11. 21. lipnja 2015.¾i… · Lazarescua; 4 mjeseca, 3 tjedna i 2 dana te pobjednik Berlinalea 2013. Pozicija djeteta; Emil Andreev, bugarski pisac koji je za roman Staklena rijeka

RIJEKA

Organizatori Sajma:

11. – 21. l i pn j a

2 0 1 5 .

Programska knjizica vRIsak 2015 mario.indd 1 11.6.2015 22:08:56

u žarištu Europom u 30 knjiga Balkan Express Rijeka – uzbudljivi grad


KNJIŽEVNO PUTOVANJE REGIJOM I EUROPOM 1

KNJIŽEVNO PUTOVANJE REGIJOM I EUROPOMVeć je uobičajeno da na Vrisku gostuju gotovo svi hrvatski autori koji su u zadnjih 6 mjeseci objavili zapažene knjige, ali u protekle dvije godine Vrisak se uspio afirmirati i kao ozbiljan regionalni „izlog“ književnosti i autora, mjesto uspostavljanja novih i obnavljanja pokidanih kulturnih veza. Nastavljajući taj projekt ove godine će nam se u programu Balkan Express predstaviti jedan od najvažnijih suvremenih bosansko-hercegovačkih pisaca Goran Samardžić, mlada makedonska spisateljica Rumena Bužarovska, čije se knjige ubrzano prevode i u regiji i šire, te autor nekoliko mega bestselera s beogradskog asfalta, srpski pisac Marko Vidojković.

Za ovogodišnji Vrisak pripremili smo i jednu novu programsku cjelinu, koja će riječkoj publici omogućiti uvid i u suvremeni europski književni kontekst. Uz potporu Kreativne Europe, upravo je Vrisak zamišljen kao mjesto gdje će se promovirati autori iz programa Europom u 30 knjiga, velikog trogodišnjeg projekta tijekom kojeg će se na hrvatskom jeziku objaviti najbolji suvremeni autori iz 30 europskih zemalja, a čiji je moto – Čitam, Putujem, Pripadam. Tako će pred Riječanima nastupiti Johanna Holmström, finska književnica koja piše na švedskom, a kritičari je nazivaju nasljed-nicom kultne finsko-švedske autorice Tove Jansson; Răzvan Rădulescu, jedan od najpoznatijih suvremenih rumunjskih pisaca i scenarista, po čijim su scenarijima nastali neki od najvažnijih filmova rumunjskog filmskog vala poput Smrt gospodina Lazarescua; 4 mjeseca, 3 tjedna i 2 dana te pobjednik Berlinalea 2013. Pozicija djeteta; Emil Andreev, bugarski pisac koji je za roman Staklena rijeka dobio ne samo najveću bugarsku nagradu za roman nego i važne međunarodne nagrade, te slovenski pisac Aleš Čar čiji je roman O podnošljivosti već dobio sjajne kritike u Hrvatskoj.

Uz te autore, u ‘europskom’ će programu pod motom Prevoditelji predstavljaju svoje pisce Bekim Sejranović predstaviti novi naslov Frode Gryttena, norveškog pisca s europskom karijerom; novi roman kultnog talijanskog autora Alessandra Baricca predstavit će Snježana Husić, a poljskog klasika Tadeusza Borowskog Ivana Vidović Bolt. To će također biti prilika i da se upoznamo s problemima prevođenja suvremene literature i s tajnama iz prevodilačkih radionica naših istaknutih prevoditelja.

Nikad ne zaboravljajući da se Festival održava u Rijeci, u programu se uvijek po-sebna pozornost posvećuje promociji riječkih pisaca te na taj način potiče riječka književna scena. Tako će ove godine na Vrisku biti predstavljene knjige i projekti riječkih autora Zorana Žmirića, Željke Horvat Čeč, Vlade Simcicha Vave, Ane Kandare Šoljaga... a bit će organiziran i okrugli stol o riječkim književnicima koji su istovre-meno i glazbenici, pa ćemo čuti i kako pišu i kako sviraju riječki pisci. Slušat ćemo i riječke pjesnike, upoznati se s djelovanjem riječke radionice kreativnog pisanja, te se družiti s Riječanima na koncertima poslije čitanja. Mi želimo grad koji se kandidira za europsku prijestolnicu kulture u tih deset dana pretvoriti u veliki čitalački klub, želimo da se ta čitalačka atmosfera osjeća i na gradskim ulicama i u kafićima, a ne samo u knjižnicama i knjižarama. Pridružite nam se na nekom od tih mjesta. Ili još bolje – na svima! S nama čitajte, putujte i pripadajte! S nama uživajte u književnosti!



2 Program Sajma

Program SajmaČetvrtak, 11. 6.19,00 satiSvečano otvorenje SajmaBrod Marina - Adamićev gat

19,30 satiBila noć: nastupa mješovita klapa ŠkovacerAnte Tomić, Veličanstveni PoskokoviIvica Ivanišević, Ulaz za djecu i vojnikeMarina Vujčić, A onda je Božo krenuo ispočetkaSudjeluju: Ante Tomić, Ivica Ivanišević, Marina Vujčić i Živko SkračićBrod Marina – Adamićev gat

21,00 sat Kulturno-umjetnički program, nastupa grupa My Buddy MooseBrod Marina – Adamićev gat

Petak, 12. 6.11,00 satiRadionica za djecu: Sanja Pilić, Pričam ti priču – druženje s autoricomGradska knjižnica Rijeka, Dječji odjel Stribor – Trg 128. brigade Hrvatske vojske 6

13,00 satiTribina: Uzbudljivi gradovi u fokusu – Rijeka – uzbudljivi gradSudjeluju: Ivan Šarar, Petar Peca Popović, Goran Tomka, Zoran Hamović, Slaven ToljBook caffe Dnevni boravak – Ciottina ulica 12a

18,30 satiEuropom u 30 knjiga: Emil Andreev (Bugarska), Staklena rijekaSudjeluju: Emil Andreev, Ana Vasung i Stjepan RavićEx libris – Riva Boduli 3b

19,30 satiAlida Bremer, Olivino nasljeđeSudjeluju: Alida Bremer i Zoran GrozdanovEx libris – Riva Boduli 3b

21,00 satNemoj stat (neprekidno čitanje poezije)Čitaju: Može svatko, ali samo jednu pjesmuBook caffe Dnevni boravak – Ciottina ulica 12a


Program Sajma 3

Subota, 13. 6. 12,00 satiKorana Serdarević, Nema se što učinitiSudjeluju: Korana Serdarević i Seid SerdarevićBook caffe Dnevni boravak – Ciottina ulica 12a

