14. Tržišna moć -monopol i monopson - unizd.hr · PDF file14. Tržišna moć – monopol i monopson 22.05.2007. D. Čičin-Šain, viši pred. 3 na konkurentnom tržištu postoji

14. Tržišna moć – monopol i monopson 22.05.2007.

D. Čičin-Šain, viši pred. 1

Tržišna moć: monopol i monopson

Predavanje iz Mikroekonomije

kao jedini proizvođač nekog proizvoda, monopolist ima jedinstvenu pozicijuako monopolist odluči povisiti cijenu proizvoda, ne treba brinuti o konkurentima koji bi, naplaćivanjem nižih cijena, mogli osvojiti veći udio na tržištu na štetu monopolistameđutim, to ne znači da monopolist može naplaćivati bilo koju

Monopol

, p p jcijenu koju želi - barem ne u slučaju kada je njegov cilj maksimalizacija profitakako bi maksimalizirao profit, monopolist mora najprije odrediti svoje troškove i karakteristike tržišne potražnjena osnovu tih saznanja, monopolist mora odlučiti koliko da proizvede i prodacijena po jedinici dobra koju monopolist dobiva tada izravno proizlazi iz krivulje tržišne potražnje

monopolistov prosječni prihod - cijena koju dobiva po prodajnoj jedinici proizvoda - upravo je krivulja tržišne potražnjeako bi odabrao razinu proizvodnje uz koju maksimalizira svoj profit, monopolist također treba znati koliki je njegov granični prihod, odnosno promjena prihoda koja proizlazi iz promjene proizvodnje za jednu jedinicu proizvodaodnos između ukupnog, prosječnog i graničnog prihoda može biti prikazan sljedećom krivuljom potražnje:p j j p j

P = 6-Qsljedeća tablica prikazuje kretanje ukupnog, prosječnog i graničnog prihoda za ovu krivulju potražnjevidljivo je da dok je granični prihod pozitivan, prihod se povećava s povećanjem količina, ali kada je granični prihod negativan, prihod se smanjuje

kada krivulja potražnje ima padajući nagib, cijena (prosječni prihod) je veća od graničnog prihoda jer se sve jedinice prodaju po istoj cijenikada se prodaja poveća za 1 jedinicu, cijena mora pastiu tom slučaju, sve će prodane jedinice, a ne samo dodatna jedinica, donijeti manje prihodasljedeći graf prikazuje prosječni i granični prihod za podatke iz tablicetablice ova krivulja potražnje je linearna, a u ovom slučaju krivulja graničnog prihoda ima dvostruko veći nagib od krivulje potražnje (i isti presjek sa osi y)koju količinu bi monopolist trebao proizvesti? objašnjeno je u ranijim predavanjima da za maksimalizaciju profita poduzeće mora odrediti količinu proizvodnje tako da je granični prihod jednak graničnom trošku



kod sljedećeg grafa krivulja tržišne potražnje D je krivulja prosječnog prihoda monopolista i ona specificira cijenu po jedinici koju monopolist dobiva kao funkciju razine proizvodnjetakođer je prikazana pripadajuća krivulja graničnog prihoda MR i krivulje prosječnog i graničnog troška, AC i MCgranični prihod i granični trošak jednaki su pri količini Q*, a pomoću krivulje potražnje možemo odrediti cijenu P* koja odgovara toj količini Q*moguće je i algebarski prikazati da Q* maksimalizira profitprofit π predstavlja razliku između prihoda i troška koji ovise o količini:

π(Q) = R(Q)-C(Q)kako se Q povećava od nule, profit će se povećavati dok ne dosegne maksimum i tada počinje opadati pa prema tome, Q uz koji se postiže maksimalan profit je onaj kada je dodatni profit zbog malog porasta Q jednak nuli (tj. ∆Π/∆Q = 0)

tada ∆Π/∆Q = ∆R/∆Q - ∆C/∆Q = 0, ali ∆R/∆Q je granični prihod, a ∆C/∆Q je granični trošakstoga je uvjet maksimalizacije profita da je MR - MC = 0, ili MR = MCuvjet da granični prihod bude jednak graničnom trošku treba pretvoriti u grubo pravilo koje se može jednostavnije primjenjivati u praksikako bi to učinili, možemo najprije drugačije napisati jednadžbu , jp j g j p jza granični prihod:

ekstra prihod od dodatne jedinice proizvoda, ∆(PQ)/∆Q, ima dvije komponente:

1. proizvodnja jedne dodatne jedinice i prodaja te jedinice po cijeni P donosi prihod od (1)(P) = P

2. međutim, budući da poduzeće ima opadajuću krivulju potražnje, proizvodnja i prodaja ovog dodatnog proizvoda može također imati za posljedicu mali pad cijene ∆P/∆Q, što smanjuje prihod od prodaje svih prodanih proizvoda (tj. nastaje promjena prihoda Q[∆P/∆Q])

prema tome,

izraz s desne je dobijen tako da smo uzeli Q(10∆P/∆Q) te ga pomnožili i podijelili s Pelastičnost potražnje je definirana kao Ed = (P/Q) (∆Q/∆P)stoga je (Q/P) (∆P/∆Q) recipročno elastičnosti potražnje, 1/Edizmjereno pri razini proizvodnje koja donosi maksimalni profit i

budući da je cilj poduzeća maksimalizacija profita, možemo odrediti da je granični prihod jednak graničnom trošku:

što se može prepraviti da dobijemo

j d d j b il d đi j ijovaj odnos daje grubo pravilo za određivanje cijenelijeva strana jednadžbe (P - MC) / P je marža dodana na granični trošak kao postotak od cijenejednadžba govori da marža treba biti jednaka negativnoj inverznojelastičnosti potražnje (dobiveni iznos će biti pozitivan jer je elastičnost potražnje negativna)sukladno navedenom, možemo preraditi ovu jednadžbu kako bi cijenu izrazili direktno kao maržu nad graničnim troškom:

na primjer, ako je elastičnost potražnje - 4 i granični trošak 9 dolara po jedinici, cijena treba biti 9 $ / (1 – 1/4) = 9 / 0,75 $ =12 $ po jediniciu analizi savršeno konkurentnih tržišta prikazano je da je na savršeno konkurentnom tržištu cijena jednaka graničnom troškumonopolist naplaćuje cijenu koja premašuje granični trošak ali zamonopolist naplaćuje cijenu koja premašuje granični trošak, ali za iznos koji obrnuto ovisi o elastičnosti potražnjekako se vidi iz jednadžbe marže, ako je potražnja ekstremno elastična, Ed je veliki negativni broj, a cijena će biti vrlo blizu graničnog troškau tom slučaju monopolističko tržište izgledat će slično kao konkurentsko i zapravo, kada je potražnja vrlo elastična, nema velike koristi biti monopolist



na konkurentnom tržištu postoji jasan odnos između cijene i ponuđene količine, a taj odnos prikazuje krivulja ponude, kojapredstavlja granični trošak proizvodnje za industriju u cijelostikrivulja ponude govori koliko će biti proizvedeno pri svakoj cijenimonopolističko tržište nema krivulju ponudedrugim riječima, ne postoji izravni odnos između cijene i proizvedene količinemonopolistova odluka o razini proizvodnje ne ovisi samo omonopolistova odluka o razini proizvodnje ne ovisi samo o graničnom trošku nego i o obliku krivulje potražnjerezultat toga je da promjene potražnje ne pronalaze seriju cijena i količina koje odgovaraju konkurentskoj krivulji ponudepromjene potražnje, umjesto toga, mogu dovesti do promjene cijena bez promjene razine proizvodnje, promjene razine proizvodnje bez promjena cijene, odnosno promjene jednog i drugog

ovo načelo ilustrirano je sljedećim grafomna oba dijela slike krivulja potražnje je početno D1, pripadajuća krivulja graničnog prihoda je MR1, a monopolistova početna cijena i količina su P1 i Q1

na grafu (a) krivulja potražnje je pomaknuta prema dolje i zaokrenuta, a nove krivulje potražnje i graničnog prihoda prikazane su kao D2 i MR2

MR2 presijeca krivulju graničnog troška u istoj točki kao i M1, a 2 p j j g g j 1,kao posljedica toga, proizvedena količina ostaje ista, međutim cijena pada na P2

na grafu (b) krivulja potražnje pomaknuta je prema gore i zaokrenuta, a nova krivulja graničnog prihoda MR2 presijeca krivulju graničnog troška pri većoj količini Q2 umjesto Q1

međutim, promjena krivulje potražnje je takva da je cijena upravo ista

promjene potražnje obično uzrokuju promjene i cijene i količine, ali posebni slučajevi prikazani grafom prikazuju bitnu razliku između monopola i konkurentske ponudekonkurentska industrija proizvodi određenu količinu pri svakoj cijenikod monopolista ne postoji ovaj odnos, koji ovisno o tome kako se mijenja potražnja, može ponuditi više različitih količina uz istu cijenu ili istu količinu po različitim cijenamaporez na proizvode također može imati različit učinak na monopolista u odnosu na konkurentnu industrijuu prethodnom poglavlju objašnjeno je da, kada se posebni porez (tj. porez po jedinici) nametne konkurentskoj industriji, tržišna cijena raste za iznos koji je manji od poreza, a porezno opterećenje dijeli se između proizvođača i potrošačakod monopola, međutim, cijena ponekad može narasti više od iznosa poreza

pretpostavimo da je nametnut poseban porez od t dolara po jedinici, tako da monopolist mora platiti državi t dolara za svaku jedinicu prodanih proizvodatime je granični (i prosječni) trošak poduzeća povećan za iznos poreza tako je MC početni granični trošak poduzeća, odluka o optimalnoj proizvodnji dobiva se kao

