MODANE OPNE, VASKULARIZACIJA

CENTRALNOG NERVNOG SISTEMA

Doc dr Slaana Ugrenovi

MODANE OPNE-MODANICE (MENINGES)

| Modanice su omotai tj. membrane koje oblau mozak i kimenu modinu. Ima ih 3:

| Spoljanja, tvrda modanica (dura mater)

| Srednja pauinasta modanica (arachnoidea mater )

| Unutranja, meka (sudovna) modanica (pia mater)

leptomeninx

pachymeninx

Svakoj modanici se opisuju 2 dela:-Lobanjski tj. kranijalni deo i-Kimeni ili modinski deoGranicu predstavlja ravan velikog potiljanog otvora.

| Meumodanini prostori:| Epiduralni prostor (spatium epidurale), izmeu dva lista tvrde modanice,

postoji samo u kimenom kanalu| Subduralni prostor (spatium subdurale), izmeu tvrde i pauinaste

modanice| Subarahnoidalni prostor (spatium subarachnoideum), izmeu pauinaste i

meke modanice. Ovaj prostor ispunjava cerebrospinalna tenost (liquor cerebrospinalis).

SPOLJANJA, TVRDA MODANICA

-DURA MATER CRANIALIS-DURA MATER SPINALIS

DURA MATER CRANIALIS

| Sedefasto bela nerastegljiva opna sastavljena preteno iz kolagenih vlakana, debljine 2mm| Lobanjska tvrda modanica se sastoji iz dva lista, spoljanjeg (periostalnog) i unutranjeg

(meningealnog). | Spoljanji list ima ulogu andokranijalne pokosnice i vrsto je srasla sa lobanjom tako da

epiduralni prostor (tj. ekstraduralni-spatium epidurale) ne postoji (sem u predelu venskih sinusa arterijskih i venskih sudova, ili kada doe do krvarenja)

| Unutranji list je gladak i sjajan i nalee na pauinastu modanicu. Izmeu se nalazi kapilaran subduralni prostor (spatium subdurale). Na pojedinim mestima ovaj list gradi duplikature koje dele lobanjsku duplju na manje odeljke spreavajui prekomerno pomeranje modane mase pri pokretima glave i potresima.

DUPLIKATURE DURE MATER CRANIALIS

1. Modani srp (falx cerebri), sagitalno postavljena duplikatura, oblika srpa, postavljenog izmeu hemisfera velikog mozga u fissuri longitudinalis cerebri. Vrhom je privren za krisut gali, zadnjim irokim krajem za ator malog mozga gde se nalazi pravi sinus (sinus rectus), gornjim konveksnim rubom se pripaja za ivice gornjeg sagitalnog sinusa i sadri istoimeni venski sinus. Donji, konkavan rub je slobodan nalazi se iznad kaloznog tela i sadri donji sagitalni sinus.

2. ator malog mozga (tentorium cerebelli), je horizontalno postavljena duplikatura dure. Pokriva zadnju lobanjsku jamu i odvaja mali mozak od potiljanih renjeva velikog mozga. Zadnjim, konveksnim rubom se pripaja na unutranjoj potiljanoj kvrzi i dulebova poprenog sinusa (sulcus sinus transversi). Spoljanjim ivicama pripaja se du gornje ivice piramide gde je smeten sinus petrosus superior. Na vrhu, orjentisanom napred opisuje se usek (incisuta tentori).

3. Srp malog mozga (falx cerebelli) mala srpasta duplikatura izmeu hemisfera malog mozga.

4. Preaha turskog sedla (diaphragma sellae), horizontalna tvorevina koja zatvara jamu hipofize. Na sredini se nalazi otvor kroz koji prolazi peteljka hipofize.

5. Trigeminalna diplja (cavum trigeminale), duralna tvorevina na vrhu piramide slepoone kosti gde je smeten trigeminalni ganglion.