18,00 satiŽeljka Horvat Čeč, Moramo postati konkretniSudjeluju: Željka Horvat Čeč, Tea Tulić i Drago GlamuzinaFoyer, HNK Ivana pl. Zajca – Uljarska 1

Ponedjeljak, 15. 6.19,00 sati Europom u 30 knjiga: Johanna Holmström (Finska, švedski jezik), Anđeli s asfaltaSudjeluju: Johanna Holmström, Željka Černok i Sandra Ukalović Brod Marina – Adamićev gat

20,00 sati Premijerno: Sven Popović i otacSven Popović, Nebo u kaljuži; Edo Popović, Mjesečev meridijanSudjeluju: Sven Popović, Edo Popović i Branko ČegecBrod Marina – Adamićev gat

Utorak, 16. 6.19,00 satiEuropom u 30 knjiga: Razvan Radulescu (Rumunjska), Teodozije MaliSudjeluju: Razvan Radulescu, Ana Brnardić Oproiu, Adrian Oproiu i Marko PogačarBook caffe Dnevni boravak – Ciottina ulica 12a

20,00 satiSuzana Matić, Koliko sam puta okidala s bokaSudjeluju: Suzana Matić i Kruno LokotarBook caffe Dnevni boravak – Ciottina ulica 12a

Srijeda, 17. 6.18,30 satiOd polaznice radionice do spisateljice:Ljiljana Matković, Muška krvJelena Zlatar, Slijepa točkaSudjeluju: Ljiljana Matković, Jelena Zlatar i Sanja VučkovićEx libris – Riva Boduli 3b

19,30 sati Europom u 30 knjiga: Aleš Čar (Slovenija), O podnošljivostiSudjeluju: Aleš Čar, Jagna Pogačnik i Drago GlamuzinaBook caffe Dnevni boravak – Ciottina ulica 12a


4 Program Sajma

20,30 satiEuropom u 30 knjiga – prevoditelji predstavljaju svoje pisce:Alessandro Baricco, Mr. Gwyn – predstavlja Snježana Husić Frode Grytten, Sobe uz more, sobe u gradu – predstavlja Bekim Sejranović Tadeusz Borowski, Oproštaj s Marijom – predstavlja Ivana Vidović BoltSudjeluju: Snježana Husić, Bekim Sejranović, Ivana Vidović Bolt,

Stjepan Ravić i Irena ŠpanićBook caffe Dnevni boravak – Ciottina ulica 12a

Četvrtak, 18. 6.10,30 satiRadionica za djecu: Jelena Shaughnessy i Mateja Boljar, Ksen i šumska priča

(predstavljanje slikovnice uz interaktivnu radionicu)Vode: Jelena Shaughnessy i Mateja BoljarGradska knjižnica Rijeka, Dječji odjel Stribor – Trg 128. brigade Hrvatske vojske 6

18,00 satiTine Mihelič i Peter Pehani, Triglav – najviša slovenska planina sa svih stranaSudjeluje: Željko ŽarakGradska knjižnica Rijeka, Narodna čitaonica – Korzo 24

19,00 satiBalkan Express: Marko Vidojković (Srbija), Priče s dijagnozom,

Sve crvenkape su iste, KandžeSudjeluju: Marko Vidojković i Kruno LokotarBook caffe Dnevni boravak – Ciottina ulica 12a

20,00 satiBalkan Express: Goran Samardžić (Bosna i Hercegovina), Zimski zagrljajiSudjeluju: Goran Samardžić i Drago GlamuzinaBook caffe Dnevni boravak – Ciottina ulica 12a

21,00 satBalkan Express: Rumena Bužarovska (Makedonija), OsmicaSudjeluju: Rumena Bužarovska i Kruno LokotarBook caffe Dnevni boravak – Ciottina ulica 12a

Petak, 19. 6.10,30 satiRadionica za djecu: Robert Mlinarec i Dražen Jerabek,

Tkači snovaGradska knjižnica Rijeka, Dječji odjel Stribor – Trg 128. brigade Hrvatske vojske 6


Program Sajma 5

18,00 satiBruno Šimleša, Umjetnost životaGradska knjižnica Rijeka, Narodna čitaonica – Korzo 24

19,00 satiIvica Ðikić, PonavljanjeSudjeluju: Ivica Ðikić i Davor MandićEx libris – Riva Boduli 3b

20,00 satiSlavenka Drakulić, Dora i Minotaur – moj život s Picassom Sudjeluju: Slavenka Drakulić i Seid SerdarevićCentralna pozornica, HNK Ivana pl. Zajca – Uljarska 1

Subota, 20. 6. 11,00 satiPremijera: Larí Marí, Zlatni mjesecSudjeluju: Larí Marí, Iva Pavletić-Crnić, Marina Vujčić

i acoustic duo The BlondesVila Angiolina, Opatija

12,00 satiAna Kandare Šoljaga, Tinejdžeri – praktični vodič za roditeljeSudjeluju: Ana Kandare Šoljaga i Mladen UremBook caffe Dnevni boravak – Ciottina ulica 12a

13,00 satiRiječka radionica kreativnog pisanja CeKaPe Book caffe Dnevni boravak – Ciottina ulica 12a

20,00 satiPremijera: Zoran Žmirić, Zapisano metkomSudjeluju: Zoran Žmirić, Kristina Posilović, Enver Krivac i Milan Zagorac Brod Arca Fiumana – Putnička obala

21,00 satTribina: glazbenici i književnici: Vlado Simcich Vava, Igor Beleš,

Zoran Žmirić, Enver KrivacModerator: Zoran Krušvar Brod Arca Fiumana – Putnička obala

Zatvaranje festivala: Vinil je finilGost: DJ Vava


INOZEMNI GOSTI FESTIVALA I NJIHOVI PREVODITELJI

knjiga

Europom

u 30


Emil Andreev (Lom, 1956.) bugarski je drama-turg i romanopisac. Završio je studij engleskog jezika i književnosti, a radio je kao profesor, urednik te lektor na Teološkom fakultetu u Sofiji.

Njegov prvi roman Staklena rijeka (2004.) bio je najprodavaniji bugarski roman 2005. godine, dobio je i nekoliko domaćih i međunarodnih nagrada, a na hrvatskom jeziku izlazi u okviru V.B.Z.-ova projekta Europom u 30 knjiga.

