Atlas Lek Bilja

8/9/2019 Atlas Lek Bilja

1/63

ATLAS

LJEKOVITOG BILJA I GLJIVA

BOSNE I HERCEGOVINE

KONTROLISANO I ODRIVO SAKUPLJANJE LJEKOVITOG BILJA

Naini sakupljanja ljekovitog bilja trebaju biti u skladusa dobrom poljoprivrednom i sakupljakom praksom da bi seosigurao opstanak samonikle populacije ljekovitog bilja i

njihovih stanita, te da bi se obezbijedio visokikvalitet biljnog materijala.

Osoblje:

- Neophodno je u cjelosti potovati regionalne inacionalne smjernice o higijeni osoblja i proizvoda,

te u tom kontekstu vriti stalnu obuku osoblja.

-

Osigurati zdrav i ist ambijent za osoblje ukljuenou postupak sa ljekovitim biljem.

- Osoblje koje pati o prenosnih zaraznih bolesti ili

sa otvorenim ranama, nemoe dolaziti u kontakt saljekovitim biljem.

- Osoblje treba obuiti osnovnim principimaidentifikacije, sakupljanja i drugim postupcima u

oblasti ljekovitog bilja.

Sakupljanje i berba:

- Sakupljanje i berba moraju se vriti u skladu s

postojeim regionalnim i nacionalnim zakonima ozatiti, odravanju i iskoritavanju biljnih vrsta.

- Naini i metode sakupljanja i berbe moraju osiguratiregeneraciju i odrivost biljnih vrsta koje seubiru.

- Ugroene i zatiene ljekovite biljne vrste ne smijuse sakupljati osim ako ovlatena institucija ne daodobrenje za to.

- Sakupljanje i berba ljekovitog bilja obavljaju se na

istim, nezagaenim stanitima ( na odgovarajuojudaljenosti od puteva, industrijskih kapaciteta,

deponija smea ili poljoprivrednih povrinatretiranih pesticidima).

- Sakupljanje i berba se obavlja u potpuno suhim

uslovima (izbjuegavati vlano zemljite, rosu, kiui visoku vazdunu vlanost).

- Nepoeljno je sakupljati vie ljekovitih vrsta uisto vrijeme.

- Ambalaa za biljnu masu mora biti ista i prozrana(papirne i platnene vree i korpe). Nijepreporuljivo sakupljanje svjeeg biljnog materijalau plastine vree.

-

Ubrani biljni materijal neophodno je to prijedopremiti do mjesta suenja kako bi se sprijeila


2/63

termalna degradacija, te ga zatititi od raznihtetnika.

- Kod sakupljanja razliitih dijelova ljekovitebiljke, neophodno je ostaviti odreeni dio zaregeneraciju: korijena i lukavica 80%, nadzemnog

dijela biljke i lia 70%, cvjetova 30%, sjemena iplodova 30%, odreenih vonih i drugih biljnih vrsta20%.

- Preporuljivo je sakupljati samo odrasle biljke, azabranjeno je koristiti metode koje ukljuujuudaranje tapom, pilanje grana itd.

Tretman nakon berbe:

- Sakupljeni biljni materijal nebi trebao biti izloensuncu, ve se suiti na ve postavljenim okvirima imreama uz obezbjeenu cirkulaciju vazduha (promaju)

i u hladu. Suenje na zemlji ili betonskoj ploitreba izbjekavati.

- Ukoliko se biljni materijal sui u suarama, reimtoplote (temperaturu) je neophodno podesiti

razliitim dijelovima biljke (korijen suiti natemperaturi 65oC, a nadzemne dijelove biljke na

temperaturi do 40oC).

Pakovanje, skladitenje i transport- Proizvode pakovati u iste i suhe vree ili sanduke.

-

Etiketirati (oznaiti) vreu u skladu saregulativima o etiketiranju.

- Pakovani biljni materijal skladititi na istom,suhom i prozranom mjestu van domaaja tetnika ilipesticida.

- Transport biljnog materijala obavljati u suhim

uslovima (preporuljiva su prozrana transportnasredstva).

- Ukoliko je potrebno vriti fumigaciju skladita iliprevoznog sredstva, koristiti supstance koje su

doputene dravnim i meunarodnim regulativima.

Dokumentacija:

- Svi procesi koji mogu utjecati na kvalitet proizvoda

moraju biti dokumentovani, prije svega: vrsta,

koliina i datum berbe, ekstremni uslovi, napaditetnika, sredstvo za fumigaciju.

- Svaku saru neophodno je identificirati serijskimbrojem (datum sakupljanja, ime biljke proizvoda,kvalitet organsko/konvencionalno).


3/63

LJEKOVITE BILJNE VRSTE

1.ABDOVINA

Sinonimi:burjan, apta, abda, divlja zova

Latinski:Sambucus ebulus L.

Njemaki:AttchEngleski:Dwarf elder

Opis biljke: Abdovina je trajna zeljasta biljka sa

snano razvijenim vodoravnim korijenom. Stabljikeizrastaju i do 1,5 m visoko. Listovi su veliki, neparno

perasto sastavljeni, dugo oko 5 cm sa nazubljenim rubom.

Cvjetovi su veliki, bijeli ili ruiasti, grupisani uvelike tanjurasto proirene cvatove. Plodii su sitne

sjajno crvene bobice.


4/63

Nalazita: Samonikla biljka raste za zaputenim ineobradivim povrinama, pored puteva, na rubovima uma.

Sastav i upotreba: Plodovi sadre gorke materije,eterino ulje, organske kiseline i tanin. Koristi se ulijeenju eerne bolesti, kod oboljenja disajnih puteva

i katara plua.Vrijeme berbe:Listove beremo tokom proljea i ljeta

(VI VII mjesec), a korijen vadimo u jesen (X XIImjesec). Odnos svjeih i suhih listova je 5:1, a korijena4:1.

2.ANELIKA

Sinonimi:anelski korijen, kravojacLatinski:Angelica archangelica L..

Njemaki:Echter Engelwurz

Engleski:Angelica

Opis biljke: Anelika je dvogodinja, rjeeviegodinja zeljasta biljka visoka do2 m. Stabljika jeuplja, pri dnu crvenkaste boje, pri vrhu razgranata.Listovi su joj trajno perasto izdjeljeni, krupni,

mjehurastom osnovom obuhvataju stabljiku. ukasto zelenicvjetovi su grupisani u titove na vrhu stabljike. Cvjetau sedmom i osmom mjesecu.

Nalazita:Rasprostranjena je na brdskim predjelima,umskim istinama, livadama, panjacima, izvoritima ipotocima.

Sastav i upotreba: Sadri eterino ulje i gokematerije, pa je dobro sredstvo protiv elanih tegoba.Pospjeuje izluivanje uii vode iz organizma. Anelikaje i blago sredstvo protiv greva glatkih miia.

Vrijeme berbe: Korijen vadimo u jesen (XI mjesec)

nakon sakupljanja plodova. Plodove sakupljamo krajemljeta (VIII X mjesec). Odnos suhog i svjeeg korijenaanelike je 4:1.

3.ARTIOKA

Sinonimi:artiokaLatinski:Cynara scolymus L.

Njemaki:ArtischockeEngleski:Garden artichoke


5/63

Opis biljke: Artioka je viegodinja biljka iji

korijen duboko prodire u zemljite. Biljka je razgranatasa velikim listovima sivo zelene boje koji su smjeteni uprizemnoj rozeti. Na vrhu stabljike su ruiasti cvjetoviskupljeni u glavice obavijene bodljikastim zatitnimljuskama. Cvjeta od juna do augusta.

Nalazite:Podnosi posnu, lahku i pjeskovitu zemljui treba puno sunca.

Sastav i upotreba: Sadri fenolska jedinjenja igorke materije uz obilje kalija i magnezija. Artiokapodstie izluivanje ui i otvaranje unih kanala,podstie mokrenje, lii upalu bubrene aice, poboljavakrvotok i pomae kod oboljenja jetre.

Vrijeme berbe: List artioke beremo u proljee ijesen (V X mjesec), a pupoljke tokom itavog ljeta.Korijen vadimo u jesen (X mjesec). Odnos svjee i suhemase cvjetova i pupoljaka je 7:1.

4.BOKVICA IROKOLISNA

Sinonimi:bokvica mukaLatinski:Plantago major L..

Njemaki:BreitweggerichEngleski:Greater plantain, Waybread

Opis biljke: Bokvica irokolisna je viegodinjazeljasta biljka. Listovi su iroki, jajoliki sa irokimdrkama. Cvjetne drke zavravaju dugom klasastom cvasti.Cvjetovi su sivkasto ruiaste boje.

Nalazita:Raste najvie po gaenim travnjacima, uzrubove poljskih i umskih puteva, ispod streha i slino.

Sastav i upotreba: Sadri sluzi, gorke materije,kremiku kiselinu i glikozid akubin. Jedna odnajznaajnijih ljekovitih karakteristika bokvice je njenoprotubakterijsko djelovanje. Bokvicom lijeimo i mnogebolesti disajnih organa: promuklost, jaki kaalj,

bronhitis, plunu astmu i tuberkulozu plua.


6/63

Vrijeme berbe:Listove beremo u proljee i ljeto (VIX mjesec). Odnos svjeih i suhih listova je 6:1.

5.BOKVICA USKOLISNA

Sinonimi:bokvica enskaLatinski:Plantago lanceolta L..

Njemaki:SpitzwegerichEngleski:Plantain

Opis biljke: Bokvica uskolisna je viegodinjazeljasta biljka iji listovi formiraju prizemnu rozetu.

Listovi su uski, dugi i iljasti, na kratkim drkama.Cvjetne drke su due od listova, zavracaju kratkomklasastom cvasti. Cvjetovi su bjeliasti. Sjeme je sitno,smee boje.

Nalazita: Bokvica je jedna od naeih ljekovitihbiljaka kod nas. Raste po travnjacima i livadama uz

puteve i ceste.

Sastav i upotreba:Bokvica sadri glikozide, tanine,gorge materije, vitamin C, pektin, holin i dr. Narod je

esto uzima u obliku aja protiv kalja, kod plunih ibronhijalnih bolesti sa povienom temperaturom. Koristi

se takoer kod eluanih bolesti i krvarenja razliitogporijekla.

Vrijeme berbe:Listove beremo u proljee i ljeto (VIX mjesec). Odnos svjeih i suhih listova je 6:1.

6.BOROVNICA

Sinonimi:borovaa, crna borovnicaLatinski:Vaccinium myrtillus L..

Njemaki:HeidelbeereEngleski:Wild Bilberry

aj od lista borovnice mogu koristiti samo osobezdravih bubrega

Opis biljke:Borovnica je niski, razgranati, trajni

grm visine i do 50 cm. Korijen joj je puzav, a stabljike

uglaste, ilave i zelene. Mali listovi su jajastog

oblika, imaju kratku peteljku i po rubu su nazubljeni.


7/63

Cvjetovi su ruiasto bijele boje, zvonasti ipojedinani. Plod je tamno plava bobica veliine graka.

Nalazita: Borovnica raste u planinskimbjelogorinim i crnogorinim umama.

Sastav i upotreba:Sadri tanin i arbutin, organske

kiseline i druge materije. Upotrebljava se protivproljeva, katara u crijevima, zapaljenja sluzokoe usta,protiv svih akutnih i hroninih oboljenja eluca icrijeva i mokranih puteva. Listovi se koriste ulijeenju kalja i eerne bolesti.

Vrijeme berbe:Listove beremo u ljeto i jesen (VIII

X mjesec), a plod krajem ljeta (VIII IX mjesec).Odnos svjeih i suhih listova je 6:1, a ploda 4:1.

7.BRANKA

Sinonimi:trava od mujasila, arnika

Latinski:Arnica montana L..

Njemaki:ArnikaEngleski:Arnica

Opis biljke:Branka je viegodinja biljka, visine

20 30 cm. Listovi su joj manji i rjei sa slabonazubljenim rubom. Cvjetovi, odnosno cvjetne glavice, su

narandasto-ute boje sa blago ispupenom sredinom.Latice imaju na vrhu po tri sitna zupca.

Nalazita: Raste na negnojenim, svijetlim, umskimlivadama i panjacima. Voli silikatna, pjeskovita,humusna i vlana tla.

Sastav i upotreba: Sadri arnicin, holin, eterinoulje, smolu i jedan nestalan alkaloid, boje gorke i ljute

materije. Djeluje na smirivanje bolova i pospjeujezacjeljivanje rana. Djelotvorna je kod bolova zglobova,

uganua, upala vena i edema.Vrijeme berbe: Potpuno rascvijetale glavice branke

beremo tokom ljeta (VI VII mjesec). Korijen se rijetkosakuplja, s obzirom da je branka zatiena biljka. Odnossvjeih i suhih cvjetova je 5:1 .

8.BREZA

Sinonimi:alosna brezaLatinski:Betula pendula Roth L..

Njemaki:Birke, Hngebirke

Engleski:Birch


8/63

Opis biljke: Breza moe biti visoka i do 20 m sa

stablom prenika 70 cm. Listovi bjele breze su goli.Nalije listova svjetlije je od lica.

Nalazita: Breza je rasprostranjena u bjelogorinimumama.