VASKULARIZACIJA I INERVACIJA LOBANJSKE TVRDE MODANICE

| A. meningea media (grana a.maxillaris)

| A. meningea anterior (grana a. Ethmoidalis anterior)

| A. meningea posterior (grana a pharingeae ascendens)

| R.meningeus (grane koje dolaze iz a.occipitalis i a.vertebralis)

| Senzitivna inervacija:- r.meningeus (grana koja

dolazi iz n. ophtalmicusa, n.maxillarisa, n.mandibularisa i n.vagusa)

| Simpatika inervacija:- Plexus caroticus internus- Plexus meningeus medius

DURA MATER SPINALIS

| Nastavlja lobanjsku tvrdu modanicu od foramen magnuma. Takoe se sastoji iz dva lista. Spoljani list ima ulogu pokosnice kimenog i krsnog kanala i zavrava se na donjem kraju trtine kosti .Unutranji list se zavrava kupasto u visini S2 prljena, i ispod njega se nastavlja koniem (filum dure mater spinalis) do trtine kosti. Od unutranjeg lista se odvajaju boni cevasti produeci koji su upravljeni prema intervertebralnom otvoru i sadre korenove kimenih ivaca.

| Epiduralni prostor koji se nalazi izmeu ova dva lista ispunjen je masnim tkivom i venskim spletovima. Epiduralni prostor je dosta irok ispod S2 prljena i u njega se ubrizgavaju anestetika sredstva.

| Vaskularizacija: rami spinales (a.vertebralis, a.cervicalis ascendens, aa.intercostales posteriores i aa.lumbales.I ij i i i ki ih i

EPIDURALNA ANESTEZIJA

Epiduralni prostor koji se nalazi izmeu ova dva lista ispunjen je masnim tkivom i venskim spletovima. Epiduralni prostor je dosta irok ispod S2 prljena i u njega se ubrizgavaju anestetika sredstva.

SREDNJA, PAUINASTA MODANICA

- ARACHNOIDEA MATER CRANIALIS

- ARACHNOIDEA MATER SPINALIS

ARACHNOIDEA MATER CRANIALIS

| Pauinasta modanica oblaze duboku stranu tvrde modanice, prelazi preko ispupenih delova mozga ali se ne uvlai u njegove lebove i pukotine. Tanka i nena elastina opna, graena iz kolagenih i elastinih vlakana i obloena sa obe strane endotelom.

| Ne sadri krvne sudove ni nervna vlakna

| Trabeculae arachnoideae, tanka pauinasta i isprepletana vlakna koja prolaze kroz subarahnoidalni prostor i zavravaju na mekoj modanici.

| Spatium subdurale, uzan prostor ispunjen seroznom tenou izmeu tvrde i pauinaste opne

| Spatium subarachnoideum, prostor izmeu pauinaste i meke modanice.

| Granulationes arachnoidales- Pacchioni, grozdaste formacije koje tre u upljinu sinusa (najvie gornjeg sagitalnog venskog sinusa) potiskujui i istanjujui zidove tvrde modanice. Preko njih se vri reapsorpcija cerebrospinalne tenosti iz subarahnoidalnog prostora u intrakranijalni venski sistem..

ARACHNOIDEA MATER SPINALIS

| Nastavlja se na lobanjsku pauinastu opnu od velikog potiljanog otvora do S2 prljena

SPATIUM SUBARACHNOIDEUM (SUBARAHNOIDALNI PROSTOR)

| Nalazi se izmeu meke i pauinaste modanice i ispunjen je cerebrospinalnom tenou. Ovaj prostor nema istu irinu.

| Cisternae subarachnoideae (proirenja subarahnoidalnog prostora). Cisterne se meusobno razlikuju po lokalizaciji, veliini i sadraju

| Najvee i najznaajnije cisterne subarahnoidalnog prostora su:

- Cisterna cerebellomedullaris posterior et lateralis

- Cisterna pontocerebelaris- Cisterna interpeduncularis- Cisterna fossae lateralis cerebri- Cisterna chiasmatica- Cisterna venae cerebri magnae- Cisterna pericallosa- Cisterna ambiens- Cisterna laminae terminalis- Cisterna lumbalis s.terminalis

CISTERNA CEREBELLOMEDULLARIS POSTERIOR ET LATERALIS

| Zadnja cerebelomedularna cisterna je neparna prostrana cisterna izmeu cerebeluma i medule oblongate u koju se preko aperture mediane otvara IV modana komora. Moe joj se pristupiti kroz foramen magnum

| Lateralna cerebelomedularna cisterna je uzano anterolateralno proirenje cisterne oko medule oblongate

