Embed Size (px)
Citation preview
BANKARSTVO 1dio
1 NASTANAK I RAZVOJ BANAKA
NAUKA O BANKARSTVUJedna od naučnih disciplina koja naučnom metodom objašnjava jedan aspekt monetarnih faktora i monetarnih transakcija Bavi se istraživanjem uloge i poslovanja banaka kao značajnih institucija finansijskog i ukupnog ekonomskog sistema zemlje
Bavi se funkcija i uloge bankarskog sistema načina organizovanja bankarskih institucija bankarskog poslovanja (bankarskih funkcija i operacija) teorije i prakse monetarno-kreditne i devizne politike te kreditno-bankarskog sistema i njegovog uticaja na ekonomsku politiku zemlje i
međunarodne ekonomske i finansijske odnose
Kao naučna disciplina razvilo se u drugoj polovini XIX vijeka
Bankarstvoprijeko potrebna djelatnostdjelatnost u promjenamajedna od najviše regulisanih djelatnostidjelatnost prikupljanja informacijadjelatnost prenosa informacijadjelatnost sa fiksnim troškovimadjelatnost akvizicijauslužna djelatnost
Bankenajvažnije finansijske institucijeglavni izvori kreditanajveći izvori obrtnog kapitalanajveći kupci državnih obveznica poluga za provođenje vladinih stabilizirajućih programa
NASTANAK I RAZVOJ BANAKARazvoj bankarstva omogućila je pojava kovanog novca (između VII i V vijeka pne)Rudimentarne pojave bankarstva mjenjački i založni poslovi
Razvojne faze bankarstva
Faza 1u Babilonu tezauri ndash skladišta
u antičkoj Grčkoj sarafi ndashmjenjački poslovitrapezari ndashbankari antičkog doba - pojava hipotekarnih i komercijalnih
kredita u starom Rimu (III vijek pne)argentarius ndashbankar(mjenjački depozitni zajmodavni i posrednički
poslovi u platnom prometu)
Nakon propasti rimskog carstva zaustavljen je razvoj bankarstva (470 godine) U feudalizmu opstaju samo mjenjački poslovi i naturalni kreditiRazvojem trgovine ponovno dolazi do razvoja banakaUloga zlatara u razvoju bankarstva
Faza 2U Italiji početkom XV vijeka u Genovi Casa de St Georgo (1407) ndash prva banka u istoriji bankarstva Bavi se i platnim prometomPreko stotinu banaka osnovano je u Veneciji i Genovi u XV i XVI vijeku
Prva moderna bankaOsnovana je 1609 godine banka grada AmsterdamaPoslovala je izrazito strogo i čestitodepoziti su bili svetinja i nije odobravala kreditePrvi test kada se Luj XIV približavao Amsterdamu 1672 godineDrugi test poslovanje sa Nizozemskom istočno- indijskom kompanijom gdje su bankari istovremeno bili i njeni direktori i Trećitestrat sa Engleskom 1780 godine nakon kojeg se grad Amsterdam sve više zadužuje kod bankeRezultat testova Problemi u banci i njena likvidacija 1819 godine
Faza 3a) Osnivanje Bank of England 1694 g - novac se odvaja od metalne podloge pojava obveznica (bank-nota) isplata u metalu uz laquokraljevo obećanjeraquo monopol emitovanja ovčanica i upravljanje kreditnom politikom banaka
b) Banque Royale 1716 g - Slučaj bankarskog čudotvorca ndash John Law-a kao najbolji primjer šta banka možeuraditisa novcem i šta može uraditi novcu Od tada istoriju razvoja bankarstva karakteriše stalna smjena euforije i panike
Faza 4Nastaje početkom XIX vijeka u Engleskoj a kasnije i u drugim zemljamaBanke se osnivaju kao dionička društva sa relativno velikim vlastitim kapitalom
- Prve dvije razvojne faze zasnovane su na laquocurrency teoryraquo - novac pune materijalne vrijednosti sa 100 pokrićem rezervama u plemenitim metalima
- Druge dvije razvojne faze zasnovane su na laquobanking teoryraquo - povjerenje kojim se novac dvaja od svoje metalne podloge
Prve banke u Bosni i Hercegovini
Bečka Union banka 1884 godine u Sarajevu osniva ldquoPrivilegovano odjeljenje Union banke za BiHrdquo
Bosanskohercegovačka narodna dionička banka u Sarajevu 12 marta 1898 godine
Prva štedionica dd u Brčkom 1889 godine
Štedionica dd u Bijeljini 1893 godine
Prva banjalučka štedionica dd 1894 godine
Najveće otkriće u bankarstvu Kredit
Drugo otkrićepoznačaju Banknota (kojom novac postaje ldquoobećanjerdquo)
Banknota prenosivi beskamatni pismeni zapis o obavezi banke da donosiocu isplati iznos na koji banknota glasi u zakonskoj valuti jedne zemlje
Bankarstvo- poslovanje koje obuhvata držanje depozita i posuđivanje novca- poslovanje zasnovano na kreditu- omogućava transakcije bez potrebe plaćanja u novcu- osnova bankarskog poslovanja je povjerenje javnosti- banka drži rezerve prema svom iskustvu ali je zakonom propisana i stopa obavezne
rezerve
Bankarska kriza gubitak povjerenja u banku koji uzrokuje masovnu navalu ulagača sa zahtjevima za povlačenje sredstava
Danas se rjeđe događa zbogosiguranja depozitai strože regulacije u bankarstvu
Izlaz za solventnu banku prodaja sredstava drugim bankamaintervencija centralne banke
Zašto postoje banke- da olakšaju kontakt između deponenata i debitora javljajući se u ulozi posrednika
Zašto su potrebni ldquoposrednicirdquo- zbog visokih ldquoinformation costsrdquo koji ograničavaju mogućnost deponenta da pronađe
adekvatnog debitora- troškovi istraživanja- troškovi ocjene boniteta debitora- troškovi monitoringa- troškovi naplate
POJAM BANKEPojam ldquobankardquo potiče od latinske riječildquobancordquoi označava klupu tezgu (u današnjem smislu ndash šalter) postavljenu na ulici trgu vašaru ili sajmu na kojoj se vršila razmjena različitih oblika i vrsta novca i vršile novčane transakcije naplate i plaćanja u vezi sa obavljenim trgovinskim prometom
Banka - Ima za cilj maksimalizaciju profita na uloženi kapital vlasnika Stiče profit uz strogi nadzor društva jer uglavnom radi sa tuđim sredstvima Postoje ograničenja u poslovanju u cilju zaštite javnog interesa Cilj kontrole jačanje povjerenja u banku Predmet kontrole opće performanse banke Strožiji uslovi kod osnivanja banke
KARAKTERISTIKE BANKE- trguje novcem kao specifičnom robom- trguje dugovanjima i potraživanjima- finansijski posreduje- preuzima rizik ali se i štiti od njega- vrši sekundarnu emisiju novca
Sekundarna emisija novca
Početni depozit $ 1000000
Novi krediti 8000 + (4x1600) + (8x640) = $ 1952000
KARAKTERISTIKE BANAKA- vrši sekundarnu emisiju novca- posluje po specifičnim principima- ima relativno mali vlastiti kapital- optimizira alokaciju nacionalnih finansijskih resursa
Banka je(1) specifičan i samostalan privredni i tržišni subjekt (2) sui generis preduzeće koje na bazi (3) prenijetih ovlaštenja i povjerenja (4) posreduje u transferisanju tuđih sredstava prije svega na kreditnoj osnovi (5) obavljajući sve depozitne kreditne i novčane transakcije između finansijski suficitarnih i finansijski deficitarnih transaktora(6) vršeći pri tome sekundarnu emisiju novca(7) uz ispoljavanje visokog stepena profesionalnosti organizovanosti i adaptibilnosti na promjene u okruženju(8) što neposredno doprinosi maksimizaciji efekata sopstvene mikroekonomije i (9) posredno utiče na optimizaciju korištenja uvijek relativno oskudnih finansijskih resursa na nivou makro sistema
Bankarska tajnaObaveza banaka njihovih upravljačkih i nadzornih organa kao i svih osoba zaposlenih u banci da čuvaju tajnu o poslovima banke ili o poslovima koje su same zaključile
To se posebno odnosi naimena i adrese komitenatavisinu i vrstu ulogastanje depozitabroj i vrstu čuvanih vrijednosnica i drugih predmeta
Obaveza čuvanja tajne postoji i nakon prestanka službe u banci
Ova obaveza se odnosi i na revizore zaposlenike centralne banke agencije za bankarstvo i ostali koji imaju uvid u dokumentaciju banke
Nisu obavezni čuvati tajnuako im to čuvanje tajne može štetiti ili ako su od komitenta izričito oslobođeni čuvanja tajne u slučajevima predviđenim zakonom
Regulatorni okvir poslovanja banaka u BiH
1 Pojam banke
- Banke su pravna lica koja obavljaju poslove primanja novčanih depozita i davanja kredita kao i druge poslove u skladu sa zakonom o bankama u FBiH
- Osnivaju se i posluju kao dionička društva- Naziv ldquoBankardquose može koristiti samo za institucije koje se bave ovim poslovima
a Poslovi koje banka može obavljati
Banka može obavljati sljedeće poslove
1 Primanje svih vrsta novčanih depozita i drugih novčanih sredstava2 Davanje i uzimanje kredita i finansijski lizing3 Davanje svih oblika novčanog jemstva4 Učešće kupovina i prodaja instrumenata tržišta novca i kapitala za svoj ili tuđi račun5 Usluge platnog prometa i prenosa novca6 Kupovina i prodaja strane valute7 Izdavanje i upravljanje sredstvima plaćanja (uključujući kreditne kartice putne i bankarske čekove)8 Pohranjivanje i upravljanje vrijednosnim papirima kao i drugim vrijednostima9 Usluge finansijskog menadžmenta10 Kupovina i prodaja vrijednosnih papira11 Druge poslove koji proizilaze iz prethodnih
b Statut banke
Statutom banke se utvrđuje
1 Sjedište2 Djelatnost3 Nadležnosti4 Način rada organa banke5 Iznos dioničkog i druge vrste kapitala6 Vrste broj i nominalna vrijednost dionica7 Prava glasa vezana za dionice8 Način donošenja opštih akata I9 Druga pitanja vezana za rad banke
2 Organi banke
1 Skupština2 Nadzorni odbor3 Uprava i4 Odbor za reviziju
1 Skupština
- Čine je dioničari- Održava se u mjestu sjedišta- Održava se najmanje jednom godišnje- Saziva je nadzorni odbor- Pravo glasa ima dioničar koji se na listi dioničara kod Registra nalazio 45 dana prije
datuma održavanja skupštine
2 Nadzorni odbor
- Čine ga predsjednik i najmanje 4 a najviše 6 članova- Imenuje ih i razrješava skupština- Ukupan broj članova mora biti neparan uključujući i predsjednika- Predsjednik i članovi se imenuju istovremeno na period od 4 godine- Sjednica nadzornog odbora se održava po potrebi a najmanje jednom tromjesečno- Saziva je predsjednik nadzornog odbora- Predsjednik i članovi pojedinačno ili solidarno odgovaraju za štete koje prouzrokuju
neizvršavanjem ili neurednim izvršavanjem svojih dužnosti
3 Uprava
- Rukovodi poslovanjem banke- Upravu banke čine Direktor Izvršni direktor i Zamjenik direktora- Direktor je odgovoran za zakonito poslovanje i implementaciju poslovne politike
4 Odbor za reviziju
- Imenuje ga nadzorni odbor- Ima 5 članova koji se imenuju na 4 godine- Odgovoran je za nadzor provođenja i angažovanja vanjske revizorske firme koja će
obaviti reviziju godišnjih finansijskih izvještaja- Nadgleda i poslove interne revizije uključujući kontrolu godišnjeg obračuna - Na zahtjev dioničara sa najmanje 10 dionica sa pravom glasa mora izvršiti reviziju
finansijskog poslovanja banke
3 Osnivanje banaka u FBiH
- Agencija podnosiocu zahtjeva izdaje dozvolu samo ako je prethodno uplaćen iznos dioničkog kapitala
- Minimalni iznos dioničkog kapitala u novcu banke i najniži iznos neto kapitala koji banka mora održavati ne mogu biti manji od 15000000KM
Dodatni uslovi
1 Da banke ispunjavaju uslove iz zakona i da su dokumentovane perspektive za buduće finansijsko stanje banke
2 Da predviđeni članovi nadzornog odbora i uprave banke imaju odgovarajuće kvalifikacije i iskustvo
3 Da sva lica koja imaju značajan vlasnički interes imaju zadovoljavajuću finansijsku sposobnost i odgovarajuće poslovno iskustvo
a Potrebna dokumentacija za osnivanje predstavništva banke u FBiH- Podaci o nazivu pravnom statusu i sjedištu banke- Statut banke- Podaci o finansijskom poslovanju banke- Akt o osnivanju predstavništva- Djelatnost predstavništva - Program rada predstavništva- Podaci o vodećim osobama- Ovlaštenje osobe odgovorne za rad i zastupanje predstavništva- Ovjerenu izjavu banke za preuzimanje odgovornosti za sve obaveze koje će nastati u
poslovanju predstavništva b Sadržaj zahtjeva za osnivanje banke u FBiH
- Ugovor o osnivanju potpisan od svih osnivača nacrt statuta i drugih osnivačkih akata prema upustvu Agencije
- Podatke o kvalifikacijama i iskustvu predviđenog nadzornog odbora i uprave banke- Iznos dioničkog i drugih oblika kapitala banke- Plan projekcije poslovanja koji između ostalog sadrži vrste predviđenih djelatnosti i
strukturu organizacije banke - Popis vlasnika banke
c Kapital banaka- Minimalni iznos po ZOB-u je 1500000000 KM- Kapital se ne možesmanjiti bez dozvole Agencije- Kapital se sastoji odosnovnog dopunskog neto kapitala = osnovni + dopunski ndash
odbitne stavke
4 Gubitak bankarske dozvole
1 Na zahtjev banke2 Kažnjavanjem banke za prekršaj3 Uz preporuku privremenog upravnika4 Uz dozvolu izdatu na osnovu lažnih ili nezakonitih dokumenata5 Ako nije podnesena prijava za upis u sudski registar u predviđenom roku6 U slučaju spajanja pripajanja ili podjele banke7 Uz smanjenje minimalnog iznosa kapitala predviđenog u ZOB-a I8 U slučaju likvidacije banke uz odluku vlasnika ili prestanka pravnog lica
5 Suvlasništvo drugih pravnih lica u banakama
- Fizičko ni pravno lice bilo samostalno ili u sporazumu s drugim licima ne može steći ili povećati značajno glasačko pravo u banci preko 10 33 50 i 667 ukupnih glasova u banci bez odobrenja Agencije
- Politička stranka ili partija kao i sa njima povezano pravno lice ili organizacija ne mogu biti dioničari banke
6 Ulaganja banaka
- Banka kao i supsidijarno lice ne može investirati u pravno lice čija je primarna aktivnost proizvodnja naoružanja kockanje prodavanje ili konzumiranje alkohola u vlastitim prostorijama
- Banka ne može davati donacije ili kredite političkim strankama- Ne smije deponirati sredstva davati kredite i vršiti ulaganja u jednu povezanu banku u
ukupnom iznosu većem od 25niti u sve povezane banke u ukupnom iznosu većem od 40njenog osnovnog kapitala
- Banka ne smije investirati u svoja stalna sredstva više od 50iznosa njenog osnovnog kapitala bez dozvole Agencije
7 Poslovna tajna
- Nadzorni odbor uprava svi zaposleni kao i svako lice koje se angažuje za rad u banci po bilo kom osnovu dužni su čuvatiposlovnu tajnukoja se odnosi na sve informacije do kojih su došli obavljanjem poslova za banku
- Poslovna tajne se ne može koristiti za ličnu korist niti se smije odavati drugim licima osim Agenciji za bankarstvo uključujući kontrolore i revizore koje Agencija imenuje
8 Kreditni rizik
- Banka je dužna pridržavati se stopa ograničenja rizika vezanih za bilans i vanbilansne stavke aktivu i ponderisanu aktivu kapital i njegovu strukturu
- Izlaganje banke kreditnom riziku prema pojedinačnom korisniku ili grupi povezanih korisnika ne smije preći iznos od 40osnovnog kapitala
- Iznos neobezbijeđenog kredita pojedinačnom korisniku ili grupi povezanih korisnika ne smije biti veći od 5osnovnog kapitala
- Kredit pojedinačnom korisniku ili grupi povezanih korisnika u iznosu većem od 25 osnovnog kapitala banke mora biti potpuno obezbijeđen kvalitetnim utrživim zalogom čija vrijednost prelazi iznos kredita
9 Stečaj i likvidacija
- Provodi se u skladu sa Zakonom o stečaju i likvidaciji- Agencija imenuje privremenog upravnika ako je
1 Prekršen zakon propis ili odluka Agencije čime su ozbiljno ugroženi interesi deponenata
2 Svojim poslovanjem banka prouzrokovala ili može prouzrokovati značajno pogoršanje njenog kapitala ili finansijskog stanja
3 Banka prikrila od Agencije ili njenih kontrolora i revizora poslovne knjige dokumente evidencije ili imovinu i
4 Opravdan zahtjev nadzornog odbora odbora za reviziju direktora ili skupštine dioničara banke za imenovanje privremenog upravnika
a Privremeni upravnik
Odlučuje o 1 Ukidanju bankarske dozvole i likvidaciji banke s procjenom iznosa aktive koja će biti realizovana u likvidaciji
2 Sanaciji banke uključujući i povećanje kapitala do propisanog minimuma3 Prodaji dijelova imovine iili otkupu obaveza banke odnosno prodaji banke4 Spajanju ili pripajanju banke drugoj banci
b Likvidacioni upravnik
Ovlaštenja da 1 Proda imovinu i otkupljuje obaveze banke2 Proda banku ili je pripoji drugoj banci3 Likvidira banku i o tom postupku odlučuje
c Dioničari banke
- Dioničar banke odgovara za obaveze banke do visine svog vlasničkog udjela- Dioničari banke članovi uprave i nadzornog odbora banke odgovaraju pojedinačno ili
solidarno za obaveze banke cjelokupnom svojom imovinom u slučajevima1 Da je banka korištena za ispunjavanje ciljeva koji su u suprotnosti sa ciljevima
banke utvrđenim zakonomAss Velid Efendić 83 2 Da se nije pravila razlika između imovine banke i lične imovine 3 Kada je banka poslovala s ciljem prevare povjerilaca ili protiv njihovih interesa 4 Kad je uzrok stečaja ili nesolventnosti banke namjerno loše rukovođenje ili krajnja nepažnja pri rukovođenju
10 Izvještavanje
- Banka je dužna objaviti izvještaj vanjskog revizora u skraćenom obliku u jednom ili više dnevnih novina sa teritorije BiH u roku od 15 dana po njegovom prijemu
- Dužna je dostaviti Agenciji izvještaj o poslovanju likvidnosti i rentabilnosti za sebe i svoja supsidijarna lica pojedinačno i na konsolidovanoj osnovi u obliku sa sadržajem i u rokovima utvrđenim propisima Agencije
2 BANKE NA FINANSIJSKOM TRŽIŠTU
FINANSIJSKI SISTEM I TRŽIŠTE
Sve ekonomske jedinice prema bilansnim pozicijama svrstavaju se u suficitarnedeficitarne i ravnotežne
Finansijski sistem je skup institucija instrumenata i mehanizama putem kojih se ostvaruje mobilizacija koncentracija transfer i alokacija finansijskih resursa i novčane štednje društva
Finansijski system
Zadatak finansijskog sistema - izgradnja institucija instrumenata i mehanizama za efikasno i racionalno transferisanje finansijskih sredstavaFinansijske institucije dijele se na
depozitne ndash poslovne banke i štedionicenedepozitne ndash osiguravajuća društva penzioni i uzajamni fondovi i
državne finansijske institucije ndash državne razvojne banke agencije i institucije (npr poljoprivrede st izgradnje)
Finansijsko tržište
Tri metoda finansiranja samofinansiranje (korišenje sopstvenih fondova)neposredno finansiranje (između štediša i investitora
postavlja se direktni transfer finansijskih fondova)posredno (pojavljuju se posrednici - finansijske institucije)
Finansijsko tržište - organizovano mjesto i prostor na kojem se nude i traže finansijska- novčanasredstvai na kojem se zavisno od ponude i potražnje organizovano formira cijena tih sredstava
ŠTEDIŠE oni koji ne troše dijelove dohotka u tekućem periodu - povećavaju dohodak jer dobijaju kamatuDEBITORI zadužuju se i povećavaju dohodak ako dobijene fondove ulažu u produktivne investicije
Ukoliko kredite koriste najefikasnije i najsposobnije firme - to vodi povećanju ukupnog bogatstva društva
Geografski posmatrano razlikujemolokalnonacionalnoi internacionalnofinansijskotržište
Analitički posmatrano1 primarno (podrazumijeva kupoprodaju inicijalnih hartija od vrijednosti Može biti direktno i indirektno-preko specijalizovanih finansijskih ustanova) ndash motiv kupovine - dobit i2 sekundarno (retransfer hartija od vrijednosti i prije roka dospjeća) ndash motiv kupovine - likvidnost
Konvencionalna podjela tržište kredita (personalizovano) I tržište vrijednosnih papira (impersonalizovano)
Po ročnosti i namjeni novčano (kratkoročna sredstva do 1 god) I tržište kapitala (dugoročno iznad godine dana)
Novčano tržište
Predmet kupoprodaje kratkoročna novčana sredstva potrebna za održavanje likvidnosti proizvodnju ili robni promet
Obuhvata1 tržište gotovog novca gdje se kupuje i prodaje kratkoročni gotovi novac i kratkoročne hartije od vrijednosti2 tržište kredita kupuju se i prodaju kratkoročna novčana sredstva u obliku kredita3 primarno i sekundarno tržište kratkoročnih vrijednosnih papira
Tržište kapitala
Novčana sredstva se kupuju i prodaju dugoročnoKapital se pribavlja emitovanjem
1 obveznica (zajmovni kapital - dužničke hartije sa dospjećem iznad jedne godine) i2 dionica - vlasnički kapital
Bankarski sistem
Skup bankarskih institucija finansijskih instrumenata i tokova koji se koriste u finansijskom posredovanju između finansijski suficitarnih i finansijski deficitarnih sektora i transaktora
Smanjenje sredstava banke zahtjeva prilagođavanje smanjenje rezervi likvidnosti ulaganje u brzo- unovčive vrijednosne papire usklađivanje ročne strukture kredita
Finansijske institucije
- posrednici u transferu sredstava između preduzeća i stanovništva kao glavnih trasaktora u finansijskom sistemu
Stanovnišvo može uložiti štednju kod kreditnih institucija iiliinstitucija koje prikupljaju ugovornu štednju
Struktura finansijskih institucija
Finansijske institucije dijele se na
depozitne ndash poslovne banke i štedionicenedepozitne ndash osiguravajuća društva penzioni i uzajamni fondovi Idržavne finansijske institucije ndash državne razvojne banke agencije i institucije (npr poljoprivrede izvoza-uvoza stambene izgradnje)
Tri osnovna oblika finansijskih institucija razvijenih finansijskih tržišta
Kreditne institucije plasmane vrše uglavnom u vidu kredita preduzećima i građanima komercijalne banke ndash depozitno- kreditne
štedionice ndash depozitno- kreditnefinansijske kompanije ndash nedepozitne-kreditne
Institucionalni investitori Osiguravajuća društvaPenzioni fondoviInvesticioni fondovi
Investicione banke (berzanske firme) ndash bave se poslovima na primarnom i sekundarnom tržištu kapitala Prikupljaju kapital emisijom dionica
Investicione bankeBrokerske i dilerske firme
brokeri ndash ne preuzimaju rizikdileri ndash preuzimaju rizik
Merčant banke - bave se prestrukturiranjem većih kompanija uz njihovu valorizaciju
PROMJENE U FINANSIJSKOJ STRUKTURI
smanjenje učešća komercijalnih banaka
Razlozi djelovanje tržišnih faktora ndash pojava novih vrsta finansijskih institucija sa ponudom finansijskih proizvoda koji ranije nisu postojali
pretjerana regulacija porast van-bilansnih aktivnosti banaka
kao odgovor - banke ulaze u nova područja poslovi laquostarateljstvaraquo (trust) ndash poslovi sa vrijednosnim papirima ndash sekjurizacija kredita ndash finansijski inženjering ndash
FAKTORI NOVIH TRENDOVA U BANKARSTVU
deregulacija informaciona tehnologija konkurencija internacionalizacija i globalizacija (mondijalizam) koncentracija stvaranje finansijskih konglomerata -
Stvaranje tzv laquofinansijskih supermarketaraquo
Procesi laquoizolacijeraquo finansijskog sektora institucional-izacijaprivat-izacijaglobal-izacijainformat-izacijasekjurit-izacija
PERSPEKTIVE BANKARSTVA dalja i naglašena marketizacija
dalja deregulacija - npr ukidanje ograničenja konkurencije finansijskih institucija
nastavak internacionalizacije decentralizacija banaka (svako domaćinstvo- filijala banke) uspostavljanje globalnog bankarstva ndash ldquojedinstveni pasošrdquo u EU razvoj finansijskog inženjeringa u smislu stvaranja novih bankarskih proizvoda
a posebno dalji razvoj finansijskih derivata
Potencijalna opasnost Rast nestabilnosti finansijskih tržišta usljed porasta hazardiranja
Mogućnosti zaposlenja u bankarstvu1 Kreditni referenti2 Kreditni analitičari3 Specijalisti za ispravljanje kredita4 Menadžeri bankovnih operacija5 Direktor podružnice (filijale)6 Analitičari sistema7 Revizori i kontrolno osoblje8 Finansijski analitičar9 Specijalisti odjela za upravljenje imovinom komitenta10Specijalisti za osobne bankarske usluge Šaltersko osoblje Trgovci i analitičari vrijednosnih papira Specijalisti za dugoročno planiranje i poslove akvizicije Marketinško osoblje Upravljanje ljutskim potencijalom11 Stručnjaci za međunarodne finansije i razvoj poslovanja12 Trgovci stranim valutama13 Stručnjaci za investicijsko bankarstvo14 Kontrolori i regulatori banaka15 Bankovni programi za obuku
21Kapital banaka u BiH
Oblici bankarskog kapitala1 Primarni kapital
Akcionarski kapitalZadržani profiti
2 Sekundarni kapitalSubordinirane obvezniceOpće rezerve za pokriće gubitaka
Osnovne funkcije bankarskog kapitala su1 Apsorbovanje potencijalnih gubitaka2 Zaštita deponenata3 Mehanizam regulacije u osiguranju depozita4 Ograničenje nekontrolisanog rasta aktive5 Izvor finansiranja redovnih aktivnosti6 Pokriće preuzetog potencijalnog rizika7 Širenje obima aktivnosti banke i8 Finansiranje nekamatonosne aktive
Leveridž faktorRast aktive mora pratiti rast kapitalaMeđunarodni standard stope kapitala je 8 a kod nas je 12
Pojam leveridžfaktor =gt recipročna vrijednost stope kapitala
To znači da na jednu KM kapitala u pasivi možemo formirati 125 KM aktive
Izračunavanje
Leveridž faktor = 1stopa kapitalaMeđunarodni standard1008 = 125 KMKod nas1012 = 83 KM
Programi povećanja kapitalaKratkoročni aspekt 1 Emisija novih akcija
2 Sekjuritizacija kredita3 Prestrukturiranje vlasništva
Dugoročni aspekt Porast aktive= novo zaduženje + interno generisani kapital + eksterni kapital
Međunarodna koordinacijaCilj =gt stvaranje jedinstvenih standarda poslovanja banaka
Bazelski sporazum iz 1988 -rdquoGrupa 10rdquo
Koncepcija 1 Povećana stopa kapitala2 Jedinstvene stope po klasama rizične
aktive3 Mađunarodni aranžmani - bankarki rizici
4 Tržišni rizici
3 BANKARSKI SISTEM BiH
Indikatori razvijenosti finansijskog sistema zadovoljavajući intenzitet direktnog finansiranja - mogućnost
alternativnog izbora razvijenost sekundarnog tržišta diverzifikovana institucionalna struktura ndash omogućava sklad između
bankarskih i nebank inst struktura novčane mase ndash dominacija gotovog novca odnos novčane mase prema obimu finansijskih transakcija ili prema
GDP-u
Goldsmitov sintetički pokazatelj finansijske razvijenosti Odnos između finansijskih instrumenata (državnih HoV privatnih obveznica
običnih akcija HoV finansijakih instituc) i nacionalnog bogatstva (GDP-a) Najrazvijeniju fin strukturu ima VB (170) i SAD (125) a najnerazvijeniju
Francuska (065)
Domaći finansijski sektor veoma nerazvijen institucionalnu strukturu čine
o CB i sistem komercijalnih banakao mikro-kreditne organizacijeo dvije berze (sarajevska i banjalučka)o osiguravajuća društva
Nedostaju razvojne i izvozne bankeštedno-kreditne organizacijemortgage-institucijeinvesticioni fondovieskontne i klirinške kućenovčano tržište
Od instrumenata finansijskog tržištasamo dionice (uglavnom proistekle iz procesa
privatizacije)
ne postoje instrumenti kratkoročnog finansiranja (blagajnički zapisi komercijalni zapisi depozitni certifikati kratkoročne obveznice REPO-ugovori)
Ciljevi osigurati porast domaće privatne štednje osigurati povoljniji izvor finansiranja za privatni sektor osigurati veće kreditiranje privrede u odnosu na
domaćinstva povećati likvidnost tržišta kapitala u BiH izgraditi funkcionalno tržište osiguranja
Najvažniji uspjesi
stvaranje institucionalnog i regulatornog okvira privatizacija banaka okrupnjavanje banaka (sa 70 na 35) prisustvo stranog kapitala jedinstven platni promet u poslovnim bankama učešće banaka na tržištu kapitala jačanje povjerenja u banke uspostavljanje sistema osiguranja depozita osnivanje kreditnog biroa rast štednje unaprijeđenje supervizije banaka uspostavljanje jedinstvenog registra računa uvođenje novih bankarskih proizvoda Centralna banka BiH
Zamjerke bankara neuređenost pravnog sistema neadekvatna zaštita povjerilaca odnosno neefikasna
naplata dospjelih potraživanja prenormiranost pojedinih segmenata bankarskog poslovanja (ocjena kreditnog rizika)
otežava poslovanje banaka nerazvijenost domaće privrede nestabilnost ukupnog ekonomskog sistema pogoršanje finansijske discipline pojava fiktivnih firmi i sivo tržište visok kreditni rizik investiranja primjena različitih instrumenat obezbjeđenja poskupljuje kredite i usporava proceduru nedostatak kvalitetnih dugoročnih izvora nepovoljan kreditni rejting BiH
Zadaci bankarskog sektora Ubrzavanje procesa reformi realnog sektora kako bi dostigle
napredak u monetarnom i bankarskom sektoru Završetak procesa privatizacije državnih banaka (ili likvidacija) Podrška CBBiH da emituje obveznice i blagajničke zapise Nastavak procesa daljeg okrupnjavanja banaka Kapitalno jačanje banaka Donošenje zakona o zaštiti povjerilaca Ubrzati procese stečajeva kompanija Ubrzavanje sudskih postupaka
Unaprijeđenje uslova za djelovanje banaka na cijelom području BiH Fiskalna reforma i eliminacija sive ekonomije Licenca AOD za sve banke Povrat stare devizne štednje Ublažiti kriterije ročne usklađenosti Racionalizirati izvještavanje banaka Uvođenje eskontne kamatne stope Unaprijediti praksu naplate čekova i mjenica Usvojiti propise koji će omogućiti razvoj štedionica hipotekarnih
banaka i lizing kompanija
Asortiman bankarskih usluga razvijenih finansijskih tržišta
Tradicionalne bankarske usluge1 Obavljanje mjenjačkih poslova2 Diskontovanje komercijalnih zapisa i odobravanje poslovnih kredita3 Ponuda štednih depozita4 Čuvanje dragocjenosti5 Podrška vladinim aktivnostima preko kreditiranja6 Ponuda depozita po viđenju7 Ponuda povjereničkih (trust) usluga
Bankarske usluge razvijene u novije doba
8 Odobravanje potrošačkih kredita9 Finansijsko savjetovanje10 Upravljanje gotovinom11 Ponuda opreme na lizing12 Ulaganja u visokoprofitabilne projekte visokog stepena rizika13 Prodaja usluga osiguranja14 Usluge penzijskog osiguranja15 Usluge investiranja u vrijednosne papire16 Usluge investicijskih fondova i anuiteta17 Ponuda investicijskih i komercijalnih bankarskih usluga
4 SISTEMI CENTRALNOG BANKARSTVA
CENTRALNA BANKA
banka poslovnih banaka
monopol nad emisijom novčanica
nastanak ndash početak ind revolucije
prva Riskbank of Sweden 1656 g
najznačajnija Bank of England 1694 g
neprofitna institucija
monopolski položaj u sistemu
ldquokvazi bankardquoldquobanka banakardquordquobanka državerdquo
visok stepen samostalnosti CB
nesklad instituc i faktičke samostalnosti
II tipa CB potpuna vezanost za izvršnu vlast visok stepen autonomije
S aspekta organizacije jedinstvena CB složeni sistem CB (FED)
Poslovi CB emisija novčanica i kovanog novca upravljanje deviznim rezervama regulisanje količine novca organizacija UPP i PP sa inostranstv supervizija i nadzor banaka poslovi za račun države
Tri osnovne funkcije CB1 vođenje monetarne politike2 ldquoposljednje utočište banakardquo3 supervizija
Vođenje monetarne politike
Četiri osnovna cilja 1 stabilnost cijena2 ekonomski rast3 puna zaposlenost I4 uravnoteženi platni bilans
Obezbjeđenje likvidnosti makrosistema u uslovima rasta Snabdjevanje poslovnih banaka potrebnom količinom novca i kreditaŠtiti likvidnost bankarskog sistemaCB propisuje uslove za likvidnostPooštrava uslove u slučaju nelikvidnostiTjera banke da štite sopstvenu likvidnost
Banke definišu strategiju odbrane likvidnosti na tri nivoa
1 primarne rezerve likvidnosti kod CB (gotov novac i depozit po viđenju)
2 sekundarne (fond rezervi i kratkoročne hartije od vrijednosti) 3 povlačenje kredita sa novčanog tržišta
CB odobrava kredite za likvidnost izuzetno kratkoročni penalne kamate ne mogu biti korišteni za kreditnog potencijala strogi uslovi odobravanja
Krediti za likvidnost CBUslovi odobravanja -veća kamatna stopa
-obavezno pokriće u hartijama od vrijednosti
-stroga provjera boniteta banaka
Bitne razlike CB i KB likvidnost kod KB pasiva određuje aktivu kod CB vrsta emisije ročnost transakcija klijenti ciljevi poslovanja
Uticaj CB na ekonomska kretanja
Tri aspekta neposrednog djelovanja CB na globalna ekonomska kretanja
1)Globalna kontrola količine novca i kredita2)Kreditna regulacija3)Supervizija poslovanja bankarskog sistema
Primarna emisija CB
Stvara mogućnost poslovnim bankama da brže dođu do potrebnog inicijalnog novca
Primarni novac u dva osnovna oblika1)gotov novac2)depoziti koje poslovne banke drže na žiro i drugim računima
Usmjeravanje primarnog novcaputem deviznih transakcija - Promet hartija od vrijednosti na otvorenom tržištuputem kreditnog mehanizma - Kreditiranje
Kreditiranje ali samo na kratak rok
Supervizija banaka
Zadatak supervizije amortizacija poremećaja zaštita depozita zaštita povjerenja
Obuhvata kontrolu
1 vlasništva i upravljačke strukture u bankama2 bilansne strukture3 kredita i mikrokreditne politike banaka4 likvidnosti i solventnosti5 razvoja konkurentnosti6 pojava nelojalne konkurencije7 odnosa stabilnosti i profitabilnosti i dr
Instrumenti monetarne politike CB1 operacije na otvorenom tržištu2 krediti poslovnim bankama3 obavezna rezerva4 specijalni depoziti5 eskontnadiskontna kamatna stopa6 direktivne mjere CB I7 neformalni uticaj CB
1 Operacije na otvorenom tržištu
Kupovina i prodaja državnih obveznica na finansijskom tržištu od strane CBUticaj na promjene kamatnih stopa na tržištuUticaj na kreditni potencijal poslovnih banakaSuptilan i lahko primjenljiv mehanizam monetarne politikeČesto se kombinuje sa mehanizmima reeskonta
2 Krediti poslovnim bankama
Vrste kredita Krediti po osnovu raspoloživih hartija od vrijednosti u portfelju
poslovnih banaka (refinansiranje) -Reeskontni krediti -Krediti pokriveni dokumentima (državne obveznice)
Selektivni krediti Krediti usmjereni ka državi (napušta se) Krediti za likvidnost
Kupovina robnih mjenica i drugih komercijalnih papira od poslovnih banakaKupuju se po eskontnoj KSRezultat priliv svježeg novca u poslovnu bankuRigidan i relativno prevaziđen mehanizam
3 Obavezna rezerva
Rast stope -gt smanjenje kreditnog potencijalaU slučaju većeg priliva depozita iz inostranstva CB će povećati stopu obavezne rezervePodsticaj bankama da primjenjuju finansijske inovacijeRigidan instrument koji se koristi u zemljama sa nerazvijenom tržišnom strukturom
4 Specijalni depoziti
Cilj -dodatno snižavanje obima raspoloživih bankarskih resursa
Realizuju se primjenom ldquomarginalne obavezne rezerverdquo za banke sa ekspanzivnim rastom depozita
Veće stope obavezne rezerve na prirast depozitaObično sa nultom stopom naknade za ORRijetko se primjenjuje
5 Eskontna kamatna stopa
To je minimalna KS po kojoj je CB spremna da kreditira poslovne banke
Referentna kamatna stopa ndash uticaj na tržišnu kamatnu stopu
Banke obično slijede varijacije u kretanju eskontne stope CBRasterećenje privrede i podsticaj investiranju
Eskontna stopa u funkciji podrške domaćoj privredi
Američki FED snizio je svoju eskontnu kamatnu stopu u pokušaju da pomogne oporavak američke privrede FED je od početka 2001 godine snizio svoju kamatnu stopu sa 65 na 1
Objašnjavajući svoju odluku u FED-u su izjavili da veća nesigurnost dijelom posljedica većih privrednih rizika trenutno ograničava potrošnju proizvodnju i zaposlenost Oni se nadaju da će snažan i kontinuirani rast proizvodnje te dodatno smanjenje kamata biti od pomoći privredi koja se nalazi u vremenu slabijeg učinka
ECB zadržava nisku diskontnu stopu
Europska centralna banka (ECB) odlučila je ostaviti kamatnu stopu za refinanciranje na 2 uprkos tome što je britanska centralna banka (Bank of England - BoE) odlučila podići stopu sa najnižeg nivoa u posljednjih 48 godina za četvrtinu postotnog poena na 375
ECB je posljednji put spustila kamatnu stopu u julu ove godine dok je za BoE današnji porast kamatne stope bio prvi u više od 3 i pol godine
Makroekonomski pokazatelji još od ljeta iniciraju oporavak u eurozoni no ekonomisti upozoravaju da do značajnijeg rasta privrede neće doći tako skoro (6112003 Bankamagazin)
Makroekonomski pokazatelji još od ljeta iniciraju oporavak u eurozoni no ekonomisti upozoravaju da do značajnijeg rasta privrede neće doći tako skoro
6 Direktivne mjere CB
U suprotnosti su tržišnim mehanizmima
Kvantitativne limitiranje obima kredita visine KS na depozite obima i cijene HV obima potrošačkih i stambenih kredita
Kvalitativne sugestije i uputstva bankama da daju prioritet pojedinim privrednim djelatnostima
Rijetko se primjenjuju - obično u uslovima poremećaja
7 Neformalni uticaj CB
U suprotnosti su tržišnim mehanizmimaMoralni apeli bankama da se uzdrže od prekomjernog kreditiranja ili visokih KSldquoprijateljska upozorenjardquo ili ldquonagovještajirdquoUsmena i pismena saopštenjaPozivanje bankara na razgovore i slRjeđe se primjenjuje
Institucije bankarskog sistema
Bankarski sistem BiH1 CBBH - Centralna banka BiH2 FBA - Agencija za bankarstvo FbiH3 ABRS - Agencija za bankarstvo RS 4 AOD - Agencija za osiguranje depozita5 Ostale institucije
5 CENTRALNA BANKA BiH
Centralna banka BiH
Na njenom čelu nalazi se Upravno vijećeNe može davati kredite kreiranjem novca i u tom smislu djeluje kao Currency Board
Cilj Centralne banke je da postigne i održi stabilnost domaće valute (KM) tako što izdaje domaću valutu prema aranžmanu poznatom pod nazivom Currency Board
ldquoCurrency Boardrdquo
ldquoCurrency Boardrdquo u smislu Zakona o CB znači operativno pravilo za izdavanje domaćevalute prema kojem se domaća valuta izdaje samo uz kupovinu konvertibilne devizne valute sa punim pokrićem u neto stranoj aktiviTo znači da Centrana banka ne može odobriti kredit
Tri osnovne karakteristike CBA
1 Fiksni devizni tečaj utvrđen Zakonom o CBBH ( 1 KM = 1 DEM = 051129 euro )2 Puna devizna pokrivenost KM pasive CBBH
3 Puna konvertibilnost KM pasive CBBH u vezanu valutu euro
Pored toga CBBiH ne može davati kredite niti komercijalnim bankama niti
vladama CBBiH a ni drugi autoriteti u BiH ne mogu vršiti ograničenja na
plaćanja i međunarodne transakcije CBBiH osigurava transparentnost rada i transparentnost njenih
računa
Osnovni zadaci CB BiH
a) da definiše usvoji i kontroliše monetarnu politiku BiH putem izdavanja domaćevalute
b) da drži i upravlja službenim deviznim rezervama CB na siguran i profitabilan način
c) da potpomogne ili uspostavi i održava odgovarajuće platne i obračunske sisteme
d) da prima depozite od BiH i komercijalnih banaka radi ispunjenja zahtjeva za obaveznim rezervama
e) da stavlja u i povlači iz opticaja domaću valutu
f) da obavlja devizne operacije na zahtjev banaka
g) da prikuplja podatke koji se odnose na ekonomske i finansijske aktivnosti
Struktura bilansa CB
AKTIVA PASIVAKrediti bankama Gotov novacDržavne obveznice Depoziti banakaDevizna potraživanja Specijalni depozitiZlato I rezerve Depoziti države
Devizne obavezeFondoviInterne rezerve
Struktura bilansa CBBH
PASIVA1 Rezervniprimarni novac
gotovina izvan monetarnih vlasti- izvan CBBiH depoziti komercijalnih banaka
2 Inostrana pasiva kratkoročne obaveze prema nerezidentimadepoziti nerezidenataobaveze prema MMF-u
3 Depoziti centralne vlade 4 Kapitalni račun
početni kapital i rezerveakumulirana dobit
AKTIVA
1 Strana aktiva strana valuta u trezoru CBdevizni depoziti kod inostranih banakaraspolaganje SDR-ovima i dugoročni strani vrijednosni papiri
2 Potraživanja od privatnog sektora
Nezavisnost CB BiH
Centralna banka je potpuno nezavisna od FBiH RS te bilo koje javne agencije i organa
Centralna banka neće primati instrukcije od bilo kojeg drugog lica
Samostalnost Centralne banke treba biti poštovana i niko ne može tražiti da se utječe na bilo kojeg člana tijela Centralne banke koje donosi odluke u izvršavanju njegovih dužnosti prema Centralnoj banci niti da se miješa u djelatnost Centralne banke
Organizacija CB BiH
Centralna banka se sastoji od Upravnog vijeća Uprave (koja se sastoji od Guvernera i tri Viceguvernera) Osoblja
Konvertibilnost KMNa zahtjev Centralna banka na teritoriji Bosne i Hercegovine bez ograničenja kupuje i prodaje Konvertibilne marke za euro po kursu definisanom Zakonom o CB
Operacije na tržištu novcaCentralna banka se nećeuključivati u nikakve operacije na tržištu novca uključujući tu i vrijednosne papire bilo koje vrste
Operacije kliringaCentralna banka može ili za svoj vlastiti račun ili za račun i po nalogu Bosne i Hercegovine da uđe u klirinške i platežne aranžmane ili sklopi bilo koji drugi ugovor u istu svrhu sa javnim ili privatnim klirinškim institucijama koje se nalaze u inostranstvu
Bez kreditiranja državeCentralna banka će raditi kao bankar i fiskalni agent Bosne i Hercegovine pod uslovom da niti jedna transakcija koju CB sprovede ne može služiti kao finansijska pomoć uključujući kredit za ili u korist Bosne i Hercegovine
51 Currency Board domaća i svjetska iskustva
1 Pojam Currency Board-a
MMF definišeCurrencyBoardaranžmankaomonetarnirežimkojise zasnivanaeksplicitnojzakonskojobavezikonverzijedomaćevaluteuspecifičnu stranuvalutupričemuinstitucijakojaemitujenovacimaodređena ograničenja
2 Principi Currency Board-a
Principi Currency Board-a su Depoziti po viđenju su konvertibilni u valutu zemlje
monetarnog odbora po fiksnom kursu Odnos između novca u opticaju i novčane mase je
stalan Monetarna politika se sastoji u konverziji domaće valute
u stranu po fiksnom kursu
3 Karakteristike Currency Board-a
Konvertibilnost bilo kojeg iznosa domaće valute u stabilnu stranu valutu
Fiksan devizni kurs domaćevaluteprema referentnoj valuti Puno pokriće emitovanog domaćeg novca stranim rezervama Djeluje na principu novčanog sistema zlatne poluge Nove rezerve pribavljaju se iz zemlje rezervne valute Promjene u platnom bilansu utiču na promjene domaće novčane
mase Trgovinska veza između zemlje monetarnog odbora i zemlje
monetarne valute je obično stabilna Centralna banka ne prima depozite ne može kupovati državne
vrijednosne papire ne daje kredite vladi ni komercijalnim bankama i nema ulogu ldquozajmodavca krajnje instancerdquo ne reguliše bankarski sistem ne nadzire operacije diskrecione monetarne politike
Država ne može kontrolirati količinu novca u opticaju koja je određena potražnjom za novcem
Currency Board u BiH
CBBiH počela je sa radom 11 8 1997 god na principu valutnog odbora
Prije njenog osnivanja u BiH su bile u opticaju 4 valute HR kuna bosanski i jugoslovenski dinar i DM
Ubrzo nakon toga KM postaje jedina legalna valuta
a) Razlozi formiranja CBA u BiH
Potreba za vezivanjem KM za određenu stabilnu valutu
Razlozi odabira DM kao referentne valute Visok nivo povjerenja Historijska vezanost za DM Velika količina DM u zemlji
1999 god ulogu DM preuzima EURO
Osigurao je stabilnost KM Mogao bi biti ugrožen ako se ne zaustavi stalni porast vanjskotrgovinskog debalansaBrojni ekonomisti u BiH smatraju da je naš valutni odbor rigidan te bi bilo nužno izvršiti korekcije u pravcu povećanja njegove fleksibilnosti
b Prednosti CBA u BiH
Četiri su razloga zašto je CBA u BiH bio uspješan1 Javnost u BiH se suočila sa brojnim finansijskim traumama CBA je vratio povjerenje javnosti u domaću valutu2 Javnost u BiH ima puno povjerenje u euro
3 Mnogi su vjerovali da je CBBiH uspješno funkcionirala kao CBA jer je imala donedavno stranog guvernera4 Jedan od razloga zašto CBA uspješno funkcionira u BiH je dobar pravni i institucionalni okvir za CBBiH
Zašto bi CBA trebao biti zadržan u BiH
1 CBA proizvodi realne ekonomske i socijalne koristi
2 Stabilnost domaće valute u odnosu na euro u budućnosti jer BiH ima viziju pristupiti EU
3 Nema konkretne alternative koji bi to monetarni režim trebalo uvesti nakon CBA
4 Dugoročno nastojanje da se kroz CBA ekonomija BiH što više približi ekonomiji EU
6 KOMERCIJALNO BANKARSTVO
VRSTE BANAKA
1 Ročnost poslova komercijalne banke (kratkoročni poslovi) investicione ili razvojne banke (dugoročni poslovi)
2 Privredna grana ili oblast industrijske poljoprivredne trgovačke SMEs sektor spoljnotrgovinske
3 Veličina finansijskog potencijala
male srednje velike
4 Veličina teritorije koju pokriva lokalne regionalne nacionalne
5 Prosječna vrijednost bankarskih depozitnih ili kreditnih operacija
banke malih operacija (ldquoretail banksrdquo) ndashbankarstvo na malo banke velikih operacija (ldquowholesale banksrdquo) ndashbankarstvo na veliko
6 Prisustvo inostrane komponente u poslovanju domaće međunarodne
Uobičajena podjela banaka
A) Depozitne ili komercijalne banke
Mobilišu kratkoročne depozite (uglavnom stanovništva)i plasiraju ih na kratak rok
Finansiraju robni promet i zalihe preduzeća trajna i potrošna dobra stanovništva
Imaju razgranatu mrežu filijalaImaju problem ročne usklađenosti sredDrže transakcione depoziteZalaze i u investicione aktivnosti(VP)
B) Poslovne banke
Sve više se približavaju komercijalnim bankamaFinansijski potencijal zasnivaju na sopstvenom kapitalu i rezervama
Ulaze u vlasništvo kompanija preko čijeg profita uvećavaju sopstveni kapitalFinansirajuuglavnom krupne industrijske kompanije
Osnivaju filijale i u drugim zemljama
C) Univerzalne banke
Klijentima pružaju kompletan set poslovnih i investicionih bankarskih uslugaPredstavljaju prvi organizacioni oblik banaka
To su tzv nespecijalizovane bankeDominiraju depozitni izvori i kratkoročni kreditiKreiraju i sopstvene hartije od vrijednostiTeže ih je kontrolisati
Finansijske aktivnosti banaka u konceptu ldquouniversal bankingrdquomogu uključivati
Djelatnost univerzalne banke posredovanje (intermediation) trgovanje finansijskim instrumentima devizama i derivatima osiguranje ili prihvatanje odgovornosti za kupovinu novog duga i
emisije dionica (underwriting) brokerski poslovi
korporacijske savjetodavne usluge uključujući udruživanja i usluge akvizicije
investicijsko upravljanje osiguranje držanje kapitala ne-finansijskih kompanija u bankarskom portfoliju
DJELATNOST DOMAĆIH BANAKA
1 Primanje svih vrsta novčanih depozita i drugih novčanih sredstava2 Davanje i uzimanje kredita i finansijski lizing3 Davanje svih oblika novčanog jemstva4 Učešće kupovina i prodaja instrumenata tržištanovcai
kapitalazasvojilituđi račun5 Usluge platnog prometa i prenosa novca6 Kupovina i prodaja strane valute7 Izdavanje i upravljanje sredstvima plaćanja (uključujući kreditne kartice
putne i bankarske čekove)8 Pohranjivanje i upravljanje vrijednosnim papirima i drugim
vrijednostima9 Usluge finansijskog menadžmenta10 Kupovina i prodaja vrijednosnih papira11 Drugi poslovi
BILANS BANAKA
BILANS u bankarstvu ima dvostruko značenje analiza bilansa banke I analiza bilansa debitora
Bilans stanja ndash sistematizovan pregled bankarske aktive i pasive na određeni dan
ndash važan izvor informacija i osnova za donošenje poslovnih odluka
Pomaže kod formulisanja poslovne politike banke utvrđivanjem i praćenjem koeficijenata (stopa)
gotovine likvidnosti solventnosti rezervi likvidnosti kreditiranja kapitala i dr
komparativna analiza banke u odnosu na druge banke ili na bankarski sektor u cjelini
Bilans stanja
bruto bilans ukupna aktiva i pasiva
neto bilans prikazuje kredite i ostale finansijske plasmane na strani active I izvore sredstava kojima se pokrivaju ti plasmani
nekonsolidovani bilans prikazuje bruto aktivu i pasivu sektora poslovnih banaka (sa svim interbankarskim pozicijama)
konsolidovani bilans odnosi se na plasmane i obaveze prema nebankarskom sektoru dok su interbankarske pozicije anulirane
Struktura bilansa banke
AKTIVA PASIVA Krediti 52 Oročeni depoziti 42Plasmani u hartije od vrijednosti 16 Depoziti po viđenju 33Likvidna aktiva 14 Obaveze na novčanom tržištu 14Gotovina (+ rezerve) 13 Ostale obaveze 3Ostala aktiva 5 Kapital 8UKUPNO 100 UKUPNO 100
Fundamentalna ravnoteža bilansa
Izbalansiranost vrijednosti aktive i pasive u ročnom i valutnom pogledu
Aktiva = obaveze + fondovi (kapital)Fondovi (Kapital) = aktiva ndash obavezeObaveze = aktiva ndash fondovi (kapital)
Pitanje realne aktive - ako su obaveze i fondovi pokriveni dovoljnim obimom realne aktive - ako je pozitivna vrijednost kapitala - izjednačenost spoljnih obaveza i neto aktive
BANKARSKI AGREGATI
1 Finansijski potencijal2 Finansijski plasmani3 Depozitni potencijal4 Kreditni potencijal
1 Finansijski potencijal
zbir svih izvora sredstava koje banka transferiše u različite vrste plasmana
FP = Σ P = DP + KI + OI
2 Finansijski plasmani
predstavlja zbir ukupne aktive bilansa bankeFPL = Σ A = KR + HV + R
Ukupni plasmani moraju biti pokriveni izvorima sredstavaFP = FPL
3 Depozitni potencijal
zbir depozitnih izvora sredstava DP = Dpv + Dšt + Dor
Nivo depozitnog potencijala neposredno utiče na nivo kreditnog potencijala
4 Kreditni potencijal
kvantum slobodnih sredstava banke koji može biti plasiran u vidu kredita ili drugih plasmana a da pri tome ne ugrozi likvidnost i solventnost održavajući propisanu stopu obaveznih rezervi
KP = FP ndash PR (OR+RL)
Nivo kreditnog (slobodnog ili raspoloživog) potencijala određuje nivo kreditnih plasmana
PR ndash programirane ili standardne rezerve OR ndash obavezna rezerva RL ndash rezerve likvidnosti
Značaj analize bankarskih agregata
- omogućava banci određivanje realnog kreditnog potencijala - dolazi se do značajnih signala vezanih za funkcionisanje makro
sistema- doprinosi kompleksnoj ocjeni ukupnih performansi banke- omogućava komparativnu analizu sa bankarskim trendovima u
inostranstvu
61Bilans banaka
1 Uvod
Finansijski izvještaji sadrže ključne informacije za donošenje odluka o poslovanju banke
Bilans stanja prikazuje imovinu obaveze i temeljni kapital Bilans stanja također daje pregled inputa i outputa banaka
Bilans uspjehadaje pregled cijena koštanja inputa i vrijenosti outputa
Pojam bilansa stanja Bilans stanja pokazuje iznos i sastav izvora sredstava koje je banka pribavila za finansiranje aktivnosti posuđivanja i investiranja kao i koliko je novca banka uložila u kredite vrijednosne papire i ostale finansijske outpute
Pojam bilansa uspjeha Bilans uspjeha pokazuje koliko je banku koštalo pribavljanje depozita i drugih izvora sredstava te koliko su iznosili prihodi po osnovu korištenja tih sredstava
2 Bilans stanja banke
Bilans banke kao i svaki drugi bilans sastoji se od aktive i pasive sa specifičnim elementima
Aktiva = obaveze + kapital
U aktivu bilansa banke spadaju Gotovina Vrijednosni papiri Krediti Lizinzi Ostala mješovita imovina
U pasivu bilansa banke spadaju Depoziti Nedepozitni izvori banke Temeljni kapital
Aktiva = Pasiva
Izvori bankinih sredstava = korištenju bankinih sredstavaa Aktiva bilansa banke
Gotovina i depoziti kod banaka
Gotovina banke prestavlja primarni izvor likvidnosti i u nju spadaju Gotovina u trezoru Depoziti koje banka drži u drugim bankama Gotovina u procesu prikupljanja Računi rezervi kod Centralne banke Gotovina je prva linija odbrane u slučaju neočekivanih zahtjeva od banke
Investicije u likvidne vrijednosne papire
Predstavljaju ulaganja u likvidne vrijednosne papire sa ciljem izgradnje druge linije odbrane likvidnosti banke ili sekundarnih rezervi
Ova kategorija aktive je između gotovine i kredita
Njihova osnovna karakteristika je da donose određeni prihod banci za razliku od gotovine
Ovdje spadaju kratkoročni državni papiri komercijalni zapisi kao i oročeni depoziti banke
Investicije u vrijednosne papire radi prihoda
Banka investira u ove vrijednosne papire radi očekivane stope povrata na njih a ne radi kreiranja sekundarnih rezervi likvidnosti
Ovdje spadaju sve vrste vrijednosnih papira koje banci donose prihode
Također banke drže i određeni broj vrijednosnih papira namijenjenih trgovanju s ciljem ostvarivanja određenog prihoda na promjeni cijena
Krediti
Ovdje spadaju sve vrste plasiranih kredita banke
Svaki kredit nosi određeni rang odnosno određene je kategorije1 Kategorija A-Dobra aktiva2 Kategorija B-Aktiva sa posebnom napomenom3 Kategorija C-Podstandardna aktiva4 Kategorija D-Sumnjiva aktiva i5 Kategorija E-Gubitak
Rezerve za potencijalne gubitke
Sukladno rangu aktive svaka banka izdvaja odgovarajuće rezerve za eventualne gubitke Rezerve prestavljaju odbitnu stavku aktivePostoje opće i posebne rezerve
Posebne rezerve su rezerve koje se izdvajaju prema propisima i u iznosu određenom od strane Agencije za svaku od kategorije aktive
Izdvajanje rezervi prema kategorijama aktive
1 Kategorija A -Dobra aktiva 2 ORKG za opći kreditni rizik
2 Kategorija B - Aktiva sa posebnom napomenom 5-15 PRKG za PKG
3 Kategorija C - Podstandardna aktiva 16-40 PRKG za PKG
4 Kategorija D - Sumnjiva aktiva 41-60 PRKG za PKG
5 Kategorija E - Gubitak 100 PRKG za PKG
ORKG - opće rezerve za kreditne gubitke PRKG - posebne rezerve za kreditne gubitkePKG - potencijalni kreditni gubitak
Ostala aktiva
Odnosi se na ostale kategorije fiksne aktiveOvdje spadaju zgrade oprema investicija u podružnice osiguranje itdOva kategorije je pod strogim nadzorom Agencije i ne smije se neograničeno i nekontrolisano povećavati
b Pasiva banke
Depoziti
Depoziti predstavljaju osnovni izvor finansiranja aktive bankeDepoziti mogu biti
- Transakcioni- Netransakcioni- Štedni- Oročeni
Također u ovu kategoriju pasive se ubrajaju i depoziti javnih institucija
Nedepozitni izvori
Ovdje spadaju Vrijednosni papiri izdati kao izvor finansiranja Krediti od drugih banaka i institucija Ugovori o rekupovini ndashREPO
Nedepozitni izvori predstavljaju veoma bitan izvor finansiranja aktive banke
Kapital
Kapital predstavlja vlasnički dio poslovanja
U kapital se ubrajaju Akcionarski kapital Subordinirani dug Opće rezerve za pokriće gubitka banaka
3 Vanbilansne stavke banaka
U novije vrijeme prisutan je trend rasta vanbilansnih pozicija banaka
Ovdje se između ostalog ubrajaju Stand by kreditni sporazumi Swap kamatnih stopa Obaveze po kreditima Ugovori o kursnim listama itd
Izvor su dodatnog rizika poslovanja banaka
4 Bilans uspjeha banke
Pojam bilansa uspjeha Bilans uspjeha predstavlja iznos primljenih prihoda te izloženih troškova koji su se pojavili u određenom periodu
KAMATNI PRIHODIKamate i naknade po kreditimaKamate od investicija u vrijednosne papireDrugi prihodi od kamata
KAMATNI TROŠKOVIKamate na depoziteKamate na kratkoročni dugKamate na dugoročni dug
NEKAMATNI PRIHODINaknade za usluge vezane za depoziteNaknade po osnovu zaključenih ugovora o rentanju opreme objekata i sl
NEKAMATNI TROŠKOVIPlaće dnevnice i ostali troškovi uposlenihNeto troškovi najmova i opremeRežijski troškovi Rezervacije za moguće gubitke po kreditima Porezi
Neto prihod od kamate=gt razlika između prihoda od kamate i troškova kamata
Neto nekamatani prihod =gt razlika između nekamatnih prihoda i nekamatnih troškova
Prihod prije poreza =gtrazlika predhodnih kategorija
NETO DOBIT = UKUPNE STAVKE PRIHODA -(minus) UKUPNE STAVKE RASHODA
KAKO POVEĆATI DOBITPovećati bilo koju od stavki aktive Povećavati aktivu s višim prihodom na račun one s nižim Smanjiti kamate na uzete depozite Tražiti jeftinije izvore na račun onih skupljih Smanjiti troškove poslovanja Izbjeći moguće poreze
7 OSNOVNI PRINCIPI BANKARSKOG POSLOVANJA
LIKVIDNOST
Sposobnost banke da izvršava svoje kratkoročne obaveze o rokovima dospjeća
Banka je likvidna sve dok je sposobna da o rokovima dospjeća izvršava svoje obaveze
Likvidnost je osnova za normalno funkcionisanje depozitnog i kreditnog mehanizma kod svake banke
Povjerenje je osnov odnosa banke i klijenta i banke moraju da se bore da održe to povjerenje Ono se održava neodložnim izmirenjem dospjelih obaveza
Nelikvidna banka nije u stanju da pokrije prezentovane naloge za isplatu ugovorenih obaveza
Različit nivo likvidnosti
Aktive bilansa super-likvidna imovina likvidna imovina i nelikvidna imovina
Pasive bilansa
Vanbilansnih pozicija
Idealno stanje poklapanje likvidnosti imovine i dospjeća obaveza
Uticaj ročne transformacije sredstava deponenti i tražioci kredita ndash suprostavljeni ciljevi
Pod kontrolom bankarskog menadžmenta
Banka zarađuje na ročnoj transformaciji sredstava
U težnji za zaradom -gt opasnost od probijanja granica ročne transformacije -gt nelikvidnost
Banke mogu vršiti ročnu transformaciju ali samo do određenog stepena koji su one same utvrdile na osnovu iskustva
Nelikvidnost može da nastane ukoliko banka postane nesolventna -gt vrijednost aktive ltvrijednosti obaveza tz da banka nema kapitala
Promjena koncepta likvidnosti banke u savremenim uslovima
ranije jednostavniji menadžment likvidnosti koji se sastojao u tome da vodi računa o likvidnosnoj strukturi svoje aktive
danas povećani rizik da likvidnost banke bude ugrožena (rizik vanbilansnih obaveza i prekid zaduživanja na finansijskom tržištu) ali i nove mogućnosti zaduživanja i odbrane likvidnosti banke
Najlošija pozicija u savremenoj tržišnoj strukturi- banka uključena u finansijsko tržište- upravljanjem pasivom obezbjeđuje dodatni kvantum likvidnosti- sticajem okolnosti ndashgubi svoju kreditnu sposobnost na tržištu1048790zatvara
joj se pristup finansijskom tržištu
Jedini izlaz kredit za likvidnost od Centralne banke -gt koja diktira menadžmentu banke restrukturiranja bilansa
STRATEGIJE LIKVIDNOSTI
1 Strategija kratkoročnih komercijalnih kredita- dominantna u toku XIX vijeka- depozitni potencijal su uglavnom činili a vistadepoziti - održavanje solventnosti i likvidnosti plasmanom depozitnog
potencijala u kratkoročne kredite- rok kredita do 90 dana-pokriveni robnim mjenicama
- nelikvidnost bi mogla nastati samo neto smanjenjem depozita kao bankarskih resursa
- CB bi mogla odobriti kredit za likvidnost- kasnije raste značaj štednih i oročenih depozita kao i kredita sa
dužim rokovima otplate tako da ova strategija gubi na značaju
2 Strategija utrživih aktiva- nastala je početkom XX vijeka na bazi razvoja fin tržišta- banke diverzifikuju svoju rezervnu aktivu - sekundarne rezerve ndashdržavni VP (blagajnički zapisi)- kamatonosne sekundarne rezerve privlače bankare- uslov dovoljno duboko finansijsko (posebno novčano)tržište- odbrana likvidnosti prodaja dijela kratkoročnih VP kao i dijela
