kog tima vlade. Njihovi argu-menti nisu opravdani, kaè dr. Kurtagi}.I dok u Vladi tvrde da za takve korekcije nemaju nisredstava, ni zakonskog okvira {trajk ljekara USK se

nastavlja i vjerovatno }e u}i u drugi mjesec. U me|u- vremenu je u pripremi i tematska sjednica Skup{tineUSK-a o zdravstvu, ~ija “dijagnoza” bi, barem takotvrde optimisti, trebala pomo}i u rje{avanju nagomi-lanih problema u ovoj oblasti. E. BUDIMLI]

Obiljeèn 10. oktobar

Dan oslobo|enja Sanskog Mosta

Kolegij Skup{tine USK-a

U novembru o zdravstvu

Novoizgra|eni most preko rijeke Sasinke u selu Poljak, na putuSanski Most-Banjaluka, sve~ano je otvoren u subotu, 8. oktobra.

Vrijednost mosta je 164 hiljade konvertibilnih maraka, a projekat jerealiziran sredstvima Direkcije za ceste USK.Most preko Sasinke otvorio je Sanel Mahi}, ministru finansija u VladiUSK, koji je istakao kako je ovaj projekat poklon gra|anima za Danop}ine, 10. oktobar.Ina~e, radi se o jedinom mostu koji sa Sanskim Mostom povezuje selaPoljak, Sasinu, Zagaj i Razboj, koja nastanjuju mahom gra|ani

hrvatske nacionalnosti.Most se nalazi na putu Sanski Most - Banjaluka. Ovim putem skra}ujese razdaljinu izme|u dva grada za tridesetak kilometara u odnosu naput preko Prijedora.

Otvoren most preko Sasinke

Sindikat ljekara USK-a

Mi smo poku{ali ponuditi kompro-misno rje{enje, zna~ajno odstupaju}iod zahtjeva zbog kojih je po~eo {trajk.Me|utim, dosad nismo nai{li narazumijevanje Vlade USK-a, poru~uju{tajka~i.

Koeficijenti“nastavljaju”

{trajk

8/3/2019 037 Plus [broj 86, 13.10.2011]


13.10.2011.godineBiha}4

Op}ina Biha} je, uz ulaganje vlastitih sredstva, dobi-la i podr{ku Vlade USK za ure|enje sjevernog latera-lnog kanala, toka rijeke Sredice na podru~ju Martin

Broda i Toplice napodru~ju Gate.

Zajedni~kom investici- jom od oko 120 hilja-da konvertibilnihmaraka, kona~no }ebiti o~i{}eni i pro-dubljeni kanali uduìni od pet kilo-metara.- Radovi na sjevernomlateralnom kanalu su u

punom jeku. Koristi za stanovni{tvo Kamenice,Turije, Vrste i Gate sig-

urno }e biti, a za{titi}emo poljoprivredna imanja, stam-bene i pomo}ne objekte, kaè Damir Feli}, direktorZavoda za prostorno ure|enje.

Zastupaju}i interese Op}ineBiha} na zasjedanju Savezaop}ina i gradova u Neumu,

na~elnik Albin Musli} je istaknuopotencijal za investiranje kojiimaju poduzetni~ke zone, ali ikako je njihov razvoj u velikojmjeri zako~en postoje}im propisi-ma. Zbog toga, na~elnik Musli} jetokom panel diskusije insistiraoda se na nivou Federacije BiHdonesu zakoni koji }e biti afirma-tivni za investitore i lokalnesamouprave, a poduzetni~ke zoneaktivirati i usmjeriti prema malomi srednjem poduzetni{tvu izapo{ljavanju. Izlaganje na~elnikaMusli}a s velikom pa`njom supratili njegove kolege op}inski

na~elnici i gradona~elnici, kojidijele zajedni~ka prakti~na iskust-

va s poduzetni~kim zonama.

Tokom pauza u zasjedanju,na~elnik Musli} je o ovoj temi imogu}nostima otvaranja novihradnih mjesta, razgovarao sana~elnicima Gora`da, BosanskogPetrovca, te drugim kolegama kojitako|er razvijaju modele poduze-tni~kih zona na podru~jima svojihsamouprava.[esta Skup{tina Saveza op}ina igradova Federacije Bosne iHercegovine odràna je u Neumuuz u~e{}e oko 80 gradona~elnika ina~elnika iz Federacije BiH i pris-ustvo visokih zvanica iz institucijame|unarodne zajednice u Bosni i

Hercegovini, predstavnika izvr{nei zakonodavne vlasti FederacijeBiH, te partnerskih doma}ih i

me|unarodnih organizacija.Skup je otvorio Nermin Nik{i},premijer Vlade Federacije BiH,koji je naglasio prednosti partne-rstva federalnih institucija ilokalnih samouprava, posebno uoblastima koje doprinose brèmrazvoju. Premijer Nik{i} je iskazaopodr{ku Vlade op}inama igradovima koji ~ine Skup{tinu oveasocijacije, a potpisom Sporazu-ma o suradnji Vlade FBiH sa Save-zom otvorio prostor za razgovoreo aktuelnim problemima gra|anai na~inima njihovog rje{avanja.

037Plus

Savez op}ina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine

Izgradnja sjevernog lateralnog kanala

Razvoj zako~en

postoje}im propisima Na~elnik Albin Musli} je tokom panel diskusije insistirao da se nanivou Federacije BiH donesu zakoni koji }e biti afirmativni za investitorei lokalne samouprave, a poduzetni~ke zone aktivirati i usmjeriti premamalom i srednjem poduzetni{tvu i zapo{ljavanju

Op}ina Biha} potpisala je25 novih ugovora o stipe-

ndiranju studenata. Kao i pre-thodih godina visina stipendi-

je je 200 konvertibilnih mara-ka mjese~no. Kada je jednomostvare, pravo na nju studentiimaju do kraja {kolovanja.Podjednako su zastupljeni stu-denti s fakulteta Univerzitetau Biha}u i univerziteta {iromBosne i Hercegovine.S Univerziteta u Biha}u stipe-ndije su dobili:Mina Kadi} (2. godina),

Anel Be}irspahi} (1.), Azra Dedi} (3.), Anel Toroman (2.),Ines Kozlica (1.),Naida Bajramovi} (1.),

Vanja Vla{i} (1.),Dijana Hrnjica (3.), Arijana Pe~enkovi} (2.), Vanesa Pavi} (2.),Emina Redì} (1.), Aladin Be{anovi} (2.) iHana Dedi} (2.).Pravo na stipendije ostvarili sui studenti koji studiraju vanBiha}a:Emina Male{ki} (1.),

Alen Alibegoivi} (2.), Adnan Alagi} (2.),Irfan Pirali} (1.),Melisa Zuli} (1.), Aldina Dizdarevi} (2.),

Zerina Smaji} (1.),Nina Ma{i} (2.),Semra Alagi} (1.), Armin aji} (1.),Majda Jusi} (4.) iInes Zjaki} (2.).Stipendiste su pozdravili i~estitali im @eljko Mirko- vi}, predsjedavaju}i OV Biha}, Fatka Kulenovi},dopredsjedavaju}a OV Biha},Mahmut Alagi} zastupnik u Federalnom parlamentu iIzolda Osmanagi}, pomo-}nica op}inskog na~elnika za

dru{tvene djelatnosti i mlade.Oni su naglasili opredjeljenjeOp}ine Biha} da omogu}i stu-dentima uspje{no studiranje.

A. IBRAD@I]

Stimulisanje mladih uspje{nih ljudi

Stipendije za 25 studenata

Poplave }ebiti pro{lost Stanovni{tvo Kamenice, Turije, Vrste iGate }e biti sigurno, a bi}e za{ti}enapoljoprivredna imanja, stambeni ipomo}ni objekti

Damir Feli}:Radovi u punom jeku

8/3/2019 037 Plus [broj 86, 13.10.2011]


13.10.2011.godine Biha} 5

Biha} i Bi{}ani pridruìli su sesvim gradovima i ljudima koji{irom svijeta, tokom mjesecaoktobra, prigodnim manifestacija-ma obiljeàvaju potrebu aktivnogu~e{}a u borbi protiv raka dojke.Kako je Svjetska zdravstvenaorganizacija, posebno ove godine,upozorila da se radi o najraspros-tranjenijoj i najsmrtonosnijoj vrstikarcinoma kod èna, apeliraju}ina zna~aj ranog otkrivanja bolesti,Udruènje oboljelih od karcinomadojke “Una” iz Biha}a uz pomo} i

podr{ku brojnih prijatelja orga-

niziralo je {etnju za ìvot, podsimboli~nim porukama “Svijet vastreba” i “Novi dan za nju”.U prigodnom programu koji jeodràn na Gradskom trgu, svimgra|anima Biha}a pruèna jemogu}nost da se simboli~nimnov~anim sredstvima pridruèovoj akciji, a zauzvrat imali sumogu}nost da im bude uru~enamajica ili neki drugi poklon sporukom manifestacije. U imeUdruènja svim prisutnim, aposebno svima koji su svjesniopasnosti koju u ljudske ìvotedonosi karcinom, pozdravile su

Fikreta Li|an i Mersada Dànano- vi}, te Seja Bav~i}, koja je stigla izGora`da, kako bi svojim prijatelji-cama u Biha}u dala podr{ku uborbi protiv ove opake bolesti.

Izraèna je zahvalnost svima kojisu dali doprinos u podizanju svi-

jesti o opasnostima karcinomudojke, te onom {to zajednica morapoduzeti u cilju uspje{ne prevenci-

je. Miri Ljubijanki}, ~lanici Udru-ènja i èni koja dugi niz godina

djeluje na politi~kom planu

traè}i od institucija bolja rje{enja

u pogledu pomo}i ènama obolje-lim od karcinoma, uru~ena jeumjetni~ka slika i zahvalnica.Zahvaljuju}i se na ovoj pa`nji,Ljubijanki}eva je kazala kako }e u

predstoje}em vremenu insistiratikod vlasti da se ovda{nje zdravst-

vo opremi novim medicinskimaparatima, kako bi prevencija bilauspje{nija.Udruènje “Una” se zahvalilo iOp}ini Biha}, te op}inskom na~e-

lniku Albinu Musli}u za svu podr-{ku koju imaju u svom dugogo-di{njem radu.Na~elnik Musli} je kazao kako jesretan, ponosan i ohrabren poru-kama koje upu}uju iz Biha}a.Kako je ovom prilikom istaknuo,Biha} ima ljude koji èle pomo}i iljude koji }e stvarati uvjete, kakobi se uporedno snaìla svijest oovoj bolesti, kao i prevencija,bez koje zajednica ne moè bitiuspje{na u borbi protiv karcino-ma dojke.Manifestaciji “[etnja za ìvot”podr{ku su dali i biha}ki muzi~ari,

u~enici, te gra|ani koji su u~estvo-

vali u svim sadràjima, {to je porije~ima ~lanica Udruènja “Una”temelj za novi optimizam u borbikoju svakodnevno vode za ivot.

037Plus

Na podru~ju op}ine postoji 1.162 slivnika, o kojima,zajedno s “Vodovodom”, brine “Zavod za prostornoure|enje” Biha}. Ta briga u posljednje vrijeme prerastau “borbu”, jer se kra|ama ugroàva sigurnost gra|ana isaobra}aja. Kra|e itekako predstavljaju veliki problem.Moè se desiti da prolaznici, u ve~ernjim satima, neuo~e otvor na trotoaru ili cesti i dovedu sebe u ozbiljnuopasnost.

- U augustu i septembru evidentirano je osam kra|e pok-lopaca. Shodno tome vode se istra`ne radnje o ovimkrivi~nim djelima, kaè Amir Dàni}, komandir Policijskestanice Biha}.I voza~i mogu na{koditi i sebi i vozilu kojim upravljaju,ako su “sre}e” da u vo`nji nehotice nai|u na otvorenislivnik.- Pozivamo gra|ane, da ukoliko uo~e nedostak poklopca sa

slivnika, kontaktiraju “Zavod za prostorno ure|enje” Biha}, kako bi se sanirala {teta, apeluje Damir Feli}direktor JU “Zavod za prostorno ure|enje” Biha}.

Slu`be za komunalne djelatnosti, vode i za{tituokoli{a Op}ine Biha} i JU “Zavod za prostorno ure|enje”Biha}, uspostavljaju Registar ulica, trgova, mostova iku}nih brojeva i aùriranju podataka iz Slu`bene evi-dencije za obaveznike komunalne naknade.Rad na terenu po~eo je u julu ove godine, a mje{ovititimovi, koje ~ine uposlenici organa uprave i “Zavoda zaprostorno ure|enje”, odre|uju ku}ne brojeve na stam-benim, poslovnim i stambeno-poslovnim objektima, temjerenje vanjskih gabarita individualnih stambenih iprate}ih objekata.Do danas je obavljeno obiljeàvanje i mjerenje ku}nihbrojeva i mjerenje oko 8.000 objekata u nultoj, prvoj idrugoj gradskoj zoni.

Ove aktivnosti nemaju za cilj kontrolu vlasni{tva nitiposjedovanja nad objektom, ve} kona~nu uspostavupodataka ku}nih brojeva, koja do sada nije ra|ena napodru~ju op}ine Biha}, kao i uspostavu stvarnih podata-ka o obaveznicima komunalne naknade. 037Plus

Sve u~estalije kra|e

Uspostava registar ulica, trgova, mostovai ku}nih brojeva

Biha} obiljeìo mjesec borbe protiv karcinoma dojke

[etnjom za ìvot Udruènje oboljelih od karcinoma dojke“Una” iz Biha}a uz pomo} i podr{ku brojnihprijatelja organiziralo je {etnju za ìvot, tebrojne aktivnosti pod simboli~nim porukama“Svijet vas treba” i “Novi dan za nju”.

Nestaju poklopcisa slivnika

Do sadaobiljeèno oko8.000 objekata

8/3/2019 037 Plus [broj 86, 13.10.2011]


Privatizacijski proces koji jesvojevremeno i u Unsko-san-skom kantonu najavljivan kao

velika razvojna {ansa davno sepretvorio u svoju suprotnost imimo svih o~ekivanja u pot-punosti osiroma{io i u crnozavio vi{e desetina hiljadaovda{njih radnika. Zahvalju-

ju}i privatizacijskoj prevari iplja~ki u potpunosti je uni{tenaprivreda u svih ovda{njih osamop}ina. Najve}i njen dio doste~ajnih i likvidacionih postu-paka dospio je u takozvanoj

velikoj privatizaciji tenderskom

i prodajom neposrednompogodbom. Ni{ta bolje nisupro{la ni ona preduze}a u koji-ma je dràvni kapital prodavan

javnim upisom dionica.Prema raspoloìvoj dokume-ntaciji u osam op}ina Unsko-sanskog kantona posredstvom

Agencije za privatizaciju u tzv. velikoj privatizaciji od po~etka1997. godine do danas dràvnikapital je prodan u 47 pre-duze}a. Javnim upisom dioni-ca bez u~e{}a Agencije za pri-

vatizaciju USK-a prodan jedràvni kapital u ukupno 29

preduze}a u Unsko-sanskomkantonu. Efekti i jedne i druge

prodaje su poraàvaju}i izrazloga {to u dvije tre}ine pri-

vatiziranih preduze}a prodajadràvnog kapitala nije urodilaplodom {to u kona~nici zna~i

da su u potpunosti propala i dasu radnici ostali bez radnihmjesta i bez ikakvih prava.Nakon svega, u Unsko-san-skom kantonu aktualna vlast jeu potrazi za mogu}im pravci-ma izlaska iz krize najavilatematsko skup{tinsko “raspra-

vljanje” stanja i efekata procesaprivatizacije u Unsko-sanskom

kantonu. Do|e li do tih i takvihposlani~kih rasprava onda }enajzanimljivije biti {ta }e o ovojtemi imati re}i poslanici SDA iStranke za Bosnu i Hercegovi-

nu jer su se kadrovi ove dvijepoliti~ke stranke nalazili uupravlja~koj strukturi Agencijeza privatizaciju, a na direk-torskom poloàju od 1997. do2011. godine isklju~ivo kadroviStranke demokratske akcije.

Crno na bijelomCrno na bijelom stoji da je prvina funkciji direktora Agencijeza privatizaciju, kao biv{i ka-ntonalni premijer, bio MersudFerizovi}. Na toj odgovornojdu`nosti, kao kadar SDA,Ferizovi} se nalazio od 7. maja1997. do 17. maja 2002. godi-ne. U njegovom direktorskommandatu u tzv. velikoj privati-zaciji, tenderom i neposred-nom pogodbom prodano jeukupno 22 preduze}a. Radi seo Ribogojili{tu Biha}, Pivovari

u Biha}u, Sirovini-comerc uBiha}u, TOP 25. maj u Cazinu,Grupeksu u Velikoj Kladu{i,

Starom gradu u Buìmu, BIMP-u Biha}, Gumari u SanskomMostu, TUP Sana u SanskomMostu, Abonusu u Buìmu,Novitetu u Bosanskom Petro-

vcu, Bosna vozilima u Bosans-koj Krupi, Bimesu u Biha}u,@itopreradi u Biha}u, Agrokra-

jini u Biha}u, Bosni u Cazinu,FTM u Sanskom Mostu, Splo-numu u Sanskom Mostu, BIM-u u Biha}u, GP Rad Cazin, Po-lietilenki Biha}, Starom graduKlju~ i Autokomercu Biha}..U devet preduze}a ugovorinisu izvr{eni zbog ~ega su ili

raskinuti ili su pokrenuti pos-tupci ste~aja. Nakon Ferizovi}aza direktora Agencije je imeno-

van Irfan Feli} koji se na tojfunkciji nalazio od 17. maja2002. do 28. marta 2003.godine. U njegovom kratkommandatu prodano je 13 pre-duze}a me|u kojima su: Ru-dnik boksita Bosanska Krupa,O{trelj Bosanski Petrovac,

13.10.2011.godinepolitika6

OGLEDALO: Privatizacija u Unsko-sanskom kantonu

Od razvojne {anse do

Crno na bijelom stoji da jeprvi na funkciji direktora Agencije za privatizaciju, kaobiv{i kantonalni premijer, bioMersud Ferizovi}. Na tojodgovornoj du`nosti, kaokadar SDA, Ferizovi} senalazio od 7. maja 1997. do17. maja 2002. godine. U njegovom direkto-rskom mandatu u tzv. velikoj privatizaciji,tenderom i neposrednom pogodbom prodanasu ukupno 22 preduze}a. Radi se oRibogojili{tu Biha}, Pivovari u Biha}u, Sirovini-

comerc u Biha}u, TOP 25. maj u Cazinu,Grupeksu u Velikoj Kladu{i, Starom gradu uBuìmu, BIMP-u Biha}, Gumari u SanskomMostu, TUP Sana u Sanskom Mostu, Abonusuu Bu imu, Novitetu u Bosanskom Petrovcu,Bosna vozilima u Bosanskoj Krupi, Bimesu uBiha}u, @itopreradi u Biha}u, Agrokrajini uBiha}u, Bosni u Cazinu, FTM u SanskomMostu, Splonumu u Sanskom Mostu, BIM-u uBiha}u, GP Rad Cazin, Polietilenki Biha},Starom gradu Klju~ i Autokomercu Biha}.

Poslije Ferizovi}a za dire-ktora Agencije je imenovanIrfan Feli} koji se na tojfunkciji nalazio od 17. maja

2002. do 28. marta 2003.godine. U njegovom kratkommandatu prodano je 13 pre-duze}a me|u kojima su:Rudnik boksita Bosanska Krupa, O{treljBosanski Petrovac, [ipad Bina, Bosna-plastBosanski Petrovac, Aduna Biha}, Auto-servisKlju~, 17. septembar Bosanska Krupa.Biha}ka trgovina Biha}, Bor Bosanska Krupa,DI Sanica Klju~, Amrateks Bosanska Krupa,Saniteks Velika Kladu{a i Izgradnja Biha}.

8/3/2019 037 Plus [broj 86, 13.10.2011]


[ipad Bina, Bosnaplast Bosa-nski Petrovac, Aduna Biha},

Autoservis Klju~, 17. septem-bar Bosanska Krupa. Biha}katrgovina Biha}, Bor BosanskaKrupa, DI Sanica Klju~,

Amrateks Bosanska Krupa,Saniteks Velika Kladu{a iIzgradnja Biha}. Nakon Feli}a

od 28. marta do 23. septembra2003. godine na poloàjudirektora nalazio se Ifet [i{i}. Unjegovom polugodi{njem man-datu prodani su KombiteksBiha}, Medic Cazin i Krupa-trans Bosanska Krupa.Nakon njega, kao vr{ilac du-`nosti direktora u Agenciji zaprivatizaciju, bio je MuhamedSalihagi} od 23. septembra2003. do 3. decembra 2003.godine. U tom periodu prodan

je Bihacit Biha} i SlobodaSanski Most. Direktorski spisak kadrova SDA u Agenciji za pri-

vatizaciju USK-a iscrpljen je

Samirom ]atovi}em, koji jedirektor bio nepunih osamgodina od 5. januara 2004. do4. februara 2011. godine. Unjegovom mandatu prodana supreduze}a poput: Bire Biha},Dubrave Cazin, DI Sana SanskiMost, TIE Lu{ci Palanka,Rudnika mangana Buìm, DI

Klju~, i po drugi put Rudnik mangana Buìm, @itopreradaBiha}, DI Sana Sanski Most i DIKlju~. U ne{to vi{e od polovineprodanih preduze}a ugovori suispunjeni. U ostalim su ugovoriraskinuti, ili se vode ste~ajnipostupci.