Andreev je autor još dvaju romana – Prokletstvo žaba (2006.) i Luđak Luka (2010.), a napisao je i tri zbirke kratkih priča (Lomske priče, 1996.; Kasna secesija, 1998.; Otok pijanaca, 1999.) te dvije drame (Ubiti premijera, 2002.; Lovci na blago, 2003.).

Njegova književna djela dosad su prevedena na engleski, njemački, španjolski, ukrajinski, rumunjski i srpski jezik.

Ana Vasung rođena je 1982. u Zagrebu, gdje je diplomirala slavistiku i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu. Od 2008. zaposlena je kao asistentica na Katedri za bugarski jezik i književnost pri Odsjeku za južnoslavenske jezike i književnosti. Sudjeluje u nastavi bugarskoga jezika i kulture na preddiplomskom studiju te prevođenja i frazeologije južnoslavenskih jezika na diplomskom studiju. Usavršavala se na Sveučilištima u Bugarskoj, u Sofiji 2008. godine i u Plovdivu 2013. godine. Prevodi s bugarskog i makedonskog jezika.

Emil Andreev

Ana Vasung, prevoditeljica

knjiga

Europom

inozemni gosti

njihovi prevoditelji


8 knjiga

Aleš Čar, pisac, prevoditelj, scenarist, novinar, rođen je 1971. u Idriji. Studirao je komparativ-nu književnost i sociologiju na ljubljanskom Filozofskom fakultetu. Objavio je romane Igra anđela i netopira (1997.) za koji je dobio nagradu za najbolji slovenski prvijenac, Pseći tango (1999.) te O podnošljivosti (2011.). Prva zbirka kratkih priča V okvari (2003.) nominirana je za Prešernovu nagradu, a zatim slijede djela Muhe (2006.) i Made in Slovenia (2007.). Pisao je dječju prozu te je pokretač i glavni urednik časopisa Balkanis.

Njegova vješto i duhovito napisana proza na granici realizma i verizma dosad je prevedena na šest jezika te uvrštena u brojne antologije. Roman O podnošljivosti na hrvatskom jeziku izašao je u sklopu projekta Europom u 30 knjiga u izdanju V.B.Z.-a.

Aleš Čar

Jagna Pogačnik rođena je 1969. u Zagrebu gdje je diplomirala kroatistiku i južnoslavistiku na Filozofskom fakultetu. Od 2000. djeluje kao samostalna književna kritičarka i prevoditeljica. Kritike, eseje i rasprave objavljuje od 1989. u novinama, časopisima i na Hrvatskom radiju. Uređivala je književne časopise Rijek i Zor. Autorica je dvadesetak predgovora i pogovora za knjige suvremenih hrvatskih prozaika. Od 2000. književna je kritičarka Jutarnjeg lista te HRT-ovih emisija Knjižnica i kasnije Dobro jutro, Hrvatska. S Jadrankom Pintarić moderi-rala je kulturološke tribine Hrvatskog društva pisaca Grički dijalog, uređivala je biblioteku konTEKST, od 2009. voditeljica je radionice književne kritike u CeKaPe-u u Zagrebu te je urednica velikog broja knjiga književne kritike i proze. Sa slovenskog jezika prevela je stotinjak književnih i stručnih tekstova, desetak radio-drama te tridesetak knjiga. Međunarodnu nagradu KulturKontakta za prevođenje dobila je 2000. Članica je Društva hrvatskih pisaca, Društva hrvatskih književnih prevodilaca i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika.

Jagna Pogačnik, prevoditeljica


knjiga 9

Johanna Holmström (1981.) rođena je i odrasla u Sibbu, na švedskom govornom području južne obale Finske. Sa samo 22 godine objavila je prvu knjigu, zbirku kratkih priča Zaključan koja je odmah privukla pažnju kritike. Njezina sljedeća knjiga priča Camera obscura 2009. godine nagrađena je prestiž-nom književnom nagradom Svenska Dagbladet (koju dodjeljuje ugledni švedski novinski izdavač još od 1944.) te švedskom nagradom za književ-nost YLE. Holmström je diplomirala novinarstvo i književnost, a studirala je i arapski jezik. Trenutno živi u Helsinkiju i radi na finskom radiju.

Jedan je od najcjenjenijih glasova finsko-šved-ske književnosti mlađe generacije, pored čega je nazivaju nasljednicom kultne finsko-švedske autorice Tove Jansson, najpoznatije po seriji knjiga za djecu Moomini. Anđeli s asfalta, njezina peta objavljena knjiga i drugi roman, dosad su prevedeni na desetak europskih jezika, uključujući hrvatski.

Johanna Holmström

Željka Černok (1973.) diplomirala je engleski i švedski jezik i književnost na Filozofskom fakul-tetu u Zagrebu. Kao stipendistica Sveučilišta Mälardalen studirala je kreativno pisanje u Švedskoj. Prevela je romane brojnih suvreme-nih švedskih, finskih i norveških autora: P. O. Enquista, Stiega Larssona, Tove Jansson, Erlenda Loea, Kjella Westöa, Larsa Keplera, Torgnyja Lindgrena, Ulfa Starka, Frode Gryttena i mnogih drugih. Prevodi priče i poeziju sa šved-skog i engleskog jezika za književne časopise, festivale i predstavljanja. Članica je Društva hrvatskih književnih prevodilaca.

Željka Černok, prevoditeljica


10 knjiga

Răzvan Rădulescu (Bukurešt, 1969.) diplomirao je filologiju na Filozofskome fakultetu i oper-nu režiju na Glazbenoj akademiji u Bukureštu. Jedan je od najuspješnijih rumunjskih scenarista, predstavnik tzv. postrevolucionarne rumunjske kinematografije čiji su naslovi obilježili međuna-rodnu filmsku scenu posljednjih desetak godina poput Smrt gospodina Lazarescua; 4 mjeseca, 3 tjedna i 2 dana te pobjednika Berlinalea iz 2013., Pozicija djeteta.

Rădulescu je književni debi ostvario kao jedan od autora u antologiji Obiteljski portret (1995.). Za Život i djelo Ilije Cazanea iz 1997. godine do-bio je nagradu Društva rumunjskih pisaca za najbolji debitantski roman. Teodozije Mali, drugi Rădalescuov roman, dobitnik je nagrade Europske unije za književnost.

Razvan Radulescu

Adrian Oproiu rođen je u mjestu Curtea de Argeş u Rumunjskoj, a od 2009. živi i radi u Za grebu. Magistrirao je filozofiju na Sveučilištu u Bukureštu. Objavio je zbirku pjesama Căp cău nul Ierbivor (Bukurešt, 2012.). Prevodi s ru -munj skog na hrvatski i s hrvatskog na ru munj-ski jezik.

