Click here to load reader

BALKAN BLUZ.docx

  • View
    238

  • Download
    11

Embed Size (px)

Text of BALKAN BLUZ.docx

"Balkan bluz"Muslimanski intelektualci u stranci (1)Piu: Medina Delali & Suzana ai Veliina slova:

Prvopotpisani na stranakoj "Deklaraciji": Alija IzetbegoviPhoto: StockDa je pameti, kao to je nije knjiga knjiga Balkan bluz, Medine Delali i Suzane ai, nekadanjih novinarki Slobodne Bosne bila bi makar fakultativni udbenik istorije na prostorima rahmetli SFRJ. S obzirom da to nije sluaj, kao i da se o nekim stvarima u BiH, ali i ire jednostavno ne pria, e-novine su odluile da uz dozvolu autorki feljtonizuju knjigu koja prati deavanja u zemlji Bosni i Hercegovini od dana ubrzanog ekonomskog razvoja, nekad republike u okviru SFRJ (1975.) , nerazjanjene pogibije tadanjeg predsjednika savezne vlade Demala Bijedia, preko sunovrata Hamdije Pozderca, Fikreta Abdia i Agrokomerca, procesa zbog kojih su zatvorske kazne odsluili Alija Izetbegovi i Radovan Karadi, do ratnih dogaanja i ubistava zapovjednika HOS-a, Blaa Kraljevia u Hercegovini, Muana Topalovia-Cace i mnogih drugih dogaaja zavrno sa 1995. godinom. Autorke su knjigu same izdale, a osim promocija po BiH, i to uglavnom u njenom loijem ali i veem entitetu, knjiga nije doivjela promociju izvan njenih granica. Posljednja deavanja - poetak suenja Karadiu, putanje na slobodu Biljane Plavi, samo su bili dobar povod da kontaktiramo autorke i zamolimo ih za dozvolu da ovu fenomenalnu knjigu putem feljtona predstavimo i izvan granica BiH. U nadi da e pruiti odgovore na brojna pitanja, ali i da bi mogla samim autorkama da pomogne nekim novim saznanjima koja bi dodatno rasvetlila ovaj period predstavljamo bosansku hroniku Balkan bluz (Okosnicu za njen nastanak ine autorski tekstovi i intervjui objavljeni u Slobodnoj Bosni u periodu od 1991. do 2000.)

