Upload
others
View
2
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
ANESTETICI
Lokalna
anestezija Vrste:
Površ i nska (nasluznice)
Inf i l t rac iona (u tkivo)
S p r o v o d n a (u blizinu nervnihstabala)
S p i n a l n a (u subarahnoidalniprostor)
Ep idu ra lna (u epiduralniprostor)
Anestezija počinje za 10 min i traje 1 sat
Lokalni
anestetic
i Vrste:
E s t r i : prokain, tetrakain
A m i d i : lidokain, bupivakain, levobupivakain,ropivakain
Efekti:
G u b i se osećaj bola i toplote
O č u v a n osećaj dodira i motorne funkcije
Lokalni
anestetic
i Neželjena dejstva:
A l e r g i j e (estri) – nema ukrštenealergije!
A r i t m i j e (bupivakain)
Predoziranje:
Vrtoglav ica, anksioznost, konfuzija, tremor, konvulzije
Tahikard i ja , hipotenzija, aritmije
Tetrodotoksin
Saks i toks in
OPŠTA
ANESTEZIJA Depresija CNS
G u b i t a k svesti
P r e s t a n a k centralne obrade senzornihinformacija
Faze opšte anestezije:
F a z a analgezije
F a z a delirijuma
H i r u r š k a faza
Gubitak kornealnog refleksa – III podfaza
D e p r e s i j a disanja i radasrca
Vrste:
Inha lac iona
In t ravenska
Opšta anestezija -
ciljevi Brz gubitak svesti
Sprečavanje refleksnih reakcija na bol
Minimalni i reverzibilni uticaj na vitalne funkcije
Relaksaciju skeletnih mišića
Brz oporavak od anestezije
Bezbednost u primeni
Balans i rana anestezija
OPŠTA INHALACIONA
ANESTEZIJA Henry’s law:
PARCIJALNI PRITISAK=
Anestetici
s l a b o rastvorljivi u krvi i masnom tkivu
d o b r o rastvorljivi u krvi i masnom tkivu
Primena anestetika – promena parc.pritiska
M A K – minimalna alveolarna koncentracija
KONC. RASTVORENOG GASA
KOEF. RASTVORLJIVOSTI
Opšta inhalaciona
anestezija Azot-suboksid
‘ ’ G a s smejavac’’
R e l a t i v n o bezbedan
N e ž e l j e n a dejstva: anemija, leukopenija
M A K > 1 0 0 %
U koncentracijama 25-40%
U kombinaciji sa drugim anesteticima
(halotan, fentanil, droperidol)
Neurolept-anestezija
Opšta inhalaciona
anestezija Halotan
I spa r l j i va tečnost
M A K = 0 . 5 %
N e ž e l j e n a dejstva:
depresija kardiovaskularnog centra, depresija disanja,
senzibilizacija miokarda na kateholamine, smanjenje
protoka krvi kroz miokard i bubrege, povećanje protoka
krvi kroz mozak, ponovljene anestezije - hepatitis
Etar
U improvizovanim uslovima
Opšta inhalaciona
anestezija Enfluran
N e ž e l j e n a dejstva:
depresija kardiovaskularnog centra, senzibilizacija
miokarda na kateholamine, smanjenje protoka krvi kroz
bubrege, toničko-kloničke konvulzije
Izofluran
N a j č e š ć e sekoristi
N e ž e l j e n o dejstvo: prolaznatahikardija
OPŠTA INTRAVENSKA
ANESTEZIJA Anestetici
l iposolubi ln i
Primena anestetika – intravenski
F e n o m e n redistribucije
S p o r metabolizam
Totalna intravenska anestezija
Opšta intravenska
anestezija Barbiturati sa ultrakratkim dejstvom
Tiopenton-natrijum, metoheksital-natrijum, tiamilal-
natrijum
U v o đ e n j e uanesteziju
N e ž e l j e n a dejstva:
depresija miokarda, širenje venskog sistema, depresiju
disanja, laringospazam, tromboza vene
P r i m e n a : polakointravenski
Kontraindikacije: akutna intermitetna porfirija
Opšta intravenska
anestezija Benzodiazepini
M i d a z o l a m
S v e s n a sedacija
Anterogradna amnezija
Propofol
Ant iemet ičko dejstvo
D e p r e s i j a srca idisanja
Konvu l z i j e
Etomidat
Bezbedn i j i , neželjeni mioklonički
napadi
Opšta intravenska
anestezija Ketamin
S r o d a n fenciklidinu
Anes tez i j a sličnakatatoniji
O č u v a n i faringealni i laringealnirefleksi
I z r a ž e n o analgetskosvojstvo
I n d i k o v a n kod dece i starijih – nema depresijeCNS
N e ž e l j e n a dejstva:
‘’disocijativna anestezija’’, uznemirenost, povraćanje,
porast intrakranijalnog i intraokularnog pritiska
MIORELAKSAN
SI✓ Izazivaju relaksiranje skeletne muskulature
• Periferni miorelaksansi (neuromišićni blokatori)
koriste se u cilju izazivanja relaksacije skeletne
muskulature tokom hirurških intervencija:
nedepolarizirajući i depolarizirajući