Sastav i upotreba:Sadri flavonoide, eterino ulje,gorke materije, tanine, saponine. Pupoljci obine brezesadre vee koliine alkohola, dok kora ima heterozide,ulje i druga jedinjenja. List i pupoljci olakavajumokrenje. Koristi se takoer brezov ugljen i smolabrezove kore.

Vrijeme berbe:Lisne pupoljke beremo tokom zime (XIIII mjesec). Listove beremo u proljee i poetkom ljeta(IV VI mjesec). Otpali listovi nemaju vrijednosti kaoni listovi koji se sakupljaju mimo navedenog vremena.

Odnos svjeih i suhih listova je 4:1, a pupoljaka 3:1 .

9.BROIKA

Sinonimi:pitomi bro, broevinaLatinski:Galium verum L..

Njemaki:Echtes LabkrautEngleski:Yellow gallium

Opis biljke: Broika je viegodinja biljka sa

razgranatom stabljikom. Listovi su prljenastorasporeeni, usko linearni, iroki samo 1 do 2 milimetra,gotovo igliasti. Cvjeta od juna do septembra.

Nalazita:Raste po suhim stanitima, livadama i uzputeve.

Sastav i upotreba: Sadri glikozid (neimenovan) isaponine, organske kiseline, mineralne materije, tannin,

eterina ulja, vosak i vitamin C. Koristi se protiv svihbubrenih bolesti. Proiava i lijei jetru, slezenu iguterau, a primjenjuje se i kod bolesti limfnihlijezda i titnjae. Lijei guavost i razna konaoboljenja.


9/63

Vrijeme berbe: Gornje dijelove biljke beremo u

vrijeme cvatnje (VI IX mjesec). Reemo je oko 15 cmiznad zemlje, veemo u snopie i objesimo na zranommjestu da se osui. Odnos svjee i suhe mase je 4,5:1 .

10.

BRLJAN

Sinonimi:brtan, brtikaLatinski:Hedera helix L.

Njemaki:Efeu, Gemeiner EfeuEngleski:Ivy, Common ivy

Opis biljke: Brljan je viegodinja zimzelenabiljka. Listovi su koasti, uglavnom kopljastog dookruglastog oblika. Uvjek su zeleni. Cvjetovi su uto-zelene boje i grupisani u titaste cvasti. Cijela biljkaima gorak okus.

Nalazita:Brljan je jako rasprostranjena samoniklabiljka koju nalazimo na svim vrstama zemljita. Starodrvee je ponekad sasvim obraslo brljanom.

Sastav i upotreba: Listovi sadre saponine,glikozide, organske kiseline i najrazliitije mineralnematerije. Za hederasaponin se smatra da ima antibiotsko

djelovanje i da onemoguava rast nekih glivica. Listovi ivrni dijelovi stabljike koriste se u lijeenju konihbolesti, unih i bubrenih kamenaca i imaju pozitivnodjelovanje na srce.

Vrijeme berbe:Listove beremo u ljeto i jesen (VI X mjesec), a plod u drugoj polovini godine (VIII XIImjesec). Odnos svjeih i suhih listova je 5:1, a ploda3:1 .

11. BRUSNICA

Sinonimi:crvena borovnica

Latinski:Vaccinium vitis idaea L..

Njemaki:PreiselbeereEngleski:Cowberry


10/63

Opis biljke: Brusnica je grmi visine 10 20 cm.Ima puzavi korijen, zimzelene obrnuto jajaste listove,

takaste i blijedo zelene boje. Grozdasti cvat jesmjeten na vrhu izdanka, a cvjetovi su crvenkasto bijelii zvonastog oblika. Bobe su svijetlo crvene i veliine

borovnice.Nalazite: Nalazimo je uglavnom u ikarama suhih

uma, najee u borovim i smrekovim umama, kao i nahumusnim zemljitima u planinama i dubokim tresetitima.

Sastav i upotreba: Listovi sadre arbutin, erikolini tannin, a bobe jabunu citronsku, oksalnu i jantarnukiselinu, kao i vitamine A, B I C. Lijei hronini katarmjehura, greve u mjehuru i bolno mokrenje.

Vrijeme berbe:Listove beremo u ljeto i jesen (VIII

X mjesec), a plod krajem ljeta (VIII IX mjesec).Odnos svjeeg i suhog lista je 6:1, a ploda 4:1 .

12. CRVOTOINA

Sinonimi:zmijina mahovina, preicaLatinski:Lycopodium clavatum L.

Njemaki:KeulenbrlappEngleski:Lycopodium Clubmoss

Opis biljke: Crvotoina je niska zeljasta biljka.Kada su joj spore zrele, osipaju se poput branai slueu ljekovite svrhe.

Nalazita: Raste u crnogorinim umama, a i nadrugim neplodnim zemljitima koja su izrazito kiselereakcije.

Sastav i upotreba:Ljekovite i djelotvorne materije

koje ulaze u sastav obine crvotoine su alkaloidlikopodin, kiselo masno ulje, glicerin, organske

kiseline, citronska i jabuna kiselina, proteini, eer,smola i spojevi aluminija. aj od ove biljke nalaziprimjenu kod oboljenja mokranih i spolnih organa, te kodlijeenja kamenca u bubrezima.

Vrijeme berbe: Spore beremo tokom proljea ipoetkom ljeta (V VII mjesec). Biljku sabiramo tokomjeseni (VIII XI mjesec). Odnos svjee i suhe mase kodspore je 8:1, a kod trave 5:1 .

13.

IAK


11/63

Sinonimi:reputina, repuhLatinski:Arctium lappa L..

Njemaki:Grosse KletteEngleski:Burdock

Opis biljke: iak je dvogodinja biljka kojaobrazuje prizemnu lisnu rozetu. Korijen je sme,razgranat sa karakteristinim mirisom. Cvjetovi suzdrueni u glavice koje su obavijene zatitnim ljuskamaobraslim kukicama.

Nalazita:Raste na zaputenim povrinama uz naseljai pored puteva, te u sastavu umskih populacija.

Sastav i upotreba: Sadri eterina ulja, tanine,gorke materije, saponizid, holin, heterozid, smole,

magnezijum, glikogen, kre i inulin. Ima raznovrsnuprimjenu. Upotrebljava se za ienje krvi i kod bolestijetre. Korijen koristi protiv prhuti. Masno ulje iz

korijena upotrebljava se kao sredstvo koje pospjeujerast kose i u kozmetici.

Vrijeme berbe: Korijen ika se sakuplja u jesen iproljee (X XII mjesec i II IV mjesec). Odnos svjeei suhe mase je 4:1.

14.

KALJ

Sinonimi:bodljaa, sveti iakLatinski:Cnicus benedictus L.

Njemaki:BenediktenkrautEngleski:Blessed thistle

Opis biljke: kalj je biljka izbrazdanih, izrazitodlakavih listova. Cvjetovi su uti, sakupljeni u glavice,koje se zatiene bodljastim ovojnimlistovima.

Nalazita: Raste na vlanim podrujima, ruderalnimstanitima, livadama i panjacima. esto se uzgaja napodrujima Hercegovine i Dalmacije, uglavnom na lakimplodnim zemljitima.

Sastav i upotreba: Ljekoviti su svi nadzemni

dijelovi kalja: Lijei i pomae kod razliitihoboljenja, prije svega: nateklih nogu, bronhitisa i

bronhijalne astme, migrena, bolova u elcu itd. Posebno


12/63

je djelotvorna u pospjeivanju luenja unih probavnihsokova.

Vrijeme berbe: Nadzemni dijelovi biljke sakupljaju

se tokom ljeta (VI VIII mjesec). Odnos svjee i suhemase je 5:1 .

15. UBRI

Sinonimi:vrtni vrijesak, ubricaLatinski:Satureja hortensis L..

Njemaki:BohnenkrautEngleski:Savory

Opis biljke:ubri je jednogodinja biljka sa jakorazvijenim korijenom. Stabljika je grmoliko razgranata.

Listovi su nasuprotni, uski. Cvjetovi su blijedo

ljubiasti, zvonasti. Cijela je biljka pokrivenadlaicama koje proizvode mirisna eterina ulja.

Nalazita: Raste na kamenitim stanitima u blizinipolja. Biljci je neophodna toplota. Osjetljiva je namraz.

Sastav i upotreba: Sadri eterina ulja, cimol,fenol, eere i druge korisne materijale. Koristi se zalijeenje proljeva, eluca i crijeva. Odlino je sredstvokod podraaja na povraanje, spreava nadimanje, pojaavaapetit, pojaava znojenje.

Vrijeme berbe: Bere se tokom ljeta (VI VIIImjesec). Odnos svjee u suhe mase je 4,5:1 .

16.

UVARKUA

Sinonimi:pazikua, uvarkaLatinski:Sempervivum tectorum L

Njemaki:HauswurzEngleski:Common houseleek

Opis biljke: uvarkua je viegodinja biljka sazbijenom gustom prizemnom rozetom. Cvjeta u julu i


13/63

augustu. Ruiasti cvjetovi razvijaju se na uspravnojstabljici.

Nalazita:Biljka je veoma skromnih, gotovo nikakvihzahtjeva, pa je nalazimo u vrtovima na slamnatim

krovovima seljakih kua, a ponekad i na krovovima

objekata pokrivenih crijepom.Sastav i upotreba:U biljci se nalazi tannin, biljna

sluz, mason ulje, smola, kalcijav malat, vosak, mravlja i

jabuna kiselina. Lijei i pomae kod niza bolesti upale uha i hemoroida, rana i ozljeda koje tekozarastaju, prejake menstuacije, bolova i greva u nogama,kao i kod crijevnih glista.

Vrijeme berbe: Prema potrebi se svjei listovisabiru od poetka marta do kraja oktobra. Odnos svjee isuhe mase listova je 5:1 .

17. DIMNJAA

Sinonimi:rosnica

Latinski:Fumaria offcinalis L. L.

Njemaki:Gemeiner ErdrauchEngleski:Fumitory

Opis biljke: Dimnjaa je jednogodinja biljka sastabljikom koja je esto polegla po tlu. Stabljika jetanka i uplja i jako razgranata. Listovi su sivo zelenipri dnu stabljike na peteljkama, a gornji listovi su

sjedei. Svi listovi su 2 3 puta perasto izrezani, aliske su uske i siune. Cvjetovi su ruiasti ili crveneboje. Svaki cvijet na svom vrhu ima tamniju pjegu.

Nalazite: Rasprostranjena je uz rubove ledina, ponjivama, kamenjarima i ruevinama.

Sastav i upotreba: Sadri brojne alkaloide, gorkematerije, smole i flavonoide. Djelotvorna je protiv

unih tegoba, povraanja i glavobolja koje su u vezi sabolestima unog mjehura. Koristi se u ajnimmjeavinama.

Vrijeme berbe: Sakuplja se itava biljka tokomproljea i ljeta (IV IX mjesec). Odnos svjee i suhemase je 5:1 .

18. DIVIZMA

Sinonimi:kraljeva trava, lopuh


14/63

Latinski:Verbascum thapsus L..

Njemaki:Kleinbltige KnigskerzeEngleski:Mullein

Opis biljke: Divizma je dvogodinja zeljastabiljka. Donji listovi su krupni sa debelim drkama, agornji su manji. Listovi su debeli, gusto obrasli

dlaicama. Cvjetovi su skupljeni u dugi klas ute boje sabijelo ili crvenkasto vunastim pranicima.

Nalazita: Raste na suhim, sunanim, kamenitimmjestima, pored puteva i ruderalnih stanita.

Sastav i upotreba: Sadri sluz, eer i eterino

ulje, gorke materije, saponine i mineralne materije.Lijekoviti su cvjetovi, listovi i korjen. Lijei ipomae kod mnogih bolesti kao to su: irevi i osipi nakoi, reuma, astma, bolovi u pluima i grudima, bolestislezene i jetre, utica, slabo mokrenje.

Vrijeme berbe: Cvjetove beremo tokom ljeta (VI VIII mjesec). Odnos svjee i suhe mase je 7:1 .

19.

DIVLJI KESTEN

Sinonimi:konjski kesten

Latinski:Aesculushippocast anum L..

Njemaki:RosskastanieEngleski:Horse Chestnut

Opis biljke:Divlji kesten je visoko drvo sa velikomkronjom. Cvjetovi su bijeli i skupljeni u uspravnegrozdove. Plod je tamnosmee boje sa bijelom mrljom, aobavijen je zelenim bodljikavim omotaem.

Nalazita: Uspjeva u svakoj zemlji, uzgaja se poparkovima i drvoredima.

Sastav i upotreba: Sadri saponine, tanine,glikozide, fitasterinine, purinske derivate i razne

vitamine. Lijeioboljenja svih krvnih sudova, a posebnovena. Lijei hemoroide, krvarenja u utobi, reumu,otvorene rane usljed pucanja krvnih sudova, poveanje

prostate.


15/63

Vrijeme berbe: Cvjetovi se sakupljaju u maju, kora

sa mladih (najvie do 5 godina starih) grana u martu iaprilu, a zreli plodovi u septembru i oktobru. Odnos

svjee i suhe mase cvjetova je 8:1, kore 3:1 i plodova 2:.

20. DIVLJI LUK

Sinonimi:meei luk, srijemoLatinski:Allium ursinum L..