Smrt Jugoslavije je u svom TV obliku poela kada se pred zgradom Skuptine u Beogradu 27. marta 1989. okupila milionska masa demonstranata.TV Beograd je obezbijedila direktan prijenos dogaanja naroda. Masa je urlala traei hapenje albanskih lidera. Srpski lider u usponu, Slobodan Miloevi je na skandiranja Uhapsite Vlasija! odgovorio: Ne ujem dobro. Ne ujem vas, ali mi emo uhapsiti sve koji su odgovorni, ukljuujui i one koji su se posluili radnicima... Sada idite kuama. Fuad Muhi, profesor sarajevskog Pravnog fakulteta i lan CK SK BiH, bio je svjestan da najava hapenja lidera kosovskih komunista Azema Vlasija znai smrt saveznih institucija. Brzo je reagirao, izjavljujui za medije kako nijedan republiki rukovodilac nema pravo obeavati hapenja, a bliim prijateljima je objasnio da za Bonjake jedini izlaz treba potraiti u samobitnosti BiH.Na Muhia su ubojito reagirali prosrpski orijentirani kadrovi u sarajevskim novinama i TV. Njegov prijatelj Zejnil Vukas svjedoi: Istupio je iz CK SKBiH. Napadali su ga sa svih strana. Jedne veeri su ga vrlo kasno pozvali u bolnicu jer mu je otac umro. Nakon dugotrajnog uzdravanja od alkohola, ponovo se te noi vratio svom starom poroku. U to vrijeme bosanskomuslimanski intelektualci u Sarajevu, okupljeni u jednu vrstu intelektualne zajednice, raspravljaju brojna pitanja vezana za sudbinu BiH.Neki pripadnici ovog kruga su na isto vjerskim pozicijama, drugi pripadaju establimentu postojeeg komunistikog drutva. Muslimanski intelektualci sueni u procesu 1983. iz zatvora izlaze 1988. Vraaju im se pasoi i tom prilikom se sa njima obavlja jedna vrsta informativnog razgovora. Rekli su, kae tadanji radnik republike dravne bezbjednosti Munir Alibabi, koji je vodio razgovore, da se nee baviti politikom. Husein ivalj je rekao kako ide u Ameriku gdje mu se ve nalazi porodica, Edhem Biaki je rekao da ide na rad u Libiju da popravi finansijsku situaciju, Izetbegovi je rekao da ga politika ne interesuje i da ga samo interesuje zdravlje i unuci. Uprkos unificiranim odgovorima, jedan od kanjenika ipak priznaje kako je u zatvoru dogovarano formiranje stranke. Prema njegovom iskazu, planirano je, ukoliko vlasti to dozvole, da se formira muslimanska stranka i zbog toga su do detalja analizirani rad i iskustva Jugoslovenske muslimanske organizacije. U tom smislu je veina nacionalnih pitanja bila prodiskutirana, ali je jedino ostalo nerijeeno pitanje odnosa naziva Bonjak i Musliman. Ovo pitanje je meu zatvorenim muslimanskim intelektualcima ostavljeno za budua vremena.Rusmir Mahmutehaji nastavlja druenje sa Izetbegoviem nakon njegovog izlaska iz zatvora. itao sam Islamsku deklaraciju prije nego to je Izetbegovi uhapen, ali sam itav iskaz u Dravnoj sigurnosti temeljio na tome da sam Deklaraciju imao u svojim rukama, ali da je nisam itao. Na mene je vren straan pritisak. Nekada se inilo da sam glavni predmet obrade organa Dravne sigurnosti ja, nekada se inilo da je to neko drugi, kae on. Mahmutehaji iz Hrvatske, gdje je dekan Elektrotehnikog fakulteta u Osijeku, esto dolazi u Sarajevo i susree se sa Izetbegoviem. Za vrijeme razgovora, uglavnom voenih tokom dugih etnji gradom, obojica izraavaju zabrinutost zbog dramatinih dogaanja u Jugoslaviji. Mahmutehaji se sjea: Meni je bilo jasno da slijedi opi, krvavi rasplet i da e se bosanski Muslimani nai u sreditu te drame, ruenja. U jednoj od dugih etnji rekao sam Izetbegoviu da se treba pristupiti nekoj vrsti organiziranja bosanskomuslimanskog naroda. Odgovorio je: Ali, to znai da to mora biti legalno! Moja procjena je bila da pitanje legalnosti nije bitno, jer je na sceni pitanje opstanka - biti ili ne biti.Dr. Maid Hadiomeragi opisuje kako je sa dr. Muhamedom Hukoviem imao namjeru formirati stranku. Najprije su odluili dati joj naziv Muslimanska narodna stranka Jugoslavije. Ali, Hadiomeragi je pozvan da se pridrui muslimanskoj stranci ije je formiranje ve u toku. Dalje raspoloenje koje je lebdilo u vazduhu, donosilo je stanje gdje vie nismo prijatelji, suradnici. Osim meu nama, neto vano se deava iznad nas i pored nas. Sav sadraj rada se ne odvija ovdje nego negdje drugo, moda i na dva mjesta, pie Hadiomeragi te dodaje, postojala je, to se ono kae, kuhinja osim nas. Krajnji zakljuak sam donio da Izetbegovi vrlo mnogo, osim sa nama, surauje i sa, kako sam nazvao, zagrebakom grupom gdje, vjerovatno, glavnu rije vodi Salim abi, te sa grupom kanjenika - on, naime, sebe i ostale koji su osueni 1983. tako naziva. Kasnije se pokazalo da je mimo nas imao mnogo suradnika..., a nama o tome nije nita govorio.Poetkom 1989. u Zagrebu se formira Islamski institut uz Matini odbor organiziran na naunim osnovama. U Matini odbor, na ije elo dolazi Rusmir Mahmutehaji, ulaze: Alija Izetbegovi, Alija Isakovi, Munib Maglajli, Mustafa Ceri, dr. Osman Mufti... U jesen iste godine, u divanhani Zagrebake damije odrava se sastanak kome prisustvuje oko 30 ljudi, gdje se dogovara formiranje bonjake stranke. Mahmutehaji predlae da nacrt stranake Deklaracije napravi Izetbegovi, objanjavajui u aljivom tonu kako je Izetbegovi u zatvoru imao dovoljno vremena promisliti sve bonjake teme. Kada je Deklaracija zavrena, Izetbegovi se potpisuje na prvo mjesto, a drugo upranjeno mjesto ostavlja za potpis Rusmira Mahmutehajia. Meutim, Mahmutehaji je ve revoltiran saznanjem da Izetbegovi mimo njegovog znanja pregovara sa Adilom Zulfikarpaiem. Odbija dalju suradnju i odlazi u Francusku. Drugo, upranjeno mjesto na stranakoj Deklaraciji, ostalo je nepotpisano. Svjesni novih strujanja u susjednim republikama, bosanski komunisti su liberalizirali odnos prema politikim neistomiljenicima. Tako dugogodinji emigrant Adil Zulfikarpai, preko Enesa engia, dobija poruku od efa bosanskih komunista Nijaza Durakovia kako ne postoje nikakve formalne smetnje za njegov dolazak u BiH. Zulfikarpai je iz Jugoslavije emigrirao neposredno nakon Drugog svjetskog rata, mada je bio pripadnik partizanskog pokreta i visoko pozicioniran u prvoj poslijeratnoj Vladi BiH.