Javni upis i brukaJavnim upisom dionica u USK-u, dakle bez posredovanja Age-ncije za privatizaciju USK-a,privatizirana su slijede}a pre-duze}a: Krajinametal Biha},Sana putni~ki saobra}aj Klju~,TRG Magazin Bosanski

Petrovac, TPM Bosanka Krupa,DOO Obnova Klju~, UnatransBiha}, DD Bigros Biha},Podgrme~ Bosanska Krupa,Bosna L.P. Sanski Most,

DOO Grme~ Bosanski Petro- vac, [tamparija Klju~, DDPrevoz, Cazin, PoljoprivredaBosanski Petrovac, Angropre-duze}e Cazin, 10. OktobarSanski Most, KrajinaputeviBiha} Kladu{nica Velika Kla-du{a, Union inènjering Biha},

Auto remont Biha}, Cazinka

Cazin, DOO Velprom SanskiMost, T@P Cazin, GP SanaSanski Most, Buteks Buìm,Sanaekskluziv, Sanski Most iRMU Kamengrad Sanski Most.Prema rije~ima Senade Brati},aktualne vr{iteljice du`nostidirektorice u Agenciji za priva-tizaciju USK-a, prodaja javnim

upisom dionica vr{ena je bez

njihovog posredovanja. O ka-kvoj se privatizaciji radi govoripodatak da je ukupni kapital usvih 29 ovih preduze}a izno-sio nepunih 126 miliona, a da

je upisani iznos bio dvostruko ve}i, dakle, nepuna 254 milio-

na KM. U Biha}u je na taj

na~in privatizirano devet,Sanskom Mostu pet, Cazinu iKlju~u po ~etiri, BosanskomPetrovcu tri, Bosanskoj Krupidva i po jedno u VelikojKladu{i i Buìmu.[to se ti~e tenderske i prodaje

neposrednom pogodbom valjare}i da je u tako privatiziranih47 preduze}a dràvni kapitaliznosio ne{to vi{e od 240 mili-ona KM a da je prodan za iznosmanji od 95 miliona KM uzobavezu investiranja ne{to vi{eod 190 miliona KM. Premaugovorima u svim tim pre-duze}ima trebalo je da radi

vi{e od pet hiljada postoje}ih i2455 novih radnika. Trebalo

jeste ali od toga svega gotovoni{ta jer je ~ak u 24 preduze}aprodana u velikoj privatizacijiraskinut ugovor o privatizacijiili je u njima pokrenut ste~aj.

Zbog ~ega, za{to i zbog kogamo`da se dozna u skup{tinskojtematskoj raspravi. Mo`da, jerse zna da “vrana, vrani o~i nekopa”. S.HRNJICA

13.10.2011.godine politika 7

Na dan nedave posjete Milorada Dodika, premijeru iVladi Unsko sanskog kantona

mediji su objavili, {ta je predsjednik Republike Srpske ne{toranije izjavio u Moskvi. Tamo

je Dodik jasno kazao da Republika Srpska ima sve ele-mente da postane dràva. To,me|utim, jo{ nije jer joj, iakoima “svoju vladu, svoje institu-cije i sopstveni narod” nedosta-

je me|unarodno priznanje, zbog ~ega se u UN-u predsta- vlja kao dio BiH.Uz ovo, naveo je da doga|aji u

BiH pokazuju da zemlja postaje sve vi{e podijeljena.“To nije samo pitanje teritori-

jalne podjele, najve}i je prob-lem kulturna podjela, podjela po na~inu i po svim drugimaspektima ìvota, a to stvaranove politi~ke situacije za novarje{enja u budu}nosti”, rekao

je Dodik neposredno prijedolaska u posjetu doma}inimau Unsko-sanskom kantonu.

Dodik je bio i oti{ao. Malo komu se ovdje obeselio i poredtoga {to je rekao da ne mrzi

BiH i da bi volio da na{a nogo-metna reprezentacija pobijedi

Francusku u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo u Poljskoj i Ukrajini. A za{to?

Bjelodano je i jasno obi~nim,besposlenim i sve siroma{nijim

gra|anima i ovdje i u Dodi-kovoj “me|unarodno nepri-

znatoj dràvi”.

Komentar

Safet HRNJICA

Moskva

za Biha}

velike prevare i plja~ke Zahvaljuju}i privatizacijskoj prevari i plja~ki u potpunosti je uni{tena privreda u svih ovda{njihosam op}ina. Najve}i njen dio do ste~ajnih i likvidacionih postupaka dospio je u takozvanoj

velikoj privatizaciji tenderskom i prodajom neposrednom pogodbom. Ni{ta bolje nisu pro{la ni onapreduze}a u kojima je dràvni kapital prodavan javnim upisom dionica.

Nakon Feli}a od 28. marta do 23. septe-mbra 2003. godine na poloàju direktoranalazio se Ifet [i{i}. U njegovom polugodi-{njem mandatu prodani su Kombiteks Biha},Medic Cazin i Krupatrans Bosanska Krupa.

Direktorski spisak kadrovaSDA u Agenciji za privatizacijuUSK-a iscrpljen je Samirom]atovi}em, koji je direktor bionepunih osam godina od 5.

januara 2004. do 4. februara2011. godine. U njegovommandatu prodana su pre-duze}a poput: Bire Biha}, Dubrave Cazin, DISana Sanski Most, TIE Lu{ci Palanka, Rudnikamangana Buìm, DI Klju~, i po drugi putRudnik mangana Buìm, @itoprerada Biha}, DI

Sana Sanski Most i DI Klju~. U ne{to vi{e odpolovine prodanih preduze}a ugovori su ispun-

jeni. U ostalim su ugovori raskinuti, ili se vodeste~ajni postupci.

Prema raspoloìvoj dokumentaciji u osamop}ina Unsko-sanskog kantona posredstvom

Agencije za privatizaciju u tzv. velikoj privati-zaciji od po~etka 1997. godine do danasdràvni kapital je prodan u 47 preduze}a.Javnim upisom dionica bez u~e{}a Agencijeza privatizaciju USK-a prodan je dràvni kapi-

tal u ukupno 29 preduze}a u Unsko-sanskomkantonu. Efekti i jedne i druge prodaje suporaàvaju}i iz razloga {to u dvije tre}ine pri-

vatiziranih preduze}a prodaja dràvnog kapi-tala nije urodila plodom {to u kona~nici zna~ida su u potpunosti propala i da su radniciostali bez radnih mjesta i bez ikakvih prava.

8/3/2019 037 Plus [broj 86, 13.10.2011]


13.10.2011.godinekanton8

^lanovi Vlade Federacije BiH,na ~elu Nerminom Nik{i}em, spremijerom FBiH, razgovarali su5. oktobra u Sarajevu s iza-slanstvom Unsko-sanskog kan-tona koje je predvodio kantonalnipremijer Hamdija Lipova~a.Ovaj sastanak, u ~ijem su radusudjelovali federalni dopremijerDesnica Radivojevi}, te federalniministri unutarnjih poslovaPredrag Kurte{, pravde ZoranMikuli}, energije, rudarstva iindustrije Erdal Trhulj, prometa ikomunikacija Enver Bijedi}, rase-ljenih osoba i izbjeglica Adil

Osmanovi}, zdravstva RusmirMesihovi}, obrazovanja i znanostiDamir Ma{i}, kulture i sportaSalmir Kaplan, te okoli{a i turizmaBranka Ðuri}, nastavak je surad-nje zapo~ete zajedni~kom sjedni-com Federalne i Vlade USK odrànom 9. juna ove godine uBiha}u.- Mi smo do{li u Vladu FBiH da se

sastanemo s premijerom i nekolikoministara koje je premijer odabrao,da podsjetimo da je Krajina, odnos-

no Unsko-sanski kanton sastavnidio Bosne i Hercegovine, da ih pod-

sjetimo na obe}anja lidera politi-~kih stranaka platforme datim gra-|anima Krajine, rekao je HamdijaLipova~a, premijer USK-a.Razmatrana su brojna pitanja

bitna za razvitak USK u cjelini,kao i njegovih pojedinih dijelova.Prije svega, razgovarano je omogu}nosti plinifikacije ovog kan-tona, uspostavi redovitog èlje-zni~kog prometa na relaciji Biha}-Sarajevo i izgradnji industrijskogkolosijeka u industrijskoj zoniRipa~. Me|u temama je bilo i po-kretanje proizvodnje u “Agroko-mercu”, kao i dalja za{tita Nacio-nalnog parka Una i kvalitetno

iskori{tavanje njegovih turisti~kihmogu}nosti.- Resorno ministarstvo i ministarindustrije, rudarstva i energetike u

Federaciji je ve} do sad napravilo zna~ajne pomake kad je u pitanju Agrokomerc. Pri tome se najmanjeosvr}emo na onu finansijsku pomo}

koja je data radnicima. Mi smo zaokruìli program, mislimo da je prili~no realan i da daje dobre

temelje da se krene sa rje{avanjem problema Agrokomerca,izjavio jeNermin Nik{i}, premijer VladeFBiH.Uz ovo, razmatrana su pitanja izoblasti unutarnjih poslova, pravo-su|a i uprave, obrazovanja iznanosti, kulture i sporta, zdravst-

va i socijalne za{tite, koja su u unadle`nosti kantonalnih mini-starstava.Tako|er, na~elnici unsko-sanskihop}ina upoznali su ~lanove VladeFBiH s najaktuelnijim pitanjimaod ~ijeg rje{avanja ovisi ukupnostanje u ovim sredinama.Federalna vlada }e, u okvirima

svojih nadle`nosti i mogu}nosti,pomo}i Unsko-sanskom kantonuu pronalaènju najoptimalnijihrje{enja za sva pokrenuta pitanja.

037Plus

Izaslanstvo USK-a u Sarajevu

Hamdija Lipova~a, premijer USK-a i predsjednik KOSDP USK, Esad Ba{agi}, poslanik u Skup{tini Unsko-san-skog kantona i predsjednik KO SDA i [efik Smlati}, min-istar unutra{njih poslova i predsjednik KO NS RZB, pos-

jetili su menad`ment Kantonalne bolnice “Dr. IrfanLjubijanki}” u Biha}u.U razgovoru s direktorom Kantonalne bolnice,Hajrudinom dr. Havi}em, ~elni ljudi Platforme u USK,informirali su se o trenutnom stanju u ovoj zdravstvenojustanovi i realiziranim ciljevima u odnosu na opredje-ljenje stranaka Platforme kada je u pitanju zdravstvoUnsko-sanskog kantona i Kantonalna bolnica.I pored ~injenice da ljekari USK pobolj{anje svog mater-ijalnog poloàja traè {trajkom, Lipova~a, Ba{agi} iSmlati} zahvalili su ljekarima i medicinskom osoblju nadosada{njem radu i naporima koje ulaù na podizanju

kvaliteta zdravstvene za{tite gra|ana.Direktor Havi} je istako potrebu kako je uz moder-nizaciju bolnice dijagnosti~kom opremom, neophodnaizgradnja dodatnih infrastrukturnih objekata, zgradeprije svega, te bi se na taj na~in, uz postoje}u i novo-pristiglu opremu, smanjio broj pacijenata koji seupu}uju u klini~ke centre izvan Unsko-sanskog kantona,a samim tim ostvarile i zna~ajne u{tede.Menad`ment Kantonalne bolnice, zajedno sa Zavodomzdravstvenog osiguranja USK, uspio je obezbjeditiregres za sve uposlene u iznosu od 400 KM, a radi se onerealiziranim sredstvima biv{eg menad`menta iz2008., 2009. i 2010. godine.

Platforma{i USK-a posjetiliKantonalnu bolnicu

Traìli podr{ku

Federalne vlade

Sastanak je nastavaksuradnje zapo~ete zaje-dni~kom sjednicomFederalne i Vlade USK odrànom 9. juna ovegodine u Biha}u.Razmatrana su brojnapitanja bitna za razvitakUSK u cjelini, kao i nje-govih pojedinih dijelova.

Povodom sastanka Vlade Federacije BiH i izaslanstva Unsko-sa-nskog kantona, o{tro je reagirao Admil Mulali}, na~elnik Op}ine

Velika Kladu{a, uputiv{i protest Hamdiji Lipova~i, premijeru USK-a.U pismu, izme|u ostalog, stoji:“O{tro osu|ujem ovakvo pona{anje Vlade USK-a, ~iji ste Vi premijer, jer

smatram da se u rje{avanju pitanja i problema Unsko-sanskog kan-tona, kojem pripada i op}ina na ~ijem sam ~elu, trebaju uklju~iti sveinstitucije ovog kantona. Pitanje Agrokomerca je pitanje koje najvi{etangira gra|ane op}ine Velika Kladu{a, jer su oni tvorci giganta, kojeg

poslijeratne vlade uni{tavaju i zloupotrebljavaju, a s obzirom na prilikei dosada{nja iskustva i ova Vlada }e nastaviti tu praksu. Nedopustivo jeda mene, kao prvog ~ovjeka op}ine Velika Kladu{a, koji predstavljainterese njezinih gra|ana, ljudi koji su svoj ìvotni vijek uloìli u

stvaranje i razvoj Agrokomerca, na ovakav na~in marginalizirate. Jedini put prema uspjehu i vra}anju sjaja ovom gigantu jeste zajedni~ka saradnja i naporan rad, a {to Vi i Va{a Vlada ne pokazujete”.

Admil Mulali}, na~elnik op}ine Velika Kladu{a

Za{to nas zaobilazite

Ocjena stanja kriminalitetau proteklih devet mjeseci bila

je tema sastanka predstavnikaMUP-a USK-a i Kantonalnogtuìla{tva USK-a. Detaljnimanalizama pripadnika MUP-aUSK-a utvr|en je pove}an pri-liv kaznenih prijava u odnosuna prethodni izvje{tajni peri-od. Treba istaknuti da se ni ukom slu~aju ne radi o pogo-r{anju sigurnosne situacije napodru~ju USK-a. Jedan odrazloga za ovako neuobi~a-

jenu situaciju je profesionalni- ji i stru~niji pristup operativa-ca pri provo|enju predistra-`nih radnji za sva prijavljenakrivi~na djela, te podno{enje

izvje{taja nadle`nom tuìla-{tvu. Najve}i broj prijavljenihdjela odnosi se na imovinskedelikte i kra|e.

Na sastanku je istaknutaizuzetna saradnja izme|uOdsjeka za ratne zlo~ineTuìla{tva USK-a i pripadnikaMUP-a USK-a, ~emu u prilog

ide i hap{enje vi{e osoba kodkojih postoji osnovana sumnjada su po~inili ratne zlo~ine.

Asim Dàfi}, glavni kantonalni

tuìlac, skrenuo je pa`nju naproblem Agrokomerca, tepodizanje 58 optu`nica zakra|u. Me|utim, {tete kojeprijavljuje Agrokomerc ne

podudaraju se s podacimaMUP-a USK-a.[efik Smlati}, ministar MUP-aUSK-a naglasio je sloènostproblema koji se vezuju uz

Agrokomerc.- Ovaj kriminal, uvjeren sam,organizira, inicira i planira seu vrlo dobro organiziranimcentrima, rekao je ministarSmlati}.Dogovoreno je da se odrì sas-tanak na~elnika policijskihuprava MUP-a USK-a sa

{efovima odsjeka za op}ikriminal, vezano za kvalitetprijava i izvje{taja, kako bi seu budu}nosti pobolj{alaSaradnja MUP-a i Tuìla{tva.

Modernizacijazajedni~ka obaveza U razgovoru sa Hajrudinom dr. Havi}em,direktorom Kantonalne bolnice, ~elni ljudiPlatforme u USK, informirali su se otrenutnom stanju u ovoj zdravstvenojustanovi i realiziranim ciljevima u odnosuna opredjeljenje stranaka Platforme kada

je u pitanju zdravstvo Unsko-sanskogkantona i Kantonalna bolnica.

Sastanak predstavnika MUP-a USK-a i Kantonalnog tuìl{tva USK-a

Istaknuta je izuzetna saradnja izme|uOdsjeka za ratne zlo~ine Tuìla{tva USK-a ipripadnika MUP-a USK-a, ~emu u prilog ide ihap{enje vi{e osoba kod kojih postoji osno-

vana sumnja da su po~inili ratne zlo~ine

Efikasnost MUP-a pove}ava brojkaznenih prijava

8/3/2019 037 Plus [broj 86, 13.10.2011]


13.10.2011.godine krajinom 9

Po~ela je izgradnja centralnog kanalizacionog sistemana podru~ju grada Cazina. Radovi su odvijaju uporedo sizgradnjom i rekonstrukcijom Trga Alije Izetbegovi}a.- Krenuli smo s velikim projektima i njihova realizacija jeme|usobno povezana. Izgradnja centralnog gradskogkolektora je historijski trenutak za Cazin. Osim toga, sli-

jede}i korak je izgradnja poslovne zone jer, kao {to se zna,njenoj upostavi prethodi izgradnja infrastrukture. Sve u

svemu, op}ina Cazin nakon toga velikim zamahom po~inje svoj privredni razvoj i puni procvat, rekao jeNermin Ogre{evi}, na~elnik op}ine Cazin.Ukupna vrijednost projekta je 650.000 konvertibilnihmaraka. Dio sredstava op}ina Cazin dobila je odFondacije za za{titu okoli{a BiH.Po rije~ima Ibrahima Tatarevi}a, direktora Komunalno-stambenog fonda Cazin, ure|enje kanalizacionog sis-tema od @itarnice do zgrade komunalnih preduze}a“îsto}a” i “Vodovod”, prvi je korak u realizaciji ukupneizgradnje kanalizacionog sistema u op}ini Cazin. U prvojfazi bi}e priklju~eno vi{e od 1.000 doma}instava s gorn-

jeg dijela grada, a slijede}a su na redu naselja Klen iJapi}a Brdo.

Nastavljena je jedna lijepa tradicija u povodu obi-

ljeàvanja Dana op}ine Sanski Most. Na~elnik op}inedaruje bebe ro|ene 10. oktobra. na taj dan. Tako je biloi ovog puta.Sanita Borovac rodila je zdravu mu{ku bebu i uspje{nose oporavlja nakon te{kog poroda.Na~elnik Avdagi} je novoro|en~e darovao novcem, amajku buketom cvije}a, te im zaèlio sre}u u ìvotu.

Povodom 10. oktobra Dana op}ine Sanski Most,najmla|i Sanjani su dobili atraktivnu igraonicu. Nalazise u naselje 17. vite{ke kraji{ke brigade, a dio je

budu}eg botani~kog vrta, ~ija je izgradnja po~ela prolje-tos. Vrijednost igraonice je 15 hiljada konvertibilnihmaraka, a implementator je bila Nevladina organizacije“Sana u srcu”.- Izgradi}emo dje~iji grad koji }e se sastojati od tri pove-

zane kule, a tu su klupe, klackalice, tobogani i drugeigra~ke za djecu, kaè Ismet Travljanin, vlasnik firme“Istracom”, izvo|a~a radova.

Lova~ko dru{tvo “Sana” doniralo je Socijalno-peda-go{koj zajednici u Vrhpolju 12 metara ogrijevnog drveta.U ovoj ustanove borave djeca bez roditeljskog staranja.Sanski lovci su i pro{le godine mali{anima osigurali drva.- S vrata smo skinuli jednu veliku brigu, zagrijavanje pro-

stora u kojem boravi desetoro djece, kaè Fikreta Halimo- vi}, rukovodilac Socijalno-pedago{ke zajednice u Vrhpolju.Predstavnici Lova~kog dru{tva “Sana”, na ~elu sa Izetom

Alagi}em, obe}ali su i druge vidove pomo}i ovojustanovi.

Biotehni~ki fakultet Univerzite-ta u Biha}u prezentirao je projek-te i programe koji su realizirani ilisu fazi realizacije, a financirani ihFederalno ministarstvo obrazo-

vanja. U pro{loj akademskoj godi-ni za ove projekte dobijeno je

95.000 konvertibilnih maraka.Jo{ od osnivanja Biotehni~kogfakulteta, pored poljoprivrednog iprehrambenog, bio je predvi|en iodsjek {umarstva koji je, zahvalju-

ju}i upravo ovim sredstvima,zaìvio ove akademske godine.Prezentirani su i drugi projektime|u kojima: Razvoj studijskogprograma drugog ciklusa - analizahrane; Rekonstrukcija i adaptacijagra|evinskog objekta za odrà-

vanja nastave i stru~nih skupovaza koji }e biti utro{eno 56.000KM. Studentima }e na raspolaga-nju biti savremeno opremljeni lab-oratoriji za biotehnologiju i ekolo-

giju, te biblioteka i ra~unarskasala.Ove akademske godine na osno-

vu apliciranih projekata za ra-zvoj ove visoko{kolske ustano-

ve, Federalno ministarstvo obra-zovanja odobrilo je 89.000 KM.

Pored ovog, biotehni~ki Fakultetu partnerstvu s Veleu~ili{tem izKarlovca uputit }e projekteprema IPA fondovima.

A. IBRAD@I]

Biotehni~ki fakultet u Biha}u

Prezentirani razvojni projekti Federalno ministarstvo obrazovanja u pro{loj akademskoj godini za oveprojekte izdvojilo je 95.000, a u ovoj 89.000 konvertibilnih maraka.