kreditnog portfolija- sekjurizacija kredita grupe banaka udružuju dijelove
standardizovanih kredita u određeni pulkod neke finansijske institucije Na osnovu toga finans
- institucija emituje nove VP koje prodaje zainteresovanim institucionalnim investitorima
3 Strategija na bazi plasmana sa anticipiranim dohotkom- postala je dominantna poslije Drugog svjetskog rata- rast srednjoročnih i dugoročnih kredita na osnovu rasta štednih i
oročenih depozita- povrat kredita na osnovu anuitetnog otplatnog plana - otplata iz prihoda korisnika kredita (firme i stanovništvo) - preduzeća kvartalni i polugodišnji anuiteti- stanovništvo mjesečni anuitet- analiza i praćenje priliva i odliva
4 Strategija upravljanja pasivom- razvijena u toku šezdesetih godina- obezbjeđenje likvidnosti na osnovu povlačenja (uzimanja) kredita
umjesto putem prodaje kratkoročnih VP- predpostavlja jako finansijsko tržište sa obiljem sredstava koja se
mogu angažovati putem kreditnih aranžmana- mogućnost korištenja kredita kod CB- uslov banka mora imati solidnu kreditnu sposobnost
INDIKATORI NELIKVIDNOSTI
- Nema dovoljno novčanih sredstava za pokriće naloga komitenata- nije u stanju isplatiti novčana sredstva po odobrenim kreditima
- nije u stanju otplaćivati uzete kredite- drži niži nivo OR kod CB od propisanih
UPRAVLJANJE AKTIVOM I LIKVIDNOST
Posebno značajno u uslovima nerazvijenog finansijskog tržišta odnosno kada banka ne koristi mehanizme upravljanja pasivom
Banka formira primarnu rezervu likvidnosti koja se u uprošćenom finansijskom sistemu sastoji od novca na depozitnom računu kod CB
Dva pristupa upravljanja aktivom
Stock pristup banka treba težiti da ima kvalitetnu aktivu U slučaju privremene nelikvidnosti banka može prodati dio aktive povući sredstva sa FT ili od CB Težište na upravljanju aktivom radi obezbjeđenja likvidnosti Klasifikacija aktive banke prema stepenu likvidnosti
Flow pristup respektuje ročnu transformaciju buduće prilive i odlive Banka stvara ldquomapu likvidnostirdquondash sagledava poziciju likvidnosti u rokovima od 1-8 dana 8-30 i 30-90 dana
Optimalno rješenje u kombinaciji dva pristupa
UPRAVLJANJE PASIVOM I LIKVIDNOST
Banke rješavaju problem likvidnosti upravljanjem pasivom odnosno angažovanjem dodatnih sredstava na finansijskom tržištu (kao i kredita kod CB)
Mehanizmi angažmana kredita za likvidnost1 Međubankarski kredit za likvidnost2 Aranžmani o rekupovini sredstava (REPOS)3 Depozitni certifikati (CDs)4 Krediti za likvidnost kod CB
Međubankarski krediti za likvidnost
Predstavlja mehanizam raspodjele sredstava na računima kod centralne banke na kreditnoj bazi uz plaćanjenaplatu kamate
Posebno karakteristično za američke banke kod kojih u pravilu manje banke imaju više sredstava na računima kod CB nego velike banke
Manje banke često imaju viškove primarne likvidnosti pa je moguće da one na vrlo kratak rok uz naplatu kamate ustupaju ta sredstva drugim bankama
Radi se uglavnom o neosiguranim kreditima (bez pokrića)
Aranžmani o rekupovini sredstava (REPO)
Radi se o prodaji finansijske aktive uz obavezu prodavca da mora u određenom kratkom terminu kupiti tu istu aktivu po unaprijed dogovorenoj cijeni
Kao pokriće koriste se državne obveznice Smatraju se najsigurnijim načinom ulaganja
Ročnost ovog aranžmana je od jednog dana do nekoliko mjeseci Može biti ldquoREPO sa unaprijed dogovorenim datumomrdquo ili tzv ldquootvoreni REPOrdquo sa mogućnošću kupovine u bilo koje vrijeme u budućnosti
Banka u osnovi vrši prodaju vrijednosnih papira za novac uz obavezu njihove ponovne kupovine Kupac zarađuje kamatu po repo-stopi dok prodavac rješava problem kratkoročne nelikvidnosti
Depozitni certifikati (CDs)
Banka emituje depozitne certifikate sa kratkim rokovima vraćanja kada su u funkciji obezbjeđenja likvidnosti
Kada ima narasle zahtjeve za dodatnim novčanim sredstvima banka nudi emisiju svojih CDs po atraktivnim kamatnim stopama
Ona očekuje da u vrlo kratkom roku dođe do likvidnih sredstava ndash znatno brže nego da čeka neto-priliv depozita
Krediti za likvidnost kod CB
CB ih odobrava bankama koje su solventne ali imaju kratkoročne probleme likvidnosti
Realizuju se posredstvom tzv ldquodiskontnog šalterardquo na kojem banke mogu da dobiju superkratkoročne kredite CB uz zalog državnih vrijednosnih papira
Dva koncepta kamatnih stopa za navedene kredite- ispod tržišne (potreba kontrole namjenskog korištenja)- iznad tržišne (kaznene banke nezainteresovane da ih koriste)
Tri tipa ovih kredita1 za prilagođavanje bilansne strukture banaka2 za pokrivanje sezonskih debalansa3 za otklanjanje posljedica neočekivanih događaja
UTVRĐIVANJE LIKVIDNOSTI
Potrebno je izvršiti grupisanje pojedinih oblika aktive prema stepenu likvidnosti
Gradacija u tri kategorije- Primarna gotovina u blagajni sredstva po viđenju kod korespodentskih
banaka i na računu kod CB- Sekundarna primarna likvidnost uvećana za najlikvidniji dio aktive banke - koji
se u kratkom roku i uz niske troškove može pretvoriti u novac (mjenice kratkoročni krediti do tri mjeseca)
- Tercijarna dijelovi plasmana banke koji se do isteka određenog roka ne mogu pretvoriti u gotov novac (dugoročni krediti obligacije mjenice koje se ne mogu eskontovati)
INSTRUMENTI MJERENJA LIKVIDNOSTI
Kvantitativnipristupa odnos kredita i depozitab odnos likvidne aktive i ukupnih depozitac odnos likvidne i ukupne aktived odnos likvidne aktive i kratkoročnih obavezae prosječna dospjelost plasmana u HV
Kvalitativnipristup Praćenje i analizaa sezonskih ciklusab slučajnih i dugoročnih promjenac novčanih tokova
Kvanitativni ili stock pristup
a Odnos kredita i depozita
kada se odnos penje do relativno visokog nivoa- bankari manje pozajmljuju i investiraju Krediti su nelikvidna imovina banke ndash kada oni rastu =gt likvidnost opada
Nedostatak ne daje informacije o dospjelosti i urednosti otplate kredita niti informacije o stepenu likvidnosti Ne sadrži ni informacije o prirodi bančine imovine izvan kreditnog portfelja (npr gotovina i kratkoročne HV i fiksna aktiva)
To je signal koji opominje menadžment banke da napravi ocjenu svog programa prekomjerne ekspanzije kredita
b odnos likvidne aktive i ukupnih depozita
nešto pouzdaniji od prethodnog
Nedostatak značajan dio gotovine nije stvarno raspoloživ za odgovaranje na bančine potrebe za likvidnim sredstvima (npr obavezna rezerva i sl)
Nedostatak koeficijenata statički ili stock pristup (bez dinamike)
Zaključak Ne postoji opšta formula likvidnosti za sve banke pa ni za jednu banku u različitim vremenskim periodima Svaka banka traga za svojim optimumom likvidnosti
Korelativno praćenje stope rasta depozita i kredita Stabilne stope rasta depozita siguran su pokazatelj održavanja optimalne zone likvidnosti bez formiranja dodatnih rezervi lkvidnosti
Formiranje predvidivih stopa kredita odnosno kalkulisanje cikličnih sezonskih slučajnih i dugoročnih varijacija stopa formiranja kredita i depozita
Zlatno pravilo likvidnosti stope rasta kredita ne smiju biti veće od stopa rasta depozita
Banka mora nastojati da što prije otkloni nelikvidnost kako bi sačuvala povjerenje svojih komitenata
Projektovanje likvidnosti
U savremenim bankama vrše komisije za upravljanje aktivom i pasivomSastoji se u prognoziranju rasta kredita i depozita te aranžiranju dodatnih izvora za obezbjeđenje likvidnosti banke
Suština izračunati gep (jaz) likvidnosti banke kao razliku između anticipiranih izvora sredstava i potencijalne upotrebe sredstava od strane banke
Značaj izbora optimalne kombinacije
Diferencijacija depozita stabilni i nestabilni (više ili manje osjetljivi na promjene tržišne kamatne stope)
Ciklični aspekt (povezanost banke sa granama kod kojih postoji veći stepen cikličnih oscilacija) U uslovima uspona privredne aktivnosti banke smanjuju kratkoročne i dugoročne VP i povećavaju kredite U uslovima recesije =gt smanjuju se zahtjevi za kreditima =gt banke usmjeravaju sredstva u VP
Način projektovanja likvidnosti
Potrebe dodatne likvidnostiprognozirani rast kredita + rast obaveznih rezervi ndash prognozirani porast depozita
Na izbor sredstava za pokrivanje gep-a utiče dužina vremena projektovanog gep-a očekivano kretanje kamatnih stopa na finansijskom tržištu
Na politiku likvidnosti utiče i filozofija menadžmenta
Faktori koji utiču na likvidnost
ročna struktura svih sredstava dinamika priliva sredstava ponašanje poslovnih subjekata smjernice ekonomske i razvojne politike mjere monetarno- kreditne politike
Propisi agencije za bankarstvo
ldquoOdlukao minimalnimstandardimaza upravljanjerizikomlikvidnostibanakardquo
Nadzorni odbor banke odgovoran je da osigura da banka ima i provodi adekvatan program za upravljanje rizikom likvidnosti
Više rukovodstvo banke dužno je da pripremai Odborudajeprijedlogeprogramai politika provodiprogramei politike prati upravljai kontroliše dautvrdimetodprocjenetekućei budućelikvidnosti obezbjedisistemizvještavanjao likvidnosti obavještavaOdboro stanjulikvidnostinajmanjejednomkvartalno
pratiekonomskei drugeusloveu okruženjukojimoguuticatinalikvidnost obezbjediuslovezasisteminterne kontrole
Obaveza banke Ročno usklađivanje ugovorenih dospjeća instrumenata aktive i pasive
najmanje90 izvorasredstavasarokomdospjećado 365 danadaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 365 dana
najmanje95 izvorasarokomdospjećado 180 danaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 180 dana
izvoresredstavasarokomdospjećado 90 danau punomiznosuangažujeu plasmanesarokomdospjećado 90 dana
Rezerva likvidnosti
Empirijski određena visinom novčanih sredstava poslovne banke u gotovini i na računima kod CB Izražava se u procentima od depozita sa kojima banka raspolaže
Na osnovu višegodišnjeg iskustva ocijenjeno je da odnos sredstava na žiro-računu poslovne banke ne bi smio biti niži od 4 do 5 od ukupnih depozita po viđenju
Kod nas su banke obavezne da održavaju prosječan desetodnevni minimum likvidnosti u novčanim sredstvima u visini od najmanje 20 iznosa kratkoročnih izvora sredstava
PROPISANE ZAŠTITNE MJERE
principdase štovišeoslanjanastabilneizvoresredstava principzamaksimalnudiverzifikacijuizvorasredstavapodospjeću vrstii
brojukomitenata tržištui instrumentima organizacionemjerezaupravljanjelikvidnošću (kompetentnalica
efikasnakontrolai sl) stepenuključenostibankeu tržištanovcai razvojakratkoročnihvrijednosnihpapira redovnopripremanjeplanovazavanredne(neočekivane)situacije kvalitetaninformacioni sistem
SOLVENTNOST
Solventnost je sposobnost banke da svoje ukupne obaveze može pokriti svojom ukupnom aktivom čija se vrijednost može potvrditi na tržištu dakle po tržišnoj cijeni
Nesolventna banka formirana vrijednost obaveza iznad nivoa realne aktive
Da li banka može biti nelikvidna ali solventnalikvidna ali nesolventna
Vremenska koponenta za razlikovanje kategorija likvidnosti i solventnosti
Likvidnost sposobnost banke da odgovori svojim obavezama u određenom (kratkom) roku a
Solventnost sposobnost banke da odgovori svim svojim obavezama Da u trenutku likvidacije može da isplati svoje povjerioce
Ako je banka nesolventna dolazi pod udar regulatornih organa uz mogućnost gubljenja poslovnog statusa u obliku likvidacije ili preuzimanja od neke druge banke
POSLOVNOST
predstavlja postizanje maksimalnih rezultata minimalnim ulaganjem sredstavaSastavni dijelovi
samostalnost i objektivnost u donošenju odluka stalna cirkulacija novca poslovno predviđanje
Princip poslovnosti ugrađuje se u princip likvidnosti sa kojim čini jedinstvenu cjelinu
EFIKASNOST
predstavlja princip po kojem banka odobrava kredite za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno uložitiBanke će sredstva usmjeriti u projekat koji će nakon otplate kredita uspješno poslovati
Banka teži optimalnoj efikasnosti koja je rezultanta poželjnog stepena likvidnosti i sigurnosti koji reflektuju operativna i strateška ponašanja vlasnika menadžmenta i klijenata banke
PROFITABILNOST
cilj banke je ostvarenje što većeg profita na osnovu kamatne marže zaračunavanjem provizije na bankarske usluge kao i prihoda ostvarenih vođenjem vlastitih poslova bankeProfitabilnost kao obezbjeđenje dovoljne stope prinosa po jedinici dioničkog kapitala
Rezultat - rast profita i povećanje tržišne vrijednosti banke
Osnovni principi bankarskog poslovanja - Vježbe
1 Finansijski indikatori banaka
Cilj poslovanja =gt adekvatna stopa prinosa po jedinici kapitalaUslov rasta banke je i povećanje kapitala =gt propisan mininimum
Svrha indikatoraUpoređivanje performansi banke sa drugim bankama i Posmatranje date banke kroz vrijeme
Osnovni principi bankarskog poslovanja su Likvidnost Solventnost Sigurnost Profitabilnost Efikasnost
2 Likvidnost banaka
Pojam likvidnost sposobnost subjekta da izvrši svoje tekuće obaveze o roku dospijećaKroz adekvatno upravljanje likvidnošću banka gradi povjerenjeRangiranje aktive i pasive prema stepenima likvidnosti super-likvidna likvidna i nelikvidnaPojam ročna transformacija usklađivanje rokova obaveza i potraživanja
Postoji više indikatora likvidnosti ali osnovni su Likvidna aktiva ukupna aktiva Likvidna pasiva ukupna pasiva
3 Solventnost
Razlika između likvidnosti i solventnostiPojam solventnosti dugoročna usklađenost strukture aktive i pasive tj mogućnost da se svi dugovi plate ldquokonačnordquo ali po tržišnim cijenamaBanka je solventna ako joj je u slučaju likvidacije aktiva veća od pasive
Trojako značenje solventnosti Sposobnost banke da snosi rizik (u slučaju likvidacije) Obezbjeđenje sigurnosti deponentima (minimiziranje rizika za
deponente) Makroekonomska funkcija banke (u slučaju nesolvnentnosti jedne
banke posljedica može biti pad povjerenja u sve banke ndash lančani efekat
4 Sigurnost
Pojam sigurnosti mogućnost plaćanja i naplate svih obaveza i potraživanja u ugovorenim rokovima i utvrđenom obimu Odnosi se na procjenu klijenta njegove sposobnosti da izmiri svoje obaveze na vrijeme u punom iznosu te na način predviđen u ugovoru
Postiže se provjerama klijenataZakonski uređeno putem garancija koje su neophodne
5 Efikasnost
Pojam efikasnosti (poslovanja) aktivnosti koje vode ka ostvarenju optimalnih rezultata
Princip po kojem banka odobrava sredstva za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno upotrijebiti
Efikasnost = likvidnost + profitabilnost + solventnost + sigurnost
6 Profitabilnost
Profitabilnost =gt funkcija cilja banke
Cilj banke je stalno povećanje profitabilnostiTrendovi u profitabilnosti banaka =gttokom 80-ih i 90-ih bilježe se opadajuće stope
U obješnjenju postoje dvije koncepcije Posljedica djelovanja cikličnih i strukturnih faktora na svjetskom
planu Dilema - tranzicija konkurencija
Važni pokazatelji ROI ROA ROE
ROI =neto prihod nakon poreza operativni prihodROA =neto prihod nakon poreza ukupna aktivaROE =neto prihod nakon poreza akcijski kapital
a) Povezanost pokazatelja profitabilnostiROI =NP OP ndashpovrat na investicijeAU =OP UA -efekat korištenja activeROA =ROI x AU -povrat na aktivuEM =UA AK ndashakcijski multiplikator ROE= ROA x EM ndashpovrat na akcijski kapital
b) Formiranje profita banke
1 Kamatni prihod (-)2 Kamatni rashod3 Neto kamatni prihod (+)4 Neto nekamatni prihod5 Bruto prihod (-)6 Operativni rashodi7 Neto prihod (-)8 Izdvojene rezerve9 Neto prihod prije oporezivanja (-)10 Porez na profit11 Neto prihod poslije oporezivanja (-)12 Raspoređeni profit13 Zadržani ili neraspoređeni profit
c) Primjer izračunavanja profitabilnosti
Banka ldquoXrdquoima sljedeće pokazatelje poslovanja
Ukupna aktiva200000000 KMOperativni prihod20000000 KMAkcijski kapital16000000 KMNeto dobit (profit)1000000 KM
Izračunati ROI AU ROA EM i ROE =
Rješenje ROI = NP OP = 5AU = OP UA = 01ROA = ROI x AU = 05EM = UA AK = 1K = 125ROE = ROA x EM = 625
d) Faktori profitabilnosti
Postoje dvije vrste faktora koji utiču na profitabilnost banke mikroekonomski i makroekonomski
Mikroekonomski faktori profitabilnosti suKvalitet MGMT-aKvalitet aktiveEkonomija obimaEkonomija okviraVanbilansne operacijeTroškovi poslovanja IProfitni centri
Makroekonomski faktori profitabilnosti su Faza ekonomskog ciklusa Sektorske krize Kretanje kamata
Pojam kamatna margina razlika između aktivne i pasivne kamatne stope =gt razlika između kamatne stope na plasmane i dugove
e) Projektovanje profitabilnosti banaka
r = i + ot + ( 25 -i) x EAr -na plasmane I -kamatna stopa na obavezeE -akcijski kapital A ndashaktivaGranična stopa prinosa na akcijski kapitalAko imamo sljedeće podatker = 25 prije porezar = 15 poslije poreza od 40
Primjer Ako imamo sljedeće podatkei=10E=40A=100ot=3
Rješenje r = 136
f) Uticaj multiplikatora na profitabilnost
Ako je očekivani ROE = 25 prije poreza onda je ROE nakon poreza od (40) jednak 15Za stopu obaveznog kapitala od 8 ostvaruje se EM od 25Razlog =gt EM se računa samo na akcijski kapital (npr 4=gt 1 004 =25)Dakle ROA mora biti najmanje 1 jer jeROE = ROA x EM =gt 1 x 25ROE = 25
Razvojne faze bankarstva
Faza 1u Babilonu tezauri ndash skladišta
u antičkoj Grčkoj sarafi ndashmjenjački poslovitrapezari ndashbankari antičkog doba - pojava hipotekarnih i komercijalnih
kredita u starom Rimu (III vijek pne)argentarius ndashbankar(mjenjački depozitni zajmodavni i posrednički
poslovi u platnom prometu)
Nakon propasti rimskog carstva zaustavljen je razvoj bankarstva (470 godine) U feudalizmu opstaju samo mjenjački poslovi i naturalni kreditiRazvojem trgovine ponovno dolazi do razvoja banakaUloga zlatara u razvoju bankarstva
Faza 2U Italiji početkom XV vijeka u Genovi Casa de St Georgo (1407) ndash prva banka u istoriji bankarstva Bavi se i platnim prometomPreko stotinu banaka osnovano je u Veneciji i Genovi u XV i XVI vijeku
Prva moderna bankaOsnovana je 1609 godine banka grada AmsterdamaPoslovala je izrazito strogo i čestitodepoziti su bili svetinja i nije odobravala kreditePrvi test kada se Luj XIV približavao Amsterdamu 1672 godineDrugi test poslovanje sa Nizozemskom istočno- indijskom kompanijom gdje su bankari istovremeno bili i njeni direktori i Trećitestrat sa Engleskom 1780 godine nakon kojeg se grad Amsterdam sve više zadužuje kod bankeRezultat testova Problemi u banci i njena likvidacija 1819 godine
Faza 3a) Osnivanje Bank of England 1694 g - novac se odvaja od metalne podloge pojava obveznica (bank-nota) isplata u metalu uz laquokraljevo obećanjeraquo monopol emitovanja ovčanica i upravljanje kreditnom politikom banaka
b) Banque Royale 1716 g - Slučaj bankarskog čudotvorca ndash John Law-a kao najbolji primjer šta banka možeuraditisa novcem i šta može uraditi novcu Od tada istoriju razvoja bankarstva karakteriše stalna smjena euforije i panike
Faza 4Nastaje početkom XIX vijeka u Engleskoj a kasnije i u drugim zemljamaBanke se osnivaju kao dionička društva sa relativno velikim vlastitim kapitalom
- Prve dvije razvojne faze zasnovane su na laquocurrency teoryraquo - novac pune materijalne vrijednosti sa 100 pokrićem rezervama u plemenitim metalima
- Druge dvije razvojne faze zasnovane su na laquobanking teoryraquo - povjerenje kojim se novac dvaja od svoje metalne podloge
Prve banke u Bosni i Hercegovini
Bečka Union banka 1884 godine u Sarajevu osniva ldquoPrivilegovano odjeljenje Union banke za BiHrdquo
Bosanskohercegovačka narodna dionička banka u Sarajevu 12 marta 1898 godine
Prva štedionica dd u Brčkom 1889 godine
Štedionica dd u Bijeljini 1893 godine
Prva banjalučka štedionica dd 1894 godine
Najveće otkriće u bankarstvu Kredit
Drugo otkrićepoznačaju Banknota (kojom novac postaje ldquoobećanjerdquo)
Banknota prenosivi beskamatni pismeni zapis o obavezi banke da donosiocu isplati iznos na koji banknota glasi u zakonskoj valuti jedne zemlje
Bankarstvo- poslovanje koje obuhvata držanje depozita i posuđivanje novca- poslovanje zasnovano na kreditu- omogućava transakcije bez potrebe plaćanja u novcu- osnova bankarskog poslovanja je povjerenje javnosti- banka drži rezerve prema svom iskustvu ali je zakonom propisana i stopa obavezne
rezerve
Bankarska kriza gubitak povjerenja u banku koji uzrokuje masovnu navalu ulagača sa zahtjevima za povlačenje sredstava
Danas se rjeđe događa zbogosiguranja depozitai strože regulacije u bankarstvu
Izlaz za solventnu banku prodaja sredstava drugim bankamaintervencija centralne banke
Zašto postoje banke- da olakšaju kontakt između deponenata i debitora javljajući se u ulozi posrednika
Zašto su potrebni ldquoposrednicirdquo- zbog visokih ldquoinformation costsrdquo koji ograničavaju mogućnost deponenta da pronađe
adekvatnog debitora- troškovi istraživanja- troškovi ocjene boniteta debitora- troškovi monitoringa- troškovi naplate
POJAM BANKEPojam ldquobankardquo potiče od latinske riječildquobancordquoi označava klupu tezgu (u današnjem smislu ndash šalter) postavljenu na ulici trgu vašaru ili sajmu na kojoj se vršila razmjena različitih oblika i vrsta novca i vršile novčane transakcije naplate i plaćanja u vezi sa obavljenim trgovinskim prometom
Banka - Ima za cilj maksimalizaciju profita na uloženi kapital vlasnika Stiče profit uz strogi nadzor društva jer uglavnom radi sa tuđim sredstvima Postoje ograničenja u poslovanju u cilju zaštite javnog interesa Cilj kontrole jačanje povjerenja u banku Predmet kontrole opće performanse banke Strožiji uslovi kod osnivanja banke
KARAKTERISTIKE BANKE- trguje novcem kao specifičnom robom- trguje dugovanjima i potraživanjima- finansijski posreduje- preuzima rizik ali se i štiti od njega- vrši sekundarnu emisiju novca
Sekundarna emisija novca
Početni depozit $ 1000000
Novi krediti 8000 + (4x1600) + (8x640) = $ 1952000
KARAKTERISTIKE BANAKA- vrši sekundarnu emisiju novca- posluje po specifičnim principima- ima relativno mali vlastiti kapital- optimizira alokaciju nacionalnih finansijskih resursa
Banka je(1) specifičan i samostalan privredni i tržišni subjekt (2) sui generis preduzeće koje na bazi (3) prenijetih ovlaštenja i povjerenja (4) posreduje u transferisanju tuđih sredstava prije svega na kreditnoj osnovi (5) obavljajući sve depozitne kreditne i novčane transakcije između finansijski suficitarnih i finansijski deficitarnih transaktora(6) vršeći pri tome sekundarnu emisiju novca(7) uz ispoljavanje visokog stepena profesionalnosti organizovanosti i adaptibilnosti na promjene u okruženju(8) što neposredno doprinosi maksimizaciji efekata sopstvene mikroekonomije i (9) posredno utiče na optimizaciju korištenja uvijek relativno oskudnih finansijskih resursa na nivou makro sistema
Bankarska tajnaObaveza banaka njihovih upravljačkih i nadzornih organa kao i svih osoba zaposlenih u banci da čuvaju tajnu o poslovima banke ili o poslovima koje su same zaključile
To se posebno odnosi naimena i adrese komitenatavisinu i vrstu ulogastanje depozitabroj i vrstu čuvanih vrijednosnica i drugih predmeta
Obaveza čuvanja tajne postoji i nakon prestanka službe u banci
Ova obaveza se odnosi i na revizore zaposlenike centralne banke agencije za bankarstvo i ostali koji imaju uvid u dokumentaciju banke
Nisu obavezni čuvati tajnuako im to čuvanje tajne može štetiti ili ako su od komitenta izričito oslobođeni čuvanja tajne u slučajevima predviđenim zakonom
Regulatorni okvir poslovanja banaka u BiH
1 Pojam banke
- Banke su pravna lica koja obavljaju poslove primanja novčanih depozita i davanja kredita kao i druge poslove u skladu sa zakonom o bankama u FBiH
- Osnivaju se i posluju kao dionička društva- Naziv ldquoBankardquose može koristiti samo za institucije koje se bave ovim poslovima
a Poslovi koje banka može obavljati
Banka može obavljati sljedeće poslove
1 Primanje svih vrsta novčanih depozita i drugih novčanih sredstava2 Davanje i uzimanje kredita i finansijski lizing3 Davanje svih oblika novčanog jemstva4 Učešće kupovina i prodaja instrumenata tržišta novca i kapitala za svoj ili tuđi račun5 Usluge platnog prometa i prenosa novca6 Kupovina i prodaja strane valute7 Izdavanje i upravljanje sredstvima plaćanja (uključujući kreditne kartice putne i bankarske čekove)8 Pohranjivanje i upravljanje vrijednosnim papirima kao i drugim vrijednostima9 Usluge finansijskog menadžmenta10 Kupovina i prodaja vrijednosnih papira11 Druge poslove koji proizilaze iz prethodnih
b Statut banke
Statutom banke se utvrđuje
1 Sjedište2 Djelatnost3 Nadležnosti4 Način rada organa banke5 Iznos dioničkog i druge vrste kapitala6 Vrste broj i nominalna vrijednost dionica7 Prava glasa vezana za dionice8 Način donošenja opštih akata I9 Druga pitanja vezana za rad banke
2 Organi banke
1 Skupština2 Nadzorni odbor3 Uprava i4 Odbor za reviziju
1 Skupština
- Čine je dioničari- Održava se u mjestu sjedišta- Održava se najmanje jednom godišnje- Saziva je nadzorni odbor- Pravo glasa ima dioničar koji se na listi dioničara kod Registra nalazio 45 dana prije
datuma održavanja skupštine
2 Nadzorni odbor
- Čine ga predsjednik i najmanje 4 a najviše 6 članova- Imenuje ih i razrješava skupština- Ukupan broj članova mora biti neparan uključujući i predsjednika- Predsjednik i članovi se imenuju istovremeno na period od 4 godine- Sjednica nadzornog odbora se održava po potrebi a najmanje jednom tromjesečno- Saziva je predsjednik nadzornog odbora- Predsjednik i članovi pojedinačno ili solidarno odgovaraju za štete koje prouzrokuju
neizvršavanjem ili neurednim izvršavanjem svojih dužnosti
3 Uprava
- Rukovodi poslovanjem banke- Upravu banke čine Direktor Izvršni direktor i Zamjenik direktora- Direktor je odgovoran za zakonito poslovanje i implementaciju poslovne politike
4 Odbor za reviziju
- Imenuje ga nadzorni odbor- Ima 5 članova koji se imenuju na 4 godine- Odgovoran je za nadzor provođenja i angažovanja vanjske revizorske firme koja će
obaviti reviziju godišnjih finansijskih izvještaja- Nadgleda i poslove interne revizije uključujući kontrolu godišnjeg obračuna - Na zahtjev dioničara sa najmanje 10 dionica sa pravom glasa mora izvršiti reviziju
finansijskog poslovanja banke
3 Osnivanje banaka u FBiH
- Agencija podnosiocu zahtjeva izdaje dozvolu samo ako je prethodno uplaćen iznos dioničkog kapitala
- Minimalni iznos dioničkog kapitala u novcu banke i najniži iznos neto kapitala koji banka mora održavati ne mogu biti manji od 15000000KM
Dodatni uslovi
1 Da banke ispunjavaju uslove iz zakona i da su dokumentovane perspektive za buduće finansijsko stanje banke
2 Da predviđeni članovi nadzornog odbora i uprave banke imaju odgovarajuće kvalifikacije i iskustvo
3 Da sva lica koja imaju značajan vlasnički interes imaju zadovoljavajuću finansijsku sposobnost i odgovarajuće poslovno iskustvo
a Potrebna dokumentacija za osnivanje predstavništva banke u FBiH- Podaci o nazivu pravnom statusu i sjedištu banke- Statut banke- Podaci o finansijskom poslovanju banke- Akt o osnivanju predstavništva- Djelatnost predstavništva - Program rada predstavništva- Podaci o vodećim osobama- Ovlaštenje osobe odgovorne za rad i zastupanje predstavništva- Ovjerenu izjavu banke za preuzimanje odgovornosti za sve obaveze koje će nastati u
poslovanju predstavništva b Sadržaj zahtjeva za osnivanje banke u FBiH
- Ugovor o osnivanju potpisan od svih osnivača nacrt statuta i drugih osnivačkih akata prema upustvu Agencije
- Podatke o kvalifikacijama i iskustvu predviđenog nadzornog odbora i uprave banke- Iznos dioničkog i drugih oblika kapitala banke- Plan projekcije poslovanja koji između ostalog sadrži vrste predviđenih djelatnosti i
strukturu organizacije banke - Popis vlasnika banke
c Kapital banaka- Minimalni iznos po ZOB-u je 1500000000 KM- Kapital se ne možesmanjiti bez dozvole Agencije- Kapital se sastoji odosnovnog dopunskog neto kapitala = osnovni + dopunski ndash
odbitne stavke
4 Gubitak bankarske dozvole
1 Na zahtjev banke2 Kažnjavanjem banke za prekršaj3 Uz preporuku privremenog upravnika4 Uz dozvolu izdatu na osnovu lažnih ili nezakonitih dokumenata5 Ako nije podnesena prijava za upis u sudski registar u predviđenom roku6 U slučaju spajanja pripajanja ili podjele banke7 Uz smanjenje minimalnog iznosa kapitala predviđenog u ZOB-a I8 U slučaju likvidacije banke uz odluku vlasnika ili prestanka pravnog lica
5 Suvlasništvo drugih pravnih lica u banakama
- Fizičko ni pravno lice bilo samostalno ili u sporazumu s drugim licima ne može steći ili povećati značajno glasačko pravo u banci preko 10 33 50 i 667 ukupnih glasova u banci bez odobrenja Agencije
- Politička stranka ili partija kao i sa njima povezano pravno lice ili organizacija ne mogu biti dioničari banke
6 Ulaganja banaka
- Banka kao i supsidijarno lice ne može investirati u pravno lice čija je primarna aktivnost proizvodnja naoružanja kockanje prodavanje ili konzumiranje alkohola u vlastitim prostorijama
- Banka ne može davati donacije ili kredite političkim strankama- Ne smije deponirati sredstva davati kredite i vršiti ulaganja u jednu povezanu banku u
ukupnom iznosu većem od 25niti u sve povezane banke u ukupnom iznosu većem od 40njenog osnovnog kapitala
- Banka ne smije investirati u svoja stalna sredstva više od 50iznosa njenog osnovnog kapitala bez dozvole Agencije
7 Poslovna tajna
- Nadzorni odbor uprava svi zaposleni kao i svako lice koje se angažuje za rad u banci po bilo kom osnovu dužni su čuvatiposlovnu tajnukoja se odnosi na sve informacije do kojih su došli obavljanjem poslova za banku
- Poslovna tajne se ne može koristiti za ličnu korist niti se smije odavati drugim licima osim Agenciji za bankarstvo uključujući kontrolore i revizore koje Agencija imenuje
8 Kreditni rizik
- Banka je dužna pridržavati se stopa ograničenja rizika vezanih za bilans i vanbilansne stavke aktivu i ponderisanu aktivu kapital i njegovu strukturu
- Izlaganje banke kreditnom riziku prema pojedinačnom korisniku ili grupi povezanih korisnika ne smije preći iznos od 40osnovnog kapitala
- Iznos neobezbijeđenog kredita pojedinačnom korisniku ili grupi povezanih korisnika ne smije biti veći od 5osnovnog kapitala
- Kredit pojedinačnom korisniku ili grupi povezanih korisnika u iznosu većem od 25 osnovnog kapitala banke mora biti potpuno obezbijeđen kvalitetnim utrživim zalogom čija vrijednost prelazi iznos kredita
9 Stečaj i likvidacija
- Provodi se u skladu sa Zakonom o stečaju i likvidaciji- Agencija imenuje privremenog upravnika ako je
1 Prekršen zakon propis ili odluka Agencije čime su ozbiljno ugroženi interesi deponenata
2 Svojim poslovanjem banka prouzrokovala ili može prouzrokovati značajno pogoršanje njenog kapitala ili finansijskog stanja
3 Banka prikrila od Agencije ili njenih kontrolora i revizora poslovne knjige dokumente evidencije ili imovinu i
4 Opravdan zahtjev nadzornog odbora odbora za reviziju direktora ili skupštine dioničara banke za imenovanje privremenog upravnika
a Privremeni upravnik
Odlučuje o 1 Ukidanju bankarske dozvole i likvidaciji banke s procjenom iznosa aktive koja će biti realizovana u likvidaciji
2 Sanaciji banke uključujući i povećanje kapitala do propisanog minimuma3 Prodaji dijelova imovine iili otkupu obaveza banke odnosno prodaji banke4 Spajanju ili pripajanju banke drugoj banci
b Likvidacioni upravnik
Ovlaštenja da 1 Proda imovinu i otkupljuje obaveze banke2 Proda banku ili je pripoji drugoj banci3 Likvidira banku i o tom postupku odlučuje
c Dioničari banke
- Dioničar banke odgovara za obaveze banke do visine svog vlasničkog udjela- Dioničari banke članovi uprave i nadzornog odbora banke odgovaraju pojedinačno ili
solidarno za obaveze banke cjelokupnom svojom imovinom u slučajevima1 Da je banka korištena za ispunjavanje ciljeva koji su u suprotnosti sa ciljevima
banke utvrđenim zakonomAss Velid Efendić 83 2 Da se nije pravila razlika između imovine banke i lične imovine 3 Kada je banka poslovala s ciljem prevare povjerilaca ili protiv njihovih interesa 4 Kad je uzrok stečaja ili nesolventnosti banke namjerno loše rukovođenje ili krajnja nepažnja pri rukovođenju
10 Izvještavanje
- Banka je dužna objaviti izvještaj vanjskog revizora u skraćenom obliku u jednom ili više dnevnih novina sa teritorije BiH u roku od 15 dana po njegovom prijemu
- Dužna je dostaviti Agenciji izvještaj o poslovanju likvidnosti i rentabilnosti za sebe i svoja supsidijarna lica pojedinačno i na konsolidovanoj osnovi u obliku sa sadržajem i u rokovima utvrđenim propisima Agencije
2 BANKE NA FINANSIJSKOM TRŽIŠTU
FINANSIJSKI SISTEM I TRŽIŠTE
Sve ekonomske jedinice prema bilansnim pozicijama svrstavaju se u suficitarnedeficitarne i ravnotežne
Finansijski sistem je skup institucija instrumenata i mehanizama putem kojih se ostvaruje mobilizacija koncentracija transfer i alokacija finansijskih resursa i novčane štednje društva
Finansijski system
Zadatak finansijskog sistema - izgradnja institucija instrumenata i mehanizama za efikasno i racionalno transferisanje finansijskih sredstavaFinansijske institucije dijele se na
depozitne ndash poslovne banke i štedionicenedepozitne ndash osiguravajuća društva penzioni i uzajamni fondovi i
državne finansijske institucije ndash državne razvojne banke agencije i institucije (npr poljoprivrede st izgradnje)
Finansijsko tržište
Tri metoda finansiranja samofinansiranje (korišenje sopstvenih fondova)neposredno finansiranje (između štediša i investitora
postavlja se direktni transfer finansijskih fondova)posredno (pojavljuju se posrednici - finansijske institucije)
Finansijsko tržište - organizovano mjesto i prostor na kojem se nude i traže finansijska- novčanasredstvai na kojem se zavisno od ponude i potražnje organizovano formira cijena tih sredstava
ŠTEDIŠE oni koji ne troše dijelove dohotka u tekućem periodu - povećavaju dohodak jer dobijaju kamatuDEBITORI zadužuju se i povećavaju dohodak ako dobijene fondove ulažu u produktivne investicije
Ukoliko kredite koriste najefikasnije i najsposobnije firme - to vodi povećanju ukupnog bogatstva društva
Geografski posmatrano razlikujemolokalnonacionalnoi internacionalnofinansijskotržište
Analitički posmatrano1 primarno (podrazumijeva kupoprodaju inicijalnih hartija od vrijednosti Može biti direktno i indirektno-preko specijalizovanih finansijskih ustanova) ndash motiv kupovine - dobit i2 sekundarno (retransfer hartija od vrijednosti i prije roka dospjeća) ndash motiv kupovine - likvidnost
Konvencionalna podjela tržište kredita (personalizovano) I tržište vrijednosnih papira (impersonalizovano)
Po ročnosti i namjeni novčano (kratkoročna sredstva do 1 god) I tržište kapitala (dugoročno iznad godine dana)
Novčano tržište
Predmet kupoprodaje kratkoročna novčana sredstva potrebna za održavanje likvidnosti proizvodnju ili robni promet
Obuhvata1 tržište gotovog novca gdje se kupuje i prodaje kratkoročni gotovi novac i kratkoročne hartije od vrijednosti2 tržište kredita kupuju se i prodaju kratkoročna novčana sredstva u obliku kredita3 primarno i sekundarno tržište kratkoročnih vrijednosnih papira
Tržište kapitala
Novčana sredstva se kupuju i prodaju dugoročnoKapital se pribavlja emitovanjem
1 obveznica (zajmovni kapital - dužničke hartije sa dospjećem iznad jedne godine) i2 dionica - vlasnički kapital
Bankarski sistem
Skup bankarskih institucija finansijskih instrumenata i tokova koji se koriste u finansijskom posredovanju između finansijski suficitarnih i finansijski deficitarnih sektora i transaktora
Smanjenje sredstava banke zahtjeva prilagođavanje smanjenje rezervi likvidnosti ulaganje u brzo- unovčive vrijednosne papire usklađivanje ročne strukture kredita
Finansijske institucije
- posrednici u transferu sredstava između preduzeća i stanovništva kao glavnih trasaktora u finansijskom sistemu
Stanovnišvo može uložiti štednju kod kreditnih institucija iiliinstitucija koje prikupljaju ugovornu štednju
Struktura finansijskih institucija
Finansijske institucije dijele se na
depozitne ndash poslovne banke i štedionicenedepozitne ndash osiguravajuća društva penzioni i uzajamni fondovi Idržavne finansijske institucije ndash državne razvojne banke agencije i institucije (npr poljoprivrede izvoza-uvoza stambene izgradnje)
Tri osnovna oblika finansijskih institucija razvijenih finansijskih tržišta
Kreditne institucije plasmane vrše uglavnom u vidu kredita preduzećima i građanima komercijalne banke ndash depozitno- kreditne
štedionice ndash depozitno- kreditnefinansijske kompanije ndash nedepozitne-kreditne
Institucionalni investitori Osiguravajuća društvaPenzioni fondoviInvesticioni fondovi
Investicione banke (berzanske firme) ndash bave se poslovima na primarnom i sekundarnom tržištu kapitala Prikupljaju kapital emisijom dionica
Investicione bankeBrokerske i dilerske firme
brokeri ndash ne preuzimaju rizikdileri ndash preuzimaju rizik
Merčant banke - bave se prestrukturiranjem većih kompanija uz njihovu valorizaciju
PROMJENE U FINANSIJSKOJ STRUKTURI
smanjenje učešća komercijalnih banaka
Razlozi djelovanje tržišnih faktora ndash pojava novih vrsta finansijskih institucija sa ponudom finansijskih proizvoda koji ranije nisu postojali
pretjerana regulacija porast van-bilansnih aktivnosti banaka
kao odgovor - banke ulaze u nova područja poslovi laquostarateljstvaraquo (trust) ndash poslovi sa vrijednosnim papirima ndash sekjurizacija kredita ndash finansijski inženjering ndash
FAKTORI NOVIH TRENDOVA U BANKARSTVU
deregulacija informaciona tehnologija konkurencija internacionalizacija i globalizacija (mondijalizam) koncentracija stvaranje finansijskih konglomerata -
Stvaranje tzv laquofinansijskih supermarketaraquo
Procesi laquoizolacijeraquo finansijskog sektora institucional-izacijaprivat-izacijaglobal-izacijainformat-izacijasekjurit-izacija
PERSPEKTIVE BANKARSTVA dalja i naglašena marketizacija
dalja deregulacija - npr ukidanje ograničenja konkurencije finansijskih institucija
nastavak internacionalizacije decentralizacija banaka (svako domaćinstvo- filijala banke) uspostavljanje globalnog bankarstva ndash ldquojedinstveni pasošrdquo u EU razvoj finansijskog inženjeringa u smislu stvaranja novih bankarskih proizvoda
a posebno dalji razvoj finansijskih derivata
Potencijalna opasnost Rast nestabilnosti finansijskih tržišta usljed porasta hazardiranja
Mogućnosti zaposlenja u bankarstvu1 Kreditni referenti2 Kreditni analitičari3 Specijalisti za ispravljanje kredita4 Menadžeri bankovnih operacija5 Direktor podružnice (filijale)6 Analitičari sistema7 Revizori i kontrolno osoblje8 Finansijski analitičar9 Specijalisti odjela za upravljenje imovinom komitenta10Specijalisti za osobne bankarske usluge Šaltersko osoblje Trgovci i analitičari vrijednosnih papira Specijalisti za dugoročno planiranje i poslove akvizicije Marketinško osoblje Upravljanje ljutskim potencijalom11 Stručnjaci za međunarodne finansije i razvoj poslovanja12 Trgovci stranim valutama13 Stručnjaci za investicijsko bankarstvo14 Kontrolori i regulatori banaka15 Bankovni programi za obuku
21Kapital banaka u BiH
Oblici bankarskog kapitala1 Primarni kapital
Akcionarski kapitalZadržani profiti
2 Sekundarni kapitalSubordinirane obvezniceOpće rezerve za pokriće gubitaka
Osnovne funkcije bankarskog kapitala su1 Apsorbovanje potencijalnih gubitaka2 Zaštita deponenata3 Mehanizam regulacije u osiguranju depozita4 Ograničenje nekontrolisanog rasta aktive5 Izvor finansiranja redovnih aktivnosti6 Pokriće preuzetog potencijalnog rizika7 Širenje obima aktivnosti banke i8 Finansiranje nekamatonosne aktive
Leveridž faktorRast aktive mora pratiti rast kapitalaMeđunarodni standard stope kapitala je 8 a kod nas je 12
Pojam leveridžfaktor =gt recipročna vrijednost stope kapitala
To znači da na jednu KM kapitala u pasivi možemo formirati 125 KM aktive
Izračunavanje
Leveridž faktor = 1stopa kapitalaMeđunarodni standard1008 = 125 KMKod nas1012 = 83 KM
Programi povećanja kapitalaKratkoročni aspekt 1 Emisija novih akcija
2 Sekjuritizacija kredita3 Prestrukturiranje vlasništva
Dugoročni aspekt Porast aktive= novo zaduženje + interno generisani kapital + eksterni kapital
Međunarodna koordinacijaCilj =gt stvaranje jedinstvenih standarda poslovanja banaka
Bazelski sporazum iz 1988 -rdquoGrupa 10rdquo
Koncepcija 1 Povećana stopa kapitala2 Jedinstvene stope po klasama rizične
aktive3 Mađunarodni aranžmani - bankarki rizici
4 Tržišni rizici
3 BANKARSKI SISTEM BiH
Indikatori razvijenosti finansijskog sistema zadovoljavajući intenzitet direktnog finansiranja - mogućnost
alternativnog izbora razvijenost sekundarnog tržišta diverzifikovana institucionalna struktura ndash omogućava sklad između
bankarskih i nebank inst struktura novčane mase ndash dominacija gotovog novca odnos novčane mase prema obimu finansijskih transakcija ili prema
GDP-u
Goldsmitov sintetički pokazatelj finansijske razvijenosti Odnos između finansijskih instrumenata (državnih HoV privatnih obveznica
običnih akcija HoV finansijakih instituc) i nacionalnog bogatstva (GDP-a) Najrazvijeniju fin strukturu ima VB (170) i SAD (125) a najnerazvijeniju
Francuska (065)
Domaći finansijski sektor veoma nerazvijen institucionalnu strukturu čine
o CB i sistem komercijalnih banakao mikro-kreditne organizacijeo dvije berze (sarajevska i banjalučka)o osiguravajuća društva
Nedostaju razvojne i izvozne bankeštedno-kreditne organizacijemortgage-institucijeinvesticioni fondovieskontne i klirinške kućenovčano tržište
Od instrumenata finansijskog tržištasamo dionice (uglavnom proistekle iz procesa
privatizacije)
ne postoje instrumenti kratkoročnog finansiranja (blagajnički zapisi komercijalni zapisi depozitni certifikati kratkoročne obveznice REPO-ugovori)
Ciljevi osigurati porast domaće privatne štednje osigurati povoljniji izvor finansiranja za privatni sektor osigurati veće kreditiranje privrede u odnosu na
domaćinstva povećati likvidnost tržišta kapitala u BiH izgraditi funkcionalno tržište osiguranja
Najvažniji uspjesi
stvaranje institucionalnog i regulatornog okvira privatizacija banaka okrupnjavanje banaka (sa 70 na 35) prisustvo stranog kapitala jedinstven platni promet u poslovnim bankama učešće banaka na tržištu kapitala jačanje povjerenja u banke uspostavljanje sistema osiguranja depozita osnivanje kreditnog biroa rast štednje unaprijeđenje supervizije banaka uspostavljanje jedinstvenog registra računa uvođenje novih bankarskih proizvoda Centralna banka BiH
Zamjerke bankara neuređenost pravnog sistema neadekvatna zaštita povjerilaca odnosno neefikasna
naplata dospjelih potraživanja prenormiranost pojedinih segmenata bankarskog poslovanja (ocjena kreditnog rizika)
otežava poslovanje banaka nerazvijenost domaće privrede nestabilnost ukupnog ekonomskog sistema pogoršanje finansijske discipline pojava fiktivnih firmi i sivo tržište visok kreditni rizik investiranja primjena različitih instrumenat obezbjeđenja poskupljuje kredite i usporava proceduru nedostatak kvalitetnih dugoročnih izvora nepovoljan kreditni rejting BiH
Zadaci bankarskog sektora Ubrzavanje procesa reformi realnog sektora kako bi dostigle
napredak u monetarnom i bankarskom sektoru Završetak procesa privatizacije državnih banaka (ili likvidacija) Podrška CBBiH da emituje obveznice i blagajničke zapise Nastavak procesa daljeg okrupnjavanja banaka Kapitalno jačanje banaka Donošenje zakona o zaštiti povjerilaca Ubrzati procese stečajeva kompanija Ubrzavanje sudskih postupaka
Unaprijeđenje uslova za djelovanje banaka na cijelom području BiH Fiskalna reforma i eliminacija sive ekonomije Licenca AOD za sve banke Povrat stare devizne štednje Ublažiti kriterije ročne usklađenosti Racionalizirati izvještavanje banaka Uvođenje eskontne kamatne stope Unaprijediti praksu naplate čekova i mjenica Usvojiti propise koji će omogućiti razvoj štedionica hipotekarnih
banaka i lizing kompanija
Asortiman bankarskih usluga razvijenih finansijskih tržišta
Tradicionalne bankarske usluge1 Obavljanje mjenjačkih poslova2 Diskontovanje komercijalnih zapisa i odobravanje poslovnih kredita3 Ponuda štednih depozita4 Čuvanje dragocjenosti5 Podrška vladinim aktivnostima preko kreditiranja6 Ponuda depozita po viđenju7 Ponuda povjereničkih (trust) usluga
Bankarske usluge razvijene u novije doba
8 Odobravanje potrošačkih kredita9 Finansijsko savjetovanje10 Upravljanje gotovinom11 Ponuda opreme na lizing12 Ulaganja u visokoprofitabilne projekte visokog stepena rizika13 Prodaja usluga osiguranja14 Usluge penzijskog osiguranja15 Usluge investiranja u vrijednosne papire16 Usluge investicijskih fondova i anuiteta17 Ponuda investicijskih i komercijalnih bankarskih usluga
4 SISTEMI CENTRALNOG BANKARSTVA
CENTRALNA BANKA
banka poslovnih banaka
monopol nad emisijom novčanica
nastanak ndash početak ind revolucije
prva Riskbank of Sweden 1656 g
najznačajnija Bank of England 1694 g
neprofitna institucija
monopolski položaj u sistemu
ldquokvazi bankardquoldquobanka banakardquordquobanka državerdquo
visok stepen samostalnosti CB
nesklad instituc i faktičke samostalnosti
II tipa CB potpuna vezanost za izvršnu vlast visok stepen autonomije
S aspekta organizacije jedinstvena CB složeni sistem CB (FED)
Poslovi CB emisija novčanica i kovanog novca upravljanje deviznim rezervama regulisanje količine novca organizacija UPP i PP sa inostranstv supervizija i nadzor banaka poslovi za račun države
Tri osnovne funkcije CB1 vođenje monetarne politike2 ldquoposljednje utočište banakardquo3 supervizija
Vođenje monetarne politike
Četiri osnovna cilja 1 stabilnost cijena2 ekonomski rast3 puna zaposlenost I4 uravnoteženi platni bilans
Obezbjeđenje likvidnosti makrosistema u uslovima rasta Snabdjevanje poslovnih banaka potrebnom količinom novca i kreditaŠtiti likvidnost bankarskog sistemaCB propisuje uslove za likvidnostPooštrava uslove u slučaju nelikvidnostiTjera banke da štite sopstvenu likvidnost
Banke definišu strategiju odbrane likvidnosti na tri nivoa
1 primarne rezerve likvidnosti kod CB (gotov novac i depozit po viđenju)
2 sekundarne (fond rezervi i kratkoročne hartije od vrijednosti) 3 povlačenje kredita sa novčanog tržišta
CB odobrava kredite za likvidnost izuzetno kratkoročni penalne kamate ne mogu biti korišteni za kreditnog potencijala strogi uslovi odobravanja
Krediti za likvidnost CBUslovi odobravanja -veća kamatna stopa
-obavezno pokriće u hartijama od vrijednosti
-stroga provjera boniteta banaka
Bitne razlike CB i KB likvidnost kod KB pasiva određuje aktivu kod CB vrsta emisije ročnost transakcija klijenti ciljevi poslovanja
Uticaj CB na ekonomska kretanja
Tri aspekta neposrednog djelovanja CB na globalna ekonomska kretanja
1)Globalna kontrola količine novca i kredita2)Kreditna regulacija3)Supervizija poslovanja bankarskog sistema
Primarna emisija CB
Stvara mogućnost poslovnim bankama da brže dođu do potrebnog inicijalnog novca
Primarni novac u dva osnovna oblika1)gotov novac2)depoziti koje poslovne banke drže na žiro i drugim računima
Usmjeravanje primarnog novcaputem deviznih transakcija - Promet hartija od vrijednosti na otvorenom tržištuputem kreditnog mehanizma - Kreditiranje
Kreditiranje ali samo na kratak rok
Supervizija banaka
Zadatak supervizije amortizacija poremećaja zaštita depozita zaštita povjerenja
Obuhvata kontrolu
1 vlasništva i upravljačke strukture u bankama2 bilansne strukture3 kredita i mikrokreditne politike banaka4 likvidnosti i solventnosti5 razvoja konkurentnosti6 pojava nelojalne konkurencije7 odnosa stabilnosti i profitabilnosti i dr
Instrumenti monetarne politike CB1 operacije na otvorenom tržištu2 krediti poslovnim bankama3 obavezna rezerva4 specijalni depoziti5 eskontnadiskontna kamatna stopa6 direktivne mjere CB I7 neformalni uticaj CB
1 Operacije na otvorenom tržištu
Kupovina i prodaja državnih obveznica na finansijskom tržištu od strane CBUticaj na promjene kamatnih stopa na tržištuUticaj na kreditni potencijal poslovnih banakaSuptilan i lahko primjenljiv mehanizam monetarne politikeČesto se kombinuje sa mehanizmima reeskonta
2 Krediti poslovnim bankama
Vrste kredita Krediti po osnovu raspoloživih hartija od vrijednosti u portfelju
poslovnih banaka (refinansiranje) -Reeskontni krediti -Krediti pokriveni dokumentima (državne obveznice)
Selektivni krediti Krediti usmjereni ka državi (napušta se) Krediti za likvidnost
Kupovina robnih mjenica i drugih komercijalnih papira od poslovnih banakaKupuju se po eskontnoj KSRezultat priliv svježeg novca u poslovnu bankuRigidan i relativno prevaziđen mehanizam
3 Obavezna rezerva
Rast stope -gt smanjenje kreditnog potencijalaU slučaju većeg priliva depozita iz inostranstva CB će povećati stopu obavezne rezervePodsticaj bankama da primjenjuju finansijske inovacijeRigidan instrument koji se koristi u zemljama sa nerazvijenom tržišnom strukturom
4 Specijalni depoziti
Cilj -dodatno snižavanje obima raspoloživih bankarskih resursa
Realizuju se primjenom ldquomarginalne obavezne rezerverdquo za banke sa ekspanzivnim rastom depozita
Veće stope obavezne rezerve na prirast depozitaObično sa nultom stopom naknade za ORRijetko se primjenjuje
5 Eskontna kamatna stopa
To je minimalna KS po kojoj je CB spremna da kreditira poslovne banke
Referentna kamatna stopa ndash uticaj na tržišnu kamatnu stopu
Banke obično slijede varijacije u kretanju eskontne stope CBRasterećenje privrede i podsticaj investiranju
Eskontna stopa u funkciji podrške domaćoj privredi
Američki FED snizio je svoju eskontnu kamatnu stopu u pokušaju da pomogne oporavak američke privrede FED je od početka 2001 godine snizio svoju kamatnu stopu sa 65 na 1
Objašnjavajući svoju odluku u FED-u su izjavili da veća nesigurnost dijelom posljedica većih privrednih rizika trenutno ograničava potrošnju proizvodnju i zaposlenost Oni se nadaju da će snažan i kontinuirani rast proizvodnje te dodatno smanjenje kamata biti od pomoći privredi koja se nalazi u vremenu slabijeg učinka
ECB zadržava nisku diskontnu stopu
Europska centralna banka (ECB) odlučila je ostaviti kamatnu stopu za refinanciranje na 2 uprkos tome što je britanska centralna banka (Bank of England - BoE) odlučila podići stopu sa najnižeg nivoa u posljednjih 48 godina za četvrtinu postotnog poena na 375
ECB je posljednji put spustila kamatnu stopu u julu ove godine dok je za BoE današnji porast kamatne stope bio prvi u više od 3 i pol godine
Makroekonomski pokazatelji još od ljeta iniciraju oporavak u eurozoni no ekonomisti upozoravaju da do značajnijeg rasta privrede neće doći tako skoro (6112003 Bankamagazin)
Makroekonomski pokazatelji još od ljeta iniciraju oporavak u eurozoni no ekonomisti upozoravaju da do značajnijeg rasta privrede neće doći tako skoro
6 Direktivne mjere CB
U suprotnosti su tržišnim mehanizmima
Kvantitativne limitiranje obima kredita visine KS na depozite obima i cijene HV obima potrošačkih i stambenih kredita
Kvalitativne sugestije i uputstva bankama da daju prioritet pojedinim privrednim djelatnostima
Rijetko se primjenjuju - obično u uslovima poremećaja
7 Neformalni uticaj CB
U suprotnosti su tržišnim mehanizmimaMoralni apeli bankama da se uzdrže od prekomjernog kreditiranja ili visokih KSldquoprijateljska upozorenjardquo ili ldquonagovještajirdquoUsmena i pismena saopštenjaPozivanje bankara na razgovore i slRjeđe se primjenjuje
Institucije bankarskog sistema
Bankarski sistem BiH1 CBBH - Centralna banka BiH2 FBA - Agencija za bankarstvo FbiH3 ABRS - Agencija za bankarstvo RS 4 AOD - Agencija za osiguranje depozita5 Ostale institucije
5 CENTRALNA BANKA BiH
Centralna banka BiH
Na njenom čelu nalazi se Upravno vijećeNe može davati kredite kreiranjem novca i u tom smislu djeluje kao Currency Board
Cilj Centralne banke je da postigne i održi stabilnost domaće valute (KM) tako što izdaje domaću valutu prema aranžmanu poznatom pod nazivom Currency Board
ldquoCurrency Boardrdquo
ldquoCurrency Boardrdquo u smislu Zakona o CB znači operativno pravilo za izdavanje domaćevalute prema kojem se domaća valuta izdaje samo uz kupovinu konvertibilne devizne valute sa punim pokrićem u neto stranoj aktiviTo znači da Centrana banka ne može odobriti kredit
Tri osnovne karakteristike CBA
1 Fiksni devizni tečaj utvrđen Zakonom o CBBH ( 1 KM = 1 DEM = 051129 euro )2 Puna devizna pokrivenost KM pasive CBBH
3 Puna konvertibilnost KM pasive CBBH u vezanu valutu euro
Pored toga CBBiH ne može davati kredite niti komercijalnim bankama niti
vladama CBBiH a ni drugi autoriteti u BiH ne mogu vršiti ograničenja na
plaćanja i međunarodne transakcije CBBiH osigurava transparentnost rada i transparentnost njenih
računa
Osnovni zadaci CB BiH
a) da definiše usvoji i kontroliše monetarnu politiku BiH putem izdavanja domaćevalute
b) da drži i upravlja službenim deviznim rezervama CB na siguran i profitabilan način
c) da potpomogne ili uspostavi i održava odgovarajuće platne i obračunske sisteme
d) da prima depozite od BiH i komercijalnih banaka radi ispunjenja zahtjeva za obaveznim rezervama
e) da stavlja u i povlači iz opticaja domaću valutu
f) da obavlja devizne operacije na zahtjev banaka
g) da prikuplja podatke koji se odnose na ekonomske i finansijske aktivnosti
Struktura bilansa CB
AKTIVA PASIVAKrediti bankama Gotov novacDržavne obveznice Depoziti banakaDevizna potraživanja Specijalni depozitiZlato I rezerve Depoziti države
Devizne obavezeFondoviInterne rezerve
Struktura bilansa CBBH
PASIVA1 Rezervniprimarni novac
gotovina izvan monetarnih vlasti- izvan CBBiH depoziti komercijalnih banaka
2 Inostrana pasiva kratkoročne obaveze prema nerezidentimadepoziti nerezidenataobaveze prema MMF-u
3 Depoziti centralne vlade 4 Kapitalni račun
početni kapital i rezerveakumulirana dobit
AKTIVA
1 Strana aktiva strana valuta u trezoru CBdevizni depoziti kod inostranih banakaraspolaganje SDR-ovima i dugoročni strani vrijednosni papiri
2 Potraživanja od privatnog sektora
Nezavisnost CB BiH
Centralna banka je potpuno nezavisna od FBiH RS te bilo koje javne agencije i organa
Centralna banka neće primati instrukcije od bilo kojeg drugog lica
Samostalnost Centralne banke treba biti poštovana i niko ne može tražiti da se utječe na bilo kojeg člana tijela Centralne banke koje donosi odluke u izvršavanju njegovih dužnosti prema Centralnoj banci niti da se miješa u djelatnost Centralne banke
Organizacija CB BiH
Centralna banka se sastoji od Upravnog vijeća Uprave (koja se sastoji od Guvernera i tri Viceguvernera) Osoblja
Konvertibilnost KMNa zahtjev Centralna banka na teritoriji Bosne i Hercegovine bez ograničenja kupuje i prodaje Konvertibilne marke za euro po kursu definisanom Zakonom o CB
Operacije na tržištu novcaCentralna banka se nećeuključivati u nikakve operacije na tržištu novca uključujući tu i vrijednosne papire bilo koje vrste
Operacije kliringaCentralna banka može ili za svoj vlastiti račun ili za račun i po nalogu Bosne i Hercegovine da uđe u klirinške i platežne aranžmane ili sklopi bilo koji drugi ugovor u istu svrhu sa javnim ili privatnim klirinškim institucijama koje se nalaze u inostranstvu
Bez kreditiranja državeCentralna banka će raditi kao bankar i fiskalni agent Bosne i Hercegovine pod uslovom da niti jedna transakcija koju CB sprovede ne može služiti kao finansijska pomoć uključujući kredit za ili u korist Bosne i Hercegovine
51 Currency Board domaća i svjetska iskustva
1 Pojam Currency Board-a
MMF definišeCurrencyBoardaranžmankaomonetarnirežimkojise zasnivanaeksplicitnojzakonskojobavezikonverzijedomaćevaluteuspecifičnu stranuvalutupričemuinstitucijakojaemitujenovacimaodređena ograničenja
2 Principi Currency Board-a
Principi Currency Board-a su Depoziti po viđenju su konvertibilni u valutu zemlje
monetarnog odbora po fiksnom kursu Odnos između novca u opticaju i novčane mase je
stalan Monetarna politika se sastoji u konverziji domaće valute
u stranu po fiksnom kursu
3 Karakteristike Currency Board-a
Konvertibilnost bilo kojeg iznosa domaće valute u stabilnu stranu valutu
Fiksan devizni kurs domaćevaluteprema referentnoj valuti Puno pokriće emitovanog domaćeg novca stranim rezervama Djeluje na principu novčanog sistema zlatne poluge Nove rezerve pribavljaju se iz zemlje rezervne valute Promjene u platnom bilansu utiču na promjene domaće novčane
mase Trgovinska veza između zemlje monetarnog odbora i zemlje
monetarne valute je obično stabilna Centralna banka ne prima depozite ne može kupovati državne
vrijednosne papire ne daje kredite vladi ni komercijalnim bankama i nema ulogu ldquozajmodavca krajnje instancerdquo ne reguliše bankarski sistem ne nadzire operacije diskrecione monetarne politike