CISTERNA PONTOCEREBELARIS

| Pontocerebelarna cisterna je parna cisterna koja ispunjava pontocerebelarni ugao (angulus pontocerebellaris). Nalazi se izmeu bone strane ponsa, prednje ivice malog mozga i zadnje strane piramide slepoone kosti. U nju se preko bonih otvora (apertura lateralis) otvara IV modana komora.

| Kroz gornji deo cisterne prolazi: V, VI modani ivac, prednja donja arterija malog mozga i pontomezencefalina vena

| Kroz srednji deo prolazi VII i VIII modani ivac i lavirintna arterija

| Kroz donji deo cisterne prolaze IX, X i XI modani ivac.

| Cisterna interpeduncularis, nalazi se izmeu donje strane hipotalamusa i ventralne strane mezencefalona. U njoj se nalazi zavrni deo bazilarne arterije, bazilarne vene, poetni deo zadnje modane arterije i III modani ivac.

| Cisterna fossae lateralis cerebri, je parna cisterna i nalazi se u istoimenoj jami. Sadri srednju cerebralnu arteriju, i obe srednje modane vene.

| Cisterna chiasmatica, obuhvata prostor oko optike raskrsnice. Pored otike raskrsnice u njoj se nalaze optiki ivac, grane unutranje karotidne arterije i deo oftalmine arterije

| Cisterna venae cerebri magnae, ograniena je napred zadnjom stranom mezencefalona i prua se izmeu donje strane uljevitog tela i gornje strane crva malog mozga. U njoj se nalazi velika modana vena, bazalna i potiljana vena i delovi zadnjih modanih arterija.

Siterna venae cerebri magnae

| Cisterna pericallosa, sagitalna cisterna postavljena du korpus kalozuma, sadri a. pericalosu i pratee vene

| Cisterna ambiens, lateralno od krure cerebri, sadri zadnju cerebralnu arteriju, gornju cerebelarnu arteriju, bazalnu venu i IV kranijalni nerv

| Cisterna laminae terminalis, du lamine terminalis

| Cisterna lumbalis s.terminalis nalazi se u kimenom kanalu, ipod zavrnog dela kimene modine od L2-S2 prljena. U njoj se nalazi zavrni snop ivaca. Ovde se vri lumbalna punkcija, izmeu L3-L4 ili L4-L5, po probijanju ligamenta flava i tvrde modanice.

LIQUOR CEREBROSPINALIS

| Bistra, bezbojna tenost koja ispunjava modane komore, centralni kanal kimene modine i subarahnoidalni prostor.

| Ukupna koliina likvora je 145-180cm3| Stalno se stvara u horoidnim spletovima

modanih komora u koliini od 500ml za 24h, cirkulie i eliminie se. Iz modanih komora preko otvora na krovu IV m.k. prelazi u susedne subarahnoidalne cisterne. Preko aperture mediana u cisernu cerebelomedullaris i preko parne aperture lateralis u cisternu pontocerebellaris.

| Glavni put eliminacije likvora iz subarahnoidalnog perostora je preko arahnoidalnih granulacia koje tre u velike intrakranijalne venske sinuse.Pomoni put evakuacije slue produeci modanica oko krvnih sudova mozga , modanih i kimenih ivaca.

| Uloga likvora je zatitna (uloga vodenog jastueta) od potresa i udaraca ali ima ulogu i u metrabolizmu CNS-a .

CIRKUMVENTRIKULARNI ORGANI| Krvno-modana ili hematoencefalina barijera oznaava

selektivnu propustljivost modanih kapilara. Ona spreava slobodan prolaz materija iz krvi u mozak i time uva homeostazu meuelijske tenosti mozga. Endotel kapilara je kontinuiran bez fenestracija, a izmeu endotelnih elija su vrsti spojevi.

| Cirkumventrikularni organi predstavljaju jasno ograniene i bogato vaskularizovane formacije specijalizovanog ependima u zidu ventrikularnog sistema. Za razliku od ostalih delova mozga ovi organi nemaju klasinu hematoencefalinu barijeru

| Cirkumventrikularni organi se sastoje iz bogato fenestriranog kapilarnog pleksusa, glijalnih elija i neurona, pokrivenih ependimalnim elijama.