Zahvaljuju}i podr{ci ove akademske godine otvoren je Odsjek {umarstva.

Jedna od najrespektabilnijihmanifestacija ovog karaktera uBosni i Hercegovini Knjièvni sus-reti “Stazama djetinjstva” odràna

je proteklog vikenda u BosanskojKrupi. Istaknuti bh-knjièvnici,sastali su se 18. put na ovoj trod-nevnoj manifestaciji.

Organizirane su promocije, izlo-`be, knjièvno ve}er s piscima,druènje, rad s u~enicima, okruglistolovi...Nema na{eg priznatog pisca, a da

nije gostovao u Bosanskoj Krupi.Spomenimo Ismeta Bekri}a,

Advana Hozi}a, Rizu Dàfi}a,[imu E{i}a, Enisu Osman~evi} –]uri}, Enesa Ki{evi}a, Faruka[ehi}a, Ranka Risojevi}a…Na otvaranju 18. susreta ZumretaPori}, direktorica Gradske bibli-

oteke Bosanska Krupa, govorila jeo zna~aju, zaslugama i ciljevimamanifestacije. Zahvalila se piscimakoji bosanskokrupske susrete drèna visokom umjetni~kom nivou.

Na poljoprivrednom imanjuMiodraga Latinovi}a u Vrto~u,kod Bosanskog Petrovca, odrà-ni su Dani polja kukuruza. Pri-nos kukuruza je u ovoj godiniizuzetno visok za ove krajeve iiznosi oko osam tona po hektaru.Kao i ranijih godina, oglednapolja kukuruza postavio je proiz-

vo|a~ sjemena Pioneer, a pred-

stavnici ove sjemenske ku}e isti-~u kako }e se ovaj vid saradnje spetrova~kim poljoprivrednicimanastaviti, jer su vi{e nego zado-

voljni ostvarenim rezultatima.

Bosanka Krupa

Knjièvni susreti“Stazama djetinjstva” Mali{anima

darovana igraonica

Povodom Dana op}ine

Po~ela izgradnja kolektoraCazin

[ti}enicima osigurali drvaLova~ko dru{tvo “Sana”

Na~elnik darovao bebu

Lijepa tradicija u Sanskom Mostu

Dani polja kukuruza uop}ini Bosanski Petrovac

Prinosiosam tonapo hektaru

8/3/2019 037 Plus [broj 86, 13.10.2011]


13.10.2011.godineintervju10

Lideri stranaka Platforme uUnsko-sanskom kantonu dr.Hamdija Lipova~a, Esad Ba{a-

gi} i dr. [efik Smlati} nedavnosu javnost obavijestili da su sena zajedni~kom sastanku“sjetili” da su, nakon formiran-

ja parlamentarne ve}ine i aktu-alne Vlade USK-a, sa pred-stavnicima ovda{njeg Sindika-ta, po uzoru na ono {to jeuradila federalna razina vlasti,potpisali sporazum o partner-stvu. Iako je taj sporazum nasnazi od marta ove godine~elnici kantonalne izvr{ne

vlasti tek nakon sedam mjeseci javno su izrazili spremnost opotrebi aktivnog uklju~ivanja

sindikalnih predstavnika u pro-cese predlaganja i usvajanjaodgovaraju}ih zakonskih rje{e-nja. Muhameda Mahmutovi}asmo zamolili da nam kaè {ta osvemu ovome misli s pozicijepredsjednika Kantonalnogodbora Saveza samostalnihsindikata BiH.

Sporazum o part-

nerstvu Vlade

USK-a sa ovda{njim Sindika-

tom aktualiziran je tek nakon

sedam mjeseci od njegovog

potpisivanja i u politi~kim i

ekonomskim prilikama, za

koje je malo re}i da su nepo-

voljne. Kako to komentirate?Mahmutovi}: Nezadovoljandosada{njom implementacijom

potpisanog Protokola o me|u- sobnoj saradnji Vlade USK-a i Kantonalnog odbora SSS BIH za USK, kao i implementacijomStavova SSS BIH, koji su sas-tavni dio Platforme politi~kih

partija koje su formirale vlast nanivou FBIH, Kantonalni odborSSSBIH za USK inicirao jeodràvanje sastanka sa politi-~kim partijama potpisnicama

Platforme, koje su formirale vlast u USK-u, kako bi ih podsje-

tio na preuzete obaveze iz po-tpisanih dokumenata, te da sedogovorom poku{aju otkloniti

problemi i nesporazumi kojiko~e njihovu implementaciju.Sastanak je odràn na nivou

predsjednika kantonalnih odbo-ra, gdje je izraèna zajedni~ka

volja i èlja da se otklone svemogu}e prepreke na ovom polju,te da se preuzete obaveze iz pot-

pisanih dokumenata moraju bezodlaganja izvr{avati.

Na sastanku niko ni{ta nijetraìo, niti je kome {ta nu|eno,kako su to neki mediji prenijeli.

Pokazalo se ponovo da je vlast

zaboravna, te da je stalno treba podsje}ati na njene obaveze. Naime, od potpisivanja ovihdokumenata, pa do danas, vrlomalo, ili skoro ni{ta nije imple-

mentirano.Na ~elu Sindika-

ta ste dovoljno

dugo da moète napravitirazliku izme|u prijeratnog i

poratnog sindikalnog potenci-

jala. Svjedoci smo, naime, da

je poratna vlast zasnovana na

neoliberalnom kapitalizmu u

veoma kratkom vremenu

gotovo potpuno uni{tila neka-

da{nju radni~ku klasu i srednji

dru{tveni sloj. U kakvom je

stanju radni{tvo danas?

Mahmutovi}: Radnici su do-no{enjem Zakona o podràvlje-nju dru{tvene imovine iz 1994.

godine prevareni, a emisijom vrijednosnih papira-certifikata i Zakonom o privatizaciji dràvneimovine oplja~kani. Bila je to

plja~ka i prevara do tada nez-abiljeèna. Bio je to dobro osmi-

{ljen plan vlasti kako iz dèpovaobi~nih, malih ljudi “gurnuti”

pare u dèpove onih koje su oni

odabrali. Takvom, za narod pogre{nom politikom, nestalo je srednje klase u bosansko-hercegova~kom dru{tvu. Lo{om ilibolje re}i lopovskom privatizaci-

jom preduze}a su uni{tena, rad-nici su ostali bez posla i socija-lnog obezbje|enja. Novi posaone mogu na}i, a ostali su bez

sredstava za egzistenciju. U nekoliko ve}ih prijeratnih pre-duze}a vode se ste~ajni postupci,neka su likvidirana, a neka idalje propadaju na o~igled svih,

prepu{tena sama sebi i radnici-ma koji jedini vode brigu o

dràvnoj imovini, a da za to ne primaju naknadu. Sve se ne{to~eka, ~eka se valjda da potpuno

propadnu, a da za to po obi~ajuniko ne odgovara. Ste~ajni pos-tupci traju dugo, ste~ajni upra-

vnici su optere}eni vo|enjem vi{e ste~ajnih postupaka, a rad-nici su ponovo najve}i, ili jedini

gubitnici. Sudski procesi zaraskid kupoprodjnih ugovoralo{e privatiziranih preduze}atraju i po nekoliko godina, a zanastale {tete niko ne odgovara.Ceh na naplatu opet dolazi

samo radnicima, jer zaposliti seu drugom preduze}u ne mogu, u

penziju ne mogu, lije~iti se nemogu, na biro rada nemaju sera{ta prijavljivati, jer ne moguostvariti nov~anu naknadu za

slu~aj nezaposlenosti. Oni koji

rade u privatnim firmama u ve}ini slu~ajeva njihova prava se permanentno kr{e. Radnici su

prestra{eni prijetnjama da }ebiti otpu{teni ako budu traìli

svoja zakonom zagarantirana prava, pisanim izjavama pri-likom zapo{ljavanja dobro-

voljno se odri~u ste~enih prava. Ne smiju se u~laniti u sindikat, jer im u tom slu~aju poslodavci prijete otkazom. Radnici oovome ne smiju govoriti javno, oovim problemima se govori

{apatom, pod uslovom da se ne spominju imena.

Stoje li ocjene da

se aktualna vlast

na svim nivoima danas vi{e

boji bunta penzionera od

eventualnog bunta radnika?

Mahmutovi}: Vlast na ovim prostorima se ne boji nikakvog ini~ijeg bunta, jer joj je svejedno

{ta se de{ava. Bilo {to da se desi, vlast niza{to ne odgovara. U

ovoj zemlji ne postoji kriti~namasa da bilo {to promjeni.

Inertnost, bezvoljnost i apatija je prisutna na svakom koraku. Na sceni je naduravanje vlasti pre-ma onima {to ne{to traè, sve doumaranja i popu{tanja, a prim-

jer za to je {trajk ljekara USK-a. I mi u Sindikatu snosimo dioodgovornosti za ovakvo stanje.

Nismo solidarni onoliko kolikobi trebali, {to vlasti i poslodavciobilato koriste, nismo u dovo-ljnoj mjeri jedinstveni u sindika-lnim akcijama, bespotrebno se

formiraju novi sindikati, zabo-

ravlja se da smo zajedno ja~i. Ljudi pritisnuti neima{tinom, strahom i ucjenama prodaju svoje principe za sitne pare, jerna sceni je deviza “Kako preì-

vjeti danas.” Pored svih kriza kroz koje je ovajkanton pro{ao i kroz kojetrenutno prolazi, najgora jekriza morala koja se susre}e na

svakom koraku i iz nje }emonajteè iza}i.

Nije li licemjerno

tek sada sindi-

kalne predstavnike zvati da

raspravljaju o “stanju i efekti-

ma privatizacije u USK-u” ako

se zna da je lopovska privatizacija bila glavna poluga u ru-

kama vlasti za kona~no i pot-

puno razvla{}ivanje radnika?Mahmutovi}: Moram jo{ jed-

nom ista}i da nas nikad nisu zvali da raspravljamo o efekti-ma privatizacije USK, pa smo

mi i ovog puta na spomenutom sastanku traìli da se kona~noodrì rasprava na Vladi iSkup{tini, utvrdi odgovornost i

preduzmu mjere. Mi smatramoda je privatizacija odre|enogbroja preduze}a u USK-u obilo-

vala nizom nepravilnosti i su-mnje, {to je bilo svakako uz“aminovanje” tada{nje vlastiUSK-a. Kona~no, vlast je imala

veliki utjecaj na privatizaciju i za to }e na kraju i morati snosi-ti odgovornost.

Apsolutno je sigurno da niko odonih koji su prodavali dràvnu

imovinu i onih koji su to odo-bravali, nije odgovarao, iako jetrebao, {to }e vrijeme pokazati.

Mi smo konstantno upozoravalina razno razne propuste u pri-

vatizaciji pismeno, usmeno, pu-tem medija gdje i danas postoje

zapisi, dok su odgovorni {utjeli ibili na nas kivni, {to im svojom

galamom remetimo koncepciju.

Kako je poznato SSS BiH je davno ponudio Zakon o reviziji privatizacije, koji se i danas “kiseli” na relaciji Vlada - Parlament

FBiH. Ova vlast je potpisala da}e ga usvojiti u roku tri mjesecaod preuzimanja vlasti i sve se

zavr{ilo na oba}anju i potpisu.Kao sindikalni

lider vidite li

mogu}nost izlaska iz krize

koju Unsko-sanski kanton, po

priznanju nosilaca najvi{ih

funkcija u ovda{njoj vlasti,

sam ne moè rije{iti?Mahmutovi}: Iz krize se izla-

zi te{ko, a u krizu ulazi lako.Zaizlazak iz krize mogu se stvarati

pretpostavke i uslovi. Ovdje se po tom pitanju ni{ta konkretnone ~ini. Ne ~ini se ni{ta ni da sekriza makar ublaì. Godinama

su se gomilali problemi koje vlasti nisu rje{avale, davala su

se prava mnogima, a da za tonisu bila obezbje|ena sredstva,

vlast se na taj na~in dodvo-ravala svojim glasa~ima i nakraju je nastao problem.

Umjesto da sva otvorena pitanjai nesuglasice rje{ava dogovorom

sa sindikatom na partnerskim

odnosima, vlasti su permane-ntno godinama poku{avaleoduzeti ste~ena prava rednicimakoji primaju pla}u iz budètaUSK-a i to im se obilo o glavu.

Naàlost nije se obilo o glavu pojedincima koji su zagovarali i vodili takvu politiku, ve} svim stanovnicima USK-a. Da,najve}im dijelom u krizu su nasuveli oni nadmeni i nesposobnikoji su do sada vladali, vje{to se

zaklanjaju}i za svjetsku ekono-msku i financijsku krizu.

Ekonomsko-socijalno stanje ukantonu je katastrofalno. Za

prevazilaènje ovakvog stanja potrebna je volja, znanje, mu-drost i pravda. Iz krize se neizlazi laìma i praznim obe}a-njima, polovi~nim i neprave-dnim rje{enjima, ve} istinskimreformama i rezovima gdje god

je to neophodno,ali na pravi~anna~in. Reforma mora po~eti od

vrha i samo tako }e imati uspje-

ha, dosta je obi~an narod pla}aoceh za tu|e gre{ke, hirove i

proma{aje. Zapo{ljavati sposob-ne i stru~ne, bez obzira na

strana~ku i svaku drugu pripad-nost, poslu{nost i podobnost.

Izvr{iti promjene u rukovo|enju

i upravljanju dràvnim pre-duze}ima i ustanovama, rije{iti se isluènih i nesposobnihkadrova i zamjeniti ih sposo-bnijim. Kona~no, po~eti stvarati

povoljniji ambijent za doma}e i strano ulaganje, kako bi sman- jili veliku nezaposlenost. Vratitikriterij vrijednosti na sva polja

ìvota, a poslu{nost, strana~ku pripadnost, ro|a~ke veze i kli-moglav poslati u povijest. Trebada nam bude va`nije {ta kokaè, nego ko {ta kaè, da dobri

vojnici svoje partije nemaju pre-dnost u zapo{ljavanju i napre-dovanju ukoliko nemaju znanje

i sposobnost, nad onima koji toimaju. Poru~io bih vlastima svihnivoa u BiH: “Nahranite naskona~no pravdom”.

Razgovarao: Safet HRNJICA

Muhamed Mahmutovi}, predsjednik KO SSS BiH u USK-u

Ni{ta se ne ~ini na izlasku iz krize!

Na sastanku niko ni{ta nijetra io, niti je kome {tanu|eno, kako su to neki medijiprenijeli. Pokazalo se ponovoda je vlast zaboravna, te da jestalno treba podsje}ati nanjene obaveze.

Kako gledate na odnos kantonalne izvr{ne i zakono-

davne vlasti prema {trajku ovda{njih ljekara. Gdje je

tu proklamirano i potpisano partnerstvo sa sindikatima?

Mahmutovi}: Neshvatljivo je, da {trajk ljekara traje tako dugo,a da pregovori o iznalaènju rje{enja za prekid {trajka nisu nikadozbiljno zapo~eli. Pregovarati se moralo i mora neprekidno dok se

ne na|e rje{enje i ne postigne dogovor. Ovo je klasi~an primjerneozbiljnosti i neodgovornosti onih koji su morali i trebali danono-}no pregovarati sa Sindikatom ljekara, kao i podcjenjivanje

sindikata kao svog socijalnog partnera. Vi{e od ovog zabrinjavaravnodu{nost stanovni{tva USK-a prema ovom problemu, jer sta-novnici ovog kantona sigurno znaju ko je za ovakvo stanje odgo-

voran. Kod nas je uobi~ajeno da se ne daj Boè ne{to tragi~no desi, pa da se tek onda ide u akciju. êka li se i sada i ho}e li pravikrivci odgovarati.

8/3/2019 037 Plus [broj 86, 13.10.2011]


13.10.2011.godine Biha} 11

Dobili k}erku

Adna [umar, roditelji Asmira i Jusmir, Lejla Fejzulahi,majka Merima Fejzulahi, Lana Selmanovi}, roditeljiSanela Mirand, Dèila Fazli}, roditelji Ajra i Edin.

Dobili sina

Arslan [u{njar, roditelji Selma i Edvin, Sahid Begi},roditelji Kada i Mirzet.

Vjen~ani

Renato Alagi} i Sidika Hodì}, Ermin Aganovi} i JasminaHasanovi}, Jasmin Kaim i Alma Alagi}, Hadis Solakovi}i Sanela Aldì}, Damir Ru`diji} i Sabina Ibuki}, AlenOsmanki} i Sabina Hodì}.

Umrli

Halida Dupanovi} (1953.), Meho Raki} (1957.), FataBegi} (1936.), Fata Tabakovi} (1933.), Marija Tomi}(1959.).

Mati~ni ured Biha}, 29.09.-08.10.2011. godine

Vjen~ani

Sanela Aldì} i Hadis Solakovi}

Tokom ovog mjeseca u BiH }e iz

aviona biti ba~eni mamci s vakcinomprotiv bjesnila lisica. U BiH prvi put se vr{i imunizacija iz zraka, a mamci sebacaju po lovi{tima. Akciju je orga-niziralo Ministarstvo vanjske trgovineBiH, pri kojem djeluje Ured za veteri-narstvo, u suradnji s EU, koja i finan-sira ovaj projekat.

Vakcine izgledaju kao keks napravljenod ribljih ostataka i mirisom je vrloprivla~an divljim ìvotinjama. Lisicesu naj~e{}i prenosnici bjesnila kojeg{ire ugrizom. Od ove smrtonosnebolesti mogu nastradati i ljudi.- Akcija je vrlo korisna jer se s njom

smanjuje opasnost od bjesnila. Ukoliko

neko prona|e mamac na otvorenom prostoru ne bi trebalo da ga dira. Imaneprijatan miris i za ljude i za druge

ìvotinje. Ku}ni ljubimaci, ukoliko ido|u do mamaca s vakcinama nisu u

opasnosti, kaè Zekerijah Alagi},direktor Veterinarske stanice Biha}.

Veterinarska stanica Biha} provodicijepljenje pasa i ma~aka protiv bjesni-la. Trenutno ima 3.500 registriranihku}nih ljubimaca na podru~ju biha}keop}ine, pa se pozivaju gra|ani dasvoje ljubimce dovedu u Veterinarskustanicu.

Biha}ka osnovna {kola“Harmani 1“ je jedna od~etiri bosanskohercegova~ke{kole koje u~estvuju u pilotprojektu “U~enje za poduze-tni{tvo”. Evropska Unija,kroz program SEECEL, ovajprojekt provodi u 32 obra-

zovne ustanove u regionu.Protekla sedmica, ta~nije od3. do 9. oktobra, obiljeèna jetre}i put kao Evropska sedmi-ca malih i srednjih predu-

ze}a. Ova kampanja Evro-pske komisije, izme|u osta-log, ima za cilj razvijanja svi-

jesti o poduzetni{tvu kodmladih ljudi {to bi ih potakloda u {to ve}em broju i samipostanu poduzetnici.U~enici su nastavnicima,

roditeljima i predstavnicimaop}inske i kantonalne vlastiprezentirali ono {to su nau~ilikada je u pitanju poduze-tni{tvo. A.I.

Izlo`ba donira-nih radova nasta-lih na Desetojkoloniji likovnihradnika koju ve}tradicionalno orga-nizira Centar zadjecu bezroditeljskogstaranja “Duga” izKulen Vakufa,odràt }e se upetak 14. oktobra

u Gradskoj galerijiBiha}.Nakon izlo`beorganizirat }e seaukcije slika. H. A.

Sidika Hodì} i Renato Alagi}

Sabina Ibuki} i Damir Ru`diji}

Povodom tradicionalne mani-festacije “Mjesec za{tite od poàra”,koja se odràva tokom oktobra inadolaze}e sezone grijanja, Slu`bacivilne za{tite obavje{tava i upozora-

va gra|ane op}ine Biha} da seaktivno uklju~e u provo|enjepoàrno preventivnih mjera, kako bise smanjile mogu}nosti izbijanja

poàra.Preventivne mjere za{tite od poàrakoje gra|ani treba da preduzmuogledaju se u slijede}em:• da o~iste pe}i i dimnjake;

• da o~iste podrumske i tavanskeprostorije i uklone stari namje{taj,knjige, papire, staru odje}u i

obu}u, krpe i dr.;• da izvr{e pregled i kontrolu

ispravnosti elektroinstalacija ielektroure|aja koje koriste udoma}instvu;

• da iz stambenih objekata uklonezapaljive i eksplozivne materije;

• da u zgradama drva za ogrijev ne

slaù na balkone i izlaze napoàrno stepeni{te;

• da prilikom istresanja pepela(luga) paze da se u njemu nenalazi àr i isti ne istresaju u

kontejner;• da ne ostavljaju malu djecu samu

u ku}ama i stanovima;• da kontroli{u dje~ije igra~ke i ne

ostavljaju {ibice, upalja~e, petardei druga pirotehni~ka sredstva nadohvatu djece, te

• da se suzdrè od bilo kojihaktivnosti koje bi mogle dovesti do

nastanka poàra.Navedene poàrno preventivne mjereimaju za cilj smanjenje poàrnih rizi-ka, a samim tim i ve}i stepen bezbje-dnosti gra|ana.

Slu`ba civilne za{tite op}ine Biha}

Obavijest o provo|enjupoàrno preventivnih mjera

Mamci se bacaju iz aviona

Vakcinacija lisica protiv bjesnila Lisice su naj~e{}iprenosnici bjesnilakojeg {ire ugrizom. Odove smrtonosne bolestimogu nastradati i ljudi.