Država ne može kontrolirati količinu novca u opticaju koja je određena potražnjom za novcem
Currency Board u BiH
CBBiH počela je sa radom 11 8 1997 god na principu valutnog odbora
Prije njenog osnivanja u BiH su bile u opticaju 4 valute HR kuna bosanski i jugoslovenski dinar i DM
Ubrzo nakon toga KM postaje jedina legalna valuta
a) Razlozi formiranja CBA u BiH
Potreba za vezivanjem KM za određenu stabilnu valutu
Razlozi odabira DM kao referentne valute Visok nivo povjerenja Historijska vezanost za DM Velika količina DM u zemlji
1999 god ulogu DM preuzima EURO
Osigurao je stabilnost KM Mogao bi biti ugrožen ako se ne zaustavi stalni porast vanjskotrgovinskog debalansaBrojni ekonomisti u BiH smatraju da je naš valutni odbor rigidan te bi bilo nužno izvršiti korekcije u pravcu povećanja njegove fleksibilnosti
b Prednosti CBA u BiH
Četiri su razloga zašto je CBA u BiH bio uspješan1 Javnost u BiH se suočila sa brojnim finansijskim traumama CBA je vratio povjerenje javnosti u domaću valutu2 Javnost u BiH ima puno povjerenje u euro
3 Mnogi su vjerovali da je CBBiH uspješno funkcionirala kao CBA jer je imala donedavno stranog guvernera4 Jedan od razloga zašto CBA uspješno funkcionira u BiH je dobar pravni i institucionalni okvir za CBBiH
Zašto bi CBA trebao biti zadržan u BiH
1 CBA proizvodi realne ekonomske i socijalne koristi
2 Stabilnost domaće valute u odnosu na euro u budućnosti jer BiH ima viziju pristupiti EU
3 Nema konkretne alternative koji bi to monetarni režim trebalo uvesti nakon CBA
4 Dugoročno nastojanje da se kroz CBA ekonomija BiH što više približi ekonomiji EU
6 KOMERCIJALNO BANKARSTVO
VRSTE BANAKA
1 Ročnost poslova komercijalne banke (kratkoročni poslovi) investicione ili razvojne banke (dugoročni poslovi)
2 Privredna grana ili oblast industrijske poljoprivredne trgovačke SMEs sektor spoljnotrgovinske
3 Veličina finansijskog potencijala
male srednje velike
4 Veličina teritorije koju pokriva lokalne regionalne nacionalne
5 Prosječna vrijednost bankarskih depozitnih ili kreditnih operacija
banke malih operacija (ldquoretail banksrdquo) ndashbankarstvo na malo banke velikih operacija (ldquowholesale banksrdquo) ndashbankarstvo na veliko
6 Prisustvo inostrane komponente u poslovanju domaće međunarodne
Uobičajena podjela banaka
A) Depozitne ili komercijalne banke
Mobilišu kratkoročne depozite (uglavnom stanovništva)i plasiraju ih na kratak rok
Finansiraju robni promet i zalihe preduzeća trajna i potrošna dobra stanovništva
Imaju razgranatu mrežu filijalaImaju problem ročne usklađenosti sredDrže transakcione depoziteZalaze i u investicione aktivnosti(VP)
B) Poslovne banke
Sve više se približavaju komercijalnim bankamaFinansijski potencijal zasnivaju na sopstvenom kapitalu i rezervama
Ulaze u vlasništvo kompanija preko čijeg profita uvećavaju sopstveni kapitalFinansirajuuglavnom krupne industrijske kompanije
Osnivaju filijale i u drugim zemljama
C) Univerzalne banke
Klijentima pružaju kompletan set poslovnih i investicionih bankarskih uslugaPredstavljaju prvi organizacioni oblik banaka
To su tzv nespecijalizovane bankeDominiraju depozitni izvori i kratkoročni kreditiKreiraju i sopstvene hartije od vrijednostiTeže ih je kontrolisati
Finansijske aktivnosti banaka u konceptu ldquouniversal bankingrdquomogu uključivati
Djelatnost univerzalne banke posredovanje (intermediation) trgovanje finansijskim instrumentima devizama i derivatima osiguranje ili prihvatanje odgovornosti za kupovinu novog duga i
emisije dionica (underwriting) brokerski poslovi
korporacijske savjetodavne usluge uključujući udruživanja i usluge akvizicije
investicijsko upravljanje osiguranje držanje kapitala ne-finansijskih kompanija u bankarskom portfoliju
DJELATNOST DOMAĆIH BANAKA
1 Primanje svih vrsta novčanih depozita i drugih novčanih sredstava2 Davanje i uzimanje kredita i finansijski lizing3 Davanje svih oblika novčanog jemstva4 Učešće kupovina i prodaja instrumenata tržištanovcai
kapitalazasvojilituđi račun5 Usluge platnog prometa i prenosa novca6 Kupovina i prodaja strane valute7 Izdavanje i upravljanje sredstvima plaćanja (uključujući kreditne kartice
putne i bankarske čekove)8 Pohranjivanje i upravljanje vrijednosnim papirima i drugim
vrijednostima9 Usluge finansijskog menadžmenta10 Kupovina i prodaja vrijednosnih papira11 Drugi poslovi
BILANS BANAKA
BILANS u bankarstvu ima dvostruko značenje analiza bilansa banke I analiza bilansa debitora
Bilans stanja ndash sistematizovan pregled bankarske aktive i pasive na određeni dan
ndash važan izvor informacija i osnova za donošenje poslovnih odluka
Pomaže kod formulisanja poslovne politike banke utvrđivanjem i praćenjem koeficijenata (stopa)
gotovine likvidnosti solventnosti rezervi likvidnosti kreditiranja kapitala i dr
komparativna analiza banke u odnosu na druge banke ili na bankarski sektor u cjelini
Bilans stanja
bruto bilans ukupna aktiva i pasiva
neto bilans prikazuje kredite i ostale finansijske plasmane na strani active I izvore sredstava kojima se pokrivaju ti plasmani
nekonsolidovani bilans prikazuje bruto aktivu i pasivu sektora poslovnih banaka (sa svim interbankarskim pozicijama)
konsolidovani bilans odnosi se na plasmane i obaveze prema nebankarskom sektoru dok su interbankarske pozicije anulirane
Struktura bilansa banke
AKTIVA PASIVA Krediti 52 Oročeni depoziti 42Plasmani u hartije od vrijednosti 16 Depoziti po viđenju 33Likvidna aktiva 14 Obaveze na novčanom tržištu 14Gotovina (+ rezerve) 13 Ostale obaveze 3Ostala aktiva 5 Kapital 8UKUPNO 100 UKUPNO 100
Fundamentalna ravnoteža bilansa
Izbalansiranost vrijednosti aktive i pasive u ročnom i valutnom pogledu
Aktiva = obaveze + fondovi (kapital)Fondovi (Kapital) = aktiva ndash obavezeObaveze = aktiva ndash fondovi (kapital)
Pitanje realne aktive - ako su obaveze i fondovi pokriveni dovoljnim obimom realne aktive - ako je pozitivna vrijednost kapitala - izjednačenost spoljnih obaveza i neto aktive
BANKARSKI AGREGATI
1 Finansijski potencijal2 Finansijski plasmani3 Depozitni potencijal4 Kreditni potencijal
1 Finansijski potencijal
zbir svih izvora sredstava koje banka transferiše u različite vrste plasmana
FP = Σ P = DP + KI + OI
2 Finansijski plasmani
predstavlja zbir ukupne aktive bilansa bankeFPL = Σ A = KR + HV + R
Ukupni plasmani moraju biti pokriveni izvorima sredstavaFP = FPL
3 Depozitni potencijal
zbir depozitnih izvora sredstava DP = Dpv + Dšt + Dor
Nivo depozitnog potencijala neposredno utiče na nivo kreditnog potencijala
4 Kreditni potencijal
kvantum slobodnih sredstava banke koji može biti plasiran u vidu kredita ili drugih plasmana a da pri tome ne ugrozi likvidnost i solventnost održavajući propisanu stopu obaveznih rezervi
KP = FP ndash PR (OR+RL)
Nivo kreditnog (slobodnog ili raspoloživog) potencijala određuje nivo kreditnih plasmana
PR ndash programirane ili standardne rezerve OR ndash obavezna rezerva RL ndash rezerve likvidnosti
Značaj analize bankarskih agregata
- omogućava banci određivanje realnog kreditnog potencijala - dolazi se do značajnih signala vezanih za funkcionisanje makro
sistema- doprinosi kompleksnoj ocjeni ukupnih performansi banke- omogućava komparativnu analizu sa bankarskim trendovima u
inostranstvu
61Bilans banaka
1 Uvod
Finansijski izvještaji sadrže ključne informacije za donošenje odluka o poslovanju banke
Bilans stanja prikazuje imovinu obaveze i temeljni kapital Bilans stanja također daje pregled inputa i outputa banaka
Bilans uspjehadaje pregled cijena koštanja inputa i vrijenosti outputa
Pojam bilansa stanja Bilans stanja pokazuje iznos i sastav izvora sredstava koje je banka pribavila za finansiranje aktivnosti posuđivanja i investiranja kao i koliko je novca banka uložila u kredite vrijednosne papire i ostale finansijske outpute
Pojam bilansa uspjeha Bilans uspjeha pokazuje koliko je banku koštalo pribavljanje depozita i drugih izvora sredstava te koliko su iznosili prihodi po osnovu korištenja tih sredstava
2 Bilans stanja banke
Bilans banke kao i svaki drugi bilans sastoji se od aktive i pasive sa specifičnim elementima
Aktiva = obaveze + kapital
U aktivu bilansa banke spadaju Gotovina Vrijednosni papiri Krediti Lizinzi Ostala mješovita imovina
U pasivu bilansa banke spadaju Depoziti Nedepozitni izvori banke Temeljni kapital
Aktiva = Pasiva
Izvori bankinih sredstava = korištenju bankinih sredstavaa Aktiva bilansa banke
Gotovina i depoziti kod banaka
Gotovina banke prestavlja primarni izvor likvidnosti i u nju spadaju Gotovina u trezoru Depoziti koje banka drži u drugim bankama Gotovina u procesu prikupljanja Računi rezervi kod Centralne banke Gotovina je prva linija odbrane u slučaju neočekivanih zahtjeva od banke
Investicije u likvidne vrijednosne papire
Predstavljaju ulaganja u likvidne vrijednosne papire sa ciljem izgradnje druge linije odbrane likvidnosti banke ili sekundarnih rezervi
Ova kategorija aktive je između gotovine i kredita
Njihova osnovna karakteristika je da donose određeni prihod banci za razliku od gotovine
Ovdje spadaju kratkoročni državni papiri komercijalni zapisi kao i oročeni depoziti banke
Investicije u vrijednosne papire radi prihoda
Banka investira u ove vrijednosne papire radi očekivane stope povrata na njih a ne radi kreiranja sekundarnih rezervi likvidnosti
Ovdje spadaju sve vrste vrijednosnih papira koje banci donose prihode
Također banke drže i određeni broj vrijednosnih papira namijenjenih trgovanju s ciljem ostvarivanja određenog prihoda na promjeni cijena
Krediti
Ovdje spadaju sve vrste plasiranih kredita banke
Svaki kredit nosi određeni rang odnosno određene je kategorije1 Kategorija A-Dobra aktiva2 Kategorija B-Aktiva sa posebnom napomenom3 Kategorija C-Podstandardna aktiva4 Kategorija D-Sumnjiva aktiva i5 Kategorija E-Gubitak
Rezerve za potencijalne gubitke
Sukladno rangu aktive svaka banka izdvaja odgovarajuće rezerve za eventualne gubitke Rezerve prestavljaju odbitnu stavku aktivePostoje opće i posebne rezerve
Posebne rezerve su rezerve koje se izdvajaju prema propisima i u iznosu određenom od strane Agencije za svaku od kategorije aktive
Izdvajanje rezervi prema kategorijama aktive
1 Kategorija A -Dobra aktiva 2 ORKG za opći kreditni rizik
2 Kategorija B - Aktiva sa posebnom napomenom 5-15 PRKG za PKG
3 Kategorija C - Podstandardna aktiva 16-40 PRKG za PKG
4 Kategorija D - Sumnjiva aktiva 41-60 PRKG za PKG
5 Kategorija E - Gubitak 100 PRKG za PKG
ORKG - opće rezerve za kreditne gubitke PRKG - posebne rezerve za kreditne gubitkePKG - potencijalni kreditni gubitak
Ostala aktiva
Odnosi se na ostale kategorije fiksne aktiveOvdje spadaju zgrade oprema investicija u podružnice osiguranje itdOva kategorije je pod strogim nadzorom Agencije i ne smije se neograničeno i nekontrolisano povećavati
b Pasiva banke
Depoziti
Depoziti predstavljaju osnovni izvor finansiranja aktive bankeDepoziti mogu biti
- Transakcioni- Netransakcioni- Štedni- Oročeni
Također u ovu kategoriju pasive se ubrajaju i depoziti javnih institucija
Nedepozitni izvori
Ovdje spadaju Vrijednosni papiri izdati kao izvor finansiranja Krediti od drugih banaka i institucija Ugovori o rekupovini ndashREPO
Nedepozitni izvori predstavljaju veoma bitan izvor finansiranja aktive banke
Kapital
Kapital predstavlja vlasnički dio poslovanja
U kapital se ubrajaju Akcionarski kapital Subordinirani dug Opće rezerve za pokriće gubitka banaka
3 Vanbilansne stavke banaka
U novije vrijeme prisutan je trend rasta vanbilansnih pozicija banaka
Ovdje se između ostalog ubrajaju Stand by kreditni sporazumi Swap kamatnih stopa Obaveze po kreditima Ugovori o kursnim listama itd
Izvor su dodatnog rizika poslovanja banaka
4 Bilans uspjeha banke
Pojam bilansa uspjeha Bilans uspjeha predstavlja iznos primljenih prihoda te izloženih troškova koji su se pojavili u određenom periodu
KAMATNI PRIHODIKamate i naknade po kreditimaKamate od investicija u vrijednosne papireDrugi prihodi od kamata
KAMATNI TROŠKOVIKamate na depoziteKamate na kratkoročni dugKamate na dugoročni dug
NEKAMATNI PRIHODINaknade za usluge vezane za depoziteNaknade po osnovu zaključenih ugovora o rentanju opreme objekata i sl
NEKAMATNI TROŠKOVIPlaće dnevnice i ostali troškovi uposlenihNeto troškovi najmova i opremeRežijski troškovi Rezervacije za moguće gubitke po kreditima Porezi
Neto prihod od kamate=gt razlika između prihoda od kamate i troškova kamata
Neto nekamatani prihod =gt razlika između nekamatnih prihoda i nekamatnih troškova
Prihod prije poreza =gtrazlika predhodnih kategorija
NETO DOBIT = UKUPNE STAVKE PRIHODA -(minus) UKUPNE STAVKE RASHODA
KAKO POVEĆATI DOBITPovećati bilo koju od stavki aktive Povećavati aktivu s višim prihodom na račun one s nižim Smanjiti kamate na uzete depozite Tražiti jeftinije izvore na račun onih skupljih Smanjiti troškove poslovanja Izbjeći moguće poreze
7 OSNOVNI PRINCIPI BANKARSKOG POSLOVANJA
LIKVIDNOST
Sposobnost banke da izvršava svoje kratkoročne obaveze o rokovima dospjeća
Banka je likvidna sve dok je sposobna da o rokovima dospjeća izvršava svoje obaveze
Likvidnost je osnova za normalno funkcionisanje depozitnog i kreditnog mehanizma kod svake banke
Povjerenje je osnov odnosa banke i klijenta i banke moraju da se bore da održe to povjerenje Ono se održava neodložnim izmirenjem dospjelih obaveza
Nelikvidna banka nije u stanju da pokrije prezentovane naloge za isplatu ugovorenih obaveza
Različit nivo likvidnosti
Aktive bilansa super-likvidna imovina likvidna imovina i nelikvidna imovina
Pasive bilansa
Vanbilansnih pozicija
Idealno stanje poklapanje likvidnosti imovine i dospjeća obaveza
Uticaj ročne transformacije sredstava deponenti i tražioci kredita ndash suprostavljeni ciljevi
Pod kontrolom bankarskog menadžmenta
Banka zarađuje na ročnoj transformaciji sredstava
U težnji za zaradom -gt opasnost od probijanja granica ročne transformacije -gt nelikvidnost
Banke mogu vršiti ročnu transformaciju ali samo do određenog stepena koji su one same utvrdile na osnovu iskustva
Nelikvidnost može da nastane ukoliko banka postane nesolventna -gt vrijednost aktive ltvrijednosti obaveza tz da banka nema kapitala
Promjena koncepta likvidnosti banke u savremenim uslovima
ranije jednostavniji menadžment likvidnosti koji se sastojao u tome da vodi računa o likvidnosnoj strukturi svoje aktive
danas povećani rizik da likvidnost banke bude ugrožena (rizik vanbilansnih obaveza i prekid zaduživanja na finansijskom tržištu) ali i nove mogućnosti zaduživanja i odbrane likvidnosti banke
Najlošija pozicija u savremenoj tržišnoj strukturi- banka uključena u finansijsko tržište- upravljanjem pasivom obezbjeđuje dodatni kvantum likvidnosti- sticajem okolnosti ndashgubi svoju kreditnu sposobnost na tržištu1048790zatvara
joj se pristup finansijskom tržištu
Jedini izlaz kredit za likvidnost od Centralne banke -gt koja diktira menadžmentu banke restrukturiranja bilansa
STRATEGIJE LIKVIDNOSTI
1 Strategija kratkoročnih komercijalnih kredita- dominantna u toku XIX vijeka- depozitni potencijal su uglavnom činili a vistadepoziti - održavanje solventnosti i likvidnosti plasmanom depozitnog
potencijala u kratkoročne kredite- rok kredita do 90 dana-pokriveni robnim mjenicama
- nelikvidnost bi mogla nastati samo neto smanjenjem depozita kao bankarskih resursa
- CB bi mogla odobriti kredit za likvidnost- kasnije raste značaj štednih i oročenih depozita kao i kredita sa
dužim rokovima otplate tako da ova strategija gubi na značaju
2 Strategija utrživih aktiva- nastala je početkom XX vijeka na bazi razvoja fin tržišta- banke diverzifikuju svoju rezervnu aktivu - sekundarne rezerve ndashdržavni VP (blagajnički zapisi)- kamatonosne sekundarne rezerve privlače bankare- uslov dovoljno duboko finansijsko (posebno novčano)tržište- odbrana likvidnosti prodaja dijela kratkoročnih VP kao i dijela
kreditnog portfolija- sekjurizacija kredita grupe banaka udružuju dijelove
standardizovanih kredita u određeni pulkod neke finansijske institucije Na osnovu toga finans
- institucija emituje nove VP koje prodaje zainteresovanim institucionalnim investitorima
3 Strategija na bazi plasmana sa anticipiranim dohotkom- postala je dominantna poslije Drugog svjetskog rata- rast srednjoročnih i dugoročnih kredita na osnovu rasta štednih i
oročenih depozita- povrat kredita na osnovu anuitetnog otplatnog plana - otplata iz prihoda korisnika kredita (firme i stanovništvo) - preduzeća kvartalni i polugodišnji anuiteti- stanovništvo mjesečni anuitet- analiza i praćenje priliva i odliva
4 Strategija upravljanja pasivom- razvijena u toku šezdesetih godina- obezbjeđenje likvidnosti na osnovu povlačenja (uzimanja) kredita
umjesto putem prodaje kratkoročnih VP- predpostavlja jako finansijsko tržište sa obiljem sredstava koja se
mogu angažovati putem kreditnih aranžmana- mogućnost korištenja kredita kod CB- uslov banka mora imati solidnu kreditnu sposobnost
INDIKATORI NELIKVIDNOSTI
- Nema dovoljno novčanih sredstava za pokriće naloga komitenata- nije u stanju isplatiti novčana sredstva po odobrenim kreditima
- nije u stanju otplaćivati uzete kredite- drži niži nivo OR kod CB od propisanih
UPRAVLJANJE AKTIVOM I LIKVIDNOST
Posebno značajno u uslovima nerazvijenog finansijskog tržišta odnosno kada banka ne koristi mehanizme upravljanja pasivom
Banka formira primarnu rezervu likvidnosti koja se u uprošćenom finansijskom sistemu sastoji od novca na depozitnom računu kod CB
Dva pristupa upravljanja aktivom
Stock pristup banka treba težiti da ima kvalitetnu aktivu U slučaju privremene nelikvidnosti banka može prodati dio aktive povući sredstva sa FT ili od CB Težište na upravljanju aktivom radi obezbjeđenja likvidnosti Klasifikacija aktive banke prema stepenu likvidnosti
Flow pristup respektuje ročnu transformaciju buduće prilive i odlive Banka stvara ldquomapu likvidnostirdquondash sagledava poziciju likvidnosti u rokovima od 1-8 dana 8-30 i 30-90 dana
Optimalno rješenje u kombinaciji dva pristupa
UPRAVLJANJE PASIVOM I LIKVIDNOST
Banke rješavaju problem likvidnosti upravljanjem pasivom odnosno angažovanjem dodatnih sredstava na finansijskom tržištu (kao i kredita kod CB)
Mehanizmi angažmana kredita za likvidnost1 Međubankarski kredit za likvidnost2 Aranžmani o rekupovini sredstava (REPOS)3 Depozitni certifikati (CDs)4 Krediti za likvidnost kod CB
Međubankarski krediti za likvidnost
Predstavlja mehanizam raspodjele sredstava na računima kod centralne banke na kreditnoj bazi uz plaćanjenaplatu kamate
Posebno karakteristično za američke banke kod kojih u pravilu manje banke imaju više sredstava na računima kod CB nego velike banke
Manje banke često imaju viškove primarne likvidnosti pa je moguće da one na vrlo kratak rok uz naplatu kamate ustupaju ta sredstva drugim bankama
Radi se uglavnom o neosiguranim kreditima (bez pokrića)
Aranžmani o rekupovini sredstava (REPO)
Radi se o prodaji finansijske aktive uz obavezu prodavca da mora u određenom kratkom terminu kupiti tu istu aktivu po unaprijed dogovorenoj cijeni
Kao pokriće koriste se državne obveznice Smatraju se najsigurnijim načinom ulaganja
Ročnost ovog aranžmana je od jednog dana do nekoliko mjeseci Može biti ldquoREPO sa unaprijed dogovorenim datumomrdquo ili tzv ldquootvoreni REPOrdquo sa mogućnošću kupovine u bilo koje vrijeme u budućnosti
Banka u osnovi vrši prodaju vrijednosnih papira za novac uz obavezu njihove ponovne kupovine Kupac zarađuje kamatu po repo-stopi dok prodavac rješava problem kratkoročne nelikvidnosti
Depozitni certifikati (CDs)
Banka emituje depozitne certifikate sa kratkim rokovima vraćanja kada su u funkciji obezbjeđenja likvidnosti
Kada ima narasle zahtjeve za dodatnim novčanim sredstvima banka nudi emisiju svojih CDs po atraktivnim kamatnim stopama
Ona očekuje da u vrlo kratkom roku dođe do likvidnih sredstava ndash znatno brže nego da čeka neto-priliv depozita
Krediti za likvidnost kod CB
CB ih odobrava bankama koje su solventne ali imaju kratkoročne probleme likvidnosti
Realizuju se posredstvom tzv ldquodiskontnog šalterardquo na kojem banke mogu da dobiju superkratkoročne kredite CB uz zalog državnih vrijednosnih papira
Dva koncepta kamatnih stopa za navedene kredite- ispod tržišne (potreba kontrole namjenskog korištenja)- iznad tržišne (kaznene banke nezainteresovane da ih koriste)
Tri tipa ovih kredita1 za prilagođavanje bilansne strukture banaka2 za pokrivanje sezonskih debalansa3 za otklanjanje posljedica neočekivanih događaja
UTVRĐIVANJE LIKVIDNOSTI
Potrebno je izvršiti grupisanje pojedinih oblika aktive prema stepenu likvidnosti
Gradacija u tri kategorije- Primarna gotovina u blagajni sredstva po viđenju kod korespodentskih
banaka i na računu kod CB- Sekundarna primarna likvidnost uvećana za najlikvidniji dio aktive banke - koji
se u kratkom roku i uz niske troškove može pretvoriti u novac (mjenice kratkoročni krediti do tri mjeseca)
- Tercijarna dijelovi plasmana banke koji se do isteka određenog roka ne mogu pretvoriti u gotov novac (dugoročni krediti obligacije mjenice koje se ne mogu eskontovati)
INSTRUMENTI MJERENJA LIKVIDNOSTI
Kvantitativnipristupa odnos kredita i depozitab odnos likvidne aktive i ukupnih depozitac odnos likvidne i ukupne aktived odnos likvidne aktive i kratkoročnih obavezae prosječna dospjelost plasmana u HV
Kvalitativnipristup Praćenje i analizaa sezonskih ciklusab slučajnih i dugoročnih promjenac novčanih tokova
Kvanitativni ili stock pristup
a Odnos kredita i depozita
kada se odnos penje do relativno visokog nivoa- bankari manje pozajmljuju i investiraju Krediti su nelikvidna imovina banke ndash kada oni rastu =gt likvidnost opada
Nedostatak ne daje informacije o dospjelosti i urednosti otplate kredita niti informacije o stepenu likvidnosti Ne sadrži ni informacije o prirodi bančine imovine izvan kreditnog portfelja (npr gotovina i kratkoročne HV i fiksna aktiva)
To je signal koji opominje menadžment banke da napravi ocjenu svog programa prekomjerne ekspanzije kredita
b odnos likvidne aktive i ukupnih depozita
nešto pouzdaniji od prethodnog
Nedostatak značajan dio gotovine nije stvarno raspoloživ za odgovaranje na bančine potrebe za likvidnim sredstvima (npr obavezna rezerva i sl)
Nedostatak koeficijenata statički ili stock pristup (bez dinamike)
Zaključak Ne postoji opšta formula likvidnosti za sve banke pa ni za jednu banku u različitim vremenskim periodima Svaka banka traga za svojim optimumom likvidnosti
Korelativno praćenje stope rasta depozita i kredita Stabilne stope rasta depozita siguran su pokazatelj održavanja optimalne zone likvidnosti bez formiranja dodatnih rezervi lkvidnosti
Formiranje predvidivih stopa kredita odnosno kalkulisanje cikličnih sezonskih slučajnih i dugoročnih varijacija stopa formiranja kredita i depozita
Zlatno pravilo likvidnosti stope rasta kredita ne smiju biti veće od stopa rasta depozita
Banka mora nastojati da što prije otkloni nelikvidnost kako bi sačuvala povjerenje svojih komitenata
Projektovanje likvidnosti
U savremenim bankama vrše komisije za upravljanje aktivom i pasivomSastoji se u prognoziranju rasta kredita i depozita te aranžiranju dodatnih izvora za obezbjeđenje likvidnosti banke
Suština izračunati gep (jaz) likvidnosti banke kao razliku između anticipiranih izvora sredstava i potencijalne upotrebe sredstava od strane banke
Značaj izbora optimalne kombinacije
Diferencijacija depozita stabilni i nestabilni (više ili manje osjetljivi na promjene tržišne kamatne stope)
Ciklični aspekt (povezanost banke sa granama kod kojih postoji veći stepen cikličnih oscilacija) U uslovima uspona privredne aktivnosti banke smanjuju kratkoročne i dugoročne VP i povećavaju kredite U uslovima recesije =gt smanjuju se zahtjevi za kreditima =gt banke usmjeravaju sredstva u VP
Način projektovanja likvidnosti
Potrebe dodatne likvidnostiprognozirani rast kredita + rast obaveznih rezervi ndash prognozirani porast depozita
Na izbor sredstava za pokrivanje gep-a utiče dužina vremena projektovanog gep-a očekivano kretanje kamatnih stopa na finansijskom tržištu
Na politiku likvidnosti utiče i filozofija menadžmenta
Faktori koji utiču na likvidnost
ročna struktura svih sredstava dinamika priliva sredstava ponašanje poslovnih subjekata smjernice ekonomske i razvojne politike mjere monetarno- kreditne politike
Propisi agencije za bankarstvo
ldquoOdlukao minimalnimstandardimaza upravljanjerizikomlikvidnostibanakardquo
Nadzorni odbor banke odgovoran je da osigura da banka ima i provodi adekvatan program za upravljanje rizikom likvidnosti
Više rukovodstvo banke dužno je da pripremai Odborudajeprijedlogeprogramai politika provodiprogramei politike prati upravljai kontroliše dautvrdimetodprocjenetekućei budućelikvidnosti obezbjedisistemizvještavanjao likvidnosti obavještavaOdboro stanjulikvidnostinajmanjejednomkvartalno
pratiekonomskei drugeusloveu okruženjukojimoguuticatinalikvidnost obezbjediuslovezasisteminterne kontrole
Obaveza banke Ročno usklađivanje ugovorenih dospjeća instrumenata aktive i pasive
najmanje90 izvorasredstavasarokomdospjećado 365 danadaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 365 dana
najmanje95 izvorasarokomdospjećado 180 danaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 180 dana
izvoresredstavasarokomdospjećado 90 danau punomiznosuangažujeu plasmanesarokomdospjećado 90 dana
Rezerva likvidnosti
Empirijski određena visinom novčanih sredstava poslovne banke u gotovini i na računima kod CB Izražava se u procentima od depozita sa kojima banka raspolaže
Na osnovu višegodišnjeg iskustva ocijenjeno je da odnos sredstava na žiro-računu poslovne banke ne bi smio biti niži od 4 do 5 od ukupnih depozita po viđenju
Kod nas su banke obavezne da održavaju prosječan desetodnevni minimum likvidnosti u novčanim sredstvima u visini od najmanje 20 iznosa kratkoročnih izvora sredstava
PROPISANE ZAŠTITNE MJERE
principdase štovišeoslanjanastabilneizvoresredstava principzamaksimalnudiverzifikacijuizvorasredstavapodospjeću vrstii
brojukomitenata tržištui instrumentima organizacionemjerezaupravljanjelikvidnošću (kompetentnalica
efikasnakontrolai sl) stepenuključenostibankeu tržištanovcai razvojakratkoročnihvrijednosnihpapira redovnopripremanjeplanovazavanredne(neočekivane)situacije kvalitetaninformacioni sistem
SOLVENTNOST
Solventnost je sposobnost banke da svoje ukupne obaveze može pokriti svojom ukupnom aktivom čija se vrijednost može potvrditi na tržištu dakle po tržišnoj cijeni
Nesolventna banka formirana vrijednost obaveza iznad nivoa realne aktive
Da li banka može biti nelikvidna ali solventnalikvidna ali nesolventna
Vremenska koponenta za razlikovanje kategorija likvidnosti i solventnosti
Likvidnost sposobnost banke da odgovori svojim obavezama u određenom (kratkom) roku a
Solventnost sposobnost banke da odgovori svim svojim obavezama Da u trenutku likvidacije može da isplati svoje povjerioce
Ako je banka nesolventna dolazi pod udar regulatornih organa uz mogućnost gubljenja poslovnog statusa u obliku likvidacije ili preuzimanja od neke druge banke
POSLOVNOST
predstavlja postizanje maksimalnih rezultata minimalnim ulaganjem sredstavaSastavni dijelovi
samostalnost i objektivnost u donošenju odluka stalna cirkulacija novca poslovno predviđanje
Princip poslovnosti ugrađuje se u princip likvidnosti sa kojim čini jedinstvenu cjelinu
EFIKASNOST
predstavlja princip po kojem banka odobrava kredite za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno uložitiBanke će sredstva usmjeriti u projekat koji će nakon otplate kredita uspješno poslovati
Banka teži optimalnoj efikasnosti koja je rezultanta poželjnog stepena likvidnosti i sigurnosti koji reflektuju operativna i strateška ponašanja vlasnika menadžmenta i klijenata banke
PROFITABILNOST
cilj banke je ostvarenje što većeg profita na osnovu kamatne marže zaračunavanjem provizije na bankarske usluge kao i prihoda ostvarenih vođenjem vlastitih poslova bankeProfitabilnost kao obezbjeđenje dovoljne stope prinosa po jedinici dioničkog kapitala
Rezultat - rast profita i povećanje tržišne vrijednosti banke
Osnovni principi bankarskog poslovanja - Vježbe
1 Finansijski indikatori banaka
Cilj poslovanja =gt adekvatna stopa prinosa po jedinici kapitalaUslov rasta banke je i povećanje kapitala =gt propisan mininimum
Svrha indikatoraUpoređivanje performansi banke sa drugim bankama i Posmatranje date banke kroz vrijeme
Osnovni principi bankarskog poslovanja su Likvidnost Solventnost Sigurnost Profitabilnost Efikasnost
2 Likvidnost banaka
Pojam likvidnost sposobnost subjekta da izvrši svoje tekuće obaveze o roku dospijećaKroz adekvatno upravljanje likvidnošću banka gradi povjerenjeRangiranje aktive i pasive prema stepenima likvidnosti super-likvidna likvidna i nelikvidnaPojam ročna transformacija usklađivanje rokova obaveza i potraživanja
Postoji više indikatora likvidnosti ali osnovni su Likvidna aktiva ukupna aktiva Likvidna pasiva ukupna pasiva
3 Solventnost
Razlika između likvidnosti i solventnostiPojam solventnosti dugoročna usklađenost strukture aktive i pasive tj mogućnost da se svi dugovi plate ldquokonačnordquo ali po tržišnim cijenamaBanka je solventna ako joj je u slučaju likvidacije aktiva veća od pasive
Trojako značenje solventnosti Sposobnost banke da snosi rizik (u slučaju likvidacije) Obezbjeđenje sigurnosti deponentima (minimiziranje rizika za
deponente) Makroekonomska funkcija banke (u slučaju nesolvnentnosti jedne
banke posljedica može biti pad povjerenja u sve banke ndash lančani efekat
4 Sigurnost
Pojam sigurnosti mogućnost plaćanja i naplate svih obaveza i potraživanja u ugovorenim rokovima i utvrđenom obimu Odnosi se na procjenu klijenta njegove sposobnosti da izmiri svoje obaveze na vrijeme u punom iznosu te na način predviđen u ugovoru
Postiže se provjerama klijenataZakonski uređeno putem garancija koje su neophodne
5 Efikasnost
Pojam efikasnosti (poslovanja) aktivnosti koje vode ka ostvarenju optimalnih rezultata
Princip po kojem banka odobrava sredstva za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno upotrijebiti
Efikasnost = likvidnost + profitabilnost + solventnost + sigurnost
6 Profitabilnost
Profitabilnost =gt funkcija cilja banke
Cilj banke je stalno povećanje profitabilnostiTrendovi u profitabilnosti banaka =gttokom 80-ih i 90-ih bilježe se opadajuće stope
U obješnjenju postoje dvije koncepcije Posljedica djelovanja cikličnih i strukturnih faktora na svjetskom
planu Dilema - tranzicija konkurencija
Važni pokazatelji ROI ROA ROE
ROI =neto prihod nakon poreza operativni prihodROA =neto prihod nakon poreza ukupna aktivaROE =neto prihod nakon poreza akcijski kapital
a) Povezanost pokazatelja profitabilnostiROI =NP OP ndashpovrat na investicijeAU =OP UA -efekat korištenja activeROA =ROI x AU -povrat na aktivuEM =UA AK ndashakcijski multiplikator ROE= ROA x EM ndashpovrat na akcijski kapital
b) Formiranje profita banke
1 Kamatni prihod (-)2 Kamatni rashod3 Neto kamatni prihod (+)4 Neto nekamatni prihod5 Bruto prihod (-)6 Operativni rashodi7 Neto prihod (-)8 Izdvojene rezerve9 Neto prihod prije oporezivanja (-)10 Porez na profit11 Neto prihod poslije oporezivanja (-)12 Raspoređeni profit13 Zadržani ili neraspoređeni profit
c) Primjer izračunavanja profitabilnosti
Banka ldquoXrdquoima sljedeće pokazatelje poslovanja
Ukupna aktiva200000000 KMOperativni prihod20000000 KMAkcijski kapital16000000 KMNeto dobit (profit)1000000 KM
Izračunati ROI AU ROA EM i ROE =
Rješenje ROI = NP OP = 5AU = OP UA = 01ROA = ROI x AU = 05EM = UA AK = 1K = 125ROE = ROA x EM = 625
d) Faktori profitabilnosti
Postoje dvije vrste faktora koji utiču na profitabilnost banke mikroekonomski i makroekonomski
Mikroekonomski faktori profitabilnosti suKvalitet MGMT-aKvalitet aktiveEkonomija obimaEkonomija okviraVanbilansne operacijeTroškovi poslovanja IProfitni centri
Makroekonomski faktori profitabilnosti su Faza ekonomskog ciklusa Sektorske krize Kretanje kamata
Pojam kamatna margina razlika između aktivne i pasivne kamatne stope =gt razlika između kamatne stope na plasmane i dugove
e) Projektovanje profitabilnosti banaka
r = i + ot + ( 25 -i) x EAr -na plasmane I -kamatna stopa na obavezeE -akcijski kapital A ndashaktivaGranična stopa prinosa na akcijski kapitalAko imamo sljedeće podatker = 25 prije porezar = 15 poslije poreza od 40
Primjer Ako imamo sljedeće podatkei=10E=40A=100ot=3
Rješenje r = 136
f) Uticaj multiplikatora na profitabilnost
Ako je očekivani ROE = 25 prije poreza onda je ROE nakon poreza od (40) jednak 15Za stopu obaveznog kapitala od 8 ostvaruje se EM od 25Razlog =gt EM se računa samo na akcijski kapital (npr 4=gt 1 004 =25)Dakle ROA mora biti najmanje 1 jer jeROE = ROA x EM =gt 1 x 25ROE = 25
- Prve dvije razvojne faze zasnovane su na laquocurrency teoryraquo - novac pune materijalne vrijednosti sa 100 pokrićem rezervama u plemenitim metalima
- Druge dvije razvojne faze zasnovane su na laquobanking teoryraquo - povjerenje kojim se novac dvaja od svoje metalne podloge
Prve banke u Bosni i Hercegovini
Bečka Union banka 1884 godine u Sarajevu osniva ldquoPrivilegovano odjeljenje Union banke za BiHrdquo
Bosanskohercegovačka narodna dionička banka u Sarajevu 12 marta 1898 godine
Prva štedionica dd u Brčkom 1889 godine
Štedionica dd u Bijeljini 1893 godine
Prva banjalučka štedionica dd 1894 godine
Najveće otkriće u bankarstvu Kredit
Drugo otkrićepoznačaju Banknota (kojom novac postaje ldquoobećanjerdquo)
Banknota prenosivi beskamatni pismeni zapis o obavezi banke da donosiocu isplati iznos na koji banknota glasi u zakonskoj valuti jedne zemlje
Bankarstvo- poslovanje koje obuhvata držanje depozita i posuđivanje novca- poslovanje zasnovano na kreditu- omogućava transakcije bez potrebe plaćanja u novcu- osnova bankarskog poslovanja je povjerenje javnosti- banka drži rezerve prema svom iskustvu ali je zakonom propisana i stopa obavezne
rezerve
Bankarska kriza gubitak povjerenja u banku koji uzrokuje masovnu navalu ulagača sa zahtjevima za povlačenje sredstava
Danas se rjeđe događa zbogosiguranja depozitai strože regulacije u bankarstvu
Izlaz za solventnu banku prodaja sredstava drugim bankamaintervencija centralne banke
Zašto postoje banke- da olakšaju kontakt između deponenata i debitora javljajući se u ulozi posrednika
Zašto su potrebni ldquoposrednicirdquo- zbog visokih ldquoinformation costsrdquo koji ograničavaju mogućnost deponenta da pronađe
adekvatnog debitora- troškovi istraživanja- troškovi ocjene boniteta debitora- troškovi monitoringa- troškovi naplate
POJAM BANKEPojam ldquobankardquo potiče od latinske riječildquobancordquoi označava klupu tezgu (u današnjem smislu ndash šalter) postavljenu na ulici trgu vašaru ili sajmu na kojoj se vršila razmjena različitih oblika i vrsta novca i vršile novčane transakcije naplate i plaćanja u vezi sa obavljenim trgovinskim prometom
Banka - Ima za cilj maksimalizaciju profita na uloženi kapital vlasnika Stiče profit uz strogi nadzor društva jer uglavnom radi sa tuđim sredstvima Postoje ograničenja u poslovanju u cilju zaštite javnog interesa Cilj kontrole jačanje povjerenja u banku Predmet kontrole opće performanse banke Strožiji uslovi kod osnivanja banke
KARAKTERISTIKE BANKE- trguje novcem kao specifičnom robom- trguje dugovanjima i potraživanjima- finansijski posreduje- preuzima rizik ali se i štiti od njega- vrši sekundarnu emisiju novca
Sekundarna emisija novca
Početni depozit $ 1000000
Novi krediti 8000 + (4x1600) + (8x640) = $ 1952000
KARAKTERISTIKE BANAKA- vrši sekundarnu emisiju novca- posluje po specifičnim principima- ima relativno mali vlastiti kapital- optimizira alokaciju nacionalnih finansijskih resursa
Banka je(1) specifičan i samostalan privredni i tržišni subjekt (2) sui generis preduzeće koje na bazi (3) prenijetih ovlaštenja i povjerenja (4) posreduje u transferisanju tuđih sredstava prije svega na kreditnoj osnovi (5) obavljajući sve depozitne kreditne i novčane transakcije između finansijski suficitarnih i finansijski deficitarnih transaktora(6) vršeći pri tome sekundarnu emisiju novca(7) uz ispoljavanje visokog stepena profesionalnosti organizovanosti i adaptibilnosti na promjene u okruženju(8) što neposredno doprinosi maksimizaciji efekata sopstvene mikroekonomije i (9) posredno utiče na optimizaciju korištenja uvijek relativno oskudnih finansijskih resursa na nivou makro sistema
Bankarska tajnaObaveza banaka njihovih upravljačkih i nadzornih organa kao i svih osoba zaposlenih u banci da čuvaju tajnu o poslovima banke ili o poslovima koje su same zaključile
To se posebno odnosi naimena i adrese komitenatavisinu i vrstu ulogastanje depozitabroj i vrstu čuvanih vrijednosnica i drugih predmeta
Obaveza čuvanja tajne postoji i nakon prestanka službe u banci
Ova obaveza se odnosi i na revizore zaposlenike centralne banke agencije za bankarstvo i ostali koji imaju uvid u dokumentaciju banke
Nisu obavezni čuvati tajnuako im to čuvanje tajne može štetiti ili ako su od komitenta izričito oslobođeni čuvanja tajne u slučajevima predviđenim zakonom
Regulatorni okvir poslovanja banaka u BiH
1 Pojam banke
- Banke su pravna lica koja obavljaju poslove primanja novčanih depozita i davanja kredita kao i druge poslove u skladu sa zakonom o bankama u FBiH
- Osnivaju se i posluju kao dionička društva- Naziv ldquoBankardquose može koristiti samo za institucije koje se bave ovim poslovima
a Poslovi koje banka može obavljati
Banka može obavljati sljedeće poslove
1 Primanje svih vrsta novčanih depozita i drugih novčanih sredstava2 Davanje i uzimanje kredita i finansijski lizing3 Davanje svih oblika novčanog jemstva4 Učešće kupovina i prodaja instrumenata tržišta novca i kapitala za svoj ili tuđi račun5 Usluge platnog prometa i prenosa novca6 Kupovina i prodaja strane valute7 Izdavanje i upravljanje sredstvima plaćanja (uključujući kreditne kartice putne i bankarske čekove)8 Pohranjivanje i upravljanje vrijednosnim papirima kao i drugim vrijednostima9 Usluge finansijskog menadžmenta10 Kupovina i prodaja vrijednosnih papira11 Druge poslove koji proizilaze iz prethodnih
b Statut banke
Statutom banke se utvrđuje
1 Sjedište2 Djelatnost3 Nadležnosti4 Način rada organa banke5 Iznos dioničkog i druge vrste kapitala6 Vrste broj i nominalna vrijednost dionica7 Prava glasa vezana za dionice8 Način donošenja opštih akata I9 Druga pitanja vezana za rad banke
2 Organi banke
1 Skupština2 Nadzorni odbor3 Uprava i4 Odbor za reviziju
1 Skupština
- Čine je dioničari- Održava se u mjestu sjedišta- Održava se najmanje jednom godišnje- Saziva je nadzorni odbor- Pravo glasa ima dioničar koji se na listi dioničara kod Registra nalazio 45 dana prije
datuma održavanja skupštine
2 Nadzorni odbor
- Čine ga predsjednik i najmanje 4 a najviše 6 članova- Imenuje ih i razrješava skupština- Ukupan broj članova mora biti neparan uključujući i predsjednika- Predsjednik i članovi se imenuju istovremeno na period od 4 godine- Sjednica nadzornog odbora se održava po potrebi a najmanje jednom tromjesečno- Saziva je predsjednik nadzornog odbora- Predsjednik i članovi pojedinačno ili solidarno odgovaraju za štete koje prouzrokuju
neizvršavanjem ili neurednim izvršavanjem svojih dužnosti
3 Uprava
- Rukovodi poslovanjem banke- Upravu banke čine Direktor Izvršni direktor i Zamjenik direktora- Direktor je odgovoran za zakonito poslovanje i implementaciju poslovne politike
4 Odbor za reviziju
- Imenuje ga nadzorni odbor- Ima 5 članova koji se imenuju na 4 godine- Odgovoran je za nadzor provođenja i angažovanja vanjske revizorske firme koja će
obaviti reviziju godišnjih finansijskih izvještaja- Nadgleda i poslove interne revizije uključujući kontrolu godišnjeg obračuna - Na zahtjev dioničara sa najmanje 10 dionica sa pravom glasa mora izvršiti reviziju
finansijskog poslovanja banke
3 Osnivanje banaka u FBiH
- Agencija podnosiocu zahtjeva izdaje dozvolu samo ako je prethodno uplaćen iznos dioničkog kapitala
- Minimalni iznos dioničkog kapitala u novcu banke i najniži iznos neto kapitala koji banka mora održavati ne mogu biti manji od 15000000KM
Dodatni uslovi
1 Da banke ispunjavaju uslove iz zakona i da su dokumentovane perspektive za buduće finansijsko stanje banke
2 Da predviđeni članovi nadzornog odbora i uprave banke imaju odgovarajuće kvalifikacije i iskustvo
3 Da sva lica koja imaju značajan vlasnički interes imaju zadovoljavajuću finansijsku sposobnost i odgovarajuće poslovno iskustvo
a Potrebna dokumentacija za osnivanje predstavništva banke u FBiH- Podaci o nazivu pravnom statusu i sjedištu banke- Statut banke- Podaci o finansijskom poslovanju banke- Akt o osnivanju predstavništva- Djelatnost predstavništva - Program rada predstavništva- Podaci o vodećim osobama- Ovlaštenje osobe odgovorne za rad i zastupanje predstavništva- Ovjerenu izjavu banke za preuzimanje odgovornosti za sve obaveze koje će nastati u
poslovanju predstavništva b Sadržaj zahtjeva za osnivanje banke u FBiH
- Ugovor o osnivanju potpisan od svih osnivača nacrt statuta i drugih osnivačkih akata prema upustvu Agencije
- Podatke o kvalifikacijama i iskustvu predviđenog nadzornog odbora i uprave banke- Iznos dioničkog i drugih oblika kapitala banke- Plan projekcije poslovanja koji između ostalog sadrži vrste predviđenih djelatnosti i
strukturu organizacije banke - Popis vlasnika banke
c Kapital banaka- Minimalni iznos po ZOB-u je 1500000000 KM- Kapital se ne možesmanjiti bez dozvole Agencije- Kapital se sastoji odosnovnog dopunskog neto kapitala = osnovni + dopunski ndash
odbitne stavke
4 Gubitak bankarske dozvole
1 Na zahtjev banke2 Kažnjavanjem banke za prekršaj3 Uz preporuku privremenog upravnika4 Uz dozvolu izdatu na osnovu lažnih ili nezakonitih dokumenata5 Ako nije podnesena prijava za upis u sudski registar u predviđenom roku6 U slučaju spajanja pripajanja ili podjele banke7 Uz smanjenje minimalnog iznosa kapitala predviđenog u ZOB-a I8 U slučaju likvidacije banke uz odluku vlasnika ili prestanka pravnog lica
5 Suvlasništvo drugih pravnih lica u banakama
- Fizičko ni pravno lice bilo samostalno ili u sporazumu s drugim licima ne može steći ili povećati značajno glasačko pravo u banci preko 10 33 50 i 667 ukupnih glasova u banci bez odobrenja Agencije
- Politička stranka ili partija kao i sa njima povezano pravno lice ili organizacija ne mogu biti dioničari banke
6 Ulaganja banaka
- Banka kao i supsidijarno lice ne može investirati u pravno lice čija je primarna aktivnost proizvodnja naoružanja kockanje prodavanje ili konzumiranje alkohola u vlastitim prostorijama
- Banka ne može davati donacije ili kredite političkim strankama- Ne smije deponirati sredstva davati kredite i vršiti ulaganja u jednu povezanu banku u
ukupnom iznosu većem od 25niti u sve povezane banke u ukupnom iznosu većem od 40njenog osnovnog kapitala
- Banka ne smije investirati u svoja stalna sredstva više od 50iznosa njenog osnovnog kapitala bez dozvole Agencije
7 Poslovna tajna
- Nadzorni odbor uprava svi zaposleni kao i svako lice koje se angažuje za rad u banci po bilo kom osnovu dužni su čuvatiposlovnu tajnukoja se odnosi na sve informacije do kojih su došli obavljanjem poslova za banku
- Poslovna tajne se ne može koristiti za ličnu korist niti se smije odavati drugim licima osim Agenciji za bankarstvo uključujući kontrolore i revizore koje Agencija imenuje
8 Kreditni rizik
- Banka je dužna pridržavati se stopa ograničenja rizika vezanih za bilans i vanbilansne stavke aktivu i ponderisanu aktivu kapital i njegovu strukturu
- Izlaganje banke kreditnom riziku prema pojedinačnom korisniku ili grupi povezanih korisnika ne smije preći iznos od 40osnovnog kapitala
- Iznos neobezbijeđenog kredita pojedinačnom korisniku ili grupi povezanih korisnika ne smije biti veći od 5osnovnog kapitala
- Kredit pojedinačnom korisniku ili grupi povezanih korisnika u iznosu većem od 25 osnovnog kapitala banke mora biti potpuno obezbijeđen kvalitetnim utrživim zalogom čija vrijednost prelazi iznos kredita
9 Stečaj i likvidacija
- Provodi se u skladu sa Zakonom o stečaju i likvidaciji- Agencija imenuje privremenog upravnika ako je
1 Prekršen zakon propis ili odluka Agencije čime su ozbiljno ugroženi interesi deponenata
2 Svojim poslovanjem banka prouzrokovala ili može prouzrokovati značajno pogoršanje njenog kapitala ili finansijskog stanja
3 Banka prikrila od Agencije ili njenih kontrolora i revizora poslovne knjige dokumente evidencije ili imovinu i
4 Opravdan zahtjev nadzornog odbora odbora za reviziju direktora ili skupštine dioničara banke za imenovanje privremenog upravnika
a Privremeni upravnik
Odlučuje o 1 Ukidanju bankarske dozvole i likvidaciji banke s procjenom iznosa aktive koja će biti realizovana u likvidaciji
2 Sanaciji banke uključujući i povećanje kapitala do propisanog minimuma3 Prodaji dijelova imovine iili otkupu obaveza banke odnosno prodaji banke4 Spajanju ili pripajanju banke drugoj banci
b Likvidacioni upravnik
Ovlaštenja da 1 Proda imovinu i otkupljuje obaveze banke2 Proda banku ili je pripoji drugoj banci3 Likvidira banku i o tom postupku odlučuje
c Dioničari banke
- Dioničar banke odgovara za obaveze banke do visine svog vlasničkog udjela- Dioničari banke članovi uprave i nadzornog odbora banke odgovaraju pojedinačno ili
solidarno za obaveze banke cjelokupnom svojom imovinom u slučajevima1 Da je banka korištena za ispunjavanje ciljeva koji su u suprotnosti sa ciljevima
banke utvrđenim zakonomAss Velid Efendić 83 2 Da se nije pravila razlika između imovine banke i lične imovine 3 Kada je banka poslovala s ciljem prevare povjerilaca ili protiv njihovih interesa 4 Kad je uzrok stečaja ili nesolventnosti banke namjerno loše rukovođenje ili krajnja nepažnja pri rukovođenju
10 Izvještavanje
- Banka je dužna objaviti izvještaj vanjskog revizora u skraćenom obliku u jednom ili više dnevnih novina sa teritorije BiH u roku od 15 dana po njegovom prijemu
- Dužna je dostaviti Agenciji izvještaj o poslovanju likvidnosti i rentabilnosti za sebe i svoja supsidijarna lica pojedinačno i na konsolidovanoj osnovi u obliku sa sadržajem i u rokovima utvrđenim propisima Agencije
2 BANKE NA FINANSIJSKOM TRŽIŠTU
FINANSIJSKI SISTEM I TRŽIŠTE
Sve ekonomske jedinice prema bilansnim pozicijama svrstavaju se u suficitarnedeficitarne i ravnotežne
Finansijski sistem je skup institucija instrumenata i mehanizama putem kojih se ostvaruje mobilizacija koncentracija transfer i alokacija finansijskih resursa i novčane štednje društva
Finansijski system
Zadatak finansijskog sistema - izgradnja institucija instrumenata i mehanizama za efikasno i racionalno transferisanje finansijskih sredstavaFinansijske institucije dijele se na
depozitne ndash poslovne banke i štedionicenedepozitne ndash osiguravajuća društva penzioni i uzajamni fondovi i
državne finansijske institucije ndash državne razvojne banke agencije i institucije (npr poljoprivrede st izgradnje)
Finansijsko tržište
Tri metoda finansiranja samofinansiranje (korišenje sopstvenih fondova)neposredno finansiranje (između štediša i investitora
postavlja se direktni transfer finansijskih fondova)posredno (pojavljuju se posrednici - finansijske institucije)
Finansijsko tržište - organizovano mjesto i prostor na kojem se nude i traže finansijska- novčanasredstvai na kojem se zavisno od ponude i potražnje organizovano formira cijena tih sredstava
ŠTEDIŠE oni koji ne troše dijelove dohotka u tekućem periodu - povećavaju dohodak jer dobijaju kamatuDEBITORI zadužuju se i povećavaju dohodak ako dobijene fondove ulažu u produktivne investicije
Ukoliko kredite koriste najefikasnije i najsposobnije firme - to vodi povećanju ukupnog bogatstva društva
Geografski posmatrano razlikujemolokalnonacionalnoi internacionalnofinansijskotržište
Analitički posmatrano1 primarno (podrazumijeva kupoprodaju inicijalnih hartija od vrijednosti Može biti direktno i indirektno-preko specijalizovanih finansijskih ustanova) ndash motiv kupovine - dobit i2 sekundarno (retransfer hartija od vrijednosti i prije roka dospjeća) ndash motiv kupovine - likvidnost
Konvencionalna podjela tržište kredita (personalizovano) I tržište vrijednosnih papira (impersonalizovano)
Po ročnosti i namjeni novčano (kratkoročna sredstva do 1 god) I tržište kapitala (dugoročno iznad godine dana)
Novčano tržište
Predmet kupoprodaje kratkoročna novčana sredstva potrebna za održavanje likvidnosti proizvodnju ili robni promet
Obuhvata1 tržište gotovog novca gdje se kupuje i prodaje kratkoročni gotovi novac i kratkoročne hartije od vrijednosti2 tržište kredita kupuju se i prodaju kratkoročna novčana sredstva u obliku kredita3 primarno i sekundarno tržište kratkoročnih vrijednosnih papira
Tržište kapitala
Novčana sredstva se kupuju i prodaju dugoročnoKapital se pribavlja emitovanjem
1 obveznica (zajmovni kapital - dužničke hartije sa dospjećem iznad jedne godine) i2 dionica - vlasnički kapital
Bankarski sistem
Skup bankarskih institucija finansijskih instrumenata i tokova koji se koriste u finansijskom posredovanju između finansijski suficitarnih i finansijski deficitarnih sektora i transaktora
Smanjenje sredstava banke zahtjeva prilagođavanje smanjenje rezervi likvidnosti ulaganje u brzo- unovčive vrijednosne papire usklađivanje ročne strukture kredita
Finansijske institucije
- posrednici u transferu sredstava između preduzeća i stanovništva kao glavnih trasaktora u finansijskom sistemu
Stanovnišvo može uložiti štednju kod kreditnih institucija iiliinstitucija koje prikupljaju ugovornu štednju
Struktura finansijskih institucija
Finansijske institucije dijele se na
depozitne ndash poslovne banke i štedionicenedepozitne ndash osiguravajuća društva penzioni i uzajamni fondovi Idržavne finansijske institucije ndash državne razvojne banke agencije i institucije (npr poljoprivrede izvoza-uvoza stambene izgradnje)
Tri osnovna oblika finansijskih institucija razvijenih finansijskih tržišta
Kreditne institucije plasmane vrše uglavnom u vidu kredita preduzećima i građanima komercijalne banke ndash depozitno- kreditne
štedionice ndash depozitno- kreditnefinansijske kompanije ndash nedepozitne-kreditne
Institucionalni investitori Osiguravajuća društvaPenzioni fondoviInvesticioni fondovi
Investicione banke (berzanske firme) ndash bave se poslovima na primarnom i sekundarnom tržištu kapitala Prikupljaju kapital emisijom dionica
Investicione bankeBrokerske i dilerske firme
brokeri ndash ne preuzimaju rizikdileri ndash preuzimaju rizik
Merčant banke - bave se prestrukturiranjem većih kompanija uz njihovu valorizaciju
PROMJENE U FINANSIJSKOJ STRUKTURI
smanjenje učešća komercijalnih banaka
Razlozi djelovanje tržišnih faktora ndash pojava novih vrsta finansijskih institucija sa ponudom finansijskih proizvoda koji ranije nisu postojali
pretjerana regulacija porast van-bilansnih aktivnosti banaka
kao odgovor - banke ulaze u nova područja poslovi laquostarateljstvaraquo (trust) ndash poslovi sa vrijednosnim papirima ndash sekjurizacija kredita ndash finansijski inženjering ndash
FAKTORI NOVIH TRENDOVA U BANKARSTVU
deregulacija informaciona tehnologija konkurencija internacionalizacija i globalizacija (mondijalizam) koncentracija stvaranje finansijskih konglomerata -
Stvaranje tzv laquofinansijskih supermarketaraquo
Procesi laquoizolacijeraquo finansijskog sektora institucional-izacijaprivat-izacijaglobal-izacijainformat-izacijasekjurit-izacija
PERSPEKTIVE BANKARSTVA dalja i naglašena marketizacija
dalja deregulacija - npr ukidanje ograničenja konkurencije finansijskih institucija
nastavak internacionalizacije decentralizacija banaka (svako domaćinstvo- filijala banke) uspostavljanje globalnog bankarstva ndash ldquojedinstveni pasošrdquo u EU razvoj finansijskog inženjeringa u smislu stvaranja novih bankarskih proizvoda
a posebno dalji razvoj finansijskih derivata
Potencijalna opasnost Rast nestabilnosti finansijskih tržišta usljed porasta hazardiranja
Mogućnosti zaposlenja u bankarstvu1 Kreditni referenti2 Kreditni analitičari3 Specijalisti za ispravljanje kredita4 Menadžeri bankovnih operacija5 Direktor podružnice (filijale)6 Analitičari sistema7 Revizori i kontrolno osoblje8 Finansijski analitičar9 Specijalisti odjela za upravljenje imovinom komitenta10Specijalisti za osobne bankarske usluge Šaltersko osoblje Trgovci i analitičari vrijednosnih papira Specijalisti za dugoročno planiranje i poslove akvizicije Marketinško osoblje Upravljanje ljutskim potencijalom11 Stručnjaci za međunarodne finansije i razvoj poslovanja12 Trgovci stranim valutama13 Stručnjaci za investicijsko bankarstvo14 Kontrolori i regulatori banaka15 Bankovni programi za obuku
21Kapital banaka u BiH
Oblici bankarskog kapitala1 Primarni kapital
Akcionarski kapitalZadržani profiti
2 Sekundarni kapitalSubordinirane obvezniceOpće rezerve za pokriće gubitaka
Osnovne funkcije bankarskog kapitala su1 Apsorbovanje potencijalnih gubitaka2 Zaštita deponenata3 Mehanizam regulacije u osiguranju depozita4 Ograničenje nekontrolisanog rasta aktive5 Izvor finansiranja redovnih aktivnosti6 Pokriće preuzetog potencijalnog rizika7 Širenje obima aktivnosti banke i8 Finansiranje nekamatonosne aktive
Leveridž faktorRast aktive mora pratiti rast kapitalaMeđunarodni standard stope kapitala je 8 a kod nas je 12
Pojam leveridžfaktor =gt recipročna vrijednost stope kapitala
To znači da na jednu KM kapitala u pasivi možemo formirati 125 KM aktive
Izračunavanje
Leveridž faktor = 1stopa kapitalaMeđunarodni standard1008 = 125 KMKod nas1012 = 83 KM
Programi povećanja kapitalaKratkoročni aspekt 1 Emisija novih akcija
2 Sekjuritizacija kredita3 Prestrukturiranje vlasništva
Dugoročni aspekt Porast aktive= novo zaduženje + interno generisani kapital + eksterni kapital
Međunarodna koordinacijaCilj =gt stvaranje jedinstvenih standarda poslovanja banaka
Bazelski sporazum iz 1988 -rdquoGrupa 10rdquo
Koncepcija 1 Povećana stopa kapitala2 Jedinstvene stope po klasama rizične
aktive3 Mađunarodni aranžmani - bankarki rizici
4 Tržišni rizici
3 BANKARSKI SISTEM BiH
Indikatori razvijenosti finansijskog sistema zadovoljavajući intenzitet direktnog finansiranja - mogućnost
alternativnog izbora razvijenost sekundarnog tržišta diverzifikovana institucionalna struktura ndash omogućava sklad između
bankarskih i nebank inst struktura novčane mase ndash dominacija gotovog novca odnos novčane mase prema obimu finansijskih transakcija ili prema
GDP-u
Goldsmitov sintetički pokazatelj finansijske razvijenosti Odnos između finansijskih instrumenata (državnih HoV privatnih obveznica
običnih akcija HoV finansijakih instituc) i nacionalnog bogatstva (GDP-a) Najrazvijeniju fin strukturu ima VB (170) i SAD (125) a najnerazvijeniju
Francuska (065)
Domaći finansijski sektor veoma nerazvijen institucionalnu strukturu čine
o CB i sistem komercijalnih banakao mikro-kreditne organizacijeo dvije berze (sarajevska i banjalučka)o osiguravajuća društva
Nedostaju razvojne i izvozne bankeštedno-kreditne organizacijemortgage-institucijeinvesticioni fondovieskontne i klirinške kućenovčano tržište
Od instrumenata finansijskog tržištasamo dionice (uglavnom proistekle iz procesa
privatizacije)
ne postoje instrumenti kratkoročnog finansiranja (blagajnički zapisi komercijalni zapisi depozitni certifikati kratkoročne obveznice REPO-ugovori)
Ciljevi osigurati porast domaće privatne štednje osigurati povoljniji izvor finansiranja za privatni sektor osigurati veće kreditiranje privrede u odnosu na
domaćinstva povećati likvidnost tržišta kapitala u BiH izgraditi funkcionalno tržište osiguranja
Najvažniji uspjesi
stvaranje institucionalnog i regulatornog okvira privatizacija banaka okrupnjavanje banaka (sa 70 na 35) prisustvo stranog kapitala jedinstven platni promet u poslovnim bankama učešće banaka na tržištu kapitala jačanje povjerenja u banke uspostavljanje sistema osiguranja depozita osnivanje kreditnog biroa rast štednje unaprijeđenje supervizije banaka uspostavljanje jedinstvenog registra računa uvođenje novih bankarskih proizvoda Centralna banka BiH
Zamjerke bankara neuređenost pravnog sistema neadekvatna zaštita povjerilaca odnosno neefikasna
naplata dospjelih potraživanja prenormiranost pojedinih segmenata bankarskog poslovanja (ocjena kreditnog rizika)
