037 Plus [broj 99, 12.1.2012]

8/3/2019 037 Plus [broj 99, 12.1.2012]

http://slidepdf.com/reader/full/037-plus-broj-99-1212012 1/24

Biha} • êtvrtak, 12.01.2012. • Broj 99 • Godina III • Cijena 1,00 KM /za inostranstvo 1,00 euro/ INFORMATIVNI SEDMI^NI LIST

Biha} Bosanska Krupa Bosanski Petrovac Buìm

Cazin Klju~ Sanski Most Velika Kladu{a

Poslovanjem do imena!

Pripreme za ìvot u Nacionalnom parku

Bez intervencijepolicije

Cazinski kru`ni tok

@elimo {to brì razvoj Stanovnici Ljuto~ke doline se ozbiljnopripremaju za ìvot u novom okruènju, uNacionalnom parku “Una”. Menad`ment firme,od koje se o~ekuje da bude pokreta~ obnove irazvoja privrede Unsko-sanskog kantona,svakom svojom akcijom dokazuje da samo part-nerstvom s Op}inom Biha} i lokalnom zajedni-com mogu napraviti ozbiljne korake naprijed.

Nakon {to su opremili Gorsku slu`bu spa{avanja krajem protekle godine, u Kulen Vakufu su~lanovima Dobrovoljnog vatrogasnog dru{tvauru~ili vrijednu donaciju. Skromnoj sve~anostiprisustvovali su i prvi ljudi grada, Albin Musli},na~elnik i @eljko Mirkovi}, predsjedavaju}iOp}inskog vije}a.

Biha}ka naseljaMjesna zajednica Donje Prekounje

Dug onima kojisu dali sve s t r

. 1 0.

s t r. 4. i

5.

Kako je i radnicima Elektormetala bilo jasno da pla}e ne mogu dobiti dok im se neplati ura|eno na centralnom trgu i cazinskojsaobra}ajnici oni su se u subotu 7. januarakamionima i bagerima vratili na svojegradili{te

I polovinom

ostvarenog,najbolji uFederaciji

CCI o izvr{noj i zakonodavnoj vlasti USK-a

s t r. 3.

s t r. 2.

Nogometna (ne)ozbiljnost

Sport za ljudeu Bosni Tako je bilo prije nekoliko godina.Ma, tako je svake godine. Pa i ove.Mo`da je i gore. Domi{ljatije! KapitenLeotara vi{e ne ide u kladionicu, sad

vjerovatno po{alje strica...

s t r. 2 9.

8/3/2019 037 Plus [broj 99, 12.1.2012]


12.01.2012.godine7 dana2

Izdava~ JP “RTV BIHA]” d.o.o. Biha}Direktor: Mirela POPR@ENOVI]Izvr{ni direktor: Safet HRNJICA

Adresa: Ul. Krupska bb77000 Biha}

Telefon: 037/226-688;Fax: 037/226-866

Sedmi~ni informativni list 037Plus

Ure|uje redakcijski kolegij:Safet HRNJICA, Midhat KALIMAN,Hilmija HRNJI], Halid ALIJAGI]

Sudski registar: U/I 455/05Mati~ni broj: 1-279-00

[tampa: N.I.G.D. DNEVNE NEZAVISNE NOVINEd.o.o. Banja Luka

Cijena: 1,00 KM, za inostranstvo 1,00 euraplus PTT tro{kovi

E-mail: [email protected]

Na~in na koji je Nermin Ogre-{evi}, na~elnik op}ine Cazin, sasvojim najbliìm suradnicima,èlio okon~ati aferu vezanu zarekonstrukciju centralnog grads-kog trga i saobra}ajnice nedvo-

smisleno pokazuje da je za svaminula doga|anja u ovoj op}inipostojao scenario i reìja s jasnopodijeljenim ulogama. U sve sepo zamislima na~elnika Ogre{e-

vi}a, nakon {to su 6. januara jed-nostrano, na {tetu cazinske firme“Elektrometal”, raskinuli ugovoro izvo|enju radova na kru`nomtoku i Trgu Alije Izetbegovi}a,pendrecima trebala uklju~itipolicija i onda bi “vuci bili siti, aovce na broju”.O~ekivanja su se, me|utim, izja-lovila jer menad`mentu MUP-a i

ministru unutra{njih poslova[efiku Smati}u ni na kraj pametinije bilo da na nezadovoljne rad-nike Elektrometala, na ovom jo{uvijek otvorenom cazinskomgradili{tu, {alju policiju i primi-

jene silu. Nije, jer je i njima inajve}em broju Cazinjana jasnoko je i za{to od ni~ega stvorio

krupan dru{tveni i po svemusude}i i politi~ki problem. Da bisve bilo jasno nu`no se malo

vratiti unazad i uvjeriti se kako jesve krenulo.

Rad uz hendikepeU projekt gradnje centralnoggradskog trga i saobra}ajnice,zvane kru`ni tok, Javna ustano-

va Komunalno stambeni fondugovorom se obavezala izvo|a~uradova, firmi Elektrometal, plati-ti nepunih 1,9 miliona KM. Sviugovoreni radovi trebali su bitiizvedeni od 7. jula do 17. okto-bra 2011. godine. Izvo|a~ jeuveden u posao s elitnim ljuds-tvom i opremom. Zbog manjka-

ve projektne dokumentacije istartnog neprofesionalizma pre-dstavnika investitora i nad-zornog organa na po~etku jeizgubljeno 20 dana na me|usob-nu prepisku radi otklanjanjauo~enih nedostataka.Nesporazumi su eskalirali, kadanisu pristali da uz pritiske iucjene bez odgovaraju}ih dozvo-

la i projekata u ranim jutarnjimsatima izmjeste spomenike NOB-a i Patriotske lige. Umjesto njih,to su na njihovom gradili{tu bezodobrenja uradili radnici drugefirme. I pored toga projektovani itraèni naknadni radovi suizvo|eni na na~in da je od njihinvestitor traìo da ne rade

petkom, te da gradili{te mirujedok su predstavnici investitora inadzora putovali s reprezentaci-

jom BiH u Francusku i Portugal.Rade}i i u takvim uvjetima rad-nici Elektrometala su izveliradove u vrijednosti od oko 1,6miliona KM. Od tog iznosa pla-}ena je polovina od oko 800.000KM. Druga polovina nije {to sdugom na bora~koj zgradi uCazinu prema{uje 1,1 milion

KM. Zbog toga je otkaz dobilo120 radnika, koji zbog smanjenelikvidnosti Elektrometala nisudobili pla}u za vi{e mjeseci.Treè}i da se prema raspoloìvojdokumentaciji plati dug, upravai menad`ment Elektrometala suse uvjerili u ne~asne namjereinvestitora i op}inske vrhu{ke. A s njihove strane po~ela su spo-renja i osporavanja, a jedinimogu}i odgovor iz Elektrome-tala bilo je vra}anje na gradili{te.

Blokada od suboteKako je i radnicima Elektorme-

tala bilo jasno da pla}e ne mogudobiti dok im se ne plati ura|enona centralnom trgu i cazinskojsaobra}ajnici oni su se u subotu7. januara kamionima i bageri-ma vratili na svoje gradili{te i sanjega ne}e oti}i dok se ne ra{~istisituacija oko izmirenja dugainvestitora izvo|a~u radova,dakle Elektrometalu. Nakontoga, na~elnik Nermin Ogre{evi}sa ~elnim ljudima Komunalnogstambenog fonda aktivirali susvoj scenario po kojem je kombi-

niranim dezinformiranjem jav-nosti i upotrebom policije upra-

vu, menad`ment i radnikeElektormetala, izvo|a~a golemihradova, trebalo dovesti u situaci-

ju da oni izvuku najdeblji kraj.Kad se u namjerama nije uspjelou ponedjeljak je sazvana presskonferencija s ciljem da se

vlastite gre{ke i proma{aji pre-bace na Elektrometal i na MUPUSK-a. U namjeri nisu uspjeli jer

su iz MUP-a i od ministra [efikaSmlati}a stigle reakcije i obraz-loènja iz kojih se jasno vidi daono {to govore i ~ime se sluènajvi{i predstavnici vlasti Op}ineCazina, ni njima ni bilo kome nemoè sluìti na ~ast.Nakon svega, uslijedio je jo{ je-dan poku{aj. Dijalo{ka emisijana RTV Cazin u kojoj je u~estvo-

vao Nermin Ogre{evi}, na~elnik,Ibrahim Tatarevi}, direktor JUKomunalni stambeni fond iIsmet Hrle, menadèr Elektro-metala. Ni tu, me|utim Ogre{e-

vi} i Tatarevi} nisu uspjeli cazin-

sku javnost uvjeriti da su jedinooni u pravu. Argumente je ponu-dio i Ismet Hrle i po njima jenedvojbeno da im nisu pla}eniizvedeni radovi. U svemu ovomeostaje status-kvo {to zna~i da }eblokada trajati sve dok se uzmjerodavnu arbitraù ne utvrde~injenice. A jedna od njih jesvakako vezana za stvarno sta-nje u budètu Op}ine Cazin iinvestitora. O tom, potom inakon najavljene sjednice OV Cazin. S. HRNJICA

Cazinski kru`ni tok

Bosna i Hercegovina ovegodine mora po~eti vra}atikredit Me|unarodnom mo-netarnom fondu od 800

miliona maraka. Problem je{to BiH nije ispunila uvjeteiz aran`mana i zbog togane}e imati novca za isplatuduga.Prema projekcijama MMF-a,na{a zemlja 2011. trebala je

privu}i oko 750 milionamaraka stranih investicija.U prvih pola godine privu-~eno je samo 65 miliona. {to

zna~i da ovaj cilj ne}emo nipribli`no ispuniti. Za 2012.godinu MMF je predvidioda }e BiH u ovoj godiniimati ~ak oko 1,5 milijardiinvesticija. Sa sada{nje pozi-cije, izgleda kao san.

BiH i MMF

Nema novca za otplatu kredita Sporazumom {estorice liderabh. politi~kih stranaka o zakonuo popisu stanovni{tva otklonjen-

je su i posljednje prepreke da

ovaj zakon, usagla{en s evrop-skim standardima, kona~nougleda svjetlo dana.Halid Genjac, delegat u Domunaroda PS BiH, pojasnio je da su“kamen spoticanja” bili ^lan48., te izja{njavanje o etnoku-

lturnim karakteristikama gra|a-na - etni~koj pripadnosti, vjeri i

jeziku.- Izja{njavanje o etno-kulturnim

karakteristikama nije po evropskim standardima pa je ostavlje-no na dogovor politi~arima u

BiH. Na kraju smo dogovorili da se, ipak, gra|ani mogu izjasniti io ovome, ali samo ukoliko to èle,kazao je Genjac.

Zakon o popisu stanovni{tva

Historijski muzej BiH, jedna odsedam institucija kulture od zna~aja zadràvu, 4. januara je zvani~no zatvorio

vrata za javnost zbog izuzetno te{kesituacije, potvrdila je Muhiba Kaljanac,direktorica ovog Muzeja.Prema odluci kolektiva, Muzej }e bitizatvoren do daljnjeg, zavisno od even-tualnih sredstava koja budu upla}enaza njegov najnu`niji rad.

BH kulturna stvarnost

Zatvoren Historijskimuzej BiH

Prilago|avanje evropskim standardima

Bez intervencije policije Kako je i radnicima Elektormetala bilo jasno da pla}e ne mogu dobiti dok im se ne plati

ura|eno na centralnom trgu i cazinskoj saobra}ajnici oni su se u subotu 7. januara kamioni-ma i bagerima vratili na svoje gradili{te i sa njega ne}e oti}i dok se ne ra{~isti situacija okoizmirenja duga investitora izvo|a~u radova, dakle Elektrometalu

8/3/2019 037 Plus [broj 99, 12.1.2012]


7 dana 312.01.2012.godine

ako su se vlasti kao odgovor nateù socio-ekonomsku situaciju

aòvale vi{e nego dosada{njeu uspjele ostvariti evidentnemake, a tako|er ni realizirati vi{e60 posto planiranih programskihvnosti.p{tina i Vlada Unsko-sanskogtona prednja~e po broju odrànihnih sjednica u odnosu na sveale kantone Federacije BiH.p{tina je na 17 radnih sjednica ito vi{e od 100 sjednica Kolegija inih tijela, obradila oko 200aka, {to je evidentno unapre|enje

a u odnosu na prethodni saziv, ansparentnim i odgovornim odno-m omogu}ila je javnosti i zain-

sovanim uvid u sve aktivnosti.ada Unsko-sanskog kantona sàne 54 radne sjednice i oko 750a|enih materijala (od 1. februara1. godine), prije svega, pokazujeovornost prema gra|anima inkama koje su je formirale.èmo konstatirati da je efikasnostzadovoljavaju}em nivou, ali da zampetentniju ocjenu dosada{njihultata rada izvr{ne vlasti u Unsko-skom kantonu nedostaju povra-informacije o efektima donesenihra.

nistarstva s najve}im postotkom{enih programskih mjera su

nistarstvo pravosu|a i uprave - 88to i Ministarstvo privrede – 86to. Dok je Ministarstvo obrazo-

vanja, nauke, kulture i sporta nakatastrofalnih 10 posto realiziranihgodi{njih programskih mjera.Do kraja 2011. godine Skup{tina je

usvojila 15 od 31 planiranog zakona,dok je Vlada u ne{to boljoj poziciji, jer je realizirala 15 od 25 planiranihprijedloga zakona. Ipak, pored raz-matranih i usvojenih zakona Pro-gramom rada za 2011. godinu,izvr{na i zakonodavna vlast USK-a jeutvrdila i skoro isti broj neprogrami-ranih zakonskih akata.Bez obzira na sve teù situaciju, ovajkanton i dalje nema primjenjivuStrategiju razvoja i akcione planove,kao ni Strategiju zapo{ljavanja,nema Programa mjera za ublaàva-nje posljedica ekonomske krize,nema programa mjera za ublaàva-nje stanja socijalno najugroènijih

gra|ana, a sramotno je da nema ini-cijative za smanjenje plata poslanici-ma i ~lanovima Vlade koje su u visiniprimanja, ili ~ak i ve}e od dràvnihorgana vlasti zemalja u regionu.

I dalje je nedovoljna podr{ka i pomo} vi{ih nivoa vlasti, projekti iz budètaentiteta i dràve zavr{avaju dalekood ovog kantona, iako je s politi~kom

promjenom garantovan bolji poloàjUSK-a. Ukinut je ~ak i “brzi” voz naliniji Biha} - Sarajevo, a izostala jepodr{ka projektima od zna~aja zarazvoj Unsko-sanskog kantona,najevidentniji primjer je bezidejnostu pokretanju Agrokomerca.Unsko-sanski kanton, do sad, nijeiskoristio svoj geografski poloàj iprirodne potencijale i ukoliko se unarednom periodu ne u~ine konkret-ni koraci na uspostavljanju veza saùpanijama u Republici Hrvatskoj nazajedni~kim projektima, ne unaprije-di poslovna saradnja sa Slovenijom i

Austrijom, ali i ne dogovore ciljeviunutar Bosne i Hercegovine, a radi

ve}eg privrednog razvoja, izgradnjeputnih komunikacija i osiguravanjasredstava iz predpristupnih fondovaEU imat }emo jo{ katastrofalnijepokazatelje. 037Plus

CI o izvr{noj i zakonodavnoj vlasti USK-a

Isplata s ra~una Uprave za indirektno oporezivanjeBiH obustavljena je od 4. januara i nijedna konvert-ibilna marka ne moè biti dozna~ena niìm nivoima

vlasti dok dràvni budèt za 2011. godinu ne bude

objavljen u Slu`benim novinama. Vije}e ministara je 31. decembra donijelo odluku oprivremenom finansiranju za prva tri mjeseca ovegodine. No, kako ne postoji pravni i zakonski osnov nakoji bi se ona pozvala, dràvni trezor do daljnjeg osta-

je zaklju~an.Glasnogovornik Uprave za indirektno oporezivanjeRatko Kova~evi} nije elio ni potvrditi ni demantovatida li je ra~un UIO blokiran, no kazao je da raspodjelatrenutno ne ide, osim povrata PDV-a poreskimobveznicima i raspodjele posebne putarine za izgrad-nju autoputeva. Sredstva od PDV akciza se ne ras-pore|uju.“Da bi se znalo sa koliko sredstava }e se finansirati dis-trikt Br~ko i entiteti, mora se znati koliko }e se odvojiti

za finansiranje dràvnih institucija. S obzirom na to danije poznata ~injenica koliko sredstava od indirektnih

poreza }e biti raspore|eno dràvnim institucijama,nepoznato je i koliko svima ostalima pripada. Mi smo

prema svim relevantnim faktorima jo{ tokom 2011.uputili dopis i upozorili na te zakonske odredbe.

Naàlost, do danas nemamo te ulazne parametre da znamo koliko kome trebamo rasporediti”, poja{njavaKova~evi}.

Federalni zavod PIO/MIO vlasnik je nekretnina,mahom devastiranih domova penzionera, ~ija vrijed-nost prelazi 100 miliona maraka i uskoro bi mogle i}i

u privatizaciju. Objekti godinama ne sluè svojoj prvo-bitnoj namjeni.

Vrijednost objekta u Tuzli 20,330.000 KM, uNedàri}ima 20,170.000, Biha}u 9,700.000, Zenici18,300.000 i Mostaru 27,725.000 KM.Zavod PIO/MIO uputio pismo Vladi FBiH i zatraìopomo} u vezi s rje{avanjem pitanja ove imovine.

bog ~ekanja na formiranje novog Vije}a mini-a BiH, koje je trajalo vi{e od 450 dana, veomauga lista stvari koje nova dràvna vlada trebapokrene, ocijenio je Sre}ko Latal, analiti~ar

unarodne krizne grupe.njegovim rije~ima, to se prije svega odnosi naekte vezane za pristupanje Evropskoj uniji.o zna~i finaliziranje dogovora {estorice liderano za dva preostala zakona koja su klju~na za

nji napredak prema EU: zakon o dràvnojo}i i zakon o popisu stanovni{tva, kazao je Latal.

}e ministara BiH

ga lista prioriteta

Nova godina po~ela je s lijepim vijestima, baremkada su u pitanju studenti biha}kog univerziteta.

Studenti Univerziteta u Biha}u u novu 2012.godinu u}i }e s jeftinijim prijavama ispita i raznihpotvrda.Dosada{nja prijava ispita ko{tala je tri, a sada }eko{tati jednu marku, za redovne studente, dok }e

vanredni studenti izlazak na ispit pla}ati 10,umjesto dosada{njih 20 konvertibilnih maraka.

Univerzitet u Biha}u

Trostruko jeftinijeprijave ispita

Jednoglasnom odlukom Predsjedni{tva Bosnei Hercegovine, Vjekoslav Bevanda imenovan je

za predsjedavaju}eg Vije}a ministara BiH.Odluka je dostavljena Komisiji za pripremu izbo-ra Vije}a ministara BiH Predstavni~kog domaParlamentarne skup{tine BiH u dalju proceduru.HDZ BiH je 29. decembra, u skladu sa dogovorom lidera {estpoliti~kih stranaka, kandidovao Bevandu za predsjedavaju}eg

Vije}a ministara BiH.

Predsjedni{tvo BiH

Vjekoslav Bevanda predsjedavaju}i Vije}a ministara

Uprava za indirektno oporezivanje

Ra~un blokiran do daljnjeg

Federalni zavod PIO/MIO

Privatizacija devastiranihdomova penzionera

polovinom ostvarenog,

najbolji u Federaciji Vrhunac posljedica ekonomske krize (recesije),katastrofalni rezultati privatizacije, uni{tena privre-da, nered u oblasti koncesija, nezadovoljstvoprimanjima budètskih korisnika, problemis dugovanjima po osnovu pravosna`nih presuda,pove}avanje broja nezaposlenih karakteri{u 2011.godinu u Unsko-sanskom kantonu.

8/3/2019 037 Plus [broj 99, 12.1.2012]


12.01.2012.godineBiha}4

Obilazak deùrnih slu`bi i dari- vanje u novogodi{njoj no}i od

op}inskog na~elnika i delegacijeOp}ine Biha} je tradicija koja je iove godine nastavljena, posjetom

Vatrogasnoj jedinici, Domu zdravlja,Policijskoj upravi i Odjelu poro-dili{ta u Kantonalnoj bolnici “dr.Irfan Ljubijanki}”.

Osim na~elnika Musli}a, novogo-di{nju delegaciju ~inili su njegovi

bliski saradnici @eljko Mirkovi},Mahmut Alagi}, Ivan Pr{a, Faruk Hodì} - Hodà, Jasmin Ho{i}, DamirBajri} i Nijaz Glumac.Tokom obilaska Vatrogasne jedinicedelegacija se susrela s FuadomDedi}em, Feridom Domazetom i

Ljuto~ka dolina se ozbiljno pripre-ma za ovogodi{nju turisti~ku sezonu.Ustvari, stanovnici se ozbiljno pripre-maju za ìvot u novom okruènju, uNacionalnom parku “Una”. Mena-d`ment firme, od koje se o~ekuje dabude pokreta~ obnove i razvojaprivrede Unsko-sanskog kantona,svakom svojom akcijom dokazuje dasamo partnerstvom s Op}inom Biha}i lokalnom zajednicom mogu naprav-iti ozbiljne korake naprijed. Nakon{to su opremili Gorsku slu`bu spa{a-

vanja krajem protekle godine, uKulen Vakufu su ~lanovima Dobrovo-ljnog vatrogasnog dru{tva uru~ili vri-

jednu donaciju. Skromnoj sve~anostiprisustvovali su i prvi ljudi grada,

Albin Musli}, na~elnik op}ine i @eljkoMirkovi}, predsjedavaju}i Op}inskog

vije}a.

Govore}i o uspostavljenoj suradnjiNP “Una” i Kulen Vakufa, AlijaDervi{evi}, predsjednik ove mjesnezajednice, je zahvalio menad`mentuna ~elu sa direktorom Amarildom

Muli}em izraziv{i nadu da }e i druginivoi vlasti, izuzimaju}i Op}inu kao

jedini ~asni izuzetak, shvatiti ipodràti akcije koje dolaze iz lokalnezajednice. Zahvaljuju}i na vrijednoj

Novogodi{nji obilazak deùrnih slu`bi u Biha}u

Crveni kri` Njema~ke donirao je medicinske instru-mente, potro{ni materijal, ortopedska pomagalima iopremu za bolni~ki ve{eraj Crvenom kriù op}ineBiha}. Oprema je namijenjena Kantonalnoj bolnici “ Dr.Irfan Ljubijanki}”.

- Ovo je rezultat dugogodi{nje suradnje biha}kog i nje-ma~kog Crvenog krià, a rije~ je o drugoj donaciji medi-cinske opreme. Doniranom opremom pobolj{at }e sekvaliteta usluga u medicinskoj i nemedicinskoj djelatno-

sti na{e ustanove, rekla je Maja Dizdari}, glasnogovorni-ca Kantonalne bolnice u Biha}u.Osim Kantonalne bolnice, Crveni kri` Njema~kepomaè i Udruènje “Radost druènja djece i mladih sposebnim potrebama USK”.

