1

DEVIZNO TRŽIŠTE I DEVIZNI TEČAJ

2

DEVIZNO TRŽIŠTE• U međunarodnoj razmjeni transakcije se

obračunavaju i plaćaju u različitim valutama• Svako potraživanje u stranoj valuti naziva se

devizama • Trgovanje stranim valutama – devizama, obavlja

se na deviznom tržištu• Devizno tržište je jedinstveno, globalno i traje 24

sata• Najveće devizne transakcije obavljaju se u

velikim financijskim središtima: New York, London, Frankfurt, Tokio, Zurich, itd…

3

DEVIZNO TRŽIŠTE

GRUPIRANJE TRANSAKCIJA NA DEVIZNOM TRŽIŠTU:

-Transakcije između komercijalnih banaka i njihovih komitenata

-Transakcije među komercijalnim bankama u zemlji : međubankarsko devizno tržište …..

Banka – broker – banka : “tržište na veliko” …

Banka – komitent : “tržište na malo”…

-Transakcije komercijalnih banaka sa svojim filijalama u inozemstvu

-Transakcije među centralnim bankama

4

FUNKCIJE DEVIZNOG TRŽIŠTA:

- Razmjena, trgovina devizama

- Transfer kupovne moći, financijskih

sredstava iz jedne zemlje u drugu

- Kreditna funkcija

DEVIZNO TRŽIŠTE

5

Devizno tržište u Republici Hrvatskoj

Spot kupovine i prodaje stranih sredstava plaćanja na domaćem deviznom tržištu u razdoblju od 1994. do 2004. godine

0

5.000

10.000

15.000

20.000

25.000

30.000

1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. Godina

mil

EU

R

Spot kupovine

Spot prodaje

6

DEVIZNI TEČAJ

Devizni tečaj je cijena jedne valute Devizni tečaj je cijena jedne valute izraizražžena uena u drugoj. drugoj.

Devizni tečaj jeste cijena JEDINICE Devizni tečaj jeste cijena JEDINICE strane valute izražena brojem jedinica strane valute izražena brojem jedinica

domaće valute: domaće valute: DIREKTNO NOTIRANJEDIREKTNO NOTIRANJE

7

Devizni tečaj jeste cijena jedinice domaće

valute izražena brojem jedinica strane

valute : INDIREKTNO NOTIRANJE

DEVIZNI TEČAJ

8

FAKTORI KOJI UTJEČU NA TEČAJ:1. Osnovni trend tržišta2. Vremenska neusklađenost priljeva i odljeva

deviza3. Pregovaračka vještina sudionika vanjske

trgovine4. Tržišna očekivanja terminskih tečajeva5. Špekulativna kretanja kapitala6. Promjene uvjeta na financijskom tržištu7. Fiskalne i monetarne mjere radi kontrole

tečajeva

DEVIZNI TEČAJ

9

• PROMPTNI TEČAJ: jeste tečaj u transakciji koja se izvršava odmah, odnosno u roku od dva radna dana od zaključenja ugovora – SPOT posao, odnosno tečaj

• TERMINSKI TEČAJ: jeste onaj koji se ugovara sada za isporuku deviza u određenom danu u budućnosti

DEVIZNI TEČAJ

10

• TERMINSKA PREMIJA nastaje ako je terminski tečaj neke devize veći od promptnog

• TERMINSKI DISKONT nastaje ako je terminski tečaj neke devize manji od njenog promptnog tečaja

DEVIZNI TEČAJ

11

HEDGING

Pokrivanje tečajnog rizika kod terminskih poslova naziva se HEDGING

12

INSTRUMENTI POKRIĆA DEVIZNOG RIZIKA

Terminski ugovori - Futures ugovori: standardizirani terminski

ugovori za trgovanje US$, EUR i YENIMA:- Količina, napr. 100,000.00 EUR- Vrijeme izvršenja: ožujak, svibanj, rujan- Kvaliteta: državne obveznice- Mjesto izvršenja- Identitet ugovornih stranakaIzvršenje jamči KLIRINŠKA KUĆA

13

OPCIJA : Terminski ugovor koji se može ali ne mora izvršiti.

CALL-opcije: opcija za kupnju

PUT – opcija: opcija za prodaju

AMERIČKE OPCIJE: mogu se izvršiti i prije dana dospijeća

EUROPSKE OPCIJE: mogu se izvršiti samo na dan dospijeća

INSTRUMENTI POKRIĆA DEVIZNOG RIZIKA

14

SWAP ugovorima se razmjenjuju određeni broj promptnih (spot) i terminskih (forward) transakcija u kojima terminske transakcije izravnavaju promptne..