otežava poslovanje banaka nerazvijenost domaće privrede nestabilnost ukupnog ekonomskog sistema pogoršanje finansijske discipline pojava fiktivnih firmi i sivo tržište visok kreditni rizik investiranja primjena različitih instrumenat obezbjeđenja poskupljuje kredite i usporava proceduru nedostatak kvalitetnih dugoročnih izvora nepovoljan kreditni rejting BiH
Zadaci bankarskog sektora Ubrzavanje procesa reformi realnog sektora kako bi dostigle
napredak u monetarnom i bankarskom sektoru Završetak procesa privatizacije državnih banaka (ili likvidacija) Podrška CBBiH da emituje obveznice i blagajničke zapise Nastavak procesa daljeg okrupnjavanja banaka Kapitalno jačanje banaka Donošenje zakona o zaštiti povjerilaca Ubrzati procese stečajeva kompanija Ubrzavanje sudskih postupaka
Unaprijeđenje uslova za djelovanje banaka na cijelom području BiH Fiskalna reforma i eliminacija sive ekonomije Licenca AOD za sve banke Povrat stare devizne štednje Ublažiti kriterije ročne usklađenosti Racionalizirati izvještavanje banaka Uvođenje eskontne kamatne stope Unaprijediti praksu naplate čekova i mjenica Usvojiti propise koji će omogućiti razvoj štedionica hipotekarnih
banaka i lizing kompanija
Asortiman bankarskih usluga razvijenih finansijskih tržišta
Tradicionalne bankarske usluge1 Obavljanje mjenjačkih poslova2 Diskontovanje komercijalnih zapisa i odobravanje poslovnih kredita3 Ponuda štednih depozita4 Čuvanje dragocjenosti5 Podrška vladinim aktivnostima preko kreditiranja6 Ponuda depozita po viđenju7 Ponuda povjereničkih (trust) usluga
Bankarske usluge razvijene u novije doba
8 Odobravanje potrošačkih kredita9 Finansijsko savjetovanje10 Upravljanje gotovinom11 Ponuda opreme na lizing12 Ulaganja u visokoprofitabilne projekte visokog stepena rizika13 Prodaja usluga osiguranja14 Usluge penzijskog osiguranja15 Usluge investiranja u vrijednosne papire16 Usluge investicijskih fondova i anuiteta17 Ponuda investicijskih i komercijalnih bankarskih usluga
4 SISTEMI CENTRALNOG BANKARSTVA
CENTRALNA BANKA
banka poslovnih banaka
monopol nad emisijom novčanica
nastanak ndash početak ind revolucije
prva Riskbank of Sweden 1656 g
najznačajnija Bank of England 1694 g
neprofitna institucija
monopolski položaj u sistemu
ldquokvazi bankardquoldquobanka banakardquordquobanka državerdquo
visok stepen samostalnosti CB
nesklad instituc i faktičke samostalnosti
II tipa CB potpuna vezanost za izvršnu vlast visok stepen autonomije
S aspekta organizacije jedinstvena CB složeni sistem CB (FED)
Poslovi CB emisija novčanica i kovanog novca upravljanje deviznim rezervama regulisanje količine novca organizacija UPP i PP sa inostranstv supervizija i nadzor banaka poslovi za račun države
Tri osnovne funkcije CB1 vođenje monetarne politike2 ldquoposljednje utočište banakardquo3 supervizija
Vođenje monetarne politike
Četiri osnovna cilja 1 stabilnost cijena2 ekonomski rast3 puna zaposlenost I4 uravnoteženi platni bilans
Obezbjeđenje likvidnosti makrosistema u uslovima rasta Snabdjevanje poslovnih banaka potrebnom količinom novca i kreditaŠtiti likvidnost bankarskog sistemaCB propisuje uslove za likvidnostPooštrava uslove u slučaju nelikvidnostiTjera banke da štite sopstvenu likvidnost
Banke definišu strategiju odbrane likvidnosti na tri nivoa
1 primarne rezerve likvidnosti kod CB (gotov novac i depozit po viđenju)
2 sekundarne (fond rezervi i kratkoročne hartije od vrijednosti) 3 povlačenje kredita sa novčanog tržišta
CB odobrava kredite za likvidnost izuzetno kratkoročni penalne kamate ne mogu biti korišteni za kreditnog potencijala strogi uslovi odobravanja
Krediti za likvidnost CBUslovi odobravanja -veća kamatna stopa
-obavezno pokriće u hartijama od vrijednosti
-stroga provjera boniteta banaka
Bitne razlike CB i KB likvidnost kod KB pasiva određuje aktivu kod CB vrsta emisije ročnost transakcija klijenti ciljevi poslovanja
Uticaj CB na ekonomska kretanja
Tri aspekta neposrednog djelovanja CB na globalna ekonomska kretanja
1)Globalna kontrola količine novca i kredita2)Kreditna regulacija3)Supervizija poslovanja bankarskog sistema
Primarna emisija CB
Stvara mogućnost poslovnim bankama da brže dođu do potrebnog inicijalnog novca
Primarni novac u dva osnovna oblika1)gotov novac2)depoziti koje poslovne banke drže na žiro i drugim računima
Usmjeravanje primarnog novcaputem deviznih transakcija - Promet hartija od vrijednosti na otvorenom tržištuputem kreditnog mehanizma - Kreditiranje
Kreditiranje ali samo na kratak rok
Supervizija banaka
Zadatak supervizije amortizacija poremećaja zaštita depozita zaštita povjerenja
Obuhvata kontrolu
1 vlasništva i upravljačke strukture u bankama2 bilansne strukture3 kredita i mikrokreditne politike banaka4 likvidnosti i solventnosti5 razvoja konkurentnosti6 pojava nelojalne konkurencije7 odnosa stabilnosti i profitabilnosti i dr
Instrumenti monetarne politike CB1 operacije na otvorenom tržištu2 krediti poslovnim bankama3 obavezna rezerva4 specijalni depoziti5 eskontnadiskontna kamatna stopa6 direktivne mjere CB I7 neformalni uticaj CB
1 Operacije na otvorenom tržištu
Kupovina i prodaja državnih obveznica na finansijskom tržištu od strane CBUticaj na promjene kamatnih stopa na tržištuUticaj na kreditni potencijal poslovnih banakaSuptilan i lahko primjenljiv mehanizam monetarne politikeČesto se kombinuje sa mehanizmima reeskonta
2 Krediti poslovnim bankama
Vrste kredita Krediti po osnovu raspoloživih hartija od vrijednosti u portfelju
poslovnih banaka (refinansiranje) -Reeskontni krediti -Krediti pokriveni dokumentima (državne obveznice)
Selektivni krediti Krediti usmjereni ka državi (napušta se) Krediti za likvidnost
Kupovina robnih mjenica i drugih komercijalnih papira od poslovnih banakaKupuju se po eskontnoj KSRezultat priliv svježeg novca u poslovnu bankuRigidan i relativno prevaziđen mehanizam
3 Obavezna rezerva
Rast stope -gt smanjenje kreditnog potencijalaU slučaju većeg priliva depozita iz inostranstva CB će povećati stopu obavezne rezervePodsticaj bankama da primjenjuju finansijske inovacijeRigidan instrument koji se koristi u zemljama sa nerazvijenom tržišnom strukturom
4 Specijalni depoziti
Cilj -dodatno snižavanje obima raspoloživih bankarskih resursa
Realizuju se primjenom ldquomarginalne obavezne rezerverdquo za banke sa ekspanzivnim rastom depozita
Veće stope obavezne rezerve na prirast depozitaObično sa nultom stopom naknade za ORRijetko se primjenjuje
5 Eskontna kamatna stopa
To je minimalna KS po kojoj je CB spremna da kreditira poslovne banke
Referentna kamatna stopa ndash uticaj na tržišnu kamatnu stopu
Banke obično slijede varijacije u kretanju eskontne stope CBRasterećenje privrede i podsticaj investiranju
Eskontna stopa u funkciji podrške domaćoj privredi
Američki FED snizio je svoju eskontnu kamatnu stopu u pokušaju da pomogne oporavak američke privrede FED je od početka 2001 godine snizio svoju kamatnu stopu sa 65 na 1
Objašnjavajući svoju odluku u FED-u su izjavili da veća nesigurnost dijelom posljedica većih privrednih rizika trenutno ograničava potrošnju proizvodnju i zaposlenost Oni se nadaju da će snažan i kontinuirani rast proizvodnje te dodatno smanjenje kamata biti od pomoći privredi koja se nalazi u vremenu slabijeg učinka
ECB zadržava nisku diskontnu stopu
Europska centralna banka (ECB) odlučila je ostaviti kamatnu stopu za refinanciranje na 2 uprkos tome što je britanska centralna banka (Bank of England - BoE) odlučila podići stopu sa najnižeg nivoa u posljednjih 48 godina za četvrtinu postotnog poena na 375
ECB je posljednji put spustila kamatnu stopu u julu ove godine dok je za BoE današnji porast kamatne stope bio prvi u više od 3 i pol godine
Makroekonomski pokazatelji još od ljeta iniciraju oporavak u eurozoni no ekonomisti upozoravaju da do značajnijeg rasta privrede neće doći tako skoro (6112003 Bankamagazin)
Makroekonomski pokazatelji još od ljeta iniciraju oporavak u eurozoni no ekonomisti upozoravaju da do značajnijeg rasta privrede neće doći tako skoro
6 Direktivne mjere CB
U suprotnosti su tržišnim mehanizmima
Kvantitativne limitiranje obima kredita visine KS na depozite obima i cijene HV obima potrošačkih i stambenih kredita
Kvalitativne sugestije i uputstva bankama da daju prioritet pojedinim privrednim djelatnostima
Rijetko se primjenjuju - obično u uslovima poremećaja
7 Neformalni uticaj CB
U suprotnosti su tržišnim mehanizmimaMoralni apeli bankama da se uzdrže od prekomjernog kreditiranja ili visokih KSldquoprijateljska upozorenjardquo ili ldquonagovještajirdquoUsmena i pismena saopštenjaPozivanje bankara na razgovore i slRjeđe se primjenjuje
Institucije bankarskog sistema
Bankarski sistem BiH1 CBBH - Centralna banka BiH2 FBA - Agencija za bankarstvo FbiH3 ABRS - Agencija za bankarstvo RS 4 AOD - Agencija za osiguranje depozita5 Ostale institucije
5 CENTRALNA BANKA BiH
Centralna banka BiH
Na njenom čelu nalazi se Upravno vijećeNe može davati kredite kreiranjem novca i u tom smislu djeluje kao Currency Board
Cilj Centralne banke je da postigne i održi stabilnost domaće valute (KM) tako što izdaje domaću valutu prema aranžmanu poznatom pod nazivom Currency Board
ldquoCurrency Boardrdquo
ldquoCurrency Boardrdquo u smislu Zakona o CB znači operativno pravilo za izdavanje domaćevalute prema kojem se domaća valuta izdaje samo uz kupovinu konvertibilne devizne valute sa punim pokrićem u neto stranoj aktiviTo znači da Centrana banka ne može odobriti kredit
Tri osnovne karakteristike CBA
1 Fiksni devizni tečaj utvrđen Zakonom o CBBH ( 1 KM = 1 DEM = 051129 euro )2 Puna devizna pokrivenost KM pasive CBBH
3 Puna konvertibilnost KM pasive CBBH u vezanu valutu euro
Pored toga CBBiH ne može davati kredite niti komercijalnim bankama niti
vladama CBBiH a ni drugi autoriteti u BiH ne mogu vršiti ograničenja na
plaćanja i međunarodne transakcije CBBiH osigurava transparentnost rada i transparentnost njenih
računa
Osnovni zadaci CB BiH
a) da definiše usvoji i kontroliše monetarnu politiku BiH putem izdavanja domaćevalute
b) da drži i upravlja službenim deviznim rezervama CB na siguran i profitabilan način
c) da potpomogne ili uspostavi i održava odgovarajuće platne i obračunske sisteme
d) da prima depozite od BiH i komercijalnih banaka radi ispunjenja zahtjeva za obaveznim rezervama
e) da stavlja u i povlači iz opticaja domaću valutu
f) da obavlja devizne operacije na zahtjev banaka
g) da prikuplja podatke koji se odnose na ekonomske i finansijske aktivnosti
Struktura bilansa CB
AKTIVA PASIVAKrediti bankama Gotov novacDržavne obveznice Depoziti banakaDevizna potraživanja Specijalni depozitiZlato I rezerve Depoziti države
Devizne obavezeFondoviInterne rezerve
Struktura bilansa CBBH
PASIVA1 Rezervniprimarni novac
gotovina izvan monetarnih vlasti- izvan CBBiH depoziti komercijalnih banaka
2 Inostrana pasiva kratkoročne obaveze prema nerezidentimadepoziti nerezidenataobaveze prema MMF-u
3 Depoziti centralne vlade 4 Kapitalni račun
početni kapital i rezerveakumulirana dobit
AKTIVA
1 Strana aktiva strana valuta u trezoru CBdevizni depoziti kod inostranih banakaraspolaganje SDR-ovima i dugoročni strani vrijednosni papiri
2 Potraživanja od privatnog sektora
Nezavisnost CB BiH
Centralna banka je potpuno nezavisna od FBiH RS te bilo koje javne agencije i organa
Centralna banka neće primati instrukcije od bilo kojeg drugog lica
Samostalnost Centralne banke treba biti poštovana i niko ne može tražiti da se utječe na bilo kojeg člana tijela Centralne banke koje donosi odluke u izvršavanju njegovih dužnosti prema Centralnoj banci niti da se miješa u djelatnost Centralne banke
Organizacija CB BiH
Centralna banka se sastoji od Upravnog vijeća Uprave (koja se sastoji od Guvernera i tri Viceguvernera) Osoblja
Konvertibilnost KMNa zahtjev Centralna banka na teritoriji Bosne i Hercegovine bez ograničenja kupuje i prodaje Konvertibilne marke za euro po kursu definisanom Zakonom o CB
Operacije na tržištu novcaCentralna banka se nećeuključivati u nikakve operacije na tržištu novca uključujući tu i vrijednosne papire bilo koje vrste
Operacije kliringaCentralna banka može ili za svoj vlastiti račun ili za račun i po nalogu Bosne i Hercegovine da uđe u klirinške i platežne aranžmane ili sklopi bilo koji drugi ugovor u istu svrhu sa javnim ili privatnim klirinškim institucijama koje se nalaze u inostranstvu
Bez kreditiranja državeCentralna banka će raditi kao bankar i fiskalni agent Bosne i Hercegovine pod uslovom da niti jedna transakcija koju CB sprovede ne može služiti kao finansijska pomoć uključujući kredit za ili u korist Bosne i Hercegovine
51 Currency Board domaća i svjetska iskustva
1 Pojam Currency Board-a
MMF definišeCurrencyBoardaranžmankaomonetarnirežimkojise zasnivanaeksplicitnojzakonskojobavezikonverzijedomaćevaluteuspecifičnu stranuvalutupričemuinstitucijakojaemitujenovacimaodređena ograničenja
2 Principi Currency Board-a
Principi Currency Board-a su Depoziti po viđenju su konvertibilni u valutu zemlje
monetarnog odbora po fiksnom kursu Odnos između novca u opticaju i novčane mase je
stalan Monetarna politika se sastoji u konverziji domaće valute
u stranu po fiksnom kursu
3 Karakteristike Currency Board-a
Konvertibilnost bilo kojeg iznosa domaće valute u stabilnu stranu valutu
Fiksan devizni kurs domaćevaluteprema referentnoj valuti Puno pokriće emitovanog domaćeg novca stranim rezervama Djeluje na principu novčanog sistema zlatne poluge Nove rezerve pribavljaju se iz zemlje rezervne valute Promjene u platnom bilansu utiču na promjene domaće novčane
mase Trgovinska veza između zemlje monetarnog odbora i zemlje
monetarne valute je obično stabilna Centralna banka ne prima depozite ne može kupovati državne
vrijednosne papire ne daje kredite vladi ni komercijalnim bankama i nema ulogu ldquozajmodavca krajnje instancerdquo ne reguliše bankarski sistem ne nadzire operacije diskrecione monetarne politike
Država ne može kontrolirati količinu novca u opticaju koja je određena potražnjom za novcem
Currency Board u BiH
CBBiH počela je sa radom 11 8 1997 god na principu valutnog odbora
Prije njenog osnivanja u BiH su bile u opticaju 4 valute HR kuna bosanski i jugoslovenski dinar i DM
Ubrzo nakon toga KM postaje jedina legalna valuta
a) Razlozi formiranja CBA u BiH
Potreba za vezivanjem KM za određenu stabilnu valutu
Razlozi odabira DM kao referentne valute Visok nivo povjerenja Historijska vezanost za DM Velika količina DM u zemlji
1999 god ulogu DM preuzima EURO
Osigurao je stabilnost KM Mogao bi biti ugrožen ako se ne zaustavi stalni porast vanjskotrgovinskog debalansaBrojni ekonomisti u BiH smatraju da je naš valutni odbor rigidan te bi bilo nužno izvršiti korekcije u pravcu povećanja njegove fleksibilnosti
b Prednosti CBA u BiH
Četiri su razloga zašto je CBA u BiH bio uspješan1 Javnost u BiH se suočila sa brojnim finansijskim traumama CBA je vratio povjerenje javnosti u domaću valutu2 Javnost u BiH ima puno povjerenje u euro
3 Mnogi su vjerovali da je CBBiH uspješno funkcionirala kao CBA jer je imala donedavno stranog guvernera4 Jedan od razloga zašto CBA uspješno funkcionira u BiH je dobar pravni i institucionalni okvir za CBBiH
Zašto bi CBA trebao biti zadržan u BiH
1 CBA proizvodi realne ekonomske i socijalne koristi
2 Stabilnost domaće valute u odnosu na euro u budućnosti jer BiH ima viziju pristupiti EU
3 Nema konkretne alternative koji bi to monetarni režim trebalo uvesti nakon CBA
4 Dugoročno nastojanje da se kroz CBA ekonomija BiH što više približi ekonomiji EU
6 KOMERCIJALNO BANKARSTVO
VRSTE BANAKA
1 Ročnost poslova komercijalne banke (kratkoročni poslovi) investicione ili razvojne banke (dugoročni poslovi)
2 Privredna grana ili oblast industrijske poljoprivredne trgovačke SMEs sektor spoljnotrgovinske
3 Veličina finansijskog potencijala
male srednje velike
4 Veličina teritorije koju pokriva lokalne regionalne nacionalne
5 Prosječna vrijednost bankarskih depozitnih ili kreditnih operacija
banke malih operacija (ldquoretail banksrdquo) ndashbankarstvo na malo banke velikih operacija (ldquowholesale banksrdquo) ndashbankarstvo na veliko
6 Prisustvo inostrane komponente u poslovanju domaće međunarodne
Uobičajena podjela banaka
A) Depozitne ili komercijalne banke
Mobilišu kratkoročne depozite (uglavnom stanovništva)i plasiraju ih na kratak rok
Finansiraju robni promet i zalihe preduzeća trajna i potrošna dobra stanovništva
Imaju razgranatu mrežu filijalaImaju problem ročne usklađenosti sredDrže transakcione depoziteZalaze i u investicione aktivnosti(VP)
B) Poslovne banke
Sve više se približavaju komercijalnim bankamaFinansijski potencijal zasnivaju na sopstvenom kapitalu i rezervama
Ulaze u vlasništvo kompanija preko čijeg profita uvećavaju sopstveni kapitalFinansirajuuglavnom krupne industrijske kompanije
Osnivaju filijale i u drugim zemljama
C) Univerzalne banke
Klijentima pružaju kompletan set poslovnih i investicionih bankarskih uslugaPredstavljaju prvi organizacioni oblik banaka
To su tzv nespecijalizovane bankeDominiraju depozitni izvori i kratkoročni kreditiKreiraju i sopstvene hartije od vrijednostiTeže ih je kontrolisati
Finansijske aktivnosti banaka u konceptu ldquouniversal bankingrdquomogu uključivati
Djelatnost univerzalne banke posredovanje (intermediation) trgovanje finansijskim instrumentima devizama i derivatima osiguranje ili prihvatanje odgovornosti za kupovinu novog duga i
emisije dionica (underwriting) brokerski poslovi
korporacijske savjetodavne usluge uključujući udruživanja i usluge akvizicije
investicijsko upravljanje osiguranje držanje kapitala ne-finansijskih kompanija u bankarskom portfoliju
DJELATNOST DOMAĆIH BANAKA
1 Primanje svih vrsta novčanih depozita i drugih novčanih sredstava2 Davanje i uzimanje kredita i finansijski lizing3 Davanje svih oblika novčanog jemstva4 Učešće kupovina i prodaja instrumenata tržištanovcai
kapitalazasvojilituđi račun5 Usluge platnog prometa i prenosa novca6 Kupovina i prodaja strane valute7 Izdavanje i upravljanje sredstvima plaćanja (uključujući kreditne kartice
putne i bankarske čekove)8 Pohranjivanje i upravljanje vrijednosnim papirima i drugim
vrijednostima9 Usluge finansijskog menadžmenta10 Kupovina i prodaja vrijednosnih papira11 Drugi poslovi
BILANS BANAKA
BILANS u bankarstvu ima dvostruko značenje analiza bilansa banke I analiza bilansa debitora
Bilans stanja ndash sistematizovan pregled bankarske aktive i pasive na određeni dan
ndash važan izvor informacija i osnova za donošenje poslovnih odluka
Pomaže kod formulisanja poslovne politike banke utvrđivanjem i praćenjem koeficijenata (stopa)
gotovine likvidnosti solventnosti rezervi likvidnosti kreditiranja kapitala i dr
komparativna analiza banke u odnosu na druge banke ili na bankarski sektor u cjelini
Bilans stanja
bruto bilans ukupna aktiva i pasiva
neto bilans prikazuje kredite i ostale finansijske plasmane na strani active I izvore sredstava kojima se pokrivaju ti plasmani
nekonsolidovani bilans prikazuje bruto aktivu i pasivu sektora poslovnih banaka (sa svim interbankarskim pozicijama)
konsolidovani bilans odnosi se na plasmane i obaveze prema nebankarskom sektoru dok su interbankarske pozicije anulirane
Struktura bilansa banke
AKTIVA PASIVA Krediti 52 Oročeni depoziti 42Plasmani u hartije od vrijednosti 16 Depoziti po viđenju 33Likvidna aktiva 14 Obaveze na novčanom tržištu 14Gotovina (+ rezerve) 13 Ostale obaveze 3Ostala aktiva 5 Kapital 8UKUPNO 100 UKUPNO 100
Fundamentalna ravnoteža bilansa
Izbalansiranost vrijednosti aktive i pasive u ročnom i valutnom pogledu
Aktiva = obaveze + fondovi (kapital)Fondovi (Kapital) = aktiva ndash obavezeObaveze = aktiva ndash fondovi (kapital)
Pitanje realne aktive - ako su obaveze i fondovi pokriveni dovoljnim obimom realne aktive - ako je pozitivna vrijednost kapitala - izjednačenost spoljnih obaveza i neto aktive
BANKARSKI AGREGATI
1 Finansijski potencijal2 Finansijski plasmani3 Depozitni potencijal4 Kreditni potencijal
1 Finansijski potencijal
zbir svih izvora sredstava koje banka transferiše u različite vrste plasmana
FP = Σ P = DP + KI + OI
2 Finansijski plasmani
predstavlja zbir ukupne aktive bilansa bankeFPL = Σ A = KR + HV + R
Ukupni plasmani moraju biti pokriveni izvorima sredstavaFP = FPL
3 Depozitni potencijal
zbir depozitnih izvora sredstava DP = Dpv + Dšt + Dor
Nivo depozitnog potencijala neposredno utiče na nivo kreditnog potencijala
4 Kreditni potencijal
kvantum slobodnih sredstava banke koji može biti plasiran u vidu kredita ili drugih plasmana a da pri tome ne ugrozi likvidnost i solventnost održavajući propisanu stopu obaveznih rezervi
KP = FP ndash PR (OR+RL)
Nivo kreditnog (slobodnog ili raspoloživog) potencijala određuje nivo kreditnih plasmana
PR ndash programirane ili standardne rezerve OR ndash obavezna rezerva RL ndash rezerve likvidnosti
Značaj analize bankarskih agregata
- omogućava banci određivanje realnog kreditnog potencijala - dolazi se do značajnih signala vezanih za funkcionisanje makro
sistema- doprinosi kompleksnoj ocjeni ukupnih performansi banke- omogućava komparativnu analizu sa bankarskim trendovima u
inostranstvu
61Bilans banaka
1 Uvod
Finansijski izvještaji sadrže ključne informacije za donošenje odluka o poslovanju banke
Bilans stanja prikazuje imovinu obaveze i temeljni kapital Bilans stanja također daje pregled inputa i outputa banaka
Bilans uspjehadaje pregled cijena koštanja inputa i vrijenosti outputa
Pojam bilansa stanja Bilans stanja pokazuje iznos i sastav izvora sredstava koje je banka pribavila za finansiranje aktivnosti posuđivanja i investiranja kao i koliko je novca banka uložila u kredite vrijednosne papire i ostale finansijske outpute
Pojam bilansa uspjeha Bilans uspjeha pokazuje koliko je banku koštalo pribavljanje depozita i drugih izvora sredstava te koliko su iznosili prihodi po osnovu korištenja tih sredstava
2 Bilans stanja banke
Bilans banke kao i svaki drugi bilans sastoji se od aktive i pasive sa specifičnim elementima
Aktiva = obaveze + kapital
U aktivu bilansa banke spadaju Gotovina Vrijednosni papiri Krediti Lizinzi Ostala mješovita imovina
U pasivu bilansa banke spadaju Depoziti Nedepozitni izvori banke Temeljni kapital
Aktiva = Pasiva
Izvori bankinih sredstava = korištenju bankinih sredstavaa Aktiva bilansa banke
Gotovina i depoziti kod banaka
Gotovina banke prestavlja primarni izvor likvidnosti i u nju spadaju Gotovina u trezoru Depoziti koje banka drži u drugim bankama Gotovina u procesu prikupljanja Računi rezervi kod Centralne banke Gotovina je prva linija odbrane u slučaju neočekivanih zahtjeva od banke
Investicije u likvidne vrijednosne papire
Predstavljaju ulaganja u likvidne vrijednosne papire sa ciljem izgradnje druge linije odbrane likvidnosti banke ili sekundarnih rezervi
Ova kategorija aktive je između gotovine i kredita
Njihova osnovna karakteristika je da donose određeni prihod banci za razliku od gotovine
Ovdje spadaju kratkoročni državni papiri komercijalni zapisi kao i oročeni depoziti banke
Investicije u vrijednosne papire radi prihoda
Banka investira u ove vrijednosne papire radi očekivane stope povrata na njih a ne radi kreiranja sekundarnih rezervi likvidnosti
Ovdje spadaju sve vrste vrijednosnih papira koje banci donose prihode
Također banke drže i određeni broj vrijednosnih papira namijenjenih trgovanju s ciljem ostvarivanja određenog prihoda na promjeni cijena
Krediti
Ovdje spadaju sve vrste plasiranih kredita banke
Svaki kredit nosi određeni rang odnosno određene je kategorije1 Kategorija A-Dobra aktiva2 Kategorija B-Aktiva sa posebnom napomenom3 Kategorija C-Podstandardna aktiva4 Kategorija D-Sumnjiva aktiva i5 Kategorija E-Gubitak
Rezerve za potencijalne gubitke
Sukladno rangu aktive svaka banka izdvaja odgovarajuće rezerve za eventualne gubitke Rezerve prestavljaju odbitnu stavku aktivePostoje opće i posebne rezerve
Posebne rezerve su rezerve koje se izdvajaju prema propisima i u iznosu određenom od strane Agencije za svaku od kategorije aktive
Izdvajanje rezervi prema kategorijama aktive
1 Kategorija A -Dobra aktiva 2 ORKG za opći kreditni rizik
2 Kategorija B - Aktiva sa posebnom napomenom 5-15 PRKG za PKG
3 Kategorija C - Podstandardna aktiva 16-40 PRKG za PKG
4 Kategorija D - Sumnjiva aktiva 41-60 PRKG za PKG
5 Kategorija E - Gubitak 100 PRKG za PKG
ORKG - opće rezerve za kreditne gubitke PRKG - posebne rezerve za kreditne gubitkePKG - potencijalni kreditni gubitak
Ostala aktiva
Odnosi se na ostale kategorije fiksne aktiveOvdje spadaju zgrade oprema investicija u podružnice osiguranje itdOva kategorije je pod strogim nadzorom Agencije i ne smije se neograničeno i nekontrolisano povećavati
b Pasiva banke
Depoziti
Depoziti predstavljaju osnovni izvor finansiranja aktive bankeDepoziti mogu biti
- Transakcioni- Netransakcioni- Štedni- Oročeni
Također u ovu kategoriju pasive se ubrajaju i depoziti javnih institucija
Nedepozitni izvori
Ovdje spadaju Vrijednosni papiri izdati kao izvor finansiranja Krediti od drugih banaka i institucija Ugovori o rekupovini ndashREPO
Nedepozitni izvori predstavljaju veoma bitan izvor finansiranja aktive banke
Kapital
Kapital predstavlja vlasnički dio poslovanja
U kapital se ubrajaju Akcionarski kapital Subordinirani dug Opće rezerve za pokriće gubitka banaka
3 Vanbilansne stavke banaka
U novije vrijeme prisutan je trend rasta vanbilansnih pozicija banaka
Ovdje se između ostalog ubrajaju Stand by kreditni sporazumi Swap kamatnih stopa Obaveze po kreditima Ugovori o kursnim listama itd
Izvor su dodatnog rizika poslovanja banaka
4 Bilans uspjeha banke
Pojam bilansa uspjeha Bilans uspjeha predstavlja iznos primljenih prihoda te izloženih troškova koji su se pojavili u određenom periodu
KAMATNI PRIHODIKamate i naknade po kreditimaKamate od investicija u vrijednosne papireDrugi prihodi od kamata
KAMATNI TROŠKOVIKamate na depoziteKamate na kratkoročni dugKamate na dugoročni dug
NEKAMATNI PRIHODINaknade za usluge vezane za depoziteNaknade po osnovu zaključenih ugovora o rentanju opreme objekata i sl
NEKAMATNI TROŠKOVIPlaće dnevnice i ostali troškovi uposlenihNeto troškovi najmova i opremeRežijski troškovi Rezervacije za moguće gubitke po kreditima Porezi
Neto prihod od kamate=gt razlika između prihoda od kamate i troškova kamata
Neto nekamatani prihod =gt razlika između nekamatnih prihoda i nekamatnih troškova
Prihod prije poreza =gtrazlika predhodnih kategorija
NETO DOBIT = UKUPNE STAVKE PRIHODA -(minus) UKUPNE STAVKE RASHODA
KAKO POVEĆATI DOBITPovećati bilo koju od stavki aktive Povećavati aktivu s višim prihodom na račun one s nižim Smanjiti kamate na uzete depozite Tražiti jeftinije izvore na račun onih skupljih Smanjiti troškove poslovanja Izbjeći moguće poreze
7 OSNOVNI PRINCIPI BANKARSKOG POSLOVANJA
LIKVIDNOST
Sposobnost banke da izvršava svoje kratkoročne obaveze o rokovima dospjeća
Banka je likvidna sve dok je sposobna da o rokovima dospjeća izvršava svoje obaveze
Likvidnost je osnova za normalno funkcionisanje depozitnog i kreditnog mehanizma kod svake banke
Povjerenje je osnov odnosa banke i klijenta i banke moraju da se bore da održe to povjerenje Ono se održava neodložnim izmirenjem dospjelih obaveza
Nelikvidna banka nije u stanju da pokrije prezentovane naloge za isplatu ugovorenih obaveza
Različit nivo likvidnosti
Aktive bilansa super-likvidna imovina likvidna imovina i nelikvidna imovina
Pasive bilansa
Vanbilansnih pozicija
Idealno stanje poklapanje likvidnosti imovine i dospjeća obaveza
Uticaj ročne transformacije sredstava deponenti i tražioci kredita ndash suprostavljeni ciljevi
Pod kontrolom bankarskog menadžmenta
Banka zarađuje na ročnoj transformaciji sredstava
U težnji za zaradom -gt opasnost od probijanja granica ročne transformacije -gt nelikvidnost
Banke mogu vršiti ročnu transformaciju ali samo do određenog stepena koji su one same utvrdile na osnovu iskustva
Nelikvidnost može da nastane ukoliko banka postane nesolventna -gt vrijednost aktive ltvrijednosti obaveza tz da banka nema kapitala
Promjena koncepta likvidnosti banke u savremenim uslovima
ranije jednostavniji menadžment likvidnosti koji se sastojao u tome da vodi računa o likvidnosnoj strukturi svoje aktive
danas povećani rizik da likvidnost banke bude ugrožena (rizik vanbilansnih obaveza i prekid zaduživanja na finansijskom tržištu) ali i nove mogućnosti zaduživanja i odbrane likvidnosti banke
Najlošija pozicija u savremenoj tržišnoj strukturi- banka uključena u finansijsko tržište- upravljanjem pasivom obezbjeđuje dodatni kvantum likvidnosti- sticajem okolnosti ndashgubi svoju kreditnu sposobnost na tržištu1048790zatvara
joj se pristup finansijskom tržištu
Jedini izlaz kredit za likvidnost od Centralne banke -gt koja diktira menadžmentu banke restrukturiranja bilansa
STRATEGIJE LIKVIDNOSTI
1 Strategija kratkoročnih komercijalnih kredita- dominantna u toku XIX vijeka- depozitni potencijal su uglavnom činili a vistadepoziti - održavanje solventnosti i likvidnosti plasmanom depozitnog
potencijala u kratkoročne kredite- rok kredita do 90 dana-pokriveni robnim mjenicama
- nelikvidnost bi mogla nastati samo neto smanjenjem depozita kao bankarskih resursa
- CB bi mogla odobriti kredit za likvidnost- kasnije raste značaj štednih i oročenih depozita kao i kredita sa
dužim rokovima otplate tako da ova strategija gubi na značaju
2 Strategija utrživih aktiva- nastala je početkom XX vijeka na bazi razvoja fin tržišta- banke diverzifikuju svoju rezervnu aktivu - sekundarne rezerve ndashdržavni VP (blagajnički zapisi)- kamatonosne sekundarne rezerve privlače bankare- uslov dovoljno duboko finansijsko (posebno novčano)tržište- odbrana likvidnosti prodaja dijela kratkoročnih VP kao i dijela
kreditnog portfolija- sekjurizacija kredita grupe banaka udružuju dijelove
standardizovanih kredita u određeni pulkod neke finansijske institucije Na osnovu toga finans
- institucija emituje nove VP koje prodaje zainteresovanim institucionalnim investitorima
3 Strategija na bazi plasmana sa anticipiranim dohotkom- postala je dominantna poslije Drugog svjetskog rata- rast srednjoročnih i dugoročnih kredita na osnovu rasta štednih i
oročenih depozita- povrat kredita na osnovu anuitetnog otplatnog plana - otplata iz prihoda korisnika kredita (firme i stanovništvo) - preduzeća kvartalni i polugodišnji anuiteti- stanovništvo mjesečni anuitet- analiza i praćenje priliva i odliva
4 Strategija upravljanja pasivom- razvijena u toku šezdesetih godina- obezbjeđenje likvidnosti na osnovu povlačenja (uzimanja) kredita
umjesto putem prodaje kratkoročnih VP- predpostavlja jako finansijsko tržište sa obiljem sredstava koja se
mogu angažovati putem kreditnih aranžmana- mogućnost korištenja kredita kod CB- uslov banka mora imati solidnu kreditnu sposobnost
INDIKATORI NELIKVIDNOSTI
- Nema dovoljno novčanih sredstava za pokriće naloga komitenata- nije u stanju isplatiti novčana sredstva po odobrenim kreditima
- nije u stanju otplaćivati uzete kredite- drži niži nivo OR kod CB od propisanih
UPRAVLJANJE AKTIVOM I LIKVIDNOST
Posebno značajno u uslovima nerazvijenog finansijskog tržišta odnosno kada banka ne koristi mehanizme upravljanja pasivom
Banka formira primarnu rezervu likvidnosti koja se u uprošćenom finansijskom sistemu sastoji od novca na depozitnom računu kod CB
Dva pristupa upravljanja aktivom
Stock pristup banka treba težiti da ima kvalitetnu aktivu U slučaju privremene nelikvidnosti banka može prodati dio aktive povući sredstva sa FT ili od CB Težište na upravljanju aktivom radi obezbjeđenja likvidnosti Klasifikacija aktive banke prema stepenu likvidnosti
Flow pristup respektuje ročnu transformaciju buduće prilive i odlive Banka stvara ldquomapu likvidnostirdquondash sagledava poziciju likvidnosti u rokovima od 1-8 dana 8-30 i 30-90 dana
Optimalno rješenje u kombinaciji dva pristupa
UPRAVLJANJE PASIVOM I LIKVIDNOST
Banke rješavaju problem likvidnosti upravljanjem pasivom odnosno angažovanjem dodatnih sredstava na finansijskom tržištu (kao i kredita kod CB)
Mehanizmi angažmana kredita za likvidnost1 Međubankarski kredit za likvidnost2 Aranžmani o rekupovini sredstava (REPOS)3 Depozitni certifikati (CDs)4 Krediti za likvidnost kod CB
Međubankarski krediti za likvidnost
Predstavlja mehanizam raspodjele sredstava na računima kod centralne banke na kreditnoj bazi uz plaćanjenaplatu kamate
Posebno karakteristično za američke banke kod kojih u pravilu manje banke imaju više sredstava na računima kod CB nego velike banke
Manje banke često imaju viškove primarne likvidnosti pa je moguće da one na vrlo kratak rok uz naplatu kamate ustupaju ta sredstva drugim bankama
Radi se uglavnom o neosiguranim kreditima (bez pokrića)
Aranžmani o rekupovini sredstava (REPO)
Radi se o prodaji finansijske aktive uz obavezu prodavca da mora u određenom kratkom terminu kupiti tu istu aktivu po unaprijed dogovorenoj cijeni
Kao pokriće koriste se državne obveznice Smatraju se najsigurnijim načinom ulaganja
Ročnost ovog aranžmana je od jednog dana do nekoliko mjeseci Može biti ldquoREPO sa unaprijed dogovorenim datumomrdquo ili tzv ldquootvoreni REPOrdquo sa mogućnošću kupovine u bilo koje vrijeme u budućnosti
Banka u osnovi vrši prodaju vrijednosnih papira za novac uz obavezu njihove ponovne kupovine Kupac zarađuje kamatu po repo-stopi dok prodavac rješava problem kratkoročne nelikvidnosti
Depozitni certifikati (CDs)
Banka emituje depozitne certifikate sa kratkim rokovima vraćanja kada su u funkciji obezbjeđenja likvidnosti
Kada ima narasle zahtjeve za dodatnim novčanim sredstvima banka nudi emisiju svojih CDs po atraktivnim kamatnim stopama
Ona očekuje da u vrlo kratkom roku dođe do likvidnih sredstava ndash znatno brže nego da čeka neto-priliv depozita
Krediti za likvidnost kod CB
CB ih odobrava bankama koje su solventne ali imaju kratkoročne probleme likvidnosti
Realizuju se posredstvom tzv ldquodiskontnog šalterardquo na kojem banke mogu da dobiju superkratkoročne kredite CB uz zalog državnih vrijednosnih papira
Dva koncepta kamatnih stopa za navedene kredite- ispod tržišne (potreba kontrole namjenskog korištenja)- iznad tržišne (kaznene banke nezainteresovane da ih koriste)
Tri tipa ovih kredita1 za prilagođavanje bilansne strukture banaka2 za pokrivanje sezonskih debalansa3 za otklanjanje posljedica neočekivanih događaja
UTVRĐIVANJE LIKVIDNOSTI
Potrebno je izvršiti grupisanje pojedinih oblika aktive prema stepenu likvidnosti
Gradacija u tri kategorije- Primarna gotovina u blagajni sredstva po viđenju kod korespodentskih
banaka i na računu kod CB- Sekundarna primarna likvidnost uvećana za najlikvidniji dio aktive banke - koji
se u kratkom roku i uz niske troškove može pretvoriti u novac (mjenice kratkoročni krediti do tri mjeseca)
- Tercijarna dijelovi plasmana banke koji se do isteka određenog roka ne mogu pretvoriti u gotov novac (dugoročni krediti obligacije mjenice koje se ne mogu eskontovati)
INSTRUMENTI MJERENJA LIKVIDNOSTI
Kvantitativnipristupa odnos kredita i depozitab odnos likvidne aktive i ukupnih depozitac odnos likvidne i ukupne aktived odnos likvidne aktive i kratkoročnih obavezae prosječna dospjelost plasmana u HV
Kvalitativnipristup Praćenje i analizaa sezonskih ciklusab slučajnih i dugoročnih promjenac novčanih tokova
Kvanitativni ili stock pristup
a Odnos kredita i depozita
kada se odnos penje do relativno visokog nivoa- bankari manje pozajmljuju i investiraju Krediti su nelikvidna imovina banke ndash kada oni rastu =gt likvidnost opada
Nedostatak ne daje informacije o dospjelosti i urednosti otplate kredita niti informacije o stepenu likvidnosti Ne sadrži ni informacije o prirodi bančine imovine izvan kreditnog portfelja (npr gotovina i kratkoročne HV i fiksna aktiva)
To je signal koji opominje menadžment banke da napravi ocjenu svog programa prekomjerne ekspanzije kredita
b odnos likvidne aktive i ukupnih depozita
nešto pouzdaniji od prethodnog
Nedostatak značajan dio gotovine nije stvarno raspoloživ za odgovaranje na bančine potrebe za likvidnim sredstvima (npr obavezna rezerva i sl)
Nedostatak koeficijenata statički ili stock pristup (bez dinamike)
Zaključak Ne postoji opšta formula likvidnosti za sve banke pa ni za jednu banku u različitim vremenskim periodima Svaka banka traga za svojim optimumom likvidnosti
Korelativno praćenje stope rasta depozita i kredita Stabilne stope rasta depozita siguran su pokazatelj održavanja optimalne zone likvidnosti bez formiranja dodatnih rezervi lkvidnosti
Formiranje predvidivih stopa kredita odnosno kalkulisanje cikličnih sezonskih slučajnih i dugoročnih varijacija stopa formiranja kredita i depozita
Zlatno pravilo likvidnosti stope rasta kredita ne smiju biti veće od stopa rasta depozita
Banka mora nastojati da što prije otkloni nelikvidnost kako bi sačuvala povjerenje svojih komitenata
Projektovanje likvidnosti
U savremenim bankama vrše komisije za upravljanje aktivom i pasivomSastoji se u prognoziranju rasta kredita i depozita te aranžiranju dodatnih izvora za obezbjeđenje likvidnosti banke
Suština izračunati gep (jaz) likvidnosti banke kao razliku između anticipiranih izvora sredstava i potencijalne upotrebe sredstava od strane banke
Značaj izbora optimalne kombinacije
Diferencijacija depozita stabilni i nestabilni (više ili manje osjetljivi na promjene tržišne kamatne stope)
Ciklični aspekt (povezanost banke sa granama kod kojih postoji veći stepen cikličnih oscilacija) U uslovima uspona privredne aktivnosti banke smanjuju kratkoročne i dugoročne VP i povećavaju kredite U uslovima recesije =gt smanjuju se zahtjevi za kreditima =gt banke usmjeravaju sredstva u VP
Način projektovanja likvidnosti
Potrebe dodatne likvidnostiprognozirani rast kredita + rast obaveznih rezervi ndash prognozirani porast depozita
Na izbor sredstava za pokrivanje gep-a utiče dužina vremena projektovanog gep-a očekivano kretanje kamatnih stopa na finansijskom tržištu
Na politiku likvidnosti utiče i filozofija menadžmenta
Faktori koji utiču na likvidnost
ročna struktura svih sredstava dinamika priliva sredstava ponašanje poslovnih subjekata smjernice ekonomske i razvojne politike mjere monetarno- kreditne politike
Propisi agencije za bankarstvo
ldquoOdlukao minimalnimstandardimaza upravljanjerizikomlikvidnostibanakardquo
Nadzorni odbor banke odgovoran je da osigura da banka ima i provodi adekvatan program za upravljanje rizikom likvidnosti
Više rukovodstvo banke dužno je da pripremai Odborudajeprijedlogeprogramai politika provodiprogramei politike prati upravljai kontroliše dautvrdimetodprocjenetekućei budućelikvidnosti obezbjedisistemizvještavanjao likvidnosti obavještavaOdboro stanjulikvidnostinajmanjejednomkvartalno
pratiekonomskei drugeusloveu okruženjukojimoguuticatinalikvidnost obezbjediuslovezasisteminterne kontrole
Obaveza banke Ročno usklađivanje ugovorenih dospjeća instrumenata aktive i pasive
najmanje90 izvorasredstavasarokomdospjećado 365 danadaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 365 dana
najmanje95 izvorasarokomdospjećado 180 danaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 180 dana
izvoresredstavasarokomdospjećado 90 danau punomiznosuangažujeu plasmanesarokomdospjećado 90 dana
Rezerva likvidnosti
Empirijski određena visinom novčanih sredstava poslovne banke u gotovini i na računima kod CB Izražava se u procentima od depozita sa kojima banka raspolaže
Na osnovu višegodišnjeg iskustva ocijenjeno je da odnos sredstava na žiro-računu poslovne banke ne bi smio biti niži od 4 do 5 od ukupnih depozita po viđenju
Kod nas su banke obavezne da održavaju prosječan desetodnevni minimum likvidnosti u novčanim sredstvima u visini od najmanje 20 iznosa kratkoročnih izvora sredstava
PROPISANE ZAŠTITNE MJERE
principdase štovišeoslanjanastabilneizvoresredstava principzamaksimalnudiverzifikacijuizvorasredstavapodospjeću vrstii
brojukomitenata tržištui instrumentima organizacionemjerezaupravljanjelikvidnošću (kompetentnalica
efikasnakontrolai sl) stepenuključenostibankeu tržištanovcai razvojakratkoročnihvrijednosnihpapira redovnopripremanjeplanovazavanredne(neočekivane)situacije kvalitetaninformacioni sistem
SOLVENTNOST
Solventnost je sposobnost banke da svoje ukupne obaveze može pokriti svojom ukupnom aktivom čija se vrijednost može potvrditi na tržištu dakle po tržišnoj cijeni
Nesolventna banka formirana vrijednost obaveza iznad nivoa realne aktive
Da li banka može biti nelikvidna ali solventnalikvidna ali nesolventna
Vremenska koponenta za razlikovanje kategorija likvidnosti i solventnosti
Likvidnost sposobnost banke da odgovori svojim obavezama u određenom (kratkom) roku a
Solventnost sposobnost banke da odgovori svim svojim obavezama Da u trenutku likvidacije može da isplati svoje povjerioce
Ako je banka nesolventna dolazi pod udar regulatornih organa uz mogućnost gubljenja poslovnog statusa u obliku likvidacije ili preuzimanja od neke druge banke
POSLOVNOST
predstavlja postizanje maksimalnih rezultata minimalnim ulaganjem sredstavaSastavni dijelovi
samostalnost i objektivnost u donošenju odluka stalna cirkulacija novca poslovno predviđanje
Princip poslovnosti ugrađuje se u princip likvidnosti sa kojim čini jedinstvenu cjelinu
EFIKASNOST
predstavlja princip po kojem banka odobrava kredite za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno uložitiBanke će sredstva usmjeriti u projekat koji će nakon otplate kredita uspješno poslovati
Banka teži optimalnoj efikasnosti koja je rezultanta poželjnog stepena likvidnosti i sigurnosti koji reflektuju operativna i strateška ponašanja vlasnika menadžmenta i klijenata banke
PROFITABILNOST
cilj banke je ostvarenje što većeg profita na osnovu kamatne marže zaračunavanjem provizije na bankarske usluge kao i prihoda ostvarenih vođenjem vlastitih poslova bankeProfitabilnost kao obezbjeđenje dovoljne stope prinosa po jedinici dioničkog kapitala
Rezultat - rast profita i povećanje tržišne vrijednosti banke
Osnovni principi bankarskog poslovanja - Vježbe
1 Finansijski indikatori banaka
Cilj poslovanja =gt adekvatna stopa prinosa po jedinici kapitalaUslov rasta banke je i povećanje kapitala =gt propisan mininimum
Svrha indikatoraUpoređivanje performansi banke sa drugim bankama i Posmatranje date banke kroz vrijeme
Osnovni principi bankarskog poslovanja su Likvidnost Solventnost Sigurnost Profitabilnost Efikasnost
2 Likvidnost banaka
Pojam likvidnost sposobnost subjekta da izvrši svoje tekuće obaveze o roku dospijećaKroz adekvatno upravljanje likvidnošću banka gradi povjerenjeRangiranje aktive i pasive prema stepenima likvidnosti super-likvidna likvidna i nelikvidnaPojam ročna transformacija usklađivanje rokova obaveza i potraživanja
Postoji više indikatora likvidnosti ali osnovni su Likvidna aktiva ukupna aktiva Likvidna pasiva ukupna pasiva
3 Solventnost
Razlika između likvidnosti i solventnostiPojam solventnosti dugoročna usklađenost strukture aktive i pasive tj mogućnost da se svi dugovi plate ldquokonačnordquo ali po tržišnim cijenamaBanka je solventna ako joj je u slučaju likvidacije aktiva veća od pasive
Trojako značenje solventnosti Sposobnost banke da snosi rizik (u slučaju likvidacije) Obezbjeđenje sigurnosti deponentima (minimiziranje rizika za
deponente) Makroekonomska funkcija banke (u slučaju nesolvnentnosti jedne
banke posljedica može biti pad povjerenja u sve banke ndash lančani efekat
4 Sigurnost
Pojam sigurnosti mogućnost plaćanja i naplate svih obaveza i potraživanja u ugovorenim rokovima i utvrđenom obimu Odnosi se na procjenu klijenta njegove sposobnosti da izmiri svoje obaveze na vrijeme u punom iznosu te na način predviđen u ugovoru
Postiže se provjerama klijenataZakonski uređeno putem garancija koje su neophodne
5 Efikasnost
Pojam efikasnosti (poslovanja) aktivnosti koje vode ka ostvarenju optimalnih rezultata
Princip po kojem banka odobrava sredstva za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno upotrijebiti
Efikasnost = likvidnost + profitabilnost + solventnost + sigurnost
6 Profitabilnost
Profitabilnost =gt funkcija cilja banke
Cilj banke je stalno povećanje profitabilnostiTrendovi u profitabilnosti banaka =gttokom 80-ih i 90-ih bilježe se opadajuće stope
U obješnjenju postoje dvije koncepcije Posljedica djelovanja cikličnih i strukturnih faktora na svjetskom
planu Dilema - tranzicija konkurencija
Važni pokazatelji ROI ROA ROE
ROI =neto prihod nakon poreza operativni prihodROA =neto prihod nakon poreza ukupna aktivaROE =neto prihod nakon poreza akcijski kapital
a) Povezanost pokazatelja profitabilnostiROI =NP OP ndashpovrat na investicijeAU =OP UA -efekat korištenja activeROA =ROI x AU -povrat na aktivuEM =UA AK ndashakcijski multiplikator ROE= ROA x EM ndashpovrat na akcijski kapital
b) Formiranje profita banke
1 Kamatni prihod (-)2 Kamatni rashod3 Neto kamatni prihod (+)4 Neto nekamatni prihod5 Bruto prihod (-)6 Operativni rashodi7 Neto prihod (-)8 Izdvojene rezerve9 Neto prihod prije oporezivanja (-)10 Porez na profit11 Neto prihod poslije oporezivanja (-)12 Raspoređeni profit13 Zadržani ili neraspoređeni profit
c) Primjer izračunavanja profitabilnosti
Banka ldquoXrdquoima sljedeće pokazatelje poslovanja
Ukupna aktiva200000000 KMOperativni prihod20000000 KMAkcijski kapital16000000 KMNeto dobit (profit)1000000 KM
Izračunati ROI AU ROA EM i ROE =
Rješenje ROI = NP OP = 5AU = OP UA = 01ROA = ROI x AU = 05EM = UA AK = 1K = 125ROE = ROA x EM = 625
d) Faktori profitabilnosti
Postoje dvije vrste faktora koji utiču na profitabilnost banke mikroekonomski i makroekonomski
Mikroekonomski faktori profitabilnosti suKvalitet MGMT-aKvalitet aktiveEkonomija obimaEkonomija okviraVanbilansne operacijeTroškovi poslovanja IProfitni centri
Makroekonomski faktori profitabilnosti su Faza ekonomskog ciklusa Sektorske krize Kretanje kamata
Pojam kamatna margina razlika između aktivne i pasivne kamatne stope =gt razlika između kamatne stope na plasmane i dugove
e) Projektovanje profitabilnosti banaka
r = i + ot + ( 25 -i) x EAr -na plasmane I -kamatna stopa na obavezeE -akcijski kapital A ndashaktivaGranična stopa prinosa na akcijski kapitalAko imamo sljedeće podatker = 25 prije porezar = 15 poslije poreza od 40
Primjer Ako imamo sljedeće podatkei=10E=40A=100ot=3
Rješenje r = 136
f) Uticaj multiplikatora na profitabilnost
Ako je očekivani ROE = 25 prije poreza onda je ROE nakon poreza od (40) jednak 15Za stopu obaveznog kapitala od 8 ostvaruje se EM od 25Razlog =gt EM se računa samo na akcijski kapital (npr 4=gt 1 004 =25)Dakle ROA mora biti najmanje 1 jer jeROE = ROA x EM =gt 1 x 25ROE = 25
Izlaz za solventnu banku prodaja sredstava drugim bankamaintervencija centralne banke
Zašto postoje banke- da olakšaju kontakt između deponenata i debitora javljajući se u ulozi posrednika
Zašto su potrebni ldquoposrednicirdquo- zbog visokih ldquoinformation costsrdquo koji ograničavaju mogućnost deponenta da pronađe
adekvatnog debitora- troškovi istraživanja- troškovi ocjene boniteta debitora- troškovi monitoringa- troškovi naplate
POJAM BANKEPojam ldquobankardquo potiče od latinske riječildquobancordquoi označava klupu tezgu (u današnjem smislu ndash šalter) postavljenu na ulici trgu vašaru ili sajmu na kojoj se vršila razmjena različitih oblika i vrsta novca i vršile novčane transakcije naplate i plaćanja u vezi sa obavljenim trgovinskim prometom
Banka - Ima za cilj maksimalizaciju profita na uloženi kapital vlasnika Stiče profit uz strogi nadzor društva jer uglavnom radi sa tuđim sredstvima Postoje ograničenja u poslovanju u cilju zaštite javnog interesa Cilj kontrole jačanje povjerenja u banku Predmet kontrole opće performanse banke Strožiji uslovi kod osnivanja banke
KARAKTERISTIKE BANKE- trguje novcem kao specifičnom robom- trguje dugovanjima i potraživanjima- finansijski posreduje- preuzima rizik ali se i štiti od njega- vrši sekundarnu emisiju novca
Sekundarna emisija novca
Početni depozit $ 1000000
Novi krediti 8000 + (4x1600) + (8x640) = $ 1952000
KARAKTERISTIKE BANAKA- vrši sekundarnu emisiju novca- posluje po specifičnim principima- ima relativno mali vlastiti kapital- optimizira alokaciju nacionalnih finansijskih resursa
Banka je(1) specifičan i samostalan privredni i tržišni subjekt (2) sui generis preduzeće koje na bazi (3) prenijetih ovlaštenja i povjerenja (4) posreduje u transferisanju tuđih sredstava prije svega na kreditnoj osnovi (5) obavljajući sve depozitne kreditne i novčane transakcije između finansijski suficitarnih i finansijski deficitarnih transaktora(6) vršeći pri tome sekundarnu emisiju novca(7) uz ispoljavanje visokog stepena profesionalnosti organizovanosti i adaptibilnosti na promjene u okruženju(8) što neposredno doprinosi maksimizaciji efekata sopstvene mikroekonomije i (9) posredno utiče na optimizaciju korištenja uvijek relativno oskudnih finansijskih resursa na nivou makro sistema
Bankarska tajnaObaveza banaka njihovih upravljačkih i nadzornih organa kao i svih osoba zaposlenih u banci da čuvaju tajnu o poslovima banke ili o poslovima koje su same zaključile
To se posebno odnosi naimena i adrese komitenatavisinu i vrstu ulogastanje depozitabroj i vrstu čuvanih vrijednosnica i drugih predmeta
Obaveza čuvanja tajne postoji i nakon prestanka službe u banci
Ova obaveza se odnosi i na revizore zaposlenike centralne banke agencije za bankarstvo i ostali koji imaju uvid u dokumentaciju banke
Nisu obavezni čuvati tajnuako im to čuvanje tajne može štetiti ili ako su od komitenta izričito oslobođeni čuvanja tajne u slučajevima predviđenim zakonom
Regulatorni okvir poslovanja banaka u BiH
1 Pojam banke
- Banke su pravna lica koja obavljaju poslove primanja novčanih depozita i davanja kredita kao i druge poslove u skladu sa zakonom o bankama u FBiH
- Osnivaju se i posluju kao dionička društva- Naziv ldquoBankardquose može koristiti samo za institucije koje se bave ovim poslovima
a Poslovi koje banka može obavljati
Banka može obavljati sljedeće poslove
1 Primanje svih vrsta novčanih depozita i drugih novčanih sredstava2 Davanje i uzimanje kredita i finansijski lizing3 Davanje svih oblika novčanog jemstva4 Učešće kupovina i prodaja instrumenata tržišta novca i kapitala za svoj ili tuđi račun5 Usluge platnog prometa i prenosa novca6 Kupovina i prodaja strane valute7 Izdavanje i upravljanje sredstvima plaćanja (uključujući kreditne kartice putne i bankarske čekove)8 Pohranjivanje i upravljanje vrijednosnim papirima kao i drugim vrijednostima9 Usluge finansijskog menadžmenta10 Kupovina i prodaja vrijednosnih papira11 Druge poslove koji proizilaze iz prethodnih
b Statut banke
Statutom banke se utvrđuje
1 Sjedište2 Djelatnost3 Nadležnosti4 Način rada organa banke5 Iznos dioničkog i druge vrste kapitala6 Vrste broj i nominalna vrijednost dionica7 Prava glasa vezana za dionice8 Način donošenja opštih akata I9 Druga pitanja vezana za rad banke
2 Organi banke
1 Skupština2 Nadzorni odbor3 Uprava i4 Odbor za reviziju
1 Skupština
- Čine je dioničari- Održava se u mjestu sjedišta- Održava se najmanje jednom godišnje- Saziva je nadzorni odbor- Pravo glasa ima dioničar koji se na listi dioničara kod Registra nalazio 45 dana prije
datuma održavanja skupštine
2 Nadzorni odbor
- Čine ga predsjednik i najmanje 4 a najviše 6 članova- Imenuje ih i razrješava skupština- Ukupan broj članova mora biti neparan uključujući i predsjednika- Predsjednik i članovi se imenuju istovremeno na period od 4 godine- Sjednica nadzornog odbora se održava po potrebi a najmanje jednom tromjesečno- Saziva je predsjednik nadzornog odbora- Predsjednik i članovi pojedinačno ili solidarno odgovaraju za štete koje prouzrokuju
neizvršavanjem ili neurednim izvršavanjem svojih dužnosti
3 Uprava
- Rukovodi poslovanjem banke- Upravu banke čine Direktor Izvršni direktor i Zamjenik direktora- Direktor je odgovoran za zakonito poslovanje i implementaciju poslovne politike
4 Odbor za reviziju
- Imenuje ga nadzorni odbor- Ima 5 članova koji se imenuju na 4 godine- Odgovoran je za nadzor provođenja i angažovanja vanjske revizorske firme koja će
obaviti reviziju godišnjih finansijskih izvještaja- Nadgleda i poslove interne revizije uključujući kontrolu godišnjeg obračuna - Na zahtjev dioničara sa najmanje 10 dionica sa pravom glasa mora izvršiti reviziju
finansijskog poslovanja banke
3 Osnivanje banaka u FBiH
- Agencija podnosiocu zahtjeva izdaje dozvolu samo ako je prethodno uplaćen iznos dioničkog kapitala
- Minimalni iznos dioničkog kapitala u novcu banke i najniži iznos neto kapitala koji banka mora održavati ne mogu biti manji od 15000000KM
Dodatni uslovi
1 Da banke ispunjavaju uslove iz zakona i da su dokumentovane perspektive za buduće finansijsko stanje banke
2 Da predviđeni članovi nadzornog odbora i uprave banke imaju odgovarajuće kvalifikacije i iskustvo
3 Da sva lica koja imaju značajan vlasnički interes imaju zadovoljavajuću finansijsku sposobnost i odgovarajuće poslovno iskustvo
a Potrebna dokumentacija za osnivanje predstavništva banke u FBiH- Podaci o nazivu pravnom statusu i sjedištu banke- Statut banke- Podaci o finansijskom poslovanju banke- Akt o osnivanju predstavništva- Djelatnost predstavništva - Program rada predstavništva- Podaci o vodećim osobama- Ovlaštenje osobe odgovorne za rad i zastupanje predstavništva- Ovjerenu izjavu banke za preuzimanje odgovornosti za sve obaveze koje će nastati u
poslovanju predstavništva b Sadržaj zahtjeva za osnivanje banke u FBiH
- Ugovor o osnivanju potpisan od svih osnivača nacrt statuta i drugih osnivačkih akata prema upustvu Agencije
- Podatke o kvalifikacijama i iskustvu predviđenog nadzornog odbora i uprave banke- Iznos dioničkog i drugih oblika kapitala banke- Plan projekcije poslovanja koji između ostalog sadrži vrste predviđenih djelatnosti i
strukturu organizacije banke - Popis vlasnika banke
c Kapital banaka- Minimalni iznos po ZOB-u je 1500000000 KM- Kapital se ne možesmanjiti bez dozvole Agencije- Kapital se sastoji odosnovnog dopunskog neto kapitala = osnovni + dopunski ndash
odbitne stavke
4 Gubitak bankarske dozvole
1 Na zahtjev banke2 Kažnjavanjem banke za prekršaj3 Uz preporuku privremenog upravnika4 Uz dozvolu izdatu na osnovu lažnih ili nezakonitih dokumenata5 Ako nije podnesena prijava za upis u sudski registar u predviđenom roku6 U slučaju spajanja pripajanja ili podjele banke7 Uz smanjenje minimalnog iznosa kapitala predviđenog u ZOB-a I8 U slučaju likvidacije banke uz odluku vlasnika ili prestanka pravnog lica
5 Suvlasništvo drugih pravnih lica u banakama
- Fizičko ni pravno lice bilo samostalno ili u sporazumu s drugim licima ne može steći ili povećati značajno glasačko pravo u banci preko 10 33 50 i 667 ukupnih glasova u banci bez odobrenja Agencije
- Politička stranka ili partija kao i sa njima povezano pravno lice ili organizacija ne mogu biti dioničari banke
6 Ulaganja banaka
- Banka kao i supsidijarno lice ne može investirati u pravno lice čija je primarna aktivnost proizvodnja naoružanja kockanje prodavanje ili konzumiranje alkohola u vlastitim prostorijama
- Banka ne može davati donacije ili kredite političkim strankama- Ne smije deponirati sredstva davati kredite i vršiti ulaganja u jednu povezanu banku u
ukupnom iznosu većem od 25niti u sve povezane banke u ukupnom iznosu većem od 40njenog osnovnog kapitala
- Banka ne smije investirati u svoja stalna sredstva više od 50iznosa njenog osnovnog kapitala bez dozvole Agencije
7 Poslovna tajna
- Nadzorni odbor uprava svi zaposleni kao i svako lice koje se angažuje za rad u banci po bilo kom osnovu dužni su čuvatiposlovnu tajnukoja se odnosi na sve informacije do kojih su došli obavljanjem poslova za banku
- Poslovna tajne se ne može koristiti za ličnu korist niti se smije odavati drugim licima osim Agenciji za bankarstvo uključujući kontrolore i revizore koje Agencija imenuje
8 Kreditni rizik
- Banka je dužna pridržavati se stopa ograničenja rizika vezanih za bilans i vanbilansne stavke aktivu i ponderisanu aktivu kapital i njegovu strukturu
- Izlaganje banke kreditnom riziku prema pojedinačnom korisniku ili grupi povezanih korisnika ne smije preći iznos od 40osnovnog kapitala
- Iznos neobezbijeđenog kredita pojedinačnom korisniku ili grupi povezanih korisnika ne smije biti veći od 5osnovnog kapitala
- Kredit pojedinačnom korisniku ili grupi povezanih korisnika u iznosu većem od 25 osnovnog kapitala banke mora biti potpuno obezbijeđen kvalitetnim utrživim zalogom čija vrijednost prelazi iznos kredita