Nastavljaju}i tradiciju, Savjet MZ Ozimice I uprili~io je 29. decembra sve~anu sjednicu na kojoj se razgova-

ralo o svemu {to je obiljeìlo godinu na izmaku.Sve~anoj sjednici prisustvovali su Albin Musli}, na~elnik op}ine, @eljko Mirkovi}, predsjedavaju}i Op}inskog

vije}a Biha} i Faruk Hodì}-Hodà, zastupnik uSkup{tini USK.Ozimice I, kao gradska mjesna zajednica s najve}imbrojem stanovnika, imala je pa`nju Op}ine Biha} ono-liko koliko je to bilo objektivno mogu}e, s obzirom nate{ku ekonomsku situaciju i potrebe drugih lokalnihzajednica. Ura|eno je nekoliko zna~ajnih projekata, ao~ekivanja mje{tana su okrenuta ka narednoj godini inajavljenim projektima, na ~emu se Muhamed Topi},predsjednik Savjeta MZ Ozimice I, posebno zahvaliona~elniku Musli}u.Musli} je podsjetio na realizaciju semaforizacije,dje~ijeg igrali{ta, po~etak izgradnje kolektora A0 zakanalizacioni sistem, te druge projekte koji su manjeg

kapaciteta,a pobolj{ali su op}e uvjete ìvota gra|ana.Govore}i o planovima za narednu godinu, kazao jekako je prioritet dalje prekrivanje toka Drobinice,izgradnja manje zelene tr`nice i pobolj{anje uslova naigrali{tu za djecu.

Crveni kri Njema~ke

Donacija medi-cinske opreme

Mjesna zajednica Ozimice I

Uprkos krizi, zadovoljavaju}a godina

Na~elnik darovao n

Nova godina do~ekana je na Gradskom trgu.Na~elnik Musli} je odbro-

javanjem posljednjihsekundi stare godine, uzpodr{ku sugra|ana,ispratio 2011. godinu.Uspje{no je privremenozamijenio ekipudi-dèjeva, oprobav{i seza njihovim mix-pultom.

Povodom novogodi{njih prazni-ka, Albin Musli}, op}inski na~elnik,sa @eljkom Mirkovi}em, predsje-davaju}im OV Biha} i direktorom

Hajrudinom Havi}em, posjetio jeOdjel pedijatrije i ortopedije uKantonalnoj bolnici “dr. IrfanLjubijanki}”. Interesirao se zazdravstveno stanje djece koja senalaze na lije~enju.Ovogodi{njom posjetom, Musli} sepridruìo akciji “Vratimo osmijeh nadje~ija lica”. Tokom obilaska, uz asi-stenciju Djeda Mraza djeci su podi-

jeljeni novogodi{nji paketi}i.Zavr{avaju}i posjetu, Musli} jeuputio ~estitke medicinskim sestra-ma i drugom osoblju za pa`nju koju

Na Odjelu pedijatrije i ortopedije

Dva Djeda Mraza za

Osim Kantonalne bolnice, Crveni kri` Nje-ma~ke pomaè i Udruènje “Radost druènjadjece i mladih s posebnim potrebama USK”

Ozimice I, mjesna zajednica s najve}im bro- jem stanovnika, imala je pa`nju Op}ine Biha}onoliko koliko je to bilo objektivno mogu}e, sobzirom na te{ku ekonomsku situaciju ipotrebe drugih lokalnih zajednica

Nacionalni park pokreta~ obnove i razvoja

Pripreme za ìvot u novom

8/3/2019 037 Plus [broj 99, 12.1.2012]


12.01.2012.godine Biha} 5

urnim biha}kim vatrogascima, tepoèljela {to manje problema u

ogodi{njoj no}i, ali i brzu reakci-ko to bude potrebno.iha}koj Poliklinici delegacija seela sa direktoricom Azrom Hasi}-} i deùrnim timom ljekara, a

nije je delegacija posjetila icijsku upravu Biha}.

Nova godina do~ekana je na Grad-skom trgu. Na~elnik Musli} je odbro-

javanjem posljednjih sekundi staregodine, uz podr{ku sugra|ana,ispratio 2011. godinu. Uspje{no jeprivremeno zamijenio ekipu di-dèjeva, oprobav{i se za njihovimmix-pultom.S Gradskog trga delegacija se uputila

prema Odjelu porodili{ta. Prije posjete ovoj slu`bi, na~elnik Musli} je

~estitao Novu godinu gra|anima kojisu slavili u obli`njim kafi}ima. Nakonrazmjene ~estitki s desetinama rados-nih sugra|ana, delegacija je nastavi-la put prema kona~nom destinacijinovogodi{njeg obilaska, gdje se sus-rela s direktorom HajrudinomHavi}em, a darivana je prva bebaro|ena u Kantonalnoj bolnici “dr.Irfan Ljubijanki}”.U prvoj minuti nove godine, ZemkaPodi}, 31-godi{nja mlada majka izBosanske Otoke, rodila je sina te{kog3.320 grama, duga~kog 49 centime-tara, kojem je dala ime Adem. Porod

je obavila deùrna ekipa, na ~elu s dr.Muhamedom Salahom i aku{erkama

Bekirom Dupanovi} i Lejlom Karaba-{i}. Protekao je, kako je kazao dr.Salah, bez komplikacija, a beba jezdrava.Na~elnik Musli} je buketom cvije}a iprigodnim nov~anim darom darovaomajku prve bebe ro|ene u Biha}uzaèljev{i sretno odrastanje Ademu,a njoj i njenim uku}anima dobrozdravlje.

aciji Kemal [trkljevi}, pred-nik DVD, je naglasio da }e toogome pobolj{ati izvr{avan-

adataka na ga{enju poàra iavanju materijalnih dobara

vrijeme poplava koje ovdjerijetkost. Govore}i o part-

tvu s NP “Una”, [trkljevi} jenuo da je DVD izraslo uektabilnu organizaciju kojautno okuplja 38 obu~enihogasaca.a}aju}i se prisutnima, dire-Muli} je naglasio da ovo nije~na donacija ve} planskoanje u kapacitete s kojima }e

izgraditi uzorne partnerskeose. Opremljenost dru{tvantira brzu reakciju i rje{a-e problema u podru~ju NPje nezaobilazni standard u

radu ovakvog dru{tva, rekao jeMuli} dodaju}i da osim partner-stva s Ljuto~kom dolinom trebapohvaliti i suradnju s Op}inomBiha}. Da je taj odnos i suradnjau budu}nosti neupitna, potvrdio

je i na~elnik Musli}, ponoviv{i daBiha} èli {to brì razvoj ovogdijela op}ine koji treba dapostane nezaobilazna turisti~kadestinacija. Da bi se to ostvarilo,NP “Una” uz pomo} svojih part-nera mora imati ure|enu infra-strukturu, dobre puteve, {etnice idruge sadràje koje je potrebnoizgraditi.

Ova lijepa prigoda iskori{tena jeda se predstavi prvi marketin{kimaterijal NP, te da se novim ~la-novima DVD koji su pro{li obukuuru~e certifikati. Halid ALIJAGI]

Naselje Dubrave u Mjesnoj zajednici Brekovica osvijetljeno je javnom rasvjetom. Prije uklju~enja rasvjete,op}inski na~elnik Musli} je s mje{tanima Dubrava iBrekovice, razgovarao o potrebama, projektima i stvari-ma za koje oni smatraju da su u prioritetu rje{avanja.

Kako je re~eno, jedan od prioriteta je izgradnjanogometnog igrali{ta.

Bilo je rije~i i o drugim projektima, koji zbogekonomske krize ne}e biti izgledni za realizaciju u

2012. godini, ali to ne zna~i da }e se od njih odustati.Uz ~estitke mje{tanima Brekovice, na~elnik Musli} jepoèlio da 2012. godina donese, vi{e vedrine i radostiu ivote i domove svih gra|ana op}ine Biha}.

Uposlenici Sportsko - rekreativnog centra STENSobavljaju posljednje pripreme za pu{tanje u rad kliza-li{ta na otvorenom. Kada }e biti pu{teno u upotrebuzavisi od vremenskih prilika.Planirano je da klizali{te bude otvoreno svakimdanom od 9 do 16 i od 17 do 22 sata. Cijena klizanjane}e se mijenjati u odnosu na pro{lu godinu. Satklizanja s iznajmljenim klizaljkama pla}at }e se trikonvertibilna marke.

Osvijetljeno naselje Dubrave

ovoro|enog Adema

Nakon rasvjete,nogometno igrali{te

Klizali{te na STENS-u

Samo se ~eka prava zima

zuju prema pacijentima.novogodi{njih praznika ovajtradicionalno posjete i pred-

nici JP RTV Biha}, predvo|eni

direktoricom Mirelom Poprènovi}.Tako su mali{ane slatki{ima iigra~kama obradovala ~ak dvaDjeda Mraza.

olesne mali{ane

okruènju

Menad`ment firme, od koje se o~ekuje da bude pokreta~ obnove i razvoja privredeUnsko-sanskog kantona, svakom svojom akcijom dokazuje da samo partnerstvom sOp}inom Biha} i lokalnom zajednicom mogu napraviti ozbiljne korake naprijed Zahvaljuju}i na vrijednoj donaciji, Kemal [trkljevi}, predsjednik DVD, je naglasio da

}e to umnogome pobolj{ati izvr{avanje zadataka na ga{enju poàra i spa{avanjumaterijalnih dobara za vrijeme poplava koje ovdje nisu rijetkost Da je taj odnos i suradnja u budu}nosti neupitna, potvrdio je i na~elnik Musli}, ponoviv{i da Biha} èli {to brì razvoj ovog dijela op}ine koji treba da postane nezaobilaznaturisti~ka destinacija

8/3/2019 037 Plus [broj 99, 12.1.2012]


12.01.2012.godinepolitika6

Svojevremeno sam meðu prvi-ma ozbiljnije pisao o odluènosti skojom se prije nepunih pet godi-na u Bihaæu poèeo uvoditi red uoblasti graðenja. BišæaninDragan Šimiæ s punim se pravomnedavno, zajedno sa mnom, upi-tao šta bi od onih “pompeznih”najava odluènog obraèuna s bro-

jnim primjerima ovdašnjebespravne gradnje. Podsjetilismo se da je opæinska vlast pred-

voðena naèelnikom HamdijomLipovaèom krajem 2006. godinegraðanima obeæala da æe poruši-ti sve, ama baš sve, bespravno

izgraðene objekte.U ozbiljnost takvih najavaBišæani su se konkretno uvjerili

veæ u februaru 2007. godine.Naime, tada su zabiljeèni prviprimjeri rušenja navodnobespravno izgraðenih objekata.U tada napisanom i u regiona-lnoj novini objavljenom tekstunavedeno je da je tu “odluènostprvi osjetio Dragan Šimiæ koji jeu jesen 2006. godine u najuèmgradskom podruèju betoniraonekadašnji mlinski kameni zid ukoritu rijeke Une. Drugi, naudaru rušenja bespravne grad-nje našao se Mile Kneèviæ,

kojem je 28. februara 2007.godine srušen betonsko-armi-rani ogradni zid u neposrednojblizini ureda MZ DonjePrekounje”.

Tada je kazano da æe se rušenjenastaviti te da æe se na udaru

naæi svi oni što su bespravnogradili na obalama rijeke Une.Najavljeno je da izuzetaka neæebiti. Kako je rušenje odluènopoèelo, još odluènije je prekinu-

to. Šimiæ u šali kaè da se stalokod Bošnjaka.

Šimiæ ne odustajeUmjesto nastavka zapoèetogrušenja, ubrzo se krenulo u kam-panju moguæeg legaliziranjabespravno sagraðenih objekata.Dragan Šimiæ nije imao te mo-

guænosti, pa se àlio na opæinskorješenje. @alba mu je pozitivno

riješena 4. novembra 2011.godine. Naime, Kantonalno min-istarstvo za graðenje, prostornoureðenje i zaštitu okoliša oprav-danim je ocijenilo Šimiæevu

àlbu. Argumentirano je pobi- jeno opæinsko rješenje o neizda- vanju urbanistièke suglasnosti zauèvršæivanje kamene brane u

koritu rijeke Une u samom grad-skom središtu. Time je sve

vraæeno na poèetak, što znaèi daprvostepeni opæinski organponovno mora pokrenuti postu-

pak i uvaìti razloge zbog kojih je ranije rješenje poništila viša

razina vlasti.Uvjeren da mu je svojevremenorušenjem uèvršæene kamenebrane stare 130 godina nanese-na velika nepravda i šteta

Dragan Šimiæ se nada da æenakon pet godina èekanja dobitiodobrenje da sanira ono što sugranate naèele, a voda u vrijeme

velikog vodostaja znaèajnoporemetila. Naime, nakon što jeporemeæena struktura kamenihblokova voda je odnijela dostakamenja. Ono je kasnije vraæeno,a da bi ostalo na svom mjestunu`no ga je povezati betonom.Dakle, ne radi se o novoj gradnji

veæ o sanaciji neèega što na tommjestu postoji duè od stoljeæa.Branu su na tom mjestusagradili Šimiæevi preci. Sluìla

je za skretanje vode na toèak vodenice u njihovom vlasništvu.Buduæi da je zainteresiran zaoèuvanje obiteljskog naslijeða,

Šimiæ je prije pet godina traìourbanistièku suglasnost daizvede potrebne graðevinskeradove na sanaciji i rekonstrukci-

ji kamene brane. Kako na zahtjev nije odgovoreno u razumnom izakonskom roku, radove je izveouvjeren da mu niko neæe pravitiprobleme. Meðutim, uslijedilo jerušenje.Nakon svega Dragan Šimiæ neodustaje od svoje namjere. Ovajput èekat æe suglasnost, a radoveizvesti kako mu preporuèestruènjaci iz Opæine Bihaæ i even-tualno iz resornog kantonalnogministarstva.

Neupitni argumentiBuduæi da ne bjeì od èinjeniceda se brana nalazi u najuèmgradskom jezgru, odnosno u

Rušenje ustuknulo pr Vrzino kolo “bespravne gradnje”

U ozbiljnost tih itakvih najava Bišæanisu se konkretnouvjerili veæ u febru-aru 2007. godine.Naime, tada su zabi-ljeèni prvi primjerirušenja navodnobespravno izgraðenihobjekata. U tadaobjavljenom tekstu

navedeno je da je tu“odluènost prvi osje-tio Dragan Šimiæ koji

je u jesen 2006.godine u najuèmgradskom podruèjubetonirao nekadašnjimlinski kameni zid ukoritu Une. Drugi, naudaru rušenjabespravne gradnjenašao se Mile

Kneèviæ, kojem je28. februara 2007.godine srušen beto-nsko-armirani ogra-dni zid u neposrednojblizini ureda MZDonje Prekounje”.Umjesto nastavkazapoèetog rušenja,ubrzo se krenulo ukampanju moguæeglegaliziranja

bespravnosagraðenih objekata.Dragan Šimiæ nijeimao te moguænosti,pa se àlio na opæi-nsko rješenje. @albamu je pozitivnoriješena 4. novembra2011. godine.Naime, Kantonalnoministarstvo zagraðenje, prostorno

ureðenje i zaštituokoliša opravdanim je ocijeniloŠimiæevu àlbu.

8/3/2019 037 Plus [broj 99, 12.1.2012]


12.01.2012.godine politika 7

Pro{la se godina u politi~kom smislu uUnsko-sanskom kantonu ni po ~emu ne}enaro~ito pamtiti. Ho}e jedino po tome {to seradi o godini u kojoj je, nakon op}ih izborau oktobru 2010. godine, na kraju januara

s radom otpo~ela sada{nja garnitura kantonalne izvr{ne vlasti. Odonoga {to se u proteklih 11 mjeseci radilo i uradilo ista}i se mogu

samo tri krupnija rezultata. Me|u njima je svakako cjelovita inventura zate~enog stanja, nakonkoje je aktualna kantonalna izvr{na vlast i sebi i drugima priznalada je od prethodne i ranijih vlada Unsko-sanskog kantona naslijedi-la probleme za ~ije rje{avanje treba najmanje jedan godi{nji kanton-alni budèt. Ni manje ni vi{e nego 200 miliona konvertibilnih mara-ka. Osim ovoga, kantonalna izvr{na vlast napokon je na dnevni red

stavila rje{avanje problema jalovih koncesija u Unsko-sanskom kan-tonu i time pokazala namjeru da stane ukraj raznim lobijima ikorupciji, koja je nesumnjivi pratilac sveukupnog raspolaganja ikori{tenja zajedni~kih prirodnih dobara i vrijednih resursa. I tre}e~ime se moè pohvaliti aktualna izvr{na vlast iz tek minule godine je

problematiziranje pitanja brojnih sumnjivih privatizacijskih slu~ajeva i proma{aja.

Ovo su glavni razlozi zbog kojih je vlast Unsko-sanskog kantona zasluìla pluseve. Minusi se i dalje knjiè kada je u pitanju najavlje-na reforma zdravstva, a pogotovo reforma u oblasti obrazovanja. To

su pitanja koja su najvjerojatnije ostavljena za rje{avanje u tek zapo~etoj kalendarskoj i, {to je posebno va`no, u izbornoj 2012. godini. Dakako, poznato je da }e se u ovoj godini odràti izbori za na~elnikei op}inska vije}a. To je ~injenica koja }e biti dominantna i presudnau aktivnosti svake od ovda{njih politi~kih stranaka i dakako poli-ti~ara. Sasvim je izvjesno da }e neslu`bena predizborna kampanja

po~eti mnogo prije nego je uobi~ajeno. S velikom se sigurno{}u moètvrditi da }e ve}i dio vlastite i strana~ke politi~ke energije politi~ari sa

svih razina vlasti tro{iti na predizbornu kampanju, a tek manji diona ono {to im stoji u opisu predsjedni~kih, premijerskih i mini-

starskih poslova. Zbog tih razloga realisti vjeruju da }e najve}i dioo~ekivanja vezanih za reformski kurs i obaveze biti ostavljen za za-dnji kvartal naredne godine u kojem }e se znati kojim je politi~kim

opcijama pripala koja op}ina i ko }e u njima ~initi zakonodavnu, ako izvr{nu vlast.S tim u vezi, sasvim je realno o~ekivati politi~ke turbulencije i poli-ti~ka neslaganja i izme|u politi~kih stranaka Platforme jer je svima

stalo da na lokalnim izborima ostvare rezultate bolje nego na prethodnim. Sude}i po stanju budèta u op}inama Unsko-sanskogkantona s velikom se sigurno{}u moè tvrditi da }e se naj e{}a poli-ti~ka borba voditi u Biha}u, Cazinu, Buìmu, Klju~u, a vrlo vjerojat-no i u Sanskom Mostu. Kako je u politici dozvoljeno sve {to zakonomnije zabranjeno i kako je u na{im prilikama, bara mnogo manja odbroja krokodila za o~ekivati je sve. Pa, i ono {to do sada nije vi|eno.

Komentar

Mala bara...

Safet HRNJICA

mbeno-poslovnoj zoni saàjem kulturno-historijskih i

odnih vrijednosti, Šimiæ kaèsu ga upravo te vrijednostiukale da branu koja se nam mjestu nalazi 130 godinavira i uèvrsti o svom trošku.

i to da se Odluka ovoðenju Urbanistièkog planada Bihaæa kojom se utvrðujem zabrane graðenja, odnos-zaštitna zona rijeke Une usu od 50 metara nije mogla ismjela primijeniti u njego-sluèaju, jer je svojim ranijimjevom traìo uèvršæenje pos-

æe, a ne graðenje nove brane.avdanost svoje namjereelji i na èinjenici da sualeko od njegove brane na

obale Une gra|eni ira|ivani objekti ~iji suovi postavljeni u samom

tu Une. To je i bio razlog kojie uvjerio da je opæina Bihaæ um ranijem postupanju izvršilariminaciju. S jedne straneome se odobri da gradi, agom, konkretno njemu, nebri da nadogradnjom samosti postojeæi objekt, koji uz

kcionalni ima i estetskikter.

man je ispoštovati naèin namu se sugerira da uèvrsti

nu. Dakako, to podrazumije-da je voljan, u ovoj rekon-kciji i sanaciji, upotrijebitierijal, tehniku i naèinenja koji mu preporuèi stru-Uvjeren je da saniranjemene brane ni na koji naèin

e biti ugroèn tok Une.gan Šimiæ kaè da se nada da

æe ljudi koji sada u nadle`nimopæinskim slu`bama budu odlu-èivali o njegovom zahtjevu zaurbanistièkom suglasnošæu s višeozbiljnosti i razumijevanja uæi u

bit problema i pozitivnim odgo- vorom ga podràti u namjeri dasaèuva dio porodiène i gradsketradicije i vrijednosti.

S.HRNJICA

ed legalizacijom

Na tekst Aferu “skuhala i za-la” politika, objavljen u pro-

m broju ove novine, iz Cazinastiglo prili~no interesantno

giranje. U njemu se kaè datekstu jedino nedostajali

daci koji su najve}im dijelomeseni na sjednici Op}inskog}a Cazin, prilikom usvajanjauke o privremenom financi-ju, iz kojih se jasno vidi uvom se stanju nalaze “op}i-e financije”. One {to raspo-u podacima o stanju u budè-Op}ine Cazin nikako ne ~udio je i za{to nastao “slu~aj”

zan za centralni cazinski Trgje Izetbegovi}a i za{to izvo-u radova na njemu, cazin-j firmi Elektrometal, nije}eno ono {to je ura|eno.