| Njihova uloga se sastoji u odravanju stalnog sastava likvora i prenoenji informacija izmeu CNS-a i likvora, a neke strukture su povezane i sa neuroendokrinim sistemom hipotalamusa. U ove organe spada:

| Organum vasculosum laminae terminalis-1| Subfornikalni organ- 2 (ispod forniksa, uz Monroov otvor)| Area postrema- 3| Subkomisuralni organ-4 (lei uz ventralni deo zadnje

modane komisure, na ulazu u Sylvijev akvedukt)| Eminentia mediana| Neurohypophysis, | glandula pinealis| Plexus choroideus-5

UNUTRANJA, MEKA MODANICA

- PIA MATER CRANIALIS- PIA MATER SPINALIS

| Pia mater cranialis je tanki vezivno tkivni omota koji neposredno oblae povrinu mozga i uvlai se u sve lebove. Ona takoe oblae krvne sudove koji ulaze u modanu masu ili iz nje izlaze ograniavajui perivaskularne prostore.

| Meka modanica zajedno sa ependimom uestvuje u izgradnji gornjeg zida III modane komore (tela choroidea ventriculi tetri) i krova IV modane komore (tela choroidea ventriculi quarti)

| Krvni sudovi u ovim pijalnim duplikaturama grade spletove (plexus choroideus ventriculi terti et plexus choroideus ventriculi quarti). Takav splet krvnih sudova nalazi se i bonoj modanoj komori (plexus choroideus ventriculi lateralis)

PIA MATER CRANIALIS

PIA MATER SPINALIS

| Prua se u duinu od velikog potiljanog otvora (foramen magnum) do kraja kimene modine (L2)| Lig. denticulatum-od bonih strana meke modanice odvajaju se frontalni produeci koji vezuju

kimenu modinu za tvrdu modanicu (18-24 sa svake strane)| Septum cervicale intermedium- vezivna pregrada u vratnom delu kimene modine, razdvaja

fasciculus gracilis i fasciculus cuneatus.

ligamenta denticulata

MODANE ARTERIJE (ARTERIAE CEREBRI)

-Modane arterije-Kimene arterije

| A. carotis interna | A. vertebralis

Karotidni sistem Vertebro-bazilarni sistem

Ova dva sistema meusobno su povezana modanim arterijskim prstenom- circulus arteriosus

Kortikalne grane - vaskularizuju koru i delove bele mase ispod nje Centralne grane prodiru u dubinu modane mase Horoidne grane - upravljene su prema modanim komorama za horoidne spletove

A. CAROTIS INTERNA

| Svojim granama unutranja karotidna arterija ishranjuje najvei deo modane hemisfere sem potiljanog i dela slepoonog renja. Ona nastaje kao zavrna grana zajednike karotidne arterije (a.carotis communis).

| Topografski joj se opisuju 4 topografska dela:

1. Pars cervicalis2. Pars petrosa3. Pars cavernosa4. Pars cerebralis

A. CAROTIS INTERNA-PARS CERVICALIS

| Na poetku se nalazi proirenje sinus caroticus (esto proirenje zahvata i samu bifurkaciju). Prisutni su baroreceptori.

| Nalazi se u laterofaringealnom prostoru ispred i unutra u odnosu na unutranju jugularnu venu.

| U ovom delu ne daje bone grane.

A. CAROTIS INTERNA-PARS PETROSA

| Nalazi se u karotidnom kanalu piramide slepoone kosti (canalis caroticus)

| Bone grane su:1. aa.

caroticotympanicae (ulaze u bubnu duplju)

2. a. canalis pterygoidei (probija fibrocartilago basilaris i ulazi u pterigoidni kanal gde prati n.canalis pterygoidei)

A. CAROTIS INTERNA-PARS CAVERNOSA

| Nalazi se u kavernoznom sinusu (sinus cavernosus) i formira karotidni sifon (siphon caroticum)- varjabilno ispupenje unutranje karotide u kavernoznom sinusu, najee oblika U ili S sa konveksitetom prema napred.

| Bone grane ovog dela su:1. R.basalis tentorii (za ator malog

mozga)2. R. marginalis tentorii (isto kao i

prethodna)3. R.meningeus (za duru mater srednje

lobanjske jame)4. R. sinus cavernosi (za zid

kavernoznog sinusa)5. A.hypophysialis inferior (formira

prsten oko neurohipofize, anastomozira sa gornjom hipofiznom arterijom)

6. Rr. ganglionares trigeminales7. Rr.nervorum (za IV i V kranijalni

nerv)