Nesueni prvi predsjednik SDA: Adil Zulfikarpai Photo: StockAdil Zulfikarpai u svojoj knjizi pie: Izetbegovi je mene nekoliko puta posjeivao u Cirihu. Tu je 24. februara pala odluka da se osnuje stranka. Traio sam da se stranka zove bonjaka i on je na to pristao, otiao je u Bosnu i kada se vratio, rekao je da to sarajevski intelektualci muslimani nee. Onda je on predloio ime Jugoslovenska muslimanska stranka, neto slino kao ona sa Spahom. Zulfikarpai u knjizi prilae fotografiju za koju tvrdi da je nastala u februara 1989. u njegovoj kui u Cirihu, kada je, kae on, donijeta odluka o formiranju stranke. Uz Zulfikarpaia, na fotografiji su ovjekovjeeni: Hasan engi, Omer Behmen, Salim abi i Teufik Velagi.Nesporazum Zulfikarpaia i Izetbegovia u vezi sa imenom Bonjak uticao je na zahlaenje njihovih odnosa. Bakir Izetbegovi je doputovao u Cirih, gdje je radio u Bonjakom institutu, prilikom posjete me zamolio da preem preko nesporazuma o imenu stranke to sam ga imao sa njegovim ocem, ispriao je Zulfikarpai.U avionu na liniji Cirih - Zagreb, Adil Zulfikarpai, koji prvi put poslije 44 godine dolazi u zemlju, spokojno je spavao. Na Zagrebakom aerodromu ga je doekala ekipa hrvatske TV. Iz politikih struktura Hrvatske, TV je dobila vijest o njegovom dolasku. Preuzeli su ga zatim Hasan engi i Salim abi i odvezli u Zagrebaku damiju. Zulfikarpai nije mogao dobiti paso bez odobrenja savezne slube bezbjednosti. Tek nakon te saglasnosti Boo Bagari, jedan od pomonika za SDB BiH, i Nedad Ugljen, koji su radili po pitanju emigracije, odlaze u vicarsku i daju Zulfikarpaiu paso. Neposredno prije Zulfikarpaievog dolaska, jedan dio njegovog dosjea nestaje iz MUP-a BiH. Raunajui na njegovo bogatstvo, mnogi su u prodaji dosjea Zulfikarpaiu vidjeli ansu za brzu zaradu. Pria kae da ga je otkupio jednom, zatim drugi put, ali kada se pojavio i trei ekskluzivni vlasnik dosjea, Zulfikarpai je, navodno, rekao da ga vie nema namjeru otkupljivati i neka rade s njim ta hoe. U policijskim krugovima nisu oekivali da e Zulfikarpai biti srdano doekan u Sarajevu. Kada je bivi emigrant stigao na dumu u Gazi Husrev-begovu damiju, mislio je kako se neto dogaa kada je vidio da okupljeni ljudi nekoga ekaju. Objanjeno mu je da ekaju njega. Pozvan je u Islamsku zajednicu. Vrata ministarstava su se sama otva