Da bi se razumjelo za{to je ovocazinsko preduze}e, ni krivo nidu`no, palo u nemilost vlasticazinske op}ine i za{to je njenih120 radnika moralo ostati bezposla u obzir, kako se navodi ureagiranju gra|ana Cazina,treba uzeti ~injenice koje je ostanju u op}inskom budètunedavno iznio na~elnikov pomo-}nik Ismet Ðuzeli}. On je

vije}nicima otvoreno priznao dasu op}inske financije u deficituza koji je najve}i krivac evide-ntan pad prihoda.Zbog toga Op}ina Cazin nije u

mogu}nosti izmirivati dospjeleobaveze, a to po svemu sude}inisu ni njena javna preduze}a,ustanove i institucije. Situacija jetim teà {to plate op}inske

administracije zahvataju vi{e odpolovine ukupnih prihoda.Ðuzeli} je sve ovo opravdaotvrdnjom da je glavni krivacsvemu ~injenica {to su ranijibudèti nerealno projicirani.Zbog toga su rashodi ve}i od pri-hoda i to je razlog {to se oni nemogu realno servisirati.Kako se dalje navodi, a {to znaju

vije}nici i dobra ve}ina Cazinja-na, Op}ina Cazin je u decembru2010. godine podigla kredit uiznosu 1,5 miliona KM, namje-

nski za izmirenje tada stvorenihobaveza. U martu 2011. godineop}inska zakonodavna vlastdala je suglasnost da se za petmiliona KM kreditno zaduì

Komunalni stambeni fond, kakobi se isfinancirala gradnja kru-`nog toka i Trg Alije Izetbego-

vi}a. Za sada se zna da je iz tihsredstava potro{eno samo800.000 KM.O ostatku ovog i ranijeg op}i-nskog kredita jo{ nikome nijepodnesen nikakav izvje{taj. Dabi se stvorila kompletna slika ostanju op}inskih financija govo-re i podaci o prethodnim op}i-nskim kreditima i o tome kome

je sve op}ina Cazin bila jemac za

kreditna zaduènja. Ovom pri-likom spomenut je kuvajtskikredit za koji prva godi{nja ratau iznosu 400.000 KM stiè nanaplatu u ovoj godini. Op}ina je

bila jemac za kreditno zadu-ènje za vi{e svojih javnih pre-duze}a i ustanove.Zahvaljuj}i tome Op}ina Cazinsa svojim preduze}ima i ustano-

vama, po vi{e osnova, kako setvrdi, duguje vi{e od 10 milionaKM. To je ~injenica koja govorisama za sebe a pogotovo orazlozima zbog kojih je stvorenaafera oko Elektro-metala. Kakora~un za tro{enje kreditnih sred-stava nikome jo{ nije poloènneizbje`no je da se poloì gra|a-

nima na predstoje}im lokalnimizborima na kojima politi~ari A sda po{to-poto èli ponovozadobiti gra|ansko povjerenje.Pitanje je samo s kim i kako?

Cazina stiglo “pismo”

Budèt pun deficita Op}ina Cazin nije u mogu}nosti izmirivati dospjele obaveze, a to posvemu sude}i nisu ni njena javna preduze}a, ustanove i institucije.Situacija je tim teà {to plate i stvorene obaveze zahvataju vi{e od

polovine ukupnih prihoda. Op}ina Cazin sa svojim preduze}ima iustanovama, po vi{e osnova, duguje vi{e od 10 miliona KM.

8/3/2019 037 Plus [broj 99, 12.1.2012]


12.01.2012.godinekanton8

Na 54. sjednici Vlade USK, koja jeodràna pod predsjedavanjem pre-mijera Hamdije Lipova~e, najvi{epa`nje posve}eno je informaciji oposkupljenju premije zdravstvenogosiguranja gra|ana USK. Nakon od-luke Upravnog odbora Zavoda zdra-

vstvenog osiguranja USK, cijena je sdosada{njih 15 pove}ana na 25 ma-raka, odnosno uve}ana za 70 posto.Na nedavno odrànom sastankudirektora Zavoda zdravstvenog osi-guranja USK, ~lanova Upravnog odb-ora ZZO USK i predstavnika VladeUSK, zaklju~eno je da direktor oveustanove uputi Informaciju o opra-

vdanosti pove}anja cijene premije iobrazloì pozitivne efekte togpove}anja za gra|ane USK.Nakon razmatranja pristigle informa-cije, Vlada USK je jednoglasno odbilaovu Informaciju uz obrazloènje da

je povr{na, te da ne precizira {tagra|ani USK dobijaju za cijenu pre-

mije na 25 maraka. PremijerLipova~a je tako|e insistirao da setaksativno navedu lijekovi ili ortope-dska pomagala ~iji bi spisak biopro{iren pove}anjem cijene premije.

Premijer je insistirao na izuzimanjuiz sistema pla}anja premije djece do15 godina i penzionera s najniìmpenzijama. Nakon {to je Informacijaodbijena, vo|ena je rasprava i osmjeni Upravnog odbora Zavodazdravstvenog osiguranja USK. Kao

jedan od razloga navedena je ~injeni-ca da Upravni odbor ima osam ~lanova {to je nezabiljeèna praksa.Izja{njavanje o ovoj odluci, ostavlje-no je na narednu sjednicu. Tako|e,

Vlada je zaduìla ministra zdravstva isocijalne politike da pripremi prijed-

loge izmjena i Odluke o neposred-nom u~e{}u osiguranih lica u tro{ko-

vima zdravstvene za{tite u USK.Tokom diskusije, najvi{e zamjerki jeizneseno na ~injenicu da kod pove-}anja cijena usluga gra|anima, kojesu u nadle`nosti kantona, moraju biti

konsultirani Vlada i Skup{tina USK kao najvi{i zakonodavni, odnosnoizvr{ni organi. Ako je realna potrebada se cijena premije pove}a na 25maraka, onda takvu odluku morapratiti i valjano obrazloènje gra|a-nima, zaklju~eno je tokom rasprave.

Niz vrlo bitnih akata i prijedloga, od kojih je najve}uzainteresiranost op}inskih vije}nika pobudio Prijedlogbudèta op}ine Bosanska Krupa za 2012. godinu. Ipak,usvojen je bez ijednog glasa protiv. Vjerovatno zbogtoga {to je besprijekorno pripremljen i prvi put nakonrata usvojen je u zakonski predvi|enom roku, odnosnoprije po~etka nove kalendarske godine.

Armin Halitovi}, na~elnik op}ine, nazvao je budèt“sveprisutnim”. Obuhvata sferu privrede, infrastru-kture, sporta, kulture, mladih, obrazovanja... a iznosi7,148.130 konvertibilnih maraka.

Vodilo se ra~una o svemu. O tradicionalnim i kulturnimde{avanjima, kao {to su regionalne smotre horova i

folklora u Bosanskoj Krupi i Bosanskoj Otoci, knjièvnojmanifestaciji Stazama djetinjstva, Likovnoj kolonijiKru{nica, projektu “Bosanska Krupa - grad malih saj-mova”, kulturnim manifestacijama osnovnih {kola...Podsticaj za poljoprivredu je 90 hiljada, a grant zarazvoj sporta 80 hiljada maraka.Za zadovoljavanje njihovih potreba izdvojeno je blizu500 hiljada. Tu je subvencija za prevoz u~enika srednjih{kola, grant za mlade i NVO i sredstva za stipendiranjestudenata, sredstva za izgradnju podru~ne {kole Prveosnovne {kole i nastavak izgradnje zgrade gimnazije.Izdaci za raseljena lica, sredstva namjenjena socijalnougroènim penzionerima i udruènju penzionera,izdaci po Zakonu o dopunskim pravima boraca, jed-nokratne pomo}i, te za humanitarna udruènja iznose205 hiljada.[to se ti~e kapitalnih transfera, 100 hiljada je planirano

za podr{ku projektima po javnim pozivima, 100 hiljadaza podr{ku projektima prekograni~ne saradnje, za nas-tavak regulacije potoka Kalender preko 100 hiljada, a{to se ti~e kapitalnih izdataka, mo`da je najzna~ajnijeono za ure|enje zemlji{ta u Poslovnoj zoni “Pilana” 500hiljada. Naravno, planirane su i subvencije za ustanovei preduze}a. To su transferi mjesnim zajednicama, grantza volontere, za vjere, uli~nu rasvjetu...

Op}insko vije}e Bosanska Krupa

Budèt 7,148.130konvertibilnihmaraka Armin Halitovi}, na~elnik op}ine nazvao

je budèt “sveprisutnim”. Obuhvata sferu

privrede, infrastrukture, sporta, kulture,mladih, obrazovanja... a iznosi 7,148.130konvertibilnih maraka

Vlada Unsko-sanskog kantonaOdbijena Informacija o pove}anju cijene premije zdravstvenog osiguranja

Konkretna korist,pa poskupljenje Na nedavno odrànom sastanku direktora Zavoda zdravstvenog osiguranjaUSK, ~lanova Upravnog odbora ZZO USK i predstavnika Vlade USK,zaklju~eno je da direktor ove ustanove uputi Informaciju o opravdanostipove}anja cijene premije i obrazloì pozitivne efekte tog pove}anja zagra|ane USK. Vo|ena je rasprava i o smjenjivanju Upravnog odbora Zavodazdravstvenog osiguranja USK. Kao jedan od razloga navedena je ~injenica daUpravni odbor ima osam ~lanova {to je nezabiljeèna praksa.

Prijedlog Budèta op}ine BosanskiPetrovac za 2012. godinu jednogla-sno je usvojen na 35. sjedniciOp}inskog vije}a.Potvr|ena je Odluka Op}inskog

vije}a o izboru i imenovanju gospo-dina Zorana Mr|e za predsjednikaOp}inske izborne komisije.Usvojen je i Prijedlog odluke oizvr{enju budèta i rang-lista kandi-

data ~lanova Upravnog odbora JU“Centra za socijalni rad” BosanskiPetrovac. Za predsjednika Upravnogodbora imenovana je Anela Bili}, aDènita Veli} za ~lana, te Du{an

Brankovi} za privremenog ~lana.Ovom prilikom data je saglasnost naOdluku privremenog Upravnog odb-ora JU “Centra za socijalni rad” da sena mjesto v.d. direktora JU “Centar

Zoran Mr|a predsjednik Op}inskeOp}insko vije}e Bosanski Petrovac

Na izmaku 2011. godine, Dario Juri}, ministar obra-zovanja u Vladi Unsko-sanskog kantona, posjetio jeCentar za brigu o djeci bez roditeljskog staranja „Duga“u Kulen Vakufu. Juri} je, u ime Vlade USK, mali{animauru~io novogodi{nje darove, a osoblju ~estitao napredanom radu i odgojiteljskoj posve}enosti {ti}enici-

ma centra.Centar “Duga” do sad je financiran isklju~ivo iz donaci-

ja, a premijer Lipova~a je najavio da }e ova institucijabiti uvr{tena u kantonalni budèt i podràna s 100.000konvertibilnih maraka.

Ministarstvo obrazovanja u Vladi USK

Darovi djeciCentra “Duga”

8/3/2019 037 Plus [broj 99, 12.1.2012]


12.01.2012.godine kanton 9

Privredno dru{tvo “Agrokomerc” u Velikoj Kladu{i,koje je u ve}inskom vlasni{tvu FBiH, egzistira na papirui u dubokoj financijskoj dubiozi. Proizvodnje nema, aposlovni partneri poput “Lijanovi}a” i “Teloptika”zavr{ili su u minusima svoje projekte u pogonima ovekompanije. Ste~aj odavno prijeti.- Imamo na spisku oko 450 radnika koji ne rade, obrtnih

sredstava nemamo, radi se zavr{ni ra~un, a pravna slu`ba zagu{ena je sa oko 4.000 - 5.000 sporova - opisu- je sada{nje stanje kompanije Ekrem [ari}, direktor“Agrokomerca”. Firma je dobila poseban namjenskira~un, jer su ostali blokirani zbog dugovanja, za priku-pljanje sredstava za novi proizvodni ciklus, a na njemu

je - nula KM.U oktobru pro{le godine [ari} je o~ekivao dolazak fede-ralnog resornog ministra Erdala Trhulja kako biotpo~eo proces oporavka nekada{njeg prehrambenogdiva. [ari} kaè da naredne sedmice o~ekuje Trhuljev dolazak i razgovor s premijerom Hamdijom Lipova~omi na~elnicima kraji{kih op}ina. U me|uvremenu je ikraji{ki premijer u Sarajevu ubje|ivao federalnezvani~nike da “po~nu raditi”. Zbog ka{njenja s formi-ranjem stru~nog tima Vlade FBiH, pripremnu verzijuprograma sanacije posrnule kompanije s 133 milionaKM obaveza uradio je menad`ment “Agrokomerca”.- Prezentirali smo kompletno stanje imovine, hipoteka,obaveza, nerije{enih imovinskih odnosa, analitiku smjerama i fazama sanacije. Jedno je sigurno, ne}emo

platiti svih 133 miliona KM, ima obaveza koje se moguotpisati, kao 16 miliona duga Zavodu zdravstvenog osig-

uranja FBiH, kod dobavlja~a i drugih institucija poku{at}emo izbje}i pla}anje kamata. Neke dugove morat }emo

platiti iz imovine firme, kaè [ari}.On napominje da najprije treba sanirati dugove, a ondarazmatrati model privatizacije firme.

Najprije sanirati dugove “Agrokomerca”...

a 54.sjednici Vlada USK je utvrdi-Nacrt zakona o osnovnom odgo-obrazovanju i uputila Skup{tini

ko-sanskog kantona u daljnjuceduru. Najzna~ajniju novinudstavljaju odredbe koje se odnoseprenos nadle`nosti za osnivanje,avljanje, financiranje i unapre-e ustanova osnovnog obrazova-s kantona na jedinice lokalneouprave.a zakonska rje{enja se odnose~lanove zakona koji regulirajunja uspostave i provo|enja stan-da u osnovnom i op}em sred-m obrazovanju, za koje jee`na novoosnovana Agencija za

d{kolsko, osnovno i srednjeazovanje, koja je preuzela inge-

ije Agencije za standarde injivanje i Agencije za nastavneove i programe. Do{lo je doena zakonskih rje{enja koji re-raju stru~nu spremu nastavnikaadnika u nastavi (uskla|ivanje s

edbama Zakona o visokom obra-

zovanju). Dio izmjena i dopunaodnosi se na reguliranje proceduraizbora i razrje{enja {kolskih odbora

i direktora (ograni~enje trajanjamandata), kao i na rje{avanje pita-nja preuzimanja zaposlenika iz

jedne {kole u drugu na osnovu pro-

grama zbrinjavanja vi{ka zaposle-nih. Prema rije~ima Darija Juri}a,ministra obrazovanja, ovaj zakon je

u potpunosti uskla|en s evropskimprincipima i standardima. USK jedrugi kanton u Federaciji BiH kojiusvaja ovakav zakon. 037Plus

acrt zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju

Uskla|en s evro-pskim standardima

Najzna~ajniju novinu predstavljaju odredbe koje se odnose na prenosdle`nosti za osnivanje, upravljanje, financiranje i unapre|enje ustanovanovnog obrazovanja s kantona na jedinice lokalne samouprave

ocijalni rad” imenuje @eljkoman.

jednici je usvojen i izvje{taj oOp}inskog vije}a za pro{lu

. godinu i Prijedloga programa

Op}inskog vije}a za narednunu. Pirnaru d.o.o. dodijeljeno jegra|eno gradsko gra|evinskoji{te u Koluni}u zbog daljegrenja firme.

U Starom Majdanu obiljeèna 19.godi{njica pogibije Amira @ili}a.

Delegacije op}ine Sanski Most,bora~kih organizacija, Udruènja17. vite{ke kraji{ke brigade, te poli-ti~kih partija posjetile su roditeljerahmetli Amira @ili}a koji ìve uporodi~noj ku}i u centru StarogMajdana. Evocirane su uspomenena mladog heroja, nosioca najvi{ihratnih priznanja, koji je svoj ìvotugradio u temelje slobode i nezavis-nosti Bosne i Hercegovine.Delegacije i mje{tani Starog Ma-

jdana i op}ine Sanski Most okupilisu se na Trgu koji nosi ime po Amiru@ili}u. Na nedovr{eno spomen-obi-lje`je delegacije su poloìle cvije}e,a u~enjem fatihe odata je po~ast

velikom bosanskom sinu.Za zasluge i hrabrost ispoljenu utoku odbrane od agresije na na{uzemlju, posthumno je odlikovannajvi{im ratnim ordenom “Zlatni ljil-

jan”. Poginuo je kao komandantDrugog bataljona 17. kraji{ke bri-gade na rati{tu kod Visokog. Vje~nopo~ivali{te ovoga bosanskog junaka

je {ehidsko mezarje u Travniku.Naredbom {taba Vrhovne komande

Armije RBiH, 14. aprila 1994. godi-ne Amir @ili} je posthumno odliko-

van najve}im armijskim priznanjem- “Zlatnim grbom sa ma~evima”.Prije nekoliko mjeseci zapo~eli suradovi na izgradnji spomen obilje`ja

u centru mjesta posve}enog Amiru@ili}u, borcima Armije RBiH imje{tanima Starog Majdana koji sustradali u toku agresije na Bosnu iHercegovinu.

orne komisije

U Starom Majdanu obiljeèna 19. godi{njicapogibije Amira @ili}a

ûvaju uspomene na24-godi{njeg heroja

Za zasluge i hrabrostispoljenu u toku odbrane

od agresije na na{u zemlju,posthumno je odlikovannajvi{im ratnim ordenom“Zlatni ljiljan”.

... Pa razmatrati modelprivatizacije Prezentirali smo kompletno stanjeimovine, hipoteka, obaveza, nerije{enihimovinskih odnosa, analitiku s mjeramai fazama sanacije. Jedno je sigurno,ne}emo platiti svih 133 miliona KM, imaobaveza koje se mogu otpisati, kao 16miliona duga Zavodu zdravstvenogosiguranja FBiH, kod dobavlja~a i drugihinstitucija poku{at }emo izbje}i pla}anjekamata. Neke dugove morat }emo plati-ti iz imovine firme, kaè Ekrem [ari},direktor “Agrokomerca”

8/3/2019 037 Plus [broj 99, 12.1.2012]


12.01.2012.godinenaselja10

“Sve ulice na podru~ju na{emjesne zajednice su asfaltirane,izgra|eni su i trotoari. Vodo-

vodne i kanalizacijske instalacijeobnovljene su prije dvije godine.

Izuzetak je Tuk mahala. To je sli- jepa ulica duga tek stotinjak

metara. Neasfaltirana je, a “ja- vnu rasvjetu” ~ine tek tri sijalice. Zavodu za prostorno ure|enjeop}ine Biha} upu}en je zahtjev

za realizaciju ovog projekta...”,stoji, izme|u ostalog, u izvje-

{taju o radu MZ Donje Preko-unje za 2011. godinu. Me|u-tim, to nije ni jedini, ni najzna-~ajniji projekt planiran za2012. godinu.

- Uz Kanadski park, u neposred-noj blizini mosta Alije Izetbe-

govi}a, gradi}emo spomen-obi-lje je {ehidima, poginulim borci-ma i civilnim `rtvama uOdbrambeno-oslobodila~komratu. Mi imamo 35 {ehida i

poginulih boraca i 13 civilnih `rtava rata. Izgradnja spomen-obilje`ja nam je primarni

zadatak, jer }e zbog lokacije biti“na oku ìvih” i generacije, kojedolaze poslije nas. Stalno }e ih

podsje}ati na najve}u rtvu onihkoji su dali sve, a ni{ta nisuuzeli, kaè Arif Midì}, pred-sjednik MZ Donje Prekounje.Za sada, uspomenu na `rtve u

odbrambeno-oslobodila~komratu ~uva spomen-obilje`je na~etiri djevoj~ice, koje je 1992.godine ubila agresorka grana-ta. Nalazi se u Ulici dje~ijih`rtava.Donje Prekounje moè sepohvaliti najure|enijim zana-tskim centrom, s raznovrsnomponudom usluga i proizvoda.Ipak, stanovnici su najponosni-

ji slapom kod ku}e rahmetliDede zubara. Najve}i je i

najljep{i na podru~ju grada.U Donjem Prekounju 2009.godine zapo~ela je izgradnjadje~ijeg igrali{ta. Trebalo, ali

nije zbog recesije. Projekt jeprivremeno zaustavljen, a dosada je uloèno oko 50.000konvertibilnih maraka. Rije~ jeo vi{enamjenskom sportskomcentru, koji je pridjev “dje~ije”

dobio zbog klackalica, vrtulja-ka i ostalih sadràja namijen-

jenih pred{kolskom uzrastu.Ovo “dje~ije igrali{te” ima}eko{arka{ko, odbojka{ko i malo-

nogometno igrali{te. Predsje-dnik Midì} procjenjuje da pos-toje realni izgledi da izgradnja“dje~ijeg igrali{ta” bude nasta-

vljena ove godine.Stanovnici Donjeg Prekounjaìve sa svojom Unom. êsto

organizuju ~i{}enje obale i rije-ke, a s Udruènjem ribolovacaBiha} 17. maja, za Dan rijekeUne, u~estvuju u tradicionalnojakciji ~i{}enja Une i njenihobala.Mjesna zajednica vodi ra~una i

o socijalno ugroènim porodi-cama. U saradnji s Op}inskimCrvenim kriòm Biha} konsta-ntno vode brigu o ovoj katego-riji sugra|ana.

Na podru~ju ove mjesne zaje-dnice nema stambenih zgrada.Sve ku}e su privatne. Pa se nesusre}u s problemima, kojedonosi kolektivno stanovanje.Iako se na njihovom podru~ju,u Ulici Haske Ibrahimpa{i}a,

nalazi Merhametova javnakuhinja “Imaret”, predsjednik Midì}, s ponosom kaè, kakoniko iz ove mjesne zajednice nekoristi njene usluge. Obja{nja-

va da je stanovni{tvo prili~noobrazovano, mnogi rade.

Me|utim, vjeruje da ima ljudiu potrebi, posebno starih iusamljenih, a ponos i dosto-

janstvo jo{ uvijek odolijevajubijedi. Midhat KALIMAN

Mjesna zajednica Donje Prekounje

Mjesnu zajednicu Gornje Preko-unje sa~injavaju Midì}a mahala,Ho{i}a mahala i Plandi{te. U ovim

naseljima na desnoj obali Une ìvioko 2.800 stanovnika. Granica seproteè od gradskog mosta i Ulicombiha}kih branilaca ide do stareèljezni~ke stanice, a u ovu ulicu se“vra}a” kroz Ho{i}a mahalu izavr{ava 400 metara iznad benzinskepumpe na Putu Petog korpusa.

Naselja Ni u jednom biha}kom naselju nema vi{e mladosti kao uMjesnoj zajednici Donje Prekounje. Na njenom prostoru su sred-nje {kole Gimnazija, Medicinska, Ekonomska i Bosansko-turskikoled`, pa u~enici dolaze iz svih dijelova Biha}a. Njihov brojupotpunjuju i |aci O[ “Donje Prekounje”.

Kad zavr{i {kolska godina po~inje sezona kupanja. Tada jeaktuelna gradska plaà - Plandi{te. A, na plaì su najbrojnijimladi. Hladna voda im ne smeta. Nemaju problema s reumomi kostoboljama.

Osnovci i srednjo{kolci

Uz Kanadski park, u neposrednoj blizinimosta Alije Izetbegovi}a, gradi}emospomen-obilje`je {ehidima, poginulimborcima i civilnim `rtvama u Odbrambeno-oslobodila~kom ratu. Mi imamo 35 {ehidai poginulih boraca i 13 civilnih `rtava rata.Izgradnja spomen-obilje`ja nam jeprimarni zadatak, jer }e zbog lokacije biti“na oku ìvih” i generacije, koje dolazeposlije nas. Stalno }e ih podsje}ati nanajve}u `rtvu onih koji su dali sve, a ni{tanisu uzeli, kaè Arif Midì}, predsjednik

MZ Donje Prekounje.

Dug onima koji su dali sve

8/3/2019 037 Plus [broj 99, 12.1.2012]


12.01.2012.godine Biha} 11

Dobili k}erku

Erna Babi}-Maita i Adis Hadìabdi}.