Ana Brnardić Oproiu rođena je u Zagrebu. Diplomirala je hrvatski jezik i književnost i kompa-rativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i violinu na Muzičkoj akademiji u Za grebu. Objavila je zbirke pjesama Pisaljka ne kog mudraca (Zagreb, 1998.), Valcer zmija (Sisak, 2005.), Po stanak ptica (Zagreb, 2009.), Hotel cu muzicieni (izbor iz poezije, Bukurešt, 2009.) i Uzbrdo (Zagreb, 2015.). Prevodi s ru munj skog na hrvatski jezik.

Zajedno su dosad preveli zbirku priča Bizarne stranice Urmuza (Litteris, Zagreb, 2014.) i roman Događaji u neposrednoj irealnosti Maxa Blechera (Edicije Božičević, Zagreb, 2014.; u užem izboru za nagradu Kiklop za prijevod godine).

Adrian Oproiu i Ana Brnardić Oproiu, prevoditelji


knjiga 11

Alessandro Baricco, jedan od najcjenjenijih i najčita-nijih suvremenih europskih autora, rođen je u Torinu 1958. godine. Nagrađivani pisac, esejist, pijanist, glazbeni kritičar, kolumnist, scenarist, kazališni i filmski redatelj i suosnivač škole za kreativno pisanje Scuola Holden. Svjetski uspjeh postigao je romanima Kule od bijesa (1991.), Ocean more (1993.), Novecento (1994., predložak za film Legenda o pijanistu oskarovca Giuseppea Tornatorea), Svila (1996., istoimeni film 2008.), Constellations (1999.), Bez krvi (2002.), Ilijada (2004.), Ova priča (2005.), Emaus (2009.), Mr. Gwyn (2011.), Tre volte all’alba (2012.) i Smith & Wesson (2014.). Prema mišljenju kritičara, Mr. Gwyn njegov je najbolji roman još od Svile.

Snježana Husić rođena je 1969. u Zagrebu, gdje je diplo-mirala komparativnu književnost i talijanistiku, magistrirala i doktorirala.Usavršavala se na Scuola Normale Superiore u Pisi. Predaje talijansku književnost i književno prevođenje na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Prevela je tridesetak knjiga s talijanskog, Alessandro Baricco, Emaus (2012.), Umberto Saba, Ernesto (2011.), Stefano Benni, Baol. Mirna noć režimska (2009.), Tiziano Scarpa, Discorso di una guida turistica di fronte al tramonto / Govorancija turističkog vodiča pred zalaskom sunca (2008.), Anna Maria Ortese, Iguana (2008.), Luigi Pirandello, Šest lica traži autora (2003.), Italo Calvino, Sjećanje svijeta i ostale kozmikomike (s T. Peruško, 2005.) itd. Također prevodi s engleskog.

Europom u 30 knjiga:

prevoditelji

predstavljaju

svoje pisce


12 knjiga

Tadeusz Borowski (1922. – 1951.), poljski književnik i ratni zatočenik koncentracijskih logora Dachau i Auschwitz, danas se općenito smatra klasikom polj-ske književnosti, iako je za života objavio samo jednu zbirku priča. Njegove su priče ostavile golem utjecaj na srednjoeuropsku kulturu i književnost (što su ista-knuli i veliki europski pisci poput Czesława Miłosza, Bernharda Schlinka i Imre Kertésza). Deset kratkih priča temeljenih na autobiografskom iskustvu, naslova Oproštaj s Marijom, prvi su put u Poljskoj objavljene 1947. godine, a već 1951. godine na engleskom jeziku. Nažalost, iste je godine, razočaran poljskim komunističkim režimom, Borowski počinio samoubojstvo, okončavši tako svoju književnu karijeru na samom uzletu.

Frode Grytten (rođen 1960. u Bergenu) dugo je radio kao novinar, a na književnoj se sceni pojavio 1983. knji-gom pjesama Start. Velik uspjeh u Norveškoj i status pisca omiljenog među čitateljima i piscima u Hrvatskoj stječe romanom (ili zbirkom isprepletenih priča) Pjesma košnice (1999.) te mračnim društvenim trilerom Medvjed koji teče (2005.). Godine 2008. objavljuje iznimno hvaljenu knjigu Sobe uz more, sobe u gradu, inspiriranu slikama američkog umjetnika Edwarda Hoppera. Njegov zadnji roman, Spali kuću (2013.), inspiriran je britanskim punkrock sastavom The Clash. Djela su mu prevedena na desetak svjetskih jezika.

Ivana Vidović Bolt rođena je 1973. godine u Splitu. Godine 1997. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je poljski jezik i književnost te talijanski jezik i književnost. Od 1997. godine radi kao znanstvena novakinja na projektima prof. dr. Dubravke Sesar, najprije na projektu Istraživanje zapadnoslavenskih jezika i književnosti, a potom na projektu Zapadnoslavenski jezici u usporedbi s hrvatskim. Od 2006. godine docentica je na Katedri za poljski jezik i književnost.

Bekim Sejranović (1972., Brčko) s norveškoga je preveo djela Ingvara Ambjørnsena i Frode Gryttena, a priredio je i preveo antologiju norveške kratke priče Veliki pusti krajolik (2001.). Autor je knjige kratkih priča Fasung (2002.), kao i romanâ Nigdje, niotkuda (2008.), Ljepši kraj (2010.) i Sandale (2013.). Za roman Nigdje, niotkuda dobio je 2009. godine Nagradu „Meša Selimović“, koja se dodjeljuje za najbolji roman objavljen na područje Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore.


knjiga 13

Rumena Bužarovska (Skoplje, 1981.) docentica je američke književnosti na Filološkom fakultetu u Skoplju. Do sada je objavila dvije zbirke priča: Žvrljotine (2007.) i Osmica (2010.), kao i studiju humora u suvremenoj američkoj i makedonskoj priči O smešnom: teorije humora kroz prizmu priče (2010.). Stipendistkinja je bečkog KulturKontakta (2006.) i Internationales Haus der Autoren iz Graza (2008.). Bavi se književnim prijevodom s engleskog na makedonski (J. M. Coetzee, Lewis Carroll, Truman Capote i dr.). Bužarovska je česta gošća regionalnih književnih festivala, poput splitskog Pričigina na kojem ju je hrvatska publika prvi put upoznala.

