7 DEVIZNO TRITE, TEAJ I TEAJNA POLITIKA

7 DEVIZNO TRITE, TEAJ I TEAJNA POLITIKANominalni devizni teaj cijena jedne jedinice stranog novca izraena u jedinicama domaeg novca (npr. 1EUR=7,4HRK). Razlikujemo bilateralni nominalni devizni teaj izmeu dvije valute, prosjeni bilateralni nominalni devizni teaj za odreeno razdoblje te indeks efektivnog nominalnog deviznog teaja koji se rauna prema koarici valuta.Realni teaj se dobija analitikim putem. Povezuje nominalni teaj i cijene. On je mjera cijena dobara i usluga jedne zemlje prema dobrima i uslugama druge zemlje.

Teajni reimi:

fiksni teaj kada vlada dri teaj na ciljanoj razini. Za ovaj sustav veemo pojmove devalvacija i revalvacija.

fluktuirajui teaj kada se teaj formira na deviznom tritu. Za ovaj sustav veemo pojmove nominalna deprecijacija, nominalna aprecijacija, realna deprecijacija i realna aprecijacija.

Dvije vrste notiranja (kotacije) teaja E:

direktno notiranje: 1 jedinica stranog novca = x jedinica domaeg novca (primjenjuje se u RH); broj jedinica domaeg novca po jedinici stranog novca HRK/EUR = E = HRK 7,4 indirektno notiranje: 1 jedinica domaeg novca = x jedinica stranog novca (primjenjuje se u SAD, VB i eurozoni), 1/E = EUR/HRK = EUR 0,14Rast teaja predstavlja deprecijaciju (pad vrijednosti) domae valute, a pad teaja njenu aprecijaciju (rast vrijednosti).

Promjena nominalnog teaja (E) utjee na izvozne i uvozne cijene. Pretpostavimo:

E = / = 1,15

Domaa cijena = 10.000

Izvozna cijena = 10.000 x 1/E= 8.695,65

- teaj zatim padne E = / = 1,10

Izvozna cijena = 10.000 x 1/E = 9.090,90

aprecijacija poveava izvozne cijene, i obratno za uvozne cijene (smanjuje ih)

Devizno trite (FOREX)

- trite na kojem se trguje devizama, moemo ga podijeliti na 3 dijela:

meubankarsko trite terminsko trite

elektroniki povezana mrea

Sudionici na deviznom tritu su: velike komercijalne banke, brokeri, sredinje banke i MNK.

Karakteristike: mnogo kupaca i prodavatelja, brzo obavljanje transakcija, niski transakcijski trokovi, otvoreno virtualno 24 h, postoje 2 oblika transakcija:

transakcije na spot (promptnom) tritu gdje se valute i li bankovni depoziti odmah razmijenjuju po tekuem spot teaju

transakcije na terminskom tritu gdje se valute ili bankovni depoziti razmijenjuju u budunosti po terminskom teajuSpot teaj dnevni teaj po kojem komercijalne banke obavljaju transakcije.

Terminski teaj dnevni teaj po kojemu se odreene valute mogu kupovati na 30,60 ili 90 dana u budunosti. Datum isplate valute se mijenja svaki dan jer je on dananji datum +30 dana, itd.

Razlozi koritenja FOREX trita:

izvozne i uvozne transakcije

triangularna arbitraa na spot tritu

pokrivanje teajnog rizika (hedging)

terminske pekulacije

kamatna arbitraa

uputanje u pekulativne napade na strane valute

Devizni teaj se na deviznom tritu odreuje pod utjecajem ponude i potranej deviza kad se ponuda i potranja izjednae formira se ravnoteni trini teaj.

Formiranje trinog teaja na slobodnom deviznom tritu moemo prikazati pomou krivulja ponude i potranje valute, a ravnoteni teaj je odreen njihovim sjecitem E1. Svako pomicanje nominalnog teaja E prema gore na osi Y znai rast deviznog teaja E(/) odnosno deprecijaciju domae valute , a kretanje prema dolje znai aprecijaciju domae valute.

Poetni ravnoteni teaj je u E1. Ako bi dolo do porasta potranje na D' uz nepromijenjenu krivulju ponude, novi ravnoteni teaj bi bio u E2. ako bi dolo do pada ponude u S', uz nepromijenjenu krivulju potranje, novi ravnoteni teaj je u E3. Toke E2 i E3 u naem sluaju oznaavaju istu razini deviznog teaja. Uz nove krivulje S' i D' ravnoteni teaj je u E4.

Pokrivanje teajnog rizika (hedging)

Potreba pokrivanja teajnog rizika postoji kad teajevi fluktuiraju. Ako poduzee treba platiti ili naplatiti iznos strane valute u budunosti izvrgnuto je riziku da plati vie ili naplati manje izraeno u domaoj valuti. Pokrivanje teajnog rizika zbiva se na promptnom i terminskom tritu.Ako je terminski teaj (F) > spot teaja (S) valuta se prodaje s premijom jer se oekuje da e s vremenom deprecirati.Ako je F < S valuta se prodaje s diskontom jer se oekuje da s vremenom aprecirati.

Pretpostavimo da je spot teaj eura $2,00 dok je oekivani tromjeseni terminski teaj $2,02.

a) Kako e se ameriki uvoznik osigurati od deviznog rizika (aprecijacije eura) ako treba platiti 10.000 za 3 mjeseca?

b) to e se dogoditi ako ne hedgira te spot teaj eura za 3 mjeseca poraste na $2,22? Padne na $1,95? a) Uvoznik treba platiti 10.000 EUR za 3 mjeseca. Da izbjegne moguu revalvaciju eura moe danas kupiti eure na promptnom tritu i poloiti ih u banku i tijekom 3 mjeseca dobijati kamatu, a nakon tri mjeseca obaviti plaanje.