Dobili sina

Dijana Hasanovi}, Sajra i Muris Halilovi}, FikretaDizdarevi} i Mustafa Karaba{i}, Hane Tatari, Anela iHaris Kozlica.

Vjen~aniMirzeta Kadi} i Ervin Duratovi}, Asima Pjani} iSabahudin Halilagi}, Elvisa Alibabi} i Denijal Skali}.

Umrli

Ana ]uri} (1935.), Muhamed Kurtagi} (1934.), KataBakovi} (1939.), Kata [iljdedi} (1939.), Mine îrki-novi} (1934.), Husein Dàferovi} (1940.), EdinaRami} (1961.), \ula Haski} (1930.), Mustafa Ju{i}(1933.), Fatima ]orali} (1940.), Mehmed Zjaki}(1937.), Jadranka Muji} (1952.), Hase Alibegovi}(1939.), Hatka [abi} (1931.).

“Nemogu}a misija: protokol duh”@anr: akcija triler avanturaUloge: Tom Cruise, Jeremy Renner, Paula Patton,Simon Pegg, Ving RhamesSinopsis: Ethan Hunt se vra}a kako bi izveonemogu}u misiju u novomadrenalinom nabijenomnastavku bilijun dolara vri- jedne globalne fran{ize kojagarantira vrhunsku akciju,spektakularne efekte iegzoti~ne lokacije. Teroristi~ka bomba uni{tila je Kremalj i glavni osum-nji~eni je nitko drugi nego Ethan Hunt, agent IMF-a.Ruska vlada ovaj ~in shva}a kao objavu rata zbog

~ega se vlada SAD-a odri~e IMF-a i svih agenata.Ipak, Ethan i njegov ~etvero~lani tim dobiti }e prilikuda o~iste ime agencije i otkriju tko zaista stoji izazastra{uju}eg teroristi~kog napada.Projekcije: 19:00 i 21:00 h

“Ma~ak u ~izmama”@anr: animirana avanturaUloge: Antonio Banderas,Salma Hayek, Zach GalifianakisSinopsis: Vrhunski borac,ljubavnik i odmetnik - Ma~ak u~izmama postaje heroj kadkrene u avanturu u kojoj mu sepridruùju ~vrsta i {armantnaKitty Softpaws i genijalniHumpty Alexander Dumpty. Dok

poku{avaju spasiti grad, notorniotpadnici od zakona Jack i Jill poku{avaju u~initi sve{to je u njihovoj mo}i ne bi li ih u tome osujetili.Projekcije: 18:00 i 19:45 hMatineje: subota 11:00 i 13:00 h

NAJAVLJUJEMO:“Besmrtnici” - 19.01.2012.“Dug” - 26.01.2012.

Mati~ni ured Biha},25.12.2011. - 07.01.2012. godine

Vrsta usluge - proizvoda Kontakt telefon De urni obrtnik

1. Grijanje 061 181 052 Osman Kazazi vodoinstalacije

2. i{}enje dimnjaka 062 141 831 Sejad Gro{i}3. Elektroinstalaci je 061 799 696 Amir Murti}4. Krovopokriva~ 061 849 565 Jusuf Zloji}5. Limar 037 300 914 Rifet Tuti}6. Staklar 061 458 154 Kasim Ho{i}7. Bravar 061 609 062 Slaven Bregar 8. Tokar 061 137 703 Husein Mujinovi}9. Automehani~ar i V.S. 061 180 448 Sadet Dedi} - Zinzo

10. Taksi prijevoz 061 797 451 Mahmut Mukanovi}11. Prijevoz stvari 061 764 106 Bude Mujani}12. Brico - berberin 061 613 184 Maida Alagi}13. @enski frizer 061 231 026 Denis Be}irspahi}14. [tamparija 061 764 462 Emira Birdò

15. Izrada pe~ata 061 779 504 Midhat Kulauzovi}www.okusk.com.ba e-mail: [email protected]

Obrtni~ka komoraUSK-a Biha},

Biha}kih branilaca 47

77000 Biha}

KINO “UNA”Projekcije od 12.01.2012.godine

U povodu iznenadne smrti Dragana Zori}a,istaknutog dru{tveno-politi~kog radnika, koji

je tokom 1984/85 godine bio predsjednik Skup{tine op{tine Biha}, telegram su}uti

porodici uputili su Albin Musli}, na~elnik op}ine i @eljko Mirkovi}, predsjedavaju}iOp}inskog vije}a Biha}.U telegramu, izme|u ostalog, stoji:- Duboko dirnuti tu`nom vije{}u, u svoje i imeOp}ine Biha} upu}ujemo vam iskrene rije~i

su}uti u povodu smrti va{eg i na{eg Dragana.Tu`nu vijest koju smo dobili od na{ih zajed-ni~kih prijatelja zaista nas je te{ko pogodila,

posebno jer znamo koliko je Dragan u~inio za gra|ane Biha}a, tokom svog dru{tveno- politi~kog anga`mana.

U povodu iznenadne smrti Dragana Zori}a

Telegram su}uti porodici

Ovogodi{nja zima dosad jebila prohodna. Naravno, uniìm predjelima. Plje{evica sezabijelila davno. Ko voli {etati,bujrum.Na{ kolega Hasan Arnautovi}

voli. Naravno da je fotoaparatuvijek s njim. Pa slika, {to birekao na{ narod. Na jednoj

{etnji nastala je i ova fotografi- ja jelena!?Da, ba{ jelena. Drvo, a jelen.Ima tijelo, noge i rogove. Pravi

jelen. H.A.

Foto-zapis

Drveni jelen u

prohodnojzimi

Drveni jelen u

prohodnojzimi

8/3/2019 037 Plus [broj 99, 12.1.2012]


Ja volim peseke. Odmah napo~etku treba re}i da su oni uBosni i Hercegovini za{ti}enibolje nego u bilo kojoj dràviunutar Evropske unije. Ljudinisu. Ja volim i ljude. Tamo susvi zaposleni, a prosje~naradni~ka plata se kre}e od 1.200do 2.500 eura. Kod nas je

zaposleno samo 40 posto radnosposobnih, a zvani~no se navodida im je prosjek ne{to iznad 800KM. Od onih 60 posto nezapo-slenih dobra polovina je doslo-

vno gladna. U Austriji, naprim- jer, jedan grad od sedamdesetak hiljada stanovnika ima ve}ibudèt od pet na{ih kantonazajedno. Ne treba i}i dalje.Dakle, ja volim i ljude i peseke.Kada bih do{ao u situaciju damoram birati, ama ba{ u svakomslu~aju, izabrao bih ljude.“Danas su me napala dva psa uSarajevu. Poslao sam dopis veteri-narskoj inspekciji koja bi po

zakonu trebala agresivne pseodvesti u skloni{te do udomlja-

vanja ili eventualno eutanazirati.Obratio sam se na ~ak dvadesetadresa za rje{avanje problema

pasa lutalica. Niko mi nije odgov-orio osim op}inskog na~elnika

Novog Sarajeva koji je rekao, dane moè ni{ta u~initi”, pi{e jedanSarajlija.“Otkako je do{ao zakon o za{titi

ìvotinja i kada su {interaji pre- stali s radom, u Zenici se, mogukomotno re}i, udvostru~io broj

pasa lutalica. Postavlja se pitanje za{to? Ako ste pratili vijesti u zad-

nje vrijeme, mogli ste primijetiti

da je nekom ~ovjeku, koliko se sje}am iz Kaknja, nekoliko pasalutalica zaklalo 27 kuni}a.

Naravno ~ovjek nije dobio od{tetuniti }e je ikada dobiti, a da jekojim slu~ajem taj ~ovjek uzeolova~ku pu{ku ili drugo oru je pausmrtio te pse, bio bi ka`njennov~ano. Narod koji jedva preìvl-

java u ovoj maloj dràvi, treba datrpi jo{ i napade pasa lutalica bezobzira na koji na~in. Neki dan

sam ~uo u jednom zeni~kom friz-erskom salonu, da je jednu deve-togodi{nju djevoj~icu ugrizao paslutalica i da je “zaradila” 17 kop~ina nozi. Ta djevoj~ica }e se cijeli

svoj ìvot pla{iti pasa i drugih ìvotinja”, pi{e jedan Zeni~anin.

PorukaU Unsko-sanskom kantonu supsi izujedali preko 70 gra|aname|u kojima najvi{e ima djece.Goru}i problem sve ve}eg brojapasa lutalica koji su preplavili

gradove u Bosni i Hercegovini

naveo je i troje dràvnih pravo-branitelja da reagiraju i upozorena potrebu da se time netko

napokon ozbiljno pozabavi. Iz

njihovog ureda je saop}eno kako je od odgovaraju}ih tijela vlastizatraèna informacija o tome {tose poduzima kako bi se napokonrije{io problem ~opora koji luta-

ju ulicama i sve ~e{}e napadaju

ljude. Pravobranitelji su se poz-abavili problemom nakon bro-

jnih pritu`bi koji drè kako su im

zbog u~estalih napada pasa

ugroèna ljudska prava defini-rana Europskom konvencijom oljudskim pravima i temeljnimslobodama.Pse lutalice s ulica niko ne ukla-

nja od 2009. godine, kada je

Parlament BiH usvojio zakon odobrobiti i za{titi ìvotinja. Tim

je zakonom ukinuta {interska

slu`ba, a lokalne zajednice dobi-le su obavezu izgradnje azila.Me|utim, ispostavilo se kakoop}ine i gradovi nemaju novacaza gradnju takvih skloni{ta pa sedràvni zakon pokazao neprovo-divim. Predstavnici gra|ana,odnosno ~lanovi politi~kih parti-

ja za koje smo glasali i koji bi nasgra|ane sve trebali adekvatnopredstavljati, trebaju razmotritida li je Zakon o za{titi i dobrobitiìvotinja (“Slu`beni glasnik BiH”broj 25/09) prerano donesen,da li su se prvo trebali ste}i pre-duvjeti da bi ovaj Zakon mogaofunkcionirati, da li je potrebno

privremeno stavljanje van snageovog Zakona, da li su potrebneizmjene Zakona, da li trebatepostupiti kao Evropski Zakono-davci i natjerati organe uprave

na stvarnu provedbu Zakona.Problemom pasa lutalica djelo-mice se bave tek veterinarske iop}inske slu`be, koje provodekastraciju ìvotinja, no rije~ je ozanemarivom broju u odnosu naukupni broj napu{tenih pasa.

Veterinarski stru~njaci upozo-ravaju kako je samo pitanjetrenutka kada }e se u gradovimapojaviti bjesnilo, jer }e neki odnapu{tenih pasa na rubnimdijelovima naseljenih mjestaprije ili kasnije do}i u kontakt sazaraènim divljim ìvotinjama

koje su prenositelji virusa tesmrtonosne bolesti. I dok serje{enje problema jo{ ne nazire,gra|ani strahuju za svoju i, prijesvega, sigurnost svoje djece.

12.01.2012.godineu centru12

Vje~ita tema - psi lutalice

Ne ujedaj, ja

8/3/2019 037 Plus [broj 99, 12.1.2012]


aki izlazak na gradske ulicenas li~i na ruski rulet.

rnji propisinjenica je da su se nakonvr{etka rata 1995. godinenovnici rubnih dijelovadova u BiH po~eli suo~avati s

oblemom pasa lutalica. Pet-

t godina poslije, kao rezultatda kafilerija i {intera, odnosnomjene eutanazije (humanogmr}enja), situacija je izmijen-a. Rijetkost je bila na ulicamagradova nai}i na pse lutalice.

, usvajanjem zakona koji suduvjet za priklju~enje BiHopskoj uniji promijenjena je

uacija. Kako to ve} kod nasa, zakon kazuje jedno, a u

ksi nema na~ina ili nije ni{taduzeto da se on realizirakraja. U ovom slu~aju, u feb-aru 2009. godine Dom narodarlamentarne skup{tine BiHnoglasno je usvojio Zakon otiti i dobrobiti ìvotinja.dinu ranije, Narodna sku-ina RS-a usvojila je isti zakon

na entitetskom nivou.Decentralizirana BiH i u ovomslu~aju ima posebne zakone zasve nivoe vlasti - od dràvnognivoa do op}ina koje ih trebajuprimijeniti. U biti, navedenizakoni podrazumijevaju formi-ranje azila za pse lutalice iprestanak rada kafilerija. Ovaj

posljednji dio je ispo{tovan, ali u velikom broju gradova, naro~itou Federaciji BiH, prihvatili{ta zapse nisu izgra|ena. Zapravo, uFederaciji azil je osnovan jedinou Tuzli i u nadle`nosti je nevla-dine organizacije “Opstanak”. URS-u su otvoreni azili u BanjojLuci, Doboju, Bijeljini, Prijedoru,na Palama, u Bratuncu i Fo~i, teu Br~ko Distriktu. Op}inski

budèti u ovim gradovima izd- vajaju za azile na godi{njemnivou izme|u 20.000 do 50.000KM. To nije dovoljno ni za hranuza pse, isti~u u azilima i udruè-njima za za{titu ìvotinja.“Prilikom dono{enja ovog zakonaVeterinarski fakultet nije nikokontaktirao. Ali projekt su uradili

stru~njaci iz Ureda za veterinarst- vo i mislim da je zakon napisan stru~no. Ono {to predstavlja prob-lem jest {to je donesen na jednomnivou vlasti, a treba da ga prove-

du niì nivoi”, rekao je nedavnodoc. dr. Amir Zahirovi} s Veteri-narskog fakulteta u Sarajevu.

Gra|anska(ne)odgovornost

Ono na {to ovaj stru~njak nijemogao odgovoriti jest koliko imapasa lutalica u BiH. Nepoznato

je i koliko ih je napalo pro-laznike. “@enke na svijet mogudonijeti od dva do dvanaestku~i}a, tako da je brzina razm-noàvanja velika. E upravo tu jenedostatak zakona, koji je ku~i}ebez doma stavio van kontrole jer

prakti~no nisu stvoreni mehani- zmi.” Ovaj stru~njak je kazao i toda su sve ìvotinje izloène

velikom broju infekcija, orga-

nskih i zaraznih oboljenja, opa-snih po zdravlje ljudi. Istakao jekao poseban problem ugrizbijesnog psa. “Ukoliko se osoba

javi u ambulantu u prva 24 sata

od ujeda, to jest ako se virus nerazmnoì u organizmu, mogu seaplicirati serumi - lijek protiv bjes-nila ne postoji”, izjavio jeZahirovi}.

A evo {ta se desilo osobi koju jeujeo pas. Po~etkom godineobjavljena je pri~a o tuzlanskojprofesorici Nermi Hamidovi}.Injekciju protiv zaraze u hitnoj

pomo}i morala je platiti iodustala je od prijavljivanja. Utekstu se navodi kako joj jeobja{njeno da “ukoliko èli pri-

javiti napad nadle`noj slu`bi,mora sama prona}i psa koji ju jenapao i prijaviti njegovu ta~nulokaciju”. Hamidovi}ka je `rtvapsa lutalice iako se ba{ u Tuzlinalazi najbolji primjer zbrinja-

vanja pasa na teritoriji Federa-cije BiH. Tamo djeluje udruènje“Opstanak” koje zbrinjava pselutalice. Predsjednica Nevenka[abi} u azilu brine za 50 pasa, aop}ina mjese~no pomaè s1.000 KM. Ve} dvije godine svaki

pas koji do|e u azil je kastriran,a do tada je postojalo ograni-~enje.Izgradnjom prihvatili{ta za pse unovembru 2008. godine u op}ini

Fo~a rije{en je dugogodi{njiproblem pasa lutalica. Prihvati-li{te se nalazi na lokalitetuFilipovi}a udaljenom od Fo~e~etiri-pet kilometara. “Za izgrad-

nju azila iz budèta op{tine jeuloèno preko 25.000 KM. Psi seredovno hrane, tri puta dnevno, iredovno vakcini{u”, izjavio je za

Atlantsku inicijativu na~elnik Odjeljenja za inspekciju i komu-nalnu policiju op}ine Fo~a ZoranKruni}, ~iji inspektori redovnokontroliraju uslove u kojima senalaze psi, nekada i svakodne-

vno.Nakon izgradnje prihvatili{ta zapse posao je po osnovu konkursapovjeren Veterinarskoj stanici izFo~e, koja obavlja hvatanje pasa,ishranu, vakcinaciju i sve drugeposlove. Po Kruni}evim rije~ima,radnici Veterinarske stanice oba-

vljaju jednom sedmi~no hvata-nje pasa, a po potrebi i ~e{}e. Onisti~e da se eutanazija obavljasamo kada veterinari utvrde da

je pas bolestan. Fo~anka An|e-lka Blagojevi} kaè da je primjet-no da na ulicama vi{e nema pasalutalica, a nekada, prije tri-~etirigodine, to je bilo stra{no.

Ja volim peseke. Ja volim i ljude.Dakle, ja volim i ljude i peseke.Ja biram ljude pa molim dragepeseke: “Ne ujedajte, ja~i ste!”

Halid ALIJAGI]

u centru 2112.01.2012.godine

i si!

Niko mi nije odgovorio osimop}inskog na~elnika NovogSarajeva koji je rekao, da nemoè ni{ta u~initi

Kako to ve} kod nas biva,zakon kazuje jedno, a u praksinema na~ina ili nije ni{ta podu-zeto da se on realizira dokraja Ono {to predstavlja problem jest {to je donesen na jednomnivou vlasti, a treba da gaprovedu ni i nivoi

8/3/2019 037 Plus [broj 99, 12.1.2012]


12.01.2012.godinereportaà22

Biha}ko naselje Lohovosmjestilo se na lijevoj obaliUne. Na samom kraju gornjegkanjona ljepotice svjetskogglasa. Prije tridesetak godinastanovnici i putnici namjernicido njega su mogli sti}i na dvana~ina, prugom i pra{njavimpoljskim putem. I vlak “moto-rac” i “~eza” u koju je obaveznoupregnut najljep{i konj i raskli-mano auto “olimpija”, dolazilisu desnom, ripa~kom stranom.Ispod dvoslapa radila je skela.To je bio najbrì pravac. Druga

dva bila su {umska, onaj bliì izpravca Golubi}a i onaj daljipreko Velikog Sko~aja. Ovdjese ìvjelo od sto~arstva, poljo-privrede i {umarstva. Danas seu Lohovo stiè novim asfaltnimputem koji zapo~inje mostomkod ripa~ke èljezni~ke stanice,a zavr{ava na grani~nom pre-lazu U`ljebi}, gore na lijevom

vrhu kanjona. Negdje na polo- vini uspona napravljen je prvicestovni tunel u ovom kraju.Kao i svugdje asfalt je doniosamo brì na~in ìvota. Ustvari,kroz Lohovo se samo prolazilo.

Desna obala UneTako je bilo prije rata. U ratu sustanovnici, svi su bili srpskenacionalnosti, napustili nase-lje. Ni jedna ku}a ili gospodars-ki objekat nisu preìvjeli neko-liko ratnih i isto toliko poratnihofanziva. Obnova je krenulasporo. U Lohovo su prvo nai{li

vikenda{i iz Biha}a. [to re~e jedan doma}i, nahrupili k’o dase zemlja dijeli dàbe. Poredalisvoje “ku}ice” i “vilice” uz Unu,a obalu zagradili. Idu}i obalomta~no se vidi ko je ovdje novi, ako stari.

Da se mi vratimo onoj desnojobali. Cilj nam je bio do}i doDvoslapa, ustvari, do graniceNacionalnog parka “Una”. Putkoji ide kroz ripa~ko naseljeGornja mahala nekad je bioasfaltiran. Sad je plaho devasti-ran, ili u prijevodu, razvaljen.Kad se do|e do samog vrhamahale pred vama puknepogled na lijepu dolinu i nasel-

je ~udnog imena, Ra~i}. I nije~udno ako se zna da rije~ni rak ìvi u Uni. Zlobnici je nazva{e“Dolina lavova” po kapiji prvogran~a na kojeg se nai|e. Ju`nustranu zatvorio je Veliki Ljuto~,

a isto~nu obi~ni Gorjevac.Obi~ni zato {to ima i GorjevacII. Jo{ interesantniji podatak jeda je Veliki Ljuto~ ustvari manjiod obi~nog Ljuto~a. Ovaj Veliki

najvi{e li~i na piramidu pa nas~udi {ta jo{ Semir ~eka. Zna sekoji.

Ni firmi,ni skladi{ta

Prije posljednjeg rata u ovojdolini postojalo je desetak farmi i ogromno vojno skladi-{te. Tamo do Une poredale suse vikendice. Skladi{te jesravnjeno sa zemljom, od ku}ai objekata ostale su ru{evine, asamo su se vikendice namno-ìle. Da bi do{li do Dvoslapamorate tri puta prelaziti prugu.Ustvari dva, jer tre}i put seprovla~ite ispod nje. Pre}iprugu nije problem, vlakova i

vozova nema ni za lijeka. Kaddrugi put pre|ete tra~nicedo~ekat }e vas jo{ jedno izne-na|enje, table koje upozorava-

ju na opasnost od mina! Rodile

table k’o gljive poslije ki{e. I toba{ na samom ulazu uNacionalni park. Mo`da zbog

toga {to se ovih dana deminirato podru~je pod {ifrom “îsto”.Tako nam reko{e dvojica kojusmo sreli dok su ~istili ba{tu.Pravdaju to natpisima na jed-noj devastiranoj ku}i.Mi smo polako nastavili do-brim makadamskim putem svedo uskog podvo`njaka. [irok jesamo malo vi{e od dva metra,ali je dubok. Ba{ tako, ispod jeduboka jaruga koju ne moètesvladati obi~nim autom. Zbogtoga nismo ni stigli do Dvosla-pa i granice Nacionalnog parkas desne strane Une. Moglo bi seono i do Troslapa, ali dobrim

terencem. Takvog, naàlost,nemamo.S toga, lijep pozdrav iz “Dolinelavova” usred akcije “îsto”!