Gradska galerija Biha}Izlo`ba slika s 10. kolonije

Osnovna {kola “Harmani 1“

U~enje zapoduzetni{tvo

8/3/2019 037 Plus [broj 86, 13.10.2011]


13.10.2011.godineu centru12

Ovdje je eto bio i Milorad, abogami i Hamdo s njim, kojidodu{e do|e ~esto, ali sve je isto,ni{ta se ne mijenja ve} godina-ma, kaè na po~etku na{eg raz-govora Milan Radi}, predsjednik Savjeta mjesne zajednice Marti-nbrod, te dodaje da je sramota{to jo{ uvijek zaseoci Veliko iMalo O~ijevo nemaju struju.Ne zamjeramo puno predsjed-

niku Republike Srpske i premijeru Unsko-sanskog kantona, alizato zamjeramo politi~arima kojisu zgrnuli i sad zgr}u silne novcena “srpstvu” dok je nama svegore i gore, nagla{ava Radi}.

Tamo prema Drvaru,nekad Titinom

Problemi u najju`nijoj mjesnoj

zajednici op}ine Biha} su uvijek isti: put, voda, prevoz,.. Jo{ prijenekoliko godina pisali smo da jeMartinbrod zadnja mjesna zajed-nica u kanjonu Une uzvodno.îne je naselja: Palu~ci, Veliko iMalo O~ijevo, Veliki i MaliCvjetni}, Gornji Ti{kovac, Trubar,Osredci i Martinbrod. Ba{ surazbacana po desnoj strani

velikog unskog kanjona i uz obe

onog manjeg kojeg je napravioUnac.Tamo prema Drvaru. Nekad Titi-nom, kad su ova razbacana na-selja pripadala Drvaru. Pardon,Titovom Drvaru. Vidi se to po 27kilometara asfaltiranog puta kojise penje prema nekada{njem“op{tinskom sredi{tu”. Onaj pre-ma Biha}u, nekih desetak kilo-metara do Kulen-Vakufa, nijeasfaltiran i ne zna se kad }e. Ne-ma veze {to ide uz Unu. Od turi-zma se ovdje nikad nije ivjelo!?.

Nacionalni park

Ovdje moramo stati jer je ume|uvremenu do{lo do drasti-~nih promjena. [to se stanovnikati~e sve je isto, ali nadaju se da }eNacionalni park donijeti èljnoo~ekivani napredak. Nadaju seda ovog puta ne}e biti zaobi|enizvani~ni organi mjesne zajednicepo{to oni najbolje znaju situaci-

ju. Izme|u ostalog znaju da se umjesto vratilo 90 posto stano-

vni{tva, dok se u ostala naselja vratilo ta~no pola. I to stariji ljudikojima treba pomo}. U bocu 30familija je toliko ugroèno da imtreba ja~a fasunga koja bi trebalasti}i prije snjegova. Ovdje znanapadati pa zatrpa ponekizaseok do kojeg se moè do}i

jedino u prolje}e. I sad tamo imaproblema. Presu{ili bunari pa po

vodu idu i po ~etiri kilometra.

Kaù da su neizmjerno zahvalniMirsadu Demirovi}u, direktoru

vodovoda koji ispunjava svojaobe}anja. Sva sre}a da sad nacijelom podru~ju ima samo

~etiri-pet krava od nekada{njih150, kaè u {ali Milan te dodajeda je i donacija ma{ina zapoljoprivredu UNHCR-a mimo-i{la, a koga drugog do zvani~neorgane MZ, pa su motokultiva-tori i ostalo oti{li u pogre{neruke. Tobo`nji poljoprivrednicisu ih nama prodali.Zahvalni su i novom na~elniku

Albinu Musli}u jer sad imaju pri- jevoz barem jedan dansedmi~no. Kombi iz Martinbrodaza Biha} kre}e u 5,45 a vra}a seu 13,15 sati. Sme}e se odvozi sri-

jedom. Kad drugi put budu raz-

govarali s na~elnikom traìt }ekontejner za kruti otpad jednommjese~no zbog Nacionalnogparka. Traìt }e da se odràva iput Kulen Vakuf - Vrto~e jer uznjega ima povratni~kih imanja.Nadaju se da }e to biti uskoro.Toliko o problemima. Sad je vri-

jeme za unske slapove koji u

kasnu jesen, ili ranu zimu, stidlji- vo pla~u za vodom. Otkad nisuzamlatarali s njom pa da je bacemalo u visine, malo preko kaska-da, malo je gurnu velikom brzi-nom preko brzaka,.. pa opetispo~etka. A ona se zapjeni od tihsilnih padova i brzina i pobijeliod muke {to se ni na trenutak nemoè smiriti. Do|e do sebe tek na mjestu na kojem joj sepridruì Unac. Jo{ uvijek ljuta,unska voda se u po~etku pogura

s njim, a po{to je ja~a odgurne gaudesno. Tek tamo ispod poru{e-nog mosta se smiri. Koliko se tomoè re}i za ovu plahu ljepoticu.

Halid ALIJAGI]

Martinbrod: Zahtjevima kraja nema

Svi zaobilaze zvani~ne organe Problemi u najju`nijoj mjesnoj zajednici op}ine Biha}su uvijek isti: put, voda, prevoz,.. Izme|u ostalog znaju da se u mjesto vratilo 90 postostanovni{tva, dok se u ostala naselja vratilo ta~no pola Ugroèno je 30 familija i to toliko da im je neophodna

ja~a fasunga, koja bi trebala sti}i prije snjegova

8/3/2019 037 Plus [broj 86, 13.10.2011]


u centru 1313.10.2011.godine

Malo je poznata èinjenicada je Leonardo da Vin~i bio

u stanju da istovremeno jed-nom rukom piše, a drugomcrta. Druga stvar vezana zaovog genija je da je upravo onizumio makaze. Ili škare, sve-

jedno. Sad je baš pravo vrijemeda se upitate, pa kakve to blage veze ima s izlo`bom našeg sug-raðanina Harisa Rekanoviæa.Prvo, izlo`ba je toliko totalnoneobièna da je autor, po mojojslobodnoj procjeni, veæinuizloàka radio “leonardovom”tehnikom. Druga veza je èinje-nica da je da Vin~ijev izum biokoban za Harijeve pletenicekoje je “uzgajao” punih dvade-set godina. I to baš na izlo`bi.

Do sada neviðena“totalka”

Kao što sam i rekao, izlo`ba je“totalka” koja dosad nije viðe-na na ovim prostorima.Neobièna je zbog obiènih stvariiz našeg svakodnevnogokruènja koje je autorizabrao, prilagodio svom oku idonio da ih i mi pogledamokad ih veæ nismo sami primi-

jetili. Zapaànje je, dakle, vrli-na. Slikovni dio ove izlo`be, iliHarisove slike, nisu obiènestvari iz našeg okruènja, aligovore o njima. “Ugušiše me sasavjetima, došlo je do grla”,“Sluèajno u busu”, “Autoportret

iz Beèa”, “Iz ciklusa pušaèice”,“No more ðon any more”,“@ene koje ujutro idu na posaou Kombiteks”, te “Šerif sapudlicom”, samo su neki odpotpisa koji potvrðuju prethod-nu konstataciju.

Nepostojanje “skrivene poruke”,“sadràjne matrice” ili neke sup-

stance koje bi funkcioniralo kao podtekst ili suptilna društveno senzibilizirana karakteristikakod Rekanoviæa upravo obrnuto

funkcionira kao taktika adresir-anja prirode emancipacije u lib-eralnom kapitalizmu kao ne-interpretacijske, kao pasivne,

mazohistièke ili dovoljno para-doksalno, aktivno-pasivne, re-kao je promotor Šefik Tatliæ,teoretièar iz Bosne i Hercego-

vine, magistar novinarstva

trenutno na postdiplomskomdoktorskom studiju iz soci-ologije na Filozofskom fakulte-tu u Zagrebu. Adresirajuæi“neizgovoreno” emancipacije,

Rekanoviæ zapravo tangira strategiju “skrivanja nièega”,èak i “skrivanje skrivanja” kao

jednostavnu, iako specifiènu,ideološku strategiju, ali se i uspi-

jeva separirati od iste emanci-

pacije upravo tako što je prih- vaæa, ali samo do one mjere dokoje ista funkcionira kao perfo-rmativna matrica, zakljuèio jeTatliæ.

Mnogo bolje imnogo ljepše

Drugi promotor Hrvoje Juriæ,

roðeni Bišæanin koji ìvi i radi u

Zagrebu, hrvatski knjièvnik,filozof i anarhist, zapitao se,nije li ovo ono što prava umjet-nost treba da èini: da nas izne-naðuje, izvlaèeæi iz naše nesvi-

jesti ili podsvijesti nemoguæe inevjerojatne stvari dok vjeruje-

mo da svjesno razmišljamo o vjerojatnom i moguæem? Osimtoga treba reæi da “promatraèi” i“primaoci” u sluèaju Rekano-

viæevih djela nikad nisu puki promatraèi i puki primaoci jer suoèavanje s njegovim radovima zahtijeva aktivan pristup,anga`man, sudjelovanje, èak

suradnju s umjetnikom naotvorenoj platformi njegovihdjela. Nije li i to ono što pravaumjetnost treba da èini: dauznemiruje i potièe na akciju, da

poništava granicu izmeðuumjetnosti i ìvota, uvlaèeæi nasu takozvani paralelni svijet iz

kojega takozvani stvarni svijet vidimo mnogo bolje i mnogoljepše, zakljuèio je Juriæ.I tako nam se multimedijalniumjetnik Haris Rekanoviænakon sedam objavljenih knji-ga pjesama, brojnih izlo`bi,performansa, kratkih filmova ikoncerata, predstavio uizlo`benom prostoru Gradskegalerije Bihaæ, kratko reèeno,multimedijalno. Posjetiocima

je, moramo naglasiti da jegalerija bila dupke puna naotvoru izlo`be, donio “punofinih stvari”. On je ostao bez

pletenica. Halid ALIJAGIÆ

vo još nije viðeno u Bihaæu

Izlo`ba je “totalka” koja dosad nije viðena na ovim prostorima. Neobièna je zbogobiènih stvari iz našeg svakodnevnog okruènja koje je autor izabrao, prilagodiosvom oku i donio da ih i mi pogledamo kad ih veæ nismo sami primijetili Nije li i to ono što prava umjetnost treba da èini: da uznemiruje i potièe na akciju, da poništava granicu izmeðu umjetnosti i ìvota, uvlaèeæi nas u takozvani para-lelni svijet iz kojega takozvani stvarni svijet vidimo mnogo bolje i mnogo ljepše

Grandiozno neobièna izlo`ba

8/3/2019 037 Plus [broj 86, 13.10.2011]


13.10.2011.godinereportaà14

U Pe}igradu, kod Cazina,cijelu godinu ìve za prvi okto-barski vikend. Odvajkada seba{ u ovom mjesecu sve i svi

vrte oko kestena. A, u ovomkraju bezbeli ga ima. Prije 11

godina u Udruènju gra|ana“Pe}i” do{li su na originalnu za-misao. Organizova}e “Kesteni-

jadu”, manifestaciju koje nemanigdje u Bosni i Hercegovini.

Kako bi i bilo kada se na ovompodru~ju kestenove {ume pro-stiru na 6,5 hiljada hektara.Poratno vrijeme i siroma{tvo sudiktirali domete ove mani-festacije. Osnovni cilj je odmah

postignut, narod se po~eodruìti. KUD-ovi su dobili prili-ku da pokaù kako rade, a tale-nat su iskazivali i neafirmisanipjeva~i narodne muzike.

Iz godine u godinu, bilo je sveorganizovanije i sve vi{e posje-tilaca. Nije trebalo mnogo mu-drosti da se shvati, kako je ke-sten i privredni i turisti~ki pote-ncijal. Naàlost, jo{ nema ka-

paciteta za preradu kestena, aod njega se u svijetu pravi ~ak 99 prehrambenih proizvoda:pire, puding, kola~i... Francuzisu u tome nenadma{ni majs-tori. Zbog toga su i najve}i svje-tski uvoznici kestena. Turisti~kibrend ima jo{ nepovoljnije vre-mensko ograni~enje. Tek dese-tak dana bi zaljubljenici u pri-rodu mogili da se “zaka~e” naponudu skupljanja kestena u{umi.Ti dugoro~ni planovi i te{ko}eu njihovoj realizaciji, ove godi-ne nisu sprije~ili oko 7.000posjetilaca da, u subotu 8.

oktobra, do|u na Pe}igradskukestenijadu. Uz doma}e istanovnike okolnih mjesta togdana su se u Pe}igradu mogli

vidjeti automobili iz Siska,

Zagreba, Osijeka, Be~eja, Zeni-ce, Tuzle, Slunja, Karlovca,Oto~ca, Sarajeva, MostaraPetrinje, Gvozda, Maribora,Ljubljane, a bilo je mnogo iregistarskih tablica iz evrop-

skih zemalja i ~ak Amerike.Zajedno su na Kestenijaduautobusom doputovali penzi-oneri iz Klju~a, Prijedora, Bosa-nskog Petrovaca i Cazina.Manifestaciju kestenu u ~ast,otvorio je [efik Smlati}, mini-star policije u Vladi USK-a, koja

je bila pokrovitelj, daju}i znak da se zapale vatre. Ubrzopotom posjetioci nisu mogliodoljeti miomirisu pe~enogkestena.U kulturno-zabavnom progra-mu nastupili su KUD-ovi “TonoHrovat” i “Biser” iz Velike Kla-du{e, “Ðer|ef” iz Cazina, “Sti-

jena” iz Stijene, “Pobjeda” izKrivaje, “Doboj - Istok”, “Na-predak” iz Biha}a, “Jusuf Sabljakovi}” iz Pe}igrada i“[turli}” iz [turli}a. 037Plus

Odràna Pe}igradska kestenijada

Stvarati privredni i turisti~ki brend Manifestaciju kestenu u

~ast, otvorio je [efikSmlati}, ministar MUP-a u Vladi USK-a, koja je bilapokrovitelj, daju}i znak dase zapale vatre. Ubrzopotom posjetioci nisu mogliodoljeti miomirisupe~enog kestena.

Torte od kestena posebna atrakcija

8/3/2019 037 Plus [broj 86, 13.10.2011]


Po~etkom pedesetih godina19. stolje}a, za vrijeme Omer-pa{e Latasa provedena je,pored drugih reformi, potpunonova upravna podjela bosans-kog i hercegova~kog pa{alu-ka. Ukinuti su nazivi sandàkai kadiluka kao administrativnih jedinica i izvr{ena nova admin-istrativna podjela na kajmaka-mate (okruge) i mudirluke(srezove) koji su se teritorija-lno u znatnoj mjeri, razlikovaliod sandàka i kadiluka.Po ovoj podjeli bosanski pa{a-luk se dijelio na na {est kaj-

makamata (sarajevski, travni-~ki, banjalu~ki, biha}ki, zvorni-~ki i novopazarski), a hercegova~ki pa{alukl na tri kajmaka-mata (mostarski, trebinjski ipljevaljski). Na ~elu kajmaka-mata stajali su kajmakami.Pojedini kajmakamati su sedijelili na mudirluke na ~elu samudirima. U primjeru }emo vidjeti kako je bio podijeljenbiha}ki kajmakamat. Biha}kikajmakamat je imao deset

mudirluka sa tri nahije: 1.Biha}, 2. Kulen Vakuf sa nahijama Petrovac i Unac, 3.

Ostroàc (Cazin), 4. Krupa sanahijom (Buìm), 5. StariMajdan (Madeni Ahen), 6.Prijedor, 7. Dubica, 8. Koza-rac, 9. Novi i 10. Klju~.

Bosanski vilajetOvakva upravna podjela osta-

la je do 1866. godine, kada jedonesena Uredba o bosan-skom vilajetu. Na osnovu teUredbe likvidiran je hercegova~ki ajalet i Bosna i Hercego- vina, skupa sa novopazarskomoblasti, ulazi u sastav bosan-skog vilajeta kao jedna jedin-stvena pokrajina Turskog ca-

rstva. Tako formirani bosanskiajalet se dijelio na 7 sandà-ka, a sandàci na kaze. Premaovoj podjeli biha}ki sandàk jebio podijeljen na osam kaza.

Biha}ki sandàk imao je osamkaza: 1. Biha}, 2. Petrovac, 3.Ostroàc (Cazin), 4. Kosta-

jnica, 5. Stari Majdan, 6.Prijedor, 7. Krupa i 8. Klju~.Prema tome ovakva organi-zacija administrativne slu`be uBosni i Hercegovini sa jo{nekim neznatnim promjenama

je ostala do ulaska jedinicaAustro-ugarske. Prema poda-cima Austrijske internuncija-ture u Istambulu i Austrijskog generalnog konzulata uSarajevu, koji su najvjerovatni-

je crpljeni iz turskih izvora, u

Bosni je, prilikom ulaska Turaka, bila 1/3 zemlji{ta podpoljoprivrednom kulturom, a2/3 zemlji{ta pod {umama. Upogledu {umovitosti naro~itose isticala ravna Posavina.Kr~enjem {uma, koje su ina~ebile izvan timara i zijameta,bosanski feudalci su stvarali~ifluke tako da se vremenompovr{ina {uma smanjivala.Ukupna povr{ina {uma uBosni i Hercegovini pri kraju

turske uprave, procjenjivana jesa 2.658.000 ha ili 52 % uodnosu na ukupnu povr{inu

zemlje. Od toga je otpadalo naBosnu 2.265.000 ha ili 85,1%, a na Hercegovinu 393.000ha ili 14,9 %. Procentualnazastupljenost {uma premaukupnoj povr{ini zemlji{ta jenajve}a u sarajevskomsandàku i iznosila je 65,9 %,zatim u biha}kom 57,8 %, ubanjalu~kom 53,8 %, utuzlanskom 52,9, u travni-~kom 44,1 % i u mostarskom43,1 %. U jednom izvje{tajuAustrijskog generalnog konzu-lata u Sarajevu iz 1856.godine navodi se, izme|uostalog, da Bosna posjeduje

znatno bogastvo u svojimodavnina poznatim {umama,u kojima se nalaze kvalitetnoodli~ne vrste drveta, me|ukojima se na prvom mjestu

nalazi hrastovina zbog svoje~vrsto}e i kompaktnosti i izva-nredno je prikladna za brodo-gradnju. Tako|e se navodi uovom izvje{taju, da sueksploatisana samo sjevernapodru~ja, dok podru~ja u

unutra{njosti, zbog pote{ko}akomunikacionog karaktera, jo{nisu otvorena trgovini.

[ume, vrelobogatstvaU drugom izvje{taju grofuRechbergeru i baronu Proke-schu, 1861. godine, austrijskigeneralni konzul u Sarajevu,Giorgi, navodi, pored ostalog,da {ume u Bosni i Hercegovinipo svome prostranstvu i

izvrsnim vrstama drveta pred-stavljaju izvanredno vrelobogastva. Tu su prije svega

glasovite bosanske hrastove{ume, ~ije drvo sluì kaoizvanredno dobar materijal zabrodogradnju. Dalje se navodi,da su {ume ove provincije, ipored neracionalnih sje~a upredjelima bliè sjevernoj i

ju`noj granici, ipak sa~uvanjeu sjelosti i kao takve pred-stavljaju jaku sirovnsku bazuza proizvodnju gra|evinskog iogrijevnog drveta, ne samo usada{njosti, nego i u budu-}nosti, bez opasnosti za o{te-}enje i smanjivanje sirovinskebaze. One }e i dalje predstavl-

jati sigurnu podlogu i izvor za

prohode vilajetske vlade i zarazvoj bosanske privrede.Prve uop}ene podatke o teri-torijalnoj rasprostranjenosti{uma u Bosni i Hercegovini

dao je Thoemmel, austrijskigeneral{tabni oficir, koji je biododijeljen i nekoliko godinasluìo u Generalnom konzulatuu Sarajevu. Studiraju}i topo-grafsko stanje on se interesir-ao i djelimi~no zahvatio u

svom radu i vegetacijske pri-like u Bosni i Hercegovini. On je u njoj uo~io dvije vegeta-cione zone koje jedna oddruge o{tro rastavlja Dinarskilanac. Zona koja se prostiresjeverno od Dinarskog planin-skog lanca prema rijeci Savi ikoja se odlikuje visokim {uma-ma dijeli se prema njemu(Thoemmelu), u ~etiri vegeta-cione regije i to: regija savskenizije i Prigorja do 2.500 stopanadmorske visine sa hras-tovim {umama, regija Bosa-nskog sredogorja izme|u rije-ka Une i Drine od 2.500 do

4.500 u kojoj preovla|ujubukove {ume sa mjestimi-~nom prisutnosti ~etinara,subalpinska regija od 4.500do 6.000 stopa kao isklju~ivopodru~je ~etinarskih {uma ialpska regija iznad 6.500stopa bez {uma ili sa zakr`lja-lom {umskom vegetacijom (1stopa = 0,3161 m). U zonikoja s prostire ju`no odDinarskog planinskog lanca ikoja se sve vi{e pribliàva veg-etacijsko klimatskim karakter-istikama Dalmacije, nisu izraz-ito markirane vegetacijske

regije, kao {to je to slu~aj sasjevernom zonom. U ju`nojzoni se isti~u ogromne povr{i-ne, velikim dijelom sterilnog kr{a djelimi~no obraslog {ika-rom, dok se samo ponegdje, ute{ko pristupa~nim poloàjimado 3.000 stopa nadmorske

visine moglo nai}i na pros-torno ograni~ene visoke {umehrasta, a tek iznad te visine na{ume bukve i ~etinara.