Njemaki:BrlauchEngleski:Ramson, Wild garlic

Opis biljke: Divlji luk je viegodinja biljka saovalnim, tamnozelenim liem. Cvjetovi su bijeli,grupisani u rastresite titie na vrhu cvjetnihstabljika. Divlji luk jako mirie na enjak, a okus muje slian enjaku samo je jai i vie grize.

Nalazita:Nalazi se na humusnom, bogato, dubokom ivlanom zemljitu, u sjenovitim bjelogorinim umama.

Sastav i upotreba:Divlji luk sadri mnogo eterinihulja, mineralne soli, sluz, bjelanevine, celulozu ieer. Koristi se kao ljekovito sredstvo protiv povienogkrvnog pritiska, protiv bolesti jetre, za ienje elucai crijeva. Primjena divljeg luka jednaka je kao i kod

enjaka (bijelog luka).Vrijeme berbe: Listove divljeg luka beremo tokom

proljea i poetkom ljeta (IV VI mjesec). Odnos svjeeI suhe mase lista je 7-8:1 .

21. DOBRIICA

Sinonimi:samobojka, dobriavkaLatinski:Glechoma hederacea L.

Njemaki:GundermannEngleski:Ground ivy

Opis biljke:Dobriica je zeljasta biljka sa puzavomstabljikom i uspravnim cvjetnim ograncima. Listovi su


16/63

bubreasto srcasti, smeuranog ruba. Cvjeta od aprila dojuna. Cvjetovi su sa dvousnatim svjetlo ljubiastimvjeniem.

Nalazita:Dobriica je vrlo rasprostranjena biljka,voli vlana i sjenovita mjesta, nalazimo je po livadama I

travnjacima, po vonjacima.Sastav i upotreba: Sadri eterina ulja, gorke

materije, saponine, smolu i vosak. Ljekoviti su svi

nadzemni dijelovi biljke. Lijei razliite bolesti, prijesvega bolesti plua i disajnih organa, astmu i kaalj,razna krvarenja, katar eluca, bolesti uiju i dr.

Vrijeme berbe:Biljka se bere u vrijeme cvatnje (IV

VI mjesec). Odnos svjee i suhe mase je 6:1 .

22. DUPAC

Sinonimi:vrednik, podubicaLatinski:Teucrium chamaedrys L.

Njemaki:Edler GamanderEngleski:Common germander

Opis biljke:Dupac je zeljasta viegodinja biljkasa stabljikama visokim do 30 cm. Listovi na stabljici su

nasuprotni, duguljasti, nazubljenog ruba. Cvjetovi suruiasti, sakupljeni u vrne grozdaste cvasti.

Nalazite: Raste po suhim travnjacima, kamenjarskimpanjacima, suhim brdskim livadama, uz ivice I mee.

Sastav i upotreba:Sadri eterina ulja. Ova biljkalijei cijeli niz bolesti kao to su: reume, astma,eerna bolest, izbacuje mokrau iz tjela i sluz iz elcai plua, pojaava luenje ui, lijei slezenu, ubijabakterije u eludcu i crijevima. Lijei disajne organe ilimfne lijezde.

Vrijeme berbe: Nadzemni dio biljke sakuplja se u

proljee I poetkom ljeta (IV VII mjesec). Odnos svjeeI suhe mase je 5:1 .

23. GAVEZ

Sinonimi:veliki gavez, crni gavez

Latinski:Symphytum officinale L.

Njemaki:Gemeiner BeinwellEngleski:Black wort, comfrey


17/63

Opis biljke:Gavez je zeljasta viegodinja biljka.Korijen je debeo, spolja crne boje, a u unutranjostibijel. Cijela je biljka otro dlakava. Stabljika jenajee snano razgranata,listovi su veliki, jeziasti,obuhvataju stabljiku i niz nju se sputaju. Cvjeta odmaja do augusta. Cvjetovi su svijetlo ljubiasti do plavoljubiasti.

Nalazita:Raste na vlanim travnjacima, po jarcimai uz potoke i obale rijeka.

Sastav i upotreba: Ljekoviti dijelovi gaveza su

korijen i svjei listovi. Listovi se koriste svjei i

sueni. Gavez se koristi za lijeenje rana i kotanihlomova, reume i reumatinih zadebljanja miia, gihta,uganua i iseenja zglobova itd.

Vrijeme berbe:Korijen gaveza vadi se u proljee ijesen (III IV mjesec i IX X mjesec), a list u tokuljeta (VI VIII mjesec). Odnos svjeeg i suhog lista je5:1 .

24. GLADIIKA

Sinonimi:zeiji trn

Latinski:Ononis spinosa L..Njemaki:Doringe HauhechlEngleski:Resharrow

Gladiiku nesmiju koristiti osobe slabog srcaOpis biljke: Gladiika je polugrm iz ijih donjihodebljalih dijelova stabljike u proljee izrastu zelene

razgranate stabljike obrasle trnovima i listovima.Listovi su trododijelni. Cvjeta od maja do augusta.

Cvjetovi su ruiasti leptirastog oblika zdrueni igrozdove.

Nalazita: Rasprostranjena je na suhim i sunanimmjestima, proplancima, livadama i panjacima.

Sastav i upotreba: Ljekovita je cijela biljka, iako

se najvie koristi korijen. Lijei mnoge bolesti, aposebno isti krv i izbacuje vodu iz tijela, izbacujepijesak i kamenac iz bubrega i mikranog mjehura.

Vrijeme berbe: Korijen se vadi u jesen (IX

XII mjesec).Odnos svjeeg i suhog korijena je 3:1 .


18/63

25.

GLOG

Sinonimi:bijeli glog

Latinski:Crataegus monogyna L..

Njemaki:WeissdomEngleski:Hawthom

Opis biljke: Glog je jako razgranati grm ili niedrvo. Listovi su plie urezani. Cvjeta u junu i julu.Cvjetovi su bijeli, sakupljeni u uspravne gronje. Plod je

poput sitne jabuice, soan i arko crven.Nalazita:Glog raste po rjeim ikarama i ivicama,

na sunanim padinama.Sastav i upotreba: Ljekoviti su prvenstveno

flavonidi, lolin, etilamin, karbonske kiseline i druge

materije koje se nalaze u glogu. Glog lijei i pomae kodbrojnih bolesti- proljeva kod djece, slabosti crijeva, a

posebno je djelotvoran kod sranih oboljenja, prije svega

proirenog srca, upale sranog miia, greke na sranimzaliscima i loe cirkulacije krvi. Upotrebom gloganormalizira se krvni pritisak.

Vrijeme berbe:Cvjetove i listove beremo u proljeei rano ljeto (IV VII mjesec), a plod u toku jeseni (X XI mjesec). Odnos svjee i suhe mase je 6:1, a ploda 3:1.

26. HREN

Sinonimi:linjak, andravka, renLatinski:Armoracia rusticana L.

Njemaki:MeerretichEngleski:Horseradish

Opis biljke: Hren je zeljasta biljka sa debelim

vretenastim korijenom i rozetom velikih prizemnih

listova, izmeu kojih svake godine izraste i do 1 m


19/63


20/63

Opis biljke:Imela raste kao kuglasti grm privrenu kronji listopadnog drvea. Nema korijena. Stabljika jerazgranata, ukasto zelene boje, drvenasta. Listoviimele su debeli i koasti, naspramni, duguljasti ilijajasti, prema peteljci sueni..

Nalazita: Nalazi se na granama umskog drvea ivoki.

Sastav i upotreba: Imela sadri alkaloide, sluzi,smole, tanine, histamine, oleinske kiseline, holing i

bjelanevine. Upotrebljava se za sniavanje krvnogpritiska, protiv zakrenja krvnih sudova, za poboljanje

cirkulacije krvi, za jaanje sranog miia, te protivvrtoglavice. Ublaava menstruacijske bolove, te otklanjaneplodnost kod ena. U pripremanju aja od imele prednostima tzv. Hladni nain pripreme.

Vrijeme berbe: Najpogodnije vrijeme sabiranja je

zima (II IV mjesec). Odnos svjee I suhe mase je 4:1 .

29. ISLANDSKI LIAJ

Sinonimi:planinska mahovinaLatinski:Cetraria islandica L.

Njemaki:Islndisches MoosEngleski:Iceland moos

Opis biljke:Islandski liaj visok je i do 10 cm, sa

uspravnim i perasto razgranatim habitusom. Liaj nemarazvijene biljne organe. Njegov habitus je svuda iste

grae. Rub liaja je resiav i maslinasto zelen.Nalazita: Raste u planinskim predjelima, u

crnogorinim umama, na visokim panjacima i goletima.Raste po tlu ili stablima koja esto posve obrastu.

Sastav u upotreba : Islandski liaj sadri biljnesluzi, mnogo gorkih kiselina koje imaju blago antibiotsko

i antituberkulozno djelovanje, vitamin B12, eer i mnogojoda. Upotrebljava se za lijeenje kalja i promuklosti,za lijeenje ira, oboljenja eluca i crijeva, te protiv

proliva. Odlino je sredstvo za zatitu sluznica.


21/63

Vrijeme berbe:Sakupljamo ga tokom cijelog ljeta (VI

VIII mjesec ) po vlanom vremenu, jer se tada lakeodvaja od podloge. Odnos svjee i suhe mase je 4,5:1.

30. IVA

Sinonimi:ivica, trava iva, brdski dupacLatinski:Teucrium montanum L..

Njemaki:Berg-GamanderEngleski:Mountain Germandr

Opis biljke:Iva je zeljasta biljka sa nasuprotnim,

duguljastim i nazubljenim listovima. Cvjetovi su

ruiasti, sakupljeni u grozdaste cvasti.Nalazita: Raste po suhim travnjacima, kamenjarima,

suhim brdskim livadama, uz ivice, uz poljske puteve imee.

Sastav i upotreba: Pored ulja sadri glikozide,flavonide, saponide i druge korisne materije. Ljekoviti

su svi nadzemni dijelovi biljke. Ima vie srodnih vrsta,koje su sve vie ili manje ljekovite. U narodu postojiizreka: Trava iva od mrtva ini iva. Djelotvorna jeprotiv reume, gihta, astme, nesanice, eerne bplesti.Izbacuje mokrau iz tijela i nagomilanu sluz iz eluca iplua. Pojaava luenje ui, lijei slezenu i uklanjagreve u elucu.

Vrijeme berbe: Sabira se tokom ljeta (VI-VIII

mjesec). Odnos svjee isuhe mase je 5:1.

31. JAGODA UMSKA

Sinonimi:jagoda

Latinski:Fragaria vesca L.Njemaki:Wald-ErdbeereEngleski:Wild-Strawberry

Opis biljke: Jagoda umska posjeduje trodijelnelistove sa svilenkasto dlakavim nalijem i zupastogruba. Cvjetne drke su duge oko 20 cm, na vrhu nose

cimoznu cvat sastavljenu od sitnih bijelih cvjetia.Cvjeta tokom aprila i maja.


22/63

Nalazita: Samonikla biljka, raste u umama, nakrevinama, na proplancima i planinskim livadama.

Sastav i upotreba: U listu, a naroito u korijenuumske jagode ima dosta tanina, sluzi, organskihkiselina, spojeva eljeza, eterinog ulja i vitamina C.

aj od suhih listova veoma je cijenjen za ienje krvikod eluanog i crijevnog katara, proljeva i hemoroida.

Vrijeme berbe: Listove i plodove sakupljamo u

proljee i poetkom ljeta (IV-VI mjesec). Odnos svjee isuhe mase listova je 6:1.

32. JAGOREVINA

Sinonimi:jaglac, jaglika, jagorevinaLatinski:Primula veris L.

Njemaki:Schlsselblume

Engleski:Cowslip

Opis biljke:Jagorevina je slina jaglacu. Cvjetovisu joj na kraim drkama, pojedinani, sumporno ut bojei slabijeg mirisa, a korijen je mrko ute boje.

Nalazita: Raste na suhim, sunanim, brdskim iplaninskim livadama, rijetkim umama, obroncima,

kamenjaru i grmlju.Sastav i upotreba: Glavni sastojci korijena

jagorevine su saponizidi. U cvijetovima sa nalazieterino ulje, gorke ekstraktivne materije, jedanglikozid, ciklamin i uta boja. Lijei sve katare, pomaeizbacivanje prekomjerne sluzi, lijei kaalj i bolestidisajnih puteva. isti krv i jaa srce.

Vrijeme berbe: Cvjetove jagorevine beremo uproljee i poetkom ljeta (IV-VI mjesec), a korijen utoku zime (II-III mjesec). Odnos svjee i suhe masecvijeta je 8:1, a korijena 4:1.

33. JELENAK

Sinonimi:meiji jezik, jelenji jezikLatinski:Phyllitis scolopendrium L.

Njemaki:Hirshzunge

Engleski:Deers tongue


23/63

Opis biljke:Jelenak je viegodinja biljka iz ijegprizemnog drvenastog dijela rastu dugi zeleni listovi

ije je nalije naspramno i izbrazdano, a lice glatko.Nalazita: Raste na irem arealu kontinentalnog

podruja, posebno uz rubove uma, na livadama ipanjacima, samoniklo po kamenjarima i panjacima, poredputeva. Uglavnom su mu nalazita u mediteranskom toplijem podruju.

Sastav i upotreba:Ljekoviti su listovi koji se beru

u vrijeme sazrijevanja spora na naliju lista. Lijeibolesti jetre i ui. Upotrebljava se kao lijek protiv

kalja i plunih bolesti. Jelenak sadri eterina ulja,flavonide i mnoge kiseline, pa mu se za ove osobine veei njegovo antituberkulozno djelovanje.