MR = MC + tna grafičkom prikazu možemo pomaknuti krivulju graničnog troška prema gore za iznos t i dobiti novi presjek s graničnim prihodomnavedeno je prikazano grafom gdje su Q0 i P0 količina i cijena prije oporezivanja, a Q1 i P1 su količina i cijena nakon oporezivanjarezultat pomicanja granične krivulje troška prema gore je manja količina i viša cijena



na grafu cijena se povećala za viši iznos od porezaovo ne bi bilo moguće na konkurentnom tržištu, ali moguće je kod monopolista jer veza između cijene i graničnog troška ovisi o elastičnosti potražnjemnoga poduzeća proizvodnju obavljaju u dva ili više pogona čiji operativni troškovi mogu biti različiti, međutim, logika odabira razine proizvodnje vrlo je slična kao i kod poduzeća s jednim pogonomako pretpostavimo da poduzeće ima dva pogona, odgovor na pitanje kolika bi trebala biti ukupna proizvodnja i koliko proizvoda bi trebao proizvesti svaki pogon možemo intuitivno pronaći u dva koraka:

1. bez obzira kolika je razina proizvodnje, ona treba biti podijeljenaizmeđu dvaju pogona na način da je granični trošak isti za svaki pogon, inače, poduzeće može smanjiti svoje troškove i povećati prihod ako realocira proizvodnju

2. budući da granični trošak za sve pogone mora biti isti, a granični prihod mora biti jednak graničnom trošku, profit se maksimalizira kada je granični prihod jednak graničnom trošku u svakom pogonu

do ovog rezultata možemo doći i računskim putemuzmimo da su Q1 i C1 proizvodnja i trošak proizvodnje za Pogon 1, Q2 i C2 su proizvodnja i trošak proizvodnje za Pogon 2, a QT= Q1 + Q2 je ukupna proizvodnjatada je profit

poduzeće treba povećati proizvodnju oba pogona dok dodatni profit od posljednje proizvedene jedinice proizvoda ne postane nulatrebamo početi tako da zadamo da je dodatni profit proizvodnje u Pogonu 1 jednak nuli:

∆(PQT)/∆Q1 je prihod od proizvodnje i prodaje dodatne jedinice, tj. granični prihod, MR, za svu proizvodnju poduzeća∆C1/∆Q1 je granični trošak Pogona 1, MC1

prema tome, dobivamo MR – MC1 = 0 ili MR = MC1

na sličan način možemo dodatni profit od proizvodnje u Pogonu 2 izjednačiti s nulom, MR = MC2

spojivši ove dvije jednadžbe dobivamo da poduzeće treba proizvesti toliko da jeproizvesti toliko da je

sljedeći graf prikazuje ovo načelo za poduzeće s dva pogonaMC1 i MC2 su krivulje graničnog troška za pogone (Pogon 1 ima viši granični trošak od Pogona 2)prikazana je i krivulja s oznakom MCT koja predstavlja ukupni granični trošak poduzeća, a dobiva se horizontalnim zbrajanjem MC1 i MC2

sada je moguće pronaći razine proizvodnje Q1, Q2 i QT uz koje se postiže maksimalan profitnajprije treba pronaći sjecište MCT i MR, a ta točka određuje ukupnu proizvodnju QT

zatim treba povući vodoravnu liniju od te točke na krivulji graničnog prihoda do okomite osi gdje točka MR* određuje granični prihod poduzećapresjek linije graničnog prihoda s MC1 i MC2 daje razine proizvodnje Q1 i Q2 za dva pogonaukupna proizvodnja QT određuje granični prihod poduzeća (te stoga i cijenu P*)međutim, Q1 i Q2 određuju granični troškovi u svakom od pogonabudući da smo MCT dobili horizontalnim zbrajanjem MC1 i MC2, znamo da je Q1 + Q2 = QT

prema tome, ove razine proizvodnje zadovoljavaju uvjet da je MR = MC1 = MC2

čisti monopol javlja se rijetko, a mnogo su češća tržišta na kojima nekoliko poduzeća međusobno konkurirapotrebno je objasniti zbog čega će svako poduzeće na tržištu na kojem sudjeluje nekoliko poduzeća najvjerojatnije imati opadajuću krivulju potražnje te, kao rezultat toga, proizvoditi tako da cijena bude veća od graničnog troška

Monopolska moć

pretpostavimo, na primjer, da četiri poduzeća proizvode četkice za zube, a krivulja tržišne potražnje prikazana je sljedećim grafompretpostavka je da ova poduzeća zajedno proizvedu 20.000 četkica za zube dnevno (svako od njih 5.000 dnevno) i prodaju ih po 1,5 dolarmože se vidjeti da je tržišna potražnja relativno elastična, a pri cijeni od 1,5 dolar elastičnost potražnje iznosi -1,5



poduzeće A odlučuje da li da snizi svoju cijenu kako bi povećalo prodajuza donošenje ove odluke potrebno je znati na koji način će prodaja reagirati na promjenu cijene, odnosno poduzeće treba poznavati svoju krivulju potražnje, odvojeno od tržišne krivulje potražnjerealno moguća situacija prikazana je na grafu (b) gdje se vidi da je krivulja potražnje poduzeća DA puno elastičnija od tržišne krivulje potražnje (pri cijeni od 1,5 dolar elastičnost je -6,0)poduzeće može predvidjeti da će, u slučaju povišenja cijene s 1,5 dolara na 1,6 dolara prodaja pasti - recimo sa 5.000 na 3.000 jedinica - jer će potrošači kupovati više četkica od drugih poduzeća (kada bi sva poduzeća podigla cijene na 1,6 dolara, prodaja poduzeća A pala bi samo na 4.500)međutim, zbog nekoliko razloga, prodaja neće pasti na nulu kao što bi se to dogodilo na savršeno konkurentnom tržištu