Meutim teajni se rzik moe pokriti tako da se ne kupuju euri danas, nego VP na 10.000 EUR s dospijeem 3 mjeseca, tj. moe se ui u terminsku transakciju uz trenutano vrijedei terminski teaj na tri mjeseca. Odnosno, ameriki uvoznik moe hedgirati tako da kupi 10.000 na terminskom tritu po $2,02. On svjesno gubi $0,2 po 1 (ukupno $200). Nakon 3 mjeseca plaa $20.200 te dobiva 10.000 za plaanje uvoza.

b) Ako ne hedgira te ako je spot teaj $2,22, mora platiti $22.200 ili $2.000 vie nego da je hedgirao. S druge strane, ako spot padne na S90=$1,95, morat e platiti samo $19.500

za 3 mjeseca te e zaraditi $700 vie nego da je hedgirao.Ako se radi o izvozniku, on moe pokriti teajni rizik tako da danas proda 10.000 s rokom isplate 3 mjeseca. Kad naplati robu tada e taj iznos isplatiti onome s kim je zakljuio terminsku transakciju.

Devizne pekulacije

- Namjerno nepokrivanje deviznog rizika na promptnom i terminskom tritu kako bi se zaradilo na promjeni teaja. pekulanti mogu zauzeti:

Dugu poziciju ako pekulant oekuje da e npr.promptni teaj eura za 90 dana biti vii od terminskog teaja na 90 dana koji kotira danas, tada e ui u dugu poziciju to znai da e kupiti eure na terminskom tritu s isporukom 3 mjeseca. Nakon 3 mjeseca dobit e eure koje e prodati na promptnom tritu i ostvariti zaradu ako su se oekivanja o visini teaja ostvarila

Kratku poziciju ako pekulant oekuje da e npr. spot teaj eura za 90 dana biti nii od dananjega terminskog teaja na 90 dana, poduzet e kratku poziciju, to znai da e na terminskom tritu prodati eure po vrijedeem terminskom teaju i nakon 3 mjeseca kupiti eure na promptom tritu i ispuniti svoje obveze prema terminskoj transkaciji. Ako su oekivanja bila tona, on e nakon 3 mjeseca jeftinije kupiti eure nego to ih je prodao i tako ostvariti zaradu.

Stabilizirajue pekulacije poduzimajui dugu poziciju, tj.kupujui valutu za koju se oekuje da e deprecirati, pekulanti poveavaju buduu potranju za tom valutom. Poduzimajui kratku poziciju tj.prodajui valutu za koju se oekuje da e aprecirati, pekulanti poveavaju terminsku ponudu valute. Poveanjem potranje za valutom pekulanti smanjuju stupanj deprecijacije, a poveanjem ponude smanjuju stupanj aprecijacije. Tako djeluju stabilizirajue na devizno tritu te ravnoteni teaj nee zbog poveanja ponude i smanjenja potranje ostati na E2, nego e se stabilizirati na E3.

(1) opada potranja za stranom valutom i dolazi do porasta ponude strane valute (razlog tomu moe biti npr. porast cijena u zemlji valute to znai da njihov izvoz postaje skuplji pa se smanjuje potranja za valutom , a s druge strane uvoz postaje privlaniji pa nude vie valute kako bi kupovali strane proizvode) D1 ide u D2, a S1 u S2, devizni teaj se formira pri niskoj razini u E2.

(2) Ako se oekuje da je taj pad privremen (tj da e se cijene u inozemstvu vratiti na prijanju razinu (deprecirati) pekulanti e poveati potranju za tom valutom (kupovati e sad po niskoj cijeni, u oekivanju rasta teaja), a oni koji je posjeduju e smanjiti svoju ponudu (priekati e bolje uvjete tj. da cijena poraste) Destabilizirajue pekulacije - ako pekulanti oekuju deprecijaciju neke valute i poduzimaju kratku poziciju tj. prodaju valutu na terminskom tritu, tako poveavanjem ponude valute ubrzavaju slabljenje te valute smanjivanjem njezinog terminskog teaja. Poveavanjem ponude valute i smanjivanjem potranje dovode do pomicanja krivulje ponude desno, a krivulja potranje lijevo te se teaj smanjuje od E1 do E2 do E3.Najjai oblik destabilizirajuih pekulacija je bijeg kapitala zbog oekiavne deprecijacije(devalvacije).

Kratkorona kretanja kapitala uvjetovana oekivanom deprecijacijom valute se zovu vrui novac.

(1) jednako kao prije(2) sada pekulanti oekuju da e teaj i dalje padati zato prodaju sad prije nego teaj jo vie padne, potranja se smanjuje ekajui jo nii poloaj

Devizna i kamatna arbitraaDevizna arbitraa istodobno kupovanje i prodavanje iste devize na razliitim deviznim tritima po razliitom teaju. Razlozi za deviznu arbitrau mogu biti motivirani izravnanjem dugovanja i potraivanja (arbitraa za izravnanje) ili ostvarivanje zarade zbog razlike u teajevima na raznim deviznim tritima. Devizna arbitraa preko poveanja ponude deviza na tritu s viim teajem i poveanjem potranje za devizama na tritu s niom cijenom djeluje na smanjivanje razlika meu teajevima na tim trima.Kamatna arbitraa ako postoje razlike u kamatnim stopama na pojedinim tritima i valutama, arbitraeri e transferirati likvidna sredstva tamog gdje su vie kamatne stope. Na taj nain dolazi do smanjivanja razlike u kamatnim stopama na raznim tritima.