Vrijeme berbe: Bere se u ljeto (VI-VII mjesec).

Odnos svjee i suhe mase je 5,5:1.

34. KADULJA

Sinonimi:alfija, pelimLatinski:Salvia officinalis L.

Njemaki:Echte Salbei

Engleski:Sage

Opis biljke: Kadulja je polugrm iz ijih donjihodrvenjenih dijelova u proljee izbijaju zeljastestabljike sa nasuprotnim listovima i cvijetovima. Listovi

su duguljasti i zelenkasto sivi. Cvjetovi su svijetlo

ljubiaste boje, sakupljeni u klasove. Cvjeta u maju i

junu.Nalazita: Raste samoniklo po kamenjarima i

panjacima, pored puteva. Uglavnom su joj nalazita umediteranskom toplijem podruju.

Sastav i upotreba: Kadulja pomae kod lijeenjamnogih bolesti. Lijei bolove u vratu, upalu krajnika iusne upljine. Koristi se za proiavanje disajnihorgana, za poboljanje apetita i sprjeavanje modanogudara.

Vrijeme berbe: Beremo je u vrijeme cvjetanja (V-VI

mjesec). Beru se vrci ili pojedinani listovi. Odnos

svjeeg i suhog lista je 4:1, a vraka 3:1.


24/63

35.

KALOPER

Sinonimi:kaloperka

Latinski:Tanacetum balsamita L.

Njemaki:BalsamkrautEngleski:Costmary

Opis biljke:Kaloper je dugogodinja zeljasta biljkasa poleglim podzemnim stabljikama iz kojih izbijaju

uspravne stabljiice sa duguljastim listovima,prekrivenim dlakama koje nose brojne glavice sa utim, aesto i vanjskim bijelim cvjetovima. Cvjeta od jula doseptemba.

Nalazita: Vrtna biljka porijeklom sa istoka. Uprirodnim stanitima nalazi se u manjim koliinama.

Sastav i upotreba:Sadri veliku koliinu mirisnih iljekovitih eterinih ulja. Koristi se za poboljanje

probave, djeluje protiv nadimanja i pospjeujemenstruaciju. Listovi se koriste za lijeenje eernebolesti, a cvjetovi za izradu ajnih mjeavina zalijeenje bubrenih bolesti i prostate.

Vrijeme berbe: Nadzemni dio kalopera bere se tokom

ljeta (VII-IX mjesec), a korijen tokom zime (II-III

mjesec). Odnos svjee i suhe mase biljke je 5:1, akorijena 2:1.

36. KAMILICA

Sinonimi:titrica, kamomila, rmanLatinski:Matricaria chamomilla L.

Njemaki:Echte KamilleEngleski:German chamomile

Opis biljke: Kamilica je jednogodinja zeljastabiljka. Listovi su na stabljici naizmjenini, dva-tri

puta perasto narezani. Na vrhu se nalazi cvast sa brojnimsiunjim, utim, cjevastim cvjetovima, a na rubu bujeli


25/63

jeziasti cvjetovi. Ako prereemo glavicu uzduno, vidjetemo u njenoj unutranjosti upljinu to je znak pokojem razlikujemo kamilicu od drugih srodnika.

Nalazita:Raste po naseljima kao korov, po itima ipored puteva.

Sastav i upotreba: Sadri eterino ulje, solifosforne kiseline i veliki broj organskih kiselina.

Kamilica je najbolje umirujue sredstvo, a primjenjuje seposebno kod djece za ublaavanje bolova, greva, protivpreosjetljivosti, razdraljivosti itd.

Vrijeme berbe: Cvjetove kamilice beremo tokom

proljea i ljeta (IV-VIII mjesec). Odnos svjee i suhemase je 5,5:1.

37.

KANTARION

Sinonimi:gospina trava, kantarija

Latinski:Hypericum perforatum L.

Njemaki:JohanniskrautEngleski:St, Johns wort

Opis biljke: Kantarion je viegodinja zeljastabiljka visoka do 1 m. Stabljika nosi male listove, a na

vrhu ute cvjetove. Cvjeta od maja do augusta.Nalazita:Kantarion raste po livadama, kraj puteva,

na kamenjarima, na siromanim neobraenim zemljitima ina krevinama.

Sastav i upotreba:Kantarion sadri tanine, eterinoulje, antocian, karoten, holin i vitamin C. Koristi se za

lijeenje stomanih bolesti, ira stomaka, protivproljeva i protiv svih potekoa i bolesti enskih

genitalnih organa. Izvrstan je lijek za ivce, a djelujei na smanjenje greva, kao i na rastvaranje sluzi.Preporuuje se ulje od kantariona protiv opekotina.

Vrijeme berbe: Sabiramo vrhove kantariona ispod

cvjetne kronje tokom ljeta (VI-VIII mjesec). Odnossvjee i suhe mase kantariona je 4:1.

38. KIICA

Sinonimi:kantarion crveni

Latinski:Centaurium umbellatum L.

Njemaki:TausendgldenkrautEngleski:Centaury


26/63

Opis biljke:Kiica je jednogodinja ili dvogodinja

biljka. Listovi su joj naspramni, jajolikog do

duguljastog oblika i imaju uzdune ile. Cvjetovi imajuljevkast oblik i ruiasto crvene se boje. Pranici senakon cvjetanja savijaju u spiralu.

Nalazita: Uspjeva na svijetlim umskim livadama,suhim travnjacima i kamenjarskim panjacima.

Sastav i upotreba:Najvanije ljekovite materije suglikozidi, eterino ulje, sluz, palmitinska kiselina idr. Prije svega lijei eludac, potie rad eluanih,

crijevnih i pljuvanih lijezda. Povoljno djeluje nafunkciju jetre i ii, lijei une greve i uticu.

Vrijeme berbe: Kiica se uglavnom sakuplja u tokuljeta (VI-VIII mjesec). Odnos svjee isuhe mase je 4:1.

39. KLEKA

Sinonimi:smreka, borovica

Latinski:Juniperus communis L.Njemaki:Gemeiner WacholderEngleski:Juniper

Opis biljke: Kleka posjeduje uske, igliaste ikoaste listove. Muki i enski cvjetovi su na razliitim

biljkama. Plod je lana bobica, ljubiasto plave boje sa2 8 sjemenki. Plod zrije svake druge godine tako da nagrmu uvjek ima zrelih i zelenih plodova.

Nalazita: Raste po breuljkastim, brdskim iplaninskim krajevima.

Sastav i upotreba: Glavni ljekoviti sastojak je

eterino ulje. Sadri i do 40% eera, zatim smole,tanina, organskih kiselina i raznih soli. Koristi se za

lijeenje mokranih organa, protiv upale zdjelicebubrega, kao sredstvo za izluivanje mokrae.

Vrijeme berbe: Crna kleka se sakuplja kada su

plodovi zreli u toku jeseni (IX-X mjesec). Odnos svjee isuhe mase je 4:1.


27/63

40. KOKOTAC

Sinonimi:draljikaLatinski:Melilotus Steinklee L.

Njemaki:Gemeiner WacholderEngleski:Yellow melilot, Sweet clover

Opis biljke: Kokotac je dvogodinja biljka sarazgranatom stabljikom. Listovi su trodijelni sa pilastim

rubom. Cvjetovi su uti. Cijela biljka ima miriskumarina. Cvjeta od maja do augusta.

Nalazita: Raste na pjeanim mjestima, uz puteve,jarke, eljeznike nasipe, po ledinama i uz ivice.

Sastav i upotreba: Kokotac djeluje prvenstveno na

otpornost kapilara. Najvie se koristi kod proirenihvena i hemoroida. Uglavnom se prave pripravci (masti) od

ove biljke i bolna mjesta se premazuju sa istom. Sadrimelilotin od koga se razvija kumarin, tanine, flavonide i

sluzi. Ima neto i eterinih ulja.Vrijeme berbe:Zeleni nadzemni dijelovi biljke beru

se u ljeto (VI-VII mjesec), tokom cvjetanja. Odnos svjee

i suhe mase je 5:1.

41. KONOPLJIKA

Sinonimi:biber, popov biber

Latinski:Vitex agnus castus L.

Njemaki:Mnchspfeffer

Engleski:Chaste tree

Opis biljke: Konopljika je visoki grm (3-5 m) sa

lijepim dlakasto razdijeljenim listovima i gustim

cvjetovima. Boja cvjetova je svijetlo ljubiasta donjeno plava. Iz cvjetova se razvijaju mali debeli

kuglasti kotuniavi plodovi.


28/63

Nalazita: Konopljika je rasprostranjena umediteranskom dijelu BiH. Uglavnom raste uz naselja,

puteve i ruderalna stanita.Sastav i upotreba: Plodovi sadre masna ulja i u

mastima topljive flavonide. Koristi se kod dojilja za

podsticanje izluivanja mlijeka.Vrijeme berbe:U toku ljeta (VI-VII mjesec) sakuplja

se zreli list sa mladicama konopljike. Plodove konopljike

sakupljamo kada su oni u poetnoj fazi tehnike zriobe.Odnos svjee i suhe mase lista je 5:1, a ploda 2:1.

42. KONJOGRIZ

Sinonimi:vodopija, enetrgaLatinski:Cichorium intybus L.

Njemaki:WegwarteEngleski:Chicory

Opis biljke: Konjogriz je uspravna, vrlo tvda,

razgranata biljka. Donji listovi su su grupisani u

rozetu. Listovi i stabljika su obrasli kratkim, tvdim

dlakama. Cvjetovi su svjetlo plave boje. Cijela biljka

sadri mlijeni sok.Nalazita:Nalazimo ga uz rubove puteva i polja, na

livadama i siromanim zemljitima.Sastav i upotreba: Sadri eer, inulin, zeljeo,

gorku materiju cikorin, masna ulja, skrob i voni eer.Pospjeuje izluivanje ui, odstranjivanje unihkamenaca, ienje krvi, a poboljava i cirkulaciju krvi.

Vrijeme berbe: Konjogriz sakupljamo u toku ljeta

(VI-IX mjesec) a korijen u jesen (IX-XI mjesec). Odnos

svjee i suhe mase cvijeta je 6:1, gornjih dijelovabiljke 4,5:1 i korijena 3:1.

43. KOPRIVA

Sinonimi:araLatinski:Urtica dioica L.

Njemaki:BrennesselEngleski:Nettle


29/63

Opis biljke: Kopriva ima jak i razgranat korijenbjeliasto ute boje. Stabljika je uspravna i lankovitasa naspramnim listovima. Listovi su krupni i imaju

zupast rub. Cijela nadzemna masa biljke je obrasladlakama.

Nalazita:Kopriva je rasprostranjena gotovo svuda.Sastav i upotreba:Kopriva sadri eljezo, magnezij,

natrij, kalij, mravlju, kreminu kiselinu, galusovukiselinu i vitamin A. Ubraja se u najbolje sredstvo za

ienje krvi. Lijei upalu bubrega i mokranih kanala.Vrijeme berbe:Beremo mlade listove koprive i vrhove

stabljika tokom cijelog proljea i ljeta (IV-VIIImjesec), a korijen vadimo u rano proljee ili u jesen(II-III mjesec i X-XI mjesec). Sjeme koprive beremo u

toku ljeta (VII-IX mjesec). Odnos svjee i suhe maselista je 6:1, korijena 3:1 i sjemena 4:1.

44. KRIKA

Sinonimi:vidac, vidovicaLatinski:Anagalli arvensis L.

Njemaki:Acker-GauchheilEngleski:Scarlet Pimpernel

Opis biljke: Krika je zeljasta malena biljka sa

polegnutom stabljikom. Listovi su sjedei, naspramni,esto sastavljeni u prljene, jajasti ili duguljasti.

Cvjetne glavice su esto due od listova.Nalazita: Krika raste na poljima kao korov, zatimpo vrtovima i vinogradima. Izuzetno voli teka ilovastazemljita, iako se moe nai na drugim zemljitima poredputeva, uma, na livadama i drugim ruderalnim stanitima.

Sastav i upotreba: Slubena medicina je maloupotrebljava. Koristi se uglavnom za smirivanje kalja,lijeenje bronhitisa i bronhijalne astme. Sadri veekoliine saponina i smola. Njen sok odstranjuje sluzenjeiz nosa, a ublauje i zubobolju.

Vrijeme berbe:Bere se tokom ljeta (VI-VIII mjesec).

Uglavnom se bere nadzemni dio biljke, isti i sui nauobiajen nain. Odnos svjee i suhe mase je 5,5:1.


30/63

45. KRUINA

Sinonimi:krkovina, frangulaLatinski:Rhamnus frangila L.

Njemaki:FraulbaumEngleski:Buckthorn

Opis biljke: Kruina ima stablo visine od 3-6 m.Kora je glatka i sjajna, sivo mrke boje spolja, a iznutra

je crvena. Listovi su krupni sa vodoravnom, slabo

razgranatom nervaturom. Cvjetovi su bjeliasto zeleneboje, sitni i rastu u pazuhu listova. Cvjeta u maju i

junu. Za razliku od pasje lijeske vrhovi i granice nezavravaju trnjem.

Nalazita: Jako je rasprostranjena po vlanimumama, po obodima uma, pored rijeka i potoka.