INSTRUMENTI POKRIĆA DEVIZNOG RIZIKA

15

DEVIZNE ŠPEKULACIJE

Devizna špekulacija je namjerno nepokrivanje deviznog rizika s nadom da će se zaraditi na promjeni deviznih tečajeva

16

Dugu poziciju (kupuje na terminskom tržištu) poduzima špekulant kad očekuje da će promptni tečaj neke devize za tri mjeseca biti veći od današnjeg terminskog tečaja za tri mjeseca

Kratku poziciju (prodaje na terminskom tržištu)poduzima špekulant ako očekuje da će promptni tečaj za tri mjeseca biti niži od današnjeg terminskog tečaja neke valute na tri mjeseca

DEVIZNE ŠPEKULACIJE

17

OPCIJE – uvjetovani terminski ugovori Špekulant plaća pristojbu za “marginu”

STABILIZIRAJUĆE ŠPEKULACIJE špekulanti poduzimaju transakcije suprotne tendencijama tržišta

DESTABILIZIRAJUĆE ŠPEKULACIJE špekulanti poduzimaju transakcije sukladne tendencijama tržišta

DEVIZNE ŠPEKULACIJE

18

Posljedice destabilizirajućih deviznih špekulacija:- Očekivanje deprecijacije- Povećava se broj poduzimanja Kratkih pozicija

(prodaja na terminskom tržištu)- Veliki terminski diskonti- Dužnička kriza- Tečajni rizik- Bijeg kapitala- Bankarska kriza- Financijska kriza

DEVIZNE ŠPEKULACIJE

19

VRUĆI NOVAC ( hot money):

Kratkoročna kretanja kapitala uvjetovana očekivanjem deprecijacije ili devalvacije

DEVIZNE ŠPEKULACIJE

20

DEVIZNA ARBITRAŽA

… je istodobno kupovanje i prodavanje iste devize na različitim dijelovima deviznog tržišta i uz različite cijene (tečaj)

- Arbitraža za izravnavanje (dugovanja ili potraživanja)

- Arbitraža za diferencijaciju (radi zarade na razlici (diferencijaciji) tečajeva)

21

KAMATNA ARBITRAŽA

• Arbitražeri transferiraju likvidna novčana sredstva iz središta s nižim kamatnjakom u središta s višim kamatnjakom, smanjujući ponudu u prvom a povećavajući ponudu u drugom središtu

• Ako je razlika između domaćeg i inozemnog kamatnjaka (izraženog u postotku) veća od terminskog diskonta valute, isplati se investirati u drugu zemlju.

22

KAMATNI PARITET

Izjednačavanjem razlike među kamatnjacima u zemlji i inozemstvu s

Razlikom između terminskog i promptnog tečaja

Dolazi do KAMATNOG PARITETA

23

KAMATNI PARITET+

+-

-

KP

TP=Rt/Ro -1

I1

U2

rf/rd - 1

I3

U1

U3

I2

24

DEVIZNI TEČAJ

Q€

D€

S€R=Kn/€

0

R€

25

DEVIZNI TEČAJ

S€

D€

D€

0 Q€

R=Kn/€

R1

R0

26

DEVIZNO TRŽIŠTE

• Ograničenje izvoza = QS

D1

D

D2

R1

R0

R2

€

Kn/€

0 Q

27

DEVIZNO TRŽIŠTE

• Potražnja za uvozom je potpuno neelastična

S

S2

S1

D

Kn/€

€0

R1

R0

R2

D

28

ADMINISTRATIVNO ODREĐIVANJE TEČAJA

S

D

R

€Q1 Q Q2

T1

T2

R0

29

SUSTAVI DEVIZNIH TEČAJA

• FIKSNI (vezani) za:– Zlato– Pojedinu valutu (€, £, ¥)– Skup valuta (SDR)

• FLUKTUIRAJUĆI– Samostalno– Grupno (EMS)– Puzajuće prema indikatorima

30

OPTIMALNO VALUTNO PODRUČJE

• Ima opravdanja ako je ušteda u transakcijskim troškovima veća od troškova prilagodbe

31

FIKSNI TEČAJ

• Zlatni standard (1870. do 1. sv. rata)

• 1 unca zlata u US = 35 $

• 1 unca zlata u Švicarskoj = 70 Sfr

1 unca = 1 unca

35$ = 70 Sfr

1$ = 2 Sfr → zlatni paritet

32

ZLATNI STANDARD

T=α/β

Qβ0

Dβ

Dβ

Sβ

Sβ

TG

TZ

TD

S1β S2β

C

A

B E

●

● ●

●

Ravnotežni tečaj

BE – suficit u BP

TD – Izvoznici (A) naplaćuju svoj izvoz u zlatu

TG – Uvoznici (A) plaćaju svoj uvoz u zlatu

33

ZLATNI STANDARD

T=α/β

A●

●

●

●B

C

E

D1

Sβ

Dβ

BE – deficit u BP

Ravnotežni tečaj

Qβ

TG

TZ

TD

D2

Sβ

Dβ

34

ZLATNO-DEVIZNI STANDARD

• Dogovor o rezervnoj svjetskoj valuti

• Određivanje fiksne cijene zlata u rezervnoj valuti

• Određivanje tečaja domaće valute prema rezervnoj svjetskoj valuti s dozvoljenim odstupanjem +/- x%

35

• Genova 1922

• Bretton-Wood -> 15.VIII 1971.