imbenici formiranja trinog teaja

Fundamentalna analiza ako se analiziraju ekonomski i neekonomski imbenici kretanja teaja

Tehnika analiza pomou grafova koji pokazuju prola kretanja cijena nastoje se predvidjeti trendovi i ciklika kretanja buduih cijena valuta/financijskih instrumenta /pojedinih industrija/cijelog trita.Trini imbenici koji odreuju teaj:

ponuda i potranja valuta

nominalni kamatni diferencijal i realne kamatne stope

inflacijski i cjenovni diferencijal

preferencije potroaa prema domaim i stranim proizvodima

tekue transakcije i bilateralna trgovinska bilanca

profitabilnost i rizik investiranja

promjena produktivnosti i trokova proizvodnje

realni dohodak i relativne razlike u dohotku

oekivanja o buduim promjenama trinih uvjeta, promjeni teaja i pekulacije

Netrini imbenici:

teajna i monetarna politika

meunarodna pozicija zemlje

monetarna unija

carinska i necarinska zatita

kapitalna kontrole

intervencije drave koje utjeu na inflaciju, kamate, dohodak i teaj

Determinante teaja u krakom i srednjem roku: kratki rok (sati, dani, mjeseci): odnosi se na financijske transfere i brzinu transakcija ovisno o oekivanjima i realnom kamatnom diferencijalu

srednji rok (nekoliko godina): odnosi se na ekonomske cikluse odnosno na dohodovni diferencijal. Poslovni ciklusi zemalja su povezani radi uvoza i izvoza. Povezanost je jaa u uvjetima fiksnog teaja.

Dugi rok (vie godine): kretanje robe, usluga i nvesticija je pod utjecajem stope inflacije, dugorone profitabilnosti investicija, ukusa potroaa, dugoronog rasta realnog BDP-a, produktivnosti i trgovinske politike.

Uzroci promjene teaja u dugom roku:

pad razine cijena u zemlji s obzirom na razinu u drugima uzrokuje aprecijaciju njene valute

poveanje produktivnosti u zemlji u odnosu odnosu prema drugima vodi veoj potranji za domaom valutom, to vodi rastu nominalnog i realnog teaja promjena preferencija kuanstava i poduzea prema stranoj ili domaoj robi vodi do promjene realnog teaja, promjena stope inflacije djeluje na promjenu nominalnog teaja trgovinske barijere poveavaju potranju za domaom valutom i u dugom roku vode viem teaju zemlje koja je uvela barijere.

Drava moe utjecati na teaj:

intervencijama na deviznom tritu (kupnje i prodaje deviza)

uspostavaljenjem deviznih rezervi

monetarnom politikom i pomicanjem krivulje ponude i potranje za valutom na deviznom tritu

deviznim kontrolama i ograniavanjem prava kupnje deviza

Tri su osnovna pristupa determinantama teaja: meunarodni pariteti koji povezaju teaj, inflaciju i kamatne stope

pristup platne bilance

pristup trita kapitala

ovi pristupi su komplementarni (ne konkurentni)imbenici formiranja spot teaja:

1. pariteti (relativne stope inflacije, terminski teajevi, kamatni paritet)

2. platna bilanca (tekui raun, pofrtfolio investicije, FDI, teajni reimi, slubene devizne rezerve)

3. trite kapitala (relativne kamatne stope, oekivani ekonomski rast, ponuda i potranja kapitala, izgledi za politiku stabilnost, pekulacije i likvidnost, politiki rizici i kontrole)

Nekonvertibilne valute i fiksni teajevi

Nekovertibilne valute su one koje se ne mogu slobodno mijenjati za valute drugih zemalja te se njima ne moe trgovati na deviznom tritu.

Sustav deviznih kontrola sustav u kojem je drava ili SB jedini legalni prodavatelj i kupac deviza te fiksira cijenu deviza (fiksni teaj). Takvo devizno trite karakterizira padajua krivulja potranje za devizama D, savreno neelastina ponuda deviza (drava jedini prodavatelj) S te ravnotea u sjecitu tih dviju krivulja odreuje fiksni teaj E. Drugim rijeima vlada uravnoteuje ponudu i potranju deviza.

Zbog ekspanzivne politike domaa stopa inflacije moe biti vea od inozemne. S obzirom na to da je nominalni teaj fiksan, realni devizni teaj se smanjuje odnosno domaa valuta aprecira, uvoz je relativno jeftinji i poveava se domaa potranja (D u D'), raste potranja za devizama, dolazi do vika potranje za devizama pri fisknom teaju i do manjka deviza.

Dodatni je problem injenica da izvoz pada (isto radi aprecijacije) i smanjuje se ponuda deviza (S u S') koja dolazi iz izvoza. Manjak deviza postaje jo vei te se poveava potreba za racionalizacijom.

Realni teaj i relevantnost realnog teaja

Realni devizni teaj je jedna od determinanti konkurentnosti zem na meunarodnim tritima. Snaan cjenovni signal proizvoaima i potroaima izvozne, uvozne i lokalne robe. Utvruje se analitiki, najee se povezuje s kretanjem cijena. Veza izmeu cijene i teaja ilustruirana je zakonom jedne cijene ista se roba se na razliitim tritima prodaje po istoj cijeni (odnosno odreena koliina novca kupuje jednaku koliinu dobara na domaem i na inozemnom tritu). Drugi naziv za ovaj zakon je paritet kupovne moi (PPP Puchasing Power Parity). Npr. tekui teaj = $2/ te se zlato u New Yorku prodaje za $400/oz. Kolika cijena mora biti u Londonu da nema osnove za arbitrau (da vrijedi zakon jedne cijene)?