Halid ALIJAGI]

Dolina lavova

Akcija “îsto” u Ra~i}u Ju`nu stranu zatvorio je Veliki Ljuto~, a isto~nu obi~ni Gorjevac. Obi~nizato {to ima i Gorjevac II. Jo{ interesantniji podatak je da je Veliki Ljuto~ustvari manji od obi~nog Ljuto~a Da bi do{li do Dvoslapa morate tri puta prelaziti prugu. Ustvari dva, jertre}i put se provla~ite ispod nje Kad drugi put pre|ete tra~nice do~ekat }e vas jo{ jedno iznena|enje,table koje upozoravaju na opasnost od mina! Rodile table k’o gljive poslijeki{e. I to ba{ na samom ulazu u Nacionalni park

8/3/2019 037 Plus [broj 99, 12.1.2012]


12.01.2012.godine oglasi 23

B O S N A I H E R C E G O V I N AFEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINEUNSKO-SANSKI KANTONOP]INA BIHA]OP]INSKI NAÊLNIK Broj: 05/1-31-3-8411/11Biha}, 05.12.2011. godine

Na osnovu ~lana 45. Zakona o gra|evinskomzemlji{tu (“Slu`bene novine F BiH”, br. 25/03,16/04 i 67/05), ~lana 7. stav 1. Odluke o uvjetimai na~inu dodjele gradskog gra|evinskog zemlji{ta udràvnom vlasni{tvu (“Slu`beni glasnik Op}ineBiha}”, br. 6/10) i ~lana 1. Odluke o raspisivanju javnog konkursa za dodjelu neizgra|enog gradskog gra|evinskog zemlji{ta br. 02-02-7570/11 od09.11.2011. godine, a u skladu sa Urbanisti~ko-tehni~kim uvjetima raspisuje:

J A V N I K O N K U R Sza dodjelu neizgra|enog gradskog

gra|evinskog zemlji{tau dràvnom vlasni{tvu na kori{tenje radi

izgradnje dvojnog poslovnog objekta,

koji se sastoji od dvije lamele,lamele 1 i lamele 2

I Predmet konkursa

Predmet konkursa je dodjela neizgra|enog gradskog gra|evinskog zemlji{ta u dràvnom vla-sni{tvu na kori{tenje radi izgradnje dvojnog poslovnog objekta, koji se sastoji od dvije lamele,lamele 1 i lamele 2, a prema Urbanisti~ko-tehni~kim uvjetima br. 03/1-23-1-Sl./11 od04.10.2011. godine i to za:- lamelu 1, na zemlji{tu ozna~enom kao:

1. k.~. br. 7467/10, dvori{te u povr{ini od 1068m2, upisana u Pl. br. 4200 k.o. Biha}-grad ponovom katastarskom operatu, odnosno k.~. br.1274/3, dvori{te u povr{ini od 1068 m2,upisana u Zk. ul. br. 2543 k.o. SP_Biha} postarom katastarskom operatu, i

- lamelu 2, na zemlji{tu ozna~enom kao:1. k.~. br. 7467/9, dvori{te u povr{ini od 1068m2, upisana u Pl. br. 4200 k.o. Biha}-grad ponovom katastarskom operatu, odnosno k.~. br.1274/1, dvori{te u povr{ini od 1068 m2,upisana u Zk. ul. br. 2543 k.o. SP_Biha} postarom katastarskom operatu.

II Naknada

Po~etna naknada za dodijeljeno neizgra-|eno gradsko gra|evinsko zemlji{te obuhvata jedi-nstveno obra~unatu naknadu za preuzeto zemlji{teod ranijih vlasnika, koja za lamelu 1 iznosi

320.400,00 KM, te za lamelu 2 koja tako|er iznosi320.400,00 KM. Navedena po~etna naknada zadodijeljeno neizgra|eno gra|evinsko zemlji{teobuhvata i naknadu iz osnova prirodnih pogodnostigradskog gra|evinskog zemlji{ta i pogodnosti ve}izgra|ene komunalne infrastrukture, koje mogunastati prilikom kori{tenja tog zemlji{ta, a koje nisurezultat ulaganja sredstava vlasnika ili korisnikanekretnina - renta u iznosu od 33.750,00 KM zalamelu 1 i u iznosu od 33.750,00 KM za lamelu 2.

1. Ukupna po~etna naknada zalamelu 1 iznosi: 354.150,00 KM

2. Ukupna po~etna naknada zalamelu 2 iznosi: 354.150,00 KM

Ne moè se prihvatiti niti jedna prijava na

javni konkurs ukoliko ponu|eni iznos nije ve}i odgore navedene po~etne naknade.Naknada za dodijeljeno zemlji{te upla}uje

se u roku od 15 dana od pravosna`nosti rje{enja ododjeli zemlji{ta.

Naknadu za dodijeljeno gradsko gra|evin-sko zemlji{te, korisnik moè platiti odjednom ucjelosti ili s Op}inom Biha} zaklju~iti ugovor opla}anju naknade na rate, a koji se ne moèzaklju~iti na period duì od 12 mjeseci od danazaklju~ivanja ugovora.

Ako u~esnik konkursa kojem je dodijeljenogradsko gra|evinsko zemlji{te na kori{tenje radi

gra|enja ne plati naknadu za dodijeljeno gradskogra|evinsko zemlji{te, u roku i na na~in utvr|en urje{enju o dodjeli tog zemlji{ta, smatrat }e se da jeodustao od prijave, a zemlji{te koje je predmetkonkursa dodijelit }e se na kori{tenje radi gra|enjadrugom u~esniku u konkursu prema redu prven-stvu.

Naknada za ure|enje gradskog gra|evin-skog zemlji{ta odre|uje se shodno Zakonu i bit }eutvr|ena rje{enjem o urbanisti~koj saglasnosti.

III Podaci o objektu

Na predmetnom zemlji{tu gradit }e se dvo- jni poslovni objekat, koji se sastoji od dvije lamele,lamele 1 i lamele 2, spratnosti Pod+P+2+Pk, aprema navedenim Urbanisti~ko-tehni~kim uvjetima.

IV Pravo u~e{}a

Pravo u~e{}a na javnom konkursu imajusva fizi~ka i pravna lica. Prijave na konkurs podnosese u pismenoj formi i obavezno sadrè:- ta~an naziv i adresa pravnog lica sa izvodom iz

sudskog registra (obrazac 1-7), odnosno osobnepodatke i adresu za fizi~ka lica

- ponu|eni iznos naknade za zemlji{te,- rok u kojem se planira izgradnja predmetnog dvojnog objekta, uz navo|enje osnovnih podataka oobjektu koji }e se graditi,

- uvjerenje poslovne banke o solventnosti (likvid-nosti) ponu|a~a - za pravna lica,

- uvjerenje da ponu|a~ nema dospjelih, aneizmerenih obaveza po osnovu poreza (ne stari-

je od 90 dana) - za pravna lica,- instrument obezbje|enja pla}anja utvr|enihnaknada (bankovna garancija), odnosno potvrdaposlovne banke o deponovanim sredstvima u visi-ni po~etne naknade za dodijeljeno neizgra|enogradsko gra|evinsko zemlji{te,

- dokaz o uplati kaucije (depozita) u visini od 10%od po~etne naknade iz prethodne alineje,

- dokaz o izmirenju dospjelih obaveza prema Op}iniBiha},

- na~in pla}anja naknade za ure|enje gradskog gra|evinskog zemlji{ta (jednokratno ili na rate, neduè od 12 mjeseci).

V Kriterij za dodjelu

Prednost za dodjelu neizgra|enog gradskog

gra|evinskog zemlji{ta u dràvnom vlasni{tvu radiizgradnje dvojnog poslovnog objekta, koji se sastojiod dvije lamele, lamele 1 i lamele 2, ima ponu|a~koji ponudi:- ve}i iznos naknade za dodijeljeno zemlji{te u

odnosu na po~etnu naknadu navedenu u ovomkonkursu,

- jednokratno pla}anje naknade za dodijeljenogradsko gra|evinsko zemlji{te.

VI Postupak otvaranja i razmatranja prijava

Komisija, koju imenuje Op}insko vije}esprovodi javni konkurs, te prije otvaranja koverteutvr|uje blagovremenost podnesene prijave.

Nakon otvaranja koverte Komisija provjera- va potpunost i ispravnost prijave. Ako prijava ispun-

java navedene formalne uvjete, Komisija na osnovupriloènih dokaza utvr|uje redoslijed prvenstvau~esnika konkursa prema kriterijima predvi|enimOdlukom o uvjetima i na~inu dodjele gradskog gra|evinskog zemlji{ta u dràvnom vlasni{tvu

(“Slu`beni glasnik Op}ine Biha}”, br.6/10). Prijavakoja je dostavljena nakon isteka roka u kojem jekonkurs otvoren, ne}e se razmatrati, te }e se vrati-ti podnosiocu zahtjeva.

Komisija koja sprovodi javni konkurs,dostavit }e Zaklju~ak o rezultatima konkursa svimu~esnicima javnog konkursa u roku od 8 (osam)dana po zaklju~enju konkursa.

U~esnici javnog konkursa mogu u roku od 8(osam) dana od dana dostavljanja Zaklju~ka orezultatima javnog konkursa, izjaviti prigovor Op}inskom vije}u protiv tog Zaklju~ka.

Nakon isteka roka od 8 (osam) dana,Komisija }e dostaviti Zaklju~ak o rezultatima javnog konkursa, sa prigovorima u~esnika javnog konkur-sa, Op}inskom vije}u radi dono{enja Odluke o dodjeli gradskog gra|evinskog zemlji{ta na kori{tenjeradi gra|enja.

Prije dostavljanja Zaklju~ka o rezultatima javnog konkursa Op}inskom vije}u, konkursnaKomisija razmatra prigovore i daje obrazloèni prijedlog Op}inskom vije}u.

VII Ostale odredbe

Prijava na konkurs se podnosi sa svimpodacima potrebnim za u~e{}e na konkursu, {topodrazumijeva da je u~esnik duàn priloìti kom-pletnu dokumentaciju (original ili ovjerenu fotokopi- ju), kojom se dokazuju ~injenice na osnovu kojih seutvr|uje lista prvenstva.

Prijave se podnose u zatvorenoj kovertineposredno Komisiji ili preporu~enom po{tanskompo{iljkom. Ako se prijava dostavlja li~no (neposred-no), izdat }e se potvrda o prijemu sa naznakomdatuma prijema prijave na konkurs.

Prijave se ~uvaju neotvorene sve do trenut-ka otvaranja od strane Komisije za sprovo|enje javnog konkursa.

Prijave se podnose u roku od 15 dana oddana objave na adresu:

Op}ina Biha}Ul. Bosanska br.4.

sa naznakom:

“Ne otvaraj - Konkurs za dodjelu neizgra|enoggradskog gra|evinskog zemlji{tu

u dràvnom vlasni{tvu na kori{tenje radiizgradnje dvojnog poslovnog objekta,

koji se sastoji od dvije lamele, lamele 1 ilamele 2”

U~esniku ~ija ponuda ne bude prihva}ena vratit }e se upla}eni iznos kaucije (depozita), u rokuod 15 dana od dana izbora najpovoljnijeg ponu|a~a, a u~esniku sa najpovoljnijom ponudomiznos kaucije (depozita) }e se ura~unati u naknaduza dodijeljeno gra|evinsko zemlji{te.

Upla}eni iznos kaucije (depozita) ne}e se vratiti u~esniku konkursa koji odustane od prijavenakon otvaranja ponude, kao ni ponu|a~u koji jestekao pravo na dodjelu gradskog gra|evinskog zemlji{ta na kori{tenje radi gra|enja, a nakon togaodustane od istog.

Tenderska dokumentacija moè se preuzetisvakim radnim danom od 8,00 do 12,00 sati uSlu`bi za imovinsko-pravne i geodetske poslove, IIIsprat Op}ine Biha}, a sve do isteka roka zapodno{enje prijava.

Sva pla}anja proistekla iz ovog konkursa vr{e se na ra~un Op}ine Biha}, broj 161 035 002122 0053 kod Raiffeisen banke Filijala Biha},Op}ina 003, Vrsta prihoda 723139.

Nepotpune i neblagovremene prijave ne}ese uzeti u razmatranje.

Op}inski na~elnik mr. sci. Albin Musli}

8/3/2019 037 Plus [broj 99, 12.1.2012]


12.01.2012.godinedru{tvena hronika24

Pi{e: Jusuf LONI] [e{-be{ ili talva igrala se uKonaku, koji je sagra|en 1860.

godine u vrijeme turske uprave.Pored kafane “Paviljon”, tu je bilomjesto odmora i razonode svihslojeva stanovni{tva i prihvatanjakiridìja iz centralne Bosne me|ukojima je bilo i odli~nih igra~atavle. Oni su se oku{avali sa bi-ha}kim majstorima, ali je malo kood njih imao zna~ajnijeg uspjeha.Hotel “Bosna” od 1920. godinepruào je usluge samo bogatojklijenteli. Tu su se proslavljalidràvni i drugi praznici, birale lje-potice grada, tu se mogla jestiprvoklasna hrana i piti pravo pi}e.Pored kartanja, povremeno su se

organizirale i ekskluzivne partije{e{-be{a. Hotel “Central” nalaziose na mjestu gdje je izgra|enDom Armije. Ovdje se tavla igralasamo u rijetkim prilikama. Hotel“Jugoslavija” nalazio se na mjestugdje se danas nalazi Hippobanka. Podigao ga je poznatibiha}ki trgovac Ante Suki}. U velikoj ~itaonici, pored knjiga inovina, igrale su se dru{tveneigre, me|u kojima i tavla.

Kahvenisalisporta{i i navija~i

Na mjestu sada{njeg “Bondena”,

bra}a Marko i Janko Batasizgradili su kafanu, u kojoj se piloi kahvenisalo za poprili~no sitnuparu. Pored preferansa, kojeg suigrali Maka Dikli}, Muhica Gali} i jo{ petorica-{estorica, tu seigrala tavla od nama ili u kahvu.Hrvatska ~itaonica “Kraji{nik”nalazila se iza zgrade Levija iKavezona. Pored plesnih ve~eriigrale su se ve} uobi~ajenedru{tvene igre, a pristup je bioslobodan svim gra|anima.U kafanu “Zora”, na mjestu gdje je sada ba{ta Hotela “Park”,naj~e{}e su dolazili Muslimani na

pravu kahvu i ilegalnu rakiju ufildànima. Goste je posluìvaoMuharem Zajki} - Zajko. S navu-~enim zari}ima i spu{tenimfirangama, uz {e{-be{ se znala izora do~ekati. Kafana i Zajko supreselili u drugu “Zoru” napravljenu kod dàmije Fethija. Ukafani na stadionu BASK-a(Biha}ki akademski sportski klub)kahvenisali su sporta{i i navija~i.Posluìvala je Begzada Begatovi}-Bejza. Tavlu su igrali navija~i, dok su igra~i bili vjerni kibici puni eljeda nau~e ovu igru.Kafana Dede Dedi}a-Malog radi-la je na sajmi{tu u prizemlju

[imi}a ku}i i bila je stalno puna.Ovdje su pored Dede Malog (momak bi ga mijenjao) ~esto na{e{-be{ dolazili ]amil Kadi},Muho Dìni}, Maka Dikli} i drugi.

Uredio je Dedo Mali i ba{tu kodfoto - ateljea Ljerke Silber{tajn spogledom na Unu, most iPrekounje. Tu se u ljetne danepravo uìvalo u kartama i tavli.[e{-be{ se igrao u kafanamaMuje Murti}a, na Velikoj otoci,Muhe Dàni}a, kod [aki}a otoke,Ibre [tuki}a, uz restoran LukeBeronje, Katice Breger, na @itnici,“Kod Zajke”, uz Jarak, Ilije

Ðuzki}a, u Donjem Prekounju,“Kod Mr{i}a”, s lijeve straneGvozdenog mosta, Joce Price,preko puta [umarije, Be}e Deli}a- Muhtara, ]urtovi}a kafani...

Igra “uma i razuma”“Paviljon” je posebna pri~a.Austrougarska uprava podigla jenatkriveni podij. Tu bi nedjeljom ipraznicima svirala limena glazba.Ubrzo je adaptirana. To je mjestogdje su {e{-be{ igrali oni najbo-gatiji iz biha}ke ~ar{ije.

Nema ìva roba da ne zna zaprave (~iste i po{tene) igra~e {e{-be{a iz porodice Javaragi}. OtacMuhameda (Brkice) i Husnijepokazao je sinovima kako sede{ava igra “uma i razuma”, tzv.tavla. Pro{la su vremena, do{ao je vakat kad se kao “feniks ptica”

tavla vratila u vrijeme i prostor vje~nog grada Biha}a.I tako jednog dana “u podmorni-ci” kod Ajne na|e se pravodru{tvo spremno na igru, ali svako“{ica” sebi ravnog ili nekog ko je“jetim” da bi kahvu popio, onako,zbog toga {to je, recimo, majstor.Savo Markovi} je znao igrati, nije volio gubiti, ali u datim situacija-ma je morao otrpjeti kovanice,sintagme, pitalice i zagonetkeAlije Ibrahimpa{i}a, Munira Deli}a- ]ele, Dedage Sarajli}a i drugih.Jednog dana Husnija Javaragi}u|e u “podmornicu”, od svojebudu}e ène Kade naru~i kahvu i

s osmijehom na licu sjede namjesto gdje je tavla ve} bilapostavljena. Prije toga je svratio u~okalnicu “Sport” i kod HaseVuka popio samo dvije rakije.

Dakle, ni{ta naro~ito!Savo Markovi} je sa Bo}om ve}sjedio za onim velikim stolom upro~elju i vrebao “pravu `rtvu”.Nisu nikako pro{le tri sekunde, aSavo uljudno ponudi Husniji daodigraju partiju. Husnija pristade,a oko njegovog stola (iza le|a)poreda{e se kibici koji su znali{ta Husnija moè, {ta ho}e. Znalisu i to da je Savo Markovi}

“tisan” i da osim Bo}e ne}e imatinavija~a. Iza Husnije se na|o{e:Behid, Pariz, Juso, Ekrem, Ejub...@estoko je po~elo. Savo zna igru,fa}a svoj pend`luk, zatvaraHusnijin. Na pomolu malikijamet. Husnija staloèno pretrpiprvu partiju (bilo je 3:1 za Savu).Krenu druga partija, Husnijikrenu, Savi ne ide, iako Bo}a izsveg glasa navija. A na suprotnojstrani mali hor, ali dosta ra{timanod kojih svak zove drugi zar.Husnija sa {eretskim osmijehom

“slu{a sviju”, a radi svoj posao.Pariz (Sead Midì}) upita u {ta seigra.Husnija mu je odgovorio: - Kao i

obi~no, u dvije kahve.

Istini za volju, Husnijini navija~i subili glasniji i sugestivniji odSavinih. Pred kraj partije Savo

autorativno Husnijinim navija~i-ma svojim “baritonom” kaè:- Prekinite, ne}u da ~ujem vi{e ni

jednu rije~!Kibici za{uti{e, a Husnija se posveuozbilji u nastojanju da dovr{i ovute{ku partiju. Ipak, zavr{i partiju usvoju korist. Savo sjedi, jo{ nepruà ruku, kako je obi~aj.Husnija Javaragi} zatvori tavlu,zove Kadu da plati dvije popijenekahve.Savo Markovi} se pobuni, jer jenjegova reda platiti kahve, pa on je izgubio.- Druè Savo, ovo je moje sitno

zadovoljstvo. Ali te molim, kao

druga, ne galami na kibice. Ovaigra, ova tavla, nije samo nas dvo-

jice. Ovo je igra ~ar{ije, ovo je igra

grada Biha}a, prokomentarisaHusnija Javaragi}. (Nastavi}e se)

Koliko smo puta pristupilinekom zadatku ili izazovu sunaprijed spremnim odgov-orom da mi to ne moèmo?“Ne mogu” - ~est je stav nesamo djece ve} i odraslih. [ta jeto u nama {to nas predodre|ujena takav na~in, {to nas ogra-ni~ava da barem poku{amo?Jesu li to ìvotna iskustva, sred-ina u kojoj odrastamo, vlastitesposobnosti? Najbolje je to objasnio psihoterapeutJorge Bucay, koriste}i se pri~om o slonu u cirkusu.- Kad sam bio dijete, oboàvao sam cirkuse, a ucirkusu su mi se najvi{e svi|ale ìvotinje. Pozornost mi

je posebno privla~io slon, koji je, kako sam poslije doz-

nao, svoj djeci bio najdraà ìvotinja. Tokom pred-stave golema je ìvotinja sva{ta izvodila nov~i}em,neuobi~ajena kombinacija veli~ine i snage… Alinakon nastupa i neposredno prije dolaska na pozor-nicu, slon je uvijek bio vezan za malen kolac zabijen uzemlju, lancem koji je drào za samo jednu nogu.Osim toga, kolac je bio malen komadi} drveta zabijen

jedva nekoliko centimetara u zemlju. Iako je lanac biodebeo i mo}an, bilo mi je jasno da se ìvotinja koja jeu stanju i{~upati stablo s korijenom, mogla s lako}omosloboditi kolca i pobje}i. Tajna mi je i dalje bila nejas-na. [ta ga onda drì? Za{to ne pobjegne?Kad mi je bilo pet ili {est godina, jo{ sam vjerovao umudrost odraslih. Pitao sam u~itelja, oca ili strica zataj misterij sa slonom. Netko od njih objasnio mi je daslon nije pobjegao jer je bio istreniran. Postavio sampitanje koje se samo nametalo: “Ako je istreniran,

za{to su ga vezali?”Ne sje}am se da sam dobio ikakav smislen odgovor. S

vremenom sam zaboravio na misterij sa slonom i ko-lcem i prisjetio bih ga se samo kad bih susreo one kojisu se katkad pitali isto. Prije nekoliko godina otkriosam da je neko, na moju sre}u bio dovoljno mudar daprona|e odgovor: Cirkuski slon ne bjeì zato {to je

vezan za sli~an kolac jo{ otkad je bio veoma malen.Zatvorio sam o~i i zamisli bespomo}a, tek ro|enaslona vezana za kolac. Siguran sam da je u tomtrenutku sloni} gurao, vukao i znojio se poku{avaju}ise osloboditi. I unato~ naporima nije uspio jer je onajkolac bio pre~vrst za njega. Zamislio sam kako je iscr-pljen zaspao i kako je sljede}eg dana opet poku{ao, isljede}ega, i sljede}ega… Sve dok jednog dana,

jednog za njegov ivot uàsna dana, ivotinja nije pri-

hvatila svoju nemo} i prepustila se sudbini.Taj golemi i mo}ni slon kojeg vidimo u cirkusu ne bjeì jer, jadnik, misli da ne moè. Urezala mu se u sje}anjeona nemo} koju je osjetio ubrzo nakon ro|enja.Najgore je {to nikad vi{e nije ozbiljno preispitao tosje}anje. Nikad, nikad vi{e nije poku{ao isku{ati svojusnagu…Jorge Bucay tvrdi da smo svi mi pomalo poputcirkuskoga slona: hodamo po svijetu vezani za stotinekolaca koji nam oduzimaju slobodu. @ivimo misle}i da“ne moèmo” u~initi mnogo stvari, jednostavno zato{to smo jednom davno, dok smo bili djeca, poku{ali inismo uspjeli. U~inili smo tada isto {to i slon i ta namse poruka urezala u sje}anje: “Ne mogu, ne mogu inikada ne}u mo}i.”Odrasli smo nose}i tu poruku koju smo sebi nametnulii zato se vi{e nikada nismo ni poku{ali “osloboditi

kolca”. Kad povremeno osjetimo verige i ~ujemozveckanje lanaca, ispod oka pogledamo kolac i pomi-slimo: Ne mogu i nikad ne}u mo}i. Jedini na~in dadoznamo moèmo li uspjeti jeste da ponovo poku{a-mo, svim srcem… Svim srcem! Mirela POPR@ENOVI]

[e{-be{, vi{e od igre (2)

Socijalni kutak

“Okovani slon”Prava kahva i ilegalna rakija

U kafanu “Zora”, na mjestu gdje je sada ba{ta Hotela“Park”, naj~e{}e su dolazili Muslimani na pravu kahvu iilegalnu rakiju u fildànima. Goste je posluìvao

Muharem Zajki} - Zajko. S navu~enim zari}ima ispu{tenim firangama, uz {e{-be{ se znala i zorado~ekati. Kafana i Zajko su preselili u drugu “Zoru”napravljenu kod dàmije Fethija.

