Click here to load reader

Anela Maturski

  • View
    33

  • Download
    5

Embed Size (px)

DESCRIPTION

anela maturski

Text of Anela Maturski

  • 1

  • 2

    SADRAJ

    1. Uvod 3

    2. Pojam i sastav voznog parka 4

    2.1 Sastav voznog parka 4

    3. Rad voznog parka 6

    3.1 Osnovni pojmovi pri radu voznog parka 7

    3.2 Jedinica transprotnog rada i elementi rada voznog parka 7

    3.3 Eksploatacioni pokazatelji pri radu vozila 8

    3.3.1 Auto dani 10

    3.3.2 Koeficjent iskoritenja ispravnog, homogenog voznog parka 12

    3.3.3 Koeficjent tehnike ispravnosti i iskoritenja voznog parka 12

    3.4 Balansiranje vremena rada u voznom parku 13

    3.5 Reim rada i radno vrijeme voznog parka 15

    4. Zakljuak 17

    Literatura 18

  • 3

    1. Uvod

    Vozni park prestavlja osnovni ako ne i integralni dio svakog prevoznika ili firme kojoj su

    potrebne odreene prevozne usluge. Vozni park zajedno sa sobom vodi i odreene obaveze koje

    tu moraju biti prisutne, te obaveze su:

    Odravanje voznog parka

    Osiguranje tehnikog kadra

    Pokrivanje trokova za pogonsko gorivo

    Obezbjeenje prostora za servisiranje

    Obezbjeenje prostora za garairanje

    Menadment poslovstva

    Vozni park se sastoji od razliitih vozila, no tipovi tih vozila uvjetovani su razliitm

    faktorima i ambicijama prevoznika ili osobe koja odrauje povremene prevozne ili instrukcijske

    usluke tipa autokole, vozni park unutar tvornica predstavlja jedan integralan faktor kod veih

    firmi koje svoje trokove ne mogu svesti na plaanje prevoznoku nego im se vie isplati da

    imaju same svoj prevozni odnosno vozni park.

  • 4

    2. Pojam i sastav voznog parka

    Pod pojmom vozni park podrazumijeva se skup svih transportnih sredstava

    autotransportne organizacije (autobusi, zglobni autobusi, teretna motorna vozila, tegljai,

    prikolice i poluprikolice). Vozni park moe biti formiran po organizacionim i teritorijalnim

    potrebama.

    Organizacioni vozni park se moe formirati za djelatnosti javnog prevoza ili za djelatnosti

    prevoza za sopstvene potrebe.

    Formiranje voznih parkova po teritorijalnim potrebama podrazumijeva sve navedene

    oblike organizacionog voznog parka ali sa ogranienim teritorijalnim dejstvom, odnosno

    zadatkom podmirenja transportnih potreba posmatrane teritorijalne oblasti.

    2.1 Sastav voznog parka

    Vozni park drumskih transportnih sredstava sastoji se od drumskih i prikljunih vozila

    ije su eksploataciono-tehnike karakteristike razliite i tehniko stanje nejednako. Pod

    eksploataciono- tehnikim karakteristikama podrazumjevaju se gabaritne dimenzije vozila

    duina, irina, visina, razmak osovina, razmak tokova, duina prednjeg i zadnjeg

    prepusta, poluprenici podune i poprene prolaznosti, radijus okretanja, dinamika

    svojstva vozila, masa praznog vozila, ekonominost pogona, pogodnost za tehniko

    odravanje, kapacitet vozila korisna nosivost, specifina povrinska i zapreminska nosivost

    u t/m2 itd.

    Ukoliko je vozni park sastavljen od vozila iste marke i tipa onda je to homogen vozni

    park. Sastav voznog parka po pravilu je rijetko homogen. Vozni park najee je

    heterogene strukture tj., sastavljen je od vozila razliitih marka i tipova, kategorije korisnih

    nosivosti su razliite pa su i tehniko-eksploatacione karakteristike razliite.

  • 5

    Visoku efikasnost pri radu voznog parka najlake je ostvariti sa homogenim voznim

    parkom, kod kojeg je tehniko odravanje vozila lake i racionalnije. Radi toga, kod formiranja

    voznih parkova potrebno je teiti "tipizaciji" vozila ili bar broj marka i tipova vozila

    zastupljenih u voznom parku svesti na minimum.

    Pri organizovanju eksploatacije vozila, radi stvaranja uslova za uporeivanje rada vozila

    u voznom parku, potrebno je izvriti podjelu na grupe vozila koje imaju iste tehniko-

    eksploatacione karakteristike i ije je stanje priblino jednako. Vozila se po pravilu svrstavaju

    u grupe u funkciji marke i tipa vozila, godine proizvodnje, korisne nosivosti, namjene tovarnog

    prostora (sanduari, cisterne, hladnjae, teretna vozila sa ureajima za samoistovar-kiperi itd;

    autobusi za meugradski saobraaj, autobusi za prigradski saobraaj, autobusi za turistike

    vonje itd.)

    Vozila se svrstavaju u grupe i u zavisnost od uslova eksploatacije, kako bi se izmjeritelji

    rada vozila mogli uporeivati.