Zlato bi se trebalo prodavati za $400 : $2/ = 200. Ako je cijena via od 200 treba ga kupovati u New Yorku i prodati u Londonu, ako je cijena nia od 200 obratno.

Zakon jedne cijene vrijedi za VT robu u duljem roku. U kratkom roku nastaju odstupanja jer se trgovina meu zemljama i prilagoavanje cijena ne zbiva odmah nego je potrebno vrijeme prilagodbe te postoje trgovinska ogranienja.Teorije odreivanja realnog teaja:1. apsolutni paritet kupovne snage

2. relativni paritet kupovne snage

3. realni teaj kao odnos cijena vanjskotrgovinske i lokalne robe

4. monetarno proirenje pariteta kupovne snage

5. kamatni paritet (pokriveni i nepokriveni)

6. efikasno devizno trite i terminskiteaj kao pokazatelj budueg promptnog teaja

7. ravnoteni realni teaj koji zadovoljava interenu i eksternu ravnoteu1. Teorija apsolutnog pariteta kupovne snage novcaTAPKSN teaj izmeu dvije zemlje je jednak realtivnim razinama cijena izmeu tih dviju zemalja. (Cassel). Realni teaj je mjera cijena dobara i usluga jedne zemlje prema dobrima i uslugama druge zemlje (odnos izmeu cijene (koarice) dobara u inozemstvu i u zemlji). Definira se preko nominalnog teaja i razine cijena:

realni teaj, P domaa razina cijena, P* - inozemna razina cijena (mjerena u lokalnoj valuti), E nominalni teaj (domaa valuta/ strana valuta)Teaj po paritetu kupovne snage se snatra dugoronim realnim teajem kojemu trini ravnoteni teaj konvergira. Obino postoji veliko odstupanje trinog od dugor.

Paritet kupovne snage neke valute onaj teaj koji uklanja razlike u razinama cijena meu zemljama (kada se sa zadanom sumom novca koja se konvertira u drugu valutu po teaju pariteta moe kupiti jednaka koarica roba i usluga u svim zemljama).

Trini teaj je obino nii od teaja po paritetu za razvijene zemlje, a za zemlje u razvoju je vii. ( < 1 - valuta je precijenjena, dakle u zemlji plaamo vie nego u inozemstvu za istu robu, odnosno uvoz je jeftiniji)

To se moe objasniti sljedeim:

rast proizvodnosti rada u izvoznim sektorima je bri od rasta u lokalnim sektorima

razlike u rastu proizvodnosti rada u lokalnim sektorima meu zemljama su manje od razlika u izvoznim sektorima privrede

[posljedica breg rasta u proizvodnosti u sektoru izvoza razvijenih zemalja povlai bri rast plaa u lokalnim sektorima zbog postupnog premijetanja radnika u izvozne sektore gdje su plae vee (zbog vee proizvodnosti). Izvozni sektori razvijenih zemalja zbog vee proizvodnosti i spram lokalni sektora i spram svjetskog trita uvjetuju aprecijaciju svojih valuta spram inozemstva. s druge strane u zem u razvoju imaju nie cijene u lokalnom sektoru]2. Teorija relativnog pariteta kupovne snage

TRPKS tvrdi da je postotna promjena teaja izmeu dvije valute u nekom razdoblju jednaka razlici izmeu postotnih promjena nacionalnih razina cijena u odnosu prema baznom razdoblju. Relativni paritet pretpostavlja da e se nominalni bilateralni teaj prilagoavati promjenama razine cijena - stopama inflacije () u dvije zemlje:

Et spot teaj u vremenu t

E0 spot teaj u baznom razdoblju

d domaa stopa inflacije

s strana stopa inflacije

Ako vrijedi paritet kupovne snage, tada se moe predvidjeti spot teaj za razdoblje t (Et): Et =

Pojednostavljeno:postotna promjena teaja je priblino jednaka razlici stopa inflacije u zemlji i inozemstvu

Oekuje se da e valuta s viom stopom inflacije deprecirati u odnosu prema valuti s niom stopom inflacije. Dakle, relativna promjena cijena izmeu dvije zemlje u odreenom razdoblju odreuje promjenu nominalnog teaja.

Ako poemo od ravnotenog spot teaja izmeu dvije zemlje, tada svaka promjena razlike stopa inflacije izmeu tih zemalja tei u dugom roku kompenzirati se jednakom, ali suprotnom promjenom spot teaja.

Relativni paritet kupovne snage je prikazan pravcem PPP. Sve toke na pravcu pokazuju da se odrava relativni pratitet kupovne snage razlici izmeu strane i domae inflacije na osi x odgovara jednaka postotna promjena deviznog teaja na osi y.

Npr. toka P: razlici strane i domae inflacije od -4 postotna poena (s d = -4) odgovara poveanje deviznog teaja od 4%. Domaa je inflacija bila za 4 postotna poena vea od inozemne te je stoga potrebno da domaa valuta nominalno deprecira za 4% kako bi se odrao relativni PPP.

Ako je inflacijska razlika nula nije potrebna promjena nominalnog teaja pravac prolazi kroz ishodite koordinatnog sustava.

Toka R: razlici strane i domae inflacije od 3 postotna poena odgovara smanjenje deviznog spot teaja od 3%. Sve toke koje nisu na pravcu pokazuju da se nominalni teaj ne prilagoava razlici u stopi inflacije te da se radi o precijenjenosti ili podcijenjenosti teaja valute.

Ako se nominalni teaj prilagoava razlici u stopama inflacije tada prema relativnom PPP realni teaj ostaje nepromijenjen u odnosu prema baznom razdoblju (te tada promjene nominalnog teaja ne utjeu na konkurentski poloaj poduzea.

