Click here to load reader

Laboratorij Balkan

  • View
    560

  • Download
    31

Embed Size (px)

Text of Laboratorij Balkan

Biblioteka Posebna izdanjaVinja StareinaVJEBE U LABORATORIJU BALKAN Naklada Ljevak d.o.o., Zagreb, 2004.Za nakladnika Zdenko LjevakUrednica Nives CIP - katalogizacija u publikacijiNacionalna i knjinica - ZagrebUDK 323.1 (497.1)"199"(046)STAREINA, VinjaVjebe u laboratoriju Balkan / Vinja Stareina. -Zagreb: Naklada Ljevak, 2004. - (Posebna izdanja)ISBN 953-178-617-8I. Rat II Jugoslaviji - Medijski prikazi440514065il,t!Vinja StareinaVJEBEU LABORATORIJUBALKAN .Lu,aKZagreb, 2004.PREDGOVORU zemlji u kojoj se novinarstvo pojavljuje u jednoj od dviju formi: (a) podrka pozicijama onih stranih sila koje su umodi, kao da su u njihovim stavovima utjelovljene boanskevrline, ili (b) odbijanje svega to te sile predloeili zatrae, zbog negativnoga povijesnog iskustva koje je jasnojedino samome piscu - Vinja Stareina je rijetkost. njezinih kolumni u listu cijene njezinu usredo- na aktualne nacionalne interese sila o kojima je uobjanjavanju stvaranja njihovih politika prema regiji.Ovim djelom, njezinom prvom knjigom, fanovi kolumni biti Stareina ostaje dosljedna sebi, usre- se na interese Velike Britanije, prve sile kojaje imala primat u regiji, i SAD-a, koji postaje po- snaga 1994. godine. Ukazuje kako su interesi prveusmjereni prije svega na Srbiju, produili patnje i stradanja,dok je snana volja druge da pokae sigurnosno vodtsvo uEuropi donijela rjeenje. Trajnost toga rjeenja ostaje otvorenopitanje, no vjerojatno stoga to autorica stavlja naglasak ponaj-prije na Hrvatsku, u kojoj je rezultat bio uglavnom pozitivan i se da takav i ostati. Stareina vodi na uzbudljiv put kroz prolo vlastito iskustvo i vlastita sa i djelima koja su o toj temi izrekli ilinapisali sudionici raspada bive Jugoslavije i njegovihposljedica. Njezin stil, diplomatskom distancomkoja je memoara i akademskih studija, brzinu i uitak Detaljni prikazi likova velikih i nekoliko naoko ne-bitnih sudionika mogu se nekima kao najzabavniji dioknjige zbog svoje ivopisnosti ili zato to pruaju lagani predahod tekih tema.Primjerice, njezin kako su i Franjo i Alija vie voljeli raditi sa Slobodanom nego iznenaditi nijednog sudionika mirovnogprocesa, ali moe iznenaditi one koji su bili izvan njega. Na-alost, autorica ne dalje to vano zapaanje. Interesitriju strana u regiji bili su uistinu iza interesa vanjskih sila.Druga zanimljiva opaska - da je obostrana neiskrenost bilaona snaga koja je odravala odnos Mate i Harisa - vjerojatno ne bi knjigu vrjednijom da je dalje Ali, ona napitanje je li itko od ratnih bio heroj, ili je tek bila onovijim likovima, toj regiji, koji dolazei prolaze, odigravi jedan za drugim svoje uloge na seem.Mnogima bez sumnje, knjiga biti najzanimljivija zbognekoliko ratnih koji su predstavljeni izpotpuno nove perspektive, na granici senzacionalnoga.Primjerice, Stareina sugerira da je Ante Gotovina naveo da pokrene Oluju kolovoza 1995., kaoto je i odnosno ranije nego to je planirao,6 ga da njegove trupe ne mogu dugo sjediti bes-posleno na Dinari i ostati efikasne.Nadalje sugerira da je Oluja bila tako efikasna i brza jer jeprije toga Beograd odustati