Za sje~u 120 hiljadahrastovih stabalaIvan (Johann) Nepomuk Turko-

vi}, drvarski trgovac iz Karlovca

u Hrvatskoj, koji se bavioeksploatacijom bosanskih {u-ma ~etrdesetih godina 19 sto-lje}a, krstario je bosanskim {u-mama i slovio kao njihov dobar

poznavalac. On je u augustu1867. dao Austrijskom genera-lnom konzulatu u Sarajevu nizpodataka o bosanskim {uma-ma u formi izvje{taja koji sadrìodgovore na postavljena pitan-

ja. Prema mi{ljenju Turkovi}a,

od li{}arskih {uma, u ovo dobasu se naro~ito isticale pobogastvu i kvalitetu drvne mase- {ume sa sastojinama hrasta,cera, javora, bukve, breze, jase-na i djelimi~no oraha na podru-~ju biha}kog i banjalu~kog kaj-makamata. Na podru~ju biha-}kog kajmakamata, u krupskoj iostroà~koj nahiji, tada su bilepoznate {ume Makarovac, Do-broselo, Smrekovo Seli{te, Ta-tarovac, Rado~, Brezova Kosa,Uvala, Napoliska, Hasanova,Lipova~a, Obrov, Ponori, Vido-

vska i Baji}a kosa. U ovim {u-mama se tada, pored ostalog,

nalazilo 40.000 - 50.000 do-brih i cjepkih hrastovih stabalaiz kojih se moglo izraditi 10-12miliona komada francuskeduge normalnih dimenzija.Na podru~ju istog kajmakama-ta isticale su se i {ume Zebe,

Tanka, [iroka kosa, Agin Vo-znik, Bira~evac, Nagon, Lu-mbardenik, Pe}ine, Duha-nska, Potok, Kuzmanovac,Ðuranova~a i Japra. U ovim{umama se nalazilo 80.000hrastovih stabala ja~ih dime-nzija iz kojih se moglo izraditioko 20 miliona komada fran-

cuske duge normalnih dimen-zija. Na podru~ju prijedorskenahije, biha}kog kajmakama-ta, u Kozari planini nalazilo epored ostalog, za sje~u spo-sobnih 120.000 hrastovihstabala iz kojih bi se mogloizraditi vi{e od 30 milionakomada francuske duge nor-malnih dimenzija. Turkovi} nakraju svog izvje{taja nagla{a-

va, da se u svim citiranim{umama, na podru~ju biha-}kog i banjalu~kog kajmaka-mata, a u kojima ina~edominira bukva, mogu sje~omhrastovih stabala, pored

spomenutih koli~ina francuskeduge, dobiti i znatne koli~inehrastove brodske gra|e i hra-stovih èljezni~kih pragova.

037Plus

13.10.2011.godine feljton 15

Historija {umarstva i prerade drveta BiH s osvrtom na Krajinu (4)Razdoblje Turskog carstva do 1878. godine

Nova administrativna podjela Po ovoj podjeli bosanski pa{aluk se dijelio na na {est kajmakamata (sara-

jevski, travni~ki, banjalu~ki, biha}ki, zvorni~ki i novopazarski), ahercegova~ki pa{alukl na tri kajmakamata (mostarski, trebinjski i pljevaljski) Biha}ki kajmakamat je imao deset mudirluka sa tri nahije: 1. Biha}, 2.Kulen Vakuf sa nahijama Petrovac i Unac, 3. Ostroàc (Cazin), 4. Krupa sanahijom (Buìm), 5. Stari Majdan (Madeni Ahen), 6. Prijedor, 7. Dubica, 8.Kozarac, 9. Novi i 10. Klju~

8/3/2019 037 Plus [broj 86, 13.10.2011]


13.10.2011.godinedru{tvena hronika16

Koliko vremena ipa`nje posve}u- jemo nekim manjebitnim stvarima,nekim osobama

koje nam ne zana-~e puno u ìvotu.Cijelo to vrijeme“stavljamo na~ekanje” osobe koje su nam najva-`nije. One su tu, u njih smo sigurni,one }e nas razumijeti. Istina, ali vrijeme i trenutke koje smo propustilini{ta nam ne moè vratiti. Oktobar je u svjetskim kalendarima obiljezenruì~astom bojom. Cijeli mjesec je posve}en enama iborbi protiv raka dojke s ciljem skretanja pa`nje naovu vrstu oboljenja. Poseban naglasak se stavlja na bit-

nost pravovremenog otkrivanja i lije~enja.Razmi{ljaju}i o tome i uklju~uju}i se u neke od kam-panja, ne mogu a da ne pomislim na to kakav ivot miìvimo. Koliko vremena i pa`nje posve}ujemo nekimmanje bitnim stvarima, nekim osobama koje nam nezana~e puno u ivotu. Cijelo to vrijeme “stavljamo na~ekanje” osobe koje su nam najva`nije. One su tu, unjih smo sigurni, one }e nas razumijeti. Istina, ali vri-

jeme i trenutke koje smo propustili ni{ta nam ne moè vratiti.Moèmo mi teoretisati o tome koliko ho}emo,me|utim Erma Bombeck je to veoma slikovito ilustri-rala u svojoj poemi “Kad bih mogla ponovno proìvjetiìvot”. @elim to da podijelim s vama:“Oti{la bih u krevet kad sam bila bolesna umjesto pret-

varanja da }e se svijet prestati okretati ako ne budemprisutna.

Zapalila bih ruì~astu svije}u napravljenu poput ruèprije nego {to se otopi u skladi{tu.Manje bih pri~ala i vi{e slu{ala. Pozvala bih prijateljena ve~eru ~ak i ako je tepih umrljan ili je kau~ izblije-dio.Pojela bih kokice u ’dobroj’ dnevnoj sobi i manje bihbrinula o ne~isto}i ako moji poèle zapaliti vatru ukaminu.Odvojila bih vrijeme za slu{anje mog djeda i lutanjekroz njegovu mladost.Ne bih nikad inzistirala da prozori automobile buduzatvoreni usred ljetnog dana, jer je moja kosa tamanisfrizirana i ure|ena.Sjela bih na travnjak (bez obzira na mrlje od trave).Manje bih plakala i smijala se ispred televizora, a vi{epromatraju}i ìvot.

Ne bih nikad kupila ne{to samo zato {to je to prak-ti~no, {to se ne}e vidjeti mrlje ili zato {to ima doìvot-nu garanciju.Umjesto {to sam eljela da {to prije pro|e devet mjese-ci trudno}e, cijenila bih svaki trenutak i shvatila da je~arolija koja raste u meni jedina prilika da pomognemBogu u stvaranju ~uda ìvota.Kad bi me djeca naglo poljubila, ne bih nikad rekla:’Kasnije, sada operi ruke prije ru~ka!’Bilo bi puno vi{e “Volim”, umjesto “@ao mi je”.Najvi{e bih, kad bih imala drugu priliku za ivot, cije-nila svaku minutu, gledala je i zaista vidjela i nikad sene bih osvrtala.Prestanimo se znojiti zbog malih stvari.Prestanimo brinuti o tome ko te ne voli, ko ima vi{e iliko {ta radi. Umjesto toga, po~nimo cijeniti odnosekoje imamo s onima koji nas vole.

Razmi{ljajmo o tome ~ime nas je Bog blagoslovio. I {ta~inimo svaki dan da pobolj{amo sebe umno, fizi~ki iemocionalno.Nadam se da svi imate blagoslovljen dan.

Mirela POPR@ENOVI]

Pi{e: Nikola RADI] Prebiru}i po starim novinama,knjigama, raznim bro{urama,spomenarima, razglednicama islu{aju}i pri~e na{ih starih,prona{ao sam dosta zanimljivog

materijala. Trebalo je “prevrnuti”na stotine poùtjelih stranicaraznih novina.Sve ovdje zapisano, istinito je.Doìvljeno. Spominju se obi~niljudi u neobi~nim situacijama, ilisu, pak, neobi~ni doga|aji bitnouticali na pona{anje ljudi.S uìvanjem sam sticao nova saz-nanja o Biha}u, ~iji je povijesniput i razvoj bio neobi~an.

Najve}a biha}kaglumica

Malo je poznato da se jedna dama

s obala Une vinula u neslu}ene visine dramske umjetnosti. Rije~ je o Jasni Dikli}, dramskoj glumicikoja decenijama nastupa na“daskama koje ìvot zna~e”.Pripada elitnoj gluma~koj druìniNarodnog pozori{ta u Sarajevu.Odigrala je na stotine kazali{nihpredstava, filmskih serija i drugihigrokaza, tako da je s pravomsmatraju jednom od najboljih glu-mica u BiH.

Unski delfinGeneracije Bi{}ana najljep{e danemladosti provodile su na Uni.Rijeka im je pruàla ambijent, a

mladi su izmi{ljali sadràje da bi{to ugodnije proveli ljeto. Vozalisu se u ru~no izra|enim la|ama,plivali, ronili, skakali s betonskogmosta i sli~no.Me|u hrabrim mladi}ima s Uneisticao se Ismet Zjaki}. On je, predo~ima kupa~a na “Betonu”, znaopreroniti rijeku od Kafane “Pa-

viljon” do druge obale. Ovaj nje-gov podvig trajao je oko ~etiriminute.

AdmiralBiha}ka kotlina

je u prahistoriji

bila pokrivenamors-kom vodom. Na vrhovima pla-nine Plje{evicana{i stariprona{li su èljezne halke za veza-nje velikih brodova, {to potvr|ujepomenutu tezu. Kada je silna

vodurina “iscurila” u prostoredana{njeg Jadranskog mora idalje, tako|er je nepoznato.

Ako nemamo mora, na{ grad jeimao svog admirala. I to nanajvi{im vojnim i dràvni~kimposlovima. Rije~ je o Petru [imi}u,koji je, nakon zavr{etka gimnazije

u Biha}u, zavr{io i visoke vojnepomorske {kole.[imi} je bio visoki pomorski oficiru Divuljama kod Splita, usavr{a-

vao se u struci, da bi u drugoj po-

lovini osamdesetih godina postaostalni ~lan General{taba JNA uBeogradu.Obavljao je brojne vojne i parti-

jske funkcije u JNA. Umro je rela-tivno mlad, u naponu snage, upra-

vo u vrijeme po~etka raspadabiv{e dràve.Bi{}ani su voljeli svog admirala iradovali se svakom njegovomdolasku u rodni grad. Te{ko ih jepogodila iznenadna smrt njihovogadmirala. Petar [imi} najve}a

vojna li~nost koju je Biha} imao usvojoj dugoj povijesti.

Golubovi najve}aKamarina lubav

U gradu ljepote, kako mnogi nazi- vaju Biha}, njegovi gra|ani imajuposeban smisao za lijepo.

Valjda su ove vrline kod ve}ine

stanovnika iznjedrile onu prepoz-natljivu kreativnost, naro~ito uoblasti likovne i drugih, njojsli~nih osobina.Bi{}ani vole svoj grad i sve {to jedio njegove prirode. Od mnogihljubavi koje je imao Ibro âu{evi}Kamara, najve}a mu je bila i osta-la ljubav prema golubovima.Pernati ljepotani slomili su Ibrinosrce jo{ u ranoj mladosti, kada jena svom tavanu “zakotio” neko-liko gnijezda pismono{a i prevrta-~a. Kasnije se Ibrino jato pove}alonovim vrstama, da bi dostiglo brojod 300 golubova.

Uz svoje golubove, Ibro je uzgajaoegzoti~ne koko{ke, patke i druge vrste pti~ijeg roda.Svoje ljepotane izlagao je {irombiv{e dràve i nikada ga nijemimoi{la neka od nagrada. I takodok nije ostario i obolio.U porodici âu{evi} sa~uvana jetradicija uzgoja rasnih golubova.Ibrina k}erka nastavila je druènjes pticama, ali ne u obimu u kojemi njen otac.

“Dalmatinci s Une”U Biha}u se od pamtivijeka pjevloi igralo. Narodne pjesme, a oso-bito sevdalinke, imaju ovdje

najvi{e svojih poklonika.Grad je imao i svoju dalmatinskuklapu. Dalmatinske pjesme naro-~ito su postale popularne {ezde-setih godina pro{log stolje}a, kada

se osniva Klapa “Biha}”. Grupabiha}kih mladi}a, u sastavuDragan [imi}, Zrinko Klari},Mersad Badnjevi}, Mirza Alijagi},

Vlatko Lovri}, Vlatko [imi} idrugi, prva je klapa iz unutra-

{njosti koja je nastupila naFestivalu dalmatinskih pjesama uOmi{u. Mada nisu osvojili nekezna~ajne rezultate, biha}ki pjeva~idalmatinske pjesme doìvjeli suovacije me|u publikom.Klapa “Biha}” trajala je nekolikogodina i bila je stalni sudionik fe-stivala dalmatinske pjesme uSplitu, Omi{u, Trogiru i drugimgradovima uz more.

Pjeva~ica HalidaNa{i stari voljeli su pjesmu i dru-ènje. U predratnom Bi{}u najvi{ezabave imali su u prostorimastarog Hotela “Bosna’: Tamo su ih

godinama zabavljali pjeva~icanarodnih pjesama Halida i harmo-nika{ Dule. Ovaj dvojac zabavlja~abio je, zaista, na profesionalnomnivou.Sala Hotela “Bosna” bila je stalno-puna, a naro~ito u dane vikenda.Halida je bila krasotica i lijepo jepjevala narodne pjesme.Imala je bezbroj udvara~a. Me|u-tim, njeno srce uspio je osvojitiprivatnik Maka Bujanovi}.Ovo dvoje mladih ljudi ubrzo, po

vjen~anju, se odselilo u Zagreb.Nakon toga jenjale su zabave u“Bosni’, a za Halidom su i dalje

uzdisali biha}ki mladi}i.Begovicina anterija

U porodi~noj ku}i AdemaIbrahimpa{i}a i danas se ~uvaènska anterija, bogato ukra{enazlatnim i srebrenim nitima.Ovu anteriju nosila je njegovamati [efika prilikom svoje udajeza Murata Ibrahimpa{i}a.

Anterija je remek-djelo starihmajstora, koji su po narud`biizra|ivali ènsku i mu{ku odje}u.

Anterija begovice [efike izra|ena je specijalno za njen stas i pro-tkana je brojnim zlatnim i sre-brenim nitima.

Vrijednost joj je neprocjenjiva nesamo zbog zlatnih i srebrenih niti

ve} i zbog originalnog kroja iukrasnih toka na njoj.

(Nastavi}e se)

Hroni~arske minijature (24)@ivot nema reprizu

“Dalmatinci s Une” Grad je imao i svoju “dalmatinsku klapu”. Dalmatinskepjesme naro~ito su postale popularne {ezdesetih godinapro{log stolje}a, kada se osniva Klapa “Biha}”. Grupabiha}kih mladi}a Dragan [imi}, Zrinko Klari}, MersadBadnjevi}, Mirza Alijagi}, Vlatko Lovri}, Vlatko [imi} i drugi,prva je klapa iz unutra{njosti koja je nastupila na Festivaludalmatinskih pjesama u Omi{u. Mada nisu ostvarili nekizna~aji uspjeh, biha}ki pjeva~i doìvjeli su ovacije publikom.Klapa “Biha}” trajala je nekoliko godina i bila je stalnisudionik festivala dalmatinske pjesme u Splitu, Omi{u,Trogiru i drugim gradovima uz more.

8/3/2019 037 Plus [broj 86, 13.10.2011]


13.10.2011.godine kultura 17

Istraìvanja vezana za pro-

{lost gradova - utvrda koja suimala prvenstveno vojno-odbrambeni karakter, dobrimdijelom su se zaustavljala naopisu koja su svjedo~ila o jed-nom prohujalom vremenu ukojem su bili simbol mo}i iugleda vladara, njihova vojnaupori{ta, a ~esto i upravni cen-tri. U istom pravcu su se odvi-

jala i arheolo{ka istraìvanja, jer se ona ograni~avaju ugla- vnom na izu~avanju terena i nautvr|ivanju nalaza vezanihgotovo isklju~ivo za gradskautvr|enja. Stoga je neophodno

ukazati na ~injenicu da jepro{lost ve}ine bosanskihgradova-utvrda ostala neo-bra|ena i {to je najva`nije jo{uvijek ne postoji niti jednodjelo koje bi ~itav jedan prob-lem prikazalo u cjelini u svojnjegovoj sloènosti, kaè napo~etku svog novog nau~nogdjela mr. Fikret Midì}, podnaslovom “Tvr|ava Sokolac”.Pored svih te{ko}a koje sasobom nosi jedan ovakav poduhvat, neophodno je biloda se obradi cjelovit pregledpro{losti Sokola~ke tvr|avekoji bi obuhvatio dosada{nja

istraìvanja i istovremeno sezasnovao na novim, sistemskiprikupljenim izvorima, bezobzira na njihov karakter iporijeklo. Sa~uvana gra|a oovoj utvrdi raspore|ena je nes-razmjerno u odnosu na pojedi-na razdoblja. Neusporedivoimamo manje podataka za raz-doblje do 13. stolje}a, nego zadoba razvijenog feudalizma iperiode osmanske i austrouga-rske uprave, navodi autor.Gra|enje na nepristupa~nim

vrhovima brda ima u na{imkrajevima bogatu tradiciju ~iji

po~eci seù u drugi milenijprije nove ere, kada se ovdje,nakon sloma miroljubiveneolitske kulture i civilizacije, utalasima, naseljavaju ratoborninarodi metalnog doba.Naro~ito u bronzano dobapo~inju, na zaravljenim vrhovi-ma brda, nicati mnogobrojneutvrde namijenjene za{titiljudi i njihovih dobara te kon-troli putnih komunikacija. Tosu bila mnoga naselja opasanamasivnim kamenim zidinamagra|enim u po~etku suhozi-dom. Gotovo da je dvije hiljadegodina prevladavao ovakav tip

utvr|enih naselja. Nakondolaska Rimske imperije naprostor Balkana, odnosno uIlirikum, ovakav tip utvr|enognaselja gubi svoju odbrambenu

ulogu zbog rimske politikepacifikacije ilirskih plemena.Posebno se to odnosilo na rato-borna Japodska plemena.Propa{}u Rimskog carstva, tenakon toga, pove}anjem op}enesigurnosti, stara gradinskanaselja ponovo dobivaju nazna~aju za lokalno stanovni-{tvo. Ono sada traì u ovim

burnim vremenima za{titunekada{njih starih bedemaoja~anih rimskom gra-diteljskom tehnikom. Nijedovoljno poznat odnos starihSlavena prema zate~enim raz-

granatim tvr|avama i daljegradinskog tipa, ali je vjerovat-no da su se i oni koristiliobrambenim mogu}nostimaovih objekata. Stari Slaveni su i

u svojoj prapostojbini gradili

specifi~ne utvrde od nabijenezemlje i drveta, dok su nepris-tupa~ne stijene, kao osnova ikamen kao materijal za grad-nju tvr|ava, kod ovda{njihSlavena morali da ~ekajunagovje{taje zrelog srednjeg

vijeka.Ubrzana gradnja tvr|ava una{im krajevima po~inje nakonprovale Mongola sredinom 13.stolje}a, kada se vidjelo dasamo kamene zidine moguodbiti neprijatelja. Kao direktninasljednici gra|evinskih tradi-cija prethodnih epoha sred-

njovjekovni gradovi Pounjani~u na visokim stijenama,~esto tamo gdje su ve} posto-

jale prahistorijske gra|evine ikasnoanti~ki refugiji. U 14.stolje}u grad se kod nas sasto-

jao od jedne ili vi{e kula,dvori{ta i bedemskih zidovakoji su sve to okruìvali.Graditelji su obi~no koristili svepogodnosti strmog terena radi

pobolj{anja obrambenih mo}igrada. Kako vatreno oru`je uto doba nije bilo u masovnojupotrebi, to su i bedemi grado-

va relativno tanki (1- 2 metra,ali zato visoki i do 10 metara),

dok je visina kule i{la i do 25metara. Prva polovina 15. stol-

je}a je vrijeme najve}eguspona i {irenja gradova. Okogradova u podgra|u se

smje{taju zanatlije i trgovci, abedemi se postepeno {ire da biunutar zidova mogli da primedio stanovni{tva koje grad kaonovi generator civilizacijeneodoljivo privla~i. Javlja se i

vatreno oru`je koje sveozbiljnije ugroàva gradske

zidine. Stoga se bedemi oja~a- vaju i {ire, a kule sniàvaju dane bi svojom visinom i drvenimkrovom bile idealna meta zaartiljeriju. Ratovanja u tom vre-menu pretvaraju srednjov-

jekovni grad u tvr|avu nastan- jenu tvr|avskom posadom injihovim zapovjednicima.Ovakvu funkciju gradovi }eimati i u osmanskom periodu,

sve do dolaska austrougarskeuprave u BiH 1878. godine.Istraìvanja vezana za pro{lostSokola~ke tvr|ave koja jeimala prvenstveno vojno -obrambeni karakter, dobrim

dijelom se zasnivalo na opisuutvr|enja koje je svjedo~ilo o

jednom vremenu u kojem jeono bilo simbol mo}i.Sa~uvana gra|a o ovoj utvrdi

raspore|ena je nesrazmjerno uodnosu na pojedina razdoblja.Neusporedivo vi{e podataka oSokola~koj tvr|avi ima za raz-doblje srednjeg vijeka dodolaska Osmanlija, nego zaperiod koji }e uslijediti nakonulaska ovog prostora u sastav

Osmanske imperije. Brojnistari gradovi, me|u koje spadai Sokolac, ostali su zabiljeèniu sa~uvanim historijskimizvorima, naj~e{}e u aktimamnogih arhiva van Bosne iHercegovine ili u vladarskimpoveljama. Grad Sokolac nijeposebno velik, ali je od svihsrednjovjekovnih gradovadobro o~uvan. To je prostorduguljasto - trokutastog oblikakojeg opasaju visoki tvrdizidovi sa dvije strane i koje natre}oj ju`noj strani idu samodo strmih stijena koje gradudaju strate{ku ta~ku, veoma

te{ko osvojivu. Vaàn period zahistoriju Sokola~kog grada

jeste period dinasti~kih sukobaoko ugarsko - hrvatskog pri-

jestolja krajem 14. i po~etkom15. stolje}a. Tada ni Bosna nijemogla ostati po strani tih suko-ba. To je ujedno i vrijeme kadBiha} zajedno sa Sokolcemulazi u sastav Bosanske dràvei nalazi se u rukama najmo-}nijeg bosanskog velika{ahercega bosanskog i splitskogHrvoja Vuk~i}a Hrvatini}a,gospodara Donjih Kraja. Rat,koji na ovim prostorima zapo-

~inje 1405. godine je vezan zasukob izme|u ugarskog kraljaSigismunda i Ladislava Napu-ljskog. Uspjesi koje je imalaUgarska u borbi protiv bosan-skog velika{a Hrvoja doveli sudo preokreta u drànju Bosne.Me|utim, Ugarska i Sigismundnisu mogli da trajnije stave podsvoju politi~ku vlast Bosnu koja

je ve} jednim dijelom po~elatraìti savezni{tvo Osmanlija.To ujedno nagovje{tava osma-nska osvajanja ovih podru~ja,koja }e uslijediti krajem 16.stolje}a, ta~nije 1592. godine.I tako dalje ide pri~a o Sokocu.

