TRANSNACIONALNE KOMPANIJE KAO NOSIOCI GLOBALIZACIJEGLOBALIZACIJA I EKONOMSKE POLITIKE

Globalni razvoj bitno je obiljeje savremenog svijeta.

Karakterie ga fleksibilna organizacija materijalne proizvodnje i uslunih djelatnosti s novom globalnom podjelom rada.

Odvija se u uvjetima dominacije informatike komunikacije i visoke tehnologije.

Posljedice globalizacije su mnogobrojne i dalekosene.

Geografski gledano ona mijenja prostorne interakcije, procese i strukture.

Drugim rijeima ona mijenja geografiju svijeta.

Glavni nositelj globalizacije su transnacionalne ili multinacionalne kompanije.

ta su transnacionalne kompanije?Moemo izdvojiti nekoliko definicija.

Transnacionalne kompanije su preduzea koja:

Razvijaju djelatnosti to stalno prelaze granice putem meunarodnog transfera dobara, investicija, kapitala i osoblja;

Osim funkcije nabave i prodaje u vie zemalja, provode i proizvodnju u vie nacionalnih privreda;

Stoje pod jedinstvenim ukupnim rukovodstvom unato pravnoj i organizacijskoj samostalnosti dijelova preduzea, pri emu se naelne poslovno-politike odluke donose u vrhu preduzea:

Globalne korporacije (transnacionalne kompanije) izrazito su velika preduzea koja svoje djelatnosti obavljaju u novim industrijama ili u starim industrijama - industrijama prethodne tehnoekonomske paradigme koje su svoju tehnoloku proizvodnju temeljile na informacijskoj tehnologiji, gledajui na cijeli svijet kao na jedno trite

Najira definicija glasi:

Transnacionalne kompanije su sva preduzea koja kontroliraju imovinu, radnike, ogranke za prodaju i sl. u dvije ili vie zemalja.

IV. Transnacionalne kompanije su transnacionalna preduzea s vlastitim proizvodnim i prodajnim organizacijama u vie zemalja, to objedinjava planiranje proizvodnih kapaciteta, politiku marketinga, finansijske tokove i logistike sisteme diljem svijeta.

Transnacionalna kompanija je snana ekonomska skupina vie trgovakih drutava i drugih jedinica razliitog dravljanstva, koje su ujedinjene vezama zajednikog vlasnitva i ugovorima, a na temelju integracije velikoserijske proizvodnje i plasmana, specijalizacije, koncentracije i prijenosa tehnologije, kapitala i rukovodstva i unutar korporacijske trgovine, opsluuje svjetsko trite u skladu sa opom poslovnom strategijom matinog drutva.

Podjela transnacionalnih kompanijaIako se u globalu transnacionalne kompanije dijele na:

MaleSrednjeVelike

mogu se izdvojiti i neke druge klasifikacije koje u posljednje vrijeme privlae panju

Treba pomenuti klasifikaciju amerikog prof. Howard Perlmutter koji izdvaja slijedee transnacionalne kompanije:

Etnocentrine to su one u kojima matina kompanija potpuno upravlja podrunicama i alje im sve vanije rukovodee osoblje i sve se odluke donose u matinoj kompaniji

Policentrine u kojima su podrunice relativno samostalne, zapoljavaju domae ljude, osposobljavaju ih i postavljaju na manje vana rukovodea mjesta ali sve se vanije poslovne odluke donose u matinoj kompaniji

Geocentrine su one kompanije koje su formirane kao kompleks meuzavisnih kompanija koje ravnopravno sudjeluju u utvrivanju poslovne politike, imaju dioniare po cijelom svijetu, pronalaze zajedno rukovodee osoblje i imaju globalnu fleksibilnost

Postoji jo jedna zanimljiva klasifikacija koja transnacionalne kompanije dijeli na:

One to pokreu aktivnost i svijetOne to posmatraju dogaaje sa straneOne to se ude onomu to se dogodilo

Pojava transnacionalnih kompanijaTransnacionalne kompanije u obliku kakvom ih mi poznajemo su relativno nova pojava mada postoje i autori koji tvrde suprotno.