INTERNAPARS CEREBRALIS

| Intraduralni segment arterije (od prednjeg klinoidnog nastavka do optike raskrsnice, odnosno od mesta nastanka oftalmine arterije do zavrnih grana)

| Bone grane su:1. A. ophtalmica2. A. horoidea anterior3. A.communicans

posterior4. A. hypophysialis

superior5. A. uncalis (za uncus)6. Rr.clivales (za klivus)7. R.meningeus (za duru

mater srednje lobanjske jame)

1. A. OPHTALMICA| Nastaje iz poslednjeg (prednjeg)

ispupenja ACI, nalazi se ispod optikog nerva i kroz optiki kanal ulazi u onu duplju.

| Vaskularizuje onu jabuicu i pomone organe oka.

| Bone grane su:1. A.centralis retine (pars

extraocularis, pars intraocularis)2. A.lacrimalis (ona daje

r.anastomoticus cum arteria meningea media i aa.palpebrales laterales)

3. R. meningeus recurrens4. Aa.ciliares posteriores breves

(10-15)5. Aa.ciliares posteriores longe (1-2)6. Aa.musculares7. A. supraorbitalis8. A. ethmoidalis anterior9. A. ethmoidalis posterior10. Aa. palprebrales mediales11. A. supratrochlearis12. A.dorsalis nasi

2. A. HOROIDEA ANTERIOR

| Prati prema pozadi optiki trakt, ulazi u horoidni splet donjeg roga bone komore.

| Opisuju joj se 2 segmenta, subarahnoidalni i pleksusni.

| Bone grane subarahnoidalnog dela su: r. tractus optici, rami corporis geniculati lateralis, rami substantiae perforatae anteriores, rami tuberis cinerei, rami globi pallidi, rami capsulae internae, rami corporis amygdaloidei, rami nuclei caudati, rami substantiae nigrae, rami nuclei rubri.

| Grane pleksusnog dela su: ramii choroidei ventriculi tertii, rami choroidei ventriculi lateralis.

3. A.COMMUNICANS POSTERIOR

| Anastomozira sa obe zadnje cerebralne arterije (aa.cerebri posteriores) i uestvuje u izgradnji arterijskog prstena mozga.

| Znaajnije bone grane su: -- r.chyasmaticus,- r. nervi oculomotori,- r. hypothalamicus,- r. thalamicus, - r. nuclei caudati.

ZAVRNE GRANE A. CAROTIS INTERAE

| A. cerebri anterior- prednja cerebralna arterija| A. cerebri media- srednja cerebralna arterija

A. CEREBRI ANTERIOR (ACA)| Prednja cerebralna arterija je slabija

zavrna grana ACI, nastaje iznad prednjih klinoidnih nastavaka, nastavlja unutra i napred iznad onog ivca i ulazi u meuhemisferinu pukotinu gde prati gornju stranu kaloznog tela od kolena pozadi do splenijuma gde se anastomozira sa granom zadnje cerebralne arterije.

| U visini lamine terminalis anastomozira sa istoimenom arterijom suprotne strane preko prednje komunikantne arterije (a. communicans anterior).

| ACA svojim granama vaskularizuje frontalni reanj, medijalnu stranu parijetalnog renja do sulcus parietooccipitalis-a, prednje 4/5 kaloznog tela, septum pelucidum, collumnae fornicis, prednji deo putamena i caput nc.caudati.

| Stablo ACA deli se na 2 topografska dela:- Pars precommunicalis- Pars postcommunocalis

| PARS PRAECOMMUNICALIS (A1 segment)

1. Aa. centrales anteromediales su 4 grupe krvnih sudova koji ulaze u mozak

| Aa. striatae mediales proximales (26)(za prednji deo hipotalamusa, septum pelucidum, prednju komisuru, forniks i strijatum) tu spada i a. reccurens Heubner- (27).

| Aa. perforantes anteriores (29) (za prednji deo diencefalona)

| A. supraoptica (za nc.supraopticus hipotalamusa

| Aa. preopticae (za nc.preopticus hipotalamusa

| A. COMMUNICANS ANTERIOR

| Krvni sud veoma varjabilnog izgleda koji povezuje obe prednje cerebralne arterije. esto mesto za stvaranje aneurizmi.

| Od nje polaze aa. centrales anteromediales koje se dele u 3 grupe:

1. A. suprachyasmatica-(3) (za nc.suprachyasmaticus)

2. A.commissuralis mediana- (4)(obino vie grana koje idu za infundibulum, preoptiki region hipotalamusa, kalozno telo i prednju komisuru)

3. A. callosa mediana-(5) (do kljuna i tela kaloznog tela, varijabilna, moe da preuzme funkciju perikalozne arterije)

| PARS POSTCOMMUNICALIS (A2 segment)1. A. striata medialis distalis (paraolfaktivni region i laminu terminalis)2. A. frontobasalis medialis s. orbitofrontalis medialis - 8(za donju stranu frontalnog

renja)3. A.polaris frontalis -9 (za prednji pol mozga)4. A.callosomarginalis -10(deo arterije koji je u sulcus cinguli) i daje grane za medijalnu

stranu frontalnog renja: 11-r. frontalis anteromedialis, 12- r.frontalis intermediomedialis, 13- r.frontalis posteromedialis, 14- r.cingularis, 15-rr.paracentrales)

5. A.pericallosa, 16-grana vaijabilnog pravca i grananja. Njen naziv se razliito koristi u literaturi. Anatomski to je deo ACA od mesta odvajanja kalozomarginalne arterije dukaloznog tela do splenijuma. Angiografski to je segment ACAod mesta izlaska prednje komunikantne arterije do splenijuma kaloznog tela. Njene grane su: 17-rr.paracentrales (varijabilne), 18- rr.precuneales i 19-rr. parietooccipitales.

A.CEREBRI MEDIA-ACM| ACM je zaa zavrna grana ACI.

Nastaje ispod prednje rupiaste supstancije, prolazi izmeu frontalnog i temporalnog renja, dulateralnog modanog leba (sulcus lateralis cerebri). Prolazi iznad insule i samo su njene kortikalne grane vidljive na superolateralnoj strani hemisfere.

| Ona delimino vaskularizuje donju stranu frontalnog renja, kao i superolateralnu stranu frontalnog, temporalnog i parijetalnog renja. Vaskularizuje i bazalne ganglije.

| Topografski njeno stablo je podeljeno na 2 segmenta:

1. M1-pars sphenoidalis2. M2 -pars insularis, pars

terminalis s.corticalis

M1 SEGMENTUM-PARS SPHENOIDALIS S. PARS HORIZONTALIS

Prvi segment ACM-20 postavljen horizontalno i gototvo paralelno sa malim krilima sfenoidalne kosti. Skree pod pravim uglom u nivou limena insule i nastavlja navie insularnim delom.

1. Aa. centrales anterolaterales s. aa.lenticulostriate -22 (centralne grane za bazalne ganglije, probijaju prednju perforantnu substanciju, savijaju se na gore a zatim razilaze napred i pozadi do unutranje aure; vaskularizuju putamen, globus palidus, glavu repatog jedra, klaustrum, unutranju auru sem zadnjeg kraka)

- rr.proximales laterales striati -23(grane koje prolaze kroz lentiformno jedro do repatog jedra)

- rr. distales laterales striati -24 grane koje idu spolja oko lentiformnog jedra do repatog jedra)

2. A. polaris temporalis (za temporali pol)3. A. temporalis anterior (dodatna grana za temporalni pol)

M2 SEGMENTUM -PARS INSULARIS

Deo ACM na insuli-3. Ona se uobiajno na limenu insule deli na dva glavna stabla koje nastavljaju kao terminalne grane i vaskularizuju kortikalni region.

1. Aa. insulares, polaze iz insularnog dela ACM, obino zajedno sa poetnim segmentima terminalnih grana. Idu za koru insule,capsulu extremu, klaustrum, capsulu externu, putamen i amigdaloidno telo.

M2 SEGMENTUM- RR.TERMINALES INFERIORES

Grane koje vaskularizuju najvei deo temporalog renja

1. r. temporalis anterior-62. r.temporalis medius-73. r.temporalis posterior -8

(vaskularizuje giri temporales transversi i Wernickeov region)

4. r.temporooccipitalis-95. r. gyri angularis-10

M2 SEGMENTUM- RR.TERMINALES SUPERIORES

Grane koje vaskularizuju korteks frontalnog i parijetalnog renja kao i centralni region.