Pored zanimljivog {tiva ovaknjiga sadrì mnogo starihfotografija, crteà, karata idokumenata.

Priredio: Halid ALIJAGI]

Nova knjiga Fikreta Midì}a

Tvr|ava Sokolac Gra|enje na nepristupa~nim vrhovimabrda ima u na{im krajevima bogatu tradi-ciju ~iji po~eci seù u drugi milenij prijenove ere, kada se ovdje, nakon slomamiroljubive neolitske kulture i civilizacije, utalasima, naseljavaju ratoborni narodi

metalnog doba Ubrzana gradnja tvr|ava u na{im krajevima po~inje nakon provale Mongola sredi-nom 13. stolje}a, kada se vidjelo da samokamene zidine mogu odbiti neprijatelja

8/3/2019 037 Plus [broj 86, 13.10.2011]


Donna Ares kompletna jeautorica i prava show majs-torica. Svaki njen koncert jenevjerovatan miks popa,rocka, i aktuelnog “flerta” sfokom, {to se pokazalo kaonajbolja formula za dobarprovod od ro|endanskogparty-a do svadbe! Donni jed-nostavno pa{e svaki od stilo-

va {to njenu publiku ve} god-inama zabavlja, a muzi~kimkriti~arima donosi glavobolju.Ona je jednostavno svoja usvim tim varijantama i mo`da

zato jedna je od rijetkih kojise mogu pohvaliti da rade“200 na sat”! Ovoga ljeta nijeimala vremena za klasi~anodmor. Sve je, kaè za037plus, podredila radu nanovom muzi~kom projektu..- Mislim da sam jedina ljetosostala bijela! Svi su tamno-

puti, preplanuli, a ja ~itavoljeto gotovo zaklju~ana u

svome miru i ti{ini maksimal-no posve}ena radu na novim

pjesmama. Nakon desetak godina konstantnog aktivnograda kada su u pitanju turne-

je, snimanja, emisije, pa i sni-

manja albuma, ovo mi je bila prva i jedina prava pauza iodmor od svega. Odlu~ili smoda ne radimo cijelo ljeto kakobih se maksimalno odmorila i

fizi~ki i psihi~ki pripremila zarad na novom albumu. Ispo~e-tka nisam apsolutno imalanikakav smjer, nikakve “kos-ture” i ideje, ali radila sam

svakodnevno po nekoliko sati,biljeìla sam sve {to mi je palona pamet, od najbanalnijih donajkomplikovanijih varijanti imelodija i stihova i odjednomdo{la do konkretnog puta koji

me vodio do samog kraja rea-lizacije ovog projekta. Znala sam ta~no {ta ne}u da radim ito mi je bilo bitno!Osim mira i ti{ine u svom

prekrasnom stanu Donna je pravu inspiraciju pronalazilau bajkovitom krajoliku poredUne u prigradskom naseljuGolubi}, poznatoj turisti~kojoazi i bazi raftera sa svih

strana svijeta, ali plovidba jenije zanimala..- Bjeàli smo od gradske vrevena izleti{te Kiro rafting, gdje se

zahvaljuju}i predivnim doma-}inima osje}amo kao kod svoje

ku}e. Dok su ostali uìvali ukupanju ja sam “plovila”

gledaju}i Unu u svom “filmu”.Svi su navikli na prizor - ja uhladovini sa svojim MacBook-

om, slu{alicama na u{ima ine{to komponujem! Tako sam

zavr{ila neke od pjesama. Kada komponujem ne gledamna pjesmu kao na jedinku,nego kao na nastavak niza ve}

snimljenih pjesama. Ovimalbumom moji najve}i hitovi}e dobiti nasljednice, niti jednane podsje}a na neku prethod-nu, ali se savr{eno nadovezuju,poja{njava Donna.Novi album je najavila s dva

singla “Godine” i “Ko si ti, kosam ja”, koji se ve} vrte nainternetu. Reakcije su odli~nei mada se mnogi na estradi~esto pozivaju na brojnost u“klikovima”, za Donnu to nije

jedini meritum popularnostineke numere.- “Klikovi” su odli~ni, madamoja publika nisu isklju~ivooni koji klikaju. Tako|er i moji

najve}i hitovi nemaju nekakve zavidne brojke kada su klikoviu pitanju, a na terenu su idanas ve}i hitovi od nekih kojiimaju milionske preglede.

Moja publika su {iroke naro-dne mase i ako ve} mjerimo

popularnost po nekim “klikovi-ma” onda neka to u mom

slu~aju bude po prodanim kar-tama za koncerte i klubove.. E,ta brojka je ogromna!

Album pod nazivom “Povra-tka nema”, ve} talasa estra-dne vode. Realizirala ga jestandardna ekipa. Mada je naestradi to i dalje “in” nema

dueta.- Dueta nema, ali ima emocijai previ{e! Sigurna sam da }e

svako prona}i “svoju” pjesmu.Sve smo snimali u na{em

studiju “Sani records” u Biha-}u. Dàvid je zaduèn zaaran`mane i produkciju, amiksali smo u studiju “Allma-nah” u Sarajevu kod na{egdruga Dejana Pejakovi}a, gdje

smo snimali pjesme “To mi nijetrebalo”, “Svjedok” i jo{ neke.Sve {to sam radila u Sarajevumi je donijelo sre}u, ali to ne

zna~i da sam praznovjerna,nego jednostavno sve je bilo

puno nekakve posebne pozi-

tivne energije koja te dodatnomotivi{e!Znakoviti naziv “Povratkanema”, malo je zagolicaoma{tu javnosti, a ~ini se dazaista i donosi odre|enuìvotnu prekretnicu..- Pa, mo`da bi to i mogli takonazvati jer sam sigurna da }eta pjesma zape~atiti moje imekao autora na ovim prostori-

ma i ostati u narodu za sva vremena. Veoma je pitka ilagana, popra}ena zvukomtamburice uz koju }e zaplakatimnogi, a poistovjetiti }e se ve} uz prve stihove. [ta god radili

povratka nam nema, bilodobro ili lo{e dalje se i}i mora.

Ideju za pjesmu je dala mojamama Ajka, koja je sasvim

slu~ajno napisala par stihova i pokazala mi ih. Ti stihovi sume odu{evili i potaknuli danapi{em kompletnu pjesmu.Uz novi album obi~no ide inovi image. Donna je imalasre}u da u maniru inostranih

zvijezda potpi{e ugovor saku}om iz susjedne Hrvatskekoja je brend za ekstenzije.Uz to ima profesionalnupodr{ku i kod ku}e..

- Kod mene uvijek ima promje-na. Danas je to barem lako.

Budu}i da sam za{titno lice za BiH firme “Bilid” iz Hrvatskekoja se bavi ekstenzijama zakosu, mojim omiljenim mod-nim dodatkom, lako se moèdogoditi da me danas vidite sakra}om, a sutra sa duòmkosom. Pa ravnom, valovitom,

pramenovima drugih boja i sli~no. Dok ~ekam da mi mojakosa poraste ekstenzijama

kojima su me iz Bilid-a odli~noopremili zadovoljavam svoje

potrebe za dugom kosom koju jednostavno oboàvam, a inajbolje mi stoji. Zapravoosje}am se kompletnom.Neizbje`no se nametnulo ipitanje kad }e sa Dàvidomkona~no dugogodi{nji ìvotkrunisati pred mati~arem. UBiha}u se prijatelji na njihov

ra~un {ale da o~ekuju izne-nadno vjen~anje npr. u Las Vegasu, {to sretni par uvijek iznova zabavlja..- Nikad ne reci - nikad! Istina,mi jo{ uvijek nemamo tog“papira”, ali ova veza je toliko

jaka da je nikakav papir nemoè poja~ati.Popularna Bi{}anka imala jeproblema s hakerima naFacebooku. Fanovima koji

vi{e nisu sigurni koji je odnjenih profila pravi stogaporu~uje.- Savjetujem im da posjete moj

sajt donna-ares.com, jer tu }e

na}i i link za facebook, e-mail,twiter, you tube kanal i svebitno kada je u pitanju inte-rnet i muzika.

Emira GLUMAC

13.10.2011.godine037 extra18

Novi projekt Donne Ares - “Povratka nema”

Ona je jednostavno svoja Album pod nazivom “Povratka nema”, ve} uzburkava estradne vode. Realizirala ga

je standardna ekipa. Mada je na estradi to i dalje “ in” nema dueta.

8/3/2019 037 Plus [broj 86, 13.10.2011]


13.10.2011.godine 037 extra 19

Poruke zvijezda13.10.2011. - 20.10.2011.

Sedmi~ni horoskop Autor: Ljubi{a

MARKOVI]

Ljubav: U ovom periodu imate potrebu za ve}omnje`no{}u i pa`njom. Venera u Vagi poja~ava

strast, ali morate biti svjesni kako nekontrolirana,ona moè izazvati vi{e nevolja nego dobra.Unesite malo vi{e komunikacije u odnos s vol-

jenom osobom pa ne}ete imati nikakvih problema. Bilo bilijepo od vas pripremiti ve~er iznena|enja za voljenu osobu.Posao: Bit }ete prili~no zadovoljni komunikacijom iodnosima koje }ete ostvarivati narednih dana. Instinkt }e vam jako dobro posluìti kao vodi~ u situacijama u kojimaniste sigurni {to biste trebali u~initi. Pripazite samo kako vas bogati dru{tveni ìvot ne bi pretjerano dekoncentriraona poslu sljede}eg dana. Bavite li se javnim poslovima,ovo vam je posebno naklonjen period.Zdravlje: Jedino {to vam moè pokvariti zdravlje je ner- voza. Opustite se!

OVAN - (21.03. - 20.04.)

BIK – (21.04. - 20.05.)Ljubav: Ovaj vikend }e vam biti odli~an kad jeu pitanju dru{tveni status. Bit }ete pozivani nabrojne zabave i druènja, ali zato ona posebnaosoba ba{ ne}e imati pretjerano razumijevanje

za va{a mra~nija raspoloènja ili ispade. Budite spremnipomo}i partneru u bilo kom trenutku pa makar se moraliodre}i ne~ega za sebe. Vratit }e vam se vi{estruko.Posao: Posao }e vam i}i odli~no. Va{i planovi kao danemaju pogre{ke pa sve te~e gatko i bez problema. Ono{to bi vas moglo zabrinjavati je novac. înit }e vam sekao da vas netko navla~i za nos kad su financije u pitanju. Vi radite posao odli~no, sve je kako treba, a nagradanije adekvatna obavljenome! ne{to tu ne valja!Zdravlje: Iscrpljeniji ste i pod ve}im stresom pa je i ve}amogu}nost prehlade.

Ljubav: Va{a zvijezda jo{ uvijek sja sjajnije oddrugih, ali to ne zna~i da ne}ete morati uloìti nima-lo truda kako bi sve bilo u redu. Imate velike planoves ljubavlju, mogu}e ~ak i rasprave o braku, zajed-

ni~kom ìvotu ili potomstvu. Nemojte misliti da zato jer ste vidonijeli odluku o tome, sad i va{ partner mora donijeti istu.Budite strpljivi i sve }e biti u redu. Prirodni {arm kojeg imatemoè vam pomo}i u brojnim situacijama, ali kad su ìvotneodluke, svatko treba donijeti svoju odluku.Posao: @elite napraviti velike poslovne promjene, a pri tome }e vam posebno biti od pomo}i va{a sposobnost pregovaranja i

prilago|avanja svakoj situaciji. Ipak, s obzirom da se va{ vladar Venera trenutno kre}e retrogradno, neki ljudi bi mogli krivo pro-tuma~iti va{e rije~i te ih vam ubrzo natrljati na nos. Nemojte seuplitati duboko u odnose s kolegama jer biste mogli skrenuti ukrivom smjeru.Zdravlje: Odli~no!

VAGA - (23.09. - 22.10.)

Ljubav: Ovaj vikend }e sklad i toplina u va{em odno-su s partnerom biti iznimno nagla{ena. Bit }ete jakozadovoljni pogotovo ako ste do sad imali probleme.Komunikacija }e biti odli~na, ali nemojte zaboravitida za pravi razgovor treba dovoljno vremena i prosto-

ra. Ne moè se sve dogoditi kad i kako vi èlite. Ne iskori{tava- jte partnera!Posao: Poslovni prohtjevi bit }e poja~ani. Merkur, va{ vladar,

donosi vam mogu}nost razvrstavanja poslovnih i financijskihobveza. Dobro otvorite o~i jer ako dobro odigrate karte ovo bi semogla pokazati kao uspje{na poslovna godina za vas op}enito.Pripazite na mladi Mjesecu u Ovnu kako ne bi nestrpljivo{}upokvarili sve dobro {to ste pripremili.Zdravlje: Osje}at }ete se dobro, ali nemojte zaboraviti naodmor.

Jesen je napokon na vratima ipravo je vrijeme da se podsjetimokomada koje morate imati ovesezone. Eklekti~ni modni trendovi

nude za svakoga pone{to, a zapeticu iz stila morate odje}u znatinositi neoptere}eno i nikako nesmijete izgledati kao da robujetetrendovima.Za one koji vole damski {tih, idealne su ~etrdesete,plisirano, visoki struk i damske rukavice. Duga ravnasuknja do ispod koljena apsolutno je nu`na. Uz njuodli~no ide vesta od {ifona.

@elite li ne{to otka~enije, inspiraciju moète potraìti iu {ezdesetima, vestama i haljinama koje laskajusvakoj figuri. Ovaj stil oboàva i Miuccia Prada te iznjeg crpi inspiraciju za mnoge kolekcije. Na suknjukombinirajte vestu i sve upotpunite cipelama u stilu

{ezdesetih.Za leèran look, zavirite u ormarsvog de~ka i ukradite malo nje-gove leèrnosti te odjenite trape-rice i sako.Ove jeseni ne}ete pogrije{iti ni sta~kicama. Ima ih na sakoima,cipelama, ~ak i na hla~ama. Ako

volite otka~eno, ovo je pravi trendza vas. Ako èlite samo dio ta~ka-stog, stavite {al s tim motivom.

Ta~kasti uzorak moète na}i na komadima iz 40-ih, 60-ih i 70-ih.

DJEVICA - (22.08. - 22.09.)Ljubav: @elite li povratak stare ljubavi morat}ete spustiti {titove koje ste podigli ume|uvremenu. Prisutnost Marsa u Lavu idalje vam daje karizmu kojoj je te{ko odoljeti

tako da ne biste trebali imati nikakvih problema utrenutnim vezama ili s osvajanjem osobe koju èlite.Samo naprijed!Posao: Imate li trenutnih problema s novcem ili

poslovima nemojte o~ajavati to je zbilja samo privre-meno i rije{it }e se samo od sebe. Odgode uzrokujeMerkur va{ planet novca koji je trenutno previ{ezauzet nekim poslovima "u sjeni" pa se rezultati kojebiste vi htjeli ne mogu vidjeti. To }e potrajati jo{ neko vrijeme pa se naoruàjte strpljenjem. Va{a sposob-nost rje{avanja problema bit }e na visokoj razini panemate razloga za zabrinutost.Zdravlje: Dodatna fizi~ka aktivnost bit }e vam vrlokorisna!

JARAC - (21.12. - 19.01.)Ljubav: Sunce u Vagi natjerat }e vas naodre|ene promjene u vezi u kojoj senalazite. To se pogotovo odnosi na vezekoje su na odre|enom raskr{}u i vrijeme je

odluke "naprijed ili gotovo". Imate li prijatelja za kojeg biste radije da je bliì ili obrnuto, vezu koja se pretvo-rila u prijateljstvo? Prije svega morate dobro razmis-liti {to vi to~no èlite od toga.

Posao: Sunce u Vagi donosi vam i dobar poslovniperiod u kojem }e se po~eti ispla}ivati va{a ulaganja. Utjecaj kojeg imate na kolege ili nadre|ene bit }epoja~an pa }ete dobiti neki bonus na kojeg nistera~unali. Budete li dobro organizirani, zadivit }ete sveoko sebe u tolikoj mjeri da }e vam se otvoriti prilikakoju ne trebate propustiti.Zdravlje: Iako radite pod stresom, on ne}e imati ve}iutjecaj na vas. Ipak, nemojte zaboraviti na odmor.

Ljubav: Ovih dana ste vrlo ozbiljni kad su upitanju ljubavni odnosi i va{ stav o njima. Ipak,nemojte zbog toga ~initi neke nagle odluke ipoteze. îni se kako bi vam najve}i neprijatelj

mogla biti va{a neumjerenost i elja. Mogu}a je prilika koja}e vam odgovoriti na mnoga pitanja koja trenutno imate.Posao: Bit }ete prili~no inspirirani za svoj posao, pogotovo ako se bavite umjetno{}u. Bit }ete odli~no informiranipa se ~ini kako biste se mogli na}i u pravo vrijeme napravom mjestu te pobrati lovorike za neki posao. Pazitesamo kako vam tempo ne bi previ{e opao jer bi to nekiljudi mogli krivo protuma~iti.Zdravlje: Mogu} zamor i pad imuniteta.

BLIZANCI - (21.05. - 20.06.)

Ljubav: Bit }ete vrlo poèljni svima oko sebe.Va{a sanjivost i ma{ta bit }e dodatnopoja~ana boravkom Venere u Vagi te njenim

povoljnom odnosu spram Sunca. Nitko vam ne}e mo}iodoljeti, ali to ne zna~i da }ete mo}i maltretirati ljudesvojim raspoloènjima. Budite umjereni koliko moètei otvoreni prema drugima. neki stari problemi bi mogliiza}i na povr{inu.Posao: Financijski ne biste trebali imati problema jer

}ete jako dobro sura|ivati sa svima pa ako i do|e donekog problema bit }e lako rije{en. Samo se potruditebiti {to bolje informirani o svim poslovnim doga|anjimakako biste financije koje imate mogli rasporediti na pravina~in. Budete li uporni, imat }ete veliki uspjeh.Zdravlje: Trebate dodatnog odmora i opu{tanja.

RIBE - (19.02. - 20.03.)

Ljubav: Venerin boravak u Vagi ukazuje na va`nost va{e sudbine i puta kojim stekrenuli. Morat }ete se pozabaviti vlastitimìvotom prije svega. îni se kako }ete neke

morati odbiti pa makar bili i grubi prema njima. Vrloste {armantni pa biste mogli pasti u napast i prevar-iti partnera. Razmislite dobro prije nego to u~inite!Posao: Jedno poslovno iznena|enje pretvorit }e se u

va{ veliki uspjeh. Samopouzdanje }e vam jakonarasti pa }ete odjednom biti sposobniji obaviti tolikotoga u jednom da }ete iznenaditi i sami sebe.Situacija koja vam se ispo~etka ~inila kao gubitni~kapretvorit }e se u pobjedni~ku kombinaciju jednimmalim potezom.Zdravlje: Bit }ete odli~no!

[KORPIJA - (23.10. - 22.11.)