od nekih svojih ratnih i radio na rjeenju kojim dobiti maluVeliku Srbiju, termin koji je prvi upotrijebio Hrvoje Ukazuje na dva de facto Ratka sa stratekih do kraja jeseni 1994., s Kupreke visoravni i s brdaGrabe kod kao dokaze.Potom ide i dalje, kako se ono to se smatra snanim napadom Ratka na u srpnju1995. nakon Srebrenice, zapravo nije dogodilo.Ono to smo zapravo vidjeli, bio je sukob koji je inscenirao u koordinaciji s Gotovinom. se nijeborio protiv Srba, protiv sunarodnjaka Muslimana, prista-lica Fikreta koji su odgovarali na provo-kacije iz malog depa oko Velike Kladue. da je kriza bila inscenirana mogla bi seolako odbaciti kao uto novinarstvo kojeZagrebu nije strano, ali unatrag, to ne bi trebalo Zasto? Prvi koji je upotrijebljen kao povod zaoperaciju Bljesak tri mjeseca ranije - pucnjava na automobilna novootvorenoj dionici autoceste kroz UNPA zonu Zapad,koja je usmrtila dvije osobe - bio je, se, insceniran. To je, usvakom neizravno potvrdio Hrvoje u svome u Haagu, u unakrsnom ispitivanju.Ideja kako je Gotovina imao ulogu u odluci da pouri s Olujom zasluuje pomnije propiti-vanje. Prema spoznajama autora predgovora, odluka da sedeblokira i vrati Krajina je bila donesena i isplanirana16. srpnja, kada je Gotovina, prema Stareina, poslao signal. je da je hrvatska7diplomacija prije brijunskog sastanka savjetovala u tome smjeru, o piem u43. svesku Journal ofCroatianStudies.Iz senzacionalnoga autorica nas vodi u neto to svidobro znamo, ali se bojimo o tome govoriti - dimenzije ICTY-ja. Opisuje neke od aktivnosti Sudai s njima povezane glavne aktere na koji bi bio da nije Stupanj amaterizma na svim stranama priICTY-ju ublaen je za javnost samo apsolutnimovlastima glavnih tuitelja, koji su ranije, kao i danas, diktiralisve to se tamo Ona je moda prvi pisac u Hrvatskoj koji upozorava nakrajnje lou obranu to ju je hrvatskih optuenika dobilau Haagu i koja s profesionalnim nemarom i neodgo- Ukazuje na potpuni nedostatak strategije obrane nadravnoj razini. Taj je vakuum strategije, naalost,navodio hrvatske optuenike, aktualne i potencijalne, kao i im lobije, da na druge prevaljivati krivicu zastvarne i proizvedene kako time spasitivlastitu kou.Jedna od temeljnih tema knjige da je regija, sa svojimsukobima, postala laboratorij za testiranje no-vih diplomatskih mehanizama: od onih mekih poput pregova- tehnika za rjeavanje sukoba i sudova za ratne dotvrdih mehanizama poput selektivnih sankcija i vojnih intervencija. Sukob nije rijeen ranije, je produljivani pretvoren u laboratorij, prema Stareina, zbog interesa zajednice da vidi neke od tih mehanizama nadjelu.Regija je uistinu bila - i jo je uvijek - laboratorij. Ali,prema mojem iskustvu, manje po designu, a vie podefaultu. Jedino rjeenje koje je moglo zaustaviti beogradsku8ratnu mainu bila je snaga na zemlji, to se napokondogodilo 1995. Nijedna zapadna sila nije to nikad uzela ni urazmatranje. Razlozi su i da,nakon to je izdvojena na stranu, bivaJugoslavija, siromana, istrateki irelevantna po novome svjetskom poretku nije bilavrijedna gubitka ivota zapadnih vojnika.Za Zapad je element politike postala kontrolaskupog priljeva izbjeglica u Europu. Zapravo, upravo zbog togaje

Search related