Ako indeks promjene nominalnog deviznog teaja zaostaje za indeksom relativnih cijena (indeks domaih cijena/indeks inozemnih cijena), tada dolazi do realne aprecijacije domae valute. (toke ispod pravca PPP)

Realna deprecijacija domae valute poveava konkurentnost domaih izvoznika.

Sljedea relacija pokazuje odnos stope porasta trokova u domaoj valuti (1 + d) i stope porasta potencijalnih prihoda u stranoj valuti (1 + s) pomnoeno stopom promjene deviznog teaja.Izraz u nazivniku pokazuje promjenu prihoda od izvoza izraeno u domaoj valuti, a ovisi o stranoj stopi inflacije (1+s) i promjeni nominalnog teaja u vremenu t (Et-E0)/E0.

q = 1 vrijedi relativni paritet kupovne snage (inflacijski diferencijal se kompenzira promjenom nominalnog teaja)q < 1 konkurentnost se domaih izvoznika poveava (poveanje trokova u domaoj valuti je manje od poveanje ostvarenih deviznih prihoda izraeno u domaoj valuti)q > 1 konkurentnost se domaih izvoznika smanjuje (poveanje trokova u domaoj valuti premauje poveanje vrijednosti ostvarenih deviznih prihoda izraeno u domaoj valuti)

3. Realni teaj kao odnos cijena vanjskotrgovinske i lokalne robe

Razlikujemo 3 vrste robe: izvozne, uvozne i lokalne. Izvoznu i uvoznu robu nazivamo VT robom jer je predmet meunarodne trgovine i njene su cijene pod utjecajem svjetskog trita. Nasuprot tome lokalna roba nije predmet meunarodne trgovine i njene se cijene formiraju pod utjecajem lokalnih uvjeta.

Realni teaj je relativna cijena izmeu VT robe i lokalne robe. Na osi Y je lokalna, a na X VT roba. Uz pretpostavku pune zaposlenosti zemlja proizvodi na svojoj KPM u toki EA. Pravac cijena koji prolazi kroz tu toku oznauje relativnu cijenu izmeu VT i lokalne robe, a to je ujedno i realni teaj. Odnos cijena VT i lokalne robe se moe dekomponirati na dva odnosa cijena: uvozna/lokalna i izvozna/lokalna roba.Realni teaj () kao relativna cijena VT prema lokalnoj robi izraeno u domaoj valuti i uz ukljuenje trgovinskih restrikcija i uvjeta razmjene se moe pisati:

E nominalni teaj

t carinska stopa

Pm uvozne cijene u stranoj valuti

E(1+t)Pm uvozne cijene

Px izvozne cijene

Pn cijene lokalne robe

a i (1 a) ponderi za uvoznu i izvoznu robu

U teoriji se polazi od jednakih internih i eksternih relativnih cijena VT robe u uvjetima slobodne trgovine:

Pm/Px = Pm*/Px*

Zbog toga se odnos cijena VT robe i lokalne robe uzima kao prava mjera realnog teaja ako nominalni teaj prati promjene relativnih cijena.

S obzirom da industrijska politika za zatitu domaih sektora koristi carine, a za promociju subvencije potrebno je uvozn ei izvozne cijene korigirati za utjecaj zatitnih mjera).

Uvozne cijene (uvozne carine):

Pm = E (1 + t) Pm*

Izvozne cijene (izvozne subvencije)

Px = EP*/(1 s)Precijenjenost domae valute kao posljedica breg rasta cijena lokalnog sektora dovodi do smanjivanja konkurentnosti i outputa VT sektora i do tercijarizacije godpodarstva. Ako nije mogue smanjiti rast cijena lokalnog sektora za uspostavljanje unutarnje i vanjske ravnotee, potrebno je provesti realnu devalvaciju valute. Devalavacija moe imati ekspanzivno djelovanje na output VT sektora jer dolazi do poveanja proizvodnje VT robe (izvozno i uvozno konkurentne) i plaa u lokalnom sektoru.

U sluaju kontrakcijskog djelovanja na output realnu je devalvaciju potrebno provesti s ekspanzivnom fiskalnom i monetarnom politikom.

Pravac makroekonomske ravnotee (koji je izvuen pri pretpostavljenoj poetnoj razini outputa VT sektora) na sjecitu s krivuljom ravnotee lokalnog sektora odreuje razinu plaa u lokalnom sektoru, a istodobno zemlja ima trgovinski deficit (prikazan pravcem na donjem dijelu slike). Ako bi se proizvodnja za izvoz i proizvodnja uvoznih supstituta stimulirala realnim teajem krivulja makroekonomske ravnotee e se pomaknuti udesno, poveavajui ekonomsku aktivnost, output, zaposlenost i plae u srednjem i dugom roku.

4. Monetarni pristup realnom teajuMonetarni pristup teaju polazi od pariteta kupovne snage i objanjava da dugorono ponaanje teaja (promjene) ovisi o razlici u promjeni koliine novca u zemlji i inozemstvu.:

E/E = M/M M*/M*

M koliina novca u zemlji, M* - koliina novca u inozemstvuTeaj i kvantitativna teorija novca

Polazei od kvantitativne teorije novca moemo pokazati da potranja novca ovisi o vrijednosti transakcija mjerenih nominalnim BDP-om. Nominalni BDP je realni pomnoen razinom cijena.