Goran Samardžić (1961.) u rodnom je Sarajevu diplomi-rao književnost. Debitirao je zbirkom poezije Lutke (1990.), nakon čega su uslijedile zbirke Otkazano zbog kiše (1995.) i Između dva pisma (1996.), kratke priče Sikamora (1997.), roman Šumski duh (nagrada Društva pisaca BiH 2004.), zbirka poezije i proze Ljudi koje su na krilima donijele guske (2007.), a 2015. godine izašle su mu autobiografski konotirane kratke priče Zimski zagrljaji.

Uz Damira Uzunovića pokrenuo je kultnu knjižaru Buybook.

Marko Vidojković (Beograd, 1975.) autor je romana Ples sitnih demona, Đavo je moj drug, Pikavci na plaži, Kandže, Sve crvenkape su iste, Hoću da mi se nešto lepo desi odmah i Kandže 2: Diler i smrt, kao i zbirku priča Bog ti pomogo. Roman Kandže doživio je od listopada 2004. do svibnja 2005. pet izdanja i, kao jedna od najprodava-nijih knjiga, dobitnik je nagrade Zlatni bestseler. Godine 2006. Vidojković je za Kandže dobio i nagradu Kočićevo pero, a za Sve crvenkape su iste Vitalovu nagradu. Bio je urednik časopisa Maxim i Playboy. Romani su mu prevedeni na slovački, njemački i slovenski.

Balkan Express


snage

Jake domaće

DOMAĆI GOSTI FESTIVALA


Jake domaće snage 15

domaće

Alida Bremer (Split, 1959.) studirala je komparativnu književnost, romanistiku, slavistiku i germanistiku u Beogradu, Rimu, Saarbrückenu i Münsteru. Nakon doktorata radila je kao znanstvena suradnica i lekto-rica na sveučilištima u Münsteru i Gießenu. Vodila je niz projekata promocija hrvatske i drugih književnosti jugoistočne Europe, uredila nekoliko njemačkih an-tologija hrvatske književnosti te prevela na njemački brojna djela s hrvatskog, srpskog i bosanskog jezika. Olivino nasljeđe, njezin prvi roman, u Njemačkoj je dobio izvrsne kritike struke.

Slavenka Drakulić (Rijeka, 1949.), književnica, novinarka, publicist kinja, jedna je od najprevođenijih hrvatskih auto-rica. U publicističkim knjigama piše o postkomunističkim zemljama, ratovima u bivšoj Jugoslaviji, ratnim zločinima, nacionalizmu i feminizmu, dok se u književnim naslovima okrenula ženskom tijelu, bolesti i traumi. Dosada je objavila sedam romana i sedam publicističkih knjiga. Dobitnica je mnogih uglednih nagrada, objavljuje tekstove u raznim inozemnim časopisima, a upravo joj je i objavljena nova knjiga Dora i Minotaur – moj život s Picassom.

Ivica Ðikić (Tomislavgrad, 1977.) bio je novinar i ured-nik Feral Tribunea, potom radi kao glavni urednik riječkog Novog lista, a od 2010. glavni je urednik tjednika Novosti. Objavio je knjige Domovinski obrat – politička biografija Stipe Mesića (2004.), Gotovina, stvarnost i mit (2010. s Davorom Krilom i Borisom Pavelićem), zbirku pjesa-ma Ostatak svijeta (2012.), Cirkus Columbia (2003.) za koji je dobio nagradu Meše Selimovića, a oskarovac Danis Tanović snimio je po njemu istoimeni igrani film, Ništa sljezove boje (2007.), Sanjao sam slonove (2011.) koji je osvojio nagradu T-portala za roman godine te Ponavljanje (2014.). Romani su mu prevedeni na španjolski, njemački i talijanski.


16 Jake domaće snage

Željka Horvat Čeč (Čakovec, 1986.) magistrirala je hr-vatski jezik i književnost. Objavila je zbirku pjesama I zvijezde se smiju krhkosti (2005.), zbirku priča Kauboj u crvenom golfu (2010.) i jedna je od autorica u zbirci poe-zije Ima boljih stvari od suhe odjeće (2007.). Objavljivala je u brojnim književnim časopisima i nastupala na broj-nim festivalima te je nekoliko puta nagrađena za svoj rad. Bila je aktivan član udruge Katapult. Sudjelovala je na projektu likovne umjetnice Vedrane Stipić Bio jednom Kamov. Organizatorica je festivala KUFER u Puli i književnih tribina projekta Pisci i građani. Ove godine objavljena je njezina knjiga pjesama Moramo postati konkretni.

Ivica Ivanišević (Split, 1964.) diplomirao je sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kao novinar i ured-nik radio je u više listova, najdulje u političko-satiričkom tjedniku Feral Tribune i književnom časopis Torpedo. Urednik je kulture u Slobodnoj Dalmaciji te surađuje na brojnim filmskim i televizijskim produkcijama. Objavio je životopis Miljenka Smoje (Smoje – biografija, 2004.), zbirku eseja posvećenu povijesti, estetici i sociologiji stripa (Sto mu jelenskih rogova, 2004.), Ulaz za djecu i vojnike (2015), te s Antom Tomićem zbirku drama (Krovna udruga i druge drame, 2005.).

Ana Kandare Šoljaga (Rijeka) doktorica je psihologije, psihoterapeutkinja te vlasnica i voditeljica psihološkog savjetovališta u kojem već 18 godina pruža usluge psi-holoških tretmana, psihodijagnostike i profesionalne orijentacije. Završila je studij psihologije u Rijeci, spe-cijalizirala se iz područja psihoterapije i savjetovanja na University of Strathclyde u Glasgowu (Škotska) te magistrirala i doktorirala psihologiju u Zagrebu. Autorica je knjige Tinejdžeri: praktični vodič za roditelje (Znanje, 2014.).



Larí Marí, književni dvojac kojeg čine Larissa Kunić i Marieta Kola, dobitnice su Kiklopa 2014. za najbolji debitantski roman Bez ljubavi i mržnje te su autorice još jednog književnog hita Zlatni Mjesec koji je izašao 2015 i u kratko vrijeme osvo-jio čitatelje. Terapeutkinje duše, psihe i tijela već 20 godina uspješno vode svoju poznatu ordinaciju Entera Clinic iz koje kao produžena ruka njihovog savjetodavnog djelovanja izlaze romani iz ciklusa „proze koja liječi“. Začetnice su tog novog knji-ževnog smjera u kojem uspješno spajaju psihoanalizu i književnost.