9 Stečaj i likvidacija
- Provodi se u skladu sa Zakonom o stečaju i likvidaciji- Agencija imenuje privremenog upravnika ako je
1 Prekršen zakon propis ili odluka Agencije čime su ozbiljno ugroženi interesi deponenata
2 Svojim poslovanjem banka prouzrokovala ili može prouzrokovati značajno pogoršanje njenog kapitala ili finansijskog stanja
3 Banka prikrila od Agencije ili njenih kontrolora i revizora poslovne knjige dokumente evidencije ili imovinu i
4 Opravdan zahtjev nadzornog odbora odbora za reviziju direktora ili skupštine dioničara banke za imenovanje privremenog upravnika
a Privremeni upravnik
Odlučuje o 1 Ukidanju bankarske dozvole i likvidaciji banke s procjenom iznosa aktive koja će biti realizovana u likvidaciji
2 Sanaciji banke uključujući i povećanje kapitala do propisanog minimuma3 Prodaji dijelova imovine iili otkupu obaveza banke odnosno prodaji banke4 Spajanju ili pripajanju banke drugoj banci
b Likvidacioni upravnik
Ovlaštenja da 1 Proda imovinu i otkupljuje obaveze banke2 Proda banku ili je pripoji drugoj banci3 Likvidira banku i o tom postupku odlučuje
c Dioničari banke
- Dioničar banke odgovara za obaveze banke do visine svog vlasničkog udjela- Dioničari banke članovi uprave i nadzornog odbora banke odgovaraju pojedinačno ili
solidarno za obaveze banke cjelokupnom svojom imovinom u slučajevima1 Da je banka korištena za ispunjavanje ciljeva koji su u suprotnosti sa ciljevima
banke utvrđenim zakonomAss Velid Efendić 83 2 Da se nije pravila razlika između imovine banke i lične imovine 3 Kada je banka poslovala s ciljem prevare povjerilaca ili protiv njihovih interesa 4 Kad je uzrok stečaja ili nesolventnosti banke namjerno loše rukovođenje ili krajnja nepažnja pri rukovođenju
10 Izvještavanje
- Banka je dužna objaviti izvještaj vanjskog revizora u skraćenom obliku u jednom ili više dnevnih novina sa teritorije BiH u roku od 15 dana po njegovom prijemu
- Dužna je dostaviti Agenciji izvještaj o poslovanju likvidnosti i rentabilnosti za sebe i svoja supsidijarna lica pojedinačno i na konsolidovanoj osnovi u obliku sa sadržajem i u rokovima utvrđenim propisima Agencije
2 BANKE NA FINANSIJSKOM TRŽIŠTU
FINANSIJSKI SISTEM I TRŽIŠTE
Sve ekonomske jedinice prema bilansnim pozicijama svrstavaju se u suficitarnedeficitarne i ravnotežne
Finansijski sistem je skup institucija instrumenata i mehanizama putem kojih se ostvaruje mobilizacija koncentracija transfer i alokacija finansijskih resursa i novčane štednje društva
Finansijski system
Zadatak finansijskog sistema - izgradnja institucija instrumenata i mehanizama za efikasno i racionalno transferisanje finansijskih sredstavaFinansijske institucije dijele se na
depozitne ndash poslovne banke i štedionicenedepozitne ndash osiguravajuća društva penzioni i uzajamni fondovi i
državne finansijske institucije ndash državne razvojne banke agencije i institucije (npr poljoprivrede st izgradnje)
Finansijsko tržište
Tri metoda finansiranja samofinansiranje (korišenje sopstvenih fondova)neposredno finansiranje (između štediša i investitora
postavlja se direktni transfer finansijskih fondova)posredno (pojavljuju se posrednici - finansijske institucije)
Finansijsko tržište - organizovano mjesto i prostor na kojem se nude i traže finansijska- novčanasredstvai na kojem se zavisno od ponude i potražnje organizovano formira cijena tih sredstava
ŠTEDIŠE oni koji ne troše dijelove dohotka u tekućem periodu - povećavaju dohodak jer dobijaju kamatuDEBITORI zadužuju se i povećavaju dohodak ako dobijene fondove ulažu u produktivne investicije
Ukoliko kredite koriste najefikasnije i najsposobnije firme - to vodi povećanju ukupnog bogatstva društva
Geografski posmatrano razlikujemolokalnonacionalnoi internacionalnofinansijskotržište
Analitički posmatrano1 primarno (podrazumijeva kupoprodaju inicijalnih hartija od vrijednosti Može biti direktno i indirektno-preko specijalizovanih finansijskih ustanova) ndash motiv kupovine - dobit i2 sekundarno (retransfer hartija od vrijednosti i prije roka dospjeća) ndash motiv kupovine - likvidnost
Konvencionalna podjela tržište kredita (personalizovano) I tržište vrijednosnih papira (impersonalizovano)
Po ročnosti i namjeni novčano (kratkoročna sredstva do 1 god) I tržište kapitala (dugoročno iznad godine dana)
Novčano tržište
Predmet kupoprodaje kratkoročna novčana sredstva potrebna za održavanje likvidnosti proizvodnju ili robni promet
Obuhvata1 tržište gotovog novca gdje se kupuje i prodaje kratkoročni gotovi novac i kratkoročne hartije od vrijednosti2 tržište kredita kupuju se i prodaju kratkoročna novčana sredstva u obliku kredita3 primarno i sekundarno tržište kratkoročnih vrijednosnih papira
Tržište kapitala
Novčana sredstva se kupuju i prodaju dugoročnoKapital se pribavlja emitovanjem
1 obveznica (zajmovni kapital - dužničke hartije sa dospjećem iznad jedne godine) i2 dionica - vlasnički kapital
Bankarski sistem
Skup bankarskih institucija finansijskih instrumenata i tokova koji se koriste u finansijskom posredovanju između finansijski suficitarnih i finansijski deficitarnih sektora i transaktora
Smanjenje sredstava banke zahtjeva prilagođavanje smanjenje rezervi likvidnosti ulaganje u brzo- unovčive vrijednosne papire usklađivanje ročne strukture kredita
Finansijske institucije
- posrednici u transferu sredstava između preduzeća i stanovništva kao glavnih trasaktora u finansijskom sistemu
Stanovnišvo može uložiti štednju kod kreditnih institucija iiliinstitucija koje prikupljaju ugovornu štednju
Struktura finansijskih institucija
Finansijske institucije dijele se na
depozitne ndash poslovne banke i štedionicenedepozitne ndash osiguravajuća društva penzioni i uzajamni fondovi Idržavne finansijske institucije ndash državne razvojne banke agencije i institucije (npr poljoprivrede izvoza-uvoza stambene izgradnje)
Tri osnovna oblika finansijskih institucija razvijenih finansijskih tržišta
Kreditne institucije plasmane vrše uglavnom u vidu kredita preduzećima i građanima komercijalne banke ndash depozitno- kreditne
štedionice ndash depozitno- kreditnefinansijske kompanije ndash nedepozitne-kreditne
Institucionalni investitori Osiguravajuća društvaPenzioni fondoviInvesticioni fondovi
Investicione banke (berzanske firme) ndash bave se poslovima na primarnom i sekundarnom tržištu kapitala Prikupljaju kapital emisijom dionica
Investicione bankeBrokerske i dilerske firme
brokeri ndash ne preuzimaju rizikdileri ndash preuzimaju rizik
Merčant banke - bave se prestrukturiranjem većih kompanija uz njihovu valorizaciju
PROMJENE U FINANSIJSKOJ STRUKTURI
smanjenje učešća komercijalnih banaka
Razlozi djelovanje tržišnih faktora ndash pojava novih vrsta finansijskih institucija sa ponudom finansijskih proizvoda koji ranije nisu postojali
pretjerana regulacija porast van-bilansnih aktivnosti banaka
kao odgovor - banke ulaze u nova područja poslovi laquostarateljstvaraquo (trust) ndash poslovi sa vrijednosnim papirima ndash sekjurizacija kredita ndash finansijski inženjering ndash
FAKTORI NOVIH TRENDOVA U BANKARSTVU
deregulacija informaciona tehnologija konkurencija internacionalizacija i globalizacija (mondijalizam) koncentracija stvaranje finansijskih konglomerata -
Stvaranje tzv laquofinansijskih supermarketaraquo
Procesi laquoizolacijeraquo finansijskog sektora institucional-izacijaprivat-izacijaglobal-izacijainformat-izacijasekjurit-izacija
PERSPEKTIVE BANKARSTVA dalja i naglašena marketizacija
dalja deregulacija - npr ukidanje ograničenja konkurencije finansijskih institucija
nastavak internacionalizacije decentralizacija banaka (svako domaćinstvo- filijala banke) uspostavljanje globalnog bankarstva ndash ldquojedinstveni pasošrdquo u EU razvoj finansijskog inženjeringa u smislu stvaranja novih bankarskih proizvoda
a posebno dalji razvoj finansijskih derivata
Potencijalna opasnost Rast nestabilnosti finansijskih tržišta usljed porasta hazardiranja
Mogućnosti zaposlenja u bankarstvu1 Kreditni referenti2 Kreditni analitičari3 Specijalisti za ispravljanje kredita4 Menadžeri bankovnih operacija5 Direktor podružnice (filijale)6 Analitičari sistema7 Revizori i kontrolno osoblje8 Finansijski analitičar9 Specijalisti odjela za upravljenje imovinom komitenta10Specijalisti za osobne bankarske usluge Šaltersko osoblje Trgovci i analitičari vrijednosnih papira Specijalisti za dugoročno planiranje i poslove akvizicije Marketinško osoblje Upravljanje ljutskim potencijalom11 Stručnjaci za međunarodne finansije i razvoj poslovanja12 Trgovci stranim valutama13 Stručnjaci za investicijsko bankarstvo14 Kontrolori i regulatori banaka15 Bankovni programi za obuku
21Kapital banaka u BiH
Oblici bankarskog kapitala1 Primarni kapital
Akcionarski kapitalZadržani profiti
2 Sekundarni kapitalSubordinirane obvezniceOpće rezerve za pokriće gubitaka
Osnovne funkcije bankarskog kapitala su1 Apsorbovanje potencijalnih gubitaka2 Zaštita deponenata3 Mehanizam regulacije u osiguranju depozita4 Ograničenje nekontrolisanog rasta aktive5 Izvor finansiranja redovnih aktivnosti6 Pokriće preuzetog potencijalnog rizika7 Širenje obima aktivnosti banke i8 Finansiranje nekamatonosne aktive
Leveridž faktorRast aktive mora pratiti rast kapitalaMeđunarodni standard stope kapitala je 8 a kod nas je 12
Pojam leveridžfaktor =gt recipročna vrijednost stope kapitala
To znači da na jednu KM kapitala u pasivi možemo formirati 125 KM aktive
Izračunavanje
Leveridž faktor = 1stopa kapitalaMeđunarodni standard1008 = 125 KMKod nas1012 = 83 KM
Programi povećanja kapitalaKratkoročni aspekt 1 Emisija novih akcija
2 Sekjuritizacija kredita3 Prestrukturiranje vlasništva
Dugoročni aspekt Porast aktive= novo zaduženje + interno generisani kapital + eksterni kapital
Međunarodna koordinacijaCilj =gt stvaranje jedinstvenih standarda poslovanja banaka
Bazelski sporazum iz 1988 -rdquoGrupa 10rdquo
Koncepcija 1 Povećana stopa kapitala2 Jedinstvene stope po klasama rizične
aktive3 Mađunarodni aranžmani - bankarki rizici
4 Tržišni rizici
3 BANKARSKI SISTEM BiH
Indikatori razvijenosti finansijskog sistema zadovoljavajući intenzitet direktnog finansiranja - mogućnost
alternativnog izbora razvijenost sekundarnog tržišta diverzifikovana institucionalna struktura ndash omogućava sklad između
bankarskih i nebank inst struktura novčane mase ndash dominacija gotovog novca odnos novčane mase prema obimu finansijskih transakcija ili prema
GDP-u
Goldsmitov sintetički pokazatelj finansijske razvijenosti Odnos između finansijskih instrumenata (državnih HoV privatnih obveznica
običnih akcija HoV finansijakih instituc) i nacionalnog bogatstva (GDP-a) Najrazvijeniju fin strukturu ima VB (170) i SAD (125) a najnerazvijeniju
Francuska (065)
Domaći finansijski sektor veoma nerazvijen institucionalnu strukturu čine
o CB i sistem komercijalnih banakao mikro-kreditne organizacijeo dvije berze (sarajevska i banjalučka)o osiguravajuća društva
Nedostaju razvojne i izvozne bankeštedno-kreditne organizacijemortgage-institucijeinvesticioni fondovieskontne i klirinške kućenovčano tržište
Od instrumenata finansijskog tržištasamo dionice (uglavnom proistekle iz procesa
privatizacije)
ne postoje instrumenti kratkoročnog finansiranja (blagajnički zapisi komercijalni zapisi depozitni certifikati kratkoročne obveznice REPO-ugovori)
Ciljevi osigurati porast domaće privatne štednje osigurati povoljniji izvor finansiranja za privatni sektor osigurati veće kreditiranje privrede u odnosu na
domaćinstva povećati likvidnost tržišta kapitala u BiH izgraditi funkcionalno tržište osiguranja
Najvažniji uspjesi
stvaranje institucionalnog i regulatornog okvira privatizacija banaka okrupnjavanje banaka (sa 70 na 35) prisustvo stranog kapitala jedinstven platni promet u poslovnim bankama učešće banaka na tržištu kapitala jačanje povjerenja u banke uspostavljanje sistema osiguranja depozita osnivanje kreditnog biroa rast štednje unaprijeđenje supervizije banaka uspostavljanje jedinstvenog registra računa uvođenje novih bankarskih proizvoda Centralna banka BiH
Zamjerke bankara neuređenost pravnog sistema neadekvatna zaštita povjerilaca odnosno neefikasna
naplata dospjelih potraživanja prenormiranost pojedinih segmenata bankarskog poslovanja (ocjena kreditnog rizika)
otežava poslovanje banaka nerazvijenost domaće privrede nestabilnost ukupnog ekonomskog sistema pogoršanje finansijske discipline pojava fiktivnih firmi i sivo tržište visok kreditni rizik investiranja primjena različitih instrumenat obezbjeđenja poskupljuje kredite i usporava proceduru nedostatak kvalitetnih dugoročnih izvora nepovoljan kreditni rejting BiH
Zadaci bankarskog sektora Ubrzavanje procesa reformi realnog sektora kako bi dostigle
napredak u monetarnom i bankarskom sektoru Završetak procesa privatizacije državnih banaka (ili likvidacija) Podrška CBBiH da emituje obveznice i blagajničke zapise Nastavak procesa daljeg okrupnjavanja banaka Kapitalno jačanje banaka Donošenje zakona o zaštiti povjerilaca Ubrzati procese stečajeva kompanija Ubrzavanje sudskih postupaka
Unaprijeđenje uslova za djelovanje banaka na cijelom području BiH Fiskalna reforma i eliminacija sive ekonomije Licenca AOD za sve banke Povrat stare devizne štednje Ublažiti kriterije ročne usklađenosti Racionalizirati izvještavanje banaka Uvođenje eskontne kamatne stope Unaprijediti praksu naplate čekova i mjenica Usvojiti propise koji će omogućiti razvoj štedionica hipotekarnih
banaka i lizing kompanija
Asortiman bankarskih usluga razvijenih finansijskih tržišta
Tradicionalne bankarske usluge1 Obavljanje mjenjačkih poslova2 Diskontovanje komercijalnih zapisa i odobravanje poslovnih kredita3 Ponuda štednih depozita4 Čuvanje dragocjenosti5 Podrška vladinim aktivnostima preko kreditiranja6 Ponuda depozita po viđenju7 Ponuda povjereničkih (trust) usluga
Bankarske usluge razvijene u novije doba
8 Odobravanje potrošačkih kredita9 Finansijsko savjetovanje10 Upravljanje gotovinom11 Ponuda opreme na lizing12 Ulaganja u visokoprofitabilne projekte visokog stepena rizika13 Prodaja usluga osiguranja14 Usluge penzijskog osiguranja15 Usluge investiranja u vrijednosne papire16 Usluge investicijskih fondova i anuiteta17 Ponuda investicijskih i komercijalnih bankarskih usluga
4 SISTEMI CENTRALNOG BANKARSTVA
CENTRALNA BANKA
banka poslovnih banaka
monopol nad emisijom novčanica
nastanak ndash početak ind revolucije
prva Riskbank of Sweden 1656 g
najznačajnija Bank of England 1694 g
neprofitna institucija
monopolski položaj u sistemu
ldquokvazi bankardquoldquobanka banakardquordquobanka državerdquo
visok stepen samostalnosti CB
nesklad instituc i faktičke samostalnosti
II tipa CB potpuna vezanost za izvršnu vlast visok stepen autonomije
S aspekta organizacije jedinstvena CB složeni sistem CB (FED)
Poslovi CB emisija novčanica i kovanog novca upravljanje deviznim rezervama regulisanje količine novca organizacija UPP i PP sa inostranstv supervizija i nadzor banaka poslovi za račun države
Tri osnovne funkcije CB1 vođenje monetarne politike2 ldquoposljednje utočište banakardquo3 supervizija
Vođenje monetarne politike
Četiri osnovna cilja 1 stabilnost cijena2 ekonomski rast3 puna zaposlenost I4 uravnoteženi platni bilans
Obezbjeđenje likvidnosti makrosistema u uslovima rasta Snabdjevanje poslovnih banaka potrebnom količinom novca i kreditaŠtiti likvidnost bankarskog sistemaCB propisuje uslove za likvidnostPooštrava uslove u slučaju nelikvidnostiTjera banke da štite sopstvenu likvidnost
Banke definišu strategiju odbrane likvidnosti na tri nivoa
1 primarne rezerve likvidnosti kod CB (gotov novac i depozit po viđenju)
2 sekundarne (fond rezervi i kratkoročne hartije od vrijednosti) 3 povlačenje kredita sa novčanog tržišta
CB odobrava kredite za likvidnost izuzetno kratkoročni penalne kamate ne mogu biti korišteni za kreditnog potencijala strogi uslovi odobravanja
Krediti za likvidnost CBUslovi odobravanja -veća kamatna stopa
-obavezno pokriće u hartijama od vrijednosti
-stroga provjera boniteta banaka
Bitne razlike CB i KB likvidnost kod KB pasiva određuje aktivu kod CB vrsta emisije ročnost transakcija klijenti ciljevi poslovanja
Uticaj CB na ekonomska kretanja
Tri aspekta neposrednog djelovanja CB na globalna ekonomska kretanja
1)Globalna kontrola količine novca i kredita2)Kreditna regulacija3)Supervizija poslovanja bankarskog sistema
Primarna emisija CB
Stvara mogućnost poslovnim bankama da brže dođu do potrebnog inicijalnog novca
Primarni novac u dva osnovna oblika1)gotov novac2)depoziti koje poslovne banke drže na žiro i drugim računima
Usmjeravanje primarnog novcaputem deviznih transakcija - Promet hartija od vrijednosti na otvorenom tržištuputem kreditnog mehanizma - Kreditiranje
Kreditiranje ali samo na kratak rok
Supervizija banaka
Zadatak supervizije amortizacija poremećaja zaštita depozita zaštita povjerenja
Obuhvata kontrolu
1 vlasništva i upravljačke strukture u bankama2 bilansne strukture3 kredita i mikrokreditne politike banaka4 likvidnosti i solventnosti5 razvoja konkurentnosti6 pojava nelojalne konkurencije7 odnosa stabilnosti i profitabilnosti i dr
Instrumenti monetarne politike CB1 operacije na otvorenom tržištu2 krediti poslovnim bankama3 obavezna rezerva4 specijalni depoziti5 eskontnadiskontna kamatna stopa6 direktivne mjere CB I7 neformalni uticaj CB
1 Operacije na otvorenom tržištu
Kupovina i prodaja državnih obveznica na finansijskom tržištu od strane CBUticaj na promjene kamatnih stopa na tržištuUticaj na kreditni potencijal poslovnih banakaSuptilan i lahko primjenljiv mehanizam monetarne politikeČesto se kombinuje sa mehanizmima reeskonta
2 Krediti poslovnim bankama
Vrste kredita Krediti po osnovu raspoloživih hartija od vrijednosti u portfelju
poslovnih banaka (refinansiranje) -Reeskontni krediti -Krediti pokriveni dokumentima (državne obveznice)
Selektivni krediti Krediti usmjereni ka državi (napušta se) Krediti za likvidnost
Kupovina robnih mjenica i drugih komercijalnih papira od poslovnih banakaKupuju se po eskontnoj KSRezultat priliv svježeg novca u poslovnu bankuRigidan i relativno prevaziđen mehanizam
3 Obavezna rezerva
Rast stope -gt smanjenje kreditnog potencijalaU slučaju većeg priliva depozita iz inostranstva CB će povećati stopu obavezne rezervePodsticaj bankama da primjenjuju finansijske inovacijeRigidan instrument koji se koristi u zemljama sa nerazvijenom tržišnom strukturom
4 Specijalni depoziti
Cilj -dodatno snižavanje obima raspoloživih bankarskih resursa
Realizuju se primjenom ldquomarginalne obavezne rezerverdquo za banke sa ekspanzivnim rastom depozita
Veće stope obavezne rezerve na prirast depozitaObično sa nultom stopom naknade za ORRijetko se primjenjuje
5 Eskontna kamatna stopa
To je minimalna KS po kojoj je CB spremna da kreditira poslovne banke
Referentna kamatna stopa ndash uticaj na tržišnu kamatnu stopu
Banke obično slijede varijacije u kretanju eskontne stope CBRasterećenje privrede i podsticaj investiranju
Eskontna stopa u funkciji podrške domaćoj privredi
Američki FED snizio je svoju eskontnu kamatnu stopu u pokušaju da pomogne oporavak američke privrede FED je od početka 2001 godine snizio svoju kamatnu stopu sa 65 na 1
Objašnjavajući svoju odluku u FED-u su izjavili da veća nesigurnost dijelom posljedica većih privrednih rizika trenutno ograničava potrošnju proizvodnju i zaposlenost Oni se nadaju da će snažan i kontinuirani rast proizvodnje te dodatno smanjenje kamata biti od pomoći privredi koja se nalazi u vremenu slabijeg učinka
ECB zadržava nisku diskontnu stopu
Europska centralna banka (ECB) odlučila je ostaviti kamatnu stopu za refinanciranje na 2 uprkos tome što je britanska centralna banka (Bank of England - BoE) odlučila podići stopu sa najnižeg nivoa u posljednjih 48 godina za četvrtinu postotnog poena na 375
ECB je posljednji put spustila kamatnu stopu u julu ove godine dok je za BoE današnji porast kamatne stope bio prvi u više od 3 i pol godine
Makroekonomski pokazatelji još od ljeta iniciraju oporavak u eurozoni no ekonomisti upozoravaju da do značajnijeg rasta privrede neće doći tako skoro (6112003 Bankamagazin)
Makroekonomski pokazatelji još od ljeta iniciraju oporavak u eurozoni no ekonomisti upozoravaju da do značajnijeg rasta privrede neće doći tako skoro
6 Direktivne mjere CB
U suprotnosti su tržišnim mehanizmima
Kvantitativne limitiranje obima kredita visine KS na depozite obima i cijene HV obima potrošačkih i stambenih kredita
Kvalitativne sugestije i uputstva bankama da daju prioritet pojedinim privrednim djelatnostima
Rijetko se primjenjuju - obično u uslovima poremećaja
7 Neformalni uticaj CB
U suprotnosti su tržišnim mehanizmimaMoralni apeli bankama da se uzdrže od prekomjernog kreditiranja ili visokih KSldquoprijateljska upozorenjardquo ili ldquonagovještajirdquoUsmena i pismena saopštenjaPozivanje bankara na razgovore i slRjeđe se primjenjuje
Institucije bankarskog sistema
Bankarski sistem BiH1 CBBH - Centralna banka BiH2 FBA - Agencija za bankarstvo FbiH3 ABRS - Agencija za bankarstvo RS 4 AOD - Agencija za osiguranje depozita5 Ostale institucije
5 CENTRALNA BANKA BiH
Centralna banka BiH
Na njenom čelu nalazi se Upravno vijećeNe može davati kredite kreiranjem novca i u tom smislu djeluje kao Currency Board
Cilj Centralne banke je da postigne i održi stabilnost domaće valute (KM) tako što izdaje domaću valutu prema aranžmanu poznatom pod nazivom Currency Board
ldquoCurrency Boardrdquo
ldquoCurrency Boardrdquo u smislu Zakona o CB znači operativno pravilo za izdavanje domaćevalute prema kojem se domaća valuta izdaje samo uz kupovinu konvertibilne devizne valute sa punim pokrićem u neto stranoj aktiviTo znači da Centrana banka ne može odobriti kredit
Tri osnovne karakteristike CBA
1 Fiksni devizni tečaj utvrđen Zakonom o CBBH ( 1 KM = 1 DEM = 051129 euro )2 Puna devizna pokrivenost KM pasive CBBH
3 Puna konvertibilnost KM pasive CBBH u vezanu valutu euro
Pored toga CBBiH ne može davati kredite niti komercijalnim bankama niti
vladama CBBiH a ni drugi autoriteti u BiH ne mogu vršiti ograničenja na
plaćanja i međunarodne transakcije CBBiH osigurava transparentnost rada i transparentnost njenih
računa
Osnovni zadaci CB BiH
a) da definiše usvoji i kontroliše monetarnu politiku BiH putem izdavanja domaćevalute
b) da drži i upravlja službenim deviznim rezervama CB na siguran i profitabilan način
c) da potpomogne ili uspostavi i održava odgovarajuće platne i obračunske sisteme
d) da prima depozite od BiH i komercijalnih banaka radi ispunjenja zahtjeva za obaveznim rezervama
e) da stavlja u i povlači iz opticaja domaću valutu
f) da obavlja devizne operacije na zahtjev banaka
g) da prikuplja podatke koji se odnose na ekonomske i finansijske aktivnosti
Struktura bilansa CB
AKTIVA PASIVAKrediti bankama Gotov novacDržavne obveznice Depoziti banakaDevizna potraživanja Specijalni depozitiZlato I rezerve Depoziti države
Devizne obavezeFondoviInterne rezerve
Struktura bilansa CBBH
PASIVA1 Rezervniprimarni novac
gotovina izvan monetarnih vlasti- izvan CBBiH depoziti komercijalnih banaka
2 Inostrana pasiva kratkoročne obaveze prema nerezidentimadepoziti nerezidenataobaveze prema MMF-u
3 Depoziti centralne vlade 4 Kapitalni račun
početni kapital i rezerveakumulirana dobit
AKTIVA
1 Strana aktiva strana valuta u trezoru CBdevizni depoziti kod inostranih banakaraspolaganje SDR-ovima i dugoročni strani vrijednosni papiri
2 Potraživanja od privatnog sektora
Nezavisnost CB BiH
Centralna banka je potpuno nezavisna od FBiH RS te bilo koje javne agencije i organa
Centralna banka neće primati instrukcije od bilo kojeg drugog lica
Samostalnost Centralne banke treba biti poštovana i niko ne može tražiti da se utječe na bilo kojeg člana tijela Centralne banke koje donosi odluke u izvršavanju njegovih dužnosti prema Centralnoj banci niti da se miješa u djelatnost Centralne banke
Organizacija CB BiH
Centralna banka se sastoji od Upravnog vijeća Uprave (koja se sastoji od Guvernera i tri Viceguvernera) Osoblja
Konvertibilnost KMNa zahtjev Centralna banka na teritoriji Bosne i Hercegovine bez ograničenja kupuje i prodaje Konvertibilne marke za euro po kursu definisanom Zakonom o CB
Operacije na tržištu novcaCentralna banka se nećeuključivati u nikakve operacije na tržištu novca uključujući tu i vrijednosne papire bilo koje vrste
Operacije kliringaCentralna banka može ili za svoj vlastiti račun ili za račun i po nalogu Bosne i Hercegovine da uđe u klirinške i platežne aranžmane ili sklopi bilo koji drugi ugovor u istu svrhu sa javnim ili privatnim klirinškim institucijama koje se nalaze u inostranstvu
Bez kreditiranja državeCentralna banka će raditi kao bankar i fiskalni agent Bosne i Hercegovine pod uslovom da niti jedna transakcija koju CB sprovede ne može služiti kao finansijska pomoć uključujući kredit za ili u korist Bosne i Hercegovine
51 Currency Board domaća i svjetska iskustva
1 Pojam Currency Board-a
MMF definišeCurrencyBoardaranžmankaomonetarnirežimkojise zasnivanaeksplicitnojzakonskojobavezikonverzijedomaćevaluteuspecifičnu stranuvalutupričemuinstitucijakojaemitujenovacimaodređena ograničenja
2 Principi Currency Board-a
Principi Currency Board-a su Depoziti po viđenju su konvertibilni u valutu zemlje
monetarnog odbora po fiksnom kursu Odnos između novca u opticaju i novčane mase je
stalan Monetarna politika se sastoji u konverziji domaće valute
u stranu po fiksnom kursu
3 Karakteristike Currency Board-a
Konvertibilnost bilo kojeg iznosa domaće valute u stabilnu stranu valutu
Fiksan devizni kurs domaćevaluteprema referentnoj valuti Puno pokriće emitovanog domaćeg novca stranim rezervama Djeluje na principu novčanog sistema zlatne poluge Nove rezerve pribavljaju se iz zemlje rezervne valute Promjene u platnom bilansu utiču na promjene domaće novčane
mase Trgovinska veza između zemlje monetarnog odbora i zemlje
monetarne valute je obično stabilna Centralna banka ne prima depozite ne može kupovati državne
vrijednosne papire ne daje kredite vladi ni komercijalnim bankama i nema ulogu ldquozajmodavca krajnje instancerdquo ne reguliše bankarski sistem ne nadzire operacije diskrecione monetarne politike
Država ne može kontrolirati količinu novca u opticaju koja je određena potražnjom za novcem
Currency Board u BiH
CBBiH počela je sa radom 11 8 1997 god na principu valutnog odbora
Prije njenog osnivanja u BiH su bile u opticaju 4 valute HR kuna bosanski i jugoslovenski dinar i DM
Ubrzo nakon toga KM postaje jedina legalna valuta
a) Razlozi formiranja CBA u BiH
Potreba za vezivanjem KM za određenu stabilnu valutu
Razlozi odabira DM kao referentne valute Visok nivo povjerenja Historijska vezanost za DM Velika količina DM u zemlji
1999 god ulogu DM preuzima EURO
Osigurao je stabilnost KM Mogao bi biti ugrožen ako se ne zaustavi stalni porast vanjskotrgovinskog debalansaBrojni ekonomisti u BiH smatraju da je naš valutni odbor rigidan te bi bilo nužno izvršiti korekcije u pravcu povećanja njegove fleksibilnosti
b Prednosti CBA u BiH
Četiri su razloga zašto je CBA u BiH bio uspješan1 Javnost u BiH se suočila sa brojnim finansijskim traumama CBA je vratio povjerenje javnosti u domaću valutu2 Javnost u BiH ima puno povjerenje u euro
3 Mnogi su vjerovali da je CBBiH uspješno funkcionirala kao CBA jer je imala donedavno stranog guvernera4 Jedan od razloga zašto CBA uspješno funkcionira u BiH je dobar pravni i institucionalni okvir za CBBiH
Zašto bi CBA trebao biti zadržan u BiH
1 CBA proizvodi realne ekonomske i socijalne koristi
2 Stabilnost domaće valute u odnosu na euro u budućnosti jer BiH ima viziju pristupiti EU
3 Nema konkretne alternative koji bi to monetarni režim trebalo uvesti nakon CBA
4 Dugoročno nastojanje da se kroz CBA ekonomija BiH što više približi ekonomiji EU
6 KOMERCIJALNO BANKARSTVO
VRSTE BANAKA
1 Ročnost poslova komercijalne banke (kratkoročni poslovi) investicione ili razvojne banke (dugoročni poslovi)
2 Privredna grana ili oblast industrijske poljoprivredne trgovačke SMEs sektor spoljnotrgovinske
3 Veličina finansijskog potencijala
male srednje velike
4 Veličina teritorije koju pokriva lokalne regionalne nacionalne
5 Prosječna vrijednost bankarskih depozitnih ili kreditnih operacija
banke malih operacija (ldquoretail banksrdquo) ndashbankarstvo na malo banke velikih operacija (ldquowholesale banksrdquo) ndashbankarstvo na veliko
6 Prisustvo inostrane komponente u poslovanju domaće međunarodne
Uobičajena podjela banaka
A) Depozitne ili komercijalne banke
Mobilišu kratkoročne depozite (uglavnom stanovništva)i plasiraju ih na kratak rok
Finansiraju robni promet i zalihe preduzeća trajna i potrošna dobra stanovništva
Imaju razgranatu mrežu filijalaImaju problem ročne usklađenosti sredDrže transakcione depoziteZalaze i u investicione aktivnosti(VP)
B) Poslovne banke
Sve više se približavaju komercijalnim bankamaFinansijski potencijal zasnivaju na sopstvenom kapitalu i rezervama
Ulaze u vlasništvo kompanija preko čijeg profita uvećavaju sopstveni kapitalFinansirajuuglavnom krupne industrijske kompanije
Osnivaju filijale i u drugim zemljama
C) Univerzalne banke
Klijentima pružaju kompletan set poslovnih i investicionih bankarskih uslugaPredstavljaju prvi organizacioni oblik banaka
To su tzv nespecijalizovane bankeDominiraju depozitni izvori i kratkoročni kreditiKreiraju i sopstvene hartije od vrijednostiTeže ih je kontrolisati
Finansijske aktivnosti banaka u konceptu ldquouniversal bankingrdquomogu uključivati
Djelatnost univerzalne banke posredovanje (intermediation) trgovanje finansijskim instrumentima devizama i derivatima osiguranje ili prihvatanje odgovornosti za kupovinu novog duga i
emisije dionica (underwriting) brokerski poslovi
korporacijske savjetodavne usluge uključujući udruživanja i usluge akvizicije
investicijsko upravljanje osiguranje držanje kapitala ne-finansijskih kompanija u bankarskom portfoliju
DJELATNOST DOMAĆIH BANAKA
1 Primanje svih vrsta novčanih depozita i drugih novčanih sredstava2 Davanje i uzimanje kredita i finansijski lizing3 Davanje svih oblika novčanog jemstva4 Učešće kupovina i prodaja instrumenata tržištanovcai
kapitalazasvojilituđi račun5 Usluge platnog prometa i prenosa novca6 Kupovina i prodaja strane valute7 Izdavanje i upravljanje sredstvima plaćanja (uključujući kreditne kartice
putne i bankarske čekove)8 Pohranjivanje i upravljanje vrijednosnim papirima i drugim
vrijednostima9 Usluge finansijskog menadžmenta10 Kupovina i prodaja vrijednosnih papira11 Drugi poslovi
BILANS BANAKA
BILANS u bankarstvu ima dvostruko značenje analiza bilansa banke I analiza bilansa debitora
Bilans stanja ndash sistematizovan pregled bankarske aktive i pasive na određeni dan
ndash važan izvor informacija i osnova za donošenje poslovnih odluka
Pomaže kod formulisanja poslovne politike banke utvrđivanjem i praćenjem koeficijenata (stopa)
gotovine likvidnosti solventnosti rezervi likvidnosti kreditiranja kapitala i dr
komparativna analiza banke u odnosu na druge banke ili na bankarski sektor u cjelini
Bilans stanja
bruto bilans ukupna aktiva i pasiva
neto bilans prikazuje kredite i ostale finansijske plasmane na strani active I izvore sredstava kojima se pokrivaju ti plasmani
nekonsolidovani bilans prikazuje bruto aktivu i pasivu sektora poslovnih banaka (sa svim interbankarskim pozicijama)
konsolidovani bilans odnosi se na plasmane i obaveze prema nebankarskom sektoru dok su interbankarske pozicije anulirane
Struktura bilansa banke
AKTIVA PASIVA Krediti 52 Oročeni depoziti 42Plasmani u hartije od vrijednosti 16 Depoziti po viđenju 33Likvidna aktiva 14 Obaveze na novčanom tržištu 14Gotovina (+ rezerve) 13 Ostale obaveze 3Ostala aktiva 5 Kapital 8UKUPNO 100 UKUPNO 100
Fundamentalna ravnoteža bilansa
Izbalansiranost vrijednosti aktive i pasive u ročnom i valutnom pogledu
Aktiva = obaveze + fondovi (kapital)Fondovi (Kapital) = aktiva ndash obavezeObaveze = aktiva ndash fondovi (kapital)
Pitanje realne aktive - ako su obaveze i fondovi pokriveni dovoljnim obimom realne aktive - ako je pozitivna vrijednost kapitala - izjednačenost spoljnih obaveza i neto aktive
BANKARSKI AGREGATI
1 Finansijski potencijal2 Finansijski plasmani3 Depozitni potencijal4 Kreditni potencijal
1 Finansijski potencijal
zbir svih izvora sredstava koje banka transferiše u različite vrste plasmana
FP = Σ P = DP + KI + OI
2 Finansijski plasmani
predstavlja zbir ukupne aktive bilansa bankeFPL = Σ A = KR + HV + R
Ukupni plasmani moraju biti pokriveni izvorima sredstavaFP = FPL
3 Depozitni potencijal
zbir depozitnih izvora sredstava DP = Dpv + Dšt + Dor
Nivo depozitnog potencijala neposredno utiče na nivo kreditnog potencijala
4 Kreditni potencijal
kvantum slobodnih sredstava banke koji može biti plasiran u vidu kredita ili drugih plasmana a da pri tome ne ugrozi likvidnost i solventnost održavajući propisanu stopu obaveznih rezervi
KP = FP ndash PR (OR+RL)
Nivo kreditnog (slobodnog ili raspoloživog) potencijala određuje nivo kreditnih plasmana
PR ndash programirane ili standardne rezerve OR ndash obavezna rezerva RL ndash rezerve likvidnosti
Značaj analize bankarskih agregata
- omogućava banci određivanje realnog kreditnog potencijala - dolazi se do značajnih signala vezanih za funkcionisanje makro
sistema- doprinosi kompleksnoj ocjeni ukupnih performansi banke- omogućava komparativnu analizu sa bankarskim trendovima u
inostranstvu
61Bilans banaka
1 Uvod
Finansijski izvještaji sadrže ključne informacije za donošenje odluka o poslovanju banke
Bilans stanja prikazuje imovinu obaveze i temeljni kapital Bilans stanja također daje pregled inputa i outputa banaka
Bilans uspjehadaje pregled cijena koštanja inputa i vrijenosti outputa
Pojam bilansa stanja Bilans stanja pokazuje iznos i sastav izvora sredstava koje je banka pribavila za finansiranje aktivnosti posuđivanja i investiranja kao i koliko je novca banka uložila u kredite vrijednosne papire i ostale finansijske outpute
Pojam bilansa uspjeha Bilans uspjeha pokazuje koliko je banku koštalo pribavljanje depozita i drugih izvora sredstava te koliko su iznosili prihodi po osnovu korištenja tih sredstava
2 Bilans stanja banke
Bilans banke kao i svaki drugi bilans sastoji se od aktive i pasive sa specifičnim elementima
Aktiva = obaveze + kapital
U aktivu bilansa banke spadaju Gotovina Vrijednosni papiri Krediti Lizinzi Ostala mješovita imovina
U pasivu bilansa banke spadaju Depoziti Nedepozitni izvori banke Temeljni kapital
Aktiva = Pasiva
Izvori bankinih sredstava = korištenju bankinih sredstavaa Aktiva bilansa banke
Gotovina i depoziti kod banaka
Gotovina banke prestavlja primarni izvor likvidnosti i u nju spadaju Gotovina u trezoru Depoziti koje banka drži u drugim bankama Gotovina u procesu prikupljanja Računi rezervi kod Centralne banke Gotovina je prva linija odbrane u slučaju neočekivanih zahtjeva od banke
Investicije u likvidne vrijednosne papire
Predstavljaju ulaganja u likvidne vrijednosne papire sa ciljem izgradnje druge linije odbrane likvidnosti banke ili sekundarnih rezervi
Ova kategorija aktive je između gotovine i kredita
Njihova osnovna karakteristika je da donose određeni prihod banci za razliku od gotovine
Ovdje spadaju kratkoročni državni papiri komercijalni zapisi kao i oročeni depoziti banke
Investicije u vrijednosne papire radi prihoda
Banka investira u ove vrijednosne papire radi očekivane stope povrata na njih a ne radi kreiranja sekundarnih rezervi likvidnosti
Ovdje spadaju sve vrste vrijednosnih papira koje banci donose prihode
Također banke drže i određeni broj vrijednosnih papira namijenjenih trgovanju s ciljem ostvarivanja određenog prihoda na promjeni cijena
Krediti
Ovdje spadaju sve vrste plasiranih kredita banke
Svaki kredit nosi određeni rang odnosno određene je kategorije1 Kategorija A-Dobra aktiva2 Kategorija B-Aktiva sa posebnom napomenom3 Kategorija C-Podstandardna aktiva4 Kategorija D-Sumnjiva aktiva i5 Kategorija E-Gubitak
Rezerve za potencijalne gubitke
Sukladno rangu aktive svaka banka izdvaja odgovarajuće rezerve za eventualne gubitke Rezerve prestavljaju odbitnu stavku aktivePostoje opće i posebne rezerve
Posebne rezerve su rezerve koje se izdvajaju prema propisima i u iznosu određenom od strane Agencije za svaku od kategorije aktive
Izdvajanje rezervi prema kategorijama aktive
1 Kategorija A -Dobra aktiva 2 ORKG za opći kreditni rizik
2 Kategorija B - Aktiva sa posebnom napomenom 5-15 PRKG za PKG
3 Kategorija C - Podstandardna aktiva 16-40 PRKG za PKG
4 Kategorija D - Sumnjiva aktiva 41-60 PRKG za PKG
5 Kategorija E - Gubitak 100 PRKG za PKG
ORKG - opće rezerve za kreditne gubitke PRKG - posebne rezerve za kreditne gubitkePKG - potencijalni kreditni gubitak
Ostala aktiva
Odnosi se na ostale kategorije fiksne aktiveOvdje spadaju zgrade oprema investicija u podružnice osiguranje itdOva kategorije je pod strogim nadzorom Agencije i ne smije se neograničeno i nekontrolisano povećavati
b Pasiva banke
Depoziti
Depoziti predstavljaju osnovni izvor finansiranja aktive bankeDepoziti mogu biti
- Transakcioni- Netransakcioni- Štedni- Oročeni
Također u ovu kategoriju pasive se ubrajaju i depoziti javnih institucija
Nedepozitni izvori
Ovdje spadaju Vrijednosni papiri izdati kao izvor finansiranja Krediti od drugih banaka i institucija Ugovori o rekupovini ndashREPO
Nedepozitni izvori predstavljaju veoma bitan izvor finansiranja aktive banke
Kapital
Kapital predstavlja vlasnički dio poslovanja
U kapital se ubrajaju Akcionarski kapital Subordinirani dug Opće rezerve za pokriće gubitka banaka
3 Vanbilansne stavke banaka
U novije vrijeme prisutan je trend rasta vanbilansnih pozicija banaka
Ovdje se između ostalog ubrajaju Stand by kreditni sporazumi Swap kamatnih stopa Obaveze po kreditima Ugovori o kursnim listama itd
Izvor su dodatnog rizika poslovanja banaka
4 Bilans uspjeha banke
Pojam bilansa uspjeha Bilans uspjeha predstavlja iznos primljenih prihoda te izloženih troškova koji su se pojavili u određenom periodu
KAMATNI PRIHODIKamate i naknade po kreditimaKamate od investicija u vrijednosne papireDrugi prihodi od kamata
KAMATNI TROŠKOVIKamate na depoziteKamate na kratkoročni dugKamate na dugoročni dug
NEKAMATNI PRIHODINaknade za usluge vezane za depoziteNaknade po osnovu zaključenih ugovora o rentanju opreme objekata i sl
NEKAMATNI TROŠKOVIPlaće dnevnice i ostali troškovi uposlenihNeto troškovi najmova i opremeRežijski troškovi Rezervacije za moguće gubitke po kreditima Porezi
Neto prihod od kamate=gt razlika između prihoda od kamate i troškova kamata
Neto nekamatani prihod =gt razlika između nekamatnih prihoda i nekamatnih troškova
Prihod prije poreza =gtrazlika predhodnih kategorija
NETO DOBIT = UKUPNE STAVKE PRIHODA -(minus) UKUPNE STAVKE RASHODA
KAKO POVEĆATI DOBITPovećati bilo koju od stavki aktive Povećavati aktivu s višim prihodom na račun one s nižim Smanjiti kamate na uzete depozite Tražiti jeftinije izvore na račun onih skupljih Smanjiti troškove poslovanja Izbjeći moguće poreze
7 OSNOVNI PRINCIPI BANKARSKOG POSLOVANJA
LIKVIDNOST
Sposobnost banke da izvršava svoje kratkoročne obaveze o rokovima dospjeća
Banka je likvidna sve dok je sposobna da o rokovima dospjeća izvršava svoje obaveze
Likvidnost je osnova za normalno funkcionisanje depozitnog i kreditnog mehanizma kod svake banke
Povjerenje je osnov odnosa banke i klijenta i banke moraju da se bore da održe to povjerenje Ono se održava neodložnim izmirenjem dospjelih obaveza
Nelikvidna banka nije u stanju da pokrije prezentovane naloge za isplatu ugovorenih obaveza
Različit nivo likvidnosti
Aktive bilansa super-likvidna imovina likvidna imovina i nelikvidna imovina
Pasive bilansa
Vanbilansnih pozicija
Idealno stanje poklapanje likvidnosti imovine i dospjeća obaveza
Uticaj ročne transformacije sredstava deponenti i tražioci kredita ndash suprostavljeni ciljevi
Pod kontrolom bankarskog menadžmenta
Banka zarađuje na ročnoj transformaciji sredstava
U težnji za zaradom -gt opasnost od probijanja granica ročne transformacije -gt nelikvidnost
Banke mogu vršiti ročnu transformaciju ali samo do određenog stepena koji su one same utvrdile na osnovu iskustva
Nelikvidnost može da nastane ukoliko banka postane nesolventna -gt vrijednost aktive ltvrijednosti obaveza tz da banka nema kapitala
Promjena koncepta likvidnosti banke u savremenim uslovima
ranije jednostavniji menadžment likvidnosti koji se sastojao u tome da vodi računa o likvidnosnoj strukturi svoje aktive
danas povećani rizik da likvidnost banke bude ugrožena (rizik vanbilansnih obaveza i prekid zaduživanja na finansijskom tržištu) ali i nove mogućnosti zaduživanja i odbrane likvidnosti banke
Najlošija pozicija u savremenoj tržišnoj strukturi- banka uključena u finansijsko tržište- upravljanjem pasivom obezbjeđuje dodatni kvantum likvidnosti- sticajem okolnosti ndashgubi svoju kreditnu sposobnost na tržištu1048790zatvara
joj se pristup finansijskom tržištu
Jedini izlaz kredit za likvidnost od Centralne banke -gt koja diktira menadžmentu banke restrukturiranja bilansa
STRATEGIJE LIKVIDNOSTI
1 Strategija kratkoročnih komercijalnih kredita- dominantna u toku XIX vijeka- depozitni potencijal su uglavnom činili a vistadepoziti - održavanje solventnosti i likvidnosti plasmanom depozitnog
potencijala u kratkoročne kredite- rok kredita do 90 dana-pokriveni robnim mjenicama
- nelikvidnost bi mogla nastati samo neto smanjenjem depozita kao bankarskih resursa
- CB bi mogla odobriti kredit za likvidnost- kasnije raste značaj štednih i oročenih depozita kao i kredita sa
dužim rokovima otplate tako da ova strategija gubi na značaju
2 Strategija utrživih aktiva- nastala je početkom XX vijeka na bazi razvoja fin tržišta- banke diverzifikuju svoju rezervnu aktivu - sekundarne rezerve ndashdržavni VP (blagajnički zapisi)- kamatonosne sekundarne rezerve privlače bankare- uslov dovoljno duboko finansijsko (posebno novčano)tržište- odbrana likvidnosti prodaja dijela kratkoročnih VP kao i dijela
kreditnog portfolija- sekjurizacija kredita grupe banaka udružuju dijelove
standardizovanih kredita u određeni pulkod neke finansijske institucije Na osnovu toga finans
- institucija emituje nove VP koje prodaje zainteresovanim institucionalnim investitorima
3 Strategija na bazi plasmana sa anticipiranim dohotkom- postala je dominantna poslije Drugog svjetskog rata- rast srednjoročnih i dugoročnih kredita na osnovu rasta štednih i
oročenih depozita- povrat kredita na osnovu anuitetnog otplatnog plana - otplata iz prihoda korisnika kredita (firme i stanovništvo) - preduzeća kvartalni i polugodišnji anuiteti- stanovništvo mjesečni anuitet- analiza i praćenje priliva i odliva
4 Strategija upravljanja pasivom- razvijena u toku šezdesetih godina- obezbjeđenje likvidnosti na osnovu povlačenja (uzimanja) kredita
umjesto putem prodaje kratkoročnih VP- predpostavlja jako finansijsko tržište sa obiljem sredstava koja se
mogu angažovati putem kreditnih aranžmana- mogućnost korištenja kredita kod CB- uslov banka mora imati solidnu kreditnu sposobnost
INDIKATORI NELIKVIDNOSTI
- Nema dovoljno novčanih sredstava za pokriće naloga komitenata- nije u stanju isplatiti novčana sredstva po odobrenim kreditima
- nije u stanju otplaćivati uzete kredite- drži niži nivo OR kod CB od propisanih
UPRAVLJANJE AKTIVOM I LIKVIDNOST
Posebno značajno u uslovima nerazvijenog finansijskog tržišta odnosno kada banka ne koristi mehanizme upravljanja pasivom
Banka formira primarnu rezervu likvidnosti koja se u uprošćenom finansijskom sistemu sastoji od novca na depozitnom računu kod CB
Dva pristupa upravljanja aktivom
Stock pristup banka treba težiti da ima kvalitetnu aktivu U slučaju privremene nelikvidnosti banka može prodati dio aktive povući sredstva sa FT ili od CB Težište na upravljanju aktivom radi obezbjeđenja likvidnosti Klasifikacija aktive banke prema stepenu likvidnosti
Flow pristup respektuje ročnu transformaciju buduće prilive i odlive Banka stvara ldquomapu likvidnostirdquondash sagledava poziciju likvidnosti u rokovima od 1-8 dana 8-30 i 30-90 dana
Optimalno rješenje u kombinaciji dva pristupa
UPRAVLJANJE PASIVOM I LIKVIDNOST
Banke rješavaju problem likvidnosti upravljanjem pasivom odnosno angažovanjem dodatnih sredstava na finansijskom tržištu (kao i kredita kod CB)
Mehanizmi angažmana kredita za likvidnost1 Međubankarski kredit za likvidnost2 Aranžmani o rekupovini sredstava (REPOS)3 Depozitni certifikati (CDs)4 Krediti za likvidnost kod CB
Međubankarski krediti za likvidnost
Predstavlja mehanizam raspodjele sredstava na računima kod centralne banke na kreditnoj bazi uz plaćanjenaplatu kamate
Posebno karakteristično za američke banke kod kojih u pravilu manje banke imaju više sredstava na računima kod CB nego velike banke
Manje banke često imaju viškove primarne likvidnosti pa je moguće da one na vrlo kratak rok uz naplatu kamate ustupaju ta sredstva drugim bankama
Radi se uglavnom o neosiguranim kreditima (bez pokrića)
Aranžmani o rekupovini sredstava (REPO)
Radi se o prodaji finansijske aktive uz obavezu prodavca da mora u određenom kratkom terminu kupiti tu istu aktivu po unaprijed dogovorenoj cijeni
Kao pokriće koriste se državne obveznice Smatraju se najsigurnijim načinom ulaganja
Ročnost ovog aranžmana je od jednog dana do nekoliko mjeseci Može biti ldquoREPO sa unaprijed dogovorenim datumomrdquo ili tzv ldquootvoreni REPOrdquo sa mogućnošću kupovine u bilo koje vrijeme u budućnosti
Banka u osnovi vrši prodaju vrijednosnih papira za novac uz obavezu njihove ponovne kupovine Kupac zarađuje kamatu po repo-stopi dok prodavac rješava problem kratkoročne nelikvidnosti
Depozitni certifikati (CDs)
Banka emituje depozitne certifikate sa kratkim rokovima vraćanja kada su u funkciji obezbjeđenja likvidnosti
Kada ima narasle zahtjeve za dodatnim novčanim sredstvima banka nudi emisiju svojih CDs po atraktivnim kamatnim stopama
Ona očekuje da u vrlo kratkom roku dođe do likvidnih sredstava ndash znatno brže nego da čeka neto-priliv depozita
Krediti za likvidnost kod CB
CB ih odobrava bankama koje su solventne ali imaju kratkoročne probleme likvidnosti
Realizuju se posredstvom tzv ldquodiskontnog šalterardquo na kojem banke mogu da dobiju superkratkoročne kredite CB uz zalog državnih vrijednosnih papira
Dva koncepta kamatnih stopa za navedene kredite- ispod tržišne (potreba kontrole namjenskog korištenja)- iznad tržišne (kaznene banke nezainteresovane da ih koriste)
Tri tipa ovih kredita1 za prilagođavanje bilansne strukture banaka2 za pokrivanje sezonskih debalansa3 za otklanjanje posljedica neočekivanih događaja
UTVRĐIVANJE LIKVIDNOSTI
Potrebno je izvršiti grupisanje pojedinih oblika aktive prema stepenu likvidnosti
Gradacija u tri kategorije- Primarna gotovina u blagajni sredstva po viđenju kod korespodentskih
banaka i na računu kod CB- Sekundarna primarna likvidnost uvećana za najlikvidniji dio aktive banke - koji
se u kratkom roku i uz niske troškove može pretvoriti u novac (mjenice kratkoročni krediti do tri mjeseca)
- Tercijarna dijelovi plasmana banke koji se do isteka određenog roka ne mogu pretvoriti u gotov novac (dugoročni krediti obligacije mjenice koje se ne mogu eskontovati)
INSTRUMENTI MJERENJA LIKVIDNOSTI
Kvantitativnipristupa odnos kredita i depozitab odnos likvidne aktive i ukupnih depozitac odnos likvidne i ukupne aktived odnos likvidne aktive i kratkoročnih obavezae prosječna dospjelost plasmana u HV
Kvalitativnipristup Praćenje i analizaa sezonskih ciklusab slučajnih i dugoročnih promjenac novčanih tokova
Kvanitativni ili stock pristup
a Odnos kredita i depozita
kada se odnos penje do relativno visokog nivoa- bankari manje pozajmljuju i investiraju Krediti su nelikvidna imovina banke ndash kada oni rastu =gt likvidnost opada
Nedostatak ne daje informacije o dospjelosti i urednosti otplate kredita niti informacije o stepenu likvidnosti Ne sadrži ni informacije o prirodi bančine imovine izvan kreditnog portfelja (npr gotovina i kratkoročne HV i fiksna aktiva)
To je signal koji opominje menadžment banke da napravi ocjenu svog programa prekomjerne ekspanzije kredita
b odnos likvidne aktive i ukupnih depozita
nešto pouzdaniji od prethodnog
Nedostatak značajan dio gotovine nije stvarno raspoloživ za odgovaranje na bančine potrebe za likvidnim sredstvima (npr obavezna rezerva i sl)
Nedostatak koeficijenata statički ili stock pristup (bez dinamike)
Zaključak Ne postoji opšta formula likvidnosti za sve banke pa ni za jednu banku u različitim vremenskim periodima Svaka banka traga za svojim optimumom likvidnosti
Korelativno praćenje stope rasta depozita i kredita Stabilne stope rasta depozita siguran su pokazatelj održavanja optimalne zone likvidnosti bez formiranja dodatnih rezervi lkvidnosti
Formiranje predvidivih stopa kredita odnosno kalkulisanje cikličnih sezonskih slučajnih i dugoročnih varijacija stopa formiranja kredita i depozita
Zlatno pravilo likvidnosti stope rasta kredita ne smiju biti veće od stopa rasta depozita
Banka mora nastojati da što prije otkloni nelikvidnost kako bi sačuvala povjerenje svojih komitenata
Projektovanje likvidnosti
U savremenim bankama vrše komisije za upravljanje aktivom i pasivomSastoji se u prognoziranju rasta kredita i depozita te aranžiranju dodatnih izvora za obezbjeđenje likvidnosti banke
Suština izračunati gep (jaz) likvidnosti banke kao razliku između anticipiranih izvora sredstava i potencijalne upotrebe sredstava od strane banke
Značaj izbora optimalne kombinacije
Diferencijacija depozita stabilni i nestabilni (više ili manje osjetljivi na promjene tržišne kamatne stope)
Ciklični aspekt (povezanost banke sa granama kod kojih postoji veći stepen cikličnih oscilacija) U uslovima uspona privredne aktivnosti banke smanjuju kratkoročne i dugoročne VP i povećavaju kredite U uslovima recesije =gt smanjuju se zahtjevi za kreditima =gt banke usmjeravaju sredstva u VP
Način projektovanja likvidnosti
Potrebe dodatne likvidnostiprognozirani rast kredita + rast obaveznih rezervi ndash prognozirani porast depozita
Na izbor sredstava za pokrivanje gep-a utiče dužina vremena projektovanog gep-a očekivano kretanje kamatnih stopa na finansijskom tržištu
Na politiku likvidnosti utiče i filozofija menadžmenta
Faktori koji utiču na likvidnost
ročna struktura svih sredstava dinamika priliva sredstava ponašanje poslovnih subjekata smjernice ekonomske i razvojne politike mjere monetarno- kreditne politike
Propisi agencije za bankarstvo
ldquoOdlukao minimalnimstandardimaza upravljanjerizikomlikvidnostibanakardquo
Nadzorni odbor banke odgovoran je da osigura da banka ima i provodi adekvatan program za upravljanje rizikom likvidnosti
Više rukovodstvo banke dužno je da pripremai Odborudajeprijedlogeprogramai politika provodiprogramei politike prati upravljai kontroliše dautvrdimetodprocjenetekućei budućelikvidnosti obezbjedisistemizvještavanjao likvidnosti obavještavaOdboro stanjulikvidnostinajmanjejednomkvartalno
pratiekonomskei drugeusloveu okruženjukojimoguuticatinalikvidnost obezbjediuslovezasisteminterne kontrole
Obaveza banke Ročno usklađivanje ugovorenih dospjeća instrumenata aktive i pasive
najmanje90 izvorasredstavasarokomdospjećado 365 danadaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 365 dana
najmanje95 izvorasarokomdospjećado 180 danaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 180 dana
izvoresredstavasarokomdospjećado 90 danau punomiznosuangažujeu plasmanesarokomdospjećado 90 dana
Rezerva likvidnosti
Empirijski određena visinom novčanih sredstava poslovne banke u gotovini i na računima kod CB Izražava se u procentima od depozita sa kojima banka raspolaže
Na osnovu višegodišnjeg iskustva ocijenjeno je da odnos sredstava na žiro-računu poslovne banke ne bi smio biti niži od 4 do 5 od ukupnih depozita po viđenju
Kod nas su banke obavezne da održavaju prosječan desetodnevni minimum likvidnosti u novčanim sredstvima u visini od najmanje 20 iznosa kratkoročnih izvora sredstava
PROPISANE ZAŠTITNE MJERE
principdase štovišeoslanjanastabilneizvoresredstava principzamaksimalnudiverzifikacijuizvorasredstavapodospjeću vrstii
brojukomitenata tržištui instrumentima organizacionemjerezaupravljanjelikvidnošću (kompetentnalica
efikasnakontrolai sl) stepenuključenostibankeu tržištanovcai razvojakratkoročnihvrijednosnihpapira redovnopripremanjeplanovazavanredne(neočekivane)situacije kvalitetaninformacioni sistem
SOLVENTNOST
Solventnost je sposobnost banke da svoje ukupne obaveze može pokriti svojom ukupnom aktivom čija se vrijednost može potvrditi na tržištu dakle po tržišnoj cijeni
Nesolventna banka formirana vrijednost obaveza iznad nivoa realne aktive
Da li banka može biti nelikvidna ali solventnalikvidna ali nesolventna
Vremenska koponenta za razlikovanje kategorija likvidnosti i solventnosti
Likvidnost sposobnost banke da odgovori svojim obavezama u određenom (kratkom) roku a
Solventnost sposobnost banke da odgovori svim svojim obavezama Da u trenutku likvidacije može da isplati svoje povjerioce
Ako je banka nesolventna dolazi pod udar regulatornih organa uz mogućnost gubljenja poslovnog statusa u obliku likvidacije ili preuzimanja od neke druge banke
POSLOVNOST
predstavlja postizanje maksimalnih rezultata minimalnim ulaganjem sredstavaSastavni dijelovi
samostalnost i objektivnost u donošenju odluka stalna cirkulacija novca poslovno predviđanje
Princip poslovnosti ugrađuje se u princip likvidnosti sa kojim čini jedinstvenu cjelinu
EFIKASNOST
predstavlja princip po kojem banka odobrava kredite za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno uložitiBanke će sredstva usmjeriti u projekat koji će nakon otplate kredita uspješno poslovati
Banka teži optimalnoj efikasnosti koja je rezultanta poželjnog stepena likvidnosti i sigurnosti koji reflektuju operativna i strateška ponašanja vlasnika menadžmenta i klijenata banke
PROFITABILNOST
cilj banke je ostvarenje što većeg profita na osnovu kamatne marže zaračunavanjem provizije na bankarske usluge kao i prihoda ostvarenih vođenjem vlastitih poslova bankeProfitabilnost kao obezbjeđenje dovoljne stope prinosa po jedinici dioničkog kapitala
Rezultat - rast profita i povećanje tržišne vrijednosti banke
Osnovni principi bankarskog poslovanja - Vježbe
1 Finansijski indikatori banaka
Cilj poslovanja =gt adekvatna stopa prinosa po jedinici kapitalaUslov rasta banke je i povećanje kapitala =gt propisan mininimum
Svrha indikatoraUpoređivanje performansi banke sa drugim bankama i Posmatranje date banke kroz vrijeme
Osnovni principi bankarskog poslovanja su Likvidnost Solventnost Sigurnost Profitabilnost Efikasnost
2 Likvidnost banaka
Pojam likvidnost sposobnost subjekta da izvrši svoje tekuće obaveze o roku dospijećaKroz adekvatno upravljanje likvidnošću banka gradi povjerenjeRangiranje aktive i pasive prema stepenima likvidnosti super-likvidna likvidna i nelikvidnaPojam ročna transformacija usklađivanje rokova obaveza i potraživanja
Postoji više indikatora likvidnosti ali osnovni su Likvidna aktiva ukupna aktiva Likvidna pasiva ukupna pasiva
3 Solventnost
Razlika između likvidnosti i solventnostiPojam solventnosti dugoročna usklađenost strukture aktive i pasive tj mogućnost da se svi dugovi plate ldquokonačnordquo ali po tržišnim cijenamaBanka je solventna ako joj je u slučaju likvidacije aktiva veća od pasive
Trojako značenje solventnosti Sposobnost banke da snosi rizik (u slučaju likvidacije) Obezbjeđenje sigurnosti deponentima (minimiziranje rizika za
deponente) Makroekonomska funkcija banke (u slučaju nesolvnentnosti jedne
banke posljedica može biti pad povjerenja u sve banke ndash lančani efekat
4 Sigurnost
Pojam sigurnosti mogućnost plaćanja i naplate svih obaveza i potraživanja u ugovorenim rokovima i utvrđenom obimu Odnosi se na procjenu klijenta njegove sposobnosti da izmiri svoje obaveze na vrijeme u punom iznosu te na način predviđen u ugovoru
Postiže se provjerama klijenataZakonski uređeno putem garancija koje su neophodne
5 Efikasnost
Pojam efikasnosti (poslovanja) aktivnosti koje vode ka ostvarenju optimalnih rezultata
Princip po kojem banka odobrava sredstva za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno upotrijebiti