Sastav i upotreba:U kori kruine nalaze se jabunakiselina, smola i eterino ulje, kao i velika koliinavitamina C. Kora kruine je blago, ali vrlo djelotvornosredstvo za ienje koje svoje djelovanje postie tek udebelom cvijetu. Primjenjuje se za lijeenje zatvora,nateknua jetre i protiv zastoja.

Vrijeme berbe:Koru kruine skidamo sa mladih granau proljee prije listanja (III-VI mjesec). Odnos svjee isuhe mase kore je 3:1.

46. KRVARA

Sinonimi:ljekovita krvara, zmijska trava

Latinski:Sanguisorba officinalis L.

Njemaki:Grosser WiesenknopfEngleski:Great burnet

Opis biljke:Krvara je zeljasta biljka tamnozelenog

korijena, vrste stabljike i perastih listova. Cvjetovi

su sitni, tamnosmee do crvene boje, zdrueni u zbijenevaljkaste cvasti.


31/63

Nalazita: Raste na vlanim brdskim livadama i kodnas je vrlo rijetka. Postoje dva srodnika, jedna od njih

(Sanguisorba minor) je u kontinentalnom dijelu, dok je

Sanguisorba officinalis rasprostranjena na itavomprostoru BiH.

Sastav i upotreba: Ljekovita je cijela biljka iakose u ljekovite svrhe najvie koristi korijen. Preporuujese za upotrebu kod krvarenja iz plua, krvarenja iz nosa,kod lijeenja dizenterije, lijeenje rana i posjekotina,otvorenih ireva itd.

Vrijeme berbe: Nadzemni dio biljke sakuplja se u

toku ljeta (VI-VIII mjesec), a korijen u toku jeseni (IX-

X mjesec). Odnos svjee i suhe mase je 5:1, a korijena4:1.

47. KUNICA

Sinonimi:stolisnik, spori, hajduka travaLatinski:Achillea millefolium L.

Njemaki:SchafgarbeEngleski:Yarrow

Opis biljke: Kunica ima duge, perasto izdijeljene

listove. Cvjetovi su sitni, bjeliaste boje, grupisani navrhu stabljike u titastu cvast. Kunica cvjeta od poetkajuna pa do prvih mrazeva u kasnu jesen.

Nalazita: Raste kao korov na svim suhim mjestima,po livadama, pored puteva i na njivama.

Sastav i upotreba: Upotrebljava se kao sredstvo za

zarastanje rana, lijeenje organa za varenje, te protivrazliitih unutranjih krvarenja. Ljekovito djeluje kodoboljenja crijeva, kod greva u crijevima, upale debelogcrijeva ili upale eluca.

Vrijeme berbe: Beremo samo svasti ili vrni dio

biljke u fazi cvjetanja (VI-VIII mjesec). Listove beremou toku cijele vegetacione sezone (V-X mjesec). Odnos

svjee i suhe mase je 4:1.

48. KUPINA

Sinonimi:ostruga

Latinski:Rubus fruticosus L.

Njemaki:BrombeereEngleski:Blackberry


32/63

Opis biljke: Kupina ima drvenastu stabljiku, sivo

smee boje. Lie je naizmjenino, ovalno izdueno sanazubljenim rubom. Cvjetovi su bijele do ruiaste boje,grupisani na vrhu stabljika. Plodovi su sitne bobice,

zrele su gotovo crne boje.

Nalazita:Raste kao iva ograda po ikarama, poredputeva, potoka, po obodu uma i na neobraenom zemljitu.

Sastav i upotreba: Kupina sadri eterina ulja,tanine, pektine, flavonine, jabunu, oksalnu, mlijenu,salicilnu kiselinu i vitamin C. Sok kupine sadrimineralne materije i vitamine. List se upotrebljava kao

sredstvo protiv hroninog proliva i za lijeenjehemoroida. Koristi se kao sastojak u mjeavinama ajeva.

Vrijeme berbe:Beremo mlade listove tokom vegetacije

(VI-VIII mjesec), a plodove viekratno kada su zreli(VIII-X mjesec). Odnos svjeeg i suhog lista je 4:1, aploda 6:1.

49. LANILIST

Sinonimi:uta zijevalicaLatinski:Linaria vulgaris L.

Njemaki:Gemeines LeinkrautEngleski:Toadflax

Opis biljke:Lanilist je viegodinja biljka, visoka40-50 cm, sa razgranatom biljkom. Listovi su sjedei,gusto rasporeeni po stabljici, a na vrhu stabljike jeprodueni grozdasti cvast. Cvjetovi su svjetlo ute bojesa naranastim nepcem koje sa donje strane produuje uostrugu. Cvjeta od juna do septembra.

Nalazite: Rasprostranjen je na suhim travnjacima,ledinama, uz poljske mee, uz puteve, eljeznike nasipe,pjeskovita i ljunkovita mjesta.

Sastav i upotreba: Sadri flavonske glikozide,organske kiseline i mineralne materije. aj se koristi


33/63

kao sredstvo za izluivanje mokrae, a masti djeluju naumirivanje bolova kod hemoroida.

Vrijeme berbe: Gornje dijelove lanilista beremo u

ljeto (VI-VIII mjesec). Odnos svjee i suhe mase je 4:1.

50.

LAVANDA

Sinonimi:lavenda, levanda, despik

Latinski:Lavandula officinalis L.

Njemaki:LavendelEngleski:Lavender

Opis biljke:Lavanda je visoki polugrm. Stabljike sujoj uspravne sa uskim nasuprotnim listovima. Cvjetovi su

blijedo ljubiasti, grupisani u vrne klasove. U svakomprljenu nalazi se 6-10 cvjetova. Cjela biljka sadrieterina ulja ugodnog mirisa.

Nalazite:Raste u mediteranskom dijelu nae zemlje.Moe se uzgajati i u kontinentalnom dijelu, ali takvalavanda sari mnogo manje eterinog ulja.

Sastav i upotreba: U ljekovite svrhe koriste se

prvenstveno cvjetovi, zbog bogatog sadraja lavandinogulja. Koriste se i gornji dijelovi stabljike sa listovima

i cvjetovima, beru se u doba cvatnje, veu se snopie isue. Pored ulja sadri taninei kumarine.

Vrijeme berbe: enje se u toku ljeta (VII i VIIImjesec). Odnos svjee i suhe mase cvjeta 5:1.

51. LAZARKINJA

Sinonimi:prvijenac

Latinski:Asperula odorata L.

Njemaki:WaldmeisterEngleski:Sweet woodruff

Opis biljke: Lazarkinja je viegodinja biljka sapuzavim crveno-smeim korijenom iz kojeg izrastaju brojneuspravne, glatke, etverouglaste stabljike sa prljenastorasporeenim listovima. Listovi nemaju peteljke i po rubuimaju rijetke dlake. Cvjetovi su poredani u ravastimcvatovima, sitni su bijele boje. Plodovi su oraii

poput ika.


34/63

Nalazite: Listopadne ume (posebno bukove) iikara.

Sastav i upotreba: Sadri kumarin, tanin, gorkematerije, kao i citronsku kiselinu. Lazarkinja pospjeujemokrenje, umiruje bolove u trbuhu, regulie nepravilan

rad srca, proiuje krv, djelotvorna je kod zastoja radajetre i utice. Umiruje bolove kod migrene.

Vrijeme berbe: Cijelu biljku u vrijeme punog

cvjetanja reemo iznad zemlje u toku proljea i ljeta (V-VIII mjesec). Odnos svjee i suhe mase je 5:1.

52. LINCURA

Sinonimi:sranik, gencijana, siritaraLatinski:Gentiana lutea L.

Njemaki:Gelber EnzianEngleski:Gentian

Opis biljke:Lincura je viegodinja zeljasta biljkavisoka do 60 cm. Korijen je jak i razgranat, prodire

duboko u tlo. Stabljike su uspravne, nerazgranate.

Cvjetovi su ute boje grupisani u pazuhu listova.Nalazita: Lincura je biljka brdskih i planinskih

podruja.Sastav i upotreba:Glavni sastojci su gencioamarin,

pektin, eer i tanin. Upotrebljava se kao dodatak raznimajevima za poboljanjeapetita. Korijen lincure vrijedikao jedno od najboljih sredstava za eludac. Ekstraktizvuen iz korijena pospjeuje probavu, otklanja pritisaku elucu, otklanja muninu, a korisno je sredstvo i zalijeenje napada vrtoglavice.

Vrijeme berbe:Zreo korijen odraslih biljaka sabira

se tokom jeseni do poetka zime (IX-XII mjesec). Odnossvjeeg i suhog korijena je4:1.

53. LIPA BIJELA

Sinonimi:srebrena lipa

Latinski:Tilia tomentosa L.

Njemaki:Silber-LindeEngleski:Silver Linden


35/63

Opis biljke: Bijela lipa je rasprostranjena na

kontinentalnom podruju BiH. Listovi su sitni iasimetrini. Cvjetovi su bjeliasto ute boje. Cvjetovibijele lipe su krupniji, a lie grublje nego kod crnelipe. Bijela lipa cvjeta u junu i julu mjesecu, oko dvije

sedmice prije crne lipe.

Nalazita:Raste po bjelogorinim umama.Sastav i upotreba:Cvjetovi sadre flavonoide, neto

sluzi, tanine, eer i vitamin C. aj od cvijeta bijelelipe pospjeuje znojenje, posebno kod prehlade i gripe,

djeluje na umirenje greva, kod bubrenih bolesti iienja krvi.

Vrijeme berbe: Listove bijele lipe sa priperkom

beremo poetkom ljeta (VI-VII mjesec). Odnos svjee isuhe mase je 5:1.

54. LIPA CRNA

Sinonimi:krupnolisna lipa

Latinski:Tilia plathyphyllos Scop. L.

Njemaki:Sommer-LindeEngleski:Lime tree, Basswood

Opis biljke: Lipa crna je slina bijeloj lipi. Kodcrne lipe na naliju lista, izmeu ila, su smee-crnedlaice. Razlike su evidentne i u cvjetovima. Crna lipa

cvjeta 15 dana poslije bijele lipe i puno je bogatijacvjetovima.

Nalazite: Rasprostranjena je na gotovo svimstanitima. Nalazi se u rjeim umama, na ivicama irubovima uma, na ruderalnim stanitima.

Sastav i upotreba: U ljekovite svrhe koristi se

lipov cvijet zajedno sa jasno uoljivim suhokoastimpricvjetnim listom. Lipov aj izaziva znojenje, te ga jeposebno preporuljivo koristiti kod prehlada. Takoerjaa odbrambene snage organizma.

Vrijeme berbe:Sakuplja se poetkom cvjetanja dok je

vei broj cvjetova jo neotvoren. Precvjetala lipa nema


36/63

vrijednosti. Bere se tokom ljeta (V-VII mjesec). Odnos

svjee i suhe mase je 5:1.

55.

LJUBIICA MIRISNA

Sinonimi:ljubiicaLatinski:Viola odorata. L.

Njemaki:MrzveilchenEngleski:Violet

Opis biljke: Ljubiica mirisna je mala zeljastaproljetna biljka sa plitkim korijenom i nadzemnim

puzajuim vrijeama, koje se ukorjenjuju, a nad povrinomtla razvijaju se rozete prizemnih listova. Cvjetovi su

nepravilni, tamno ljubiaste boje i ugodnog mirisa.Nalazite: Nalazimo je pod grmljem, na livadama,

proplancima i drugim mjestima gdje ima vlage i malo

sunca.

Sastav i upotreba: Ljubiica sadri alkaloide,violin, salicilne kiseline, eterino ulje, heterozidnumodru boju i neke soli. Lijei bronhitis kod kojeg seteko iskaljava sluz i isti krv. Koristi se protivraznih konih bolesti.

Vrijeme berbe: Cvjetne glavice se beru u proljee(III-V mjesec), a korijen u jesen (IX-X mjesec). Odnos

svjeeg i suhog cvijeta je 8:1, a korijena 5:1.

56. LJUBIICA TROBOJNA

Sinonimi:divlja mauhica, maije okoLatinski:Viola tricolor L.

Njemaki:Wildes StiefmutterchenEngleski:Wild Pansy

Opis biljke: Ljubiica trobojna je jednogodinjabiljka visoka 20-30 cm. Stabljika je bridasta, listovi

srcasti, na rubu pilasti, a pri osnovi, uz samu stabljiku

imaju snano razvijene palistie. Cvjetovi su pojedinani

na dugim drkama i trobojni uti, plavi, ljubiasti ilisu boje izmjeane. Cvjetaju od aprila do augusta.


37/63

Nalazita: Raste po njivama, suhim travnjacima ivrtovima.

Sastav i upotreba: Sadri saponine, flavonide ispojeve salicilne kiseline, zatim tanine, gorke materije

i druge sastojke. Ljekovito djeluje protiv ekcema kod

manje djece, protiv upala disajnih puteva koje su praenetemperaturom, suhim kaljem i nedovoljnim izluivanjemsluzi.

Vrijeme berbe: Cvjetove i gornji dio trobojne

ljubiice beremo u periodu proljea i ljeta (IV-VIImjesec). Odnos svjee i suhe mase cvijeta je 7:1, a trave5,5:1.

57. MACINA TRAVA

Sinonimi:macina metvica

Latinski:Nepeta cataria L.