  • 6

    3. Rad voznog parka

    Transportni proces predstavlja proces premjetanja prevoenja putnika i robe i

    ukljuuje sve pripremne i zavrne operacije: pripremu robe, prijem, utovar, prevoz, istovar

    i predaju robe, odnosno ukrcavanje, prevoz i iskrcavanje putnika. Transportni proces obuhvata

    i upuivanje vozila na mjesto utovara robe ukrcavanje putnika.

    Slika 1. Mjeoviti, transportni vozni park

    Potpuni ciklus transportnog procesa obuhvata:

    upuivanje vozila na mjesto utovara robe ukrcavanje putnika

    prijem i utovar roba ukrcavanje putnika

    prevoz robe putnika

    istovar i predaja robe iskrcavanje putnika.

  • 7

    3.1 Osnovni pojmovi pri radu voznog parka

    Prosta vonja obuhvata potpun ciklus transportnog procesa i sastoji se iz utovara robe

    (ukrcavanja putnika), prevoza robe (putnika), istovara robe (iskrcavanja putnika) i dolaska

    vozila na slijedee mjesto utovara robe (ukrcavanja putnika).

    Sloena vonja je transportni proces sastavljen od potpunih i nepotpunih ciklusa

    transportnog procesa pri emu se transportno sredstvo vozilo u toku izvrenja transporta

    kree od poetne take vonje ka krajnjoj sa usputnim stajanjima radi utovara istovara tereta,

    odnosno ukrcavanja iskrcavanja putnika.

    Pod obrtom se podrazumijeva transportni proces koji se sastoji iz jedne ili

    nekoliko vonji sa povratkom prevoznog sredstva vozila u prvobitnu polaznu taku.

    Pojam prevoznog puta definie odabrani i vozau propisani pravac kretanja vozila

    pri izvrenju prevoza izmeu dva mjesta. Definisanje pravca kretanja vozila neophodno je kada

    su te dve take spojene sa dva ili vie putna pravca i tada prevozni put obavezno propisuje

    dispeerska sluba i unosi u putni nalog vozila.

    Odabrani prevozni put po pravilu mora biti najbolji i najkrai. Za pojam prevozni put

    u praksi se koristi i termini itinerer i maruta.

    3.2 Jedinica transportnog rada i elementi rada voznog parka

    U toku vrenja transportnog procesa putnici ili roba se transportuju na odreenim

    rastojanjima i pri tome se ostvaruje transportni rad. Transportni rad je proizvod ostvarenog

    obima prevoza putnika ili koliine prevezenog tereta i prosenog rastojanja na kome je transport

    izvren.

    Transportni rad izraava se putnikim i tona kilometrima. Za jedinicu transportnog

    rada u putnikom saobraaju uzima se putnik kilometar (pkm) i to je rad ostvaren

    prevozom jednog putnika na rastojanju od jednog kilometra. Za jedinicu transportnog rada u

    robnom - teretnom saobraaju uzima se tona kilometar (tkm) i to je transportni rad dobijen

    prevozom jedne tone tereta na rastojanju od jednog kilometra.

  • 8

    Dobra organizacija drumskog transporta podrazumijeva precizno planiranje i optimalnu

    organizaciju eksploatacije transportnih sredstava pri procesu transporta robe i putnika.

    Precizno planiranje zahtjeva temeljno izuavanje prevoznih zahtjeva i uslova pri kojim treba

    organizovati transport u narednom vremenskom periodu uz analizu ostvarenih rezultata rada

    vozila u prethodnom periodu.

    Pri odreivanju transportnog rada voznog parka potrebno je izmjeriti elemente koji se odnose

    na:

    vremenski bilans vozila u danima

    vremenski bilans vozila u asovima

    uslove pri izvrenju transportnih procesa (brzina vonje, rastojanje prevoza)

    preeni put vozila i stepen iskoritenja preenog puta

    stepen iskoritenja kapaciteta vozila.

    Poznavanje nivoa izmjeritelja eksploatacije transportnih sredstava omoguava odreivanje

    nivoa produktivnosti rada istih i utvrivanje potrebnih kapaciteta za pravovremeno

    podmirenje transportnih zahtjeva klijenata. Poznavanje nivoa izmjeritelja eksploatacije i

    njihovog uticaja na proizvodnost vozila omoguava preduzimanje potrebnih mjera za

    poveanje proizvodnosti rada transportnih sredstava i izvrenje transporta uz nie transportne

    trokove.

  • 9

    3.3 Eksploatacioni pokazatelji pri radu vozila

    Za potrebe planiranja, analize i oceane efektivnosti rada vozila u drumskom

    saobraaju (kako u putnikom tako i u robnom transportu) uveden je sistem izmjeritelja

    i koeficijenata kojima je omogueno ocjenjivanje stepena korienja vozila i voznih

    parkova u cjelini, kao i vrednovanje ostvarenih rezultata rada.

    Tehniko - eksploatacione pokazatelje i izmjeritelje rada vozila moemo podjeliti na:

    Izmjeritelje i koeficijente vremenskog balansiranja rada vozila u danima i asovima.

    Izmjeritelje i koeficijente iskoritenja preenog puta.

    Izmjeritelje iskoritenja kapaciteta vozila i prevozne sposobnosti voznog parka.

    Izmjeritelje uslova pri izvrenju transportnih procesa.

    Rezultativne izmeritelje rada vozila i voznog parka.

    Sagledavanje svih izmeritelja i pokazatelja omoguava ocjenu organizovanosti i

    intenziteta korienja raspoloivih kapaciteta voznog parka