Ljubav: Zanimljivo razdoblje pod utjecajemVenere i mladog Mjeseca u Ovnu. Porodica }ese oslanjati puno vi{e na vas nego ina~e. Neko

koga smatrate prijateljem poku{at }e oja~ati va{e emocije u smjeru ljubavnog odnosa. Veza za koju ste mislili dase gasi mogla bi se iznenada sama od sebe oporaviti i zas- jati energijom koju niste dugo vidjeli. Zanimljivo, nema {to!Posao: Iako ste borbene naravi, narednih dana bit }e vam te{ko uspostaviti pravu komunikaciju s ljudima naposlu. Imat }ete odli~ne ideje i zamisli, ali nitko vasne}e ba{ razumjeti. Va{a organiziranost pomo}i }e vamsve zadatke obaviti na vrijeme pa se ne morate bojatiovih manjih prepreka.Zdravlje: Pripazite na sebe, ali ne bi trebalo biti nikakvihproblema.

RAK - (21.06. - 20.07.)

Ljubav: S obzirom da je va{ vladar Sunce uVagi, morat }ete se potruditi oko komunikacijeèlite li svoju vezu dovesti na pravo mjesto.Iako ne volite kad vi niste u centru pa`nje, ~ini

se kako }ete se ipak vi morati malo vi{e potruditi oko svog partnera. Pokaète li razumijevanje za partnera dobit }etenazad vi{e nego ste uloìli.Posao: Pozitivno raspoloènje i razmi{ljanje bit }e poticaj va{oj velikoj mentalnoj energiji. Usmjerite se na kreativno

i bit }ete vrlo uspje{ni. Organizacija }e vam biti na visokojrazini pa }ete obaviti puno posla i zadiviti svojenadre|ene. Sura|ujete li s inozemstvom moète o~ekivati velik uspjeh. Protivnicima se hrabro nasmije{ite u facu,ne mogu vam ni{ta dok god dajete sve od sebe.Zdravlje: Energija }e biti porastu pa tako i va{e zdravlje.

LAV - (21.07. - 21.08.)

Ljubav: Imate li planove s odre|enim prijateljem kojeg biste radije vidjeli u ulozi svog partnera budite nje`ni, suzdràni i idite

polako jer }ete ga u protivnom samo otjerati. I samiznate koliko ste ponekad nagli! Ako ste u vezi nared-nih dana bit }e vam lijepo i pomalo dosadno, alinemojte o~ajavati jer vam malo smirenja i treba!Posao: Vidite li ne{to za {to mislite kao morate imatinemojte odmah sko~iti i zgrabiti kao da je posljednje{to }ete vidjeti na svijetu! Razmislite dobro o svakomsvom potezu i tro{ku jer iako ste radili vrijedno i zaradilito ne zna~i da sad moète ìvjeti na lovorikama i samotro{iti {to ste do sad stvorili. Pazite kako ne biste zagri-zli ve}i komad nego {to moète odraditi.Zdravlje: Stabilno i bez nekih promjena.

STRIJELAC - (23.11. - 21.12.)

VODOLIJA - (20.01. - 18.02.)

U ~emu }ete izgledati{ik ove jeseni?

8/3/2019 037 Plus [broj 86, 13.10.2011]


13.10.2011.godinemali oglasi20

Iznajmljujem stan za studentice sa centralnim grijanjem... Telefon: 221-160.... Izdajem garsonjeru na Ozimicama I. Cijena 150 KM. Informacije: 061/967-951 Iznajmuljem jednosoban stan za studente s centralnim grijanjem i posebnim ulazom.

Telefon: 061/068-588.

Izdajem jednokrevetne i dvokrevetne sobe za studente s vlastitim WC-om;telefon: 061/239-170. Izdajem dvosoban stan; novogradnja; centralno i svi drugi sadràji. Izdajem i sobe za studente;

super povoljno; telefon: 061/465-584. Izdajem stan za tri studenta; poseban ulaz; cijena povoljna; GSM: 061/603-694. Iznajmljujem stan za studentice; centralno grijanje; telefon: 221-160. Izdajem stanove za srednjo{kolce i studente s centralnim grijanje i kablovskom u blizini

autobusne stanice; cijena 150 KM; GSM: 061/699-476 Iznajmljujem stan u Ul. Biha}kih branilaca 7, potpuno opremljen, primjeran za porodicu ili

studente; GSM: 061/982-842 Izdajem stan za studente s centralnim grijanjem u uèm centru grada Biha}a;

telefon: 061/394-323. Iznajmljujem poslovni prostor od 30 metara kvadratnih, Ulica Biha}kih branilaca 26

(u blizini autobusne stanice); GSM: 061/167-541. Izdajem stan za studentice; GSM: 062/518-347. Izdajem namje{tenu ku}u, novogradnja; telefoni: 062/595-730 i 061/772-436.

Prodajem drvenu stolariju s griljama "mediteran"; {est dvokrilnih prozora, dvoja balkonskadvokrilna i jedna jednokrilna vrata; cijena po dogovoru; telefon: 061/270-784.

Prodajem devastiranu ku}u s velikom ba{tom i dvori{tem u Rip~u, te njivu. Telefon: 052/216-373. Prodajem gume, dva seta: 165/70 R14 i 155/70 R13; telefon: 061/443-083. Veoma povoljno prodajem SONY PSP 3004-PB Piano black, posljednja serija.

Telefon 062/500-805. Prodajem VW Golf 2; benzin; godi{te 1991.; pre{ao 180.000 kilometara,; registrovan do juna

2012. godine; telefon: 063/001-383. Prodajem VW Golf 2; godi{te 1991.; benzin; radio-cd; mp3; aluminijske felge s ljetnim guma-

ma; komplet zimskih guma; daljinsko zaklju~avanje ; cijena 3.500 KM; telefon: 063/001-383. Prodajem Fiat Punto, TD dizel, godina proizvodnje 2003., City servo, bord comp, clima, ABS,

veliki servis ura|en, registrovan do 01.12.2011. Pre{ao 139.000 km... Cijena 5.500 KM. Telefon: 061/486-702. U Rip~u prodajem devastiranu ku}u na placu 737 metara kvadratnih i njivu veli~ine 1725

metara kvadratnih... Telefon: 052/216-373. POVOLJNO: Prodajem PVC vrata - mahagonij, dimenzije 103x210 mm. Informacije na

GSM: 061/526-476.

Prodajem gra|evinsku parcelu u Cazinu uz magistralni put; 1.500 metara kvadratnik; vlasni{tvo 1/1; posjedujem sve dozvole i komunalne priklju~ke; telefon: 061/138-759. Prodajem trosoban stan, Ozimice I; cijena po dogovoru; telefon: 062/518-347. Prodajem stan u centru Biha}a 70 m2, pogodan za poslovni prostor-prizemlje.

GSM: 063/384-623. Prodajem neraspakovano {vicarsko te{ko posu|e za kuhanje na pari; telefoni: 061/982-977 i

(037) 312-298. Prodajem zemlju u malom Zalo ju, uz glavni put; telefon: 066/897-827. Prodajem pe} TA 3 za 70 KM i dje~ija kolica s punom opremo za 50 KM;

telefon: (037) 222-709. Prodajem p~ele u ko{nicama A@ i 1 LR; aluminijske kante od 50 kg meda i p~elarsku literatu-

ru; telefoni: 061/982-977 i (037) 312-982. Prodajem ili mijenjam stan 36 metara kvadratnih za isti samo za centar, Harmani I i Ozimice I;

telefon: 061/074-660 Laguna Grandt Tour 1.9 dCi, model 2007; najbogatija dodatna oprema Renoa; tek uvezena,

registrovana, extra dominantna; telefon: 062/524-968. Prodajem frezu; aparat za varenje plastike; mje{alicu za ljepilo i zvu~nike za auto;

GSM: 061/600-367.

Prodajem devastiranu ku}u na oku}nici od 1.050 metara kvadratnih; dokumetacija uredna;Atraktivna lokacija s desne strane puta Ripa~ - Lohovo; GSM: 061/414-542. Laguna Grandt Tour, tek uvezena; registrovana, model 2007 1.9 dCi; telefon: 062/524-968. Prodajem manju ku}u s oku}nicom u Ul. Umihane uvidine br. 40 u blizini Gimnazije,

Ekonomske i Medicinake {kole {kole. Telefon: 062/753-808.

Prodajem: kon~ane zavjese sa{ivene u dva dijela; jorgan za bra~ni krevet, 2x2 metra; dvazidna ogledala; plave zavjese 2,60x7,50 metara; telefon: 062/710-274.

Prodajem ku}u s tri etaè, iz MUP-a; 10x8 metara; 600 kvadrata oku}nice; centralno grijanje;namje{tena; naseljena studentima; telefoni: 070/227-250 i 062/394-996.

Prodajem ve{ ma{inu WFS 861, 3,5kg, 800 obrtaja i uljni radijator. Bez ogrebotine, sa gara-ncijom. Hitno! Telefon: 066/606-665.

Prodajem ku}u u Gati pored glavne ceste (kod Bushela); s poslovnim prostorom, pogodno zatrgovinu gra|evinskim materijalom; telefoni: 070/227-250, 062/394-996, 061/137-556.

Prodajem useljivu ku}u 10x9 m s oku}nicom u Velikom Zalo`ju; GSM: 063/222-115. Prodajem stan od 33 metra kvadratna u centru Biha}a; telefon: 061/806-407.

Prodajem motor za gara`na vrata s daljinskim, marke "Einhell", nov, jo{ zapakovan, cijena 200KM; pa{e za sva standardna vrata; telefoni: 070/227-250 i 062/394-996. Prodajem drvene prozore, jedan nov veli~ine 175x130 cm i jedan polovan veli~ine 180x120

cm; telefoni: 037/319-388 i 061/784-952. Prodajem TV "Samsung"; ekran 52 cm; ispravan; cijena 100 KM; GSM: 065/769-242. Prodajem ili iznajmljujem poslovni prostor u centru Biha}a; 70 metara kvadratnih; telefoni:

061/394-494 i 061/604-024. POVOLJNO: Prodajem ku}u u strogom centru Cazina i trosoban komforan stan

Ozimicama I u Biha}u: telefon: 061/809-972 i 037/226-461. BIHA] - Prodajem nov stan 86 m 2; GSM: 061/787-122. Prodajem malo kori{teni kolor TV sa sobnom elektronskom antenom; uvoz iz Njema~ke; cije-

na 100 KM; kupcu poklanjam elektri~ni sat s budilnikom; telefon: 065/769-242. Prodajem zemlji{te u Lohovu, povr{ine 3.800 metra kvadratnih, uz glavnu cestu; papiri

uredni 1/1; cijena 12.000 KM; telefoni: 099/682-27-66 ili 00385/99-682-2766. Prodajem stan od 64 m2 u centru Biha}a; GSM: 061/783-030. Prodajem harmoniku i mu{ki bicikl 28-icu GSM: 062/142-767. Povoljno prodajem malokalibarsku pu{ku 5,6 mm; telefon: 062/142-767. Prodajem ku}u u Jablanskoj ulici, blizu hotela “RIO mare”; GSM: 061/591-398.

LOHOVO - Parcelu od cca 500 metara kvadratnih prodajem ili mijenjam za vozilo;telefon: 062/524-968. Prodajem putni~ki Renalult KANGO; 2006. godi{te; 12-16 V; benzin - plin, klima,

dalji-nski; benzin-plin (100 kilometara za 6 maraka); telefon: 062/ 524-968. Prodajem Ford-fiestu, 1,6 dizel; 40 KW; “stara tipa” u voznom stanju, povoljno;

GSM: 065/769-242. Prodajem ku}u s oku}nicom od 1.130 metara kvadratnih (lokacija èljezni~ka stanica);

GSM: 061/074-653. Prodajem devastiranu ku}u na placu od 737 metra kvadratna i dva dunuma njive u

Rip~u kod Biha}a; telefon: 052/ 216-373. Prodajem pe} za centralno grijanje 061/752-059. Povoljno prodajem useljivu ku}u u Rip~u (Zabare) telefon: 061/418-781. Prodajem u Pritoci ku}u 90 metara kvadratnih, novogradnja na placu od 2.000 metara

kvadratnih s izlazom na Unu; telefon: 061/809-854. Prodajem plac za ku}u povr{ine 552 metra kvadratna u Malom Lugu, Biha}: cijena po

dogovoru; telefon: 062/172-132. Prodajem stan na Ozimicama I, prvi sprat, 80 m2; moè i zamjena za manji uz doplatu.

GSM: 066/647-989. Prodajem ku}u u strogom centru Cazina i trosoban komforan stan Ozimicama I u Biha}u:

telefon: 061/809-972 i 037/226-461. Prodajem nerenoviran dvosoban stan 53 m2, Ozimice I, IV sprat. GSM: 061/965-408. Prodajem placeve za gradnju na Ceravcima i ku}u. Telefon: 061/877-938. Prodajem spava}u sobu, televizor “Philips”, komodu za TV i plinski {poret. Cijena po

dogovoru; telefon: 062/710-274.

JP “RADIO TELEVIZIJA BIHA]” d.o.o. Biha}

Tekst oglasa:.....................................

......................................................

......................................................

......................................................

......................................................

Krupska bb, 77000 Biha} Telefon: 037/226-688

Fax: 037/226-866

KUPON ZA MALE OGLASE

Kupon za besplatne maleoglase po{aljite po{tom ilidostavite li~no na adresu:

Marketing slu`baRTV Biha}

Krupska bb,77000 Biha}

Oglasi do 15 rije~i!

mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi

PRODAJA

IZNAJMLJUJEMBOSNA I HERCEGOVINAFEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINEUNSKO - SANSKI KANTONOP]INA BIHA]OP]INSKI NAÊLNIK

Slu`ba za dru{tvene djelatnosti i mlade

Broj: 09/2-05-2959/11Biha}, 11.10.2011.godine

Na osnovu ~lana 38. ta~ka 6. i ~lana 120. Statuta Op}ineBiha}-pre~i{}eni tekst (“Sl.glasnik op}ine Biha}”, br.02/11),Op}inski na~elnik op}ine Biha} objavljuje:

PONI[TENJE JAVNOG OGLASA

Poni{tava se Javni oglas za izbor i imenovanje na pozicijupredsjednika upravnog odbora JU “Kulturni centar” Biha} broj 09/2-

05-2959/11 od 22.04.2011.godine objavljen u sedmi~nom listu“37plus” i u Slu`benim novinama F BiH dana 05.05.2011.godine.

Op}inski na~elnik mr.sci. Albin Musli}

8/3/2019 037 Plus [broj 86, 13.10.2011]


sport 2113.10.2011.godine

Kugla{ki klub Biha} ni nakon trikola Prve lige Federacije BiHnema poraza. Odli~na forma jerazlog za optimizam i vjeru uispunjenje kona~nog cilja, ulaskau Premijer ligu. Maksimalanu~inak na startu prvenstva. Tripobjede, zadnja u nizu protiv

Vogo{}e 5:3.

“Upisali smo va`nu pobjedu, protivdirektnog konkurenta u borbi zaulazak u elitni rang. Iako nismo bili

na optimalnom nivou, na{a kvalite-ta je i ovaj put do{la do izraàja.êstitam Husarevi}u, A|emovi}u,

Nuspahi}u i Huremovi}u, koji sunajzaslu`niji za trijumf. Ni u~inak

ostalih, naravno nije zanemariv”,rekao nam je trener MirsadMujanovi}.Nepobjedivi biha}ki kugla{i nekriju premijerliga{ke ambicije.Pro{le sezone su pred krajposustali, u ovoj ele kartu za elit-ni razred bosanskohercegova~kogkuglanja. “U pro{loj sezoni smo

imali peh, budu}i da nam se pok- varila kuglana. Skoro u svim utak-micama smo bili gosti, jer smo na{e

me~eve igrali na Plitvicama. To jenaravno uticalo na kona~ni rasplet,no ove godine idemo do kraja”,dodao je Mujanovi}.Samouvjereni i svjesni vlastite

kvalitete, Bi{}ani ~ekaju noveliga{ke izazove. Biha}ki strateg jeuvjeren i u pobjedu protiv Zrinjskog u narednom kolu.“Pro{le smo godine pobijedili uMostaru. Siguran sam da smomnogo kvalitetnija mom~ad, takoda ni ne razmi{ljamo o igriZrinjskog, ve} se moramo koncen-trisati na {to bolju na{u izvedbu”.Eventualni plasman u Premijerligu zahtijeva moderniju kuglanu.

Ambiciozna sportska druìna, za

sada vrijedno radi u skromnojbiha}koj kuglani, koja je u poznimgodinama. Uvjereni su da }erezultatskim pomakom, preseliti iu svoj novi dom.

Pro{log vikenda igrano je tre}e kolo Prve ligeFederacije BiH za rukometa{ice. @enski rukometni klubBiha} je slavio pobjedu u duelu s Bosnom iz Visokogrezultato 32:23. Pobjeda je mogla biti izraèna i

ozbiljnijom rezultatskom razlikom, ali je strategJasenko Hegi} pruìo priliku svim igra~icama iisprobao neke nove takti~ke varijante.Biha}ki tim je predvodila najbolja igra~ica AzraBa{anovi} s 12 pogodaka, a odli~no su je pratileIbradì} s osam i Pehlivanovi}, koja je pet puta pogodi-la protivni~ku mreù. Demonstrirana je ogromna razli-ka u kvaliteti, pa su igra~ice iz Visokog tek u po~etnimminutama uspijevala odràti rezultatsku ravnoteù.Ovo je Bi{}ankama prva ovosezonska pobjeda. Uprvom kolu su bile slobodne, dok su na gostovanju uHadì}ima poraène s 32:28. Izuzetan otpor favorituza plasman u Premijer ligu, pokazuje ozbiljnost i prim-

jetan napredak biha}ke mom~adi. Trener Hegi} ovesezone prièljkuje plasman me|u prvih pet timova, a

ve} idu}e sezone ovaj igra~ki kadar bi se mogao nositis premijerliga{kim ambicijama.

Cazinska Krajina je tako|er bila uspje{na. Cazinjankesu pobijedile HRK Kosa~a u Mostaru. Krajnji rezultatglasio je 20:38. Vaàn gostuju}i trijum obezbije|en jekvalitetnom odbranom i velikim brojem kontra napa-da. Najvi{e pogodaka upisale su Melina Majdanac (8),dok su Amra [abi} i Emina Kli~i} po sedam putapoga|ale protivni~ku mreù.

Kugla{i niù pobjede

Rukometni vikend iza nas

Bi{}anke boljeod Viso~anki Biha}ki tim je predvodila najbolja igra~ica Azra Ba{anovi} s 12 pogodaka, a odli~no su je pratile Ibradì} s osam i Pehlivanovi}, koja je pet puta pogodila protivni~ku mreù

Biha}ki teniseri u vikendu iza nas okon~ali su drugo

izdanje Lige op}ine Biha}. Kao i pro{le godine, najbolji jebio Luka Leji}. On je u finalu pobijedio favorita ovogo-di{njeg natjecanja Sanjina Islamovi}a s 2:0 u setovima.Paralelno je igran i turnir uparovima. Najbolji su biliSanjin Islamovi} i IgorDrlja~a. U finalu su pobi-

jedili {ampiona Leji}a iZenona Huski}a. Ina~e,liga{ko takmi~enje ovegodine je igralo 36 tenis-era. Dvanaest najboljih senadmetalo u Prvoj ligi,dok su oni skloniji rekreativnom tenisu igrali u drugoli-ga{kom takmi~enju.Teniski klub Una-gem jo{ jednom je zasluìo svepohvale za organizaciju. Ovim je okon~ana takmi~a-

rska sezona, u kojoj su Bi{}ani mogli pratiti nekolikorespektabilnih me|unarodnih turnira na terenimaSportsko - rekreacionog centra Stens. Ljubitelji “bije-log” sporta u gradu na Uni idu na odmor, a ~im vre-menske prilike dopuste reketi }e ponovo biti u rukama.

Zavr{ena teniska liga op}ine Biha}

Pobjednik Luka Leji}

@enski odbojka{ki klub Biha} -Preminger je u drugom koluPremijer lige Bosne i Hercegovineporaèn od Radnika u Bijeljini.

Viceprvak Bosne i Hercegovine jeslavio u relativnom izjedna~enomduelu rezultatom 3:1.Odlu~uju}i faktor u utakmici dru-gog prvenstvenog kola bilo jeiskustvo odbojka{ica iz Bijeljine,{to je naro~ito vidljivo bilo uodlu~uju}im momentima utak-

mice. Radnik se do sada pokazao

kao jedan od najneugodnijih pre-mijerliga{kih protivnika.Podsjetnik da su upravo odbojka-{ice iz Bijeljine, pro{le sezonezaustavile Biha} - Preminger u~etvrtfinalu play - offa.Bi{}anke s polovi~nim u~inkom~ekaju duel tre}eg kola, protiv Hercegovca u sportskoj dvoraniLuke. Ekipa Hercegovca je s dvaporaza na za~elju tabele, pa timZlatana Ibuki}a ovaj me~ ~eka s

ulogom favorita.

Premijer liga BiH u odbojci

Radnik se do sadapokazao kao jedan odnajneugodnijih premi-

jerliga{kih protivnika.Podsjetnik da su upra-

vo odbojka{ice izBijeljine, pro{le sezonezaustavile Biha} -Preminger u ~etvrtfi-

nalu play - offa.

Na{e odbojka{ice poraène

Cilj Premijer liga Nepobjedivi biha}kikugla{i ne kriju premijerliga{ke ambicije.Pro{le sezone su predkraj posustali, u ovoj

èle kartu za elitnirazred bosanskoherce-gova~kog kuglanja.

Paralelno je igran i turnir u parovima. Najboljisu bili Sanjin Islamovi} i Igor Drlja~a. U finalu supobijedili {ampiona Leji}a i Zenona Huski}a.