Tako je prema nekim autorima rije korporacija potie iz starog Rima (lat. Corporatis - savez, udruenje) i oznaava udruenja koja uivaju status pravne osobe, a osnivaju se radi zatite prava svojih pripadnika, zastupanja njihovih interesa i ostvarivanje odreenih kolektivnih ciljeva privrednog ili nekog drugog karaktera.

Dakle sama pojava transnacionalnih kompanija nije tako novog datuma.

No, u literaturi se kao prvobitni oblici, odnosno pretee dananjih transnacionalnih kompanija, kompanije koje vode porijeklo jo iz 14, 15, 16, 17 i 18. vijeka

Naime, navodi se podatak da je u 14. vijeku postojalo oko 150 preduzea koja su mogla biti okarakterisana kao transnacionalne kompanije po obimu svoje aktivnosti.

To su bili neki skromni poeci ali veina autora kao prave pretee transnacionalnih kompanija navodi velike trgovake kompanije iz 17. i 18. vijeka kao to su The East India Company, The Royal African Company, kompanija Hudsonovog zaliva i sl.

Ipak, to nisu bile prave transnacionalne kompanije jer nisu bile orjentirane na proizvodnju u drugim zemljama nego je njihova glavna aktivnost bila vezana za unosnu trgovinu kahvom, eerom, ajem, zainima, kao i trgovinom plemenitim metalima, koje su uglavnom obavljale u kolonijama svojih zemalja.

Meutim, ove su se kompanije raspale krajem industrijske revolucije.

Nakon industrijske revolucije dolazi do stvaranja velikih proizvodnih preduzea koja u poetku uglavnom nisu bila internacionalnog karaktera.

Sfera transporta bilo je prvo podruje ekspanzije velikih korporacija.

eljeznike i brodarske kompanije, po samom karakteru, vlastite djelatnosti, uticale su na poveanje potreba za elikom, pokreui time teku industriju koja poinje proizvodnjom eljeza i elika po cijenama i koliini koje su taj razvoj i ekspanziju uinile moguim.

Prilagodba transportnih sredstava, kao to su brodovi za prevoz hrane koji su pretvoreni u velike hladnjae, omoguili su prijevoz lako pokvarljive robe do potroakih centara gradova koji sve vie rastu.

Time su gradovi postali ovisni o lokalnim proizvoaima i njihovim cijenama te polahko postaju dio meunarodnog trita.

Prva prava transnacionalna kompanija stvorena je 1867/68. poznata pod imenom SINGER koja je izgradila prvu tvornicu za montiranje ivaih strojeva u Glasgowu izraujui strojeve od dijelova koje je dobijala iz SAD-a.

To je bilo prvo preduzee koje je irom svijeta proizvodilo i plasiralo jedan proizvod istog oblika i s istim imenom.

Nakon toga pokrenute su brojne europske i amerike kompanije koje otvaraju svoje pogone u inozemstvu.

Razvoj transnacionalnih kompanija bio je neto blai za vrijeme I svjetskog rata (zbog samog rata ali i radi donoenja i pokuaja uvoenja antimonopolskih zakona).

Nakon zavretka I svjetskog rata transnacionalne kompanije doivljavaju procvat, a osobito poslije velike ekonomske krize (1929-1933. godine)

Razdoblje nakon II svjetskog rata takoe je karakteristino po ekspanziji europskih i amerikih kompanija.

U tom periodu dolazi do osnivanja najveeg broja transnacionalnih kopmanija svijeta

Na ekspanziju transnacionalnih kompanija u drugoj polovini XX vijeka uticali su slijedei faktori:

SAD je bila vodea zemlja u sferi inozemnih direktnih investicija (posjeduje najvei investirani kapital)Snaan uspon njemakih i japanskih transnacionalnih kompanijaPojaana koncentracija direktnih inozemnih investicija u razvijene kapitalistike zemlje ali i velika tendencija ulaganja u zemlje u razvojuSnana preorijentacija inozemnih investicija ka tercijarnom sektoru

Kao nositelj ulaganja dominiraju korporacije koje raspolau podrunicama osnovanim u oko 6 vodeih zemalja svijeta.