Njemaki:KatzenminzeEngleski:Catnip

Opis biljke: Macina trava ima stabljiku koja je

prekrivena sivim prahom. Listovi su srcoliki, naspramni,

rastu na drkama iz lanka stabla i imaju zupast rub.Cvjetovi su bjeliasto ruiaste boje grupisani u cvastina vrnim lancima stabljike. Cvjeta od juna doseptembra. Cijela biljka ima jak aromatian miris.

Nalazita: Raste u jarcima, na ivicama polja, nasuhim i zaputenim povrina.

Sastav i upotreba: Sadri eterino ulje, tanine,gorke materije, soli i biljnu sluz. Dobro je sredstvo za

izbacivanje tetnih materija iz organizama, pojaava radjetre i guterae, jaa ivce, lijei vrtoglavicu inesvjesticu, normalizira menstruaciju.

Vrijeme borbe:Nadzemnu masu biljke u cvijetu beremo

tokom ljeta (VII-IX mjesec). Odnos svjee i suhe masemacine trave je 5:1.

58. MAJINA DUICA

Sinonimi:ubra, ubriLatinski:Thymus serpyllum L.

Njemaki:Quendel SandthymianEngleski:Mother of thyme


38/63

Opis biljke: Majina duica ima sitne listove,

takaste sa bradaviastim dlakama I kratkim drkama.Cvjetovi su ruiasto crvene boje, dlakavi i grupisani navrhu stabljikama. Cvjeta tokom cijelog ljeta. Cijela

biljka ima prijatan miris.

Nalazita: Majina duica raste po kamenjaru,neplodnom zemljitu, na livadama, panjacima i rubovimauma. Nalazimo je na suanim i suhim mjestima.

Sastav i upotreba: Ljekovite materije su eterinoulje, tanin, timol, kravakol i znatnije koline mangana.Lijei bolesti crijeva i jetre, bolesti disajnih organa,bronhijalnu astmu, hronini bronhitis, upalu plua,glavobolje i nesanice.

Vrijeme berbe: Nadzemnu masu biljaka beremo tokom

ljeta u vrijeme cvjetanja (VI-VIII mjesec). Odnos svjeei suhe mase maine duice je 5:1.

59. MALINA

Sinonimi:divlja malina

Latinski:Rubus idaeus L.

Njemaki:HimbeereEngleski:Raspberry

Opis biljke: Malina ima naizmjenine litove nabodljikavim drkama koji su viestruko usjeeni, sanazubljenim rubovima i obraslim dlaicama. Cvjetovi rastugrupisani u pazuhu listova i bijele su boje. Plodovi su

crveni, sitni i grupisani u zbirni plod, slian plodukupine. Cvjeta od maja do jula.

Nalazita:Malina je jako rairena samonikla biljkai nalazimo je na poaritima, umskim prosjecima, poobodima uma i na sunanim mjestima.

Sastav i upotreba: List maline sadri tanine,organske kiseline i druge materije. Plod ima vitamina C,


39/63

pektina i eera. Koristi se protiv proljeva, preporuujese protiv konih osipa i kod kalja hripavca. Olakavatrudnou i poroaj.

Vrijeme berbe: Mlado lie maline i plodove beremo utoku ljeta (VI-VII mjesec). Odnos svjeeg i suhog lista

je 5:1, a ploda 4:1.

60. MASLAAK

Sinonimi:maslaakLatinski:Taraxacum officinale L.

Njemaki:LwenzahnEngleski:Dandelion

Opis biljke: Maslaak ima prizemne, izduene iusjeene listove, koji prave rozetu. Cvjetna stabljika jeuplja i na vrhu nosi utu cvjetnu glavicu. Cvjeta odmarta do maja.

Nalazita: Raste po travnjacima, vrtovima,parkovima, vonjacima i uz puteljke.

Sastav i upotreba: Maslaak sadri holin, gorkumateriju i skrob. U korijenu ima kalija, kalcija,

mangana, natrija, kremine kiseline, sumpora i mineralnih

soli, te vitamina C u veim koliinama. Pospjeuje radbubrega i jetre, lijei ireve, kone bolesti, eernubolest, a veoma je znaajan za proljetnu kuru ienjaorganizma. Najadekvatniji i najljekovitiji je iscjeenisok maslaka.

Vrijeme berbe: Cvjetove i listove beremo tokom

proljea (III-V mjesec), a korijen maslaka se vadi urano proljee i kasnu jesen (II-XI mjesec). Odnos svjeei suhe mase lista i cvijeta je 6:1, a korijena 4:1.

61. MATINJAK

Sinonimi:melisa, peljinja ljubicaLatinski:Melissa officinalis L.

Njemaki:ZitronenmelisseEngleski:Balm


40/63

Opis biljke:Matinjak ima stabljiku i listove kojisu obrasli kratkim dlaicama. Listovi su naspramni, pridnu stabljike na duim, a pri vrhu na kraim drkama iimaju zupast rub. Cvjetovi su ruiasto bijele boje,rastu u pazuhu listova. Cvjeta od proljea do kraja

ljeta.Nalazita:Raste oko naselja i uz ograde.Sastav i upotreba: Biljka sadri eterino ulje,

tanine, gorke materije, eer, skrob i pektin. Matinjakse koristi kao blago umirujue sredstvo, protiv gasova,greva i bolova u stmaku. eluanih tekoa i bolestisrca. Uzima se kod neurotinih smetnji srca.

Vrijeme berbe: Lie matinjaka moramo brati prijecvjetanja (IV-V mjesec), dok vrhove granica tokomcvjetanja beremo tokom ljeta (VI-VII mjesec). Odnos

svjee i suhe mase matinjaka je 5:1.

62. MRAZAVAC

Sinonimi:baluak, kaunakLatinski:Colchicum autumnale L.

Njemaki:HerbstzeitloseEngleski:Meadow saffron

Opis biljke: Mrazavac se pojavljuje krajem ljeta i

poetkom jeseni. Ima krupno ljubiasto-ruiaste cvjetovesa est dugih latica na drkama. Sjeme sazrijeva narednegodine u augustu. Zrelo sjeme je tamno smee, gotovo crneboje, sitno, vrlo tvdo, grube povrine, pri dnu ima malobradaviasto zadebljanje. Sjeme mrazavca je otvoreno.

Nalazita: Mrazavac raste po vlanim brdskoplaninskim livadama i panjacima.

Sastav i upotreba: Sadri kolhicin koji spreavadijeljenje elija, ali ga zbog jake otrovnosti ne moemo

upotrebljavati u lijeenju raka. Ljekari od mrazavcaprave sredstvo protiv jakih napada gihta.

Vrijeme berbe:Zrele ahure sa sjemenkama sakupljamokada se ponu otvarati tokom ljeta (VI-III mjesec). Odnossvjeih i suhih sjemenki je 3:1.

63. NANA PAPRENA

Sinonimi:metvica, divlja metvicaLatinski:Mentha piperita L.


41/63

Njemaki:PfefferminzeEngleski:Peppermint

Opis biljke: Nana paprena ima stabljiku, ije sulisne drke i lisna nervatura modre ili ljubiastocrvenkaste. Listovi su izdueno-kopljastog oblika, tankii tamnozeleni. Cvjetovi su ljubiasto crvene boje, sitnii grupisani u gornjim djelovima stabljika u prljenastecvasti.

Nalazita: Zahtjeva duboko zemljite bogato humusomi vlagom.

Sastav i upotreba: Nana sadri veliku koliinu

eterinih ulja, a u biljci se nalazi i tanin, gorkematerije i fermenti. Izbacuje tetne materije izorganizma, isti eludac, pojaava rad jetre i guterae,jaa srce i sprjeava srane napade i olakava disanje.Jaa ivce i lijei nesvjestice i migrenu.

Vrijeme berbe: Nadzemni dio biljke bere se u toku

proljea (V-VI mjesec). Odnos svjee i suhe mase je 4:1.

64. NEVEN

Sinonimi:prstenac, ognjac, utelj

Latinski:Calendula officinalis L.Njemaki:RingelblmeEngleski:Marigold

Opis biljke: Neven je jednogodinja razgranatabiljka obrasla dlaicama. Listovi su naspramno smjeteni.Cvjetne glavice su naranasto ut boje.

Nalazita: Neven se udomaio po livadama,panjacima, uz puteve od niih doplaninskih predjela.

Sastav i upotreba: Od ljekovitih materija neven

sadri: eterino ulje, sapogenin, glikozide, karotinoide,gorke materije, sluzi, fermente i organske kiseline.

Ublauje greve i utie na pojaano izluivanje ui. Zalijeenje rana koristi se nevenovo ulje kao ikantarionovo ulje. Odlino je sredstvo protiv opekotina.

Vrijeme berbe:Cvjet nevena bere se u toku proljeai ljeta (V-IX mjesec). Odnos svjeeg i suhog cvijeta je6:1, a latice 12:1.


42/63

65.

OAJNICA

Sinonimi:marulja, macina trava

Latinski:Marrubium vulgare L.

Njemaki:AndornEngleski:White horehound

Opis biljke: Oajnica je biljka koja ima uplju,etverouglastu i slabo razgranatu stabljiku. Listovi sunaspramni, ovalno okruglog oblika, izreckanog ruba. Ima

sitne bjeliaste cvjetove koji su grupisani u prljenastecvasti u pazuhu vrnih listova. Cvjeta od juna doaugusta.

Nalazita:Raste samonikla pored zidova, puteva, nakamenjaru, neplodnim tlima.

Sastav i upotreba: Poboljava apetit, potieizluivanje eluanih probavnih sokova, to pospjeujedjelovanje ui. Ljekovito djeluje protiv menstruacijskih

tegoba i svih enskih bolesti. Namoeni listovi oajniceu vodi ili vinu omekavaju i odstranjuju sluzi iz plua ipomau pri iskaljavanju. Koristi se protiv glista.


ljeta (VI-VIII mjesec) . Odnos svjee i suhe mase je4,5:1.

66. ODOLJEN

Sinonimi:valerijan, macina trava

Latinski:Valeriana officinalis L.

Njemaki:Echter BaldrianEngleski:Valerian

Opis biljke:Odoljen ima kratak i zadebljao korijen

iz kojeg izbijaju mnogobrojni korjenii. Listovi suneparno perasto izdjeljeni. Cvjetovi su sitni, ruiastobijele boje, grupisani na vrhu stabljika. Cvjeta od maja

do jeseni.


43/63

Nalazita: Raste na vlanim mjestima, uz grmlje iikare, na vlanim livadama, uz rubove uma. Po planinamaraste esto na suhim i kamenitim poloajima.

Sastav i upotreba: Korjen sadri eterino ulje,taninsku, jabunu i ocatnu kiselinu, sluz, skrob i razne

soli. Lijei nervni sistem, nesanicu, nervozu srca ieluca, ujednaava srane otkucaje, pojaava apetit,pojaava mokrenje, isti jetru, slezenu i u, a izbacujei uni kamenac.

Vrijeme berbe: Korijen vadimo u jesen ili rano u

proljee (IX-X mjesec i II-IV mjesec). Odnos svjeeg isuhog korijena odoljena je 4:1.

67.

OMAN

Sinonimi:ovnak, omanika, devestilj

Latinski:Inula helenium L.

Njemaki:Echter AlantEngleski:Elecampane

Opis biljke: Oman je biljka razgranate stabljike,

koja je obrasla krupnim ovalnim listovima. esto dostievisinu i do dva metra. Cvjeta od juna do oktobra, svake

druge godine.

Nalazita:Uz obale potoka i rijeka, pored puteva, ujarcima i na vlanim livadama.

Sastav i upotreba:Oman ima veoma iroku primjenu ulijeenju bolesti plua, sprijeava razmnoavanje bacilatuberkuloze i djeluje antiseptiki kod bolesti disajnihorgana: kalja, astme, bronhitisa, zatim angine. Lijeimigrenu, giht, reumu, zatim jaa matericu i reguliemenstruaciju, pospjeuje cirkulaciju krvi i izluivanjemokrae. Koristi se u obliku aja, ulja, vina.

Vrijeme berbe: U jesen ili rano proljee prijekretanja vegetacije vadimo korijen biljaka (X-XI mjesec i

II-IV mjesec). Odnos svjeeg i suhog korjena je 4:1.

68. PAPRAT SLATKA

Sinonimi:sladi, slatka bujad, osladLatinski:Polypodium vulgare L.

Njemaki:Gemeiner TpfelfamEngleski:Polypody, Adders fem


44/63

Opis biljke: Paprat slatka ima smei, cilindrini,jaki, vodoravni korijen, koji se nalazi ispod povrinetla, esto ispod umske mahovine.

Nalazita: Paprat nalazimo najee po umama ukiselom i humoznom umskom tlu. Voli vlana i sjenovitamjesta.

Sastav i upotreba: Korijen paprati sadriglizirizin, eer, gorke materije, smole i polipodin.Upotrebljava se kao sredstvo za izbacivanje vode iz

organizma, za ienje rana i kod suzbijanja crijevnih

nametnika. Koristi se za lijeenje unih oboljenja jerse u korijenu nalaze materije koje pospjeuju izluivanjeui.

Vrijeme berbe: Korijen vadimo iz tla u proljee,ljeto i jesen (IV-XII mjesec). Odnos svjeeg i suhogkorijena je 4:1.