[ta je to u nama {to nas predodre-|uje na takav na~in, {to nas ograni~avada barem poku{amo? Jesu li to ìvotnaiskustva, sredina u kojoj odrastamo,

vlastite sposobnosti?

8/3/2019 037 Plus [broj 99, 12.1.2012]


12.01.2012.godine dosje 25

Nacionalizam je mogaoru{iti komunisti~ki poredak u

Bosni i Hercegovini, ali je ne-mo}an prema izvornim zavno-bihovskim na~elima i koncepci-

ji Bosne i Hercegovine. Bosnunisu stvorili tzv. nacionalnikonstituenti, ona je multilater-alni historijski fenomen, koji jeizraz jedinstva njenih sveukup-nih razli~itosti. Ukidanje ovogfenomena otvorilo bi put uki-danju paradigme ~ovje~anstva.Da li to u su{tini shvatame|unarodna zajednica?Za razliku od Srpske Narodneskup{tine, Skup{tina Bosne iHercegovine proglasila je da-

tum Prvog zasjedanja ZAVNO-BiH-a 25. novembar danomdràvnosti Bosne i Hercego-

vine. Tim ~inom Skup{tinaBosne i Hercegovine priznala

je osnivanje ZAVNOBiH-a kaodoga|aj za koji je vezanodràvno konstituiranje Bosne iHercegovine. Iako je ovaj aktuslijedio poslije me|unaro-dnog priznanja Bosne i Herce-govine, u njemu je izraèna~injenica da su pojavom ZA-

VNOBiH-a i njegovim nasljed-nicima Narodne, odnosnoSocijalisti~ke republike Bosne i

Hercegovine stvorene osnovnepretpostavke samostalne neza-

visne, me|unarodne priznatedràve Bosne i Hercegovine.Drugim rije~ima, bez ZAVNO-BiH-a ne bi bilo dràve podnazivima Narodna, odnosnoSocijalisti~ka Republika Bosnai Hercegovina, a bez ovih nisamostalne, nezavisne DràveBosne i Hercegovine.

Va{ingtonski sporazum prekin-uo je ratne sukobe izme|uBo{njaka i Hrvata. Dejtonskisporazum okon~ao je agresiju irat u Bosni i Hercegovini. U

dràvnopravnom smislu De- jton je bo{nja~ko-hrvatskom

entitetu dodao srpski entitet -Republiku Srpsku. DràvaBosna i Hercegovina opstala jepo cijenu podjele, koja je izvortronacionalnih antagonizama.Tvorci Dejtonskog sporazuma

vjerovali su, da su i na taj na~inprona{li put za dràvnu inte-graciju Bosne i Hercegovine.Skup{tina Bosne i Hercego-

vine, Predsjedni{tvo Bosne iHercegovine i Ministarsko vije-}e Bosne i Hercegovine ne dje-luju kao nosioci reintegracija.

Po 13 skup{tina

i vladaPoslije gotovo 10 godina odDejtonskog ustava Bosne i Her-cegovine jo{ nisu konstituiranei u funkciji zajedni~ke instituci-

je dràve. Otpori dolaze prete-`no iz srpskog entiteta, a moèse re}i da su u tom pogledu neùri ni organima me|unarodnezajednice. Iscrpljuju}e raspra-

ve vo|ene su oko formalnihpitanja, dok se bitne stvari nepomi~u s mjesta.O Dejtonu se danas razgovara.Mada mnogi koji dobro pozna-

ju aktuelnu ustavnu materijudràve BiH jasno kaù da namne trebaju entiteti, to ljude kojirazgovaraju u Va{ingtonu kaoda ne interesuje, jednostavno,htjeli su ne{to zavr{iti na brz-inu. Tako se ne rade ozbiljnestvari. Jer ako se èli u}i uozbiljne ustavne promjene,onda one podrazumijevajumnogo korjenitije zahvate od

onih o kojima se u Va{ingtonurazgovara. To podrazumijevane samo promjene u instituci-

jama Predsjedni{tva, Vije}uministara, nadle`nostima drà-

ve, parlamenta i ljudskihprava, ve} promjene u struk-turi vlasti, entitetsko ure|enje,status kantona, regije itd.Nema na svijetu dràve poputdejtonske Bosne i Hercegovine,u kojoj postoji nekolikoustavnih poredaka: Bosne iHercegovine, Federacije Bosnei Hercegovine i RepublikeSrpske. Istovremeno, na teri-

toriji Bosne i Hercegovinedjeluje 13 skup{tina, 13 vlada,preko 150 ministarstava. Sva

vlast nalazi se u entitetima.Naciokratije su postale vlasnici

nacije. Njihov lajtmotiv je: {to ja~i narod, to ja~a dràva.

Ima li rje{enjaza Bosnu iHercegovinu

Me|uentitetsko zajedni{tvo jeuslov svih uslova cjelovitostiBosne i Hercegovine, pa jestoga i ~ista hipokrizija verba-lna izja{njavanja za multiet-ni~ku dràvu, dok se u praksina pitanju ìvotnih pitanja pos-tupa sasvim suprotno i prim-

jenjuje etni~ki kriterijum, da bise odràla vlast svoje naciona-lne grupe. Nasuprot ratnojdiverziji izvr{enoj u cilju formi-ranja dràva-kreatura, me|ue-tni~ko, humanitetom satkanozajedni{tvo je aksiom opstankaBiH kao vi{estoljetne tekovineotporne strastima antagonizmai destrukciji stihije.

Ako je meni kao histori~arudopu{teno da logi~ki procjen-

jujem, historijski posmatrano:cjelovitost Bosne i Hercegovinebila je u pro{losti zajam~ena uokviru velikih dràvnih organi-zama Vizantije, Ma|arske,

Osmanskog carstva i Austro-Ugarske. Kako su te dràvedavna pro{lost i historijski pre-

vazi|eni dràvni oblici, uaktuelnoj evropskoj konsta-

laciji BiH moè sa~uvati svojudràvno-politi~ku individua-lnost i cjelovitost prvenstvenou velikoj i sna`noj Evropskojuniji koja zahtjeva visok stependemokratije i civilnih sloboda usveukupnim dru{tvenim odno-sima svake od njenih ~lanica.Ho}e li BiH smo}i tolikomudrosti i sposobnosti da ovuperspektivu pretvori u trajnupoliti~ku realnost? Novi Dejtonbi na to morao dati odgovor.Ratovima se nasrtalo na Bo-snu; ratovi su dolazili i pro-

lazili, a Bosna je trajala. Uvijek mi{lju nadahnuta, svjeà upit-no i umno zagledana u budu-}nost, iz pro{losti i sada{njosti.Nikad bez perspektive, ve}a saidejama i saznanjima. Bosna seobnavlja iz svog nepresu{nogizvori{ta, nekad ve}a, a nekadmanja uvijek svoja i istinita,nepromjenljiva u promjenlji-

vosti, jedinstvena u razlikama,razli~ita u jedinstvenosti, izra-zom svoje izvornosti, bosanst-

va, koje nije monizam, ve} plu-ralnost, tolerancija i koegzis-tencija svekolikih distinkcija -duhovnih, vjerskih, narodno-

snih, kulturolo{kih, gradite-ljskih i drugih struktura. Nimanje zemlje, ni ve}eg obiljaduhovnih i materijalnih znako-

va i zna~enja. (kraj)

Od ZAVNOBiH-a do Dejtona (4)

Pi{e: mr. Fikret MID@I]

Bez ZAVNOBiH-a ne bi bilo dràve pod

nazivima Narodna, odnosno Socijalisti~kaRepublika Bosna i Hercegovina, a bez ovihni samostalne, nezavisne Dràve Bosne iHercegovine Ratovima se nasrtalo na Bosnu; ratovisu dolazili i prolazili, a Bosna je trajala

Otpori iz srpskog entiteta

Zgrada u kojoj je odràno Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a

Mrkonji}-grad

8/3/2019 037 Plus [broj 99, 12.1.2012]


12.01.2012.godine037 extra26

Uz ~injenicu da je zna~ajnopodpomogao ukupnom prihoduna ameri~kim kino blagajnamaproteklog vikenda, horor studijaParamount “The Devil Inside” ost-

vario je rekordno trodnevno otva-

ranje od 34.5 miliona dolara. Film je posebno popularan kod mla|ihgeneracija gledatelja koji su uposljednje vrijeme bili odsutni izmultiplexa dok studio Paramountuspjeh pridaje dobroj promotivnojkampanji sa sloganom “film kojeg

Vatikan ne èli da vidite”.“The Devil Inside” je preuzeo prvo

mjesto top liste od jo{ jednognaslova studija paramount, akci-

jskog spektakla “Mission: Impo-ssible - Ghost Protocol” koji je i

sam uìvao u dobrom prihodu.Kompletna lista deset najgledani-

jih filmova proteklog vikenda naameri~kim kino blagajnama:

“Knjiga o Uni uzdiè Unu doboànstva pred kojim }e se klanjatii oni koji ni prst u nju nisu umo~ili.

Bez kompleksa i straha autor se uromanu nosi sa svojim opsesijama,a prva i osnovna je rijeka Una. Ona

ga inspiri{e da se poribi i zanavijek smije{a s njom, olak{an od ljud- skosti i iskustva {to uz to ide. Drugaopsesija [ehi}eva je rat i on unjemu. Tre}a je grad {to se prazni i

puni, zavisno od snaga na terenu.[ehi} je bez àljenja u svoj romanutkao materijal za nekoliko zbirki

poezije i ludo se unio u to. Neki pisci mrze da se ponavljaju pred

publikom i ubiru sigurne poene shorizonta ~itala~kog o~ekivanja.Takav je i [ehi}. Pred nama je ne{tonovo, neobi~no i hrabro napisano: irealno i snovi|ajno, i lirsko i natu-ralno, i doìvljeno i odsanjano, umu{kom, ènskom i srednjemrodu... Knjiga o Uni, dugo pisana ii{~ekivana, }e vas zasigurnoop~initi”, napisao je o romanuknjièvnik Goran Samardì}.Faruk [ehi} je ro|en 1970. uBiha}u. Knjièvna kritika ga sma-tra jednim od najdarovitijihmla|ih pisaca na podru~ju biv{eJugoslavije i predvodnikom tzv.pregaène generacije. Njegove

knjige Hit depo (poezija) i Podpritiskom (kratke pri~e) uìvajukultni status kod ~itala~ke publikei objavljivane su u vi{e izdanja.

S.M.

Roman “Knjiga o Uni”

“Daleko” novi je albumJadranke Stojakovi} uizdanju “Croatia Records-

a”. Svojevrsno putovanjekroz sjetu, nostalgiju i~e`nju za rodnim krajem,Jadranka zapo~inje kult-nom {ansonom “Sve smomogli mi”, u kojoj nadah-nuta kantautorica sviradrevni instrument saz.Nakon naslovne pjesme,

slijedi jo{ jedan veliki hit “[to te nema”, koja je uvr{tenau deset najboljih evropskih etno-pjesama.Jadranka Stojakovi} ro|ena je u Sarajevu, a karijeru jezapo~ela u grupi “Kombo 6”. Osamdesetih godina oti{la

je u Japan i gradila karijeru pod imenom Ranka San. Naprethodnom albumu “Baby Universe”, objavljenom2008. godine, otpjevala je pjesme na japanskom,engleskom i bosanskom jeziku. Trenutno ìvi i radi u

Banja Luci. I pored bolesti ne odustaje od muzi~ke kar-ijere.Podjednako je vole i cijene svi ljubitelji dobre muzike inadaju se da }e, kao i do sada, nastaviti stvarati pjesmeza du{u. E.G.

Novi album Jadranke Stojakovi}

“Putovanje kroz sjetu”

Nakon brojnih koncerata {irom Evrope, Mirza[oljanin nastupao je, 16. i 17. decembra i u Norve{koj.U Oslu je pripredio koncertni spektakl. Ovaj koncert je,osim razbijanja sumorne atmosfere najdepresivnijegmjeseca u godini, bio i promocija Mirzinog prvog albu-ma “Poljubi me”.Nastupom u Norve{koj, karizmati~ni Mirza osvojio jenove fanove. O tome svjedo~i sve ve}a posje}enostMirzinih nastupa, kao i veliki broj pregleda na Youtube-u njegovog hit singla i spota za pjesmu “Tebi da se vra-tim”. S. MUJAGI]

Osvaja publiku {irom Evrope

U doma}oj atmosferi restorana ”Nanina kuhinja”,odràna je promocija spota ”Korak, po korak”, dueta

Nihada Volodera Nodiva i Harija Vare{anovi}a.Predstavnici medija i uì krug prijatelja i kolega sestrade prvi su pogledali spot.Pjesma je snimana u studiju Nihada Volodera, a spot uprostorijama firme “Pretis” i prelijepom ambijentuhotela “Bristol”.- Ova, u jednom momentu tu`na pri~a, koja se sretno

zavr{ava, {alje nam va`nu poruku “da ne hitimo”, kaè Voloder.

Nihad Voloder i Hari Vare{anovi}

Lucas, izvo|a~, kompozitor itekstopisac, ro|en u Dubro-

vniku, predstavlja se prvim sin-glom, pjesmom pod imenom

”Nikada vi{e” koja je ujedno inajava nadolaze}eg albuma.

Tekst i muziku pisao je Lucasdok je aran`man radio saDanijelom Drakuli}em. Za prvi

singl ura|en je i video spot podrediteljskom palicom MarkaKarblera i iskusnom sni-mateljskom ekipom Coste Ipse iBorisa Krstini}a. Sniman je nanekoliko lokacija u Zagrebu.Lucas nam donosi novu snagu isvjeìnu na muzi~ku pop-rock scenu, a spotom daje pe~at sja-

jnoj pri~i singla ”Nikada vi{e”.Lucas se od djetinjstva bavimuzikom. Bio je ~lan brojnihmuzi~kih grupa gdje je stekaobogato iskustvo. Odlu~io ga jepreto~iti u novi izazov, koji }e gakao muzi~ara i kompozitoradovesti do prepoznatljivosti i

posebnosti.Nakon dugogodi{njeg boravka irada u studiju, Lucas otvaranovu stranicu, kojom zapo~injesvoju muzi~ku pri~u.

Mirza [oljanin u usponu

“Korak, po korak”

Prvi singl Lucasa

“Nikada vi{e”

1. The Devil Inside $34.5 miliona2. Mission: Impossible - Ghost Protocol $20.5 miliona3. Sherlock Holmes: A Game of Shadows $14.1 miliona4. The Girl with the Dragon Tattoo $11.4 miliona5. Alvin and the Chipmunks: Chipwrecked $9.5 miliona6. War Horse $8.6 miliona7. We Bought a Zoo $8.5 miliona8. The Adventures of Tintin $6.6 miliona9. Tinker Tailor Soldier Spy $5.8 miliona

10. New Year’s Eve $3.3 miliona

Svijet filma

Film “The devil inside” zaradiorekordnih 34.5 miliona dolara

Odsanjano u mu{kom,ènskom i srednjem rodu

Novi roman Faruka[ehi}a, “Knjiga o Uni”,u izdanju Buybook-anedavno se pojavila uprodaji

8/3/2019 037 Plus [broj 99, 12.1.2012]


12.01.2012.godine 037 extra 27

Poruke zvijezda12.01.2012. - 19.01.2012.

Sedmi~ni horoskop Autor: Ljubi{aMARKOVI]

Ljubav: Jednom kad rije{ite sve potrebedragih osoba oko sebe i oslobodite se

potrebe da za svaku odluku imate baremdeset razloga, osje}at }ete se punoopu{tenijim. Vrijeme je promjena i ne smi-

jete biti toliko o{tri prema sebi.Posao: Ve} ste doìvjeli razo~arenje kad su u pitanju va{a o~ekivanja od drugih ljudi i njihovih rije~i. Morat}ete poraditi na svom pristupu. Malo vi{e diplomacijei strategije donijet }e vam ono {to trebate prije negoljutnja, {utnja i sav teret na va{im ple}ima. Merkur sekona~no vra}a na svoje pa su promjene naposlovnom planu sigurne. Samo polako i nemojtepoku{avati napraviti sve u jednom |iru.Zdravlje: Potrebno vam je opu{tanje jer su ìvciprevi{e napeti.

OVAN - (21.03. - 20.04.)

BIK – (21.04. - 20.05.)Ljubav: Energija je iznimno jaka, osje}atese strastveno i mo}no i te{ko }e vas itkozaustaviti u va{em pohodu, kakav god onbio. îni se kako vas netko promatra, ali ne

zna se koliko }e ga va{ strastveni pristup ohrabriti na javljanje.Posao: Uz nepredvidljivi Uran i sretni Jupiter pred vasdolaze nepoznate ~injenice koje }e zahtijevati hitnureakciju i brzo djelovanje, {to kod vas u pravilu i nijeneki problem. Morat }ete samo malo vi{e vjerovatisami sebi. Puno toga se mijenja istovremeno pa }etese morati boriti kako biste odràli situaciju pod kon-trolom.Zdravlje: Odli~no!

Ljubav: Prisutnost inventivnog Urana i sretnog Jupitera u va{em kutu partnerskih odnosa, donosi vam intenzivno raz-doblje u ljubavi. Jedni }e htjeti akciju i napredak veze, dok bi se drugima trenutna veza mogla raspasti. Nemojteo~ajavati ako spadate u ove druge!

Posao: Na po~etku ove godine najbolji savjet vam je ne zalijetati segrlom u jagode. Za sad je jo{ uvijek sve najbolje promatrati sa sigurnepozicije i razmi{ljati o sljede}im koracima. Merkur, va{ vladar, za sad

vam nije od velike pomo}i pa nemojte vjerovati svemu {to ~ujete prijenego provjerite stvarno stanje stvari.Zdravlje: Nemojte se brinuti nad svime.

DJEVICA - (22.08. - 22.09.)

Ljubav: Ve} dugo vremena èlite pobje}i odokova i zabrana koje su vam nametnute.Sad, kad se revolucionarni Uran i sretniJupiter nalaze u va{oj ku}i prilika - niste ba{

previ{e sigurni u sebe i {to èlite. Nemojte se vezatini za koga ako niste sto posto sigurni u svoju odluku.Posao: Stigao je veliki val promjena i na poslovnomplanu. Problem je {to ste za sad pod prevelikim doj-mom svega {to se doga|a. Ravnoteà nije stabilna pa}ete se morati aktivirati kako ne biste tresnuli na zad-njicu usred svega {to se doga|a. Istraìte sve opcijekoje su pred vama.Zdravlje: Osim poja~anog umora jedino bi vam mogladekoncentracija donijeti nevolje u obliku povrede.

BLIZANCI - (21.05. - 20.06.)

Ljubav: Situacija zahtijeva brzo razmi{ljanjei akciju. Doga|aji povezani sa Suncempokrenuli su se i sad ih vi{e nitko ne moè

zaustaviti. Nepredvidljivi Uran i sretni Jupiter pokrenulisu velike promjene u va{em i ìvotu va{ih bli`njih. Ako

ste u vezi s dobrim temeljima, onda ove promjene slo-bodno pozdravite jer }e biti na bolje, ali ako je va{a veza klimava ovo bi joj mogli biti posljednji izdisaji.Posao: Imate velike planove, a za njih vam je potreb-na jasna financijska konstrukcija. Va{a èlja zaobavezivanjem mogla bi vam biti kamen spoticanjakoji vam ne treba. Suzdrìte se! Pravi poslovi sklapajuse hladne glave i bez pretjeranih emocija.Zdravlje: Pripazite se mogu}e viroze ili gripe.

RAK - (21.06. - 20.07.)

Ljubav: Iako biste vi sad htjeli vremena i vremena da razmislite o svemu {to sedoga|a, upravo je vrijeme ono {to nemate. Tempo se ubrzava i odluke se moraju

donijeti, a nitko vam ne moè garantirati da }etedonijeti ba{ one koje trebate! Ostavite dovoljno mjes-ta za manevar i krenite.

Posao: Financije su tako - tako, a uz sve promjenekoje se doga|aju, morat }ete biti {tedljiviji nego ina~e.Ovo nije razdoblje za ulaganja niti bilo koji poku{ajosvajanja na brzinu. Ignorirajte histeriju ljudi oko sebei postupajte razumno uz mno{tvo argumenata.Zdravlje: Mogu}e povrede ligamenata ili lomovi.

LAV - (21.07. - 21.08.)

Zimi moèmo da pokaèmo umije}e kombinovanja razli~itihodjevnih predmeta, materijala, dezena, boja. Pravi je trenutak za vje`banje slojevitosti.

Vi{e slojeva bolje grijuVi{e tankih slojeva }e vas bolje gri- jati, a izgleda}e interesantnije negomanje debljih. Duà odje}a, odnosnosloj, ide ispod kra}eg - na primjer,duga ko{ulja, pa na nju kra}a bluza,zatim jo{ kra}a jakna. Zabava uz bojeDobro se zabavljajte kombinuju}idezene, materijale i boje - najboljina~in da dobijete zanimljivu kombi-naciju je putem kontrasta. Mislite kreativnoIza|ite iz standardnih okvira - kombi-nujte i ono {to vam se ~ini nemogu-}im spojem. Umjesto bluze, prekohaljine nabacite flanelsku ko{ulju. Kai{ rje{ava stvarAko mislite da ste zbog izabranekombinacije izgubili siluetu - stavite

kai{ koji }e vam naglasiti struk. MaksiKao {to su ljetos bile popularne maksi haljine i suknje, ovezime su aktuelni dugi, maksi dèmperi. Obucite ih preko bluzeili ko{ulje i hulahopki. Na sve to, po potrebi, obucite i kratku jaknu. Koà i vunaKombinacija odjevnog predmeta od koè i trikotaè je jedna odnajpopularnijih ove sezone. Ko kaè da dèmperi ne idu uzkra}u ko`nu jaknu? Kombinaciju napravite od jedne ili nekoliko veoma sli~nih boja - i postepeno je izgradite od svjetlije prematamnijoj ili obratno. Gre{ke koje treba izbjegavatiPrevi{e slojeva - ako obu~ete rolku, dèmper, blejzer, {al istavite kai{, pretjera}ete.Kontrastne boje - ako kada se obu~ete djelujete kao da seboje sva|aju jedna s drugom, proma{ili ste. Za klasi~ni,opu{teni izgled koristite razli~ite neutralne nijanse.Predebeli materijali - vi{e slojeva koji su napravljeni odte{kih materijala su gre{ka. Poenta je da svaki sloj akcentujeodre|eni dio tijela. Zapamtite da najtanji materijal uvijek trebada bude do tijela.Nevidljivi slojevi - ne}ete biti slojevito obu~eni ako dvijemajice iste duìne obu~ete jednu preko druge. Ako }ete ispodhaljine obu}i farmerke, haljina ne smije da bude preduga.Izaberite uske farmerke i obucite ih ispod {iroke midi haljine.