MD = kPY

Ponuda novca, MS, je egzogeno data: MS = MUvjet ravnotee: MD = MS ..... M = kPYKlasina teorija pretpostavlja da je k konstantan i odreen transakcijskom potranjom novca te da je Y konstantan zbog pune zaposlenosti (ravnoteni BDP). Tako poveanje ili smanjenje ponude novca dovodi do proporcionalnog poveanja ili smanjenja cijena. Kvanitativna teorija je predstavljena jedadbom razmjene:

MV = PY

V je brzina optjecaja novca, definirana odnosom nominalnog BDP-a i koliine novca: V = PY/M.Ako stranu zemlju oznaimo s * tada moemo jednadbom izraziti meupovezanost novca, cijena, dohotka i brzine optjecaja:M*V* = P*Y*

Polazei od pariteta kupovne snage (PPP), razina cijena u obje zemlje bi bila jednaka ako se provede konverzija po teaju

PE = P* (gdje su P i P* razina cijena u zemlji i inozemstvu, a E teaj domae valute (strani novac po jedinici domaeg novca)).P* = M*V*/Y*

P = MV/Y

Uvrtavanjem u prethodnu jednadbu (PE = P*): (MV/Y)E = M*V*/Y*

E = M*/M x Y/Y* x V*/V

Prvi izraz s desne strane pokazuje odnos inozemne i domae ponude novca. Poveanje domae ponude novca dovodi do deprecijacije domae valute i poveanja deviznog teaja. U prvom koraku poveanje domae ponude novca (uz dani Y i V) dovodi do poveanja domaih cijena, a potom do deprecijacije valute kako bi se odrao paritet kupovne snage. Drugi izraz pokazuje da je teaj domae valute pozitivno koreliran s realnim domaim nacionalnim dohotkom tj. rast nacionalnog dohotka, uz ostale nepromijenjene uvjete, vodi do aprecijacije domae valute. Razlog tome je poveanje transakcijske potranje za domaim novcem zbog poveanja nacionalnog dohotka.

Ponuda novca, inflacija i dinamika teajaPromjena ponude novca stvara potrani i trokovni pritisak koji vode buduem rastu razine cijena zbog: vika potranje za proizvodima i radom

inflatorna oekivanja

rast cijena primarnih proizvoda

Promjena koliine novca izravno djeluje na kretanje kamatne stope kao cijene novca koje sa svoje strane djeluju na kretanje deviznog teaja. Ako novana ponuda poraste, kamatna stopa, uz datu potranju, opada i obratno.

Utjecaj porasta ponude novca na kamatnu stopu, cijene i devizni teaj nije isti u kratkom i dugom roku.

Uz danu razinu proizvodnje, nakon to ponuda novca poraste i trajno ostane na toj vioj razini (a), kamatna stopa (b), razina cijena (c) i teaj (d) se prilagoavaju svojim dugoronim ravnotenim razinama. (d) poetni skok u teaju (deprecijacija) premauje u kratkom roku njegovu dugoronu ravnotenu razinu i zato se teaj pomie naknadno u drugom smjeru od poetnog dok ne postigne dugoronu razinu. Premaivanje je posljedica spore promjene cijena (razlika u prilagodbi financijske imovine i tokova trgovine).

Kae se da je teaj premaio kada je njegov trenutani odgovor na poremeaj vei nego to je njegov dugoroni odgovor.

Krivulja ponude ima manju elastinost u kratkom roku te e poveanje ponude s D1 na D2 dovesti do poveanja deviznog teaja s E1 na E2. S obzirom na to da se u dugom roku prilagoavaju cijene i kamatni paritet, dolazi do smanjivanja deviznog teaja na dugoronu ravnotenu razinu E3 to odgovara sjecitu D2 i S2 koja je u dugom roku elastinija. Razliku izmeu teaja E2 i E3 zovemo premaivanje teaja.

Kretanje teaja se moe podijeliti na tri razdoblja:

dnevni teaj

kratkoroni (nekoliko dana, do nekoliko mjeseci

dugorono kretanje teaja

Teajni transmisijski mehanizam

Teajni transmisijski mehanizam poiva na razliitim stupnjevima povezanosti: ponuda novca kamatna stopa, kamatna stopa teaj te teaj uvoz i izvoz.

Teajni transmisijski mehanizam:

(a) rast ponude novca (MS se pomakla udesno uz nepormijenjenu MD) utjee na pad kamatne stope r i rast deviznog teaja E.

(b) S obzirom na to da je dolo do rasta deviznog teaja odnosno deprecijacije domae valute, raste izvoz (X2 X1), a opada uvoz (M1 - M2), to u konanici vodi rastu BDP-a (Y1 Y2).

Monetarni transmisijski mehanizam: putem poveanja ponude novca SB utjee na visinu kamatne stope. Kamatna stopa s jedne strane utjee na kretanje kapitala i formiranje teaja koji onda utjee na izvoz, pa tako i na makorekonomsku ravnoteu, a sdruge strane na tednju i investicije te opet na makroekonomsku ravnoteu koja odreuje razinu cijena i realni BDP.

5. Teorija kamatnog pariteta Kamatni paritet nastaje kad se izjednai razlika izmeu kamatnjaka u zemlji i inozemstvu s razlikom izmeu promptnog i terminskog teaja, odnosno kad je terminska premija (ili diskont) jednak razlici u kamatnjacima sa suprotnim predznakom. Kamatni paritet moe biti pokriveni i nepokriveni:

pokriveni pokazuje odnos razlike u kamatnjacima i terminske premije/diskonta

nepokriveni odnos razlike u kamatnjacima i oekivane promjene spot teaja

Pokriveni i nepokriveni kamatni paritet

Pokriveni kamatni paritet je uvjet koji dovodi u vezu razliku kamatnih stopa u zemlji i inozemstvu s terminskom premijom ili diskontom (terminski teaj npr.dolara kad je terminska premija (ili diskont) jednaka razlici u kamatnjacima (sa suprotnim predznakom)).