Efikasnost = likvidnost + profitabilnost + solventnost + sigurnost
6 Profitabilnost
Profitabilnost =gt funkcija cilja banke
Cilj banke je stalno povećanje profitabilnostiTrendovi u profitabilnosti banaka =gttokom 80-ih i 90-ih bilježe se opadajuće stope
U obješnjenju postoje dvije koncepcije Posljedica djelovanja cikličnih i strukturnih faktora na svjetskom
planu Dilema - tranzicija konkurencija
Važni pokazatelji ROI ROA ROE
ROI =neto prihod nakon poreza operativni prihodROA =neto prihod nakon poreza ukupna aktivaROE =neto prihod nakon poreza akcijski kapital
a) Povezanost pokazatelja profitabilnostiROI =NP OP ndashpovrat na investicijeAU =OP UA -efekat korištenja activeROA =ROI x AU -povrat na aktivuEM =UA AK ndashakcijski multiplikator ROE= ROA x EM ndashpovrat na akcijski kapital
b) Formiranje profita banke
1 Kamatni prihod (-)2 Kamatni rashod3 Neto kamatni prihod (+)4 Neto nekamatni prihod5 Bruto prihod (-)6 Operativni rashodi7 Neto prihod (-)8 Izdvojene rezerve9 Neto prihod prije oporezivanja (-)10 Porez na profit11 Neto prihod poslije oporezivanja (-)12 Raspoređeni profit13 Zadržani ili neraspoređeni profit
c) Primjer izračunavanja profitabilnosti
Banka ldquoXrdquoima sljedeće pokazatelje poslovanja
Ukupna aktiva200000000 KMOperativni prihod20000000 KMAkcijski kapital16000000 KMNeto dobit (profit)1000000 KM
Izračunati ROI AU ROA EM i ROE =
Rješenje ROI = NP OP = 5AU = OP UA = 01ROA = ROI x AU = 05EM = UA AK = 1K = 125ROE = ROA x EM = 625
d) Faktori profitabilnosti
Postoje dvije vrste faktora koji utiču na profitabilnost banke mikroekonomski i makroekonomski
Mikroekonomski faktori profitabilnosti suKvalitet MGMT-aKvalitet aktiveEkonomija obimaEkonomija okviraVanbilansne operacijeTroškovi poslovanja IProfitni centri
Makroekonomski faktori profitabilnosti su Faza ekonomskog ciklusa Sektorske krize Kretanje kamata
Pojam kamatna margina razlika između aktivne i pasivne kamatne stope =gt razlika između kamatne stope na plasmane i dugove
e) Projektovanje profitabilnosti banaka
r = i + ot + ( 25 -i) x EAr -na plasmane I -kamatna stopa na obavezeE -akcijski kapital A ndashaktivaGranična stopa prinosa na akcijski kapitalAko imamo sljedeće podatker = 25 prije porezar = 15 poslije poreza od 40
Primjer Ako imamo sljedeće podatkei=10E=40A=100ot=3
Rješenje r = 136
f) Uticaj multiplikatora na profitabilnost
Ako je očekivani ROE = 25 prije poreza onda je ROE nakon poreza od (40) jednak 15Za stopu obaveznog kapitala od 8 ostvaruje se EM od 25Razlog =gt EM se računa samo na akcijski kapital (npr 4=gt 1 004 =25)Dakle ROA mora biti najmanje 1 jer jeROE = ROA x EM =gt 1 x 25ROE = 25
KARAKTERISTIKE BANAKA- vrši sekundarnu emisiju novca- posluje po specifičnim principima- ima relativno mali vlastiti kapital- optimizira alokaciju nacionalnih finansijskih resursa
Banka je(1) specifičan i samostalan privredni i tržišni subjekt (2) sui generis preduzeće koje na bazi (3) prenijetih ovlaštenja i povjerenja (4) posreduje u transferisanju tuđih sredstava prije svega na kreditnoj osnovi (5) obavljajući sve depozitne kreditne i novčane transakcije između finansijski suficitarnih i finansijski deficitarnih transaktora(6) vršeći pri tome sekundarnu emisiju novca(7) uz ispoljavanje visokog stepena profesionalnosti organizovanosti i adaptibilnosti na promjene u okruženju(8) što neposredno doprinosi maksimizaciji efekata sopstvene mikroekonomije i (9) posredno utiče na optimizaciju korištenja uvijek relativno oskudnih finansijskih resursa na nivou makro sistema
Bankarska tajnaObaveza banaka njihovih upravljačkih i nadzornih organa kao i svih osoba zaposlenih u banci da čuvaju tajnu o poslovima banke ili o poslovima koje su same zaključile
To se posebno odnosi naimena i adrese komitenatavisinu i vrstu ulogastanje depozitabroj i vrstu čuvanih vrijednosnica i drugih predmeta
Obaveza čuvanja tajne postoji i nakon prestanka službe u banci
Ova obaveza se odnosi i na revizore zaposlenike centralne banke agencije za bankarstvo i ostali koji imaju uvid u dokumentaciju banke
Nisu obavezni čuvati tajnuako im to čuvanje tajne može štetiti ili ako su od komitenta izričito oslobođeni čuvanja tajne u slučajevima predviđenim zakonom
Regulatorni okvir poslovanja banaka u BiH
1 Pojam banke
- Banke su pravna lica koja obavljaju poslove primanja novčanih depozita i davanja kredita kao i druge poslove u skladu sa zakonom o bankama u FBiH
- Osnivaju se i posluju kao dionička društva- Naziv ldquoBankardquose može koristiti samo za institucije koje se bave ovim poslovima
a Poslovi koje banka može obavljati
Banka može obavljati sljedeće poslove
1 Primanje svih vrsta novčanih depozita i drugih novčanih sredstava2 Davanje i uzimanje kredita i finansijski lizing3 Davanje svih oblika novčanog jemstva4 Učešće kupovina i prodaja instrumenata tržišta novca i kapitala za svoj ili tuđi račun5 Usluge platnog prometa i prenosa novca6 Kupovina i prodaja strane valute7 Izdavanje i upravljanje sredstvima plaćanja (uključujući kreditne kartice putne i bankarske čekove)8 Pohranjivanje i upravljanje vrijednosnim papirima kao i drugim vrijednostima9 Usluge finansijskog menadžmenta10 Kupovina i prodaja vrijednosnih papira11 Druge poslove koji proizilaze iz prethodnih
b Statut banke
Statutom banke se utvrđuje
1 Sjedište2 Djelatnost3 Nadležnosti4 Način rada organa banke5 Iznos dioničkog i druge vrste kapitala6 Vrste broj i nominalna vrijednost dionica7 Prava glasa vezana za dionice8 Način donošenja opštih akata I9 Druga pitanja vezana za rad banke
2 Organi banke
1 Skupština2 Nadzorni odbor3 Uprava i4 Odbor za reviziju
1 Skupština
- Čine je dioničari- Održava se u mjestu sjedišta- Održava se najmanje jednom godišnje- Saziva je nadzorni odbor- Pravo glasa ima dioničar koji se na listi dioničara kod Registra nalazio 45 dana prije
datuma održavanja skupštine
2 Nadzorni odbor
- Čine ga predsjednik i najmanje 4 a najviše 6 članova- Imenuje ih i razrješava skupština- Ukupan broj članova mora biti neparan uključujući i predsjednika- Predsjednik i članovi se imenuju istovremeno na period od 4 godine- Sjednica nadzornog odbora se održava po potrebi a najmanje jednom tromjesečno- Saziva je predsjednik nadzornog odbora- Predsjednik i članovi pojedinačno ili solidarno odgovaraju za štete koje prouzrokuju
neizvršavanjem ili neurednim izvršavanjem svojih dužnosti
3 Uprava
- Rukovodi poslovanjem banke- Upravu banke čine Direktor Izvršni direktor i Zamjenik direktora- Direktor je odgovoran za zakonito poslovanje i implementaciju poslovne politike
4 Odbor za reviziju
- Imenuje ga nadzorni odbor- Ima 5 članova koji se imenuju na 4 godine- Odgovoran je za nadzor provođenja i angažovanja vanjske revizorske firme koja će
obaviti reviziju godišnjih finansijskih izvještaja- Nadgleda i poslove interne revizije uključujući kontrolu godišnjeg obračuna - Na zahtjev dioničara sa najmanje 10 dionica sa pravom glasa mora izvršiti reviziju
finansijskog poslovanja banke
3 Osnivanje banaka u FBiH
- Agencija podnosiocu zahtjeva izdaje dozvolu samo ako je prethodno uplaćen iznos dioničkog kapitala
- Minimalni iznos dioničkog kapitala u novcu banke i najniži iznos neto kapitala koji banka mora održavati ne mogu biti manji od 15000000KM
Dodatni uslovi
1 Da banke ispunjavaju uslove iz zakona i da su dokumentovane perspektive za buduće finansijsko stanje banke
2 Da predviđeni članovi nadzornog odbora i uprave banke imaju odgovarajuće kvalifikacije i iskustvo
3 Da sva lica koja imaju značajan vlasnički interes imaju zadovoljavajuću finansijsku sposobnost i odgovarajuće poslovno iskustvo
a Potrebna dokumentacija za osnivanje predstavništva banke u FBiH- Podaci o nazivu pravnom statusu i sjedištu banke- Statut banke- Podaci o finansijskom poslovanju banke- Akt o osnivanju predstavništva- Djelatnost predstavništva - Program rada predstavništva- Podaci o vodećim osobama- Ovlaštenje osobe odgovorne za rad i zastupanje predstavništva- Ovjerenu izjavu banke za preuzimanje odgovornosti za sve obaveze koje će nastati u
poslovanju predstavništva b Sadržaj zahtjeva za osnivanje banke u FBiH
- Ugovor o osnivanju potpisan od svih osnivača nacrt statuta i drugih osnivačkih akata prema upustvu Agencije
- Podatke o kvalifikacijama i iskustvu predviđenog nadzornog odbora i uprave banke- Iznos dioničkog i drugih oblika kapitala banke- Plan projekcije poslovanja koji između ostalog sadrži vrste predviđenih djelatnosti i
strukturu organizacije banke - Popis vlasnika banke
c Kapital banaka- Minimalni iznos po ZOB-u je 1500000000 KM- Kapital se ne možesmanjiti bez dozvole Agencije- Kapital se sastoji odosnovnog dopunskog neto kapitala = osnovni + dopunski ndash
odbitne stavke
4 Gubitak bankarske dozvole
1 Na zahtjev banke2 Kažnjavanjem banke za prekršaj3 Uz preporuku privremenog upravnika4 Uz dozvolu izdatu na osnovu lažnih ili nezakonitih dokumenata5 Ako nije podnesena prijava za upis u sudski registar u predviđenom roku6 U slučaju spajanja pripajanja ili podjele banke7 Uz smanjenje minimalnog iznosa kapitala predviđenog u ZOB-a I8 U slučaju likvidacije banke uz odluku vlasnika ili prestanka pravnog lica
5 Suvlasništvo drugih pravnih lica u banakama
- Fizičko ni pravno lice bilo samostalno ili u sporazumu s drugim licima ne može steći ili povećati značajno glasačko pravo u banci preko 10 33 50 i 667 ukupnih glasova u banci bez odobrenja Agencije
- Politička stranka ili partija kao i sa njima povezano pravno lice ili organizacija ne mogu biti dioničari banke
6 Ulaganja banaka
- Banka kao i supsidijarno lice ne može investirati u pravno lice čija je primarna aktivnost proizvodnja naoružanja kockanje prodavanje ili konzumiranje alkohola u vlastitim prostorijama
- Banka ne može davati donacije ili kredite političkim strankama- Ne smije deponirati sredstva davati kredite i vršiti ulaganja u jednu povezanu banku u
ukupnom iznosu većem od 25niti u sve povezane banke u ukupnom iznosu većem od 40njenog osnovnog kapitala
- Banka ne smije investirati u svoja stalna sredstva više od 50iznosa njenog osnovnog kapitala bez dozvole Agencije
7 Poslovna tajna
- Nadzorni odbor uprava svi zaposleni kao i svako lice koje se angažuje za rad u banci po bilo kom osnovu dužni su čuvatiposlovnu tajnukoja se odnosi na sve informacije do kojih su došli obavljanjem poslova za banku
- Poslovna tajne se ne može koristiti za ličnu korist niti se smije odavati drugim licima osim Agenciji za bankarstvo uključujući kontrolore i revizore koje Agencija imenuje
8 Kreditni rizik
- Banka je dužna pridržavati se stopa ograničenja rizika vezanih za bilans i vanbilansne stavke aktivu i ponderisanu aktivu kapital i njegovu strukturu
- Izlaganje banke kreditnom riziku prema pojedinačnom korisniku ili grupi povezanih korisnika ne smije preći iznos od 40osnovnog kapitala
- Iznos neobezbijeđenog kredita pojedinačnom korisniku ili grupi povezanih korisnika ne smije biti veći od 5osnovnog kapitala
- Kredit pojedinačnom korisniku ili grupi povezanih korisnika u iznosu većem od 25 osnovnog kapitala banke mora biti potpuno obezbijeđen kvalitetnim utrživim zalogom čija vrijednost prelazi iznos kredita
9 Stečaj i likvidacija
- Provodi se u skladu sa Zakonom o stečaju i likvidaciji- Agencija imenuje privremenog upravnika ako je
1 Prekršen zakon propis ili odluka Agencije čime su ozbiljno ugroženi interesi deponenata
2 Svojim poslovanjem banka prouzrokovala ili može prouzrokovati značajno pogoršanje njenog kapitala ili finansijskog stanja
3 Banka prikrila od Agencije ili njenih kontrolora i revizora poslovne knjige dokumente evidencije ili imovinu i
4 Opravdan zahtjev nadzornog odbora odbora za reviziju direktora ili skupštine dioničara banke za imenovanje privremenog upravnika
a Privremeni upravnik
Odlučuje o 1 Ukidanju bankarske dozvole i likvidaciji banke s procjenom iznosa aktive koja će biti realizovana u likvidaciji
2 Sanaciji banke uključujući i povećanje kapitala do propisanog minimuma3 Prodaji dijelova imovine iili otkupu obaveza banke odnosno prodaji banke4 Spajanju ili pripajanju banke drugoj banci
b Likvidacioni upravnik
Ovlaštenja da 1 Proda imovinu i otkupljuje obaveze banke2 Proda banku ili je pripoji drugoj banci3 Likvidira banku i o tom postupku odlučuje
c Dioničari banke
- Dioničar banke odgovara za obaveze banke do visine svog vlasničkog udjela- Dioničari banke članovi uprave i nadzornog odbora banke odgovaraju pojedinačno ili
solidarno za obaveze banke cjelokupnom svojom imovinom u slučajevima1 Da je banka korištena za ispunjavanje ciljeva koji su u suprotnosti sa ciljevima
banke utvrđenim zakonomAss Velid Efendić 83 2 Da se nije pravila razlika između imovine banke i lične imovine 3 Kada je banka poslovala s ciljem prevare povjerilaca ili protiv njihovih interesa 4 Kad je uzrok stečaja ili nesolventnosti banke namjerno loše rukovođenje ili krajnja nepažnja pri rukovođenju
10 Izvještavanje
- Banka je dužna objaviti izvještaj vanjskog revizora u skraćenom obliku u jednom ili više dnevnih novina sa teritorije BiH u roku od 15 dana po njegovom prijemu
- Dužna je dostaviti Agenciji izvještaj o poslovanju likvidnosti i rentabilnosti za sebe i svoja supsidijarna lica pojedinačno i na konsolidovanoj osnovi u obliku sa sadržajem i u rokovima utvrđenim propisima Agencije
2 BANKE NA FINANSIJSKOM TRŽIŠTU
FINANSIJSKI SISTEM I TRŽIŠTE
Sve ekonomske jedinice prema bilansnim pozicijama svrstavaju se u suficitarnedeficitarne i ravnotežne
Finansijski sistem je skup institucija instrumenata i mehanizama putem kojih se ostvaruje mobilizacija koncentracija transfer i alokacija finansijskih resursa i novčane štednje društva
Finansijski system
Zadatak finansijskog sistema - izgradnja institucija instrumenata i mehanizama za efikasno i racionalno transferisanje finansijskih sredstavaFinansijske institucije dijele se na
depozitne ndash poslovne banke i štedionicenedepozitne ndash osiguravajuća društva penzioni i uzajamni fondovi i
državne finansijske institucije ndash državne razvojne banke agencije i institucije (npr poljoprivrede st izgradnje)
Finansijsko tržište
Tri metoda finansiranja samofinansiranje (korišenje sopstvenih fondova)neposredno finansiranje (između štediša i investitora
postavlja se direktni transfer finansijskih fondova)posredno (pojavljuju se posrednici - finansijske institucije)
Finansijsko tržište - organizovano mjesto i prostor na kojem se nude i traže finansijska- novčanasredstvai na kojem se zavisno od ponude i potražnje organizovano formira cijena tih sredstava
ŠTEDIŠE oni koji ne troše dijelove dohotka u tekućem periodu - povećavaju dohodak jer dobijaju kamatuDEBITORI zadužuju se i povećavaju dohodak ako dobijene fondove ulažu u produktivne investicije
Ukoliko kredite koriste najefikasnije i najsposobnije firme - to vodi povećanju ukupnog bogatstva društva
Geografski posmatrano razlikujemolokalnonacionalnoi internacionalnofinansijskotržište
Analitički posmatrano1 primarno (podrazumijeva kupoprodaju inicijalnih hartija od vrijednosti Može biti direktno i indirektno-preko specijalizovanih finansijskih ustanova) ndash motiv kupovine - dobit i2 sekundarno (retransfer hartija od vrijednosti i prije roka dospjeća) ndash motiv kupovine - likvidnost
Konvencionalna podjela tržište kredita (personalizovano) I tržište vrijednosnih papira (impersonalizovano)
Po ročnosti i namjeni novčano (kratkoročna sredstva do 1 god) I tržište kapitala (dugoročno iznad godine dana)
Novčano tržište
Predmet kupoprodaje kratkoročna novčana sredstva potrebna za održavanje likvidnosti proizvodnju ili robni promet
Obuhvata1 tržište gotovog novca gdje se kupuje i prodaje kratkoročni gotovi novac i kratkoročne hartije od vrijednosti2 tržište kredita kupuju se i prodaju kratkoročna novčana sredstva u obliku kredita3 primarno i sekundarno tržište kratkoročnih vrijednosnih papira
Tržište kapitala
Novčana sredstva se kupuju i prodaju dugoročnoKapital se pribavlja emitovanjem
1 obveznica (zajmovni kapital - dužničke hartije sa dospjećem iznad jedne godine) i2 dionica - vlasnički kapital
Bankarski sistem
Skup bankarskih institucija finansijskih instrumenata i tokova koji se koriste u finansijskom posredovanju između finansijski suficitarnih i finansijski deficitarnih sektora i transaktora
Smanjenje sredstava banke zahtjeva prilagođavanje smanjenje rezervi likvidnosti ulaganje u brzo- unovčive vrijednosne papire usklađivanje ročne strukture kredita
Finansijske institucije
- posrednici u transferu sredstava između preduzeća i stanovništva kao glavnih trasaktora u finansijskom sistemu
Stanovnišvo može uložiti štednju kod kreditnih institucija iiliinstitucija koje prikupljaju ugovornu štednju
Struktura finansijskih institucija
Finansijske institucije dijele se na
depozitne ndash poslovne banke i štedionicenedepozitne ndash osiguravajuća društva penzioni i uzajamni fondovi Idržavne finansijske institucije ndash državne razvojne banke agencije i institucije (npr poljoprivrede izvoza-uvoza stambene izgradnje)
Tri osnovna oblika finansijskih institucija razvijenih finansijskih tržišta
Kreditne institucije plasmane vrše uglavnom u vidu kredita preduzećima i građanima komercijalne banke ndash depozitno- kreditne
štedionice ndash depozitno- kreditnefinansijske kompanije ndash nedepozitne-kreditne
Institucionalni investitori Osiguravajuća društvaPenzioni fondoviInvesticioni fondovi
Investicione banke (berzanske firme) ndash bave se poslovima na primarnom i sekundarnom tržištu kapitala Prikupljaju kapital emisijom dionica
Investicione bankeBrokerske i dilerske firme
brokeri ndash ne preuzimaju rizikdileri ndash preuzimaju rizik
Merčant banke - bave se prestrukturiranjem većih kompanija uz njihovu valorizaciju
PROMJENE U FINANSIJSKOJ STRUKTURI
smanjenje učešća komercijalnih banaka
Razlozi djelovanje tržišnih faktora ndash pojava novih vrsta finansijskih institucija sa ponudom finansijskih proizvoda koji ranije nisu postojali
pretjerana regulacija porast van-bilansnih aktivnosti banaka
kao odgovor - banke ulaze u nova područja poslovi laquostarateljstvaraquo (trust) ndash poslovi sa vrijednosnim papirima ndash sekjurizacija kredita ndash finansijski inženjering ndash
FAKTORI NOVIH TRENDOVA U BANKARSTVU
deregulacija informaciona tehnologija konkurencija internacionalizacija i globalizacija (mondijalizam) koncentracija stvaranje finansijskih konglomerata -
Stvaranje tzv laquofinansijskih supermarketaraquo
Procesi laquoizolacijeraquo finansijskog sektora institucional-izacijaprivat-izacijaglobal-izacijainformat-izacijasekjurit-izacija
PERSPEKTIVE BANKARSTVA dalja i naglašena marketizacija
dalja deregulacija - npr ukidanje ograničenja konkurencije finansijskih institucija
nastavak internacionalizacije decentralizacija banaka (svako domaćinstvo- filijala banke) uspostavljanje globalnog bankarstva ndash ldquojedinstveni pasošrdquo u EU razvoj finansijskog inženjeringa u smislu stvaranja novih bankarskih proizvoda
a posebno dalji razvoj finansijskih derivata
Potencijalna opasnost Rast nestabilnosti finansijskih tržišta usljed porasta hazardiranja
Mogućnosti zaposlenja u bankarstvu1 Kreditni referenti2 Kreditni analitičari3 Specijalisti za ispravljanje kredita4 Menadžeri bankovnih operacija5 Direktor podružnice (filijale)6 Analitičari sistema7 Revizori i kontrolno osoblje8 Finansijski analitičar9 Specijalisti odjela za upravljenje imovinom komitenta10Specijalisti za osobne bankarske usluge Šaltersko osoblje Trgovci i analitičari vrijednosnih papira Specijalisti za dugoročno planiranje i poslove akvizicije Marketinško osoblje Upravljanje ljutskim potencijalom11 Stručnjaci za međunarodne finansije i razvoj poslovanja12 Trgovci stranim valutama13 Stručnjaci za investicijsko bankarstvo14 Kontrolori i regulatori banaka15 Bankovni programi za obuku
21Kapital banaka u BiH
Oblici bankarskog kapitala1 Primarni kapital
Akcionarski kapitalZadržani profiti
2 Sekundarni kapitalSubordinirane obvezniceOpće rezerve za pokriće gubitaka
Osnovne funkcije bankarskog kapitala su1 Apsorbovanje potencijalnih gubitaka2 Zaštita deponenata3 Mehanizam regulacije u osiguranju depozita4 Ograničenje nekontrolisanog rasta aktive5 Izvor finansiranja redovnih aktivnosti6 Pokriće preuzetog potencijalnog rizika7 Širenje obima aktivnosti banke i8 Finansiranje nekamatonosne aktive
Leveridž faktorRast aktive mora pratiti rast kapitalaMeđunarodni standard stope kapitala je 8 a kod nas je 12
Pojam leveridžfaktor =gt recipročna vrijednost stope kapitala
To znači da na jednu KM kapitala u pasivi možemo formirati 125 KM aktive
Izračunavanje
Leveridž faktor = 1stopa kapitalaMeđunarodni standard1008 = 125 KMKod nas1012 = 83 KM
Programi povećanja kapitalaKratkoročni aspekt 1 Emisija novih akcija
2 Sekjuritizacija kredita3 Prestrukturiranje vlasništva
Dugoročni aspekt Porast aktive= novo zaduženje + interno generisani kapital + eksterni kapital
Međunarodna koordinacijaCilj =gt stvaranje jedinstvenih standarda poslovanja banaka
Bazelski sporazum iz 1988 -rdquoGrupa 10rdquo
Koncepcija 1 Povećana stopa kapitala2 Jedinstvene stope po klasama rizične
aktive3 Mađunarodni aranžmani - bankarki rizici
4 Tržišni rizici
3 BANKARSKI SISTEM BiH
Indikatori razvijenosti finansijskog sistema zadovoljavajući intenzitet direktnog finansiranja - mogućnost
alternativnog izbora razvijenost sekundarnog tržišta diverzifikovana institucionalna struktura ndash omogućava sklad između
bankarskih i nebank inst struktura novčane mase ndash dominacija gotovog novca odnos novčane mase prema obimu finansijskih transakcija ili prema
GDP-u
Goldsmitov sintetički pokazatelj finansijske razvijenosti Odnos između finansijskih instrumenata (državnih HoV privatnih obveznica
običnih akcija HoV finansijakih instituc) i nacionalnog bogatstva (GDP-a) Najrazvijeniju fin strukturu ima VB (170) i SAD (125) a najnerazvijeniju
Francuska (065)
Domaći finansijski sektor veoma nerazvijen institucionalnu strukturu čine
o CB i sistem komercijalnih banakao mikro-kreditne organizacijeo dvije berze (sarajevska i banjalučka)o osiguravajuća društva
Nedostaju razvojne i izvozne bankeštedno-kreditne organizacijemortgage-institucijeinvesticioni fondovieskontne i klirinške kućenovčano tržište
Od instrumenata finansijskog tržištasamo dionice (uglavnom proistekle iz procesa
privatizacije)
ne postoje instrumenti kratkoročnog finansiranja (blagajnički zapisi komercijalni zapisi depozitni certifikati kratkoročne obveznice REPO-ugovori)
Ciljevi osigurati porast domaće privatne štednje osigurati povoljniji izvor finansiranja za privatni sektor osigurati veće kreditiranje privrede u odnosu na
domaćinstva povećati likvidnost tržišta kapitala u BiH izgraditi funkcionalno tržište osiguranja
Najvažniji uspjesi
stvaranje institucionalnog i regulatornog okvira privatizacija banaka okrupnjavanje banaka (sa 70 na 35) prisustvo stranog kapitala jedinstven platni promet u poslovnim bankama učešće banaka na tržištu kapitala jačanje povjerenja u banke uspostavljanje sistema osiguranja depozita osnivanje kreditnog biroa rast štednje unaprijeđenje supervizije banaka uspostavljanje jedinstvenog registra računa uvođenje novih bankarskih proizvoda Centralna banka BiH
Zamjerke bankara neuređenost pravnog sistema neadekvatna zaštita povjerilaca odnosno neefikasna
naplata dospjelih potraživanja prenormiranost pojedinih segmenata bankarskog poslovanja (ocjena kreditnog rizika)
otežava poslovanje banaka nerazvijenost domaće privrede nestabilnost ukupnog ekonomskog sistema pogoršanje finansijske discipline pojava fiktivnih firmi i sivo tržište visok kreditni rizik investiranja primjena različitih instrumenat obezbjeđenja poskupljuje kredite i usporava proceduru nedostatak kvalitetnih dugoročnih izvora nepovoljan kreditni rejting BiH
Zadaci bankarskog sektora Ubrzavanje procesa reformi realnog sektora kako bi dostigle
napredak u monetarnom i bankarskom sektoru Završetak procesa privatizacije državnih banaka (ili likvidacija) Podrška CBBiH da emituje obveznice i blagajničke zapise Nastavak procesa daljeg okrupnjavanja banaka Kapitalno jačanje banaka Donošenje zakona o zaštiti povjerilaca Ubrzati procese stečajeva kompanija Ubrzavanje sudskih postupaka
Unaprijeđenje uslova za djelovanje banaka na cijelom području BiH Fiskalna reforma i eliminacija sive ekonomije Licenca AOD za sve banke Povrat stare devizne štednje Ublažiti kriterije ročne usklađenosti Racionalizirati izvještavanje banaka Uvođenje eskontne kamatne stope Unaprijediti praksu naplate čekova i mjenica Usvojiti propise koji će omogućiti razvoj štedionica hipotekarnih
banaka i lizing kompanija
Asortiman bankarskih usluga razvijenih finansijskih tržišta
Tradicionalne bankarske usluge1 Obavljanje mjenjačkih poslova2 Diskontovanje komercijalnih zapisa i odobravanje poslovnih kredita3 Ponuda štednih depozita4 Čuvanje dragocjenosti5 Podrška vladinim aktivnostima preko kreditiranja6 Ponuda depozita po viđenju7 Ponuda povjereničkih (trust) usluga
Bankarske usluge razvijene u novije doba
8 Odobravanje potrošačkih kredita9 Finansijsko savjetovanje10 Upravljanje gotovinom11 Ponuda opreme na lizing12 Ulaganja u visokoprofitabilne projekte visokog stepena rizika13 Prodaja usluga osiguranja14 Usluge penzijskog osiguranja15 Usluge investiranja u vrijednosne papire16 Usluge investicijskih fondova i anuiteta17 Ponuda investicijskih i komercijalnih bankarskih usluga
4 SISTEMI CENTRALNOG BANKARSTVA
CENTRALNA BANKA
banka poslovnih banaka
monopol nad emisijom novčanica
nastanak ndash početak ind revolucije
prva Riskbank of Sweden 1656 g
najznačajnija Bank of England 1694 g
neprofitna institucija
monopolski položaj u sistemu
ldquokvazi bankardquoldquobanka banakardquordquobanka državerdquo
visok stepen samostalnosti CB
nesklad instituc i faktičke samostalnosti
II tipa CB potpuna vezanost za izvršnu vlast visok stepen autonomije
S aspekta organizacije jedinstvena CB složeni sistem CB (FED)
Poslovi CB emisija novčanica i kovanog novca upravljanje deviznim rezervama regulisanje količine novca organizacija UPP i PP sa inostranstv supervizija i nadzor banaka poslovi za račun države
Tri osnovne funkcije CB1 vođenje monetarne politike2 ldquoposljednje utočište banakardquo3 supervizija
Vođenje monetarne politike
Četiri osnovna cilja 1 stabilnost cijena2 ekonomski rast3 puna zaposlenost I4 uravnoteženi platni bilans
Obezbjeđenje likvidnosti makrosistema u uslovima rasta Snabdjevanje poslovnih banaka potrebnom količinom novca i kreditaŠtiti likvidnost bankarskog sistemaCB propisuje uslove za likvidnostPooštrava uslove u slučaju nelikvidnostiTjera banke da štite sopstvenu likvidnost
Banke definišu strategiju odbrane likvidnosti na tri nivoa
1 primarne rezerve likvidnosti kod CB (gotov novac i depozit po viđenju)
2 sekundarne (fond rezervi i kratkoročne hartije od vrijednosti) 3 povlačenje kredita sa novčanog tržišta
CB odobrava kredite za likvidnost izuzetno kratkoročni penalne kamate ne mogu biti korišteni za kreditnog potencijala strogi uslovi odobravanja
Krediti za likvidnost CBUslovi odobravanja -veća kamatna stopa
-obavezno pokriće u hartijama od vrijednosti
-stroga provjera boniteta banaka
Bitne razlike CB i KB likvidnost kod KB pasiva određuje aktivu kod CB vrsta emisije ročnost transakcija klijenti ciljevi poslovanja
Uticaj CB na ekonomska kretanja
Tri aspekta neposrednog djelovanja CB na globalna ekonomska kretanja
1)Globalna kontrola količine novca i kredita2)Kreditna regulacija3)Supervizija poslovanja bankarskog sistema
Primarna emisija CB
Stvara mogućnost poslovnim bankama da brže dođu do potrebnog inicijalnog novca
Primarni novac u dva osnovna oblika1)gotov novac2)depoziti koje poslovne banke drže na žiro i drugim računima
Usmjeravanje primarnog novcaputem deviznih transakcija - Promet hartija od vrijednosti na otvorenom tržištuputem kreditnog mehanizma - Kreditiranje
Kreditiranje ali samo na kratak rok
Supervizija banaka
Zadatak supervizije amortizacija poremećaja zaštita depozita zaštita povjerenja
Obuhvata kontrolu
1 vlasništva i upravljačke strukture u bankama2 bilansne strukture3 kredita i mikrokreditne politike banaka4 likvidnosti i solventnosti5 razvoja konkurentnosti6 pojava nelojalne konkurencije7 odnosa stabilnosti i profitabilnosti i dr
Instrumenti monetarne politike CB1 operacije na otvorenom tržištu2 krediti poslovnim bankama3 obavezna rezerva4 specijalni depoziti5 eskontnadiskontna kamatna stopa6 direktivne mjere CB I7 neformalni uticaj CB
1 Operacije na otvorenom tržištu
Kupovina i prodaja državnih obveznica na finansijskom tržištu od strane CBUticaj na promjene kamatnih stopa na tržištuUticaj na kreditni potencijal poslovnih banakaSuptilan i lahko primjenljiv mehanizam monetarne politikeČesto se kombinuje sa mehanizmima reeskonta
2 Krediti poslovnim bankama
Vrste kredita Krediti po osnovu raspoloživih hartija od vrijednosti u portfelju
poslovnih banaka (refinansiranje) -Reeskontni krediti -Krediti pokriveni dokumentima (državne obveznice)
Selektivni krediti Krediti usmjereni ka državi (napušta se) Krediti za likvidnost
Kupovina robnih mjenica i drugih komercijalnih papira od poslovnih banakaKupuju se po eskontnoj KSRezultat priliv svježeg novca u poslovnu bankuRigidan i relativno prevaziđen mehanizam
3 Obavezna rezerva
Rast stope -gt smanjenje kreditnog potencijalaU slučaju većeg priliva depozita iz inostranstva CB će povećati stopu obavezne rezervePodsticaj bankama da primjenjuju finansijske inovacijeRigidan instrument koji se koristi u zemljama sa nerazvijenom tržišnom strukturom
4 Specijalni depoziti
Cilj -dodatno snižavanje obima raspoloživih bankarskih resursa
Realizuju se primjenom ldquomarginalne obavezne rezerverdquo za banke sa ekspanzivnim rastom depozita
Veće stope obavezne rezerve na prirast depozitaObično sa nultom stopom naknade za ORRijetko se primjenjuje
5 Eskontna kamatna stopa
To je minimalna KS po kojoj je CB spremna da kreditira poslovne banke
Referentna kamatna stopa ndash uticaj na tržišnu kamatnu stopu
Banke obično slijede varijacije u kretanju eskontne stope CBRasterećenje privrede i podsticaj investiranju
Eskontna stopa u funkciji podrške domaćoj privredi
Američki FED snizio je svoju eskontnu kamatnu stopu u pokušaju da pomogne oporavak američke privrede FED je od početka 2001 godine snizio svoju kamatnu stopu sa 65 na 1
Objašnjavajući svoju odluku u FED-u su izjavili da veća nesigurnost dijelom posljedica većih privrednih rizika trenutno ograničava potrošnju proizvodnju i zaposlenost Oni se nadaju da će snažan i kontinuirani rast proizvodnje te dodatno smanjenje kamata biti od pomoći privredi koja se nalazi u vremenu slabijeg učinka
ECB zadržava nisku diskontnu stopu
Europska centralna banka (ECB) odlučila je ostaviti kamatnu stopu za refinanciranje na 2 uprkos tome što je britanska centralna banka (Bank of England - BoE) odlučila podići stopu sa najnižeg nivoa u posljednjih 48 godina za četvrtinu postotnog poena na 375
ECB je posljednji put spustila kamatnu stopu u julu ove godine dok je za BoE današnji porast kamatne stope bio prvi u više od 3 i pol godine
Makroekonomski pokazatelji još od ljeta iniciraju oporavak u eurozoni no ekonomisti upozoravaju da do značajnijeg rasta privrede neće doći tako skoro (6112003 Bankamagazin)
Makroekonomski pokazatelji još od ljeta iniciraju oporavak u eurozoni no ekonomisti upozoravaju da do značajnijeg rasta privrede neće doći tako skoro
6 Direktivne mjere CB
U suprotnosti su tržišnim mehanizmima
Kvantitativne limitiranje obima kredita visine KS na depozite obima i cijene HV obima potrošačkih i stambenih kredita
Kvalitativne sugestije i uputstva bankama da daju prioritet pojedinim privrednim djelatnostima
Rijetko se primjenjuju - obično u uslovima poremećaja
7 Neformalni uticaj CB
U suprotnosti su tržišnim mehanizmimaMoralni apeli bankama da se uzdrže od prekomjernog kreditiranja ili visokih KSldquoprijateljska upozorenjardquo ili ldquonagovještajirdquoUsmena i pismena saopštenjaPozivanje bankara na razgovore i slRjeđe se primjenjuje
Institucije bankarskog sistema
Bankarski sistem BiH1 CBBH - Centralna banka BiH2 FBA - Agencija za bankarstvo FbiH3 ABRS - Agencija za bankarstvo RS 4 AOD - Agencija za osiguranje depozita5 Ostale institucije
5 CENTRALNA BANKA BiH
Centralna banka BiH
Na njenom čelu nalazi se Upravno vijećeNe može davati kredite kreiranjem novca i u tom smislu djeluje kao Currency Board
Cilj Centralne banke je da postigne i održi stabilnost domaće valute (KM) tako što izdaje domaću valutu prema aranžmanu poznatom pod nazivom Currency Board
ldquoCurrency Boardrdquo
ldquoCurrency Boardrdquo u smislu Zakona o CB znači operativno pravilo za izdavanje domaćevalute prema kojem se domaća valuta izdaje samo uz kupovinu konvertibilne devizne valute sa punim pokrićem u neto stranoj aktiviTo znači da Centrana banka ne može odobriti kredit
Tri osnovne karakteristike CBA
1 Fiksni devizni tečaj utvrđen Zakonom o CBBH ( 1 KM = 1 DEM = 051129 euro )2 Puna devizna pokrivenost KM pasive CBBH
3 Puna konvertibilnost KM pasive CBBH u vezanu valutu euro
Pored toga CBBiH ne može davati kredite niti komercijalnim bankama niti
vladama CBBiH a ni drugi autoriteti u BiH ne mogu vršiti ograničenja na
plaćanja i međunarodne transakcije CBBiH osigurava transparentnost rada i transparentnost njenih
računa
Osnovni zadaci CB BiH
a) da definiše usvoji i kontroliše monetarnu politiku BiH putem izdavanja domaćevalute
b) da drži i upravlja službenim deviznim rezervama CB na siguran i profitabilan način
c) da potpomogne ili uspostavi i održava odgovarajuće platne i obračunske sisteme
d) da prima depozite od BiH i komercijalnih banaka radi ispunjenja zahtjeva za obaveznim rezervama
e) da stavlja u i povlači iz opticaja domaću valutu
f) da obavlja devizne operacije na zahtjev banaka
g) da prikuplja podatke koji se odnose na ekonomske i finansijske aktivnosti
Struktura bilansa CB
AKTIVA PASIVAKrediti bankama Gotov novacDržavne obveznice Depoziti banakaDevizna potraživanja Specijalni depozitiZlato I rezerve Depoziti države
Devizne obavezeFondoviInterne rezerve
Struktura bilansa CBBH
PASIVA1 Rezervniprimarni novac
gotovina izvan monetarnih vlasti- izvan CBBiH depoziti komercijalnih banaka
2 Inostrana pasiva kratkoročne obaveze prema nerezidentimadepoziti nerezidenataobaveze prema MMF-u
3 Depoziti centralne vlade 4 Kapitalni račun
početni kapital i rezerveakumulirana dobit
AKTIVA
1 Strana aktiva strana valuta u trezoru CBdevizni depoziti kod inostranih banakaraspolaganje SDR-ovima i dugoročni strani vrijednosni papiri
2 Potraživanja od privatnog sektora
Nezavisnost CB BiH
Centralna banka je potpuno nezavisna od FBiH RS te bilo koje javne agencije i organa
Centralna banka neće primati instrukcije od bilo kojeg drugog lica
Samostalnost Centralne banke treba biti poštovana i niko ne može tražiti da se utječe na bilo kojeg člana tijela Centralne banke koje donosi odluke u izvršavanju njegovih dužnosti prema Centralnoj banci niti da se miješa u djelatnost Centralne banke
Organizacija CB BiH
Centralna banka se sastoji od Upravnog vijeća Uprave (koja se sastoji od Guvernera i tri Viceguvernera) Osoblja
Konvertibilnost KMNa zahtjev Centralna banka na teritoriji Bosne i Hercegovine bez ograničenja kupuje i prodaje Konvertibilne marke za euro po kursu definisanom Zakonom o CB
Operacije na tržištu novcaCentralna banka se nećeuključivati u nikakve operacije na tržištu novca uključujući tu i vrijednosne papire bilo koje vrste
Operacije kliringaCentralna banka može ili za svoj vlastiti račun ili za račun i po nalogu Bosne i Hercegovine da uđe u klirinške i platežne aranžmane ili sklopi bilo koji drugi ugovor u istu svrhu sa javnim ili privatnim klirinškim institucijama koje se nalaze u inostranstvu
Bez kreditiranja državeCentralna banka će raditi kao bankar i fiskalni agent Bosne i Hercegovine pod uslovom da niti jedna transakcija koju CB sprovede ne može služiti kao finansijska pomoć uključujući kredit za ili u korist Bosne i Hercegovine
51 Currency Board domaća i svjetska iskustva
1 Pojam Currency Board-a
MMF definišeCurrencyBoardaranžmankaomonetarnirežimkojise zasnivanaeksplicitnojzakonskojobavezikonverzijedomaćevaluteuspecifičnu stranuvalutupričemuinstitucijakojaemitujenovacimaodređena ograničenja
2 Principi Currency Board-a
Principi Currency Board-a su Depoziti po viđenju su konvertibilni u valutu zemlje
monetarnog odbora po fiksnom kursu Odnos između novca u opticaju i novčane mase je
stalan Monetarna politika se sastoji u konverziji domaće valute
u stranu po fiksnom kursu
3 Karakteristike Currency Board-a
Konvertibilnost bilo kojeg iznosa domaće valute u stabilnu stranu valutu
Fiksan devizni kurs domaćevaluteprema referentnoj valuti Puno pokriće emitovanog domaćeg novca stranim rezervama Djeluje na principu novčanog sistema zlatne poluge Nove rezerve pribavljaju se iz zemlje rezervne valute Promjene u platnom bilansu utiču na promjene domaće novčane
mase Trgovinska veza između zemlje monetarnog odbora i zemlje
monetarne valute je obično stabilna Centralna banka ne prima depozite ne može kupovati državne
vrijednosne papire ne daje kredite vladi ni komercijalnim bankama i nema ulogu ldquozajmodavca krajnje instancerdquo ne reguliše bankarski sistem ne nadzire operacije diskrecione monetarne politike
Država ne može kontrolirati količinu novca u opticaju koja je određena potražnjom za novcem
Currency Board u BiH
CBBiH počela je sa radom 11 8 1997 god na principu valutnog odbora
Prije njenog osnivanja u BiH su bile u opticaju 4 valute HR kuna bosanski i jugoslovenski dinar i DM
Ubrzo nakon toga KM postaje jedina legalna valuta
a) Razlozi formiranja CBA u BiH
Potreba za vezivanjem KM za određenu stabilnu valutu
Razlozi odabira DM kao referentne valute Visok nivo povjerenja Historijska vezanost za DM Velika količina DM u zemlji
1999 god ulogu DM preuzima EURO
Osigurao je stabilnost KM Mogao bi biti ugrožen ako se ne zaustavi stalni porast vanjskotrgovinskog debalansaBrojni ekonomisti u BiH smatraju da je naš valutni odbor rigidan te bi bilo nužno izvršiti korekcije u pravcu povećanja njegove fleksibilnosti
b Prednosti CBA u BiH
Četiri su razloga zašto je CBA u BiH bio uspješan1 Javnost u BiH se suočila sa brojnim finansijskim traumama CBA je vratio povjerenje javnosti u domaću valutu2 Javnost u BiH ima puno povjerenje u euro
3 Mnogi su vjerovali da je CBBiH uspješno funkcionirala kao CBA jer je imala donedavno stranog guvernera4 Jedan od razloga zašto CBA uspješno funkcionira u BiH je dobar pravni i institucionalni okvir za CBBiH
Zašto bi CBA trebao biti zadržan u BiH
1 CBA proizvodi realne ekonomske i socijalne koristi
2 Stabilnost domaće valute u odnosu na euro u budućnosti jer BiH ima viziju pristupiti EU
3 Nema konkretne alternative koji bi to monetarni režim trebalo uvesti nakon CBA
4 Dugoročno nastojanje da se kroz CBA ekonomija BiH što više približi ekonomiji EU
6 KOMERCIJALNO BANKARSTVO
VRSTE BANAKA
1 Ročnost poslova komercijalne banke (kratkoročni poslovi) investicione ili razvojne banke (dugoročni poslovi)
2 Privredna grana ili oblast industrijske poljoprivredne trgovačke SMEs sektor spoljnotrgovinske
3 Veličina finansijskog potencijala
male srednje velike
4 Veličina teritorije koju pokriva lokalne regionalne nacionalne
5 Prosječna vrijednost bankarskih depozitnih ili kreditnih operacija
banke malih operacija (ldquoretail banksrdquo) ndashbankarstvo na malo banke velikih operacija (ldquowholesale banksrdquo) ndashbankarstvo na veliko
6 Prisustvo inostrane komponente u poslovanju domaće međunarodne
Uobičajena podjela banaka
A) Depozitne ili komercijalne banke
Mobilišu kratkoročne depozite (uglavnom stanovništva)i plasiraju ih na kratak rok
Finansiraju robni promet i zalihe preduzeća trajna i potrošna dobra stanovništva
Imaju razgranatu mrežu filijalaImaju problem ročne usklađenosti sredDrže transakcione depoziteZalaze i u investicione aktivnosti(VP)
B) Poslovne banke
Sve više se približavaju komercijalnim bankamaFinansijski potencijal zasnivaju na sopstvenom kapitalu i rezervama
Ulaze u vlasništvo kompanija preko čijeg profita uvećavaju sopstveni kapitalFinansirajuuglavnom krupne industrijske kompanije
Osnivaju filijale i u drugim zemljama
C) Univerzalne banke
Klijentima pružaju kompletan set poslovnih i investicionih bankarskih uslugaPredstavljaju prvi organizacioni oblik banaka
To su tzv nespecijalizovane bankeDominiraju depozitni izvori i kratkoročni kreditiKreiraju i sopstvene hartije od vrijednostiTeže ih je kontrolisati
Finansijske aktivnosti banaka u konceptu ldquouniversal bankingrdquomogu uključivati
Djelatnost univerzalne banke posredovanje (intermediation) trgovanje finansijskim instrumentima devizama i derivatima osiguranje ili prihvatanje odgovornosti za kupovinu novog duga i
emisije dionica (underwriting) brokerski poslovi
korporacijske savjetodavne usluge uključujući udruživanja i usluge akvizicije
investicijsko upravljanje osiguranje držanje kapitala ne-finansijskih kompanija u bankarskom portfoliju
DJELATNOST DOMAĆIH BANAKA
1 Primanje svih vrsta novčanih depozita i drugih novčanih sredstava2 Davanje i uzimanje kredita i finansijski lizing3 Davanje svih oblika novčanog jemstva4 Učešće kupovina i prodaja instrumenata tržištanovcai
kapitalazasvojilituđi račun5 Usluge platnog prometa i prenosa novca6 Kupovina i prodaja strane valute7 Izdavanje i upravljanje sredstvima plaćanja (uključujući kreditne kartice
putne i bankarske čekove)8 Pohranjivanje i upravljanje vrijednosnim papirima i drugim
vrijednostima9 Usluge finansijskog menadžmenta10 Kupovina i prodaja vrijednosnih papira11 Drugi poslovi
BILANS BANAKA
BILANS u bankarstvu ima dvostruko značenje analiza bilansa banke I analiza bilansa debitora
Bilans stanja ndash sistematizovan pregled bankarske aktive i pasive na određeni dan
ndash važan izvor informacija i osnova za donošenje poslovnih odluka
Pomaže kod formulisanja poslovne politike banke utvrđivanjem i praćenjem koeficijenata (stopa)
gotovine likvidnosti solventnosti rezervi likvidnosti kreditiranja kapitala i dr
komparativna analiza banke u odnosu na druge banke ili na bankarski sektor u cjelini
Bilans stanja
bruto bilans ukupna aktiva i pasiva
neto bilans prikazuje kredite i ostale finansijske plasmane na strani active I izvore sredstava kojima se pokrivaju ti plasmani
nekonsolidovani bilans prikazuje bruto aktivu i pasivu sektora poslovnih banaka (sa svim interbankarskim pozicijama)
konsolidovani bilans odnosi se na plasmane i obaveze prema nebankarskom sektoru dok su interbankarske pozicije anulirane
Struktura bilansa banke
AKTIVA PASIVA Krediti 52 Oročeni depoziti 42Plasmani u hartije od vrijednosti 16 Depoziti po viđenju 33Likvidna aktiva 14 Obaveze na novčanom tržištu 14Gotovina (+ rezerve) 13 Ostale obaveze 3Ostala aktiva 5 Kapital 8UKUPNO 100 UKUPNO 100
Fundamentalna ravnoteža bilansa
Izbalansiranost vrijednosti aktive i pasive u ročnom i valutnom pogledu
Aktiva = obaveze + fondovi (kapital)Fondovi (Kapital) = aktiva ndash obavezeObaveze = aktiva ndash fondovi (kapital)
Pitanje realne aktive - ako su obaveze i fondovi pokriveni dovoljnim obimom realne aktive - ako je pozitivna vrijednost kapitala - izjednačenost spoljnih obaveza i neto aktive
BANKARSKI AGREGATI
1 Finansijski potencijal2 Finansijski plasmani3 Depozitni potencijal4 Kreditni potencijal
1 Finansijski potencijal
zbir svih izvora sredstava koje banka transferiše u različite vrste plasmana
FP = Σ P = DP + KI + OI
2 Finansijski plasmani
predstavlja zbir ukupne aktive bilansa bankeFPL = Σ A = KR + HV + R
Ukupni plasmani moraju biti pokriveni izvorima sredstavaFP = FPL
3 Depozitni potencijal
zbir depozitnih izvora sredstava DP = Dpv + Dšt + Dor
Nivo depozitnog potencijala neposredno utiče na nivo kreditnog potencijala
4 Kreditni potencijal
kvantum slobodnih sredstava banke koji može biti plasiran u vidu kredita ili drugih plasmana a da pri tome ne ugrozi likvidnost i solventnost održavajući propisanu stopu obaveznih rezervi
KP = FP ndash PR (OR+RL)
Nivo kreditnog (slobodnog ili raspoloživog) potencijala određuje nivo kreditnih plasmana
PR ndash programirane ili standardne rezerve OR ndash obavezna rezerva RL ndash rezerve likvidnosti
Značaj analize bankarskih agregata
- omogućava banci određivanje realnog kreditnog potencijala - dolazi se do značajnih signala vezanih za funkcionisanje makro
sistema- doprinosi kompleksnoj ocjeni ukupnih performansi banke- omogućava komparativnu analizu sa bankarskim trendovima u
inostranstvu
61Bilans banaka
1 Uvod
Finansijski izvještaji sadrže ključne informacije za donošenje odluka o poslovanju banke
Bilans stanja prikazuje imovinu obaveze i temeljni kapital Bilans stanja također daje pregled inputa i outputa banaka
Bilans uspjehadaje pregled cijena koštanja inputa i vrijenosti outputa
Pojam bilansa stanja Bilans stanja pokazuje iznos i sastav izvora sredstava koje je banka pribavila za finansiranje aktivnosti posuđivanja i investiranja kao i koliko je novca banka uložila u kredite vrijednosne papire i ostale finansijske outpute
Pojam bilansa uspjeha Bilans uspjeha pokazuje koliko je banku koštalo pribavljanje depozita i drugih izvora sredstava te koliko su iznosili prihodi po osnovu korištenja tih sredstava
2 Bilans stanja banke
Bilans banke kao i svaki drugi bilans sastoji se od aktive i pasive sa specifičnim elementima
Aktiva = obaveze + kapital
U aktivu bilansa banke spadaju Gotovina Vrijednosni papiri Krediti Lizinzi Ostala mješovita imovina
U pasivu bilansa banke spadaju Depoziti Nedepozitni izvori banke Temeljni kapital
Aktiva = Pasiva
Izvori bankinih sredstava = korištenju bankinih sredstavaa Aktiva bilansa banke
Gotovina i depoziti kod banaka
Gotovina banke prestavlja primarni izvor likvidnosti i u nju spadaju Gotovina u trezoru Depoziti koje banka drži u drugim bankama Gotovina u procesu prikupljanja Računi rezervi kod Centralne banke Gotovina je prva linija odbrane u slučaju neočekivanih zahtjeva od banke
Investicije u likvidne vrijednosne papire
Predstavljaju ulaganja u likvidne vrijednosne papire sa ciljem izgradnje druge linije odbrane likvidnosti banke ili sekundarnih rezervi
Ova kategorija aktive je između gotovine i kredita
Njihova osnovna karakteristika je da donose određeni prihod banci za razliku od gotovine
Ovdje spadaju kratkoročni državni papiri komercijalni zapisi kao i oročeni depoziti banke
Investicije u vrijednosne papire radi prihoda
Banka investira u ove vrijednosne papire radi očekivane stope povrata na njih a ne radi kreiranja sekundarnih rezervi likvidnosti
Ovdje spadaju sve vrste vrijednosnih papira koje banci donose prihode
Također banke drže i određeni broj vrijednosnih papira namijenjenih trgovanju s ciljem ostvarivanja određenog prihoda na promjeni cijena
Krediti
Ovdje spadaju sve vrste plasiranih kredita banke
Svaki kredit nosi određeni rang odnosno određene je kategorije1 Kategorija A-Dobra aktiva2 Kategorija B-Aktiva sa posebnom napomenom3 Kategorija C-Podstandardna aktiva4 Kategorija D-Sumnjiva aktiva i5 Kategorija E-Gubitak
Rezerve za potencijalne gubitke
Sukladno rangu aktive svaka banka izdvaja odgovarajuće rezerve za eventualne gubitke Rezerve prestavljaju odbitnu stavku aktivePostoje opće i posebne rezerve
Posebne rezerve su rezerve koje se izdvajaju prema propisima i u iznosu određenom od strane Agencije za svaku od kategorije aktive
Izdvajanje rezervi prema kategorijama aktive
1 Kategorija A -Dobra aktiva 2 ORKG za opći kreditni rizik
2 Kategorija B - Aktiva sa posebnom napomenom 5-15 PRKG za PKG
3 Kategorija C - Podstandardna aktiva 16-40 PRKG za PKG
4 Kategorija D - Sumnjiva aktiva 41-60 PRKG za PKG
5 Kategorija E - Gubitak 100 PRKG za PKG
ORKG - opće rezerve za kreditne gubitke PRKG - posebne rezerve za kreditne gubitkePKG - potencijalni kreditni gubitak
Ostala aktiva
Odnosi se na ostale kategorije fiksne aktiveOvdje spadaju zgrade oprema investicija u podružnice osiguranje itdOva kategorije je pod strogim nadzorom Agencije i ne smije se neograničeno i nekontrolisano povećavati
b Pasiva banke
Depoziti
Depoziti predstavljaju osnovni izvor finansiranja aktive bankeDepoziti mogu biti
- Transakcioni- Netransakcioni- Štedni- Oročeni
Također u ovu kategoriju pasive se ubrajaju i depoziti javnih institucija
Nedepozitni izvori
Ovdje spadaju Vrijednosni papiri izdati kao izvor finansiranja Krediti od drugih banaka i institucija Ugovori o rekupovini ndashREPO
Nedepozitni izvori predstavljaju veoma bitan izvor finansiranja aktive banke
Kapital
Kapital predstavlja vlasnički dio poslovanja
U kapital se ubrajaju Akcionarski kapital Subordinirani dug Opće rezerve za pokriće gubitka banaka
3 Vanbilansne stavke banaka
U novije vrijeme prisutan je trend rasta vanbilansnih pozicija banaka
Ovdje se između ostalog ubrajaju Stand by kreditni sporazumi Swap kamatnih stopa Obaveze po kreditima Ugovori o kursnim listama itd
Izvor su dodatnog rizika poslovanja banaka
4 Bilans uspjeha banke
Pojam bilansa uspjeha Bilans uspjeha predstavlja iznos primljenih prihoda te izloženih troškova koji su se pojavili u određenom periodu
KAMATNI PRIHODIKamate i naknade po kreditimaKamate od investicija u vrijednosne papireDrugi prihodi od kamata
KAMATNI TROŠKOVIKamate na depoziteKamate na kratkoročni dugKamate na dugoročni dug
NEKAMATNI PRIHODINaknade za usluge vezane za depoziteNaknade po osnovu zaključenih ugovora o rentanju opreme objekata i sl
NEKAMATNI TROŠKOVIPlaće dnevnice i ostali troškovi uposlenihNeto troškovi najmova i opremeRežijski troškovi Rezervacije za moguće gubitke po kreditima Porezi
Neto prihod od kamate=gt razlika između prihoda od kamate i troškova kamata
Neto nekamatani prihod =gt razlika između nekamatnih prihoda i nekamatnih troškova
Prihod prije poreza =gtrazlika predhodnih kategorija
NETO DOBIT = UKUPNE STAVKE PRIHODA -(minus) UKUPNE STAVKE RASHODA
KAKO POVEĆATI DOBITPovećati bilo koju od stavki aktive Povećavati aktivu s višim prihodom na račun one s nižim Smanjiti kamate na uzete depozite Tražiti jeftinije izvore na račun onih skupljih Smanjiti troškove poslovanja Izbjeći moguće poreze
7 OSNOVNI PRINCIPI BANKARSKOG POSLOVANJA
LIKVIDNOST
Sposobnost banke da izvršava svoje kratkoročne obaveze o rokovima dospjeća
Banka je likvidna sve dok je sposobna da o rokovima dospjeća izvršava svoje obaveze
Likvidnost je osnova za normalno funkcionisanje depozitnog i kreditnog mehanizma kod svake banke
Povjerenje je osnov odnosa banke i klijenta i banke moraju da se bore da održe to povjerenje Ono se održava neodložnim izmirenjem dospjelih obaveza
Nelikvidna banka nije u stanju da pokrije prezentovane naloge za isplatu ugovorenih obaveza
Različit nivo likvidnosti
Aktive bilansa super-likvidna imovina likvidna imovina i nelikvidna imovina
Pasive bilansa
Vanbilansnih pozicija
Idealno stanje poklapanje likvidnosti imovine i dospjeća obaveza
Uticaj ročne transformacije sredstava deponenti i tražioci kredita ndash suprostavljeni ciljevi
Pod kontrolom bankarskog menadžmenta
Banka zarađuje na ročnoj transformaciji sredstava
U težnji za zaradom -gt opasnost od probijanja granica ročne transformacije -gt nelikvidnost
Banke mogu vršiti ročnu transformaciju ali samo do određenog stepena koji su one same utvrdile na osnovu iskustva
Nelikvidnost može da nastane ukoliko banka postane nesolventna -gt vrijednost aktive ltvrijednosti obaveza tz da banka nema kapitala
Promjena koncepta likvidnosti banke u savremenim uslovima
ranije jednostavniji menadžment likvidnosti koji se sastojao u tome da vodi računa o likvidnosnoj strukturi svoje aktive
danas povećani rizik da likvidnost banke bude ugrožena (rizik vanbilansnih obaveza i prekid zaduživanja na finansijskom tržištu) ali i nove mogućnosti zaduživanja i odbrane likvidnosti banke
Najlošija pozicija u savremenoj tržišnoj strukturi- banka uključena u finansijsko tržište- upravljanjem pasivom obezbjeđuje dodatni kvantum likvidnosti- sticajem okolnosti ndashgubi svoju kreditnu sposobnost na tržištu1048790zatvara
joj se pristup finansijskom tržištu
Jedini izlaz kredit za likvidnost od Centralne banke -gt koja diktira menadžmentu banke restrukturiranja bilansa
STRATEGIJE LIKVIDNOSTI
1 Strategija kratkoročnih komercijalnih kredita- dominantna u toku XIX vijeka- depozitni potencijal su uglavnom činili a vistadepoziti - održavanje solventnosti i likvidnosti plasmanom depozitnog
potencijala u kratkoročne kredite- rok kredita do 90 dana-pokriveni robnim mjenicama
- nelikvidnost bi mogla nastati samo neto smanjenjem depozita kao bankarskih resursa
- CB bi mogla odobriti kredit za likvidnost- kasnije raste značaj štednih i oročenih depozita kao i kredita sa
dužim rokovima otplate tako da ova strategija gubi na značaju
2 Strategija utrživih aktiva- nastala je početkom XX vijeka na bazi razvoja fin tržišta- banke diverzifikuju svoju rezervnu aktivu - sekundarne rezerve ndashdržavni VP (blagajnički zapisi)- kamatonosne sekundarne rezerve privlače bankare- uslov dovoljno duboko finansijsko (posebno novčano)tržište- odbrana likvidnosti prodaja dijela kratkoročnih VP kao i dijela
kreditnog portfolija- sekjurizacija kredita grupe banaka udružuju dijelove
standardizovanih kredita u određeni pulkod neke finansijske institucije Na osnovu toga finans
- institucija emituje nove VP koje prodaje zainteresovanim institucionalnim investitorima
3 Strategija na bazi plasmana sa anticipiranim dohotkom- postala je dominantna poslije Drugog svjetskog rata- rast srednjoročnih i dugoročnih kredita na osnovu rasta štednih i
oročenih depozita- povrat kredita na osnovu anuitetnog otplatnog plana - otplata iz prihoda korisnika kredita (firme i stanovništvo) - preduzeća kvartalni i polugodišnji anuiteti- stanovništvo mjesečni anuitet- analiza i praćenje priliva i odliva
4 Strategija upravljanja pasivom- razvijena u toku šezdesetih godina- obezbjeđenje likvidnosti na osnovu povlačenja (uzimanja) kredita
umjesto putem prodaje kratkoročnih VP- predpostavlja jako finansijsko tržište sa obiljem sredstava koja se
mogu angažovati putem kreditnih aranžmana- mogućnost korištenja kredita kod CB- uslov banka mora imati solidnu kreditnu sposobnost
INDIKATORI NELIKVIDNOSTI
- Nema dovoljno novčanih sredstava za pokriće naloga komitenata- nije u stanju isplatiti novčana sredstva po odobrenim kreditima
- nije u stanju otplaćivati uzete kredite- drži niži nivo OR kod CB od propisanih
UPRAVLJANJE AKTIVOM I LIKVIDNOST
Posebno značajno u uslovima nerazvijenog finansijskog tržišta odnosno kada banka ne koristi mehanizme upravljanja pasivom
Banka formira primarnu rezervu likvidnosti koja se u uprošćenom finansijskom sistemu sastoji od novca na depozitnom računu kod CB
Dva pristupa upravljanja aktivom
Stock pristup banka treba težiti da ima kvalitetnu aktivu U slučaju privremene nelikvidnosti banka može prodati dio aktive povući sredstva sa FT ili od CB Težište na upravljanju aktivom radi obezbjeđenja likvidnosti Klasifikacija aktive banke prema stepenu likvidnosti
Flow pristup respektuje ročnu transformaciju buduće prilive i odlive Banka stvara ldquomapu likvidnostirdquondash sagledava poziciju likvidnosti u rokovima od 1-8 dana 8-30 i 30-90 dana
Optimalno rješenje u kombinaciji dva pristupa
UPRAVLJANJE PASIVOM I LIKVIDNOST
Banke rješavaju problem likvidnosti upravljanjem pasivom odnosno angažovanjem dodatnih sredstava na finansijskom tržištu (kao i kredita kod CB)
Mehanizmi angažmana kredita za likvidnost1 Međubankarski kredit za likvidnost2 Aranžmani o rekupovini sredstava (REPOS)3 Depozitni certifikati (CDs)4 Krediti za likvidnost kod CB
Međubankarski krediti za likvidnost
Predstavlja mehanizam raspodjele sredstava na računima kod centralne banke na kreditnoj bazi uz plaćanjenaplatu kamate
Posebno karakteristično za američke banke kod kojih u pravilu manje banke imaju više sredstava na računima kod CB nego velike banke
Manje banke često imaju viškove primarne likvidnosti pa je moguće da one na vrlo kratak rok uz naplatu kamate ustupaju ta sredstva drugim bankama
Radi se uglavnom o neosiguranim kreditima (bez pokrića)
Aranžmani o rekupovini sredstava (REPO)
Radi se o prodaji finansijske aktive uz obavezu prodavca da mora u određenom kratkom terminu kupiti tu istu aktivu po unaprijed dogovorenoj cijeni