kao prvo, ako su četkice poduzeća A malo drugačije od konkurentskih, neki potrošači će za njih platiti malo višedrugo, ostala poduzeća mogu također povisiti svoje cijenesukladno tome, poduzeće A može očekivati da će snižavanjem cijene s 1,5 dolara na 1,4 dolara moći prodati više, možda 7.000 četkica umjesto 5.000međutim, neće osvojiti cijelo tržište jer neki potrošači i dalje mogu preferirati četkice za zube koje proizvodi konkurencija, a konkurenti mogu također sniziti svoje cijeneprema tome krivulja potražnje poduzeća A ovisi o tome koliko se njihov proizvod razlikuje od konkurentskih proizvoda i o tome kako ova četiri poduzeća međusobno konkurirajumeđutim, poduzeće A će vjerojatno imati elastičniju krivulju potražnje od krivulje tržišne potražnje, ali ona neće bitibezgranično elastična kao krivulja potražnje savršeno konkurentnog poduzeća

dakle, koliko bi poduzeće A trebalo proizvesti uz poznavanje svoje krivulje potražnje? količina uz koju se postiže maksimalni profit je ona uz koju se izjednačavaju granični prihod i granični trošak,a na grafu (b) ta količina je 5.000 jedinicapripadajuća cijena je 1,5 dolar i ona je veća od graničnog troška,prema tome, iako poduzeće A nije čisti monopolist, ono ima monopolsku moć - ono može profitabilno naplaćivati cijenu veću d ič škod graničnog troška

navedeno nameće dva pitanja:1. Kako možemo mjeriti monopolsku moć kako bi usporedili jedno

poduzeće s drugim? 2. Koji su izvori monopolske moći i zbog čega neka poduzeća

imaju više monopolske moći od drugih

prirodni način mjerenja monopolske moći je istraživanje u kojoj mjeri cijena uz koju se postiže maksimalan profit premašuje granični trošak, a moguće je koristiti i grubo pravilo za određivanje cijene prvi način mjerenja je uveo 1934. ekonomist Abba Lerner i naziva se Lernerov index monopolske moćion predstavlja razliku između cijene i graničnog troška, podijeljenu s cijenom ili matematički

L = (P-MC)/PLernerov indeks uvijek ima vrijednost između nula i jedanza savršeno konkurentno poduzeće P = MC, tako da je L = 0što je veći L, veći je stupanj monopolske moćidosta velika monopolska moć ne mora nužno podrazumijevati visoki profit jer on ovisi o odnosu prosječnog troška i cijenepoduzeće A može imati više monopolske moći od poduzeća B, a zarađivati manji profit zbog većih prosječnih troškova

grubo pravilo za određivanje cijena pruža okvirno pravilo za svako poduzeće s monopolskom moći ali važno je imati u vidu da je Ed elastičnost potražnje poduzeća, a ne tržišne potražnjeteže je odrediti elastičnost potražnje za poduzeće nego za tržište jer poduzeće mora uzeti u obzir kako će njegovi konkurenti reagirati na promjene cijenemenadžer mora procijeniti kolika će u postotku biti promjena u prodaji jedinice proizvoda poduzeća kao posljedica 1%-tne promjene cijenepromjene cijeneova procjena može se temeljiti na formalnom modelu ili menadžerovoj intuiciji i iskustvuna temelju procjene elastičnosti potražnje poduzeća, menadžer može izračunati odgovarajuću maržuako je elastičnost potražnje poduzeća velika marža će biti niska (može se reći da to poduzeće ima vrlo malu monopolsku moć), a ako je elastičnost potražnje poduzeća mala, marža će biti visoka (poduzeće će imati značajnu monopolsku moć)



monopolska moć predstavlja sposobnost poduzeća da odredi cijenu veću od graničnog troškaiznos za koji cijena premašuje granični trošak inverzno ovisi o elastičnosti potražnje poduzeća, što je krivulja potražnje manje elastična, to će poduzeće imati veću monopolsku moćstoga je krajnja odrednica monopolske moći elastičnost potražnje poduzeća

Izvori monopolske moći

poduzećatri faktora određuju elastičnost potražnje poduzeća:

1. Elastičnost tržišne potražnje - budući da će elastičnost potražnje poduzeća biti barem jednako elastična kao tržišna potražnja, elastičnost tržišne potražnje ograničava potencijal monopolske moći

2. Broj poduzeća na tržištu - u slučaju postojanja mnogo poduzeća, malo je vjerojatno da će bilo koje od njih vršiti značajan utjecaj na cijenu