Uvjet pokirvenog kamatnog pariteta: id is = (F S)/S

Nepokriveni uvjet koji povezuje meunarodne razlike u kamatnim stopama s oekivanom promjenom spot teaja domae valute:

(domaa kamatna stopa = strana kamatna stopa + oekivana deprecijacija)id is = (Ee E)/E

Uvjet kamatnog pariteta implicira da su kamatne stope i teaj negativno korelirani:

Nominalna i realna kamatna stopa

Realna kamatna stopa jednaka je nominalnoj umanjenoj za stopu inflacije:

rt = it trast ponude novca utjee i na poveanje i na smanjenje kamatnih stopa zbog razlika izmeu realne i nominalne kamatne stope te razlika izmeu kratkog i srednjeg roka. U kratkom roku i realna i nominalna kamatna stopa padaju, u srednjem roku nominalna kamatna stopa raste. Utjecaj poveanja ponude novca na smanjenje realne i nominalne kamatne stope u kratkom i poveanje nominalne u srednjem prikazujemo:

M i,r C, I, G, X Y P M/P i,r

Prilagoavanje realne i nominalne kamatne stope poveanoj ponudi novca.

SB ima bitnu ulogu u stimuliranju tednje i njenu uporabu za investicije koje postiu najvei povrat ulaganja te u stvaranju ravnotee izmeu ponude i potranje za novcem. Po visni kamatne stope odreuje se stupanje restriktivnosti monetarne politike, a budui je nia kamatna stopa stimulativnija za investicije, monetarna politika moe svojim instrumentima utjecati na njeno sniavanje. (graf za ciljanu kamatnu stopi isti kao za rast novane ponude)Poveanje domaih kamatnih stopa zbog restriktivne monetarne politike u odnosu prema inozemnim stimulira uvoz kapitala i aprecijaciju domae valute.Ekspanzivna monetarna politika vodi smanjenju kamatnih stopa, ali dolazi i do rasta razine cijena inflacije.

Povezanost inflacije i kamatnih stopa

Fisherov efekt je uvjet koji povezuje kamatne stope i cijene. Polazi od toga da je nominalna kamatna stopa za odreeno razdoblje jednaka realnoj kamatnoj stopi uveanoj za oekivanu stopu inflacije za to razdoblje:

i = r + eKamatni paritet se moe pisati kao: id = is + (Ee E)/ERelativni paritet kao: (Ee E)/E = de - se( id is = de - seAko vrijedi paritet kupovne snage, onda e razlika izmeu kamatnih stopa na domae i strane depozite biti jednaka razlici u oekivanim stopama inflacije u nekom razdoblju izmeu zemlje i inozemstva to se naziva Fisherovim efektom.Uvjet nepokrivenog pariteta se naziva jo i meunarodni Fisherov efekt:

id is = EteNominalni kamatni diferencijal (razlika domae i inozemne kamatne stope) jednak je oekivanoj promjeni nominalnog spot teaja Se: id is= SeEmpirijska istraivanja su potvrdila da u duem razdoblju valuta s viom kamatnom stoom ima tedndenciju deprecirati, a s niom aprecirati.Ako postoje razlike meu kamatnim stopama arbitraeri e tansferirati likvidna sredstva tamog gdje su vie kamatne stope, na taj nain dolazi do izjenaavanja kamatnih stopa.

Kamatni paritet pokazuje da bi prinosi u svijetu trebali biti jednaki:

Pr. Tekua njemaka kamatna stopa za 90 dana = 4% = rsTekua kamatna stopa SAD za 90 dana = 2% = rdTekui spot teaj 0,706EUR=1USD (1,416USD=1EUR) = STerminski teaj za 90 dana je:F = (1,04 x 0,706)/1,02 = 0,72 EUR/1 USD

Realni kamatni paritet

= objanjava razlike u realnim kamatnim stopama izmeu dvije zemlje preko oekivanih promjena u realnom teaju. Domaa (realna) kamatna stopa mora biti jednaka meunarodnoj realnoj kamatnoj stopi uveanoj za oekivanu stopu realne deprecijacije domae valute:

Pokriveni kamatni paritet i kretanje kapitala

U koordinatnom sustavu prikazani su uvjeti kamatnog pariteta te situacije koje motiviraju kretanje kapitala kad nije ispunjen uvjet kamatnog pariteta.

Na ordinati je prikazana razlika izmeu stane i domae kamatne stope, tako da pozitivni dio ordinate pokazuje da je strana stopa vea od domaem, a negativni da je domaa vea od strane.

Na pozitivnom dijelu apscise prikazana je terminska premija, to znai da je terminski teaj vei od promptnog teaja, a na negativnom dijelu apscise je prikazan terminski diskont kad je terminski teaj nii od promptnog.

Kada je kamatna stopa via u inozemstvu postoji motiv arbitraera za izvoz kaptala, i obrano ako je domaa via od strane uvoz kapitala. Osim kamatne stope potrebno je uzeti u obzir i odnos terminskog i promptnog teaja kako bi se odredio interes za izvoz ili uvoz kapitala.

Linija kamatnog pariteta (prolazi kroz ishodite te II i IV kvadrant te ih dijeli na 2 dijela) pokazuje sve kombinacije terminske premije ili diskonta s razlikama strane i domae kamatne stope gdje prestaje interes za kretanjem kapitala jer je ispunjen uvjet kamatnog pariteta. Sve toke iznad pravca kamatnog pariteta oznauju kombinacije koje motiviraju izvoz kapitala (IK), a toke ispod pravca motiviraju uvoz kapitala (UK).