S.M.

Korisni savjeti

Slojevitom garderobomdo ma{tovitih kombinacija

Ljubav: Ljubavno podru~je vas pri-prema na novost u va{em ìvotu,mogu}e prinovu u obitelji ili odlu-~uju}i korak s voljenom osobom. Da

bi sve bilo kako treba imate pred sobommnogo posla i nemojte dozvoliti da vas lo{ijeraspoloènje sprije~i u tome. Tako|er, vi steraspoloèni za ozbiljne razgovore, ali ne mora

zna~iti da je i va{ partner u istom raspoloènju.Posao: Koji god posao obavljali obavite svena vrijeme i kako treba. îni se kako vasgledaju svi koji vas trebaju vidjeti i ovo je vrijeme da se pokaète u svom najboljem svi- jetlu. Uskoro }e vas preuzeti privatni ìvot pane}ete imati {to pokazati na poslu.Zdravlje: Ne}ete imati ve}ih problema akose i dalje pridràvate svojih novogodi{njihodluka o zdravijem na~inu ìvota.

Ljubav: Voditi ra~una o svemu {tose doga|a oko vas ve} je samo posebi veliki izazov, a u vremenimapoput ovih ~ini se kao nemogu}a

misija. S obzirom da su promjene koje dolaze vrlo povoljne za vas trebali biste izo{triti vidkoliko god moète i posebno koncentriranopratiti situaciju oko sebe.Posao: Situacija na radnom mjestu traìt }e va{u punu pozornost i koncentriranost nasvaku pojedinost. Budite budni, otvorite{irom o~i i u{i. Nemojte dozvoliti da vamzbog povr{nosti ili pretjerane èlje promaknuinformacije kojima moète do}i u prigoduzna~ajno unaprijediti poslovne rezultate.Zdravlje: Osje}at }ete se dobro.

Ljubav: Uz Jupiter u podru~ju va{esolarne karte vezane uz va{e ìvotne vrijednosti, moè se dogoditi sve isva{ta. Na vidjelo su iza{le va{e

nesigurnosti i strahovi koje }ete morati rije{itiako mislite napredovati u odnosu s drugimljudima. Poèlite li zapo~eti vezu s osobom skojom poslovno sura|ujete, mogle bi nastatinepredvi|ene komplikacije.Posao: Sunce i Pluton u Jarcu ubrzavaju

doga|anja i promjene oko vas. Sve to moglobi vas zbuniti pa nemojte nagliti ni s rije~imaniti s djelima. Pritisak na poslu raste {to bi vas moglo jako zabrinuti. S obzirom da ste i vi u istom razdoblju promjena kao i svi drugi,nemojte o~ajavati.Zdravlje: Mogu}e prehlade.

[KORPIJA - (23.10. - 22.11.)

Ljubav: Ovo nije ba{ najbolje vrijeme za vas. Vrlo ste nemirni, sli~itena koku koja treba snijeti jaje, a

nema se gdje ugnijezditi. Ljudi oko vasprevi{e su spori za va{ ukus pa samo upa-date u razmirice.

Posao: Nemojte nagliti u poslovnim odluka-ma. Moète pomalo krenuti u ostvarenjeonog {to ste davno zacrtali i provjerili,ali novi - je promjene za sad ostavite da malo odleèkako biste ih bolje prou~ili.Zdravlje: Posvetite se svom vanjskom izgle-du, posjetite frizera ili masera.

STRIJELAC - (23.11. - 21.12.)

VODOLIJA - (20.01. - 18.02.)

Ljubav: îni se kako se jedna vrataza vas zatvaraju, a druga otvaraju.Kod vas uskoro po~inje cijelo jedno

novo poglavlje osobnog rasta i razvoja.Razvoj doga|aja od pomr~ine Sunca nije ba{zadovoljavaju}i jer se osje}ate prili~nonemirnima {to ne moè dobro utjecati naodnos s partnerom.Posao: Svu energiju koju imate usmjerit }ete

na doga|anja na privatnoj razini. Da bisteodràli ravnoteù, odradite barem ono osnovno{to morate. Nemojte se upu{tati u ve}e pre-govore niti upravljati financijskim odlukama.Zdravlje: Osje}at }ete se umornije negoina~e.

RIBE - (19.02. - 20.03.)

JARAC - (21.12. - 19.01.)

Ljubav: âk i najbolje razdoblje moè biti stresno.Po~etkom ove godine biste mogli biti malo skepti~ni {to sesve jo{ moè dogoditi, ali nema mjesta brizi jer sve idekako treba za vas. Morat }ete se nositi dan za danom jer

ovo nije vrijeme za velike odluke na privatnom planu.Posao: Uran i Jupiter nalaze se na dijelu va{e solarne karte koji seodnosi na svakodnevne obveze te vam donose novi ciklus i revolu-cionarne promjene. Spori Merkur donosi vam istovremenoneodlu~nost kao jedini kamen spoticanja u promjenama koje dolaze.Zdravlje: Pripazite malo na di{ne organe.

VAGA - (23.09. - 22.10.)

8/3/2019 037 Plus [broj 99, 12.1.2012]


12.01.2012.godine28

Prodajem ku}u u Gati pored glavne ceste sa poslovnim prostorom pogodno za trgovinugra|evinskog materijala. Povoljna cijena. Telefoni: 070/227-250 ili 063/915-828 ili061/137-556.

Prodajem manji stan na Ozimicama II, 43 m2, cijena 65.000 KM. GSM: 061/590-740. Odgajiva~nica Bullmastiffa "Zoombull" prodaje {tence iz {ampionskog legla extra

kvaliteta, dva mu`jaka i pet enki, oko}eni 1. novembra. [tenci su vakcinisani,revakcinisani, o~i{}eni od parazita. [tenci su s pedigreom. Kontakt telefon:063/248-521.

Prodajem plac za ku}u povr{ine 552 metra kvadratna u ul. Jablanska. Telefon:061/280-110.

Prodajem povoljno obnovljen i novo namje{ten manji stan u Lamelama u BosanskojKrupi. Zvati na broj 037/471-244

Prodajem ~etiri zimske gume “DUNLOP” 195x65x15 - polovne.GSM: 066/909-574.

Prodajem ku}u sa tri etaè iza MUP-a, 10x8m, 600m2 oku}nice, centralno grijanje,namje{tena za studente. Telefoni: 070/227-250 ili 063/915-828.

POVOLJNO: Prodajem ugradbeni kamin /polovan/. GSM: 061/184-191. Prodajem gume, dva seta: 165/70 R14 i 155/70 R13; telefon: 061/443-083. Prodajem zemlju u malom Zalo`ju, uz glavni put; telefon: 066/897-827. Prodajem motor za gara`na vrata sa daljinskim, marke Einhell, nov jo{ zapakovan po

cijeni 200 KM. Jednostavna montaà, pa{e za sva standardna vrata. Telefoni: 070/227-250 ili 063/915-828.

Prodajem stan od 33 metra kvadratna u centru Biha}a; telefon: 061/806-407. Povoljno prodajem malokalibarsku pu{ku 5,6 mm; telefon: 062/142-767.

Prodajem: kon~ane zavjese sa{ivene u dva dijela; jorgan za bra~ni krevet, 2x2 metra;dva zidna ogledala; plave zavjese 2,60x7,50 metara; telefon: 062/710-274. POVOLJNO: Prodajem PVC vrata - mahagonij, dimenzije 103x210 mm.

GSM: 061/526-476. Prodajem ili iznajmljujem poslovni prostor u centru Biha}a; 70 metara kvadratnih; tele-

foni: 061/394-494 i 061/604-024. POVOLJNO: Prodajem ku}u u strogom centru Cazina i trosoban komforan stan

Ozimicama I u Biha}u: telefon: 061/809-972 i 037/226-461. BIHA] - Prodajem nov stan 86 m2; GSM: 061/787-122. Prodajem devastiranu ku}u na placu od 737 metra kvadratna i dva dunuma njive u

Rip~u kod Biha}a; telefon: 052/ 216-373. Prodajem ku}u u Jablanskoj ulici, blizu hotela “RIO mare”; GSM: 061/591-398. Prodajem pe} za centralno grijanje 061/752-059.

Iznajmljujem stan za studentice sa centralnim grijanjem... Telefon: 221-160. Iznajmljujem namje{ten jednosoban stan u centru grada studenticama (kablovska,

internet). Telefon: 061/851-897 Iznajmljujem manji stan preko puta MUP-a djelimi~no namje{ten.

Telefon: 061/086-889 Izdajem namje{tenu ku}u, novogradnja; telefoni: 062/595-730 i 061/772-436. Izdajem sobe za studentice; centralno grijanje, kablovska TV, poseban ulaz.

GSM: 061/162-765 Izdajem dvosoban stan u Biha}u u Midì} mahali br. 49. Odvojen ulaz.

Telefon: 070/216-337. Izdajem manji stan sa centralnim grijanjem zaposlenoj mu{koj osobi.

Kontakt telefoni: 311-888 i 312-431. Demobilisani borac gra|evinske struke traì posao. Zvati na broj 061/446-208. Izdajem za studentice jednokrevetne i dvokrevetne sobe sa centralnim grijanjem SAT-TV,

veliki dnevni boravak sa kuhinjom. Cijena veoma povoljna. Telefoni: 070/227-250 ili063/915-828.

Izdajem namje{ten stan s posebnim ulazom i {upom za drva. Informacije: 350-660. Izdajem garsonjeru na Ozimicama I. Cijena 150 KM. Informacije: 061/967-951. Iznajmljujem dvosoban stan na Ozimicama sa centralnim grijanjem i posebnim ulazom.

Telefon: 062/857-049. Traìm posao ~i{}enja i pomo} u doma}instvu u Biha}u GSM: 061/928-147. Izdajem dvosoban stan; novogradnja; centralno i svi drugi sadràji. Izdajem i sobe za stu-

dente; super povoljno; telefon: 061/465-584. Izdajem stanove za srednjo{kolce i studente s centralnim grijanje i kablovskom u blizini

autobusne stanice; cijena 150 KM; GSM: 061/699-476

IZNAJMLJUJEM

PRODAJA

mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi

JP “RADIO TELEVIZIJA BIHA]” d.o.o. Biha}

Tekst oglasa:.....................................

......................................................

......................................................

......................................................

......................................................

Krupska bb, 77000 Biha} Telefon: 037/226-688

Fax: 037/226-866

KUPON ZA MALE OGLASE

Kupon za besplatne maleoglase po{aljite po{tom ilidostavite li~no na adresu:

Marketing slu`baRTV Biha}, Krupska bb,

77000 Biha}

Oglasi do 15 rije~i!

CJENOVNIK OGLASNOG PROSTORA U LISTU 037PLUS

U cijene je ura~unat PDV 17%.

POPUST na duì vremenski period do 20%. Vremenski periodi: 3 mjeseca 5%, 6 mjeseci 10%,

9 mjeseci 15% 12 mjeseci 20%.

Priprema reklamnog/oglasnog prostora je besplatna.

Molimo da va{e oglasne i reklamne poruke dostavite na adresu:Marketing slu`ba RTV Biha} (037/223-770)

Krupska bb, 77000 Biha}ili u redakciju 037PLUS, najkasnije do utorka do 16,00 sati kako bi bileobjavljene u narednom broju.

Marketing JP “RTV BIHA]” d.o.o. Biha}

Krupska bb, 77000 Biha} Telefon: 037/226-688

Fax: 037/226-866

VELIÎNA

REKLAME

CRNO-BIJELA UNUTRAŠNJA

- COLOR

ZADNJA

- COLOR1/1 240,00 KM 400,00 KM 400,00 KM

1/2 120,00 KM 200,00 KM 200,00 KM

1/4 60,00 KM 100,00 KM 100,00 KM

1/8 30,00 KM 50,00 KM 50,00 KM

1/16 12,00 KM 25,00 KM 25,00 KM

MARKICA NASLOVNA STRANA ZADNJA STRANA

60x70 mm 50,00 KM 50,00 KM

120x30 mm 100,00 KM 100,00 KM

160x60 mm 150,00 KM 150,00 KM

POSLJEDNJI POZDRAV

Na{em cijenjenom sugra|aninu

DRAGANU ZORI]U

Hvala Ti za sve {to si kao odgovoran, po{ten i skroman ~ovjek uradio u interesu svoga grada i sugra|ana.

S po{tovanjem,

OP]INA BIHA]

8/3/2019 037 Plus [broj 99, 12.1.2012]


sport 2912.01.2012.godine

Pi{e: Muhamed SADIKOVI]

Bilo je to jednog sun~anogsubotnjeg poslijepodneva uTrebinju. Nadzorne kamere u

krcatoj kladionici registrovale iprvotimce Leotara, koji “gle,~uda”, za nekoliko sati igrajupremijerliga{ku utakmicu. Pre-kaljeni kladioni~ari s vi{esatnimdnevnim staòm u ovoj poslo-

vnici, primijeti{e tog dana neo-bi~no tihe i povu~ene nogome-ta{e. Dobro oni ve} znaju da imloptanju skloni sugra|ani, nisuimuni na kladioni~arske listi}e...Njihove uplate tog dana zbuni{ei neiskusnu radnicu, koja se tek nekoliko dana “bo~ila” s frustri-ranim ljubiteljima financijskogrizika. Nije ni stigla okrenuti

telefonski broj s hercegova~kimpredznakom i prijaviti sumnjivopopunjene listi}e. Do tada su sviprisutni “lisci” u dèpu ve} imalipapiri} s nekoliko sigurnih, {tose kaè “fikseva” iz liga petice iscenarijom neobi~nog raspleta“tekme” koja se igrala tek neko-liko stotina metara dalje od kla-dionice.

Niski udarci tu sene sude

“Lisci” su se tog dana i radovali.Barem oni, koji su izabrali prave“fikseve”, jer je Leotar imao

poprili~an zaostatak na poluvre-menu, a “pobjedni~ki mental-itet” ih u drugom dijelu vinuo kapobjedi. Ba{ kao {to i kla-dioni~ari prepisa{e od ~lanova

Leotara. Nekoliko dana poslije,kao pokrenuta i istraga o sumn-

jivom doga|aju. Vrlo brzo svezaboravljeno. Nogometna mafi-

ja jo{ jednom se narugala

javnosti, osim nekoliko kla-dioni~arskih magova iz Trebinja.Tako je bilo prije nekoliko godi-na. Ma, tako je svake godine. Pa

i ove. Mo`da je i gore.Domi{ljatije! Kapiten Leotara

vi{e ne ide u kladionicu, sad vjerovatno po{alje strica. [tamislite, za{to su vikendomnogometni zaljubljenici brojnijiu kladionicama, nego na tribina-ma na{ih oronulih stadiona.Najbolje re~e Sejo iz Zabranje-nog pu{enja: “To je sport zaljude u Bosni, niski udarci tu se

ne sude”! Svaka detaljnija anali-za i elaborat su suvi{ni.Tek dio bogatog “repertoara”ovda{njeg nogometnog (krimi-nalnog) miljea. Sistem “tri za

tri” uslovio je plasman elitnogbosanskohercegova~kog nogo-metnog razreda, posljednjimmjestom na svjetskoj ljestviciregularnosti. Kod nas se barem

sve zna! Korektnim dogovorom,uz ~a{icu “ljute”! Na doma}emterenu se ne gube bodovi!Pravilo vrijedi za sve!

Sudbina “Tigraiz Kladnja”

Prije nekoliko dana Vahidinâhtarevi}, nekada{nji prvoti-mac Jedinstva i Sarajeva, re~ekako je igrao namje{tene utak-mice. Planuo tira` novine, ukojoj biv{i reprezentativac prozi-

va arbitre i rukovodstva klubovaza namje{tanje utakmica. Svi u

{oku! Ne zbog namje{tanja,nego hrabrosti Vahidina âhta-revi}a! Pa, o tome se kod nas negovori na glas!Upravo zbog toga, niko nepoduzima ni{ta! âk ni uzalu-dnu istragu, koju pokrenu{enadle`ni organi, reda radi, uslu~aju Leotar. Neki i osudi{e,danas nogometa{a cazinskeKrajine. Kaù, sad se na{ao otome pri~ati.U bosanskohercegova~kom no-gometu, nema mjesta za po{te-nja~ine. Nije bilo ni u susjednojHrvatskoj, dok lopovi nezavr{i{e iza re{etaka. Ovi na{i se

ne boje! Barem jo{ nekolikogodina. No, zahvaljuju}i “{a~ici”hrabrih, poput ahtarevi}a, sti}i}e i njih sudbina “Tigra izKladnja”.

Nogometna (ne)ozbiljnost

U posljednjem pro{logodi{njem broju 037 Plus novinaanalizirali smo u~inak ovda{njih sportista u kalendarskojgodini, koju smo ostavili za sobom. Ovaj put u “{etnji” sport-skim meridijanima, predstavi}emo najbolje dràvne i plane-tarne sportiste.Rukometa{ica Dragana Kneèvi} i dùdista Amel Meki}najbolji su sportisti Bosne i Hercegovine u 2011. godini.Konkurencija Amelu Meki}u su bili rukometa{ Danijel [ari},nogometa{ Edin Dèko, atleti~ar Hamza Ali} i ko{arka{Mirza Teletovi}. Stru~ni ìri je ipak izdvojio rezultat dùdiste,koji je ove godine sa Europskog prvenstva u Istanbulu doniozlatnu medalju.

Bosanac - evropski {ampionTim poduhvatom Meki} je svoje ime upisaou historiju kao peti sportista iz BiH sa zlatom

sa Evropskog prvenstva. Prije njega to su~inili samo baca~ kugle Zlatan Sara~evi},bokser Marjan Bene{, {ampion u bo}anjuMarkica Dodig i karatista Denis Muhovi}.Pored ovog uspjeha, Meki} ima jo{ nekoliko

sjajnih rezultata, a treba naglasiti da je on ve} siguran putnik na Olimpijske igre u Londonu ove godine.Najbolja rukometa{ica BiH Dragana Kneèvi} posljednjihgodina, sa svojim Borcem gospodari rukometnim terenima una{oj zemlji, pa ne ~udi jednoglasna podr{ka ìrija.U izboru Me|unarodnog udruènja sportskih novinara srbi-

janski teniser Novak Ðokovi} i norve{kaskija{ica-trka~ica Marit Bjorgen izabrani suza najbolje sportiste svijeta u 2011. godini.Ðokovi} je u izboru dobio 812 bodova, dok

je najvje{tiji nogometa{ dana{njice Arge-ntinac Lionel Messi zasluìo 690. Tre}i u

poretku sa 441 bodom, godinu je zavr{io jamaj~anski sprinter Usain Bolt, koji jeponovo bio neuhvatljiv konkurenciji. U~inak mu je tek pok-

varila diskvalifikacija u utrci na 100 metara na Svjetskomatletskom prvenstvu.

Skijama dojurila do naslova najboljeKod sporta{ica konkurencija je bila znatno izjedna~enija, pa

je tako Norveànka Marit Bjorgen slavila sminimalnih 10 bodova prednosti ispredkenijske atleti~arke Vivian [eruoj. Bjorgen

je naslov najbolje sporta{ice u 2011. godinizasluìla osvajanjem ~etiri zlatne i jedne sre-brne medalje na Svjetskom prvenstvu.Najbolji sportski kolektiv je nenadma{nanogometna druìna, {panjolska ekipa

Barcelone. Europski, svjetski i nacionalninogometni prvak uvjerljivo je slavio ispred ragbija{ke ekipe,svjetskog prvaka Novog Zelanda.

Opro{taj od velikanaSvake godine se u svijetu sporta opra{tamo od velikana.Naàlost tokom 2011. neki su nas biv{i sporta{i zauvijek napustili. Jedan od najve}ih boksera svih vremena JoeFrazier preminuo je po~etkom novembra u 68. godini ìvota,samo dva mjeseca nakon {to mu je dijagnosticiran rak jetre.Fraziera }e se prvenstveno pamtiti po velikim borbama pro-tiv jo{ jedne legende, Muhammeda Alija.Svijet motociklizma {okirala je nesre}a u kojoj je ìvot izgu-bio omiljeni italijanski voza~ Marco Simoncceli. Zbog te{kebolesti, raka plu}a i jetre, u 2011. je preminuo i biv{i hrva-tski rukometa{ Iztok Puc, koji je u dresu hrvatske repre-zentacije 1996. osvojio prvo olimpijsko zlato za samostalnu

Hrvatsku.Na kraju godine svijet je {okirala vijest o samoubojstvu

vel{kog izbornika Garryja Speeda, koji je u igra~koj karijerinastupao i za Leeds i Newcastle. Do danas nije jasno zbog~ega je Vel{anin odlu~io prekinuti svoj ìvot. Mh.S.

Najbolji sportisti 2011. godine

Nenadma{ni“gladijatori” U izboru Me|unarodnog udruènja sportskihnovinara srbijanski teniser Novak Ðokovi} inorve{ka skija{ica-trka~ica Marit Bjorgen izabrani

su za najbolje sportiste svijeta u 2011. godini

Sport za ljude u Bosni Tako je bilo prije nekoliko godina. Ma, tako je svake godine. Pa iove. Mo`da je i gore. Domi{ljatije! Kapiten Leotara vi{e ne ide ukladionicu, sad vjerovatno po{alje strica. [ta mislite, za{to su vikendom nogometni zaljubljenici brojniji u kladionicama, nego natribinama, kod nas oronulih stadiona. Najbolje re~e Sejo iz omilje-nog nam Zabranjenog pu{enja: “To je sport za ljude u Bosni, niskiudarci tu se ne sude”! Svaka detaljnija analiza i elaborat su suvi{ni.