Kao pokriće koriste se državne obveznice Smatraju se najsigurnijim načinom ulaganja
Ročnost ovog aranžmana je od jednog dana do nekoliko mjeseci Može biti ldquoREPO sa unaprijed dogovorenim datumomrdquo ili tzv ldquootvoreni REPOrdquo sa mogućnošću kupovine u bilo koje vrijeme u budućnosti
Banka u osnovi vrši prodaju vrijednosnih papira za novac uz obavezu njihove ponovne kupovine Kupac zarađuje kamatu po repo-stopi dok prodavac rješava problem kratkoročne nelikvidnosti
Depozitni certifikati (CDs)
Banka emituje depozitne certifikate sa kratkim rokovima vraćanja kada su u funkciji obezbjeđenja likvidnosti
Kada ima narasle zahtjeve za dodatnim novčanim sredstvima banka nudi emisiju svojih CDs po atraktivnim kamatnim stopama
Ona očekuje da u vrlo kratkom roku dođe do likvidnih sredstava ndash znatno brže nego da čeka neto-priliv depozita
Krediti za likvidnost kod CB
CB ih odobrava bankama koje su solventne ali imaju kratkoročne probleme likvidnosti
Realizuju se posredstvom tzv ldquodiskontnog šalterardquo na kojem banke mogu da dobiju superkratkoročne kredite CB uz zalog državnih vrijednosnih papira
Dva koncepta kamatnih stopa za navedene kredite- ispod tržišne (potreba kontrole namjenskog korištenja)- iznad tržišne (kaznene banke nezainteresovane da ih koriste)
Tri tipa ovih kredita1 za prilagođavanje bilansne strukture banaka2 za pokrivanje sezonskih debalansa3 za otklanjanje posljedica neočekivanih događaja
UTVRĐIVANJE LIKVIDNOSTI
Potrebno je izvršiti grupisanje pojedinih oblika aktive prema stepenu likvidnosti
Gradacija u tri kategorije- Primarna gotovina u blagajni sredstva po viđenju kod korespodentskih
banaka i na računu kod CB- Sekundarna primarna likvidnost uvećana za najlikvidniji dio aktive banke - koji
se u kratkom roku i uz niske troškove može pretvoriti u novac (mjenice kratkoročni krediti do tri mjeseca)
- Tercijarna dijelovi plasmana banke koji se do isteka određenog roka ne mogu pretvoriti u gotov novac (dugoročni krediti obligacije mjenice koje se ne mogu eskontovati)
INSTRUMENTI MJERENJA LIKVIDNOSTI
Kvantitativnipristupa odnos kredita i depozitab odnos likvidne aktive i ukupnih depozitac odnos likvidne i ukupne aktived odnos likvidne aktive i kratkoročnih obavezae prosječna dospjelost plasmana u HV
Kvalitativnipristup Praćenje i analizaa sezonskih ciklusab slučajnih i dugoročnih promjenac novčanih tokova
Kvanitativni ili stock pristup
a Odnos kredita i depozita
kada se odnos penje do relativno visokog nivoa- bankari manje pozajmljuju i investiraju Krediti su nelikvidna imovina banke ndash kada oni rastu =gt likvidnost opada
Nedostatak ne daje informacije o dospjelosti i urednosti otplate kredita niti informacije o stepenu likvidnosti Ne sadrži ni informacije o prirodi bančine imovine izvan kreditnog portfelja (npr gotovina i kratkoročne HV i fiksna aktiva)
To je signal koji opominje menadžment banke da napravi ocjenu svog programa prekomjerne ekspanzije kredita
b odnos likvidne aktive i ukupnih depozita
nešto pouzdaniji od prethodnog
Nedostatak značajan dio gotovine nije stvarno raspoloživ za odgovaranje na bančine potrebe za likvidnim sredstvima (npr obavezna rezerva i sl)
Nedostatak koeficijenata statički ili stock pristup (bez dinamike)
Zaključak Ne postoji opšta formula likvidnosti za sve banke pa ni za jednu banku u različitim vremenskim periodima Svaka banka traga za svojim optimumom likvidnosti
Korelativno praćenje stope rasta depozita i kredita Stabilne stope rasta depozita siguran su pokazatelj održavanja optimalne zone likvidnosti bez formiranja dodatnih rezervi lkvidnosti
Formiranje predvidivih stopa kredita odnosno kalkulisanje cikličnih sezonskih slučajnih i dugoročnih varijacija stopa formiranja kredita i depozita
Zlatno pravilo likvidnosti stope rasta kredita ne smiju biti veće od stopa rasta depozita
Banka mora nastojati da što prije otkloni nelikvidnost kako bi sačuvala povjerenje svojih komitenata
Projektovanje likvidnosti
U savremenim bankama vrše komisije za upravljanje aktivom i pasivomSastoji se u prognoziranju rasta kredita i depozita te aranžiranju dodatnih izvora za obezbjeđenje likvidnosti banke
Suština izračunati gep (jaz) likvidnosti banke kao razliku između anticipiranih izvora sredstava i potencijalne upotrebe sredstava od strane banke
Značaj izbora optimalne kombinacije
Diferencijacija depozita stabilni i nestabilni (više ili manje osjetljivi na promjene tržišne kamatne stope)
Ciklični aspekt (povezanost banke sa granama kod kojih postoji veći stepen cikličnih oscilacija) U uslovima uspona privredne aktivnosti banke smanjuju kratkoročne i dugoročne VP i povećavaju kredite U uslovima recesije =gt smanjuju se zahtjevi za kreditima =gt banke usmjeravaju sredstva u VP
Način projektovanja likvidnosti
Potrebe dodatne likvidnostiprognozirani rast kredita + rast obaveznih rezervi ndash prognozirani porast depozita
Na izbor sredstava za pokrivanje gep-a utiče dužina vremena projektovanog gep-a očekivano kretanje kamatnih stopa na finansijskom tržištu
Na politiku likvidnosti utiče i filozofija menadžmenta
Faktori koji utiču na likvidnost
ročna struktura svih sredstava dinamika priliva sredstava ponašanje poslovnih subjekata smjernice ekonomske i razvojne politike mjere monetarno- kreditne politike
Propisi agencije za bankarstvo
ldquoOdlukao minimalnimstandardimaza upravljanjerizikomlikvidnostibanakardquo
Nadzorni odbor banke odgovoran je da osigura da banka ima i provodi adekvatan program za upravljanje rizikom likvidnosti
Više rukovodstvo banke dužno je da pripremai Odborudajeprijedlogeprogramai politika provodiprogramei politike prati upravljai kontroliše dautvrdimetodprocjenetekućei budućelikvidnosti obezbjedisistemizvještavanjao likvidnosti obavještavaOdboro stanjulikvidnostinajmanjejednomkvartalno
pratiekonomskei drugeusloveu okruženjukojimoguuticatinalikvidnost obezbjediuslovezasisteminterne kontrole
Obaveza banke Ročno usklađivanje ugovorenih dospjeća instrumenata aktive i pasive
najmanje90 izvorasredstavasarokomdospjećado 365 danadaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 365 dana
najmanje95 izvorasarokomdospjećado 180 danaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 180 dana
izvoresredstavasarokomdospjećado 90 danau punomiznosuangažujeu plasmanesarokomdospjećado 90 dana
Rezerva likvidnosti
Empirijski određena visinom novčanih sredstava poslovne banke u gotovini i na računima kod CB Izražava se u procentima od depozita sa kojima banka raspolaže
Na osnovu višegodišnjeg iskustva ocijenjeno je da odnos sredstava na žiro-računu poslovne banke ne bi smio biti niži od 4 do 5 od ukupnih depozita po viđenju
Kod nas su banke obavezne da održavaju prosječan desetodnevni minimum likvidnosti u novčanim sredstvima u visini od najmanje 20 iznosa kratkoročnih izvora sredstava
PROPISANE ZAŠTITNE MJERE
principdase štovišeoslanjanastabilneizvoresredstava principzamaksimalnudiverzifikacijuizvorasredstavapodospjeću vrstii
brojukomitenata tržištui instrumentima organizacionemjerezaupravljanjelikvidnošću (kompetentnalica
efikasnakontrolai sl) stepenuključenostibankeu tržištanovcai razvojakratkoročnihvrijednosnihpapira redovnopripremanjeplanovazavanredne(neočekivane)situacije kvalitetaninformacioni sistem
SOLVENTNOST
Solventnost je sposobnost banke da svoje ukupne obaveze može pokriti svojom ukupnom aktivom čija se vrijednost može potvrditi na tržištu dakle po tržišnoj cijeni
Nesolventna banka formirana vrijednost obaveza iznad nivoa realne aktive
Da li banka može biti nelikvidna ali solventnalikvidna ali nesolventna
Vremenska koponenta za razlikovanje kategorija likvidnosti i solventnosti
Likvidnost sposobnost banke da odgovori svojim obavezama u određenom (kratkom) roku a
Solventnost sposobnost banke da odgovori svim svojim obavezama Da u trenutku likvidacije može da isplati svoje povjerioce
Ako je banka nesolventna dolazi pod udar regulatornih organa uz mogućnost gubljenja poslovnog statusa u obliku likvidacije ili preuzimanja od neke druge banke
POSLOVNOST
predstavlja postizanje maksimalnih rezultata minimalnim ulaganjem sredstavaSastavni dijelovi
samostalnost i objektivnost u donošenju odluka stalna cirkulacija novca poslovno predviđanje
Princip poslovnosti ugrađuje se u princip likvidnosti sa kojim čini jedinstvenu cjelinu
EFIKASNOST
predstavlja princip po kojem banka odobrava kredite za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno uložitiBanke će sredstva usmjeriti u projekat koji će nakon otplate kredita uspješno poslovati
Banka teži optimalnoj efikasnosti koja je rezultanta poželjnog stepena likvidnosti i sigurnosti koji reflektuju operativna i strateška ponašanja vlasnika menadžmenta i klijenata banke
PROFITABILNOST
cilj banke je ostvarenje što većeg profita na osnovu kamatne marže zaračunavanjem provizije na bankarske usluge kao i prihoda ostvarenih vođenjem vlastitih poslova bankeProfitabilnost kao obezbjeđenje dovoljne stope prinosa po jedinici dioničkog kapitala
Rezultat - rast profita i povećanje tržišne vrijednosti banke
Osnovni principi bankarskog poslovanja - Vježbe
1 Finansijski indikatori banaka
Cilj poslovanja =gt adekvatna stopa prinosa po jedinici kapitalaUslov rasta banke je i povećanje kapitala =gt propisan mininimum
Svrha indikatoraUpoređivanje performansi banke sa drugim bankama i Posmatranje date banke kroz vrijeme
Osnovni principi bankarskog poslovanja su Likvidnost Solventnost Sigurnost Profitabilnost Efikasnost
2 Likvidnost banaka
Pojam likvidnost sposobnost subjekta da izvrši svoje tekuće obaveze o roku dospijećaKroz adekvatno upravljanje likvidnošću banka gradi povjerenjeRangiranje aktive i pasive prema stepenima likvidnosti super-likvidna likvidna i nelikvidnaPojam ročna transformacija usklađivanje rokova obaveza i potraživanja
Postoji više indikatora likvidnosti ali osnovni su Likvidna aktiva ukupna aktiva Likvidna pasiva ukupna pasiva
3 Solventnost
Razlika između likvidnosti i solventnostiPojam solventnosti dugoročna usklađenost strukture aktive i pasive tj mogućnost da se svi dugovi plate ldquokonačnordquo ali po tržišnim cijenamaBanka je solventna ako joj je u slučaju likvidacije aktiva veća od pasive
Trojako značenje solventnosti Sposobnost banke da snosi rizik (u slučaju likvidacije) Obezbjeđenje sigurnosti deponentima (minimiziranje rizika za
deponente) Makroekonomska funkcija banke (u slučaju nesolvnentnosti jedne
banke posljedica može biti pad povjerenja u sve banke ndash lančani efekat
4 Sigurnost
Pojam sigurnosti mogućnost plaćanja i naplate svih obaveza i potraživanja u ugovorenim rokovima i utvrđenom obimu Odnosi se na procjenu klijenta njegove sposobnosti da izmiri svoje obaveze na vrijeme u punom iznosu te na način predviđen u ugovoru
Postiže se provjerama klijenataZakonski uređeno putem garancija koje su neophodne
5 Efikasnost
Pojam efikasnosti (poslovanja) aktivnosti koje vode ka ostvarenju optimalnih rezultata
Princip po kojem banka odobrava sredstva za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno upotrijebiti
Efikasnost = likvidnost + profitabilnost + solventnost + sigurnost
6 Profitabilnost
Profitabilnost =gt funkcija cilja banke
Cilj banke je stalno povećanje profitabilnostiTrendovi u profitabilnosti banaka =gttokom 80-ih i 90-ih bilježe se opadajuće stope
U obješnjenju postoje dvije koncepcije Posljedica djelovanja cikličnih i strukturnih faktora na svjetskom
planu Dilema - tranzicija konkurencija
Važni pokazatelji ROI ROA ROE
ROI =neto prihod nakon poreza operativni prihodROA =neto prihod nakon poreza ukupna aktivaROE =neto prihod nakon poreza akcijski kapital
a) Povezanost pokazatelja profitabilnostiROI =NP OP ndashpovrat na investicijeAU =OP UA -efekat korištenja activeROA =ROI x AU -povrat na aktivuEM =UA AK ndashakcijski multiplikator ROE= ROA x EM ndashpovrat na akcijski kapital
b) Formiranje profita banke
1 Kamatni prihod (-)2 Kamatni rashod3 Neto kamatni prihod (+)4 Neto nekamatni prihod5 Bruto prihod (-)6 Operativni rashodi7 Neto prihod (-)8 Izdvojene rezerve9 Neto prihod prije oporezivanja (-)10 Porez na profit11 Neto prihod poslije oporezivanja (-)12 Raspoređeni profit13 Zadržani ili neraspoređeni profit
c) Primjer izračunavanja profitabilnosti
Banka ldquoXrdquoima sljedeće pokazatelje poslovanja
Ukupna aktiva200000000 KMOperativni prihod20000000 KMAkcijski kapital16000000 KMNeto dobit (profit)1000000 KM
Izračunati ROI AU ROA EM i ROE =
Rješenje ROI = NP OP = 5AU = OP UA = 01ROA = ROI x AU = 05EM = UA AK = 1K = 125ROE = ROA x EM = 625
d) Faktori profitabilnosti
Postoje dvije vrste faktora koji utiču na profitabilnost banke mikroekonomski i makroekonomski
Mikroekonomski faktori profitabilnosti suKvalitet MGMT-aKvalitet aktiveEkonomija obimaEkonomija okviraVanbilansne operacijeTroškovi poslovanja IProfitni centri
Makroekonomski faktori profitabilnosti su Faza ekonomskog ciklusa Sektorske krize Kretanje kamata
Pojam kamatna margina razlika između aktivne i pasivne kamatne stope =gt razlika između kamatne stope na plasmane i dugove
e) Projektovanje profitabilnosti banaka
r = i + ot + ( 25 -i) x EAr -na plasmane I -kamatna stopa na obavezeE -akcijski kapital A ndashaktivaGranična stopa prinosa na akcijski kapitalAko imamo sljedeće podatker = 25 prije porezar = 15 poslije poreza od 40
Primjer Ako imamo sljedeće podatkei=10E=40A=100ot=3
Rješenje r = 136
f) Uticaj multiplikatora na profitabilnost
Ako je očekivani ROE = 25 prije poreza onda je ROE nakon poreza od (40) jednak 15Za stopu obaveznog kapitala od 8 ostvaruje se EM od 25Razlog =gt EM se računa samo na akcijski kapital (npr 4=gt 1 004 =25)Dakle ROA mora biti najmanje 1 jer jeROE = ROA x EM =gt 1 x 25ROE = 25
Regulatorni okvir poslovanja banaka u BiH
1 Pojam banke
- Banke su pravna lica koja obavljaju poslove primanja novčanih depozita i davanja kredita kao i druge poslove u skladu sa zakonom o bankama u FBiH
- Osnivaju se i posluju kao dionička društva- Naziv ldquoBankardquose može koristiti samo za institucije koje se bave ovim poslovima
a Poslovi koje banka može obavljati
Banka može obavljati sljedeće poslove
1 Primanje svih vrsta novčanih depozita i drugih novčanih sredstava2 Davanje i uzimanje kredita i finansijski lizing3 Davanje svih oblika novčanog jemstva4 Učešće kupovina i prodaja instrumenata tržišta novca i kapitala za svoj ili tuđi račun5 Usluge platnog prometa i prenosa novca6 Kupovina i prodaja strane valute7 Izdavanje i upravljanje sredstvima plaćanja (uključujući kreditne kartice putne i bankarske čekove)8 Pohranjivanje i upravljanje vrijednosnim papirima kao i drugim vrijednostima9 Usluge finansijskog menadžmenta10 Kupovina i prodaja vrijednosnih papira11 Druge poslove koji proizilaze iz prethodnih
b Statut banke
Statutom banke se utvrđuje
1 Sjedište2 Djelatnost3 Nadležnosti4 Način rada organa banke5 Iznos dioničkog i druge vrste kapitala6 Vrste broj i nominalna vrijednost dionica7 Prava glasa vezana za dionice8 Način donošenja opštih akata I9 Druga pitanja vezana za rad banke
2 Organi banke
1 Skupština2 Nadzorni odbor3 Uprava i4 Odbor za reviziju
1 Skupština
- Čine je dioničari- Održava se u mjestu sjedišta- Održava se najmanje jednom godišnje- Saziva je nadzorni odbor- Pravo glasa ima dioničar koji se na listi dioničara kod Registra nalazio 45 dana prije
datuma održavanja skupštine
2 Nadzorni odbor
- Čine ga predsjednik i najmanje 4 a najviše 6 članova- Imenuje ih i razrješava skupština- Ukupan broj članova mora biti neparan uključujući i predsjednika- Predsjednik i članovi se imenuju istovremeno na period od 4 godine- Sjednica nadzornog odbora se održava po potrebi a najmanje jednom tromjesečno- Saziva je predsjednik nadzornog odbora- Predsjednik i članovi pojedinačno ili solidarno odgovaraju za štete koje prouzrokuju
neizvršavanjem ili neurednim izvršavanjem svojih dužnosti
3 Uprava
- Rukovodi poslovanjem banke- Upravu banke čine Direktor Izvršni direktor i Zamjenik direktora- Direktor je odgovoran za zakonito poslovanje i implementaciju poslovne politike
4 Odbor za reviziju
- Imenuje ga nadzorni odbor- Ima 5 članova koji se imenuju na 4 godine- Odgovoran je za nadzor provođenja i angažovanja vanjske revizorske firme koja će
obaviti reviziju godišnjih finansijskih izvještaja- Nadgleda i poslove interne revizije uključujući kontrolu godišnjeg obračuna - Na zahtjev dioničara sa najmanje 10 dionica sa pravom glasa mora izvršiti reviziju
finansijskog poslovanja banke
3 Osnivanje banaka u FBiH
- Agencija podnosiocu zahtjeva izdaje dozvolu samo ako je prethodno uplaćen iznos dioničkog kapitala
- Minimalni iznos dioničkog kapitala u novcu banke i najniži iznos neto kapitala koji banka mora održavati ne mogu biti manji od 15000000KM
Dodatni uslovi
1 Da banke ispunjavaju uslove iz zakona i da su dokumentovane perspektive za buduće finansijsko stanje banke
2 Da predviđeni članovi nadzornog odbora i uprave banke imaju odgovarajuće kvalifikacije i iskustvo
3 Da sva lica koja imaju značajan vlasnički interes imaju zadovoljavajuću finansijsku sposobnost i odgovarajuće poslovno iskustvo
a Potrebna dokumentacija za osnivanje predstavništva banke u FBiH- Podaci o nazivu pravnom statusu i sjedištu banke- Statut banke- Podaci o finansijskom poslovanju banke- Akt o osnivanju predstavništva- Djelatnost predstavništva - Program rada predstavništva- Podaci o vodećim osobama- Ovlaštenje osobe odgovorne za rad i zastupanje predstavništva- Ovjerenu izjavu banke za preuzimanje odgovornosti za sve obaveze koje će nastati u
poslovanju predstavništva b Sadržaj zahtjeva za osnivanje banke u FBiH
- Ugovor o osnivanju potpisan od svih osnivača nacrt statuta i drugih osnivačkih akata prema upustvu Agencije
- Podatke o kvalifikacijama i iskustvu predviđenog nadzornog odbora i uprave banke- Iznos dioničkog i drugih oblika kapitala banke- Plan projekcije poslovanja koji između ostalog sadrži vrste predviđenih djelatnosti i
strukturu organizacije banke - Popis vlasnika banke
c Kapital banaka- Minimalni iznos po ZOB-u je 1500000000 KM- Kapital se ne možesmanjiti bez dozvole Agencije- Kapital se sastoji odosnovnog dopunskog neto kapitala = osnovni + dopunski ndash
odbitne stavke
4 Gubitak bankarske dozvole
1 Na zahtjev banke2 Kažnjavanjem banke za prekršaj3 Uz preporuku privremenog upravnika4 Uz dozvolu izdatu na osnovu lažnih ili nezakonitih dokumenata5 Ako nije podnesena prijava za upis u sudski registar u predviđenom roku6 U slučaju spajanja pripajanja ili podjele banke7 Uz smanjenje minimalnog iznosa kapitala predviđenog u ZOB-a I8 U slučaju likvidacije banke uz odluku vlasnika ili prestanka pravnog lica
5 Suvlasništvo drugih pravnih lica u banakama
- Fizičko ni pravno lice bilo samostalno ili u sporazumu s drugim licima ne može steći ili povećati značajno glasačko pravo u banci preko 10 33 50 i 667 ukupnih glasova u banci bez odobrenja Agencije
- Politička stranka ili partija kao i sa njima povezano pravno lice ili organizacija ne mogu biti dioničari banke
6 Ulaganja banaka
- Banka kao i supsidijarno lice ne može investirati u pravno lice čija je primarna aktivnost proizvodnja naoružanja kockanje prodavanje ili konzumiranje alkohola u vlastitim prostorijama
- Banka ne može davati donacije ili kredite političkim strankama- Ne smije deponirati sredstva davati kredite i vršiti ulaganja u jednu povezanu banku u
ukupnom iznosu većem od 25niti u sve povezane banke u ukupnom iznosu većem od 40njenog osnovnog kapitala
- Banka ne smije investirati u svoja stalna sredstva više od 50iznosa njenog osnovnog kapitala bez dozvole Agencije
7 Poslovna tajna
- Nadzorni odbor uprava svi zaposleni kao i svako lice koje se angažuje za rad u banci po bilo kom osnovu dužni su čuvatiposlovnu tajnukoja se odnosi na sve informacije do kojih su došli obavljanjem poslova za banku
- Poslovna tajne se ne može koristiti za ličnu korist niti se smije odavati drugim licima osim Agenciji za bankarstvo uključujući kontrolore i revizore koje Agencija imenuje
8 Kreditni rizik
- Banka je dužna pridržavati se stopa ograničenja rizika vezanih za bilans i vanbilansne stavke aktivu i ponderisanu aktivu kapital i njegovu strukturu
- Izlaganje banke kreditnom riziku prema pojedinačnom korisniku ili grupi povezanih korisnika ne smije preći iznos od 40osnovnog kapitala
- Iznos neobezbijeđenog kredita pojedinačnom korisniku ili grupi povezanih korisnika ne smije biti veći od 5osnovnog kapitala
- Kredit pojedinačnom korisniku ili grupi povezanih korisnika u iznosu većem od 25 osnovnog kapitala banke mora biti potpuno obezbijeđen kvalitetnim utrživim zalogom čija vrijednost prelazi iznos kredita
9 Stečaj i likvidacija
- Provodi se u skladu sa Zakonom o stečaju i likvidaciji- Agencija imenuje privremenog upravnika ako je
1 Prekršen zakon propis ili odluka Agencije čime su ozbiljno ugroženi interesi deponenata
2 Svojim poslovanjem banka prouzrokovala ili može prouzrokovati značajno pogoršanje njenog kapitala ili finansijskog stanja
3 Banka prikrila od Agencije ili njenih kontrolora i revizora poslovne knjige dokumente evidencije ili imovinu i
4 Opravdan zahtjev nadzornog odbora odbora za reviziju direktora ili skupštine dioničara banke za imenovanje privremenog upravnika
a Privremeni upravnik
Odlučuje o 1 Ukidanju bankarske dozvole i likvidaciji banke s procjenom iznosa aktive koja će biti realizovana u likvidaciji
2 Sanaciji banke uključujući i povećanje kapitala do propisanog minimuma3 Prodaji dijelova imovine iili otkupu obaveza banke odnosno prodaji banke4 Spajanju ili pripajanju banke drugoj banci
b Likvidacioni upravnik
Ovlaštenja da 1 Proda imovinu i otkupljuje obaveze banke2 Proda banku ili je pripoji drugoj banci3 Likvidira banku i o tom postupku odlučuje
c Dioničari banke
- Dioničar banke odgovara za obaveze banke do visine svog vlasničkog udjela- Dioničari banke članovi uprave i nadzornog odbora banke odgovaraju pojedinačno ili
solidarno za obaveze banke cjelokupnom svojom imovinom u slučajevima1 Da je banka korištena za ispunjavanje ciljeva koji su u suprotnosti sa ciljevima
banke utvrđenim zakonomAss Velid Efendić 83 2 Da se nije pravila razlika između imovine banke i lične imovine 3 Kada je banka poslovala s ciljem prevare povjerilaca ili protiv njihovih interesa 4 Kad je uzrok stečaja ili nesolventnosti banke namjerno loše rukovođenje ili krajnja nepažnja pri rukovođenju
10 Izvještavanje
- Banka je dužna objaviti izvještaj vanjskog revizora u skraćenom obliku u jednom ili više dnevnih novina sa teritorije BiH u roku od 15 dana po njegovom prijemu
- Dužna je dostaviti Agenciji izvještaj o poslovanju likvidnosti i rentabilnosti za sebe i svoja supsidijarna lica pojedinačno i na konsolidovanoj osnovi u obliku sa sadržajem i u rokovima utvrđenim propisima Agencije
2 BANKE NA FINANSIJSKOM TRŽIŠTU
FINANSIJSKI SISTEM I TRŽIŠTE
Sve ekonomske jedinice prema bilansnim pozicijama svrstavaju se u suficitarnedeficitarne i ravnotežne
Finansijski sistem je skup institucija instrumenata i mehanizama putem kojih se ostvaruje mobilizacija koncentracija transfer i alokacija finansijskih resursa i novčane štednje društva
Finansijski system
Zadatak finansijskog sistema - izgradnja institucija instrumenata i mehanizama za efikasno i racionalno transferisanje finansijskih sredstavaFinansijske institucije dijele se na
depozitne ndash poslovne banke i štedionicenedepozitne ndash osiguravajuća društva penzioni i uzajamni fondovi i
državne finansijske institucije ndash državne razvojne banke agencije i institucije (npr poljoprivrede st izgradnje)
Finansijsko tržište
Tri metoda finansiranja samofinansiranje (korišenje sopstvenih fondova)neposredno finansiranje (između štediša i investitora
postavlja se direktni transfer finansijskih fondova)posredno (pojavljuju se posrednici - finansijske institucije)
Finansijsko tržište - organizovano mjesto i prostor na kojem se nude i traže finansijska- novčanasredstvai na kojem se zavisno od ponude i potražnje organizovano formira cijena tih sredstava
ŠTEDIŠE oni koji ne troše dijelove dohotka u tekućem periodu - povećavaju dohodak jer dobijaju kamatuDEBITORI zadužuju se i povećavaju dohodak ako dobijene fondove ulažu u produktivne investicije
Ukoliko kredite koriste najefikasnije i najsposobnije firme - to vodi povećanju ukupnog bogatstva društva
Geografski posmatrano razlikujemolokalnonacionalnoi internacionalnofinansijskotržište
Analitički posmatrano1 primarno (podrazumijeva kupoprodaju inicijalnih hartija od vrijednosti Može biti direktno i indirektno-preko specijalizovanih finansijskih ustanova) ndash motiv kupovine - dobit i2 sekundarno (retransfer hartija od vrijednosti i prije roka dospjeća) ndash motiv kupovine - likvidnost
Konvencionalna podjela tržište kredita (personalizovano) I tržište vrijednosnih papira (impersonalizovano)
Po ročnosti i namjeni novčano (kratkoročna sredstva do 1 god) I tržište kapitala (dugoročno iznad godine dana)
Novčano tržište
Predmet kupoprodaje kratkoročna novčana sredstva potrebna za održavanje likvidnosti proizvodnju ili robni promet
Obuhvata1 tržište gotovog novca gdje se kupuje i prodaje kratkoročni gotovi novac i kratkoročne hartije od vrijednosti2 tržište kredita kupuju se i prodaju kratkoročna novčana sredstva u obliku kredita3 primarno i sekundarno tržište kratkoročnih vrijednosnih papira
Tržište kapitala
Novčana sredstva se kupuju i prodaju dugoročnoKapital se pribavlja emitovanjem
1 obveznica (zajmovni kapital - dužničke hartije sa dospjećem iznad jedne godine) i2 dionica - vlasnički kapital
Bankarski sistem
Skup bankarskih institucija finansijskih instrumenata i tokova koji se koriste u finansijskom posredovanju između finansijski suficitarnih i finansijski deficitarnih sektora i transaktora
Smanjenje sredstava banke zahtjeva prilagođavanje smanjenje rezervi likvidnosti ulaganje u brzo- unovčive vrijednosne papire usklađivanje ročne strukture kredita
Finansijske institucije
- posrednici u transferu sredstava između preduzeća i stanovništva kao glavnih trasaktora u finansijskom sistemu
Stanovnišvo može uložiti štednju kod kreditnih institucija iiliinstitucija koje prikupljaju ugovornu štednju
Struktura finansijskih institucija
Finansijske institucije dijele se na
depozitne ndash poslovne banke i štedionicenedepozitne ndash osiguravajuća društva penzioni i uzajamni fondovi Idržavne finansijske institucije ndash državne razvojne banke agencije i institucije (npr poljoprivrede izvoza-uvoza stambene izgradnje)
Tri osnovna oblika finansijskih institucija razvijenih finansijskih tržišta
Kreditne institucije plasmane vrše uglavnom u vidu kredita preduzećima i građanima komercijalne banke ndash depozitno- kreditne
štedionice ndash depozitno- kreditnefinansijske kompanije ndash nedepozitne-kreditne
Institucionalni investitori Osiguravajuća društvaPenzioni fondoviInvesticioni fondovi
Investicione banke (berzanske firme) ndash bave se poslovima na primarnom i sekundarnom tržištu kapitala Prikupljaju kapital emisijom dionica
Investicione bankeBrokerske i dilerske firme
brokeri ndash ne preuzimaju rizikdileri ndash preuzimaju rizik
Merčant banke - bave se prestrukturiranjem većih kompanija uz njihovu valorizaciju
PROMJENE U FINANSIJSKOJ STRUKTURI
smanjenje učešća komercijalnih banaka
Razlozi djelovanje tržišnih faktora ndash pojava novih vrsta finansijskih institucija sa ponudom finansijskih proizvoda koji ranije nisu postojali
pretjerana regulacija porast van-bilansnih aktivnosti banaka
kao odgovor - banke ulaze u nova područja poslovi laquostarateljstvaraquo (trust) ndash poslovi sa vrijednosnim papirima ndash sekjurizacija kredita ndash finansijski inženjering ndash
FAKTORI NOVIH TRENDOVA U BANKARSTVU
deregulacija informaciona tehnologija konkurencija internacionalizacija i globalizacija (mondijalizam) koncentracija stvaranje finansijskih konglomerata -
Stvaranje tzv laquofinansijskih supermarketaraquo
Procesi laquoizolacijeraquo finansijskog sektora institucional-izacijaprivat-izacijaglobal-izacijainformat-izacijasekjurit-izacija
PERSPEKTIVE BANKARSTVA dalja i naglašena marketizacija
dalja deregulacija - npr ukidanje ograničenja konkurencije finansijskih institucija
nastavak internacionalizacije decentralizacija banaka (svako domaćinstvo- filijala banke) uspostavljanje globalnog bankarstva ndash ldquojedinstveni pasošrdquo u EU razvoj finansijskog inženjeringa u smislu stvaranja novih bankarskih proizvoda
a posebno dalji razvoj finansijskih derivata
Potencijalna opasnost Rast nestabilnosti finansijskih tržišta usljed porasta hazardiranja
Mogućnosti zaposlenja u bankarstvu1 Kreditni referenti2 Kreditni analitičari3 Specijalisti za ispravljanje kredita4 Menadžeri bankovnih operacija5 Direktor podružnice (filijale)6 Analitičari sistema7 Revizori i kontrolno osoblje8 Finansijski analitičar9 Specijalisti odjela za upravljenje imovinom komitenta10Specijalisti za osobne bankarske usluge Šaltersko osoblje Trgovci i analitičari vrijednosnih papira Specijalisti za dugoročno planiranje i poslove akvizicije Marketinško osoblje Upravljanje ljutskim potencijalom11 Stručnjaci za međunarodne finansije i razvoj poslovanja12 Trgovci stranim valutama13 Stručnjaci za investicijsko bankarstvo14 Kontrolori i regulatori banaka15 Bankovni programi za obuku
21Kapital banaka u BiH
Oblici bankarskog kapitala1 Primarni kapital
Akcionarski kapitalZadržani profiti
2 Sekundarni kapitalSubordinirane obvezniceOpće rezerve za pokriće gubitaka
Osnovne funkcije bankarskog kapitala su1 Apsorbovanje potencijalnih gubitaka2 Zaštita deponenata3 Mehanizam regulacije u osiguranju depozita4 Ograničenje nekontrolisanog rasta aktive5 Izvor finansiranja redovnih aktivnosti6 Pokriće preuzetog potencijalnog rizika7 Širenje obima aktivnosti banke i8 Finansiranje nekamatonosne aktive
Leveridž faktorRast aktive mora pratiti rast kapitalaMeđunarodni standard stope kapitala je 8 a kod nas je 12
Pojam leveridžfaktor =gt recipročna vrijednost stope kapitala
To znači da na jednu KM kapitala u pasivi možemo formirati 125 KM aktive
Izračunavanje
Leveridž faktor = 1stopa kapitalaMeđunarodni standard1008 = 125 KMKod nas1012 = 83 KM
Programi povećanja kapitalaKratkoročni aspekt 1 Emisija novih akcija
2 Sekjuritizacija kredita3 Prestrukturiranje vlasništva
Dugoročni aspekt Porast aktive= novo zaduženje + interno generisani kapital + eksterni kapital
Međunarodna koordinacijaCilj =gt stvaranje jedinstvenih standarda poslovanja banaka
Bazelski sporazum iz 1988 -rdquoGrupa 10rdquo
Koncepcija 1 Povećana stopa kapitala2 Jedinstvene stope po klasama rizične
aktive3 Mađunarodni aranžmani - bankarki rizici
4 Tržišni rizici
3 BANKARSKI SISTEM BiH
Indikatori razvijenosti finansijskog sistema zadovoljavajući intenzitet direktnog finansiranja - mogućnost
alternativnog izbora razvijenost sekundarnog tržišta diverzifikovana institucionalna struktura ndash omogućava sklad između
bankarskih i nebank inst struktura novčane mase ndash dominacija gotovog novca odnos novčane mase prema obimu finansijskih transakcija ili prema
GDP-u
Goldsmitov sintetički pokazatelj finansijske razvijenosti Odnos između finansijskih instrumenata (državnih HoV privatnih obveznica
običnih akcija HoV finansijakih instituc) i nacionalnog bogatstva (GDP-a) Najrazvijeniju fin strukturu ima VB (170) i SAD (125) a najnerazvijeniju
Francuska (065)
Domaći finansijski sektor veoma nerazvijen institucionalnu strukturu čine
o CB i sistem komercijalnih banakao mikro-kreditne organizacijeo dvije berze (sarajevska i banjalučka)o osiguravajuća društva
Nedostaju razvojne i izvozne bankeštedno-kreditne organizacijemortgage-institucijeinvesticioni fondovieskontne i klirinške kućenovčano tržište
Od instrumenata finansijskog tržištasamo dionice (uglavnom proistekle iz procesa
privatizacije)
ne postoje instrumenti kratkoročnog finansiranja (blagajnički zapisi komercijalni zapisi depozitni certifikati kratkoročne obveznice REPO-ugovori)
Ciljevi osigurati porast domaće privatne štednje osigurati povoljniji izvor finansiranja za privatni sektor osigurati veće kreditiranje privrede u odnosu na
domaćinstva povećati likvidnost tržišta kapitala u BiH izgraditi funkcionalno tržište osiguranja
Najvažniji uspjesi
stvaranje institucionalnog i regulatornog okvira privatizacija banaka okrupnjavanje banaka (sa 70 na 35) prisustvo stranog kapitala jedinstven platni promet u poslovnim bankama učešće banaka na tržištu kapitala jačanje povjerenja u banke uspostavljanje sistema osiguranja depozita osnivanje kreditnog biroa rast štednje unaprijeđenje supervizije banaka uspostavljanje jedinstvenog registra računa uvođenje novih bankarskih proizvoda Centralna banka BiH
Zamjerke bankara neuređenost pravnog sistema neadekvatna zaštita povjerilaca odnosno neefikasna
naplata dospjelih potraživanja prenormiranost pojedinih segmenata bankarskog poslovanja (ocjena kreditnog rizika)
otežava poslovanje banaka nerazvijenost domaće privrede nestabilnost ukupnog ekonomskog sistema pogoršanje finansijske discipline pojava fiktivnih firmi i sivo tržište visok kreditni rizik investiranja primjena različitih instrumenat obezbjeđenja poskupljuje kredite i usporava proceduru nedostatak kvalitetnih dugoročnih izvora nepovoljan kreditni rejting BiH
Zadaci bankarskog sektora Ubrzavanje procesa reformi realnog sektora kako bi dostigle
napredak u monetarnom i bankarskom sektoru Završetak procesa privatizacije državnih banaka (ili likvidacija) Podrška CBBiH da emituje obveznice i blagajničke zapise Nastavak procesa daljeg okrupnjavanja banaka Kapitalno jačanje banaka Donošenje zakona o zaštiti povjerilaca Ubrzati procese stečajeva kompanija Ubrzavanje sudskih postupaka
Unaprijeđenje uslova za djelovanje banaka na cijelom području BiH Fiskalna reforma i eliminacija sive ekonomije Licenca AOD za sve banke Povrat stare devizne štednje Ublažiti kriterije ročne usklađenosti Racionalizirati izvještavanje banaka Uvođenje eskontne kamatne stope Unaprijediti praksu naplate čekova i mjenica Usvojiti propise koji će omogućiti razvoj štedionica hipotekarnih
banaka i lizing kompanija
Asortiman bankarskih usluga razvijenih finansijskih tržišta
Tradicionalne bankarske usluge1 Obavljanje mjenjačkih poslova2 Diskontovanje komercijalnih zapisa i odobravanje poslovnih kredita3 Ponuda štednih depozita4 Čuvanje dragocjenosti5 Podrška vladinim aktivnostima preko kreditiranja6 Ponuda depozita po viđenju7 Ponuda povjereničkih (trust) usluga
Bankarske usluge razvijene u novije doba
8 Odobravanje potrošačkih kredita9 Finansijsko savjetovanje10 Upravljanje gotovinom11 Ponuda opreme na lizing12 Ulaganja u visokoprofitabilne projekte visokog stepena rizika13 Prodaja usluga osiguranja14 Usluge penzijskog osiguranja15 Usluge investiranja u vrijednosne papire16 Usluge investicijskih fondova i anuiteta17 Ponuda investicijskih i komercijalnih bankarskih usluga
4 SISTEMI CENTRALNOG BANKARSTVA
CENTRALNA BANKA
banka poslovnih banaka
monopol nad emisijom novčanica
nastanak ndash početak ind revolucije
prva Riskbank of Sweden 1656 g
najznačajnija Bank of England 1694 g
neprofitna institucija
monopolski položaj u sistemu
ldquokvazi bankardquoldquobanka banakardquordquobanka državerdquo
visok stepen samostalnosti CB
nesklad instituc i faktičke samostalnosti
II tipa CB potpuna vezanost za izvršnu vlast visok stepen autonomije
S aspekta organizacije jedinstvena CB složeni sistem CB (FED)
Poslovi CB emisija novčanica i kovanog novca upravljanje deviznim rezervama regulisanje količine novca organizacija UPP i PP sa inostranstv supervizija i nadzor banaka poslovi za račun države
Tri osnovne funkcije CB1 vođenje monetarne politike2 ldquoposljednje utočište banakardquo3 supervizija
Vođenje monetarne politike
Četiri osnovna cilja 1 stabilnost cijena2 ekonomski rast3 puna zaposlenost I4 uravnoteženi platni bilans
Obezbjeđenje likvidnosti makrosistema u uslovima rasta Snabdjevanje poslovnih banaka potrebnom količinom novca i kreditaŠtiti likvidnost bankarskog sistemaCB propisuje uslove za likvidnostPooštrava uslove u slučaju nelikvidnostiTjera banke da štite sopstvenu likvidnost
Banke definišu strategiju odbrane likvidnosti na tri nivoa
1 primarne rezerve likvidnosti kod CB (gotov novac i depozit po viđenju)
2 sekundarne (fond rezervi i kratkoročne hartije od vrijednosti) 3 povlačenje kredita sa novčanog tržišta
CB odobrava kredite za likvidnost izuzetno kratkoročni penalne kamate ne mogu biti korišteni za kreditnog potencijala strogi uslovi odobravanja
Krediti za likvidnost CBUslovi odobravanja -veća kamatna stopa
-obavezno pokriće u hartijama od vrijednosti
-stroga provjera boniteta banaka
Bitne razlike CB i KB likvidnost kod KB pasiva određuje aktivu kod CB vrsta emisije ročnost transakcija klijenti ciljevi poslovanja
Uticaj CB na ekonomska kretanja
Tri aspekta neposrednog djelovanja CB na globalna ekonomska kretanja
1)Globalna kontrola količine novca i kredita2)Kreditna regulacija3)Supervizija poslovanja bankarskog sistema
Primarna emisija CB
Stvara mogućnost poslovnim bankama da brže dođu do potrebnog inicijalnog novca
Primarni novac u dva osnovna oblika1)gotov novac2)depoziti koje poslovne banke drže na žiro i drugim računima
Usmjeravanje primarnog novcaputem deviznih transakcija - Promet hartija od vrijednosti na otvorenom tržištuputem kreditnog mehanizma - Kreditiranje
Kreditiranje ali samo na kratak rok
Supervizija banaka
Zadatak supervizije amortizacija poremećaja zaštita depozita zaštita povjerenja
Obuhvata kontrolu
1 vlasništva i upravljačke strukture u bankama2 bilansne strukture3 kredita i mikrokreditne politike banaka4 likvidnosti i solventnosti5 razvoja konkurentnosti6 pojava nelojalne konkurencije7 odnosa stabilnosti i profitabilnosti i dr
Instrumenti monetarne politike CB1 operacije na otvorenom tržištu2 krediti poslovnim bankama3 obavezna rezerva4 specijalni depoziti5 eskontnadiskontna kamatna stopa6 direktivne mjere CB I7 neformalni uticaj CB
1 Operacije na otvorenom tržištu
Kupovina i prodaja državnih obveznica na finansijskom tržištu od strane CBUticaj na promjene kamatnih stopa na tržištuUticaj na kreditni potencijal poslovnih banakaSuptilan i lahko primjenljiv mehanizam monetarne politikeČesto se kombinuje sa mehanizmima reeskonta
2 Krediti poslovnim bankama
Vrste kredita Krediti po osnovu raspoloživih hartija od vrijednosti u portfelju
poslovnih banaka (refinansiranje) -Reeskontni krediti -Krediti pokriveni dokumentima (državne obveznice)
Selektivni krediti Krediti usmjereni ka državi (napušta se) Krediti za likvidnost
Kupovina robnih mjenica i drugih komercijalnih papira od poslovnih banakaKupuju se po eskontnoj KSRezultat priliv svježeg novca u poslovnu bankuRigidan i relativno prevaziđen mehanizam
3 Obavezna rezerva
Rast stope -gt smanjenje kreditnog potencijalaU slučaju većeg priliva depozita iz inostranstva CB će povećati stopu obavezne rezervePodsticaj bankama da primjenjuju finansijske inovacijeRigidan instrument koji se koristi u zemljama sa nerazvijenom tržišnom strukturom
4 Specijalni depoziti
Cilj -dodatno snižavanje obima raspoloživih bankarskih resursa
Realizuju se primjenom ldquomarginalne obavezne rezerverdquo za banke sa ekspanzivnim rastom depozita
Veće stope obavezne rezerve na prirast depozitaObično sa nultom stopom naknade za ORRijetko se primjenjuje
5 Eskontna kamatna stopa
To je minimalna KS po kojoj je CB spremna da kreditira poslovne banke
Referentna kamatna stopa ndash uticaj na tržišnu kamatnu stopu
Banke obično slijede varijacije u kretanju eskontne stope CBRasterećenje privrede i podsticaj investiranju
Eskontna stopa u funkciji podrške domaćoj privredi
Američki FED snizio je svoju eskontnu kamatnu stopu u pokušaju da pomogne oporavak američke privrede FED je od početka 2001 godine snizio svoju kamatnu stopu sa 65 na 1
Objašnjavajući svoju odluku u FED-u su izjavili da veća nesigurnost dijelom posljedica većih privrednih rizika trenutno ograničava potrošnju proizvodnju i zaposlenost Oni se nadaju da će snažan i kontinuirani rast proizvodnje te dodatno smanjenje kamata biti od pomoći privredi koja se nalazi u vremenu slabijeg učinka
ECB zadržava nisku diskontnu stopu
Europska centralna banka (ECB) odlučila je ostaviti kamatnu stopu za refinanciranje na 2 uprkos tome što je britanska centralna banka (Bank of England - BoE) odlučila podići stopu sa najnižeg nivoa u posljednjih 48 godina za četvrtinu postotnog poena na 375
ECB je posljednji put spustila kamatnu stopu u julu ove godine dok je za BoE današnji porast kamatne stope bio prvi u više od 3 i pol godine
Makroekonomski pokazatelji još od ljeta iniciraju oporavak u eurozoni no ekonomisti upozoravaju da do značajnijeg rasta privrede neće doći tako skoro (6112003 Bankamagazin)
Makroekonomski pokazatelji još od ljeta iniciraju oporavak u eurozoni no ekonomisti upozoravaju da do značajnijeg rasta privrede neće doći tako skoro
6 Direktivne mjere CB
U suprotnosti su tržišnim mehanizmima
Kvantitativne limitiranje obima kredita visine KS na depozite obima i cijene HV obima potrošačkih i stambenih kredita
Kvalitativne sugestije i uputstva bankama da daju prioritet pojedinim privrednim djelatnostima
Rijetko se primjenjuju - obično u uslovima poremećaja
7 Neformalni uticaj CB
U suprotnosti su tržišnim mehanizmimaMoralni apeli bankama da se uzdrže od prekomjernog kreditiranja ili visokih KSldquoprijateljska upozorenjardquo ili ldquonagovještajirdquoUsmena i pismena saopštenjaPozivanje bankara na razgovore i slRjeđe se primjenjuje
Institucije bankarskog sistema
Bankarski sistem BiH1 CBBH - Centralna banka BiH2 FBA - Agencija za bankarstvo FbiH3 ABRS - Agencija za bankarstvo RS 4 AOD - Agencija za osiguranje depozita5 Ostale institucije
5 CENTRALNA BANKA BiH
Centralna banka BiH
Na njenom čelu nalazi se Upravno vijećeNe može davati kredite kreiranjem novca i u tom smislu djeluje kao Currency Board
Cilj Centralne banke je da postigne i održi stabilnost domaće valute (KM) tako što izdaje domaću valutu prema aranžmanu poznatom pod nazivom Currency Board
ldquoCurrency Boardrdquo
ldquoCurrency Boardrdquo u smislu Zakona o CB znači operativno pravilo za izdavanje domaćevalute prema kojem se domaća valuta izdaje samo uz kupovinu konvertibilne devizne valute sa punim pokrićem u neto stranoj aktiviTo znači da Centrana banka ne može odobriti kredit
Tri osnovne karakteristike CBA
1 Fiksni devizni tečaj utvrđen Zakonom o CBBH ( 1 KM = 1 DEM = 051129 euro )2 Puna devizna pokrivenost KM pasive CBBH
3 Puna konvertibilnost KM pasive CBBH u vezanu valutu euro
Pored toga CBBiH ne može davati kredite niti komercijalnim bankama niti
vladama CBBiH a ni drugi autoriteti u BiH ne mogu vršiti ograničenja na
plaćanja i međunarodne transakcije CBBiH osigurava transparentnost rada i transparentnost njenih
računa
Osnovni zadaci CB BiH
a) da definiše usvoji i kontroliše monetarnu politiku BiH putem izdavanja domaćevalute
b) da drži i upravlja službenim deviznim rezervama CB na siguran i profitabilan način
c) da potpomogne ili uspostavi i održava odgovarajuće platne i obračunske sisteme
d) da prima depozite od BiH i komercijalnih banaka radi ispunjenja zahtjeva za obaveznim rezervama
e) da stavlja u i povlači iz opticaja domaću valutu
f) da obavlja devizne operacije na zahtjev banaka
g) da prikuplja podatke koji se odnose na ekonomske i finansijske aktivnosti
Struktura bilansa CB
AKTIVA PASIVAKrediti bankama Gotov novacDržavne obveznice Depoziti banakaDevizna potraživanja Specijalni depozitiZlato I rezerve Depoziti države
Devizne obavezeFondoviInterne rezerve
Struktura bilansa CBBH
PASIVA1 Rezervniprimarni novac
gotovina izvan monetarnih vlasti- izvan CBBiH depoziti komercijalnih banaka
2 Inostrana pasiva kratkoročne obaveze prema nerezidentimadepoziti nerezidenataobaveze prema MMF-u
3 Depoziti centralne vlade 4 Kapitalni račun
početni kapital i rezerveakumulirana dobit
AKTIVA
1 Strana aktiva strana valuta u trezoru CBdevizni depoziti kod inostranih banakaraspolaganje SDR-ovima i dugoročni strani vrijednosni papiri
2 Potraživanja od privatnog sektora
Nezavisnost CB BiH
Centralna banka je potpuno nezavisna od FBiH RS te bilo koje javne agencije i organa
Centralna banka neće primati instrukcije od bilo kojeg drugog lica
Samostalnost Centralne banke treba biti poštovana i niko ne može tražiti da se utječe na bilo kojeg člana tijela Centralne banke koje donosi odluke u izvršavanju njegovih dužnosti prema Centralnoj banci niti da se miješa u djelatnost Centralne banke
Organizacija CB BiH
Centralna banka se sastoji od Upravnog vijeća Uprave (koja se sastoji od Guvernera i tri Viceguvernera) Osoblja
Konvertibilnost KMNa zahtjev Centralna banka na teritoriji Bosne i Hercegovine bez ograničenja kupuje i prodaje Konvertibilne marke za euro po kursu definisanom Zakonom o CB
Operacije na tržištu novcaCentralna banka se nećeuključivati u nikakve operacije na tržištu novca uključujući tu i vrijednosne papire bilo koje vrste
Operacije kliringaCentralna banka može ili za svoj vlastiti račun ili za račun i po nalogu Bosne i Hercegovine da uđe u klirinške i platežne aranžmane ili sklopi bilo koji drugi ugovor u istu svrhu sa javnim ili privatnim klirinškim institucijama koje se nalaze u inostranstvu
Bez kreditiranja državeCentralna banka će raditi kao bankar i fiskalni agent Bosne i Hercegovine pod uslovom da niti jedna transakcija koju CB sprovede ne može služiti kao finansijska pomoć uključujući kredit za ili u korist Bosne i Hercegovine
51 Currency Board domaća i svjetska iskustva
1 Pojam Currency Board-a
MMF definišeCurrencyBoardaranžmankaomonetarnirežimkojise zasnivanaeksplicitnojzakonskojobavezikonverzijedomaćevaluteuspecifičnu stranuvalutupričemuinstitucijakojaemitujenovacimaodređena ograničenja
2 Principi Currency Board-a
Principi Currency Board-a su Depoziti po viđenju su konvertibilni u valutu zemlje
monetarnog odbora po fiksnom kursu Odnos između novca u opticaju i novčane mase je
stalan Monetarna politika se sastoji u konverziji domaće valute
u stranu po fiksnom kursu
3 Karakteristike Currency Board-a
Konvertibilnost bilo kojeg iznosa domaće valute u stabilnu stranu valutu
Fiksan devizni kurs domaćevaluteprema referentnoj valuti Puno pokriće emitovanog domaćeg novca stranim rezervama Djeluje na principu novčanog sistema zlatne poluge Nove rezerve pribavljaju se iz zemlje rezervne valute Promjene u platnom bilansu utiču na promjene domaće novčane
mase Trgovinska veza između zemlje monetarnog odbora i zemlje
monetarne valute je obično stabilna Centralna banka ne prima depozite ne može kupovati državne
vrijednosne papire ne daje kredite vladi ni komercijalnim bankama i nema ulogu ldquozajmodavca krajnje instancerdquo ne reguliše bankarski sistem ne nadzire operacije diskrecione monetarne politike
Država ne može kontrolirati količinu novca u opticaju koja je određena potražnjom za novcem
Currency Board u BiH
CBBiH počela je sa radom 11 8 1997 god na principu valutnog odbora
Prije njenog osnivanja u BiH su bile u opticaju 4 valute HR kuna bosanski i jugoslovenski dinar i DM
Ubrzo nakon toga KM postaje jedina legalna valuta
a) Razlozi formiranja CBA u BiH
Potreba za vezivanjem KM za određenu stabilnu valutu
Razlozi odabira DM kao referentne valute Visok nivo povjerenja Historijska vezanost za DM Velika količina DM u zemlji
1999 god ulogu DM preuzima EURO
Osigurao je stabilnost KM Mogao bi biti ugrožen ako se ne zaustavi stalni porast vanjskotrgovinskog debalansaBrojni ekonomisti u BiH smatraju da je naš valutni odbor rigidan te bi bilo nužno izvršiti korekcije u pravcu povećanja njegove fleksibilnosti
b Prednosti CBA u BiH
Četiri su razloga zašto je CBA u BiH bio uspješan1 Javnost u BiH se suočila sa brojnim finansijskim traumama CBA je vratio povjerenje javnosti u domaću valutu2 Javnost u BiH ima puno povjerenje u euro
3 Mnogi su vjerovali da je CBBiH uspješno funkcionirala kao CBA jer je imala donedavno stranog guvernera4 Jedan od razloga zašto CBA uspješno funkcionira u BiH je dobar pravni i institucionalni okvir za CBBiH
Zašto bi CBA trebao biti zadržan u BiH
1 CBA proizvodi realne ekonomske i socijalne koristi
2 Stabilnost domaće valute u odnosu na euro u budućnosti jer BiH ima viziju pristupiti EU
3 Nema konkretne alternative koji bi to monetarni režim trebalo uvesti nakon CBA
4 Dugoročno nastojanje da se kroz CBA ekonomija BiH što više približi ekonomiji EU
6 KOMERCIJALNO BANKARSTVO
VRSTE BANAKA
1 Ročnost poslova komercijalne banke (kratkoročni poslovi) investicione ili razvojne banke (dugoročni poslovi)
2 Privredna grana ili oblast industrijske poljoprivredne trgovačke SMEs sektor spoljnotrgovinske
3 Veličina finansijskog potencijala
male srednje velike
4 Veličina teritorije koju pokriva lokalne regionalne nacionalne
5 Prosječna vrijednost bankarskih depozitnih ili kreditnih operacija
banke malih operacija (ldquoretail banksrdquo) ndashbankarstvo na malo banke velikih operacija (ldquowholesale banksrdquo) ndashbankarstvo na veliko
6 Prisustvo inostrane komponente u poslovanju domaće međunarodne
Uobičajena podjela banaka
A) Depozitne ili komercijalne banke
Mobilišu kratkoročne depozite (uglavnom stanovništva)i plasiraju ih na kratak rok
Finansiraju robni promet i zalihe preduzeća trajna i potrošna dobra stanovništva
Imaju razgranatu mrežu filijalaImaju problem ročne usklađenosti sredDrže transakcione depoziteZalaze i u investicione aktivnosti(VP)
B) Poslovne banke
Sve više se približavaju komercijalnim bankamaFinansijski potencijal zasnivaju na sopstvenom kapitalu i rezervama
Ulaze u vlasništvo kompanija preko čijeg profita uvećavaju sopstveni kapitalFinansirajuuglavnom krupne industrijske kompanije
Osnivaju filijale i u drugim zemljama
C) Univerzalne banke
Klijentima pružaju kompletan set poslovnih i investicionih bankarskih uslugaPredstavljaju prvi organizacioni oblik banaka
To su tzv nespecijalizovane bankeDominiraju depozitni izvori i kratkoročni kreditiKreiraju i sopstvene hartije od vrijednostiTeže ih je kontrolisati
Finansijske aktivnosti banaka u konceptu ldquouniversal bankingrdquomogu uključivati
Djelatnost univerzalne banke posredovanje (intermediation) trgovanje finansijskim instrumentima devizama i derivatima osiguranje ili prihvatanje odgovornosti za kupovinu novog duga i
emisije dionica (underwriting) brokerski poslovi
korporacijske savjetodavne usluge uključujući udruživanja i usluge akvizicije
investicijsko upravljanje osiguranje držanje kapitala ne-finansijskih kompanija u bankarskom portfoliju
DJELATNOST DOMAĆIH BANAKA
1 Primanje svih vrsta novčanih depozita i drugih novčanih sredstava2 Davanje i uzimanje kredita i finansijski lizing3 Davanje svih oblika novčanog jemstva4 Učešće kupovina i prodaja instrumenata tržištanovcai
kapitalazasvojilituđi račun5 Usluge platnog prometa i prenosa novca6 Kupovina i prodaja strane valute7 Izdavanje i upravljanje sredstvima plaćanja (uključujući kreditne kartice
putne i bankarske čekove)8 Pohranjivanje i upravljanje vrijednosnim papirima i drugim
vrijednostima9 Usluge finansijskog menadžmenta10 Kupovina i prodaja vrijednosnih papira11 Drugi poslovi
BILANS BANAKA
BILANS u bankarstvu ima dvostruko značenje analiza bilansa banke I analiza bilansa debitora
Bilans stanja ndash sistematizovan pregled bankarske aktive i pasive na određeni dan
ndash važan izvor informacija i osnova za donošenje poslovnih odluka
Pomaže kod formulisanja poslovne politike banke utvrđivanjem i praćenjem koeficijenata (stopa)
gotovine likvidnosti solventnosti rezervi likvidnosti kreditiranja kapitala i dr
komparativna analiza banke u odnosu na druge banke ili na bankarski sektor u cjelini
Bilans stanja
bruto bilans ukupna aktiva i pasiva
neto bilans prikazuje kredite i ostale finansijske plasmane na strani active I izvore sredstava kojima se pokrivaju ti plasmani
nekonsolidovani bilans prikazuje bruto aktivu i pasivu sektora poslovnih banaka (sa svim interbankarskim pozicijama)
konsolidovani bilans odnosi se na plasmane i obaveze prema nebankarskom sektoru dok su interbankarske pozicije anulirane
Struktura bilansa banke
AKTIVA PASIVA Krediti 52 Oročeni depoziti 42Plasmani u hartije od vrijednosti 16 Depoziti po viđenju 33Likvidna aktiva 14 Obaveze na novčanom tržištu 14Gotovina (+ rezerve) 13 Ostale obaveze 3Ostala aktiva 5 Kapital 8UKUPNO 100 UKUPNO 100
Fundamentalna ravnoteža bilansa
Izbalansiranost vrijednosti aktive i pasive u ročnom i valutnom pogledu
Aktiva = obaveze + fondovi (kapital)Fondovi (Kapital) = aktiva ndash obavezeObaveze = aktiva ndash fondovi (kapital)
Pitanje realne aktive - ako su obaveze i fondovi pokriveni dovoljnim obimom realne aktive - ako je pozitivna vrijednost kapitala - izjednačenost spoljnih obaveza i neto aktive
BANKARSKI AGREGATI
1 Finansijski potencijal2 Finansijski plasmani3 Depozitni potencijal4 Kreditni potencijal
1 Finansijski potencijal
zbir svih izvora sredstava koje banka transferiše u različite vrste plasmana
FP = Σ P = DP + KI + OI
2 Finansijski plasmani
predstavlja zbir ukupne aktive bilansa bankeFPL = Σ A = KR + HV + R
Ukupni plasmani moraju biti pokriveni izvorima sredstavaFP = FPL
3 Depozitni potencijal
zbir depozitnih izvora sredstava DP = Dpv + Dšt + Dor
Nivo depozitnog potencijala neposredno utiče na nivo kreditnog potencijala
4 Kreditni potencijal
kvantum slobodnih sredstava banke koji može biti plasiran u vidu kredita ili drugih plasmana a da pri tome ne ugrozi likvidnost i solventnost održavajući propisanu stopu obaveznih rezervi
KP = FP ndash PR (OR+RL)
Nivo kreditnog (slobodnog ili raspoloživog) potencijala određuje nivo kreditnih plasmana
PR ndash programirane ili standardne rezerve OR ndash obavezna rezerva RL ndash rezerve likvidnosti
Značaj analize bankarskih agregata
- omogućava banci određivanje realnog kreditnog potencijala - dolazi se do značajnih signala vezanih za funkcionisanje makro
sistema- doprinosi kompleksnoj ocjeni ukupnih performansi banke- omogućava komparativnu analizu sa bankarskim trendovima u
inostranstvu
61Bilans banaka
1 Uvod
Finansijski izvještaji sadrže ključne informacije za donošenje odluka o poslovanju banke
Bilans stanja prikazuje imovinu obaveze i temeljni kapital Bilans stanja također daje pregled inputa i outputa banaka
Bilans uspjehadaje pregled cijena koštanja inputa i vrijenosti outputa
Pojam bilansa stanja Bilans stanja pokazuje iznos i sastav izvora sredstava koje je banka pribavila za finansiranje aktivnosti posuđivanja i investiranja kao i koliko je novca banka uložila u kredite vrijednosne papire i ostale finansijske outpute
Pojam bilansa uspjeha Bilans uspjeha pokazuje koliko je banku koštalo pribavljanje depozita i drugih izvora sredstava te koliko su iznosili prihodi po osnovu korištenja tih sredstava
2 Bilans stanja banke
Bilans banke kao i svaki drugi bilans sastoji se od aktive i pasive sa specifičnim elementima
Aktiva = obaveze + kapital
U aktivu bilansa banke spadaju Gotovina Vrijednosni papiri Krediti Lizinzi Ostala mješovita imovina
U pasivu bilansa banke spadaju Depoziti Nedepozitni izvori banke Temeljni kapital
Aktiva = Pasiva
Izvori bankinih sredstava = korištenju bankinih sredstavaa Aktiva bilansa banke
Gotovina i depoziti kod banaka
Gotovina banke prestavlja primarni izvor likvidnosti i u nju spadaju Gotovina u trezoru Depoziti koje banka drži u drugim bankama Gotovina u procesu prikupljanja Računi rezervi kod Centralne banke Gotovina je prva linija odbrane u slučaju neočekivanih zahtjeva od banke
Investicije u likvidne vrijednosne papire
Predstavljaju ulaganja u likvidne vrijednosne papire sa ciljem izgradnje druge linije odbrane likvidnosti banke ili sekundarnih rezervi
Ova kategorija aktive je između gotovine i kredita
Njihova osnovna karakteristika je da donose određeni prihod banci za razliku od gotovine
Ovdje spadaju kratkoročni državni papiri komercijalni zapisi kao i oročeni depoziti banke
Investicije u vrijednosne papire radi prihoda
Banka investira u ove vrijednosne papire radi očekivane stope povrata na njih a ne radi kreiranja sekundarnih rezervi likvidnosti
Ovdje spadaju sve vrste vrijednosnih papira koje banci donose prihode
Također banke drže i određeni broj vrijednosnih papira namijenjenih trgovanju s ciljem ostvarivanja određenog prihoda na promjeni cijena
Krediti