IK1 pokazuje da je strani kamatnjak vei od domaeg i da se na terminskom tritu ostvaruje terminska premija to je zajedno izraziti motiv za izvoz kapitala jer arbitraeri zarauju na razlici kamatnjaka i razlici izmeu terminskog i promptnog teaja. Kamatnjak se u zemlji poveava zbog smanjenja ponude kapitala, a u inozemstvu smanjuje to pokazuje strelica prema dolje iz ove toke. Takoer poveanja kupnja deviza na promptnom tritu poveava njen promptni teaj, a poveana prodaja na terminskom smanjuje terminski teaj to utjee na smanjenje terminske premije to pokazuje strelica ulijevo. Kao rezultat ovih tendencija ostvaruje se kamatni paritet to pokazuje srednja strelica prema liniji kamatnog pariteta.

IK2 relativno velika terminska premija kombinirana je s relativno malim odnosom kamatnjaka u domau korist, pa je motiv izvoza kapitala zbog pozitivne terminske premije jai od motiva uvoza kapitala zbog vieg domaeg kamatnjaka. Strelica opet pokazuje da se smanjuje terminska premija, te da se razlika izmeu kamatnjaka poveava u korist domaeg kamatnjaka (koji raste zbog neto izvoza kapitala, to mu smanjuje ponudu u zemlji).

IK3 postoji interes za izvozom kapitala jer je razlika stranog i domaeg kamatnjaka vea od terminskog diskonta.

UK1 izraziti interes za uvozom kapitala kao rezultat veeg domaeg od stranog kamatnjaka i terminskog diskonta. Uvozom kapitala arbitraeri utjeu na smanjivanje kamatnjaka u zemlji ime se smanjuje razlika domaeg i vanjskom kamatnjaka (strelica prema gore) i na smanjivanje terminskog diskonta (strelica slijeva nadesno).UK2- motiv za uvozom kapitala jer je razlika u korist domaeg kamatnjaka vea od terminske premije

UK3 motiv za uvozom kapitala jer je jai utjecaj terminskog diskonta od pozitivne razlike stranog i domaeg kamatnjaka.

Meunarodno kretanje kapitala omoguuje da se smanjuju meunarodne razlike kamatnih stopa i razlike terminskog i promptnog teaja. Kada se izjednae razlike stranog i domaeg kamatnjaka s razlikom terminskom i promptnog teaja kaemo da postoji kamatni paritet te tada prestaje interes za uvozom/izvozom kapitala. U stvarnosti se to idealno stanje ne postie nego postoji tendencija pribliavanja i oscilacije oko kamatnog pariteta u tzv.zoni kamatnog pariteta (ija irina ovisi o imbenicima elastinosti kretanja kapitala na promjene teajeva i kamatnjaka).6. Teorija efikasnog deviznog trita

Efikasno devizno trite se temelji na sljedeim pretpostavkama:

mali trokovi deviznih transakcija

sudionici na deviznom tritu raspolau informacijama

VP denominirani u razliitim valutama su savreni supstituti

Teorija efikasnog deviznog trita polazi od pretpostavke da je terminski teaj pokazatelj budueg kretanja promptnog teaja terminski paritet (forward parity FP).

Terminska premija ili diskont jednak je razlici kamatnih stopa u zemlji i inozemstvu:

(F S)/S = id isTeorija kamatnog pariteta utvruje:

da se via kamatna stopa na valutu kompenzira terminskim diskontom da se nia kamatna stopa na valutu kompenzira terminskom premijom

Ako je F>S valuta se prodaje s premijom. Oekuje se da e tijekom vremena deprecirati.

Ako je FS)

terminski diskont (F rd

rs < rd

IK2

IK1

IK3

UK2

UK3

UK1

_1331361075.vsdt0

t

vrijeme

nominalna kamatna stopa

realna kamatna stopa

i0 = r

it = r +

_1331363867.unknown

_1331358648.unknown

_1331317306.vsdD1

D2

S1

S2

E1

E2

E3

E1

E2

E3

Koliina

kratki rok, manja elastinost

dugi rok, vea elastinost

_1331355290.vsdkratkoroni premaaj teaja

srednjorona ciklina putanja

dugoroni ravnoteni teaj

vrijeme

E

_1331316574.vsdvrijeme

vrijeme

vrijeme

vrijeme

(a)

(c)

(d)

(b)

t0

t0

t0

t0

MS1

MS2

id1

id2

Pd1

Pd2

E/1

E/2

E/3

_1331305690.unknown

_1331307152.unknown

_1331310112.vsdMakroekonomska ravnotea

Ravnotea lokalnog sektora

Output VT sektora

Plae u lokalnom sektoru

0

Trgovinski deficit

_1331306863.vsdLokalna roba

EA

T

NT

Realni teaj= T/NT

VT roba

_1331301607.unknown

_1331304083.vsd1

2

3

4

5

-1

-2

-3

-4

-5

P

PPP pravac

1

2

3

4

-1

-2

-3

R

Razlika oekivanih stopa inflacije (strane i domae)

Postotna promjena spot teaja strane valute

_1331301441.unknown

_1331201268.vsdS2

D2

E1

D3

S3

Teaj, E(/)

Koliina deviza

S1

D1

E2

E3

_1331276487.vsdS

S'

D

D'

E

E'

E''

manjak deviza

Koliina deviza

_1331278462.unknown

_1331202948.vsdS2

D2

E1

D3

S3

Teaj, E(/)

Koliina deviza

S1

D1

E2

E3

_1331196769.vsdS

D

E1

E

Teaj, E(/)

Koliina deviza

S'

D'

E2

E3

E4

E'

E''

_1331198178.vsdn dana terminski spot

spot

x

360

n

Premija ili diskont =

_1331196041.vsdS

D

E1

E

Valuta deprecira

Valuta aprecira

Teaj, E(/)

Koliina deviza