1. A. frontobasalis lateralis s. a.orbitofrontalis lateralis-12

2. A.prefrontalis-133. A.sulci precentralis-144. A.sulci centralis-155. A. sulci postcentralis-166. A. parietalis anterior-177. A. parietalis posterior-18

A. CEREBRI POSTERIOR- ACP

| Parna zavrna grana bazilarne arterije (a.basilaris). Nastaje u nivou prepontinske jame, obilazi oko modanih kraka i penje se njihovom spoljanjom stranom a zatim prelazi na donju stranu hemisfere velikog mozga i prua se unazad do poetka kandastog leba.

| Vaskularizuje potiljani i vei deo slepoonog renja.

| Opisuju joj se 4 segmenta:- Pars precommunicalis- P1- Pars postcommunicalis- P2- A. occipitalis lateralis P3- A. occipiatils medialis- P4

PARS PRECOMMUNICALIS ACP- P1

| Deo krvnog suda od bifurkacije bazilarne arterije do otvora zadnje komunikantne arterije, smeeten u interpedunkularnoj cisterni.

1. Aa. centrales posteromediales-4(prolaze kroz zadnju perforantnu substanciju do mamilarnih tela, talamusa, spoljanjeg zida III komore i zadnjeg kraka kapsule interne)

2. Aa. circumferentiales breves-5 (za tegmentum mezencefalona i bazu pedunkulusa

3. A. thalami perforans (za nc. medialis thalami)

4. A. collicularis s. a. quadrigeminalis -7( za tegmentum i kolenasta tela)

PARS POSTCOMMUNICALIS ACP- P2

| Deo krvnog suda izmeu zadnje komunikantne arterije i pulvinara talamusa. Ide oko srednjeg mozga kroz cisternu ambiens.

1. Aa. centrales posterolaterales -9 (za talamus, pinalno telo, medijalno genikulatno telo)

2. A. thalamogeniculata -10 (talamus, zadnji deo genikulatnih tela)

3. Rr. choroidei posteriores mediales -11(za horoidni splet III komore)

4. Rr. choroidei posteriores laterales -12 (za bonu komoru)

5. Rr. pedunculares (za pedunkulus cerebri, crveno jedro i substantiu nigru)

A. OCCIPITALIS LATERALIS P3

| Spoljanja zavrna grana ACP-141. rr. temporales anteriores-152. rr. temporales intermedii-163. rr. temporales posteriores- 17

A. OCCIPITLIS MEDIALIS- P4

| Medijalna zavrna grana ACP-181. R. corporis callosi dorsalis -19

(kratka grana za splenijum kaloznog tela, na njegovoj gornjoh strani anastomozira sa perikaloznom arterijom)

2. R. parietalis-203. R. parietooccipitalis- 214. R. calcarinus- 225. R. occipitotemporalis - 23

PODRUJA VASKULARIZACIJE CEREBRALNIH ARTERIJA

1. A. cerebri anterior

2. A. cerebri media

3. A. cerebri posterior

CIRCULUS ARTERIOSUS CEREBRI-WILLIS

| Arterijski prsten na bazi mozga nastaje anastomozom arterija karotidnog i vertebro-bazilarnog sistema. U njegovoj izgradnji uestvuju:

1. Aa. cerebri posteriores

2. Aa. communicantes posteriores

3. Aa. carotis internae4. Aa. cerebri

anteriores5. A. communicans

anterior

| Centralne grane su:1. Aa. centrales

anteromediales (prednje modane i prednje spojnine arterije)

2. Aa.centrales anterolaterales (srednje modane arterije)

3. Aa. centrales posteromediales (prekomunikantni deo zadnje modane arterije)

4. Aa. centrales posterolaterales (postkomunikantni deo zadnje modane arterije)

| Kortikalne grane

ARTERIJE KIMENE MODINE

| Grane vertebralnih arterija:

- a. spinalis anterior- a. spinalis posterior| Segmentne arterije

(rr.spinales) su grane:- a.vertebralis - a. cervicalis profunda- aa. intercostales

posteriores- aa. lumbales- aa. sacrales laterales

| a. medullaris segmentalis anterior

| a. medullaris segmentalis posterior

| rr. centrales

VENE CENTRALNOG NERVNOG SISTEMA

- Vene mozga (povrne i duboke)- Vene kimene modine

POVRNE VENE MOZGA| Vene mozga se uglavnom nalaze u

subarahnoidalnom prostoru, nemaju valvule i podeljene su na povrne i duboke. Povrne vene sakupljaju krv iz modane kore i supkortikalnih delova bele mase i ulivaju se u sinuse tvrde modanice. To su:

1. Vv. cerebri superiores (15-20), ulivaju se u sinus sagitalis superior. U zavisnosti iz kog dela nose vensku krv nazivaju se: vv. Frontales, vv. Prefrontales, vv. Parietales, vv. Temporales, vv. Occipitales.