Vahidin ahtarevi}

8/3/2019 037 Plus [broj 99, 12.1.2012]


12.01.2012.godinesport30

Na biha}kim strunja~ama treni-raju autori nekih od naljep{ihsportskih pri~a, ikada ispri~anih una{em gradu, a i {ire. Karate klubBiha} najtrofejniji je sportskikolektiv na podru~ju Unsko-san-skog kantona. Klub je osnovansada ve} davne 1972. godine, i usvojih 40 godina rada moè sepohvaliti sa ~injenicom da je dao

veliki broj dràvnih prvaka, tepobjednika na velikim me|unaro-dnim takmi~enjima.Prema rije~ima Samira Cazinki}a,predsjednika Karate kluba Biha} u

ovu godinu ulaze sa te{kom finan-cijskom situacijom, ali se nada da}e uz pomo} roditelja sa jednestrane i Upravnog odbora kluba sadruge strane, mo}i i ovu godinuodraditi na vrhunskom nivou.U vrijeme kada je za vrhunskesportske rezultate potrebno mno-go vi{e od samog talenta, finan-cijska pomo} nadle`nih organa, aona izostane, jedini koji vjeruju u

svoje pulene su stru~ni treneri,koji svoje znanje ve} godinamaprenose na sve generacije biha-}kih karata{a od onih najmla|ihdo onih koji su svojim radom izalaganjem postali priznati ucijelom svijetu, i pred kojim strepei evropski i svjetski prvaci, kojima

je karate priu{tio ìvot kakvog se

ne bi postidjeli ni neki odovda{njih politi~ara.U protekloj godini osvojeno je vi{eod 200 medalja. Impozantanu~inak potvr|en je sa 62 zlatnaodli~ja. Nastupi na brojnim me|u-narodnim takmi~enjima, te petnacionalnih {ampiona. Tako|er,Klub je pro{le godine dao i uni-

verzitetskog prvaka Evrope, EdinaMusli}a. Biha}ki karatisti su ostavili iza sebe vi{e od 600 pro{logo-di{njih treninga u ~etiri grupe.U godini jubileja od ~etrdeset god-ina rada, u ovom biha}kom sport-skom divu ne traè mnogo, samorazumijevanje i pomo} nadle`nih,a uspjeh }e do}i. Mo`da i nekievropski ili svjetski prvak pro{etaulicama Biha}a. Haris DOMAZET

Bosanska Krupa je pro{log vikenda bila doma}inomladinskog prvenstva Unsko-sanskog kantona zaodbojka{ice. Doma}in prvenstva mla|ih kadetkinja ikadetskih selekcija bio je @enski odbojka{ki klub Una.Na turniru mla|ih kadetskih timova nastupili su@OK Buìm, @OK Biha}-Preminger, @OK Velika Kladu{ai doma}i sastav Une. Trijumfovala je biha}ka mom~ad,bez izgubljenog seta. Bi{}anke su u polufinalnom duelunadigrale ekipu iz Buìma, dok je Una rezultatski nad-

visila Veliku Kladu{u.Finalni me~ je tako|er bio li{en neizvjesnosti.Odbojka{ice iz Bosanske Krupe se nisu uspjele ozbiljni-

je suprotstaviti, pa je Biha}-Preminger s 2:0 osigurao{ampionski naslov. Titulom prvaka USK-a biha}ki tim se

plasirao na zavr{nicu federalnog prvenstva. Doma}isastav se zadovoljio drugim mjestom, dok su tre}e bileodbojka{ice Buìma.Za naslov najbolje kadetske selekcije nadmetale su seekipe OK Biha}-Premingera, @OK Velika Kladu{a iOK ”Mladost” iz Bosanskog Petrovca. Kvalitetan rad italenat u biha}koj {koli odbojke potvr|en je i na ovomtakmi~arskom nivou. Biha}-Preminger je maksimalnimpobjedama protiv Une i Velike Kladu{e, objedinionaslove najboljih u svim omladinskim natjecanjimaUnsko-sanskog kantona.

Pobjedni~ki mentalitet i

ja~ina udaraca U protekloj godiniosvojeno je vi{e od200 medalja.Impozantan u~inakpotvr|en je sa62 zlatna odli~ja.

Proteklog vikenda Biha} jebio doma}in 17. Novogodi-{njeg brzopoteznog turnira

“Od kina do benzina”. Pokro- vitelj {ahovskog turnira uhotelu Park je bio op}inskisportski savez, dok je tehni~kiorganizator bio [ahovski klubBiha}. Ovogodi{nje turnirskoizdanje je privuklo rekordanbroj u~esnika, ~ak 42 iz Slo-

venije i Bosne i Hercegovine.Igrano je po pravilima FIDE,{vicarski sitem od devet kola,uz tempo deset minuta poigra~u. Sudijski posao bezprimjedbi, obavili su EdhemDurakovi} i Izet Topi}, dok jekompjutersku obradu zavr{ioDino Durakovi}. Najuspje{niji

je bio Armin Keki} iz Bosa-nske Otoke. Drugi po bodo-

vnom u~inku je bio EnverBeganovi}, a tre}e mjesto jepripalo Mujagi Hairlahovi}u

iz Cazina.

Najbolja kadetkinja je bila AjaTopi} iz Omladinskog {ahovs-kog kluba Dama. Me|u kade-tima najvi{e uspjeha je imaoCazinjanin Emin Dizdarevi},

dok je Elena Bori} iz [ahovs-

kog kluba Biha} trijumfovalau ènskoj konkurenciji. Pobje-dnik veteranskog turnira jeOsme Alti} iz Biha}a.Prvo mjesto u invalidskoj ko-

nkurenciji osvojio je Bahru-

din Be{irevi}. Drugoplasirani je bio Asmir Hozdi}, dok jetre}e mjesto pripalo Seadu]orali}u.

M. SADIKOVI]

Omladinsko prvenstvo USK-aza odbojka{ice

Kvalitetan rad i talenat u biha}koj{koli odbojke potvr|en je i na ovomtakmi~arskom nivou. Biha}-Preminger jemaksimalnim pobjedama protiv Une i

Velike Kladu{e, objedinio naslove

najboljih u svim omladinskim natjecanji-ma Unsko-sanskog kantona.

Biha}-Premingerbez konkurencije

Biha}ki karatisti niù uspjehe

Novogodi{nji {ahovski turnir “Od kina do benzina”

Najuspje{niji Armin Keki} Najbolja kade-tkinja je bila AjaTopi} iz Omladi-

nskog {ahovskogkluba Dama. Me|ukadetima najvi{euspjeha je imaoCazinjanin EminDizdarevi}, dok jeElena Bori} iz[ahovskog klubaBiha} trijumfovalau ènskoj konkure-

nciji. Pobjednik veteranskog turnira je Osme Alti}iz Biha}a.

Najuspje{niji ~lanovi kluba Majda Okanovi} i Edin Musli}

8/3/2019 037 Plus [broj 99, 12.1.2012]


sport 3112.01.2012.godine

Novogodi{nji malonogometniturnir u Biha}u je u{ao u samuzavr{nicu. Plasman u polufinaleizborile su ekipe Gate, Iza~i}a,Caffe Centra i mo`da i prvogfavorita za pobjedni~ki naslov tima Boca Juniors.Ekipa Gate, nakon {to je trijumfo-

vala na Petom me|unarodnomturniru u Velikoj Kladu{i i biha}koj

je publici demonstrirala zavidnumalonogometnu vje{tinu.

Mom~ad koju predvode SamirFeli}, Sead Buljuba{i} i Elvir Brki}nadigrala je Caffe Picolo rezul-tatom 3:1.

Iznena|enje ~etvrtfinalne faze jepobjeda Iza~i}a u duelu sMarketom Sevdah, tre}eplasira-nom mom~adi pro{logodi{njegturnira. Iza~i} je trijumfovaorezultatom 3:2.Caffe Centar je plasman u polufi-

nale izborio pobjedom protiv Mladosti. Ekipa koja je vjerovatnoi najugodnije iznena|enje ovogo-di{njeg turnirskog izdanja, slavila

je rezultatom 4:2.Boca Juniors je nakon pobjedeprotiv Clia u derbiju dosada{njegdijela natjecanja, u ~etvrtfinalnojrundi lako apsolvirala me~ protiv omladinskog sastava Jedinstva.Sanid Halilovi} i Arnes Be{i} pred-

vode aktuelne prvake Malonogo-metne lige op}ine Biha}, kaprvom naslovu na tradicionalnomnovogodi{njem turniru.

Novogodi{nji malonogometni turnir “Preminger 2011”

Federalni prvoliga{ki timovi jo{ su samo nekolikodana na odmoru. Sve mom~adi idu}e sedmice starta-

ju s pripremama, a prozivka nogometa{a Jedinstvazakazana je za 15. januar. Financijske nevolje }ebiha}ki tim vjerovatno usloviti na borbu za o~uvanjeprvoliga{kog statusa. S obzirom na slabija izdanja u

jesenjem dijelu sezone, “Sila nebeska” i nema razlogaza optimizam.

Igra~ki kadar su ve} napustila ~etiri prvotimca. Ve}smo pisali kako se talentovani Dino Toromanovi}pridruìo premijerliga{koj karavani, zasluìv{i dresprijedorskog Rudara. Najbolji prvoliga{ki ~uvar mreè

Adnan Keranovi} je parafirao ugovor s Iskrom izBugojna. Njegov primjer je slijedio i Sanel Kova~.Ispisnicu iz Kluba je zatraìo i veznjak Adis Dàferovi},koji }e na prolje}e vjerovatno igrati za Kraji{nik iz

Velike Kladu{e. Neizvjestan je ostanak SamuelaGomisa, a ne bi iznenadio ni eventualni odlazak udarne “igle” biha}kog sastava Milo{a Galina.Nemo}na Uprava, zbog prazne klupske kase je u ovojsituaciji samo nijemi posmatra~.êlni ljudi Kluba }e poku{ati stabilizirati situaciju ieventualno osnaìti igra~ki kadar, no pitanje je kolikooni zapravo mogu? Mnogo jasnija situacija }e biti ve}idu}e sedmice, kada podno bori}a starta zimski ciklus

priprema. Neosporno je da u biha}kim redovima jo{uvijek ima talentiranih nogometa{a, pa je mo`da i vri-

jeme da se struka u potpunosti osloni na doma}iomladinski kadar.

Najbolji “hakleri” Petogme|unarodnog turnira u

Velikoj Kladu{i bili su prvo-timci Oldtimera iz Gate.Oni su u finalu s visokih

5:1 nadigrali tim “Euro-herc osiguranje /Komu-nalije”. Pobjednicima jeosim pehara pripala i prvanov~ana nagrada od 15hiljada maraka. Drugopla-sirani tim je osvojio pet hi-ljada maraka.Finalna utakmica je bilaizuzetno zanimljiva, iakoto rezultat ne govori.Euroherc je poveo golom

Vladimira Vladisavljevi}a,dok je mom~ad iz Gateizjedna~ila pogotkom Sa-mira Feli}a. GolovimaSeada Buljuba{i}a i Behe

Be~i}a Oldtimer pravi pot-puni rezultatski preokret, atek u samoj zavr{nici HalidDeli} s dva pogotka rje{avapitanje pobjednika.

Lider {ampionskog sastavaSead Buljuba{i} je zasluìonagradu za najboljeg igra-~a turnira, dok je golmanOldtimera Elvir Brki} pro-

gla{en za najboljeg ~uvaramreè. Najboljim pojedi-ncima je tako|er pripalanov~ana nagrada u iznosu500 maraka.Tre}e mjesto i

tri hiljade maraka osvojila je ekipa Refixa.Refix je u utakmici za tre}emjesto s 5:2 nadvisio

Agromerkantiliju. êtvrto-

plasirani tim osvojio jenagradnih hiljadu maraka.

Velikokladu{ki malonogo-metni turnir je i ove godinepotvrdio zavidan organi-

zacijski i takmi~arski nivo.Najvi{i nagradni fond namalonogometnim turniri-ma u ovom dijelu Bosne iHercegovine od 25 hiljada

maraka je ponovo privu-kao najve}e bosanskoher-cegova~ke majstore namalonogometnom terenu.

Muhamed SADIKOVI]

Slijede dueli najboljih Caffe Centar je plasman u polufinale izboriopobjedom protiv Mladosti. Ekipa koja je vjerovatno inajugodnije iznena|enje ovogodi{njeg turnirskogizdanja, slavila je rezultatom 4:2.

Nogometni prvoliga{i jo{ samonekoliko dana na odmoru

Prozivka “crveno -bijelih” 15. januara Igra~ki kadar su ve} napustila ~etiriprvotimca. Ve} smo pisali kako setalentovani Dino Toromanovi} pridruìopremijerliga{koj karavani, zasluìv{idres prijedorskog Rudara. Najboljiprvoliga{ki ~uvar mreè AdnanKeranovi} je parafirao ugovor s Iskromiz Bugojna. Njegov primjer je slijedio iSanel Kova~.

Zavr{en Peti me|unarodni turnir “Velika Kladu{a 2011”

Titula ekipi Oldtimer Pobjednicima je osim pehara pripala i prva nov~ana nagradaod 15 hiljada maraka. Drugoplasirani tim je osvojio pet hiljada

maraka. Finalna utakmica je bila izuzetno zanimljiva,

iako to rezultat ne govori.Euroherc je poveo golom

Vladimira Vladisavljevi}a,dok je mom~ad iz Gateizjedna~ila pogotkomSamira Feli}a. Golovima

Seada Buljuba{i}a i Behe Be~i}a Oldtimer pravi potpuni rezu-ltatski preokret, a tek u samoj zavr{nici Halid Deli} s dvapogotka rje{ava pitanje pobjednika.

Foto: Elvis Handanovi}

8/3/2019 037 Plus [broj 99, 12.1.2012]


S dolaskom hladno}e po-

ve}ava se broj oboljelih,naj~e{}e od prehlade, upala iinfekcija uzrokovanih virusi-ma i bakterijama koje pratipovi{ena temperatura.

Kako u panici ne u~initi vi{e{tete nego koristi, savjetujehomeopatkinja Melita @eèli}.“Prije svega imajte na umu da

je temperatura zdrava reakcijaorganizma, to jeste na{auro|ena najsna`nija za{tita od

virusa i bakterija. Bakterije seiznad 39 stupnjeva Celzijevihne mogu razmnoàvati, pove-}ava se broj leukocita kojispre~avaju razvoj mikroba,ubrzavaju se metaboli~ki pro-

cesi... Dakle, temperaturasama po sebi nije bolest. Onamoè biti popratna pojava uzve} spomenuta stanja ali

upale uha, zarazne bolesti...Povi{ena temperatura se javljai kod kroni~nih oboljenja, a

javlja se i kao posljedica

trovanja, opeklina, lijekova,toplinskog udara.

Znak za uzbunuTemperatura iznad 39 stupn-

jeva Celzijevih, pri infekciji, jeznak op}eg vitaliteta pojedineosobe, {to je prisutno koddjece, te se u njih razvije viso-ka temperatura koja se uzsniàvanje traje do tri dana, zarazliku od starije populacije skroni~nim bolestima. Kod njih

je op}i vitalitet manji te uakutnim stanjima naj~e{}edolazi do blagog povi{enjatemperature te bolest traje

dugo i moè prije}i u kroni~anoblik. Ipak, temperatura jeznak za uzbunu, koji traìhitnu stru~nu pomo}:

Celzijus ili vi{a• temperatura je vi{a od 38,5stupnjeva Celzijusa koddjece do ~etiri mjeseca

ìvota• toplotni {ok • trovanje• opasnost od dehidracije -bolesna osoba ne moè pitiili gubi mnogo teku}inepovra}anjem, znojenjem iliproljevom

• kod sumnje na meningitis -uz visoku temperaturu kodbolesnika je prisutna iizraèna glavobolja ilibolnost u podru~ju

vrata/bradom ne moèdotaknuti prsa

• konvulzija - nekontroliranogr~enje, trzanje ili tre{nja

dijelova ili cijelog tijela• temperatura nije jako visoka, ali bolesnik imapote{ko}e s disanjem gubi

nost, bolesnik je jakorazdra`ljiv ili letargi~an.

Bolesnik se treba promatrati ucjelovitosti simptoma, jer visi-

na temperature nije uvijek proporcionalna u odnosu nateìnu bolesti.

Prehrana i pi}eNe silite bolesnika da jede,naro~ito ne masnu hranu,kako bi se olak{ao rad jetrekoja je preoptere}ena detoksi-kacijom zbog bolesti, a energi-

ja potrebna za probavu hraneusmjerila na ozdravljenje. Zadijete su najbolje tople lagane

juhe od povr}a ili voda u kojojse kuhalo povr}e, riìna ka{i-ca, ~aj od kuzua s jabu~nimsokom. âj od kamilice poti~e

znojenje, a dobar je zanemirne i nervozne bolesnike.Za ja~anje imuniteta, a ujednoi protiv infekcije dobri su

nacea, ~e{njak i hren. Kupka umlakoj vodi djelotvorna je kaoi klasi~ni lijekovi, ali nemanuspojava. Oblozi od svjeègtofua, li{}a kelja, kupusa na~elu i na zatiljku, a kod vrlo

visokih temperatura, kada jeglava najvru}i dio, koristeoblozi od bjelanjaka (ne kodosoba alergi~nih na jaja) ilikri{ka sirovog krumpira nastopalima.”

Prvih {est porodica biha}kih Roma uselilo je uzgradu izgra|enu partnerstvom Op}ine Biha},{vedske SIDA-e i Ministarstva za ljudska prava i izb-

jeglice BiH.Stanarima prve stambene jedinice koja je izgra|ena zapotrebe mnogo~lanih romskih porodica, uo~i novegodine klju~eve je uru~io Albin Musli}, na~elnik op}ine i kazao da je ovo jo{ jedan dokaz da su Romi uBiha}u ravnopravni gra|ani.Prema rije~ima Ljiljane [anti}, resorno ministarstvo jezajedno s partnerskom SIDA agencijom, podràlonapore Biha}a da bude primjer u BiH, kako se odnosi-ti prema svojim gra|anima i romskoj zajednici. Da }eovaj doga|aj ostati u posebnom sje}anju Roma uBiha}u, potvrdio je i Sead Dèmaili, predsjednik Udruènja “Rom” kazav{i da su stanovi posebnozna~ajni za romsku djecu, jer ih o~ekuje bolji ìvot i

bolja budu}nost.Investicija okvirno iznosi oko pola miliona konverti-bilnih maraka, a omogu}i}e izgradnju jo{ dvijezgrade. Prije nekoliko sedmica zapo~ela je izgradnjaprve od dvije planirane zgrade.

@elim da zahvalim na zalaganjusvakom biv{em i sada{njem ~lanuna{e firme, rekao je Edin Dedi},suvlasnik i generalni direktor“Ilme”, na sve~anosti koja jeuprili~ena u povodu dvadeset petegodi{njice ove biha}ke kompanije.

U ùrbi, u kojoj provodimosvakodnevni ìvot, godi{njice suiznimna prilika da se malo zau-stavimo i razmislimo o istini daljudski ìvot nije i ne smije biti una{im rukama, ve} da ga smijemosamo usmjeravati ka dobrobiti,naglasio je generalni direktorobra}aju}i se okupljenim radnici-ma i gostima koji su se okupili ubiha}kom motelu “Rio Mare” kra-

jem protekle sedmice. Ovdje smose okupili da bi se upoznali radni-ci na{e kompanije kojih ponovoima u skoro svim gradovimana{eg kantona, zbog ~ega èlim

da ovo raspoloènje ostane u va{im srcima i da svi zajednoshvatimo da smo pozvani da izdana u dan ~inimo dobro pogo-tovu prema ljudima koji trebajuna{u pomo}, zaklju~io je direktorDedi}.Trgova~ki posao je jedan odnajteìh, kad svi odmaraju onimoraju raditi. Zbog toga izuzetnocijene svaku priliku na kojoj se sasvojim kolegama mogu opustiti,popri~ati, nasmijati se. Godi{njicafirme se ne propu{ta.Prije dvadeset i pet godina EdinDedi} je u rodnoj Brekovici otvo-rio video-butik. Prva zaposlenica

bila je Nermina Juki}, koja sadaìvi i radi u [vicarskoj. U to vri-

jeme video produkcija je bila hit ipomogla je Dedi}ima da, poredste~enog iskustva, stanu na svoje

noge i otisnu se u trgova~ke vode.U me|uvremenu mla|i Nedin jestasao i pridruìo se starijem bratuda u one gluhe ratne daneprehrane familiju. Nije bilo lakoali ne samo da su uspjeli, ve} su serazvili u iskusne menadère i stek-li poznanstva koja su u trgovini odneprocjenjive vrijednosti.

Kraji{ka èlja za postizanjemnajboljih rezultata do{la je doizraàja u poslijeratnom periodu.Bilo je to vrijeme kada su na pros-tor Bosanske Krajine nahrupilemnogobrojne veletrgovine iz na{ezemlje i inostranstva. Ba{ kad suDedi}i uloìli ogromna sredstvada od jedne prijeratne biha}ketrgova~ke firme naprave modernutvrtku. I {to je najbitnije, zaposlilisu preko 400 ljudi. Nakondugogodi{njeg napornog rada,ìvotnih neda}a i odricanja, Edin i

Nedin stigli su do brojke od 411uposlenih radnika, od kojih vi{eod 20 visokoobrazovanih i ~etrde-setak sa vi{om {kolom. Stigli su dosedamnaest poslovnih jedinica, do

marketa, supermarketa, hiper-marketa i robnih ku}a. Do hotelaStari grad - Ilma u BosanskojKrupi, motela Rio Mare u Biha}u,pogona za izradu PVC stolarije iusluga prijevoza, JKP “Sana” uSanskom Mostu, “Autocentra” uKlju~u i “Krupa turista”. USanskom Mostu je izgra|en

poslovni centar od 4.500metara kvadratnih, a uCazinu dva, jedan od 3.000kvadrata zatvorenog prosto-ra i drugi prodajni kompleksna 40.000 kvadratnih metaragdje }e biti smje{teno pet

jedinica. Hotelski kapacitetisu pro{ireni, a kupljeno je 15novih autobusa. Moè se

kupovati preko Interneta, a uve-dena je ku}na dostava. Stigli su doposlovnih prostora u Biha}u,Bosanskoj Krupi, Cazinu, Buìmu,

Velikoj Kladu{i, Sanskom Mostu iSarajevu. Otisnuli se i van granicana{eg kantona.[to je najva`nije, stigli su do po-

vjerenja potro{a~a. A onda je do{la mala kriza. Nara- vno, trajala je kratko. Trenutno jeotvoreno petnaest objekata, zapo-sleno je 300 radnika, a u malo-prodaji radi 150. U Ilmi su pose-

bno sretni {to su i pored krize unovu godinu u{li s ispla}enimdoprinosima i pla}ama za zapo-slene. Idemo dalje, kaù Dedi}i.

Halid ALIJAGI]

êtvrt stolje}a “Ilme”

Sedamnaest poslovnih jedinicaPrimopredaja klju~evanovoizgra|enih stanova

Romi u Biha}uravnopravni gra|ani Ministarstva za ljudska prava i izbje-glice BiH s partnerskom SIDA agenci-

jom, podràlo je napore Biha}a da budeprimjer u BiH, kako se odnositi premasvojim gra|anima i romskoj zajednici

Gripa stiè: Kako sniziti tjelesnu temperaturu

Znak op}eg vitaliteta Temperatura sama posebi nije bolest. Onamoè biti popratna pojava uz ve} spomenutihstanja, ali moè pratiti inicanje zuba, upale uha,zarazne bolesti, a javljase i kao posljedicatrovanja, opeklina, lijeko-

va, toplinskog udara.

Bilo je to vrijeme kada su na prostor BosanskeKrajine nahrupile mnogobrojne veletrgovine iz na{ezemlje i inostranstva. Ba{ kad su Dedi}i uloìliogromna sredstva da od jedne prijeratne biha}ketrgova~ke firme naprave modernu tvrtku

Documents

037 Plus [broj 99, 12.1.2012]