Suzana Matić (Mainz, 1970.) hrvatska je arhitektica i spisateljica. Prvu knjigu, zbirku od 70-ak pjesama u prozi Samosanacije, objavila je 2012. godine. Mješavina poezije i proze, zbirka je nastajala sedam godina, naj-prije u blogosferi, a onda i na papiru kako bi konačno dobila čvrstu strukturu, a kao njezin svojevrsni nastavak, autoričina je druga zbirka pjesama Koliko sam puta okidala s boka. Pod pseudonimom Tessa K. autorica objavljuje tekstove i na blogu tesari.blog.hr. koji je in-spiriran naslovom Salingerove novele Visoko podignite krovnu gredu, tesari.

Ljiljana Matković dugogodišnja je polaznica Centra za kreativno pisanje u Zagrebu. Počela je s radionicom drame, nastavila s kratkom pričom i završila na radi-onici scenarija.

Njezin prvi roman Muška krv (2010.) ostvario je izni-man uspjeh kod čitatelja i kritike, a uvršten je i među finaliste za književnu nagradu Frana Galovića.



Edo Popović (Livno, 1957.) studirao je na zagrebač-kom Filozofskom fakultetu komparativnu književnost i hrvatski jezik i jugoslavenske književnosti. Sredinom osamdesetih bio je jedan od pokretača i urednika književnog časopisa Quorum. Knjigom Ponoćni boogie (1987.) stekao je status kultnog autora koji potvrđuje i danas. Objavio je više od deset romana, knjiga priča, novela, putopisa. U suradnji s ilustratorom Igorom Hofbauerom objavio je cikluse svojih kratkih priča. Djela su mu prevedena na desetke jezika, a ove je godine objavio novi roman Mjesečev meridijan.

Sven Popović (Zagreb, 1989.) studira komparativnu knji-ževnost, amerikanistiku i kineski jezik na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Pisao je za časopis Aktual, a trenutačno piše glazbene kritike za magazin HiFi Media i glazbeni portal Kultivator te književne kritike za Moderna vremena Info i 24Express. Kratka priča Razglednice s kolodvora uvrštena mu je u antologiju mladih hrvatskih prozaika Bez vrata, bez kucanja. Književni prvijenac Nebo u kaljuži objavljuje 2015.

Korana Serdarević (Zadar, 1982.) diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu hrvatski jezik i knji-ževnost te komparativnu književnost. Radila je kao novinarka kulture Večernjeg lista i tjednika Forum, a od 2013. zaposlena je kao gimnazijska profesorica; honorarno se bavi i prevođenjem s engleskog jezika. Godine 2013. osvojila je dvije prve nagrade za kratke priče (nagradu Ranka Marinkovića za priču Kravosas i nagradu Zlatka Tomičića za priču Ptice), a objavljivala je u svim relevantnim književnim časopisima te na Trećem programu Hrvatskog radija. Kao već afirmirana autorica kratkih priča objavila je 2015. svoj prvijenac, zbirku priča Nema se što učiniti.



Bruno Šimleša (Bjelovar, 1979.) diplomirao je soci-ologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Autor je knjiga Sudbina Duše (2001.), Hvala ti, ljubavi (2003.), Osluškujući podne (2007.), Savršenstvo Kreacije (2007.), Škola života (2009.), Ljubavologija (2011.), U rukavicama mi je ionako prevruće (2012.). Pored pisanja, posljednjih deset godina održava radionice na kojima polaznike uči zdravom pristupu sebi i životu uopće, urednik je duhovne literature u izdavačkoj kući, piše tjednu kolumnu za Jutarnji list i redovit je gost na hrvatskim televizijskim i radijskim postajama.

Ante Tomić (Split, 1970.), književnik i novinar, dobitnik je nagrade Hrvatskog novinarskog društva te Kiklopa 2006. za djelo Građanin pokorni (V.B.Z., 2006.). Dosad je objavio djela: Zaboravio sam gdje sam parkirao (1997.), Što je muškarac bez brkova (2000.), Smotra folklora (2001.), Ništa nas ne smije iznenaditi (2003.), Veliki šoping (2004.), Klasa optimist (2004.), Ljubav, struja, voda, telefon (2005.), Krovna udruga i druga drama (2005.), Dečko koji obećava (2009.), Čudo u Poskokovoj Dragi (2009.), Vegeta blues (2009.) Nisam pametan (2010.) te Veličanstveni Poskokovi (2014.).

Marina Vujčić (Trogir, 1966.) diplomirala je kroatistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavila je 1998. godine knjigu za djecu Bijeg uz brijeg, roman Tuđi život, 2010., a 2014. roman A onda je Božo krenuo ispočetka, koji je ušao u uži izbor od četiri hrvatska naslova nomi-nirana za Europsku nagradu za književnost, te zbirku drama Umri ženski.



Jelena Zlatar (Zagreb, 1982.) diplomirala je sociolo-giju i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, kao doktorandica radi u Institutu za društvena istraživanja. Pobijedila je na natječaju Priče o Kosi u organizaciji LUSH-a i CeKaPe-a s pričom „Kosa“ (2013.). Ušla je u uži krug natječaja Prozak i Na vrh jezika 2015. s pričom „Ticala”. Njezina kratka priča „Nedostaje” objavljena je u zbirci priča Krom i pakao. Priče su joj objavljene i na književnom portalu (kratkaprica.bloger.index.hr).

Autorica je znanstvene knjige Urbane transformacije suvremenog Zagreba, zbirke priča Odjavna karta i romana Slijepa točka.

Zoran Žmirić (Rijeka, 1969.), glazbenik i književnik, član je Hrvatskog društva pisaca. Autor je djela: Kazalište sjena (2002.), Tvar koja nedostaje – kompilacija više autora (2002.), Vrijeme koje nam je pojeo PacMan (2005.), Block buster (2009.), AdPublik (2012.), Riječke rock himne (2011.) i Sno putnik (2014.).

Preveden je na poljski i talijanski. Osvojio je Književno pero za najbolju knjigu godine 2009./2010. koju dodjeljuje Hrvatsko književno društvo te Godišnju nagradu Grada Rijeke u 2011. za stvaralački rad i posebna dostignuća u području kulture tijekom 2010. godine.

graduzbudljivi

Rijeka



Igor Beleš (Borovo naselje, 1978.) piše prozu, recenzije za glazbeni portal Muzika.hr, povremeno radi kao DJ. U ediciji Katapult objavio je prvi roman Svitanje na zapadu (2012.), a s neobjavljenim rukopisom Od Vardara pa do Haaga ušao je u najuži izbor za nagradu Prozak. Jedan je od pokretača i glavnih urednika stranice i časopisa Književnost uživo. Krajem 2013. u suradnji s još 15 riječkih autora piše zbirku kratkih priča Nova Država Hrvatija 2033.