Polufinale:Luka Leji} - Igor Drlja~a6:1, 6:2Sanjin Islamovi} -Zenon Huski}6:2,4:6, 2:3 predajaFinale:Luka Leji} - SanjinIslamovi} 6:4, 7:5.

8/3/2019 037 Plus [broj 86, 13.10.2011]


13.10.2011.godinesport22

Izabranici Muhameda Be-rberovi}a su sigurnom pobje-dom 4:1 protiv Omladinca izMionice, preuzeli vrh tabele.Krajina je tako nanizala petutakmica bez poraza i najavilaborbu za Premijer ligu. U ovuutrku Cazinjani }e i u ne{todruga~ijem ambijentu. Na trib-ini gradskog stadiona u Cazinu

je postavljeno 2000 stolica, pa}e navija~i ugodnije pratiti ve}kraji{ki derbi izme|u Krajine iJedinstva u 11. kolu.Udarna “igla” Admir Mirvi}, jo{

jednom je bio neuhvatljiv pro-

tivni~kim defanzivcima. S novadva pogotka, pomaknuo seka vrhu ljestvice najboljihgolgetera. U listu strijelacaupisali su se jo{ Reki} iDizdari}. Ni gosti nisu bilibezopasni. Osim postignu-tog pogotka, proma{ili su iudarac s bijele ta~ke.Jedinstvu i ne ide takodobro. “Crveno-bijeli” su ses jo{ jednom s gostovanja

vratili pognutih glava. U vikendu iza nas nadigrao ih je i rezultatski nadvisioFamos SA[K Napredak.Kona~ni rezultat 3:1, je

dokaz da su Sarajlije kon-trolirale sve statisti~ke para-

metre i da su zasluèno stiglido punog bodovnog plijena.Doma}i su ve} nakon dvijeminute bili u rezultatskojprednosti. Keranovi}a je nad-mudrio Salkovi}, ba{ kao iMahovi} u 34. minutu. U dru-gom dijelu utakmice hrabrijaprezentacija biha}kemom~adi, koja je rezultiralapogotkom Milo{a Galina u70. minutu. Ipak, pitanje

pobjednika je rije{io Fazlagi},pet minuta prije isteka regu-

larnog vremena.Strateg Senad Smaji} jo{ uvijek nije prona{ao idealnu jedana-estorku, mada i nema zavidanzadatak. Skroman igra~kikadar, problemi s povredama ikartonima, te uobi~ajeno ten-deciozno su|enje za sada nedopu{taju primjetniju pobje-donosnu seriju. Najve}a slabost

je i dalje igra u defanzivi.Nakon nekoliko upe~atljivihpredstava na startu prvenstva,Jedinstvo poku{ava nadvladatiigra~ku i rezultatsku krizu.Novi {ef struke Kraji{nika

Denis Sadikovi} je donio pozi-tivne promjene. Pomak natabeli ve} je osiguran pobje-dom protiv Branitelja 3:0. Uposljednjih nekoliko utakmicaprimjetan je napredak u igritima iz Velike Kladu{e.Naro~ito je unaprije|ena igraodbrambene linije, a i napa-da~i su podesili “ni{anskesprave”.U narednom kolu Jedinstvopodno bori}a igra s âpljinom.Krajina gostuje kod Bratstva,dok }e prvoliga{ iz VelikeKladu{e put Sarajeva, gdje }eigrati protiv Famos SA[K-a.

Valjda }e imati vi{e sre}e, negoJedinstvo pro{log vikenda.

Prva liga Federacije BiH u nogometu

Krajini vrh tabele Jedinstvu i ne ide tako dobro. “Crveno -bijeli” su se s jo{ jednom s gostovanja vratili pognutih glava. U vikendu iza nasnadigrao ih je i rezultatski nadvisio FamosSA[K Napredak.

Drugoliga{i su iza sebeostavili izuzetno efikasno {estokolo. U {est odigranih utakmi-ca postignuta su 23 pogotka, stim da je utakmica izme|uBratstva i Jajca prekinuta u 85.minutu pri vodstvu doma}emom~adi 4:3. Gosti su osvojili

~ak deset bodova, {to je maksi-malni dosada{nji u~inak.Lider Podgrme~ je i dalje bezporaza. Pro{log vikenda Sanja-ni su s 2:1 bili bolji od Viteza uBuìmu. U derbiju kola Sloga iMladost Polje su remizirali uBosanskoj Otoci. Utakmica jezavr{ena rezultatom 3:3. No-gometni zaljubljenici u Bosa-nskoj Otoci su uìvali u intere-santnom me~u, punom rezu-ltatskih preokreta.Tako je Sloga izgubila prveovosezonske bodove nadoma}em terenu. Una iz Kulen

Vakufa je upisala i drugi uza-

stopni poraz. Vla{i} je iskoristioprednost doma}eg terena i tri-

jumfovao sa uvjerljivih 4:0.Dominaciju gostuju}ih timovau ovom kolu potvrdio je i

Maestral, pobjedom u Klju~u1:0.Nemile scene nisu karakter-isti~ne samo na ovda{njim pre-mijerliga{kim terenima. Glavniarbitar je morao prekinutiutakmicu u Bosanskoj Krupi,zbog nekorektnog pona{anja

aktera. Podgrme~ se sadaosamostalio na vrhu tabele sa16 bodova. Sloga je remijemna doma}em terenu izgubilakorak s liderom.

Prethodnog vikenda igra-no je sedam utakmica petogkola Malonogometne ligeop}ine Biha}. Favoriti su bez

ve}ih problema apsolvirali

svoje izazove. Boca Yuniorsisu ostvarili najuvjerljivijupobjedu. Oni su s 13:1 bili

bolji od Malonogometnogkluba Kaiser. Mini Dnevnik jeu neizvjesnom me~u nadi-grao MNK Internacionale.Kona~ni rezultat 3:2.

Pobjede su zabiljeìli Malo-nogometni klub Beton, kao iPro{i}i. Utakmica izme|uDje~aka sa Une i Kendi} pro-meta registrirana je slu`be-

nim rezultatom 3:0 u korist“unskih dje~aka”. Ina~e, u{est odigranih utakmica, ne

ra~unaju}i spomenuti slu-`beni rezultat, postignuto je35 golova, {to je dokaz da suljubitelji malog nogometauìvali.

Tabela:1. Krajina 9 5 3 1 11:5 182. âpljina 9 5 2 2 14:8 173. Rudar 9 5 2 2 12:9 174. Gradina 9 5 0 4 18:16 155. Gora`de 9 5 0 4 15:17 156. Famos SA[K 9 4 2 3 13:11 147. Branitelj 9 4 2 3 10:11 148. Bratstvo 9 4 1 4 15:10 139. Budu}nost 9 4 1 4 9:10 13

10. Omladinac 9 4 1 4 11:17 1311. Ora{je 9 4 0 5 12:12 1212. Jedinstvo 9 3 2 4 15:16 1113. Kraji{nik 9 3 1 5 10:10 1014. Vitez 9 2 3 4 11:11 9

15. Iskra 9 2 3 4 10:13 916. Unis 9 1 1 7 6:16 4

Rezultati 9. kola:Famos SA[K - Jedinstvo 3:1Ora{je - Bratstvo 2:1Gradina - Unis 4:2Kraji{nik - Branitelj 3:0Krajina - Omladinac 4:1Vitez - Iskra 3:1Gora`de - Rudar 3:0Budu}nost - apljina 0:0

Parovi 10. kola:Jedinstvo - âpljinaFamos SA[K - Kraji{nikKrajina - BratstvoUnis - Budu}nostRudar - VitezIskra - Gradina

Omladinac - Gora`deBranitelj - Ora{je

Druga liga Federacije BiH

Efikasno {esto kolo

Rezultati 6. kola:Mladost D.S. - FK Vitez 0:2,Vitez Buìm - Podgrme~ 1:2,Vla{i} - Una 4:0,

Klju~ - Maestral 0:1,Sloga - Mladost Polje 3:3,Bratstvo - Jajce,prekid u 85. minuti kod

vodstva doma}inarezultatom 4:3.Parovi 7. kola:Maestral - Mladost D.S.,

Jajce - Vitez Buìm,Mladost Polje - Bratstvo,FK Vitez - Sloga,Una - Klju~,Podgrme~ - Vla{i}.

Malonogometna liga op}ine Biha}

Favoriti uvjerljivi

MNK Beton / BISCANI.NET - PVC Dàja & Caffe bar Blic 4:3Mladost KT Bu im - mojUSK.ba 2:1Dje~aci sa Une - Kendi} Promet & Caffe bar 5 3:0 (sl.rez.)Boca Juniors - MNK KAISER 13:1MNK Internacionale - MNK Mini Dnevnik 2:3MNK Pro{i}i - Bezobrazni Karcinom~i} 2:1âvkunovi} Biha} - Bistro Biha} 2:1

8/3/2019 037 Plus [broj 86, 13.10.2011]


sport 2313.10.2011.godine

Vi{e od dvije hiljade osvojenih medalja svrstavaju Judoklub Una me|u najuspje{nijebosanskohercegova~ke klubo-

ve. Brojni dràvni prvaci i na-cionalni reprezentativci una-zad trideset godina vje`baju nabiha}kim strunja~ama.“Iza nas su zaista impozantnirezultati. Imamo 77 dràvnih

prvaka, 12 medalja s prvenstava

Balkana, ~ak 15 na{ih ~lanova je nastupalo za reprezentaciju Bosne i Hercegovine... Tako|er una{em Klubu su i dva velemajs-tora dùda, ~ime se mogu

pohvaliti tek rijetki klubovi s prostora biv{e Jugoslavije”, napo~etku razgovora nam jerekao trener Fikret Be~i}.Jedan od najtrofejnijih bosan-skohercegova~kih trenera do-daje: “Ponosni smo jer smoupravo mi me|u najuspje{nijimambasadorima Biha}a i Unsko-

sanskog kantona. Vi{e od dvijehiljade osvojenih medalja, zna~ii da je toliko puta ime Kluba i

grada iz kojeg dolazimo spo-menuto kako na dràvnim, takoi na me|unarodnim takmi~e-njima”.Kraji{ke majstore borila~kih

vje{tina ne sputava ni bremeposlovi~ne besparice. Vlasti-tom snagom kora~aju naprijed.“Te{ko je vrijeme za sve sportskekolektive, pa tako i za nas.

Me|utim, mi ne posustajemo. U posljednje dvije godine, iako~esto i zanemareni, postièmonajbolje rezultate. [irimo vrata

Kluba za najmla|e. Tako danasimamo ~lanove petogodi{njake,

ali i seniore - velemajstore”, rije-~i su trenera Huseina Rami}aTajna uspjeha je u predanomradu i odricanju, te rijetko

vi|enom entuzijazmu. Daljinuod idealnih radnih uslova,nemar onih koji bi moglipomo}i, mladi Bi{}ani kompe-nziraju napornim treninzima iogromnom {ampionskom è-ljom.“Tajna uspjeha je u napornomradu i odricanju. Samo se ra-dom dolazi do vrhunskih sport-

skih rezultata. Mi smo stekliradne navike od na{ih trenera, a

sada to poku{avamo prenijeti i

na najmla|e ~lanove”, kazaonam je jedan od najuspje{nijih~lanova Kluba Hadis Rami}.Njegov klupski kolega AhmetFatki} to i potvr|uje. “Jednosta-

van je recept na{eg uspjeha. Dugotrajan proces koji zahtijevamnogo zalaganja, naporan radi odricanje. Nismo doìvjelimnogoe stvari, koje na{i

vr{njaci jesu, ali mi zato imamona{e rezultate i ljubav prema

sportu”.Tek da vas podsjetimo. HadisRami} i Harun Sadikovi} su

vjerovatno me|u najuspje-{nijim mladim dùdistima uBosni i Hercegovini. Naciona-lni prvaci, ve} nekoliko godinaosvajaju brojna priznanja. Prednjima dvojicom i ostatkompodmla|enog tima, tek sunajve}i izazovi.Biha}ka judo ekspedicija je i name|unorodnim takmi~enjimarado vi|en gost i respektabilansportski rival. Italijani, Fra-ncuzi, Rusi, Hrvati, Slovenci senerijetko nadmudreni i ba~eni

na patos od strane dùdistaUne. Zato zapamtite, biha}ki{ampioni u kimonima “nami{i}e” rijetko gube.

Priredio: Muhamed SADIKOVI]

Judo klub Una

Tajna uspjeha je unapornom radu

Nismo razo~arani!Nismo ni ljuti! Tek, malosmo tu`ni. Ne{to vi{e oddeset minuta nas je dijelilood plasmana na Evropskoprvenstvo. Ostaje nambara` i gorak okus u usti-

ma. Pribojavali smo seNasrija, Maloude, Ramya,a zaboravili “pritajenu”legendu evropskog nogo-meta Michela Platinija. Tonas je i ko{talo. ovjek je u“poznim” igra~kim godina-ma, ali za nas je sa~uvao nekoliko trikova.

Iako je odbrambena linija na{e reprezentacije igralaiznad o~ekivanja, nije mogla zaustaviti posebnonadahnutog Platinija. Najbolji nogometa{ Francuskesvih vremena, koji je u slobodno vrijeme predsjednik UEFA-e, jo{ je jednom “nogometnim ~arolijama”,obezbijedio “Tricolorima” put na veliko takmi~enje.Sjetimo se samo baraà za Svjetsko prvenstvo uJu`noafri~koj Republici. Tada je Platini ubijedioglavnog arbitra da je Thieryju Henryu dopu{tenoigrati rukom, ~ime su se morali sloìti i zbunjeni Irci.E, ovaj put zbunjeni smo mi! Spahi} je, istina, fauliraoNasrija, ali van kaznenog prostora. Sudija Thompson

je svirao penal.

Tako je [kot u utorak ukrao slavlje Bosancima iHercegovcima. [to se ono kod nas kaè, njegov “se-

vap”! Za{titio je slaba{ne, siroma{ne, neza{ti}eneFrancuze. Za nogometnu velesilu poput Bosne i

Hercegovine nema zime!Eufori~ni Bi{}ani su napravili sjajnu atmosferu naGradskom trgu. Bilo je ba{ ugodno! Naàlost, ovaj putnije bilo lude proslave. Nema veza, samo je odgo|enado baraà!

Kraji{ke majsto-re borila~kih vje{ti-na ne sputava nibreme poslovi~nebesparice. Vlasti-tom snagomkora~aju naprijed.

Te{ko je vrijeme zasve sportskekolektive, pa tako iza nas. Me|utim,mi ne posustaje-mo. U posljednjedvije godine, iako~esto i zane-mareni, postiè-mo najbolje rezu-ltate. [irimo vrata

Kluba za najmla-|e. Tako danasimamo ~lanovepetogodi{njake,ali i seniore - vele-majstore.

Propu{tena prva me~ lopta

[kot nam jeukrao slavlje

Foto: Idriz Mujagi}

8/3/2019 037 Plus [broj 86, 13.10.2011]


U Bosanskom Petrovcu, trinae-stu godinu za redom, odràva seknjièvna manifestacija “DaniSkedera Kulenovi}a”.Manifestaciju “Dani Skednera Ku-lenovi}a”, obiljeì}e i tradicionalno

gostovanje pisaca USK-a i njihovihkolega iz Hrvatske, u osnovnim{kolama Unsko-sanskog kantona.Ljepotu stiha i pisane rije~i sa {ko-larcima dijele: Vladimir Halovani},@elimir [ain, Kemal Coco, HuseinDervi{evi}, Senudin Ja{arevi},Mehmed Smaji}, Ibrahim Ikano-

vi}, Mithad Hrn~i} i Enisa Ba{i}Na zavr{noj sve~anosti 13. okto-bra u Bosanskom Petrovcu bi}e

progla{en ovogodi{nji dobitnik Nagrade “Skender Kulenovi}”U sklopu ove manifestacije, utkala~koj radionici Muzeja “Jovan

Bijeli}” u Bosanskom Petrovcu,bi}e promovisana monografija“Bosansko-petrova~ki }ilim” auto-rice Milice Kecman.

Na gradskom trgu u Biha}u okupanom jesenjimsuncem neobi~an prizor. Parkiran zeleni kombi ~e{kihtablica. I pokretna foto-izlo`ba, naravno eksponati suumjetni~ki.

Anez Rambalt (20) i Petr [estak (32), Francuskinja iêh, zajedno putuju Evropom. Svojstveno mladima,na{li su svoj na~in upoznavanja novih zemalja i kul-tura. Njihova umjetni~ka vokacija nije dovoljna zahranu i benzin. Valja konkretnim radom pribavitinovac. U Portugalu su mjesecima radili na njivama zahranu i ne{to novaca. Dovoljno da se odu{eve [pani-

jom. Po povratku u Anezinu domovinu ponovo su napoljoprivrednoj farmi u {est mjeseci zaradili za putprema Bosni i Hercegovini.

Umjetni~ke fotografije dobili su od poznatih evrop-skih majstora fotografije, a ponosno izlaù i nekolikosvojih radova. Ne prodaju eksponate, njima zbogeventualnih jezi~nih barijera obja{njavaju vlastitu filo-zofiju ivota.Ne znaju koliko }e ostati u Biha}u, zbog ljudi, grada i,posebno, Une. Znaju, me|utim, da im je slijede}a des-tinacija Lukavac. Tamo imaju poznanike, a ne moguzaobi}i Sarajevo.Poslije na{eg glavnog grada, slijede}i cilj im je Sofija,prijestolnica Bugarske. B. BAIER

Snimio: I. [ABI]

Ovog vikenda u Bosanskom Petrovcu Neobi~ni gosti Biha}a

Aneis i Petrodu{evljeni Unom Ne znaju koliko }e ostati u Biha}u,zbog ljudi, grada i, posebno, Une. Znaju,

me|utim, da im je slijede}a destinacijaLukavac. Tamo imaju poznanike, a nemogu zaobi}i Sarajevo.

Dani Skendera Kulenovi}a

Kulturni centar Biha}, Centar za kulturuBosanska Krupa i Gradske galerija Bosanska Krupapostavili su izlo`bu “Zavi~ajna zbirka grafika Bo{kaKaranovi}a”Grafike ovog slikarskog barda mogu se pogledati uIzlo`benom salonu Kulturnog centra do 21. okto-bra.Slikar, grafi~ar i profesor na Fakultetu likovnihumjetnosti u Beogradu, Bo{ko Karanovi}, ro|en je1924. godine u Bosanskoj Krupi. Akademiju

likovnih umjetnosti zavr{io je u Beogradu 1948.godine, a jedan je od osniva~a Likovne kolonijeKru{nica.Njegove slike izlagane su u vi{e evropskih i svjet-skih zemalja, a prvu samostalnu izlo`bu imao je jo{1952.godine.

Sino} u Kulturnom centru u Biha}u otvorena

Izlo`ba grafikaBo{kaKaranovi}a

Na zavr{noj sve~anosti

13. oktobra u BosanskomPetrovcu bi}e progla{enovogodi{nji dobitnikknji evne nagrade“Skender Kulenovi}”

U Vladi USK-a potpisana sudva ugovora izme|u UNDP-a,

Vlade USK i op}ina Biha} i SanskiMost. Vrijednosti projekata je600 hiljada maraka, u kojimaUSK participira sa 140 hiljadamaraka.

Potpisnici ugovora, Yuri Afana-siev, rezidenti koordinator UN irezidentni predstavnik UNDP-a,Hamdija Lipova~a premijer USK

ime op}ine Biha}, obavezali su seu op}ini Biha} implementiratiprojekt energetske efikasnosti

vrijedan 450 hiljada maraka, ukojem }e op}ina Biha} i VladaUSK participirati sa po 100 hilja-da, a Program o~uvanja okoli{a-

MDGF sa 250 hiljada maraka.U op}ini Sanski Most, elektrifici-rati }e se povratni~ko naseljeLu{ci Palanka a ~ija je vrijednost

participira}e sa 40 hiljada, op}i-na Sanski Most sa 25 hiljada,UNDP sa 28,5 hiljada, te Dràvnakomisija za izbjegla i raseljenalica BiH sa 61,5 hiljada maraka.Izraàvaju}i zadovoljstvo koope-rativno{}u Unsko-sanskog kanto-

na, gospodin Afanasiev i premijerLipova~a, najavili su nastavak dobre suradnje i nove projekteu op}inama Unsko sanskog ka

Unsko-sanski kanton

Projekti vrijedni 600 hiljada KM

Slave}i ro|endan velikog knjièvnika 11. oktobar,u~enici Osnovne {kole “Ahmet Hromadì}” uBosanskom Petrovcu, ujedno su obiljeìli i dan {kole.Pored velikog broja gostiju proslavi su prisustvovalina~elnik op}ine Ermin Hajder i predsjedavaju}iOp}inskog vije}a Obrad Milo{evi}. Posjetioci su istins-ki uìvali u programu kojeg su priredili u~enici {kole.U svom obra}anju direktorica {kole Mujesira Kavaz jerekla da nastavu poha|aju 652 u~enika uz pomo} 61nastavnika, raspore|enih u jednoj centralnoj i petpodru~nih {kola, u Vrto~u, Smoljani, Krnjeu{i, Bjelajui Bravsku. Po zavr{etku programa, gosti su obi{liSpomen sobu Ahmeta Hromadì}a. H.A.

Bosanski Petrovac: O[ “Ahmet Hromad i}”

Proslavljen dan {kole

Documents

037 Plus [broj 86, 13.10.2011]