2. Vv. cerebri inferiores, vene sa baze mozga, dreniraju vensku krv u kavernozni, petrozni i transverzalni sinus.

3. V. cerebri media superficialis, iz donje 2/3 hemisfere, prolazi unutar bonog modanog leba do kavernoznog sinusa.

DUBOKE MODANE VENE| Sakupljaju vensku krv iz dubokih

delova bele mase, bazalnih jedara i zadnjih delova meumozga, obrazujui veliku modanu venu

1. V. basalis (nastaje spajanjem v. cerebri anterior, v. cerebri media profunda, v.striata), uliva se u veliku modanu venu.

2. V. magna cerebri (nastaje spajanjem leve i desne unutranje modane vene), spaja se sa donjim sagitalnim sinusom i obrazuje pravi sinus (sinus rectus)

3. V. interna cerebri (nastaje u visini foramen interventriculare, prolazi kroz horoidni splet III komore, probija njen krovni list i u predelu gornjih kolikulusa spaja se sa istoimenom venom suprotne strane hemisfere i obrazuje veliku modanu venu.

VENSKI SINUSI TVRDE MODANICE-SINUS DURAE MATRIS

| Venski sinusi tvrde modanice su prostori izmeu dva lista dure mater, nemaju sopstvene zidove niti zalistke. Oni izvode celokupnu vensku krv iz mozga, modanica, kostiju lobanje i tkiva poglavine i odvode u unutranju jugularnu venu. Tu spadaju sledei sinusi.

1. Sinus sagitalis superior (nalazi se u gornjoj pripojnoj ivici falxa cerebri od foramen caecum-a do protuberantia occipitalis interne gde se uliva u ue sinusa (confluens sinuum)

2. Sinus sagitalis inferior (nalazi se na donjoj slobodnoj ivici falxa)

3. Sinus rectus (nastaje spajanjem donjeg sagitalnog sinusa i velike modane vene, smeten je na pripoju falxa za tentorium cerebeli, najee se uliva u ue sinusa).

4. Confluens sinuum (mesto spajanja gornjeg sagitalnog sinusa, pravog sinusa, okcipitalnog i poprenog sinusa)

4. Sinus transversus (desni i levi, poinju od ua sinusa, nastavljaju lateralno do zadnjeg kraja piramide gde menja pravac i silazi unutranjom stranom mastoidnog nastavka kao sigmoidni sinus)

5. Sinus sigmoideus (nastavak poprenog sinusa, vijugavo niz unutranju stranu mastoidnog nastavka do jugularnog otvora (foramen jugulare gde se nastavlja unutranjom jugularnom venom)

6. Sinus occipitalis (odvodni sinus, najee paran, sputa se od ua sinusa niz cristu occipitalis internu do zadnjeg pola velikog potiljanog otvora gde se razdvajaju i kao sinus marginalis ulivaju se u zavrni deo sinus sigmioideusa)

4. Sinus cavernosus (spongiozna struktura rairenih vena sa obe strane turskog sedla (sella turcica). Kroz njega prolazi a.carotis interna i n. abducens, dok kroz njegov spoljanji zid prolaze III, IV, V1 i V2 modani ivac. Oba sinusa su povezana napred i pozadi pomou sinus intercavernosus anterior i sinus intercavernosus posterior. U njega se uliva v. ophtalmica superior i sinus sphenoparietalis.

| Vv. emissariae- kratke venske spojnice koje povezuju venske sinuse dure mater sa venama poglavine. To su v. emisaria parietalis, v. emisaria mastoidea, v. emisaria occipitalis, v. emisaria condylaris i plexus venosi canalis hypoglossi)

| VV. diploicae- granaju se po sunerastom tkivu (diploe) pljosnatih kostiju krova lobanje, ulivaju se ili u sinuse dure mater ili u vene na povrini lobanje.