Enver Krivac (Rijeka, 1976.) svestrani je umjetnik, dizajner omota albuma rock-bandova, skladatelj elektroničke i ambijentalne glazbe, autor mnogih reklamnih džinglova. Također, kao strip-crtač predstavio se samostalnom zbirkom Priče iz Ž + K (2008.), a u koautorstvu s Alenom Kapidžićem objavio je roman Piknik (1999.), dok je s istim autorom i Mišom Novkovićem napisao roman Smeće (2005.); slijedi roman Ulica Helen Keller (2011.) te Ništa za pisati kući o (2013.).

Vlado Simcich Vava (Rijeka, 1964.), glazbenik i pisac, od sredine se 80-ih prošlog stoljeća bavi glazbom i novinarstvom te objavljuje poeziju i prozu u Valu i Rivalu. Bio je član grupe Laufer i En Face. Od 2009. do 2012. svaki mu je album nomi-niran za diskografsku nagradu Porin. Višestruki je dobitnik nagrade Status za najboljeg gitarista koji dodjeljuje struka. Autor je glazbe za nagrađivani dokumentarac Bosanoga redateljice Morane Komljenović. Prva mu je knjiga proze Odstranjivač ljubavi (2012.), a slijedi roman Srce od gume (V.B.Z., 2014.). Inicijator je neformalne književne skupine Ri Lit te organizator literarnih događaja pod nazivom Noć velikog čitanja.

Glazbenici i književnici


22 Radionice za djecu

Radionice za djecu

Sanja Pilić (Split, 1954.) autorica je za djecu i mlade. Završila je Školu primijenjene umjetnosti, fotografski odsjek. Radila je kao fotografkinja, trik-snimatelji-ca i koloristica na crtanom filmu. Surađivala je s Autonomnom ženskom kućom iz Zagreba i radila sa zlostavljanom djecom. Članica je raznih prosudbenih odbora za dječje stvaralaštvo. Napisala je preko četr-deset djela, od kojih je 17 slikovnica. Njezini tekstovi prevedeni su na slovenski, engleski, njemački, nizo-zemski, talijanski i mađarski jezik. Živi i radi u Zagrebu.

Slikovnica Ksen i šumska priča namijenjena je djeci predškolske dobi. Jednostavnim, razumljivim tekstom i pitkom rimom prenosi djeci informacije o biljkama i životinjama bogatog svijeta šume. Opis pojedine biljke ili životinje dan je u formi pjesme-zagonetke.

Šarmantne ilustracije skladnih boja dopunjuju svaku pjesmu i na jasan način nude odgovor na ‘zagonetku’. Na svim ilustracijama pojavljuje se pas Ksen koji kroz interakciju s biljkama i životinjama približava djeci prirodu.

Rima i ritam pjesama-zagonetaka imaju mnemo-tehničku funkciju u učenju novih riječi, usmjeravanju pažnje, razvoju opažanja, pamćenja, mišljenja, logičkog zaključivanja, što posebno dolazi do izražaja kod djece mlađe dobi.

Autorica i ilustratorica ovom slikovnicom žele potaknuti djecu na češći boravak u prirodi, na učenje o živom svijetu koji nas okružuju te na brigu o krhkom, a bogatom prirodnom okolišu.

PRIČAM TI PRIČU, druženje sa Sanjom Pilić

KSEN I ŠUMSKA PRIČA, predstavljanje slikovnice i druženje s autoricama Jelenom Shaughnessy i Matejom Boljar


Radionice za djecu 23

Dražen Jerabek (Zagreb, 1966.) završio je Školu primijenjenih umjetnosti – smjer slikarstvo, a diplo-mirao na zagrebačkom ALU-u. Radi u Školi za tekstil, dizajn i primijenjene umjetnosti u Osijeku. Od 1998. godine bavi se ilustracijom za djecu te objavljuje ilustracije u dječjim časopisima Smib, Modra lasta, Radost, Prvi izbor te za biblioteku Stribor. Autor je nekoliko udžbenika i plakata te dobitnik mnogih uglednih domaćih nagrada.

Robert Mlinarec (Zagreb, 1966.) studirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu filozofiju, etnologiju i informatiku, a poslijediplomski studij informatike pohađa na FOI-u u Varaždinu. Osim pisanjem, bavi se uređivanjem knjiga, grafičkim dizajnom, informatikom i prevođenjem. Dugogodišnji je urednik i glavni urednik niza biblioteka u mnogim izdavačkim kućama. Trenutno je urednik biblioteke Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade, čiji je i potpredsjednik. Samostalni je umjetnik, član HZSU-a te pokretač i suosnivač neko-liko festivala i književnih programa. Objavljuje prozu, poeziju i prijevode u domaćim i stranim časopisima od 1995. godine, a do sada je preveden na trinaest jezika.

TKAČI SNOVA, predstavljanje slikovnice


24 Popis nakladnika vRIsak 2015.

ALGORITAM � Harambašićeva 19 � 10 000 Zagreb � 01/ 2359-333, 01/ 2335-956 [email protected] � www.algoritam.hr

ALKA SCRIPT � Nehajska 42 � 10110 Zagreb � 01 / 30 135 30 � www.alkascript.hr

DUŠEVIĆ & KRŠOVNIK � M. Baraca 7 � 51000 Rijeka � +385 (0)51 343 164, +385 (0)51 343 223 [email protected]

FRAKTURA � Bregovita 7 � Ivanec Bistranski P. P. 102 HR – 10290 Zaprešić � +385 1 335 78 63, +385 1 335 83 20 � [email protected] � www.fraktura.hr

HDP � Basaričekova 24 � 10 000 Zagreb, +385 1 4876 463, +385 1 4870 186, [email protected]

LEO COMMERCE � Dobriše Cesarića 32 � 51 000 RIJEKA � 051/625-910, 051/625-640, [email protected] � www.leo.hr

MEANDAR MEDIA � Petrićeva 7 � 10000 Zagreb � +385 (0)1 481 30 22, +385 (0)1 481 33 23, [email protected]

MOZAIK KNJIGA � Karlovačka cesta 24a � 10 000 ZAGREB � 01/6315-211, 01/6315-222, [email protected] � www.mozaik-knjiga.hr

NAKLADA JESENSKI I TURK � Sokolgradska 58 � 10 000 ZAGREB � 01/3845-060, 01/3845-041 [email protected] � www.jesenski-turk.hr

NAKLADA LJEVAK � Kopačevski put 1c � 10 000 ZAGREB � 01/3887-786, 01/4804-001 [email protected] � www.ljevak.hr