Broj i dominacija transnacionalnih kompanijaUkoliko uzmemo najiru definiciju transnacionalnih kompanija moe se rei da je 70-tih godina XX vijeka u svijetu bilo oko 10 000 transnacionalnih kompanija.

Prema podacima UN-a 1992. godine u svijetu je bilo oko 35 000 transnacionalnih kompanija koje su imale oko 170 000 podrunica

Prema podacima iz 1996. godine u svijetu je bilo 39 000 kompanija sa oko 280 000 podrunica.

U prosjeku svaka je kompanija imala oko 7 podrunica.

Najvee kompanije imaju svoje podrunice i u nekoliko desetina zemalja (IBM 80, Siemens 52 itd.)

Danas u svijetu ima oko 60000 MNK s oko 500 000 podrunica

2002.g. UN je objavio da je od 100 top ekonomija njih 29 bilo MNK.

U Danskoj posluje oko 9400 MNK.

Od 100 najveih MNK njih 90 je iz SAD, Europe i Japana.

U SAD MNK zapoljavaju oko 27 mln radnika

1998.g. 65% trgovakog izvoza i 42% uvoza SAD obavile su MNK.

Polovica trgovakog uvoza u SAD odvija se izmeu dviju podrunica iste MNK.

Broj multinacionalnih kompanija se neprestano poveava.

Danas u svijetu posluje oko 70 000 kompanija, a najvee kompanije imaju svoje podrunice u vie zemalja svijeta.

Tako npr. General motors ima podrunice u 120 zemalja

Coca-cola u 200 zemalja

Royal Dutch/Shell u oko 130

McDonalds u vie od 119 zemalja, a njegovi lanci restorana posluju na vie od 30 000 lokacija u svijetu.

Najvie multinacionalnih kompanija svoja sjedita imaju u SAD-u, Kanadi, Japanu, "azijskim tigrovima", razvijenim europskim zemljama i Australiji. Od 500 najveih multinacionalnih kompanija,njih 53% nalazi se u SADu i Japanu, a ostale su u Njemakoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Italiji, Kanadi, Nizozemskoj i Australiji.

Dok su neke kompanije svoje poslovanje ograniile ne samo nekoliko drava, druge su poput Coca-Cole (posluje od vie od 200 zemalja svijeta ukljuujui i BiH), prisutne u svim dijelovima svijeta.

Budui da posluju van granica matine zemlje, zapoljavaju i veliki udjel stranih radnika. Tako je npr. u nizozemskoj kompaniji Philipsu zaposleno ak 79%, a u Fordu 58%, u ITT-u 53%, u IBM 43%, u General Motorsu 31 % stranih radnika itd.

Multinacionalne kompanije ostvaruju:

prihode u visini 30% bruto domaeg proizvoda svijeta, realiziraju preko 75% svjetske razmjene roba i usluga te oko 80% razmjene tehnologija i managerskih umijea.

Unutar razvijenih zemalja je smjeteno preko 90% ukupnog broja multinacionalnih k.