3. Interakcija među poduzećima - čak i u slučaju kad su na tržištu prisutna samo dva ili tri poduzeća, nijedno od njih neće moći profitabilno znatno povisiti cijenu ako je suparništvo među njima agresivno, gdje svako poduzeće nastoji osvojiti što veći dio tržišta

u slučaju postojanja samo jednog poduzeća - čisti monopolist -njegova krivulja potražnje bit će tržišna krivulja potražnjeu ovom slučaju stupanj monopolske moći poduzeća u potpunosti ovisi o elastičnosti tržišne potražnječešći je slučaj da nekoliko poduzeća međusobno konkurira; tada elastičnost tržišne potražnje čini donju granicu veličine elastičnosti potražnje svakog poduzećabudući da je potražnja za naftom prilično neelastična (barem kratkoročno), OPEC je tijekom 1970-ih i ranih 80-ih mogao podići cijene nafte visoko iznad graničnog troška proizvodnje

potražnja za robom kao što je kava, kakao, aluminij i bakar puno su elastičnije pa su pokušaji proizvođača da karteliziraju ova tržišta i podignu cijene uglavnom propaliu svakom slučaju, elastičnost tržišne potražnje ograničava potencijalnu monopolsku moć pojedinačnih proizvođačauz ostale uvjete nepromijenjene i jednake, monopolska moć svakog poduzeća pada s porastom broja poduzećakako sve više poduzeća konkurira na tržištu, svakom poduzeću je sve teže podići cijene a da mu druga poduzeća ne preuzmu udio usve teže podići cijene, a da mu druga poduzeća ne preuzmu udio u prodajiu slučaju kada samo nekoliko poduzeća ima udio u većini prodaje na tržištu, kažemo da je tržište jako koncentriranovažan aspekt konkurentske strategije je pronalaženje načina za postavljanje prepreka za ulazak -uvjeta koji sprečavaju ulazak novih konkurenataponekad postoje prirodne prepreke za ulazak (patenti, izdavačka prava, koncesije, ekonomije obujma)

način na koji konkurentska poduzeća međusobno djeluju također je važna, a ponekad i najvažnija odrednica monopolske moćipretpostavimo da su na tržištu prisutna četiri poduzećaona mogu konkurirati agresivno, snižavajući cijene kako bi zadobile veći udio na tržištu i na taj način cijene bi mogle pastido gotovo konkurentske razinesvako poduzeće bojat će se podići svoju cijenu, kako drugi ne bi ponudili nižu cijenu te da na taj način izgubi svoj tržišni udiokao posljedica toga, imat će malu monopolsku moćs druge strane, poduzeća ne moraju jako konkurirati, a mogu se čak udružiti (i prekršiti antitrustovske zakone) i dogovoriti da zajednički ograniče proizvodnju i povise cijenezajedničko podizanje cijena ima veću mogućnost da bude profitabilno od pojedinačnog, tako da udruživanje može generirati značajnu monopolsku moć

zbog toga što monopolska moć ima za posljedicu više cijene i manje proizvedene količine, može se očekivati da su potrošači na gubitku, a poduzeće na dobitkumoguće je usporediti potrošačev i proizvođačev višak koji nastaju kao posljedica toga što monopolist snabdijeva čitavo tržištegraf prikazuje krivulje prosječnog i graničnog prihoda i krivulju graničnog troška monopolista

Društveni trošak monopolske moći

graničnog troška monopolistada bi maksimaliziralo profit, poduzeće proizvodi pri točki gdje je granični prihod jednak graničnom trošku, tako da su cijena i količina Pm i Qm

na konkurentskom tržištu cijena mora biti jednaka graničnom trošku, tako da se konkurentske cijena i količina, Pc i Qc, nalaze na sjecištu krivulje prosječnog prihoda (potražnje) i krivulje graničnog troška



kod monopola cijena je veća i potrošači kupuju manjezbog veće cijene, potrošači koje kupe neko dobro gube probitak prikazan pravokutnikom Aoni potrošači koji ne kupuju robu po cijeni Pm nego po cijeni Pctakođer gube višak - iznos prikazan trokutom Bukupni gubitak potrošačevog viška je stoga A + Bako oduzmemo gubitak potrošačevog viška od dobitka proizvođača, dobivamo neto gubitak probitka kao B + C, što p , g p ,predstavlja gubitak blagostanja zbog monopolske moćigubitak blagostanja je društveni trošak ove neefikasnostipoduzeća se mogu upustiti u "rent-seeking", trošenja velikih iznosa novca u društveno neproduktivne svrhe za dobivanje, održavanje ili iskazivanje svoje monopolske moći, a to može uključivati aktivnosti lobiranja (možda i donacije političkim kampanjama) kako bi se ostvarila državna regulativa koja bi potencijalnim konkurentima otežala ulazak na tržište

aktivnosti »rent-seeking»-a mogu također uključivati oglašavanje i poduzimanje pravnih koraka u cilju izbjegavanja antitrustovskog nadzoramože također predstavljati ugradnju dodatnih proizvodnih kapaciteta, ali bez njihovog korištenja, kako bi potencijalne konkurente uvjerili da ne mogu prodati dovoljno da bi im se isplatio ulazak na tržišteza očekivati je da će ekonomski poticaj za "rent-seeking" biti di k d bi i d l k ći š jdirektno povezan s dobicima od monopolske moći, stoga, što je veći transfer od potrošača prema poduzeću (pravokutnik A), veći je društveni trošak monopolajedan od načina na koji vlada može ograničiti monopolsku moć je regulacija cijenau slučaju monopola regulacija cijena može eliminirati gubitak blagostanja do kojeg dolazi zbog monopolske moći