69. PASTIRSKA IGLICA

Sinonimi:krvnica, crveni zdravac

Latinski:Geranium robertianum L.

Njemaki:RuprechtskrautEngleski:Herb Robin, Herb Robert

Opis biljke: Pastirska iglica izraste od 20-50 cm.Stabljika je njena i obrasla ljezdastim dlaicama. Upoetku cvjetanjabiljka je zelena, a kasnije crvenkastado smee crvena. Listovi na stabljici su smjeteninaspramno. Cvjetovi su skupljeni u grupice na vrhu

ogranka, crvene su boje i esto imaju svjetlije pruge. Iznjih se razvija plod koji se cijepa na pet kljunastih

plodia.Nalazite: Nalazi se na sjenovitim mjestima, u

ivicama, uz rubove uma, na vlanim stijenama, ulistopadnim crnogorinim umama.

Sastav i upotreba: Sadri tanine, gorke materije,eterino ulje i organske kiseline. U narodnoj medicini


45/63

koristi se za lijeenje bolesti grla i usne upljine,utice i vodene bolesti.

Vrijeme berbe: Sabire se u toku ljeta (V-VIII

mjesec). Odmos svjee i suhe mase pastirske iglice je4,5:1.

70. PELIN

Sinonimi:pelim, vermut, gorikaLatinski:Artemisia absinthium L.

Njemaki:WermutEngleski:Wormwood

Opis biljke:Pelin ima stabljike koje su uspravne i

nerazgranate. Listovi su naizmjenini. Donji listovi sutroperi i na duim drkama. Gornji su jednoperi i8lidvoperi i na kraim drkama. Cvjetovi su uti, grupisaniu sitne glaviaste cvati na vrnim dijelovima stabljika.

Nalazita: Pelin raste na neobraenim zemljitima,na suhim i kamenitim obroncima, na sunanim poloajima,po ivicama, poljskim meama, po starim zidovima itd.

Sastav i upotreba: Sadri gorke materije, eterinoulje, apsintin i anapsintin. Primjenjuje se protiv greva

u elucu i crijevima. Pelin nije potrebno sladiti jer mueer smanjuje ljekovito djelovanje.

Vrijeme berbe:Pelin se sabira u toku ljeta (VI-VIII

mjesec). Odnos svjee i suhe mase je 4:1.

71. PERUNIKA

Sinonimi:sabljica, iris, mainacLatinski:Iris germanica L.

Njemaki:SchwertlilieEngleski:Orris, Germanisris

Opis biljke: Perunika je zeljasta viegodinjabiljka visoka oko 1 metar sa sabljastim uskim liem.Njena stabljika ima na vrhu krupni modroljubiasticvijet, dok druga vrsta (movarna perunika) ima utecvjetove.


46/63

Nalazite:Ova biljka raste na sunanim predjelima,na umskim proplancima i livadama, a uzgaja se i uvrtovima kao ukrasna biljka.

Sastav i upotreba: Sadri eterino ulje koje imairon, glikozid iridin, eer, sluz, skrob, miristinske i

oleinske kiseline, kao i vitamin C. Lijei plunebolesti, hronini kaalj, astmu i proirenja plua(emfizem).

Vrijeme berbe: Korijen perunike se vadi iz tla

krajem ljeta (VIII-IX mjesec). Odnos svjee i suhe masekorijena 4:1.

72. PETROVAC

Sinonimi:ranjenik, sitni iak, turikaLatinski:Agrimonia eupatoria L.

Njemaki:Kleiner OdermennigEngleski:Agrimony

Opis biljke: Petrovac je uspravna dlakava biljka,

gotovo okrugla. Listovi su perasti, a listii jajolikogduguljastog oblika. Listovi su jako dlakavi, na rubovima

zavrnuti. Cvast ima oblik ibice, cvjetovi su mali i uteboje, a plodovi imaju kukice.

Nalazita:Petrovac se pojavljuje uz rubove puteva,po poljskim meama, uz rubove uma i u ivicama.Odgovaraju mu tea i nepropusna zemljita neutralne dokisele reakcije.

Sastav i upotreba: U slubenoj medicini se koristiza lijeenje rana, za lijeenje bubrega, jetre i slezene.Sadri uglavnom tanin i eterino ulje.

Vrijeme berbe: Sakupljaju se samo gornji dijelovi

biljke u poetku cvjetanja. Bere se tokom proljea i

ljeta (V-VIII mjesec), a list krajem ljeta (VIII-IXmjesec). Odnos svjee i suhe mase 4:1.

73. PIRIKA

Sinonimi:pirevina, puzava pirika

Latinski:Agropyrum repens L.Njemaki:Gemeine Quecke


47/63

Engleski:Couch grass

Opis biljke:Pirika je viegodinja zeljasta biljka.Ima jak i veoma otporan korijen. Listovi su tamno zeleni

i grupisani u sloene klasolike-cvati na vrhu stabljike.Nalazita: Rairena je kao korov na siromanijem

tlu, na itnim poljima, po meama i kraj puteva.Sastav i upotreba: Sadri triticin, saponine i

sluzne materije, zatim kalijeve soli, kreminu kiselinu,eljezo i znaajne koliine vitamina A i B. Slui zaienje krvi, za lijeenje rahitisa, bljedoe,

slabokrvnosti, smetnji u razmjeni materija, suhih ivlanih ekcema i drugo. Korijen pirike lijei bolestimjehura, bubrega, ui, jetre i slezene.

Vrijeme berbe: Korijen se vadi u jesen ili u rano

proljee (X-XII mjesec i II-IV njesec). Odnos svjeeg isuhog korijena pirike je 5:1.

74. PLUNJAK

Sinonimi:plunica, digerinjakLatinski:Pulmonaria officinalis L.

Njemaki:Echtes LungenkrautEngleski:Common lung-wort

Opis biljke: Plunjak je viegodinja zeljastabiljka. Iz vodoravnog rizoma izbijaju visoke stabljike sa

sjedeim, izmjeninim, dlakavim i jajastim listovima,koji su prema osnovi sueni u peteljku. Na vrhu stabljikeje vie cvjetova, koji su isprva ruiasti, zatim crveni,a kasnije poplave.

Nalazite: Raste pod grmljem, uz ivice, poproplancima, uz rubove brdskih i planinskih uma, navlanom terenu uz potoke i potoie.

Sastav i upotreba:Plunjak sadri eljezo, kalcij,sluz, tanin, smolu, ulje, saponozid i silikat. Koristi se

kao ekspektorans, antidiaroik i diuretik. Pospjeujeizluivanje sluzi, ublaava upalu sluznica u elucu iprobavnim organima.


48/63

Vrijeme berbe: Nadzemni dio se sakuplja u toku

proljea (IV-V mjesec), a list u toku ljeta (VI-IXmjesec). Odnos svjee i suhe mase trave je 4:1, a lista6:1.

75. PODBJEL

Sinonimi:bjelokopitnjak, konjski lopuh

Latinski:Tussilago farfara L.

Njemaki:HuflattichEngleski:Coltsfoot

Opis biljke: Podbjel je viegodinja biljka s jakorazvijenim korijenom i podzemnim izdancima. U proljee senajprije pojave cvjetne loe sa po jednom utom cvjetnomglavicom. Za vrijeme cvatnje listovi se jo nalaze podzemljom, te se razvijaju tek nakon cvjetanja. Listovi su

sa peteljkom prilegli uz tlo i potkoviastog su oblika.Nalazita: Javlja se na obroncima, pored

eljeznikih pruga i nasipa uz obale rijeka.Sastav i upotreba: Podbjel sadri sluzi, tanine,

gorke materije, kalij, natrij, kalcij, magnezij, galnukiselinu i dr. List i cvijet se, kao sluzne droge,

upotrebljavaju protiv kalja i prehlade, bronhitisa,bolesti plua, za ienje krvi, kod svih upala ioteklina.

Vrijeme berbe: Cvjetne glavice sakupljamo u toku

proljea (III-IV mjesec), a list u toku proljea i ljeta(V-VIII mjesec). Odnos svjee i suhe mase cvijeta je 5:1,a lista 4:1.

76. PRESLICA

Sinonimi:rastavi, boriLatinski:Equisetum arvense L.

Njemaki:AckerschachtelhalmEngleski:Horsetail

Opis biljke: Preslica je zaljasta biljka sa dugim

poleglim korijenom. Nakon 20 dana iz istog korijenaizrastu uspravne zelene i prljenasto razgranate


49/63

stabljice. Ova biljka nema razvijene zelene listove, veumjesto njih male, koaste rukavce.

Nalazita: Preslica je rasprostranjena gotovo nasvim povrinama.

Sastav i upotreba: Ljekovite supstance preslice su

saponidi, gorke materije, niz organskih kiselina,alkaloidi, tanini, pektin i vitamin C. Upotrebljava se za

lijeenje bolesti bubrega, plua i mokranih organa.Slui za potporu terapetiji protiv tuberkuloze. Koristise kod teko zarastajuih vanjskih rana i ireva.

Vrijeme berbe:Preslicu beremo u rano ljeto (VI-VII

mjesec) kada su stabljike izrazito zelene i svjee. Odnossvjee i suhe mase je 4,5:1.

77. PTIIJI DVORNIK

Sinonimi:troskot

Latinski:Polygonum aviculare L.

Njemaki:VogelknterichEngleski:Knotweed

Opis biljke: Ptiiji dvornik ima razgranatustabljiku na kojoj se nalaze naizmjenini sitni, uskojajasti i na vrhu sueni listovi bez peteljke. Cvjetovisu sitni, blijedoruiasti ili zelenkasti. Vrijemecvjetanja je od juna do augusta.

Nalazita: Ptiiji dvornik raste na svim mjestima,uz prolaze i ceste, uz rubove polja, po dvoritima ineobraenim mjestima.

Sastav i upotreba:Sadri kreminu kiselinu, tanine,

manje koliine saponina i vitamin C. Koristi se ulijeenju proljeva, bolesti mokranog mjehura, plua,bubrega, mokrenja u krevet i eerne bolesti. Zaustavljakrvarenje iz hemoroida i materice. Uklanja kamenac i

pjesak iz bubrega.

Vrijeme berbe: Lisnate granice biljke beremo uvrijeme cvjetanja (VI-VIII mjesec). Odnos svjee i suhemase je 4:1.

78. RANJENIK PRAVI

Sinonimi:kamenjarka, ranjenika,Latinski:Anthyllis vulneraria L.


50/63

Njemaki:WundkleeEngleski:Woundwort

Opis biljke:Ranjenik pravi je biljka visoka i do 40

cm. Pokrivena je svileno sjanim dlakama. Donji listovi su

na dugim peteljkama jednostavni ili perasto razdijeljeni,

a listovi na stabljici su sjedei i neparno perasti iuvjek su vei od ostalih. Cvjetovi su sloeni u glaviceuvijene prstasto razdjeljenim listom. Krunini listovi sublijedo ute i zlatno ute boje.

Nalazite: Raste u brdskim, kamenitim panjacima i

livadama.Sastav i upotreba: Uz tanin i jedan saponin,

cvjetovi sadre ksantofil, promjenjive koliineantocijana i plave boje. Cvijet se upotrebljava za

ienje krvi i jaanje eludca. ajnim oparkom se isterane.

Vrijeme berbe: Cvjetne glavice ranjenika beremo u

toku ljeta (VI-VIII mjesec). Odnos svjee i suhe mase je4,5:1.

79. RAZLIAK

Sinonimi:magulja

Latinski:Centaurea cyanus L.

Njemaki:KomblumeEngleski:Cornflowers

Opis biljke: Razliak je jednogodinja uspravnazeljasta biljka visoka oko 50 cm. Na dlakavim, u gornjem

dijelu razgranatim stabljikama razvijaju se cvjetovi

plaviaste boje, koji su skupljeni u glavice. Biljkacvjeta od juna do septembra.

Nalazite: Razliak raste u strmim itima, anajee se susree u usjevu penice kao itni korov.Takoer raste na naputenim oranicama i neobraenim

povrinama.


51/63


52/63

Opis biljke: Rosopas ima modro zelene razdijeljene

listove, koji su po rubu smeurani. Cvjeta od aprila doaugusta. Cvjetovi su zlatno uti, sakupljeni u cvatove.

Nalazita: Rosopas voli plodno tlo i sjenovitamjesta. Nalazimo ga u dvoritima, po ivicama uz ograde i

uz smetljita.Sastav i upotreba:Sadri alkaloide, eterino ulje,

citronsku i jabunu kiselinu. Upotrebljava se kao lijekkod oboljenja bubrega i mikranog mjehura, te ui, jetrei eluca. Svjei sok rosoposa primjenjuje se izvana kodkurijih oiju, bradavica, konog raka, sunanih pjega ikrasta.

Vrijeme berbe:Makazama reemo nadzemnu masu biljakau cvijetu u toku proljea i ljeta (IV-VIII mjesec). Odnossvjee i suhe mase je 5:1.

82.

RUSOMAA

Sinonimi:hou-neu, djevojaka travaLatinski:Capsella bursa-pastoris L.

Njemaki:Gemeines HirtentschelEngleski:Shepheds purse

Opis biljke:Rusomaa je jednogodinja biljka visoka10-60 cm. Listovi su perasto izrezani, donji u prizemnoj

rozeti. Cvjeta od aprila do septembra. Cvjetovi su sitni,

bijeli i zdrueni u produene vrne cvatove. Jedna je odestih korovskih biljaka.