Koncentracija bogatstva:

U 1996. 500 multinacionalnih kompanija je ostvarilo:Prihod: $ 11.4 trilijunaUkupni profit: $ 404 milijarde Ukupna imovina: $ 33.3 trilijunaUkupni broj zaposlenih: 35 517 692

Na prvih deset otpada11.7% prihoda15% profita13.6% zaposlenih

MNK1995.2000.2007.2008.Prihodi (milijuni $)Profiti (milijuni $)RangPrihodi (milijuni $)Profiti (milijuni $)RangPrihodi (milijuni $)Profiti (milijuni $)RangPrihodi (milijuni $)Profiti (milijuni $)RangGeneral Motors154.951,204.900,601189,058.06,002.01207,349.0-1,978.03182,347.0-38,732.04Ford Motor128.439,005.308,002162,558.07,237.04160,126.0-12,613.07172,468.0-2,723.07Exxon Mobil101.459,005.100,003163,881.07,910.03347,254.039,500.02372,824.040,610.02Wal-Mart Stores83.412,402.681,004166,809.05,377.02351,139.011,284.01378,799.012,731.01AT&T75.094,004.676,00562,391.03,428.0863,055.07,356.027118,928.011,951.010General Electric64.687,004.726,006111,630.010,717.05168,307.020,829.06176,656.022,208.06Intl, Business Machines64.052,003.021,00787,548.07,712.0691,424.09,492.01598,786.010,418.015Mobil59.621,001.079,008/////////Sears Roebuck54.559,001.454,00941,071.01,453.016//////Altria Group53.776,004.725,001061,751.07,675.0970,324.012,022.02338,051.09,786.061Citigroup18,465.01,326.03782,005.09,867.07146,777.021,538.08159,229.03,617.08Boeing21,924.0856.02957,993.02,309.01061,530.02,215.02866,387.04,074.027Chevron;31,064.01,693.01832,676.02,070.0200,567.017,138.04210,783.018,688.03ChevronTexaco- 1995., 2000.ConocoPhillips12,367.0484.07913,852.0609.0126172,451.015,550.05178,558.011,891.05Bank of America corp.13,126.01,690.07151,392.07,882.011117,017.021,133.09119,190.014,982.09American Intl. Group22,385.72,175.52640,656.15,055.417113,194.014,048.010110,064.06,200.013

Od prvih 10 poduzea u 2007.:

3 poduzea - naftna industrije (Exxon Mobil, Chevron, ConocoPhillips)

2 poduzea - komercijalne banke (Citigroup, Bank of America corp.)

2 poduzea - proizvodnje motornih strojeva i dijelova (General Motors, Ford Motor)

1 poduzee - proizvodnja i prodaja robe iroke potronje (Wal-Mart)

1 poduzee - tehnologija (General Electric)

1 poduzee - osiguranje (American intl. Group)

Kao pozitivna obiljeja multinacionalnih kompanija moemo navesti njihov uticaj:

na razvoj privrede i zapoljavanje stanovnitva u najrazvijenijim dijelovima svijeta, Imaju glavnu ulogu u napretku znanosti i razvoju tehnologije,doprinose u povezivanju svijeta.

S druge strane,uticajna politiku i monopol u privredama pojedinih drava njihovo je glavno negativno obiljeje.

Najvee koorporacije svijeta SIEMENS (Njemaka)

Postoji 155 godina Broj zaposlenih u Svijetu: 426 000 Najvee trite: SAD (24% prihoda) Najvea softwerska kua na Svijetu prema broju inenjera Diverzifikacija poslovanja zbog smanjenja rizika (od elektrana i medicinskih skenera do tednjaka i mobilnih telefona)Zarade od prodaje u Njemakoj:1992. godine 50% od ukupnog prihoda2002. godine 20% od ukupnog prihoda

GENERAL MOTORS (SAD)

Postoji 100 godina (osnovan 1908.godine)

Broj zaposlenih u svijetu: 355 000

Najvei proizvoa automobila 8.5 mil. godinje (15.1% svjetskog automobilskog trita).

Prihodi:

1999.god. $176,6 biliona2000.god. $184,6 biliona2001.god. $177,3 biliona

NESTLE (vicarska)

Postoji 136 godina

Broj zaposlenih u svijetu: 229 765 (2001.god).

Prodaja:

1999.god. 74 660 mil CHF2000.god. 81 422 mil CHF2001.god. 84 698 mil CHF

Najvea prodaja ostvarena je u Europi (32.3% od ukupne prodaje)