NAKLADA OCEANMORE � Božidara Adžije 34 � 10 000 ZAGREB � 01/3041-854, 01/3041-856, [email protected] � www.oceanmore.hr

NAKLADA ULIKS � Cavalsko 17 � 51000 Rijeka � (051) 648 069, (051) 648 068 [email protected] � www.naklada-uliks.com

NAŠA DJECA � Remetinečka 135 � 10020 Zagreb � +385 1 6539 688, +385 1 6539 697 [email protected] � www.nasa-djeca-tiskara.hr

TEMPO LABIN � Titov trg 7 � 52220 LABIN � 00385 (0)52/851-833, 00385 (0)52/851-831 00385 (0)52/851-833, 00385 (0)52/851-831 � www.tempo.biz.hr

VEBLE � Kraljevićeva 5 � 10000 Zagreb � 01/2332-486 � [email protected] www.veble.hr

VUKOVIĆ & RUNJIĆ � Dudovec 32a � 10000 Zagreb � 01 4818 954 � [email protected] www.dzepna.com

ZAGREBAČKA NAKLADA � Balokovićeva 17 � 10 000 Zagreb � 01/66-03-674, 01/66-32-659 [email protected] � www.zg-naklada.hr

ZNANJE � Matka Mandića 2 � 10 000 Zagreb � 01/3689 534, 01/3689 531 � [email protected] � www.znanje.hr

nakladnikaPopis


Popis nakladnika vRIsak 2015. 25

Stručna knjigaWILEY � www.wiley.com

ELSEVIER � www.elsevier.com

PEARSON � www.pearson.com

TAYLOR&FRANCIS � www.taylorandfrancis.com

OXFORD

UNIVERSITY PRESS � global.oup.com/academic

CAMBRIDGE UNIVERSITY PRESS � www.cambridge.org

Strana knjigaTASCHEN � www.taschen.com

INNOVATIVE KIDS � www.innovativekids.com

PENGUIN � www.penguin.com

TENEUES � www.teneues.com

HARPERCOLLINS � www.harpercollins.com

LONELY PLANET � www.lonelyplanet.com

RANDOM HOUSE � www.randomhouse.com

MICHELIN � www.michelintravel.com

UdžbeniciCAMBRIDGE UNIVERSITY PRESS

� www.cambridge.org

CENGAGE Learning

� NGL.cengage.com

KLETT

� www.klett-sprachen.de

CORNELSEN

� www.cornelsen.de

LANGENSCHEIDT

� www.langenscheidt.de

EDILINGUA

� www.edilingua.it

ELI

� www.elionline.com


Galerija prošlogodišnjeg festivala

tisućedvije

četrnaesta


Galerija prošlogodišnjeg festivala 27

tisućečetrnaesta


28 Galerija prošlogodišnjeg festivala


Galerija prošlogodišnjeg festivala 29


Galerija Europom u 30 knjiga

emil

frode

johanna

alešalessandro

razvan


Galerija: Europom u 30 knjiga 31

frodealeš

alessandro

razvan


32 Tko je tko?

Organizatori:Udruga kulture vRIsak v|b|z d.o.o., Zagreb

Pokrovitelji:Grad RijekaHGK – Zajednica nakladnika i knjižaraMinistarstvo kulture RHProgram Kreativna Europa Europske

unijeTraduki

Sponzori:Ars kopija d.o.o.Aviokarte.hrBrasserie AsHotel ContinentalZnanje d.o.o., Zagreb

Prijatelji vRIska:Arca FiumanaBook caffe Dnevni boravakBrod MarinaEx librisGradska knjižnica RijekaHNK Ivana pl. ZajcaV.B.Z. knjižara Rijeka

Medijski pokrovitelji:Radio KorzoNovi listMojaRijekakanalRIJutarnji listHrvatski radio 2. programRITVTV IstraModerna vremena InfoT portalNacionalRegional ExpressTotalni FM

Programski odbor 8. riječkog sajma knjiga i festivala autora:Zoran Žmirić, Zoran Krušvar, Vlado Simcich Vava, Nikola Petković, Željka Horvat Čeč, Drago Glamuzina, Zoran Simić

Tko je tko?Projekt Europom u 30 knjiga:Sandra Ukalović, Nataša Barta Paripović,Stjepan Ravić

Voditelji festivala:Zoran Simić (direktor), Drago Glamuzina (umjetnički direktor)

Voditelji sajma:Ljiljana Fabris, Robert Šepac

Marketing & odnosi s javnošću:Nataša Barta Paripović, Sandra Posavac, Ervin Felić, Bernarda Bezjak

Vizualni identitet:Boris Malešević / Studio Designsystem

DTP:Siniša Mazulović

Hospitality, koordinacija programa:Marija Bošnjak, Martina Lončar

Webmaster sajma:Mina Žunac

Službeni fotograf vRIska:Carmela Žmirić

Produkcija radio i TV spotova:Vlado Simcich Vava (glazba), Surogat tim Rijeka (vokali, dobre ideje, završna produkcija)

Voditelj tehnike:Alen Bačić

Posebne zahvale na svekolikoj potpori:Book caffe Dnevni boravak, Rijeka; Antikvarijat Ex libris, Rijeka; Botel Marina, Rijeka; Brod Arca Fiumana, Rijeka; Gradska knjižnica – Narodna čitaonica Rijeka; Gradska knjižnica – Dječji odjel Stribor; HNK Ivana pl. Zajca, Rijeka; Marko Rogić, Mario Rogić, Verena Tibljaš, Željko Međimorec, Davor Lukas – Bajo, Andrej Kušeta, Željka Horvat Čeč, Restoran Brasserie As, Rijeka; Studio Designsystem, Zagreb; Linda Golik, Vlado Simcich Vava, Surogat tim Rijeka i Zoran Medved osobno, Goran Ušljebrka, Kruno Perinić, Pjer Orlić i ekipa s Radio Korza, Zoran Žmirić, Zoran Krušvar i kolege s portala MojaRijeka...


organizatori

pokrovitelji

prijatelji vRIska

sponzori

medijski pokrovitelji

Zajednicanakladnikai knjižara

Izdavač:v|b|z

Za izdavača:Mladen Zatezalo

Urednica:Marija Bošnjak

Tisak:Znanje, d.o.o.




Documents

11. 21. lipnja 2015.¾i… · Lazarescua; 4 mjeseca, 3 tjedna i 2 dana te pobjednik Berlinalea 2013. Pozicija djeteta; Emil Andreev, bugarski pisac koji je za roman Staklena rijeka