sljedeći graf prikazuje regulaciju cijenaQmi Pm su cijena i količina bez regulacijepretpostavimo da je cijena regulirana tako da ne može biti viša od P2

zbog toga što poduzeće ne može naplaćivati više od P1 za razine proizvodnje do Q1, njegova nova krivulja prosječnog prihoda je vodoravna linija kod P1

za razine proizvodnje veće od Q1 krivulja prosječnog prihoda p j Q1 j p j g pidentična je staroj krivulji prosječnog prihoda, a pri ovim višim razinama proizvodnje poduzeće će naplaćivati manje od P1 te na taj način regulacija na njega neće utjecatinova krivulja graničnog prihoda poduzeća odgovara njegovoj novoj krivulji prosječnog prihoda za razine proizvodnje manje od Q1, granični prihod jednak je prosječnom prihodu

za razine proizvodnje veće od Q1 krivulja graničnog prihoda jednaka je originalnoj krivuljipoduzeće će proizvesti količinu Q1 zbog toga što u toj točki krivulja graničnog prihoda presijeca krivulju graničnog troškamože se provjeriti da je pri cijeni P1 i količini Q1, gubitak blagostanja smanjenkako se cijena još više smanjuje, proizvedena količina nastavlja rasti, a gubitak blagostanja se smanjujepri cijeni Pc, gdje se sijeku prosječni prihod i granični trošak, proizvedena količina povećala se do konkurentske razine; gubitak blagostanja zbog monopolske moći je eliminirandaljnjim snižavanjem cijene do P3 ima za posljedicu smanjenje količineovo smanjenje ekvivalentno je nametanju cjenovnog plafona konkurentnoj industriji, a kako se cijena dalje smanjuje, proizvedena količina nastavlja opadati i raste nestašica



konačno, cijena je snižena ispod P4, minimalnog prosječnog troška, poduzeće je na gubitku i propadaregulacija cijena najčešće se koristi za prirodne monopole, kao što je pružanje lokalnih komunalnih usluga, a prirodni monopol obično nastaje kad postoje jake ekonomije obujma kao što prikazuje graf kada poduzeće ne bi bilo regulirano, proizvodilo bi Qm i prodavalo za cijenu Pm

u idealnim uvjetima, regulatorna agencija nastojala bi spustiti cijenu do konkurentske razine Pc

pri toj razini, ipak, cijena ne bi pokrivala prosječni trošak i poduzeće bi propalostoga je najbolja alternativa odrediti cijenu od Pr gdje se sijeku prosječni trošak i prosječni prihod jer u tom slučaju poduzeće ne zarađuje monopolski profit, a proizvodi se u tolikom opsegu koje omogućuje ostanak poduzeća na tržištu

i u slučaju kada ne postoji mnogo kupaca oni mogu imati tržišnu moć i profitabilno je koristiti je za utjecaj na cijenu proizvoda kojeg kupujukada postoji samo jedan, ili samo nekoliko kupaca, neki od njih mogu imati monopsonsku moć: mogućnost kupca da utječe na cijenu dobramonopsonska moć omogućuje kupcu da kupuje dobra za nižu cijenu od one koja bi bila na konkurentnom tržištukupac će nastaviti kupovati jedinice dobra sve dok zadnja kupljena jedinica donosi dodanu vrijednost ili korist jednaku trošku posljednje j di i

Monopson

jedinicegranična korisnost ili vrijednost je dodatna korist od kupovine jedne ili više jedinica dobaradodatni trošak kupnje još jedne jedinice dobra naziva se granični izdatakgranični izdatak ovisi o tome jeste li konkurentski kupac ili kupac s monopsonskom moćiako ste konkurentski kupac, nemate utjecaja na cijenu dobra i u tom slučaju, trošak svake kupljene jedinice je isti bez obzira na broj kupljenih jedinica; on je jednak tržišnoj cijeni dobra

graf prikazuje ovo načelo te vaš raspored granične korisnosticijena koju platite za jedinicu dobra je vaš prosječni izdatak po jedinici i on je isti za sve jedinicetrebali biste kupovati sve dok granična vrijednost posljednje jedinice ne postane jednaka graničnom izdatku te jedinice, prema tome, trebali biste kupiti količinu Q* pri presjeku krivulja graničnog izdatka i potražnjegraf (b) pokazuje na koji način savršeno konkurentan prodavač g ( ) p j j podlučuje o količini proizvodnje i prodajebudući da prodavač smatra tržišnu cijenu zadanom veličinom, prosječni i granični prihod jednaki su cijenikoličina uz koju se postiže maksimalan profit nalazi se na presjeku krivulje graničnog prihoda i graničnog troškapretpostavimo da ste jedini kupac dobra - ako želite maksimalizirati neto korist od kupovine dobra, trebate kupiti manju količinu, koju ćete dobiti po nižoj cijeni