• Centralni miorelaksansi (spazmolitici)
koriste se u lečenju spasticiteta u okviru
neuroloških oboljenja
NEUROMIŠIĆNI
BLOKATORI- MEHANIZAM DELOVANJA -
1. Nedepolarizirajući (kompetitivni)
Izazivaju kompetitivnu blokadu nikotinskog holinergičkog receptora u nivou završne motorne ploče
2. Depolarizirajući
Prouzrokuju dugotrajnu depolarizaciju postsinaptičke membrane i time onemogućavaju neuromuskularno prenošenje
DEPOLARIZIRAJUĆI
MIORELAKSANSI- MEHANIZAM DELOVANJA -
Deluju u dve faze:
1. Depolarizacijski blok:
talas depolarizacije se širi i na okolne membrane,
tako da dolazi do dezorganizovanih kontrakcija,
zatim i do mlitave paralize
2. Desenzibilizacijski blok:
membrana se repolarizuje, ali je desenzibilisana za
Ach jer je sukcinil-holin još uvek prisutan, jonski
kanali se ponašaju kao da su zatvoreni
Nedepolarizujući : Tubocurarine
Atracurium
Gallamine
Mivacurium
Pancuronium
Vecuronium
Rocuronium
Depolarizujući: Succinylcholine (suxamethonium)
Centralni miorelaksansi: Diazepam
Baclofen
Dantrolene
Botulinum toxin
MIORELAKSAN
SI
Po strukturi slični acetil-holinu: sadrže kvaternernu
amonijumsku grupu → ne resorbuju se iz
digestivnog trakta pa se primenjuju isključivo
intravenski
Slabo rastvorljivi u mastima pa ne prolaze
membrane i hematoencefalnu barijeru →
distribucija isključivo u krvi
MIORELAKSANSI- FARMAKOKINETIKA -
MIORELAKSAN
SI- FARMAKOKINETIKA -
Prema dužini trajanja mioreksacije dele se na:
• Miorelaksanse kratkog dejstva (10-20 min):
mivakurijum, sukcinil-holin
• Miorelaksanse srednje dugog dejstva (20-35 min):
atrakurijum, rokuronijum, vekuronijum
• Miorelaksanse dugog dejstva (>35 min):
pankuronijum, cisatrakurijum, doksakurijum, metokurin, tubokurarin, pipekuronijum
MIORELAKSAN
SI- FARMAKOLOŠKA DEJSTVA -
Relaksacija skeletne muskulature (slabost ili mlitava
paraliza) – najvažnije dejstvo!
1. Očni mišići (ptoza i diplopija)
2. Mišići za gutanje i govor (dizartrija i disfagija)
3. Mišići ekstremiteta
4. Mišići vrata
5. Mišići trupa i kičmenog stuba
6. Interkostalni mišići i dijafragma → depresija disanja
MIORELAKSAN
SI- INDIKACIJE-
✓ Pojačanje relaksacije skeletnih mišića za
vreme opšte anestezije
✓ Sprečavanje trauma u elektrokonvulzivnoj
terapiji
✓ Olakšavanje endotrahealne intubacije
✓ Olakšavanje ortopedskih procedura
MIORELAKSANSI- FARMAKOLOŠKA DEJSTVA -
✓ Centralni nervni sistem - nema efekta!
ne dovode do poremećaja svesti ne
izazivaju analgeziju
ne remete funkciju čula (miris, ukus)
ne remete memoriju
Blokada muskarinskih receptora (pankuronijim, atrakurijum, rokuronijum)
Oslobadjanje histamina (atrakurijum, mivakurijum)
Sukcinil-holin: postoperativni bol, hiperkalijemija, bradikardija, malogna hipertermija
MIORELAKSANSI- NEŽELJENA DEJSTVA -
MIORELAKSANSI- KONTRAINDIKACIJE -
Myasthenia gravis!
Apsolutna kontraindikacija za primenu
nedepolarizujućih relaksantnih lekova
* relativna neosetljivost na
depolarizujuće relaksante
✓SPASTIČNOST – povećan tonički refleks istezanja
i spazam fleksorne muskulature, uz izraženu mišićnu
slabost: cerebralna paraliza, multipla skleroza, nakon
moždanog udara.
✓U osnovi je oštećenje centralnog motornog
neurona i pojačanje refleksa.
✓Leči se modifikovanjem delovanja GABA u CNS-u
ili direktnim delovanjem na mišićno vlakno.
CENTRALNI
MIORELAKSANSI
(SPAZMOLITICI)
CENTRALNI
MIORELAKSANSI
(SPAZMOLITICI)✓Diazepam – olakšava delovanje GABA, u terapiji mišićnog spazma (5-50mg)
✓ Baklofen - oralni GABA-mimetik (2X15mg, do max. 100mg dnevno)
✓Dantrolen – sprečava oslobađanje Ca++, koristi se i u terapiji maligne hipertermije
✓Botulinum toksin – kod spastičnosti samo jednog mišića ili izolovane mišićne grupe
Principi balansirane
anestezije1. Tiopenton-natrijum ili neki drugi i.v. anestetik –
bolesnik trenutno gubi svest
2. Inhalacioni anestetik – održava se dubina
anestezije
3. Neuromišićni blokatori – olakšava se rad i
smanjuje dubina anestezije
4. Opioidni analgetici – sprečava se refleksna
aktivacija ANS