ZLATNI DEVIZNI STANDARD

To + x %

To - x %

To

+2%

-2%

t

36

PRILAGODLJIVO VEZIVANJE

0 t1 vrijeme

T=kn/$

T1 + X %

T1 – X %T1

T0 + X %

T0 - X %

T0

37

PUZAJUĆE PRILAGOĐAVANJE

• su češće manje devalvacije kojima se relativno češće prilagođuje tečaj domaće valute

(Crawling peg)

38

FLUKTUIRAJUĆI TEČAJEVI

• Tečaj pojedine valute određuje se djelovanjem isključivo tržišnih snaga ponude i potražnje

• “Fleksibilni devizni tečajevi su bitni za očuvanje nacionalne autonomije i nezavisnosti konzistentne s učinkovitom organizacijom i razvojem svjetske privrede” (H.G.Johnson)

39

EFEKTIVNI TEČAJ

• Primjene:

1. Procjena promjene globalne konkurentnosti privrede

2. Procjena utjecaja promjene na BP

3. Procjena utjecaja na domaće cijene

40

• Indeksi efektivnog tečaja razlikuju se prema:

1. Izboru baznog razdoblja

2. Izboru “košarice” valuta

3. Ponderima pojedinih valuta

4. Formulama za izračunavanje efektivnog tečaja

EFEKTIVNI TEČAJ

41

TEORIJE ODREĐIVANJA DEVIZNOG TEČAJA

1. Teorija pariteta kupovne moći - apsolutna - relativna2. Teorija kamatnog pariteta3. Teorija efikasnog deviznog tržišta4. Teorija tržišta vrijednosnih papira5. Teorija dugoročne neravnoteže u

bilanci plaćanja

42

TEORIJA PARITETA KUPOVNE MOĆI

• Objašnjava kretanje tečajeva dviju valuta kao odnos kupovne moći tih dviju valuta, tj. kao funkciju promjene odnosa unutarnjih i vanjskih cijena

• Odnos kupovnih moći definiran je odnosom cijena

Tßt = pAt/pBt

43

APSOLUTNA TEORIJA PARITETA KUPOVNE MOĆI

• Tečaj se dviju valuta zemalja A i B izračunava kao odnos razine cijena u tim zemljama

Tßt = PA

t/PBt

Tßt = tečaj ili cijena valute zemlje B u vremenu t

PAt = razina cijene zemlje A u vremenu t

PBt= razina cijene zemlje A u vremenu t

44

RELATIVNA TEORIJA PARITETA KUPOVNE MOĆI

• Tečaj u tekućem razdoblju objašnjava kao tečaj iz temeljnog razdoblja korigiran odnosom domaćih i vanjskih cijena kojima je temelj isto razdoblje

TBt = TB

0* PAt/PB

t

45

TEORIJA KAMATNOG PARITETA

• Kretanje kratkoročnog kapitala uvjetovano je razlikama u odgovarajućim domaćim i vanjskim kamatnim stopama (J.M.Keynes)

46

TEORIJA EFIKASNOG DEVIZNOG TRŽIŠTA

• Temelji se na sljedećim pretpostavkama:1. Troškovi deviznih transakcija su mali

2. Sudionici koriste sve relevantne informacije

3. Vrijednosni papiri denominirani u različitim valutama savršeni su supstituti

• Ako su pretpostavke ispunjene, terminski tečaj je nepristrani indikator budućeg kretanja promptnog tečaja

47

TEORIJA TRŽIŠTA VRIJEDNOSNIH PAPIRA

• u kratkom roku devizni tečaj određuju kretanja u bilanci kapitalnih transakcija (teorija kamatnog pariteta)

• u dugom roku kretanja u bilanci tekućih transakcija (teorija pariteta kupovne moći)

48

TEORIJA DUGOROČNE NERAVNOTEŽE U

BILANCI PLAĆANJA

• Pokušava obuhvatiti sve faktore koji mogu utjecati na devizne transakcije neke zemlje: tečaj se određuje na temelju dugoročne pozicije bilance plaćanja

49

MONETARNA TEORIJA

• polazi od teorije pariteta kupovne moći prema kojoj promjena deviznog tečaja slijedi promjene u stupnju inflacije u zemlji i u inozemstvu

• razlika u promjeni novčane mase u zemlji i inozemstvu utječe na promjenu deviznog tečaja

∆R/R =∆Md/Md - ∆Mf/Mf

50

TEČAJNE LISTE

• BID rate (kupovni) ili onaj po kojem banka želi kupiti jednu jedinicu neke valute

• OFFER rate (prodajni) ili onaj po kojem banka želi prodati jednu jedinicu valute

• Razlika je SPREAD

AUD 1 4,264301 4,277132 4,289963

4,264301- 4.289963= 0.025662 po jedinici AUD kojim se trguje