kod odlučivanja koliko kupiti, granična korisnost od zadnje kupljene jedinice izjednačava se s graničnim izdatkom za tu jedinicumeđutim, krivulja tržišne ponude nije krivulja graničnog izdatka već pokazuje koliko morate platiti po jedinici dobra, kao funkciju ukupnog broja kupljenih jedinicadrugim riječima, krivulja ponude je krivulja prosječnog izdatka budući da krivulja prosječnog izdatka ima uzlazni nagib, krivulja graničnog izdatka mora ležati iznad njeodluka o kupnji dodatne jedinice podiže cijenu koja se plaća za sve jedinice, ne samo za dodatnusljedeći graf prikazuje ovo načelooptimalna količina koju monopsonist kupuje je Q*, gdje se sijeku krivulja potražnje i krivulja graničnog izdatkacijena koju monopsonist plaća očitava se s krivulje ponude: To je cijena P* koja za sobom povlači količinu Q*



mnogo češće od čistog monopsona susrećemo tržišta na kojima se samo nekoliko poduzeća međusobno natječu kao kupci, tako da svako poduzeće ima određenu monopsonsku moćna primjer, veliki proizvođači automobila u SAD-u konkuriraju međusobno kao kupci automobilskih gumakupac s monopsonskom moći ipak može kupiti robu po cijeni ispod granične vrijednosti a u kojoj mjeri je cijena određena ispod

Monopsonska moć

ispod granične vrijednosti, a u kojoj mjeri je cijena određena ispod granične vrijednosti ovisi o elastičnosti ponude s kojom se kupac suočavau slučaju da je ponuda vrlo elastična (Es je velik), sniženje cijene će biti malo i kupac će imati slabu monopsonsku moćsuprotno tome, ako je ponuda vrlo neelastična, sniženje cijene bit će veće i kupac će imati značajnu monopsonsku moćto je prikazano sljedećim grafom

monopsonska moć ovisi o tri stvari: elastičnosti tržišne ponude, broju kupaca na tržištu te interakcijama tih kupaca na tržištušto je krivulja ponude manje elastična (što je strmija), veća je razlika između graničnog i prosječnog izdatka te monopsonist uživa veću monopsonsku moćkada na tržištu postoji čisti monopsonist - monopsonska moć je u potpunosti određena elastičnošću tržišne ponudeako je ponuda jako elastična, monopsonska moć je mala i kupac malo dobiva od toga što je jedini na tržištukada postoji vrlo veliki broj kupaca, nijedan nema veliki utjecaj na cijenu, stoga se svaki kupac suočava s izuzetno elastičnom krivuljom ponude, tako da je tržište skoro u potpunosti konkurentnopotencijal za monopsonsku moć javlja se kada postoji ograničen broj kupaca

ako kupci konkuriraju agresivno, oni će povisiti cijenu gotovo do granične vrijednosti proizvoda i imat će malu monopsonsku moćs druge strane, ako kupci konkuriraju manje agresivno, ili se čak sporazume, cijene neće znatno porasti i stupanj monopsonske moći kupaca može biti tako visok, kao da postoji samo jedan kupacbudući da monopsonska moć ima za posljedicu niže cijene i manje kupljene količine, za očekivati je da će zbog toga kupci bolje proći, a prodavači lošijemoguće je usporediti potrošačev i proizvođačev višak koji nastaju na konkurentnom tržištu s viškom koji nastaje kada je monopsonist jedini kupacgraf prikazuje krivulju prosječnog i graničnog izdatka i krivulju granične vrijednosti monopsonistaneto korist monopsonista maksimalizira se pri kupovini količine Qm pri cijeni Pm tako da je granična vrijednost jednaka graničnom izdatku



na konkurentnom tržištu, cijena je jednaka graničnoj vrijednosti, stoga se konkurentska cijena i količina, Pc i Qc, nalaze na presjeku krivulje prosječnog izdatka i krivulje granične vrijednostikod monopsona, cijena je niža i manje se prodajezbog niže cijene prodavači gube iznos viška prikazan pravokutnikom Auz to, prodavači zbog smanjene prodaje gube višak prikazan trokutom Cstoga je ukupni gubitak proizvođača (ili prodavača) A + Ckupac dobiva višak prikazan pravokutnikom A uz kupovinu pri nižoj cijenikupac kupuje manje, Qm umjesto Qc te tako gubi višak prikazan trokutom Bukupno povećanje viška stoga predstavlja A – Bnastao je neto gubitak probitka prikazan kao B + C, a to je gubitak probitka ili blagostanja zbog monopsonske moći

tržište sa samo jednim prodavačem i jednim kupcem nazivamo bilateralni monopolne postoji jednostavno pravilo koje određuje tko će, i hoće li ijedan od njih bolje proći u pregovorimajedna strana može imati više vremena i strpljenja ili može biti sposobna uvjeriti drugu stranu da će odustati ako je cijena preniska ili previsokabilateralni monopol je rijetkost, daleko su češća tržišta s nekoliko proizvođača koji imaju neku monopolsku moć i prodaju nekolicini kupaca koji imaju određenu monopsonsku moćiako do pregovaranja uvijek može doći, možemo primijeniti grubo načelo: monopsonska moć i monopolska moć teže međusobnom poništenjumonopsonska moć će potiskivati cijenu bliže graničnom trošku, dok će monopolska moć potiskivati cijenu prema graničnoj vrijednosti