Nalazita: Raste po poljima, vrtovima uz puteve iivice.

Sastav i upotreba: Sadri kolin, diosmin, tiramin,histamin, tanine, saponine, flavonide, vitamin C i netoeterinog ulja. Zaustavlja krvarenja i blago je sredstvoza zacjeljivanje rana, reumu, bolesti jetre, bubrega,

mokranog mjehura. Preporuuje se kod bubrenog ilimokranog kamenca.

Vrijeme berbe:Bere se u proljee poetkom cvjetanja(III-V mjesec), iako se moe brati u toku cijele godine.Odnos svjee i suhe mase je 5:1.


53/63

83. RUTVICA

Sinonimi:ruta, sedef

Latinski:Ruta graveolens L.

Njemaki:WeinrauteEngleski:Rue

Opis biljke: Rutvica je sivkastozelene boje, sa

perasto sastavljenim i vrlo sonim listovimai lijezdamakoje sadre eterina ulja. Cvjeta od juna do augusta.Krupni ukasti cvjetovi skupljeni su u grozdolikecvatove.

Nalazita: Rate kao samonikla po suhim terenima ikamenitim brdima, uz puteve, uz ivice i sl., a uzgaja sei po vrtovima.

Sastav i upotreba: Sari rutozid, gorke i ljutematerije salicilat, eterino ulje, cineol, pinen,limonen, smole, tanin i sluzi. Upotrebljava se protiv

histerije, epilepsije, lupanja srca, nesvjestice i uopteza smirivanje nerava. Jaa vid i sluh, otklanja zujanje ium u uima.

Vrijeme berbe: Sabire se u vrijeme cvatnje u toku

ljeta (VI-VIII mjesec). Odnos svjee i suhe mase je4,5:1.

84. RUZMARIN

Sinonimi:rumarin, rozmarinLatinski:Rosmarinus officinalis L.

Njemaki:RosmarinEngleski:Rosemary

Opis biljke: Ruzmarin je veliki razgranati grm.

Listovi su koasti i igliasti. Grane su odrvenjele igusto obrasle linearnim listovima. Cvjetovi su

svjetloplavi, sitni i skupljeni u vretenaste cvatove.

Nalazite: Ruzmarin je biljka toplih i suhihpredjela. U nekim primorskim krajevima uzgaja se po

vrtovima. Uzgaja se kao ukrasna i ljekovita biljka.

Sastav i upotreba: Sadri eterino ulje ineidentificiranu materiju slinu kamforu. Podstie protok


54/63

krvi i djeluje blago umirujue na nervni sistem.Upotrebljava se protiv greva u stomaku, reume ihroninih slabosti, a posebno protiv niskog krvnogpritiska.

Vrijeme berbe:U toku ljeta i jeseni (VII-XI mjesec)

sjeku se manje granice ruzmarina i propisno sue. Odnossvjee i suhe mase je 5:1.

85. SENA

Sinonimi:senino lieLatinski:Cassia angustifolia L.

Njemaki:Indische SennaEngleski:Senna

Opis biljke: Sena je grmolika biljka sa perasto

sastavljenim listovima. Ima 5-8 pari listia. Listoviimaju na vrcima kratke trnie. Neki varijeteti seneimaju perasto sastavljene listove od 4-5 pari lisaka i

upola su manji od prve vrste.Nalazita: Rasprostranjena je skoro na svim

podrujima od prirodnih livada i panjaka do umskihpodruja, pa ak i na ruderalnim stanitima.

Sastav i upotreba: Meu brojnim ljekovitimmaterijama najznaajniji su glikozidno povezani islobodni antrakinoni. Listove sene ubrajamo meunajpouzdanija i najdjelotvornija sredstva za ienje. Iplodovi (mahune) se koriste za iste svrhe ali je njihovo

djelovanje blae.Vrijeme berbe: Sabiraju se listovi kada su sasvim

razvijeni u toku ljeta (VI-VIII mjesec). Odnos svjee isuhe mase je 5:1.

86. SLJEZ BIJELI

Sinonimi:ljez, ljezovinaLatinski:Althaea officinalis L.

Njemaki:Echter EibischEngleski:Marshmallow


55/63

Opis biljke:Bijeli sljz ima listove koji su veliki,

dlakasti, na tri do pet dijelova urezani. Cvjeta od maja

do augusta. Cijela je biljka prekrivena gustim dlakama.

Nalazita:Raste na vlanim zemljitima uz vodotoke,pored kanala.

Sastav i upotreba: Korijen sadri dosta skroba,neto eera (saharoza) i pektina. List i cvijet je bogateterinim uljima. Sljez je odlino sredstvo zaolakavanje najrazliitijih upala sluznice, kako onih uunutranjosti organizma (eludac, crijeva), tako i uusnoj upljini i drijelu. Bijeli sljez djeluje kodoboljenja probavnog trakta.

Vrijeme berbe: Korijenje dvogodinjih ilitrogodinjih biljaka vadimo u jesen i proljee (X-XIImjesec i II-IV mjesec). Cvjetove i listove beremo u

proljee i ljeto (V-IX mjesec). Odnos svjee i suhe masekorijena je 4:1, listova 5:1 a cvjetova 5,5:1.

87. SLJEZ CRNI

Sinonimi:divlji sljez, planinski sljez

Latinski:Malva silvestris L.

Njemaki:Wilde MalveEngleski:Mallow

Opis biljke:Crni sljez ima dlakaste listove, dubokourezane. Cvjeta od maja do augusta. Cvjetovi su

ruiasto-ljubiasti, po nekolikonjih zajedno u pazusimalistova pri vrhu ogranka.

Nalazita:Crni sljez jedna je od najeih biljakakoje susreemo u naoj okolini. Voli plodno tlo i rasteuz naselja i uz puteve, uz ograde oko nasipa, po

naputenim gradilitima i drugim ruderalnim stanitima.Sastav i upotreba: Djeluje ublaujue i umirujue.

Ljekoviti su korijen, listovi i cvjetovi. Upotrebljava se

kod upale usta i drijela za ispiranje i grgljanje a i

kod lakih proljeva.


56/63

Vrijeme berbe:Listovi i cvjetovi sljeza beru se u

toku proljea i ljeta (V-VIII mjesec). Odnos svjeeg isuhog lista je 5:1, a cvijeta 8:1.

88.

SMILJE

Sinonimi:smilj, cmilje

Latinski:Helichrysum italicum L.

Njemaki:Mittelmeer-StrohblumeEngleski:Curry Plant

Opis biljke: Smilje je viegodinja biljka visoka15-30 cm. Stabljika je jednostavno olistana sa 20-30

cvjetova sakupljenih u guste grozdaste glavice. Listovi

su dlakavi, blijedo-zelene boje, a cvjetovi limun-ute donarandaste boje.

Nalazita:Nalazi se na krenim, suhim i pjeskovitimzemljitima mediteranskog podruja. Posebno mu odgovarabazino zemljite.

Sastav i upotreba: Cvjetne glavice sadreisosalipurosid, flavon, glikoze i kamfor. Povoljno

djeluje na bolove u ui, poboljava apetit i djeluje kao

diuretik.Vrijeme berbe:Sakupljamo ga tokom proljea i ljeta

(V-VIII mjesec), tako to reemo cvjetne glavice i diostabla neposredno ispod njih. Odnos svjee i suhe masebiljke je 2,5:1, a cvijeta 6:1.

89.

SPORI

Sinonimi:verbena, istacLatinski:Verbena officinalis L.

Njemaki:Echtes EisenkrautEngleski:Vervain

Opis biljke: Spori je zeljasta biljka visoka oko

pola metra. Stabljika je etverouglasta, uspravna i ugornjem dijelu razgranata. Listovi su duguljasti i


57/63

maljavi, rascijepani i na vrhu zailjeni. Cvjetovi susitni i blijedo ruiasti, smjeteni na vrhu granica.Biljka je gorkog okusa.

Nalazite: Raste po planinskim proplancima, suhimlivadama i panjacima, uz puteve i jarke.

Sastav i upotreba: Sadri heterozid verbenozid,gorke materije, sluz, tanin i eterina ulja. Upotrebljavase protiv neuralgije, zatim kao lijek protiv migrene,

bolova u krstima, prostrijelnih rana, iganja odbubrenih i unih kamenaca.


ljeta (VI-IX mjesec). Odnos svjee i suhe mase je 5:1.

90. SRANICA

Sinonimi:srdaica, trava od srca

Latinski:Leonurus cardiaca L.Njemaki:HerzgespannEngleski:Motherwort

Opis biljke: Sranica je viegodinja zeljastabiljka razgranate etverouglaste stabljike visoke oko 1

metar. Listovi su naspramni, dlanoliki i rascijepljeni na3-7 dijelova. Cvjetovi su sitni, bijeli i zdrueni privrhu glavne stabljike i stabljinih ogranaka. Cvjeta odjula do septembra.

Nalazite: Nalazimo je na zaputenim terenima uzputeve i staze, po ivicama i meu rijetkim grmljem.

Sastav i upotreba: Sadri gorku materiju leonurin,tanin, saponozid, eterino ulje. Primjenjuje se ulijeenju klimaterinih tegoba povezanih sa neurozom,tjeskobom i ubrzanim radom srca. Smiruje ivce i donosimiran san.

Vrijeme berbe: Nadzemni dio biljke bere se u tokuljeta (VI-IX mjesec). Odnos svjee i suhe mase je 5:1.

91. SRANIK

Sinonimi:srenjak, srdobolja, bistorta

Latinski:Polygonum bistorta L.Njemaki:Wiesen-Knterich


58/63

Engleski:Snakeweed

Opis biljke:Sranik je viegodinja zeljasta biljkasa debelim valjkastim podankom izvijenim u obliku slova

s. Stabljika je visoka do 90 cm sa drugim kopljastim

listovima, gdje donji listovi imaju duge peteljke, a

gornji su sjedei. Lie je sa gornje strane tamno zeleneboje, a sa donje sivo. Cvjetei su ruiasto bijele bojei ine metlicu na vrhu stabljike.

Nalazite: Na planinskim vlanim livadama,proplancima i podvodnim terenima.

Sastav i upotreba: Sadri katehinski tanin,crvenilo, skrob, oksalat, kiseline i glikozu. Lijeianemiju, bijelo pranje i preventivno se primjenjuje u

sluaju pobaaja, pomae protiv proljeva i hemoroida.Vrijeme berbe: Korijen sranika iskopava se u toku

jeseni i proljea (IX-XII mjesec i II-IV mjesec). Odnossvjeeg i suhog korijena je 4:1.

92. IPURAK

Sinonimi:divlja rua, pasja rua, ipurina

Latinski:Rosa canina L.

Njemaki:HundroseEngleski:Dog rose

Opis biljke:ipurak je biljka sa otro nazubljenimI neparnim listovima. Cvjetovi su blijedo ruiaste iligotovo bijele boje. Plodovi su jajastog oblika, svijetlo

crveni i sadre veliki broj tvrdih sjemenki.Nalazita:ipurak raste po sunanimrubovima uma,

na krevinama, po ivicama, meu grmljem, uz ograde imee.

Sastav i upotreba: ipurak se ubraja u plodovenajbogatije vitaminom C koji se kuhanjem ne gubi. Vrlo

uspjeno djeluje na ienje krvi putem poveanogizluivanja mokrae. aj od kopica ipurka preporuujese za razbijanje kamenca u bubrezima.

Vrijeme berbe: Plodove ipurka beremo poetkomjeseni (IX mjesec, prije punog zrenja, dok su tvrdi.

Odnos svjeeg i suhog ploda je 3:1.


59/63

93. TRATINICA

Sinonimi:bijela rada, krasuljakLatinski:Bellis perennis L.

Njemaki:GnseblmchenEngleski:English daisy

Opis biljke: Tratinica je viegodinja zeljastabiljka sa loptastim listovima u prizemnoj rozeti, izmeu

kojih rastu bezlisne stabljike sa po jednom cvjetnomglavicom. Cvjeta gotovo cijelu godinu, im okopni snijeg,pa sve do kasne jeseni.

Nalazita: Najradije raste po gaenim travnjacima,tratinama i na nekim ruderalnim stanitima. U veimkoliinama nalazimo je i po livadama i vonjacima.

Sastav i upotreba:Tratinica jaa mokrani mjehur,isti krv i plua, lijei upalu plua, unutarnje povrede,unutarnju temperaturu, kone osipe, smanjuje upalu ignojenje.

Vrijeme berbe: Cvjetne glavice tratinice beremo u

toku proljea i ranog ljeta (IV-VII mjesec). Odnossvjeih i suhih cvjetnih glavica je 5:1.

94. TRNJINA

Sinonimi:crni trn, divlja ljivaLatinski:Prunus spinosa L.

Njemaki:Schlehe SchwarzdornEngleski:Blackthorn

Opis biljke: Trnjina cvjeta u aprilu i maju.

Cvjetovi su bijeli i vrlo brojni. Plodovi su plavi, male

okrugle ljive, a poslije prvog mraza omekaju i mogu sekoristiti u ishrani kao svjei.

Nalazita: Vrlo je rairena, raste po ikarama irubovima uma, livadama itd.

Sastav i upotreba:Cvjetovi sadre flavonide

Documents

Atlas Lek Bilja