na konkurentnom tržištu, cijena je jednaka graničnoj vrijednosti, stoga se konkurentska cijena i količina, Pc i Qc, nalaze na presjeku krivulje prosječnog izdatka i krivulje granične vrijednosti

postavlja se pitanje kako društvo može ograničiti tržišnu moć i spriječiti da se ona koristi antikonkurencijskiza prirodni monopol, kao što je poduzeće za snabdijevanje električnom energijom, rješenje je regulacija cijena, međutim, generalno rješenje je spriječiti poduzeća da zadobiju neumjerenu tržišnu moć, te ograničiti korištenje zadobivene moćiu pravilu to se postiže antitrustovskim zakonima: skupom pravila i

Ograničavanje tržišne moći

u pravilu to se postiže antitrustovskim zakonima: skupom pravila i regulative s ciljem promoviranja konkurentske ekonomije zabranom radnji koje ograničavaju ili bi mogle ograničiti konkurenciju te ograničavajući oblike dozvoljenih tržišnih strukturatako npr. odjeljak 1 američkog Shermanovog zakona (usvojenog 1890.) zabranjuje ugovore, kombinacije ili zavjere za ograničenje trgovine

očigledan primjer nezakonite kombinacije je izričit dogovor između proizvođača da ograniče svoju proizvodnju i/ili "fiksiraju" cijenu iznad konkurentske razinePoduzeće A i Poduzeće B ne moraju se sastati ili telefonski razgovarati kako bi prekršili Odjeljak 1 Shermanovog zakona; implicitni dogovor u obliku paralelnog ponašanja također može biti shvaćena kao nepoštivanje zakonana primjer, ako Poduzeće B konzistentno slijedi određivanje cijena Poduzeća A (paralelno određivanje cijena) te je ponašanje poduzeća u suprotnosti s onim što se očekuje da bi poduzeće činilo kada ne postoji dogovor (kao podizanje cijena uz smanjenu potražnju i višak robe na tržištu) može se zaključiti da postoji implicitni sporazumprema Odjeljku 2 Shermanovog zakona monopoliziranje ili pokušaj monopoliziranja tržišta je protuzakonit, te su zabranjene zavjere koje bi za posljedicu imale monopolizaciju



Clavtonov zakon iz 1914. istaknuo je koje radnje mogu biti antikonkurentske, na primjer, protuzakonito je da poduzeće s velikim udjelom na tržištu zahtijeva od kupca nekog dobra da ne kupuje od konkurentatakođer je zabranjeno grabežljivo određivanje cijena - ono koje je osmišljeno kako bi istisnulo postojeće konkurente i obeshrabrilo ulazak novihClavtonov zakon zabranjuje spajanja i pripajanja u slučaju da ona "značajno smanjuju konkurenciju" ili "imaju tendenciju stvaranja monopola"antitrustovski zakoni također ograničavaju moguće antikonkurentno ponašanje poduzeća na druge načine, na primjer, Clavtonov zakon zabranjuje diskriminaciju naplaćivanjem različitih cijena kupcima praktički istih proizvoda, ako je vjerojatno da će te razlike u cijenama štetiti konkurenciji

Clavtonov zakon iz 1914. istaknuo je koje radnje mogu biti antikonkurentske, na primjer, protuzakonito je da poduzeće s velikim udjelom na tržištu zahtijeva od kupca nekog dobra da ne kupuje od konkurentatakođer je zabranjeno grabežljivo određivanje cijena - ono koje je osmišljeno kako bi istisnulo postojeće konkurente i obeshrabrilo ulazak novihClavtonov zakon zabranjuje spajanja i pripajanja u slučaju da ona "značajno smanjuju konkurenciju" ili "imaju tendenciju stvaranja monopola"antitrustovski zakoni također ograničavaju moguće antikonkurentno ponašanje poduzeća na druge načine, na primjer, Clavtonov zakon zabranjuje diskriminaciju naplaćivanjem različitih cijena kupcima praktički istih proizvoda, ako je vjerojatno da će te razlike u cijenama štetiti konkurenciji

antitrustovski zakoni zapravo otprilike definiraju što je i što nije dozvoljenonjihova svrha je pružanje statutarnog okvira koji pravosudnim institucijama daje diskreciju u njihovoj interpretaciji i provođenjuamerički antitrustovski zakoni stroži su i dalekosežniji nego u većini drugih država, a neki su ljudi tvrdili da su oni spriječili američku industriju da efikasno konkurira na međunarodnim tržištimazakoni sasvim sigurno ograničavaju američka poduzeća i možda su ponekad zbog njih američka poduzeća na svjetskim tržištima bila u nepovoljnom položajumeđutim, njihove koristi su daleko veće; antitrustovski zakoni izuzetno su važni u održavanju konkurencije koja je esencijalna za ekonomsku efikasnost, inovativnost i rast

Documents

14. Tržišna moć -monopol i monopson - unizd.hr · PDF file14. Tržišna moć – monopol i monopson 22.05.2007. D. Čičin-Šain, viši pred. 3 na konkurentnom tržištu postoji