Ovdje spadaju sve vrste plasiranih kredita banke
Svaki kredit nosi određeni rang odnosno određene je kategorije1 Kategorija A-Dobra aktiva2 Kategorija B-Aktiva sa posebnom napomenom3 Kategorija C-Podstandardna aktiva4 Kategorija D-Sumnjiva aktiva i5 Kategorija E-Gubitak
Rezerve za potencijalne gubitke
Sukladno rangu aktive svaka banka izdvaja odgovarajuće rezerve za eventualne gubitke Rezerve prestavljaju odbitnu stavku aktivePostoje opće i posebne rezerve
Posebne rezerve su rezerve koje se izdvajaju prema propisima i u iznosu određenom od strane Agencije za svaku od kategorije aktive
Izdvajanje rezervi prema kategorijama aktive
1 Kategorija A -Dobra aktiva 2 ORKG za opći kreditni rizik
2 Kategorija B - Aktiva sa posebnom napomenom 5-15 PRKG za PKG
3 Kategorija C - Podstandardna aktiva 16-40 PRKG za PKG
4 Kategorija D - Sumnjiva aktiva 41-60 PRKG za PKG
5 Kategorija E - Gubitak 100 PRKG za PKG
ORKG - opće rezerve za kreditne gubitke PRKG - posebne rezerve za kreditne gubitkePKG - potencijalni kreditni gubitak
Ostala aktiva
Odnosi se na ostale kategorije fiksne aktiveOvdje spadaju zgrade oprema investicija u podružnice osiguranje itdOva kategorije je pod strogim nadzorom Agencije i ne smije se neograničeno i nekontrolisano povećavati
b Pasiva banke
Depoziti
Depoziti predstavljaju osnovni izvor finansiranja aktive bankeDepoziti mogu biti
- Transakcioni- Netransakcioni- Štedni- Oročeni
Također u ovu kategoriju pasive se ubrajaju i depoziti javnih institucija
Nedepozitni izvori
Ovdje spadaju Vrijednosni papiri izdati kao izvor finansiranja Krediti od drugih banaka i institucija Ugovori o rekupovini ndashREPO
Nedepozitni izvori predstavljaju veoma bitan izvor finansiranja aktive banke
Kapital
Kapital predstavlja vlasnički dio poslovanja
U kapital se ubrajaju Akcionarski kapital Subordinirani dug Opće rezerve za pokriće gubitka banaka
3 Vanbilansne stavke banaka
U novije vrijeme prisutan je trend rasta vanbilansnih pozicija banaka
Ovdje se između ostalog ubrajaju Stand by kreditni sporazumi Swap kamatnih stopa Obaveze po kreditima Ugovori o kursnim listama itd
Izvor su dodatnog rizika poslovanja banaka
4 Bilans uspjeha banke
Pojam bilansa uspjeha Bilans uspjeha predstavlja iznos primljenih prihoda te izloženih troškova koji su se pojavili u određenom periodu
KAMATNI PRIHODIKamate i naknade po kreditimaKamate od investicija u vrijednosne papireDrugi prihodi od kamata
KAMATNI TROŠKOVIKamate na depoziteKamate na kratkoročni dugKamate na dugoročni dug
NEKAMATNI PRIHODINaknade za usluge vezane za depoziteNaknade po osnovu zaključenih ugovora o rentanju opreme objekata i sl
NEKAMATNI TROŠKOVIPlaće dnevnice i ostali troškovi uposlenihNeto troškovi najmova i opremeRežijski troškovi Rezervacije za moguće gubitke po kreditima Porezi
Neto prihod od kamate=gt razlika između prihoda od kamate i troškova kamata
Neto nekamatani prihod =gt razlika između nekamatnih prihoda i nekamatnih troškova
Prihod prije poreza =gtrazlika predhodnih kategorija
NETO DOBIT = UKUPNE STAVKE PRIHODA -(minus) UKUPNE STAVKE RASHODA
KAKO POVEĆATI DOBITPovećati bilo koju od stavki aktive Povećavati aktivu s višim prihodom na račun one s nižim Smanjiti kamate na uzete depozite Tražiti jeftinije izvore na račun onih skupljih Smanjiti troškove poslovanja Izbjeći moguće poreze
7 OSNOVNI PRINCIPI BANKARSKOG POSLOVANJA
LIKVIDNOST
Sposobnost banke da izvršava svoje kratkoročne obaveze o rokovima dospjeća
Banka je likvidna sve dok je sposobna da o rokovima dospjeća izvršava svoje obaveze
Likvidnost je osnova za normalno funkcionisanje depozitnog i kreditnog mehanizma kod svake banke
Povjerenje je osnov odnosa banke i klijenta i banke moraju da se bore da održe to povjerenje Ono se održava neodložnim izmirenjem dospjelih obaveza
Nelikvidna banka nije u stanju da pokrije prezentovane naloge za isplatu ugovorenih obaveza
Različit nivo likvidnosti
Aktive bilansa super-likvidna imovina likvidna imovina i nelikvidna imovina
Pasive bilansa
Vanbilansnih pozicija
Idealno stanje poklapanje likvidnosti imovine i dospjeća obaveza
Uticaj ročne transformacije sredstava deponenti i tražioci kredita ndash suprostavljeni ciljevi
Pod kontrolom bankarskog menadžmenta
Banka zarađuje na ročnoj transformaciji sredstava
U težnji za zaradom -gt opasnost od probijanja granica ročne transformacije -gt nelikvidnost
Banke mogu vršiti ročnu transformaciju ali samo do određenog stepena koji su one same utvrdile na osnovu iskustva
Nelikvidnost može da nastane ukoliko banka postane nesolventna -gt vrijednost aktive ltvrijednosti obaveza tz da banka nema kapitala
Promjena koncepta likvidnosti banke u savremenim uslovima
ranije jednostavniji menadžment likvidnosti koji se sastojao u tome da vodi računa o likvidnosnoj strukturi svoje aktive
danas povećani rizik da likvidnost banke bude ugrožena (rizik vanbilansnih obaveza i prekid zaduživanja na finansijskom tržištu) ali i nove mogućnosti zaduživanja i odbrane likvidnosti banke
Najlošija pozicija u savremenoj tržišnoj strukturi- banka uključena u finansijsko tržište- upravljanjem pasivom obezbjeđuje dodatni kvantum likvidnosti- sticajem okolnosti ndashgubi svoju kreditnu sposobnost na tržištu1048790zatvara
joj se pristup finansijskom tržištu
Jedini izlaz kredit za likvidnost od Centralne banke -gt koja diktira menadžmentu banke restrukturiranja bilansa
STRATEGIJE LIKVIDNOSTI
1 Strategija kratkoročnih komercijalnih kredita- dominantna u toku XIX vijeka- depozitni potencijal su uglavnom činili a vistadepoziti - održavanje solventnosti i likvidnosti plasmanom depozitnog
potencijala u kratkoročne kredite- rok kredita do 90 dana-pokriveni robnim mjenicama
- nelikvidnost bi mogla nastati samo neto smanjenjem depozita kao bankarskih resursa
- CB bi mogla odobriti kredit za likvidnost- kasnije raste značaj štednih i oročenih depozita kao i kredita sa
dužim rokovima otplate tako da ova strategija gubi na značaju
2 Strategija utrživih aktiva- nastala je početkom XX vijeka na bazi razvoja fin tržišta- banke diverzifikuju svoju rezervnu aktivu - sekundarne rezerve ndashdržavni VP (blagajnički zapisi)- kamatonosne sekundarne rezerve privlače bankare- uslov dovoljno duboko finansijsko (posebno novčano)tržište- odbrana likvidnosti prodaja dijela kratkoročnih VP kao i dijela
kreditnog portfolija- sekjurizacija kredita grupe banaka udružuju dijelove
standardizovanih kredita u određeni pulkod neke finansijske institucije Na osnovu toga finans
- institucija emituje nove VP koje prodaje zainteresovanim institucionalnim investitorima
3 Strategija na bazi plasmana sa anticipiranim dohotkom- postala je dominantna poslije Drugog svjetskog rata- rast srednjoročnih i dugoročnih kredita na osnovu rasta štednih i
oročenih depozita- povrat kredita na osnovu anuitetnog otplatnog plana - otplata iz prihoda korisnika kredita (firme i stanovništvo) - preduzeća kvartalni i polugodišnji anuiteti- stanovništvo mjesečni anuitet- analiza i praćenje priliva i odliva
4 Strategija upravljanja pasivom- razvijena u toku šezdesetih godina- obezbjeđenje likvidnosti na osnovu povlačenja (uzimanja) kredita
umjesto putem prodaje kratkoročnih VP- predpostavlja jako finansijsko tržište sa obiljem sredstava koja se
mogu angažovati putem kreditnih aranžmana- mogućnost korištenja kredita kod CB- uslov banka mora imati solidnu kreditnu sposobnost
INDIKATORI NELIKVIDNOSTI
- Nema dovoljno novčanih sredstava za pokriće naloga komitenata- nije u stanju isplatiti novčana sredstva po odobrenim kreditima
- nije u stanju otplaćivati uzete kredite- drži niži nivo OR kod CB od propisanih
UPRAVLJANJE AKTIVOM I LIKVIDNOST
Posebno značajno u uslovima nerazvijenog finansijskog tržišta odnosno kada banka ne koristi mehanizme upravljanja pasivom
Banka formira primarnu rezervu likvidnosti koja se u uprošćenom finansijskom sistemu sastoji od novca na depozitnom računu kod CB
Dva pristupa upravljanja aktivom
Stock pristup banka treba težiti da ima kvalitetnu aktivu U slučaju privremene nelikvidnosti banka može prodati dio aktive povući sredstva sa FT ili od CB Težište na upravljanju aktivom radi obezbjeđenja likvidnosti Klasifikacija aktive banke prema stepenu likvidnosti
Flow pristup respektuje ročnu transformaciju buduće prilive i odlive Banka stvara ldquomapu likvidnostirdquondash sagledava poziciju likvidnosti u rokovima od 1-8 dana 8-30 i 30-90 dana
Optimalno rješenje u kombinaciji dva pristupa
UPRAVLJANJE PASIVOM I LIKVIDNOST
Banke rješavaju problem likvidnosti upravljanjem pasivom odnosno angažovanjem dodatnih sredstava na finansijskom tržištu (kao i kredita kod CB)
Mehanizmi angažmana kredita za likvidnost1 Međubankarski kredit za likvidnost2 Aranžmani o rekupovini sredstava (REPOS)3 Depozitni certifikati (CDs)4 Krediti za likvidnost kod CB
Međubankarski krediti za likvidnost
Predstavlja mehanizam raspodjele sredstava na računima kod centralne banke na kreditnoj bazi uz plaćanjenaplatu kamate
Posebno karakteristično za američke banke kod kojih u pravilu manje banke imaju više sredstava na računima kod CB nego velike banke
Manje banke često imaju viškove primarne likvidnosti pa je moguće da one na vrlo kratak rok uz naplatu kamate ustupaju ta sredstva drugim bankama
Radi se uglavnom o neosiguranim kreditima (bez pokrića)
Aranžmani o rekupovini sredstava (REPO)
Radi se o prodaji finansijske aktive uz obavezu prodavca da mora u određenom kratkom terminu kupiti tu istu aktivu po unaprijed dogovorenoj cijeni
Kao pokriće koriste se državne obveznice Smatraju se najsigurnijim načinom ulaganja
Ročnost ovog aranžmana je od jednog dana do nekoliko mjeseci Može biti ldquoREPO sa unaprijed dogovorenim datumomrdquo ili tzv ldquootvoreni REPOrdquo sa mogućnošću kupovine u bilo koje vrijeme u budućnosti
Banka u osnovi vrši prodaju vrijednosnih papira za novac uz obavezu njihove ponovne kupovine Kupac zarađuje kamatu po repo-stopi dok prodavac rješava problem kratkoročne nelikvidnosti
Depozitni certifikati (CDs)
Banka emituje depozitne certifikate sa kratkim rokovima vraćanja kada su u funkciji obezbjeđenja likvidnosti
Kada ima narasle zahtjeve za dodatnim novčanim sredstvima banka nudi emisiju svojih CDs po atraktivnim kamatnim stopama
Ona očekuje da u vrlo kratkom roku dođe do likvidnih sredstava ndash znatno brže nego da čeka neto-priliv depozita
Krediti za likvidnost kod CB
CB ih odobrava bankama koje su solventne ali imaju kratkoročne probleme likvidnosti
Realizuju se posredstvom tzv ldquodiskontnog šalterardquo na kojem banke mogu da dobiju superkratkoročne kredite CB uz zalog državnih vrijednosnih papira
Dva koncepta kamatnih stopa za navedene kredite- ispod tržišne (potreba kontrole namjenskog korištenja)- iznad tržišne (kaznene banke nezainteresovane da ih koriste)
Tri tipa ovih kredita1 za prilagođavanje bilansne strukture banaka2 za pokrivanje sezonskih debalansa3 za otklanjanje posljedica neočekivanih događaja
UTVRĐIVANJE LIKVIDNOSTI
Potrebno je izvršiti grupisanje pojedinih oblika aktive prema stepenu likvidnosti
Gradacija u tri kategorije- Primarna gotovina u blagajni sredstva po viđenju kod korespodentskih
banaka i na računu kod CB- Sekundarna primarna likvidnost uvećana za najlikvidniji dio aktive banke - koji
se u kratkom roku i uz niske troškove može pretvoriti u novac (mjenice kratkoročni krediti do tri mjeseca)
- Tercijarna dijelovi plasmana banke koji se do isteka određenog roka ne mogu pretvoriti u gotov novac (dugoročni krediti obligacije mjenice koje se ne mogu eskontovati)
INSTRUMENTI MJERENJA LIKVIDNOSTI
Kvantitativnipristupa odnos kredita i depozitab odnos likvidne aktive i ukupnih depozitac odnos likvidne i ukupne aktived odnos likvidne aktive i kratkoročnih obavezae prosječna dospjelost plasmana u HV
Kvalitativnipristup Praćenje i analizaa sezonskih ciklusab slučajnih i dugoročnih promjenac novčanih tokova
Kvanitativni ili stock pristup
a Odnos kredita i depozita
kada se odnos penje do relativno visokog nivoa- bankari manje pozajmljuju i investiraju Krediti su nelikvidna imovina banke ndash kada oni rastu =gt likvidnost opada
Nedostatak ne daje informacije o dospjelosti i urednosti otplate kredita niti informacije o stepenu likvidnosti Ne sadrži ni informacije o prirodi bančine imovine izvan kreditnog portfelja (npr gotovina i kratkoročne HV i fiksna aktiva)
To je signal koji opominje menadžment banke da napravi ocjenu svog programa prekomjerne ekspanzije kredita
b odnos likvidne aktive i ukupnih depozita
nešto pouzdaniji od prethodnog
Nedostatak značajan dio gotovine nije stvarno raspoloživ za odgovaranje na bančine potrebe za likvidnim sredstvima (npr obavezna rezerva i sl)
Nedostatak koeficijenata statički ili stock pristup (bez dinamike)
Zaključak Ne postoji opšta formula likvidnosti za sve banke pa ni za jednu banku u različitim vremenskim periodima Svaka banka traga za svojim optimumom likvidnosti
Korelativno praćenje stope rasta depozita i kredita Stabilne stope rasta depozita siguran su pokazatelj održavanja optimalne zone likvidnosti bez formiranja dodatnih rezervi lkvidnosti
Formiranje predvidivih stopa kredita odnosno kalkulisanje cikličnih sezonskih slučajnih i dugoročnih varijacija stopa formiranja kredita i depozita
Zlatno pravilo likvidnosti stope rasta kredita ne smiju biti veće od stopa rasta depozita
Banka mora nastojati da što prije otkloni nelikvidnost kako bi sačuvala povjerenje svojih komitenata
Projektovanje likvidnosti
U savremenim bankama vrše komisije za upravljanje aktivom i pasivomSastoji se u prognoziranju rasta kredita i depozita te aranžiranju dodatnih izvora za obezbjeđenje likvidnosti banke
Suština izračunati gep (jaz) likvidnosti banke kao razliku između anticipiranih izvora sredstava i potencijalne upotrebe sredstava od strane banke
Značaj izbora optimalne kombinacije
Diferencijacija depozita stabilni i nestabilni (više ili manje osjetljivi na promjene tržišne kamatne stope)
Ciklični aspekt (povezanost banke sa granama kod kojih postoji veći stepen cikličnih oscilacija) U uslovima uspona privredne aktivnosti banke smanjuju kratkoročne i dugoročne VP i povećavaju kredite U uslovima recesije =gt smanjuju se zahtjevi za kreditima =gt banke usmjeravaju sredstva u VP
Način projektovanja likvidnosti
Potrebe dodatne likvidnostiprognozirani rast kredita + rast obaveznih rezervi ndash prognozirani porast depozita
Na izbor sredstava za pokrivanje gep-a utiče dužina vremena projektovanog gep-a očekivano kretanje kamatnih stopa na finansijskom tržištu
Na politiku likvidnosti utiče i filozofija menadžmenta
Faktori koji utiču na likvidnost
ročna struktura svih sredstava dinamika priliva sredstava ponašanje poslovnih subjekata smjernice ekonomske i razvojne politike mjere monetarno- kreditne politike
Propisi agencije za bankarstvo
ldquoOdlukao minimalnimstandardimaza upravljanjerizikomlikvidnostibanakardquo
Nadzorni odbor banke odgovoran je da osigura da banka ima i provodi adekvatan program za upravljanje rizikom likvidnosti
Više rukovodstvo banke dužno je da pripremai Odborudajeprijedlogeprogramai politika provodiprogramei politike prati upravljai kontroliše dautvrdimetodprocjenetekućei budućelikvidnosti obezbjedisistemizvještavanjao likvidnosti obavještavaOdboro stanjulikvidnostinajmanjejednomkvartalno
pratiekonomskei drugeusloveu okruženjukojimoguuticatinalikvidnost obezbjediuslovezasisteminterne kontrole
Obaveza banke Ročno usklađivanje ugovorenih dospjeća instrumenata aktive i pasive
najmanje90 izvorasredstavasarokomdospjećado 365 danadaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 365 dana
najmanje95 izvorasarokomdospjećado 180 danaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 180 dana
izvoresredstavasarokomdospjećado 90 danau punomiznosuangažujeu plasmanesarokomdospjećado 90 dana
Rezerva likvidnosti
Empirijski određena visinom novčanih sredstava poslovne banke u gotovini i na računima kod CB Izražava se u procentima od depozita sa kojima banka raspolaže
Na osnovu višegodišnjeg iskustva ocijenjeno je da odnos sredstava na žiro-računu poslovne banke ne bi smio biti niži od 4 do 5 od ukupnih depozita po viđenju
Kod nas su banke obavezne da održavaju prosječan desetodnevni minimum likvidnosti u novčanim sredstvima u visini od najmanje 20 iznosa kratkoročnih izvora sredstava
PROPISANE ZAŠTITNE MJERE
principdase štovišeoslanjanastabilneizvoresredstava principzamaksimalnudiverzifikacijuizvorasredstavapodospjeću vrstii
brojukomitenata tržištui instrumentima organizacionemjerezaupravljanjelikvidnošću (kompetentnalica
efikasnakontrolai sl) stepenuključenostibankeu tržištanovcai razvojakratkoročnihvrijednosnihpapira redovnopripremanjeplanovazavanredne(neočekivane)situacije kvalitetaninformacioni sistem
SOLVENTNOST
Solventnost je sposobnost banke da svoje ukupne obaveze može pokriti svojom ukupnom aktivom čija se vrijednost može potvrditi na tržištu dakle po tržišnoj cijeni
Nesolventna banka formirana vrijednost obaveza iznad nivoa realne aktive
Da li banka može biti nelikvidna ali solventnalikvidna ali nesolventna
Vremenska koponenta za razlikovanje kategorija likvidnosti i solventnosti
Likvidnost sposobnost banke da odgovori svojim obavezama u određenom (kratkom) roku a
Solventnost sposobnost banke da odgovori svim svojim obavezama Da u trenutku likvidacije može da isplati svoje povjerioce
Ako je banka nesolventna dolazi pod udar regulatornih organa uz mogućnost gubljenja poslovnog statusa u obliku likvidacije ili preuzimanja od neke druge banke
POSLOVNOST
predstavlja postizanje maksimalnih rezultata minimalnim ulaganjem sredstavaSastavni dijelovi
samostalnost i objektivnost u donošenju odluka stalna cirkulacija novca poslovno predviđanje
Princip poslovnosti ugrađuje se u princip likvidnosti sa kojim čini jedinstvenu cjelinu
EFIKASNOST
predstavlja princip po kojem banka odobrava kredite za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno uložitiBanke će sredstva usmjeriti u projekat koji će nakon otplate kredita uspješno poslovati
Banka teži optimalnoj efikasnosti koja je rezultanta poželjnog stepena likvidnosti i sigurnosti koji reflektuju operativna i strateška ponašanja vlasnika menadžmenta i klijenata banke
PROFITABILNOST
cilj banke je ostvarenje što većeg profita na osnovu kamatne marže zaračunavanjem provizije na bankarske usluge kao i prihoda ostvarenih vođenjem vlastitih poslova bankeProfitabilnost kao obezbjeđenje dovoljne stope prinosa po jedinici dioničkog kapitala
Rezultat - rast profita i povećanje tržišne vrijednosti banke
Osnovni principi bankarskog poslovanja - Vježbe
1 Finansijski indikatori banaka
Cilj poslovanja =gt adekvatna stopa prinosa po jedinici kapitalaUslov rasta banke je i povećanje kapitala =gt propisan mininimum
Svrha indikatoraUpoređivanje performansi banke sa drugim bankama i Posmatranje date banke kroz vrijeme
Osnovni principi bankarskog poslovanja su Likvidnost Solventnost Sigurnost Profitabilnost Efikasnost
2 Likvidnost banaka
Pojam likvidnost sposobnost subjekta da izvrši svoje tekuće obaveze o roku dospijećaKroz adekvatno upravljanje likvidnošću banka gradi povjerenjeRangiranje aktive i pasive prema stepenima likvidnosti super-likvidna likvidna i nelikvidnaPojam ročna transformacija usklađivanje rokova obaveza i potraživanja
Postoji više indikatora likvidnosti ali osnovni su Likvidna aktiva ukupna aktiva Likvidna pasiva ukupna pasiva
3 Solventnost
Razlika između likvidnosti i solventnostiPojam solventnosti dugoročna usklađenost strukture aktive i pasive tj mogućnost da se svi dugovi plate ldquokonačnordquo ali po tržišnim cijenamaBanka je solventna ako joj je u slučaju likvidacije aktiva veća od pasive
Trojako značenje solventnosti Sposobnost banke da snosi rizik (u slučaju likvidacije) Obezbjeđenje sigurnosti deponentima (minimiziranje rizika za
deponente) Makroekonomska funkcija banke (u slučaju nesolvnentnosti jedne
banke posljedica može biti pad povjerenja u sve banke ndash lančani efekat
4 Sigurnost
Pojam sigurnosti mogućnost plaćanja i naplate svih obaveza i potraživanja u ugovorenim rokovima i utvrđenom obimu Odnosi se na procjenu klijenta njegove sposobnosti da izmiri svoje obaveze na vrijeme u punom iznosu te na način predviđen u ugovoru
Postiže se provjerama klijenataZakonski uređeno putem garancija koje su neophodne
5 Efikasnost
Pojam efikasnosti (poslovanja) aktivnosti koje vode ka ostvarenju optimalnih rezultata
Princip po kojem banka odobrava sredstva za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno upotrijebiti
Efikasnost = likvidnost + profitabilnost + solventnost + sigurnost
6 Profitabilnost
Profitabilnost =gt funkcija cilja banke
Cilj banke je stalno povećanje profitabilnostiTrendovi u profitabilnosti banaka =gttokom 80-ih i 90-ih bilježe se opadajuće stope
U obješnjenju postoje dvije koncepcije Posljedica djelovanja cikličnih i strukturnih faktora na svjetskom
planu Dilema - tranzicija konkurencija
Važni pokazatelji ROI ROA ROE
ROI =neto prihod nakon poreza operativni prihodROA =neto prihod nakon poreza ukupna aktivaROE =neto prihod nakon poreza akcijski kapital
a) Povezanost pokazatelja profitabilnostiROI =NP OP ndashpovrat na investicijeAU =OP UA -efekat korištenja activeROA =ROI x AU -povrat na aktivuEM =UA AK ndashakcijski multiplikator ROE= ROA x EM ndashpovrat na akcijski kapital
b) Formiranje profita banke
1 Kamatni prihod (-)2 Kamatni rashod3 Neto kamatni prihod (+)4 Neto nekamatni prihod5 Bruto prihod (-)6 Operativni rashodi7 Neto prihod (-)8 Izdvojene rezerve9 Neto prihod prije oporezivanja (-)10 Porez na profit11 Neto prihod poslije oporezivanja (-)12 Raspoređeni profit13 Zadržani ili neraspoređeni profit
c) Primjer izračunavanja profitabilnosti
Banka ldquoXrdquoima sljedeće pokazatelje poslovanja
Ukupna aktiva200000000 KMOperativni prihod20000000 KMAkcijski kapital16000000 KMNeto dobit (profit)1000000 KM
Izračunati ROI AU ROA EM i ROE =
Rješenje ROI = NP OP = 5AU = OP UA = 01ROA = ROI x AU = 05EM = UA AK = 1K = 125ROE = ROA x EM = 625
d) Faktori profitabilnosti
Postoje dvije vrste faktora koji utiču na profitabilnost banke mikroekonomski i makroekonomski
Mikroekonomski faktori profitabilnosti suKvalitet MGMT-aKvalitet aktiveEkonomija obimaEkonomija okviraVanbilansne operacijeTroškovi poslovanja IProfitni centri
Makroekonomski faktori profitabilnosti su Faza ekonomskog ciklusa Sektorske krize Kretanje kamata
Pojam kamatna margina razlika između aktivne i pasivne kamatne stope =gt razlika između kamatne stope na plasmane i dugove
e) Projektovanje profitabilnosti banaka
r = i + ot + ( 25 -i) x EAr -na plasmane I -kamatna stopa na obavezeE -akcijski kapital A ndashaktivaGranična stopa prinosa na akcijski kapitalAko imamo sljedeće podatker = 25 prije porezar = 15 poslije poreza od 40
Primjer Ako imamo sljedeće podatkei=10E=40A=100ot=3
Rješenje r = 136
f) Uticaj multiplikatora na profitabilnost
Ako je očekivani ROE = 25 prije poreza onda je ROE nakon poreza od (40) jednak 15Za stopu obaveznog kapitala od 8 ostvaruje se EM od 25Razlog =gt EM se računa samo na akcijski kapital (npr 4=gt 1 004 =25)Dakle ROA mora biti najmanje 1 jer jeROE = ROA x EM =gt 1 x 25ROE = 25
1 Skupština
- Čine je dioničari- Održava se u mjestu sjedišta- Održava se najmanje jednom godišnje- Saziva je nadzorni odbor- Pravo glasa ima dioničar koji se na listi dioničara kod Registra nalazio 45 dana prije
datuma održavanja skupštine
2 Nadzorni odbor
- Čine ga predsjednik i najmanje 4 a najviše 6 članova- Imenuje ih i razrješava skupština- Ukupan broj članova mora biti neparan uključujući i predsjednika- Predsjednik i članovi se imenuju istovremeno na period od 4 godine- Sjednica nadzornog odbora se održava po potrebi a najmanje jednom tromjesečno- Saziva je predsjednik nadzornog odbora- Predsjednik i članovi pojedinačno ili solidarno odgovaraju za štete koje prouzrokuju
neizvršavanjem ili neurednim izvršavanjem svojih dužnosti
3 Uprava
- Rukovodi poslovanjem banke- Upravu banke čine Direktor Izvršni direktor i Zamjenik direktora- Direktor je odgovoran za zakonito poslovanje i implementaciju poslovne politike
4 Odbor za reviziju
- Imenuje ga nadzorni odbor- Ima 5 članova koji se imenuju na 4 godine- Odgovoran je za nadzor provođenja i angažovanja vanjske revizorske firme koja će
obaviti reviziju godišnjih finansijskih izvještaja- Nadgleda i poslove interne revizije uključujući kontrolu godišnjeg obračuna - Na zahtjev dioničara sa najmanje 10 dionica sa pravom glasa mora izvršiti reviziju
finansijskog poslovanja banke
3 Osnivanje banaka u FBiH
- Agencija podnosiocu zahtjeva izdaje dozvolu samo ako je prethodno uplaćen iznos dioničkog kapitala
- Minimalni iznos dioničkog kapitala u novcu banke i najniži iznos neto kapitala koji banka mora održavati ne mogu biti manji od 15000000KM
Dodatni uslovi
1 Da banke ispunjavaju uslove iz zakona i da su dokumentovane perspektive za buduće finansijsko stanje banke
2 Da predviđeni članovi nadzornog odbora i uprave banke imaju odgovarajuće kvalifikacije i iskustvo
3 Da sva lica koja imaju značajan vlasnički interes imaju zadovoljavajuću finansijsku sposobnost i odgovarajuće poslovno iskustvo
a Potrebna dokumentacija za osnivanje predstavništva banke u FBiH- Podaci o nazivu pravnom statusu i sjedištu banke- Statut banke- Podaci o finansijskom poslovanju banke- Akt o osnivanju predstavništva- Djelatnost predstavništva - Program rada predstavništva- Podaci o vodećim osobama- Ovlaštenje osobe odgovorne za rad i zastupanje predstavništva- Ovjerenu izjavu banke za preuzimanje odgovornosti za sve obaveze koje će nastati u
poslovanju predstavništva b Sadržaj zahtjeva za osnivanje banke u FBiH
- Ugovor o osnivanju potpisan od svih osnivača nacrt statuta i drugih osnivačkih akata prema upustvu Agencije
- Podatke o kvalifikacijama i iskustvu predviđenog nadzornog odbora i uprave banke- Iznos dioničkog i drugih oblika kapitala banke- Plan projekcije poslovanja koji između ostalog sadrži vrste predviđenih djelatnosti i
strukturu organizacije banke - Popis vlasnika banke
c Kapital banaka- Minimalni iznos po ZOB-u je 1500000000 KM- Kapital se ne možesmanjiti bez dozvole Agencije- Kapital se sastoji odosnovnog dopunskog neto kapitala = osnovni + dopunski ndash
odbitne stavke
4 Gubitak bankarske dozvole
1 Na zahtjev banke2 Kažnjavanjem banke za prekršaj3 Uz preporuku privremenog upravnika4 Uz dozvolu izdatu na osnovu lažnih ili nezakonitih dokumenata5 Ako nije podnesena prijava za upis u sudski registar u predviđenom roku6 U slučaju spajanja pripajanja ili podjele banke7 Uz smanjenje minimalnog iznosa kapitala predviđenog u ZOB-a I8 U slučaju likvidacije banke uz odluku vlasnika ili prestanka pravnog lica
5 Suvlasništvo drugih pravnih lica u banakama
- Fizičko ni pravno lice bilo samostalno ili u sporazumu s drugim licima ne može steći ili povećati značajno glasačko pravo u banci preko 10 33 50 i 667 ukupnih glasova u banci bez odobrenja Agencije
- Politička stranka ili partija kao i sa njima povezano pravno lice ili organizacija ne mogu biti dioničari banke
6 Ulaganja banaka
- Banka kao i supsidijarno lice ne može investirati u pravno lice čija je primarna aktivnost proizvodnja naoružanja kockanje prodavanje ili konzumiranje alkohola u vlastitim prostorijama
- Banka ne može davati donacije ili kredite političkim strankama- Ne smije deponirati sredstva davati kredite i vršiti ulaganja u jednu povezanu banku u
ukupnom iznosu većem od 25niti u sve povezane banke u ukupnom iznosu većem od 40njenog osnovnog kapitala
- Banka ne smije investirati u svoja stalna sredstva više od 50iznosa njenog osnovnog kapitala bez dozvole Agencije
7 Poslovna tajna
- Nadzorni odbor uprava svi zaposleni kao i svako lice koje se angažuje za rad u banci po bilo kom osnovu dužni su čuvatiposlovnu tajnukoja se odnosi na sve informacije do kojih su došli obavljanjem poslova za banku
- Poslovna tajne se ne može koristiti za ličnu korist niti se smije odavati drugim licima osim Agenciji za bankarstvo uključujući kontrolore i revizore koje Agencija imenuje
8 Kreditni rizik
- Banka je dužna pridržavati se stopa ograničenja rizika vezanih za bilans i vanbilansne stavke aktivu i ponderisanu aktivu kapital i njegovu strukturu
- Izlaganje banke kreditnom riziku prema pojedinačnom korisniku ili grupi povezanih korisnika ne smije preći iznos od 40osnovnog kapitala
- Iznos neobezbijeđenog kredita pojedinačnom korisniku ili grupi povezanih korisnika ne smije biti veći od 5osnovnog kapitala
- Kredit pojedinačnom korisniku ili grupi povezanih korisnika u iznosu većem od 25 osnovnog kapitala banke mora biti potpuno obezbijeđen kvalitetnim utrživim zalogom čija vrijednost prelazi iznos kredita
9 Stečaj i likvidacija
- Provodi se u skladu sa Zakonom o stečaju i likvidaciji- Agencija imenuje privremenog upravnika ako je
1 Prekršen zakon propis ili odluka Agencije čime su ozbiljno ugroženi interesi deponenata
2 Svojim poslovanjem banka prouzrokovala ili može prouzrokovati značajno pogoršanje njenog kapitala ili finansijskog stanja
3 Banka prikrila od Agencije ili njenih kontrolora i revizora poslovne knjige dokumente evidencije ili imovinu i
4 Opravdan zahtjev nadzornog odbora odbora za reviziju direktora ili skupštine dioničara banke za imenovanje privremenog upravnika
a Privremeni upravnik
Odlučuje o 1 Ukidanju bankarske dozvole i likvidaciji banke s procjenom iznosa aktive koja će biti realizovana u likvidaciji
2 Sanaciji banke uključujući i povećanje kapitala do propisanog minimuma3 Prodaji dijelova imovine iili otkupu obaveza banke odnosno prodaji banke4 Spajanju ili pripajanju banke drugoj banci
b Likvidacioni upravnik
Ovlaštenja da 1 Proda imovinu i otkupljuje obaveze banke2 Proda banku ili je pripoji drugoj banci3 Likvidira banku i o tom postupku odlučuje
c Dioničari banke
- Dioničar banke odgovara za obaveze banke do visine svog vlasničkog udjela- Dioničari banke članovi uprave i nadzornog odbora banke odgovaraju pojedinačno ili
solidarno za obaveze banke cjelokupnom svojom imovinom u slučajevima1 Da je banka korištena za ispunjavanje ciljeva koji su u suprotnosti sa ciljevima
banke utvrđenim zakonomAss Velid Efendić 83 2 Da se nije pravila razlika između imovine banke i lične imovine 3 Kada je banka poslovala s ciljem prevare povjerilaca ili protiv njihovih interesa 4 Kad je uzrok stečaja ili nesolventnosti banke namjerno loše rukovođenje ili krajnja nepažnja pri rukovođenju
10 Izvještavanje
- Banka je dužna objaviti izvještaj vanjskog revizora u skraćenom obliku u jednom ili više dnevnih novina sa teritorije BiH u roku od 15 dana po njegovom prijemu
- Dužna je dostaviti Agenciji izvještaj o poslovanju likvidnosti i rentabilnosti za sebe i svoja supsidijarna lica pojedinačno i na konsolidovanoj osnovi u obliku sa sadržajem i u rokovima utvrđenim propisima Agencije
2 BANKE NA FINANSIJSKOM TRŽIŠTU
FINANSIJSKI SISTEM I TRŽIŠTE
Sve ekonomske jedinice prema bilansnim pozicijama svrstavaju se u suficitarnedeficitarne i ravnotežne
Finansijski sistem je skup institucija instrumenata i mehanizama putem kojih se ostvaruje mobilizacija koncentracija transfer i alokacija finansijskih resursa i novčane štednje društva
Finansijski system
Zadatak finansijskog sistema - izgradnja institucija instrumenata i mehanizama za efikasno i racionalno transferisanje finansijskih sredstavaFinansijske institucije dijele se na
depozitne ndash poslovne banke i štedionicenedepozitne ndash osiguravajuća društva penzioni i uzajamni fondovi i
državne finansijske institucije ndash državne razvojne banke agencije i institucije (npr poljoprivrede st izgradnje)
Finansijsko tržište
Tri metoda finansiranja samofinansiranje (korišenje sopstvenih fondova)neposredno finansiranje (između štediša i investitora
postavlja se direktni transfer finansijskih fondova)posredno (pojavljuju se posrednici - finansijske institucije)
Finansijsko tržište - organizovano mjesto i prostor na kojem se nude i traže finansijska- novčanasredstvai na kojem se zavisno od ponude i potražnje organizovano formira cijena tih sredstava
ŠTEDIŠE oni koji ne troše dijelove dohotka u tekućem periodu - povećavaju dohodak jer dobijaju kamatuDEBITORI zadužuju se i povećavaju dohodak ako dobijene fondove ulažu u produktivne investicije
Ukoliko kredite koriste najefikasnije i najsposobnije firme - to vodi povećanju ukupnog bogatstva društva
Geografski posmatrano razlikujemolokalnonacionalnoi internacionalnofinansijskotržište
Analitički posmatrano1 primarno (podrazumijeva kupoprodaju inicijalnih hartija od vrijednosti Može biti direktno i indirektno-preko specijalizovanih finansijskih ustanova) ndash motiv kupovine - dobit i2 sekundarno (retransfer hartija od vrijednosti i prije roka dospjeća) ndash motiv kupovine - likvidnost
Konvencionalna podjela tržište kredita (personalizovano) I tržište vrijednosnih papira (impersonalizovano)
Po ročnosti i namjeni novčano (kratkoročna sredstva do 1 god) I tržište kapitala (dugoročno iznad godine dana)
Novčano tržište
Predmet kupoprodaje kratkoročna novčana sredstva potrebna za održavanje likvidnosti proizvodnju ili robni promet
Obuhvata1 tržište gotovog novca gdje se kupuje i prodaje kratkoročni gotovi novac i kratkoročne hartije od vrijednosti2 tržište kredita kupuju se i prodaju kratkoročna novčana sredstva u obliku kredita3 primarno i sekundarno tržište kratkoročnih vrijednosnih papira
Tržište kapitala
Novčana sredstva se kupuju i prodaju dugoročnoKapital se pribavlja emitovanjem
1 obveznica (zajmovni kapital - dužničke hartije sa dospjećem iznad jedne godine) i2 dionica - vlasnički kapital
Bankarski sistem
Skup bankarskih institucija finansijskih instrumenata i tokova koji se koriste u finansijskom posredovanju između finansijski suficitarnih i finansijski deficitarnih sektora i transaktora
Smanjenje sredstava banke zahtjeva prilagođavanje smanjenje rezervi likvidnosti ulaganje u brzo- unovčive vrijednosne papire usklađivanje ročne strukture kredita
Finansijske institucije
- posrednici u transferu sredstava između preduzeća i stanovništva kao glavnih trasaktora u finansijskom sistemu
Stanovnišvo može uložiti štednju kod kreditnih institucija iiliinstitucija koje prikupljaju ugovornu štednju
Struktura finansijskih institucija
Finansijske institucije dijele se na
depozitne ndash poslovne banke i štedionicenedepozitne ndash osiguravajuća društva penzioni i uzajamni fondovi Idržavne finansijske institucije ndash državne razvojne banke agencije i institucije (npr poljoprivrede izvoza-uvoza stambene izgradnje)
Tri osnovna oblika finansijskih institucija razvijenih finansijskih tržišta
Kreditne institucije plasmane vrše uglavnom u vidu kredita preduzećima i građanima komercijalne banke ndash depozitno- kreditne
štedionice ndash depozitno- kreditnefinansijske kompanije ndash nedepozitne-kreditne
Institucionalni investitori Osiguravajuća društvaPenzioni fondoviInvesticioni fondovi
Investicione banke (berzanske firme) ndash bave se poslovima na primarnom i sekundarnom tržištu kapitala Prikupljaju kapital emisijom dionica
Investicione bankeBrokerske i dilerske firme
brokeri ndash ne preuzimaju rizikdileri ndash preuzimaju rizik
Merčant banke - bave se prestrukturiranjem većih kompanija uz njihovu valorizaciju
PROMJENE U FINANSIJSKOJ STRUKTURI
smanjenje učešća komercijalnih banaka
Razlozi djelovanje tržišnih faktora ndash pojava novih vrsta finansijskih institucija sa ponudom finansijskih proizvoda koji ranije nisu postojali
pretjerana regulacija porast van-bilansnih aktivnosti banaka
kao odgovor - banke ulaze u nova područja poslovi laquostarateljstvaraquo (trust) ndash poslovi sa vrijednosnim papirima ndash sekjurizacija kredita ndash finansijski inženjering ndash
FAKTORI NOVIH TRENDOVA U BANKARSTVU
deregulacija informaciona tehnologija konkurencija internacionalizacija i globalizacija (mondijalizam) koncentracija stvaranje finansijskih konglomerata -
Stvaranje tzv laquofinansijskih supermarketaraquo
Procesi laquoizolacijeraquo finansijskog sektora institucional-izacijaprivat-izacijaglobal-izacijainformat-izacijasekjurit-izacija
PERSPEKTIVE BANKARSTVA dalja i naglašena marketizacija
dalja deregulacija - npr ukidanje ograničenja konkurencije finansijskih institucija
nastavak internacionalizacije decentralizacija banaka (svako domaćinstvo- filijala banke) uspostavljanje globalnog bankarstva ndash ldquojedinstveni pasošrdquo u EU razvoj finansijskog inženjeringa u smislu stvaranja novih bankarskih proizvoda
a posebno dalji razvoj finansijskih derivata
Potencijalna opasnost Rast nestabilnosti finansijskih tržišta usljed porasta hazardiranja
Mogućnosti zaposlenja u bankarstvu1 Kreditni referenti2 Kreditni analitičari3 Specijalisti za ispravljanje kredita4 Menadžeri bankovnih operacija5 Direktor podružnice (filijale)6 Analitičari sistema7 Revizori i kontrolno osoblje8 Finansijski analitičar9 Specijalisti odjela za upravljenje imovinom komitenta10Specijalisti za osobne bankarske usluge Šaltersko osoblje Trgovci i analitičari vrijednosnih papira Specijalisti za dugoročno planiranje i poslove akvizicije Marketinško osoblje Upravljanje ljutskim potencijalom11 Stručnjaci za međunarodne finansije i razvoj poslovanja12 Trgovci stranim valutama13 Stručnjaci za investicijsko bankarstvo14 Kontrolori i regulatori banaka15 Bankovni programi za obuku
21Kapital banaka u BiH
Oblici bankarskog kapitala1 Primarni kapital
Akcionarski kapitalZadržani profiti
2 Sekundarni kapitalSubordinirane obvezniceOpće rezerve za pokriće gubitaka
Osnovne funkcije bankarskog kapitala su1 Apsorbovanje potencijalnih gubitaka2 Zaštita deponenata3 Mehanizam regulacije u osiguranju depozita4 Ograničenje nekontrolisanog rasta aktive5 Izvor finansiranja redovnih aktivnosti6 Pokriće preuzetog potencijalnog rizika7 Širenje obima aktivnosti banke i8 Finansiranje nekamatonosne aktive
Leveridž faktorRast aktive mora pratiti rast kapitalaMeđunarodni standard stope kapitala je 8 a kod nas je 12
Pojam leveridžfaktor =gt recipročna vrijednost stope kapitala
To znači da na jednu KM kapitala u pasivi možemo formirati 125 KM aktive
Izračunavanje
Leveridž faktor = 1stopa kapitalaMeđunarodni standard1008 = 125 KMKod nas1012 = 83 KM
Programi povećanja kapitalaKratkoročni aspekt 1 Emisija novih akcija
2 Sekjuritizacija kredita3 Prestrukturiranje vlasništva
Dugoročni aspekt Porast aktive= novo zaduženje + interno generisani kapital + eksterni kapital
Međunarodna koordinacijaCilj =gt stvaranje jedinstvenih standarda poslovanja banaka
Bazelski sporazum iz 1988 -rdquoGrupa 10rdquo
Koncepcija 1 Povećana stopa kapitala2 Jedinstvene stope po klasama rizične
aktive3 Mađunarodni aranžmani - bankarki rizici
4 Tržišni rizici
3 BANKARSKI SISTEM BiH
Indikatori razvijenosti finansijskog sistema zadovoljavajući intenzitet direktnog finansiranja - mogućnost
alternativnog izbora razvijenost sekundarnog tržišta diverzifikovana institucionalna struktura ndash omogućava sklad između
bankarskih i nebank inst struktura novčane mase ndash dominacija gotovog novca odnos novčane mase prema obimu finansijskih transakcija ili prema
GDP-u
Goldsmitov sintetički pokazatelj finansijske razvijenosti Odnos između finansijskih instrumenata (državnih HoV privatnih obveznica
običnih akcija HoV finansijakih instituc) i nacionalnog bogatstva (GDP-a) Najrazvijeniju fin strukturu ima VB (170) i SAD (125) a najnerazvijeniju
Francuska (065)
Domaći finansijski sektor veoma nerazvijen institucionalnu strukturu čine
o CB i sistem komercijalnih banakao mikro-kreditne organizacijeo dvije berze (sarajevska i banjalučka)o osiguravajuća društva
Nedostaju razvojne i izvozne bankeštedno-kreditne organizacijemortgage-institucijeinvesticioni fondovieskontne i klirinške kućenovčano tržište
Od instrumenata finansijskog tržištasamo dionice (uglavnom proistekle iz procesa
privatizacije)
ne postoje instrumenti kratkoročnog finansiranja (blagajnički zapisi komercijalni zapisi depozitni certifikati kratkoročne obveznice REPO-ugovori)
Ciljevi osigurati porast domaće privatne štednje osigurati povoljniji izvor finansiranja za privatni sektor osigurati veće kreditiranje privrede u odnosu na
domaćinstva povećati likvidnost tržišta kapitala u BiH izgraditi funkcionalno tržište osiguranja
Najvažniji uspjesi
stvaranje institucionalnog i regulatornog okvira privatizacija banaka okrupnjavanje banaka (sa 70 na 35) prisustvo stranog kapitala jedinstven platni promet u poslovnim bankama učešće banaka na tržištu kapitala jačanje povjerenja u banke uspostavljanje sistema osiguranja depozita osnivanje kreditnog biroa rast štednje unaprijeđenje supervizije banaka uspostavljanje jedinstvenog registra računa uvođenje novih bankarskih proizvoda Centralna banka BiH
Zamjerke bankara neuređenost pravnog sistema neadekvatna zaštita povjerilaca odnosno neefikasna
naplata dospjelih potraživanja prenormiranost pojedinih segmenata bankarskog poslovanja (ocjena kreditnog rizika)
otežava poslovanje banaka nerazvijenost domaće privrede nestabilnost ukupnog ekonomskog sistema pogoršanje finansijske discipline pojava fiktivnih firmi i sivo tržište visok kreditni rizik investiranja primjena različitih instrumenat obezbjeđenja poskupljuje kredite i usporava proceduru nedostatak kvalitetnih dugoročnih izvora nepovoljan kreditni rejting BiH
Zadaci bankarskog sektora Ubrzavanje procesa reformi realnog sektora kako bi dostigle
napredak u monetarnom i bankarskom sektoru Završetak procesa privatizacije državnih banaka (ili likvidacija) Podrška CBBiH da emituje obveznice i blagajničke zapise Nastavak procesa daljeg okrupnjavanja banaka Kapitalno jačanje banaka Donošenje zakona o zaštiti povjerilaca Ubrzati procese stečajeva kompanija Ubrzavanje sudskih postupaka
Unaprijeđenje uslova za djelovanje banaka na cijelom području BiH Fiskalna reforma i eliminacija sive ekonomije Licenca AOD za sve banke Povrat stare devizne štednje Ublažiti kriterije ročne usklađenosti Racionalizirati izvještavanje banaka Uvođenje eskontne kamatne stope Unaprijediti praksu naplate čekova i mjenica Usvojiti propise koji će omogućiti razvoj štedionica hipotekarnih
banaka i lizing kompanija
Asortiman bankarskih usluga razvijenih finansijskih tržišta
Tradicionalne bankarske usluge1 Obavljanje mjenjačkih poslova2 Diskontovanje komercijalnih zapisa i odobravanje poslovnih kredita3 Ponuda štednih depozita4 Čuvanje dragocjenosti5 Podrška vladinim aktivnostima preko kreditiranja6 Ponuda depozita po viđenju7 Ponuda povjereničkih (trust) usluga
Bankarske usluge razvijene u novije doba
8 Odobravanje potrošačkih kredita9 Finansijsko savjetovanje10 Upravljanje gotovinom11 Ponuda opreme na lizing12 Ulaganja u visokoprofitabilne projekte visokog stepena rizika13 Prodaja usluga osiguranja14 Usluge penzijskog osiguranja15 Usluge investiranja u vrijednosne papire16 Usluge investicijskih fondova i anuiteta17 Ponuda investicijskih i komercijalnih bankarskih usluga
4 SISTEMI CENTRALNOG BANKARSTVA
CENTRALNA BANKA
banka poslovnih banaka
monopol nad emisijom novčanica
nastanak ndash početak ind revolucije
prva Riskbank of Sweden 1656 g
najznačajnija Bank of England 1694 g
neprofitna institucija
monopolski položaj u sistemu
ldquokvazi bankardquoldquobanka banakardquordquobanka državerdquo
visok stepen samostalnosti CB
nesklad instituc i faktičke samostalnosti
II tipa CB potpuna vezanost za izvršnu vlast visok stepen autonomije
S aspekta organizacije jedinstvena CB složeni sistem CB (FED)
Poslovi CB emisija novčanica i kovanog novca upravljanje deviznim rezervama regulisanje količine novca organizacija UPP i PP sa inostranstv supervizija i nadzor banaka poslovi za račun države
Tri osnovne funkcije CB1 vođenje monetarne politike2 ldquoposljednje utočište banakardquo3 supervizija
Vođenje monetarne politike
Četiri osnovna cilja 1 stabilnost cijena2 ekonomski rast3 puna zaposlenost I4 uravnoteženi platni bilans
Obezbjeđenje likvidnosti makrosistema u uslovima rasta Snabdjevanje poslovnih banaka potrebnom količinom novca i kreditaŠtiti likvidnost bankarskog sistemaCB propisuje uslove za likvidnostPooštrava uslove u slučaju nelikvidnostiTjera banke da štite sopstvenu likvidnost
Banke definišu strategiju odbrane likvidnosti na tri nivoa
1 primarne rezerve likvidnosti kod CB (gotov novac i depozit po viđenju)
2 sekundarne (fond rezervi i kratkoročne hartije od vrijednosti) 3 povlačenje kredita sa novčanog tržišta
CB odobrava kredite za likvidnost izuzetno kratkoročni penalne kamate ne mogu biti korišteni za kreditnog potencijala strogi uslovi odobravanja
Krediti za likvidnost CBUslovi odobravanja -veća kamatna stopa
-obavezno pokriće u hartijama od vrijednosti
-stroga provjera boniteta banaka
Bitne razlike CB i KB likvidnost kod KB pasiva određuje aktivu kod CB vrsta emisije ročnost transakcija klijenti ciljevi poslovanja
Uticaj CB na ekonomska kretanja
Tri aspekta neposrednog djelovanja CB na globalna ekonomska kretanja
1)Globalna kontrola količine novca i kredita2)Kreditna regulacija3)Supervizija poslovanja bankarskog sistema
Primarna emisija CB
Stvara mogućnost poslovnim bankama da brže dođu do potrebnog inicijalnog novca
Primarni novac u dva osnovna oblika1)gotov novac2)depoziti koje poslovne banke drže na žiro i drugim računima
Usmjeravanje primarnog novcaputem deviznih transakcija - Promet hartija od vrijednosti na otvorenom tržištuputem kreditnog mehanizma - Kreditiranje
Kreditiranje ali samo na kratak rok
Supervizija banaka
Zadatak supervizije amortizacija poremećaja zaštita depozita zaštita povjerenja
Obuhvata kontrolu
1 vlasništva i upravljačke strukture u bankama2 bilansne strukture3 kredita i mikrokreditne politike banaka4 likvidnosti i solventnosti5 razvoja konkurentnosti6 pojava nelojalne konkurencije7 odnosa stabilnosti i profitabilnosti i dr
Instrumenti monetarne politike CB1 operacije na otvorenom tržištu2 krediti poslovnim bankama3 obavezna rezerva4 specijalni depoziti5 eskontnadiskontna kamatna stopa6 direktivne mjere CB I7 neformalni uticaj CB
1 Operacije na otvorenom tržištu
Kupovina i prodaja državnih obveznica na finansijskom tržištu od strane CBUticaj na promjene kamatnih stopa na tržištuUticaj na kreditni potencijal poslovnih banakaSuptilan i lahko primjenljiv mehanizam monetarne politikeČesto se kombinuje sa mehanizmima reeskonta
2 Krediti poslovnim bankama
Vrste kredita Krediti po osnovu raspoloživih hartija od vrijednosti u portfelju
poslovnih banaka (refinansiranje) -Reeskontni krediti -Krediti pokriveni dokumentima (državne obveznice)
Selektivni krediti Krediti usmjereni ka državi (napušta se) Krediti za likvidnost
Kupovina robnih mjenica i drugih komercijalnih papira od poslovnih banakaKupuju se po eskontnoj KSRezultat priliv svježeg novca u poslovnu bankuRigidan i relativno prevaziđen mehanizam
3 Obavezna rezerva
Rast stope -gt smanjenje kreditnog potencijalaU slučaju većeg priliva depozita iz inostranstva CB će povećati stopu obavezne rezervePodsticaj bankama da primjenjuju finansijske inovacijeRigidan instrument koji se koristi u zemljama sa nerazvijenom tržišnom strukturom
4 Specijalni depoziti
Cilj -dodatno snižavanje obima raspoloživih bankarskih resursa
Realizuju se primjenom ldquomarginalne obavezne rezerverdquo za banke sa ekspanzivnim rastom depozita
Veće stope obavezne rezerve na prirast depozitaObično sa nultom stopom naknade za ORRijetko se primjenjuje
5 Eskontna kamatna stopa
To je minimalna KS po kojoj je CB spremna da kreditira poslovne banke
Referentna kamatna stopa ndash uticaj na tržišnu kamatnu stopu
Banke obično slijede varijacije u kretanju eskontne stope CBRasterećenje privrede i podsticaj investiranju
Eskontna stopa u funkciji podrške domaćoj privredi
Američki FED snizio je svoju eskontnu kamatnu stopu u pokušaju da pomogne oporavak američke privrede FED je od početka 2001 godine snizio svoju kamatnu stopu sa 65 na 1
Objašnjavajući svoju odluku u FED-u su izjavili da veća nesigurnost dijelom posljedica većih privrednih rizika trenutno ograničava potrošnju proizvodnju i zaposlenost Oni se nadaju da će snažan i kontinuirani rast proizvodnje te dodatno smanjenje kamata biti od pomoći privredi koja se nalazi u vremenu slabijeg učinka
ECB zadržava nisku diskontnu stopu
Europska centralna banka (ECB) odlučila je ostaviti kamatnu stopu za refinanciranje na 2 uprkos tome što je britanska centralna banka (Bank of England - BoE) odlučila podići stopu sa najnižeg nivoa u posljednjih 48 godina za četvrtinu postotnog poena na 375
ECB je posljednji put spustila kamatnu stopu u julu ove godine dok je za BoE današnji porast kamatne stope bio prvi u više od 3 i pol godine
Makroekonomski pokazatelji još od ljeta iniciraju oporavak u eurozoni no ekonomisti upozoravaju da do značajnijeg rasta privrede neće doći tako skoro (6112003 Bankamagazin)
Makroekonomski pokazatelji još od ljeta iniciraju oporavak u eurozoni no ekonomisti upozoravaju da do značajnijeg rasta privrede neće doći tako skoro
6 Direktivne mjere CB
U suprotnosti su tržišnim mehanizmima
Kvantitativne limitiranje obima kredita visine KS na depozite obima i cijene HV obima potrošačkih i stambenih kredita
Kvalitativne sugestije i uputstva bankama da daju prioritet pojedinim privrednim djelatnostima
Rijetko se primjenjuju - obično u uslovima poremećaja
7 Neformalni uticaj CB
U suprotnosti su tržišnim mehanizmimaMoralni apeli bankama da se uzdrže od prekomjernog kreditiranja ili visokih KSldquoprijateljska upozorenjardquo ili ldquonagovještajirdquoUsmena i pismena saopštenjaPozivanje bankara na razgovore i slRjeđe se primjenjuje
Institucije bankarskog sistema
Bankarski sistem BiH1 CBBH - Centralna banka BiH2 FBA - Agencija za bankarstvo FbiH3 ABRS - Agencija za bankarstvo RS 4 AOD - Agencija za osiguranje depozita5 Ostale institucije
5 CENTRALNA BANKA BiH
Centralna banka BiH
Na njenom čelu nalazi se Upravno vijećeNe može davati kredite kreiranjem novca i u tom smislu djeluje kao Currency Board
Cilj Centralne banke je da postigne i održi stabilnost domaće valute (KM) tako što izdaje domaću valutu prema aranžmanu poznatom pod nazivom Currency Board
ldquoCurrency Boardrdquo
ldquoCurrency Boardrdquo u smislu Zakona o CB znači operativno pravilo za izdavanje domaćevalute prema kojem se domaća valuta izdaje samo uz kupovinu konvertibilne devizne valute sa punim pokrićem u neto stranoj aktiviTo znači da Centrana banka ne može odobriti kredit
Tri osnovne karakteristike CBA
1 Fiksni devizni tečaj utvrđen Zakonom o CBBH ( 1 KM = 1 DEM = 051129 euro )2 Puna devizna pokrivenost KM pasive CBBH
3 Puna konvertibilnost KM pasive CBBH u vezanu valutu euro
Pored toga CBBiH ne može davati kredite niti komercijalnim bankama niti
vladama CBBiH a ni drugi autoriteti u BiH ne mogu vršiti ograničenja na
plaćanja i međunarodne transakcije CBBiH osigurava transparentnost rada i transparentnost njenih
računa
Osnovni zadaci CB BiH
a) da definiše usvoji i kontroliše monetarnu politiku BiH putem izdavanja domaćevalute
b) da drži i upravlja službenim deviznim rezervama CB na siguran i profitabilan način
c) da potpomogne ili uspostavi i održava odgovarajuće platne i obračunske sisteme
d) da prima depozite od BiH i komercijalnih banaka radi ispunjenja zahtjeva za obaveznim rezervama
e) da stavlja u i povlači iz opticaja domaću valutu
f) da obavlja devizne operacije na zahtjev banaka
g) da prikuplja podatke koji se odnose na ekonomske i finansijske aktivnosti
Struktura bilansa CB
AKTIVA PASIVAKrediti bankama Gotov novacDržavne obveznice Depoziti banakaDevizna potraživanja Specijalni depozitiZlato I rezerve Depoziti države
Devizne obavezeFondoviInterne rezerve
Struktura bilansa CBBH
PASIVA1 Rezervniprimarni novac
gotovina izvan monetarnih vlasti- izvan CBBiH depoziti komercijalnih banaka
2 Inostrana pasiva kratkoročne obaveze prema nerezidentimadepoziti nerezidenataobaveze prema MMF-u
3 Depoziti centralne vlade 4 Kapitalni račun
početni kapital i rezerveakumulirana dobit
AKTIVA
1 Strana aktiva strana valuta u trezoru CBdevizni depoziti kod inostranih banakaraspolaganje SDR-ovima i dugoročni strani vrijednosni papiri
2 Potraživanja od privatnog sektora
Nezavisnost CB BiH
Centralna banka je potpuno nezavisna od FBiH RS te bilo koje javne agencije i organa
Centralna banka neće primati instrukcije od bilo kojeg drugog lica
Samostalnost Centralne banke treba biti poštovana i niko ne može tražiti da se utječe na bilo kojeg člana tijela Centralne banke koje donosi odluke u izvršavanju njegovih dužnosti prema Centralnoj banci niti da se miješa u djelatnost Centralne banke
Organizacija CB BiH
Centralna banka se sastoji od Upravnog vijeća Uprave (koja se sastoji od Guvernera i tri Viceguvernera) Osoblja
Konvertibilnost KMNa zahtjev Centralna banka na teritoriji Bosne i Hercegovine bez ograničenja kupuje i prodaje Konvertibilne marke za euro po kursu definisanom Zakonom o CB
Operacije na tržištu novcaCentralna banka se nećeuključivati u nikakve operacije na tržištu novca uključujući tu i vrijednosne papire bilo koje vrste
Operacije kliringaCentralna banka može ili za svoj vlastiti račun ili za račun i po nalogu Bosne i Hercegovine da uđe u klirinške i platežne aranžmane ili sklopi bilo koji drugi ugovor u istu svrhu sa javnim ili privatnim klirinškim institucijama koje se nalaze u inostranstvu
Bez kreditiranja državeCentralna banka će raditi kao bankar i fiskalni agent Bosne i Hercegovine pod uslovom da niti jedna transakcija koju CB sprovede ne može služiti kao finansijska pomoć uključujući kredit za ili u korist Bosne i Hercegovine
51 Currency Board domaća i svjetska iskustva
1 Pojam Currency Board-a
MMF definišeCurrencyBoardaranžmankaomonetarnirežimkojise zasnivanaeksplicitnojzakonskojobavezikonverzijedomaćevaluteuspecifičnu stranuvalutupričemuinstitucijakojaemitujenovacimaodređena ograničenja
2 Principi Currency Board-a
Principi Currency Board-a su Depoziti po viđenju su konvertibilni u valutu zemlje
monetarnog odbora po fiksnom kursu Odnos između novca u opticaju i novčane mase je
stalan Monetarna politika se sastoji u konverziji domaće valute
u stranu po fiksnom kursu
3 Karakteristike Currency Board-a
Konvertibilnost bilo kojeg iznosa domaće valute u stabilnu stranu valutu
Fiksan devizni kurs domaćevaluteprema referentnoj valuti Puno pokriće emitovanog domaćeg novca stranim rezervama Djeluje na principu novčanog sistema zlatne poluge Nove rezerve pribavljaju se iz zemlje rezervne valute Promjene u platnom bilansu utiču na promjene domaće novčane
mase Trgovinska veza između zemlje monetarnog odbora i zemlje
monetarne valute je obično stabilna Centralna banka ne prima depozite ne može kupovati državne
vrijednosne papire ne daje kredite vladi ni komercijalnim bankama i nema ulogu ldquozajmodavca krajnje instancerdquo ne reguliše bankarski sistem ne nadzire operacije diskrecione monetarne politike
Država ne može kontrolirati količinu novca u opticaju koja je određena potražnjom za novcem
Currency Board u BiH
CBBiH počela je sa radom 11 8 1997 god na principu valutnog odbora
Prije njenog osnivanja u BiH su bile u opticaju 4 valute HR kuna bosanski i jugoslovenski dinar i DM
Ubrzo nakon toga KM postaje jedina legalna valuta
a) Razlozi formiranja CBA u BiH
Potreba za vezivanjem KM za određenu stabilnu valutu
Razlozi odabira DM kao referentne valute Visok nivo povjerenja Historijska vezanost za DM Velika količina DM u zemlji
1999 god ulogu DM preuzima EURO
Osigurao je stabilnost KM Mogao bi biti ugrožen ako se ne zaustavi stalni porast vanjskotrgovinskog debalansaBrojni ekonomisti u BiH smatraju da je naš valutni odbor rigidan te bi bilo nužno izvršiti korekcije u pravcu povećanja njegove fleksibilnosti
b Prednosti CBA u BiH
Četiri su razloga zašto je CBA u BiH bio uspješan1 Javnost u BiH se suočila sa brojnim finansijskim traumama CBA je vratio povjerenje javnosti u domaću valutu2 Javnost u BiH ima puno povjerenje u euro
3 Mnogi su vjerovali da je CBBiH uspješno funkcionirala kao CBA jer je imala donedavno stranog guvernera4 Jedan od razloga zašto CBA uspješno funkcionira u BiH je dobar pravni i institucionalni okvir za CBBiH
Zašto bi CBA trebao biti zadržan u BiH
1 CBA proizvodi realne ekonomske i socijalne koristi
2 Stabilnost domaće valute u odnosu na euro u budućnosti jer BiH ima viziju pristupiti EU
3 Nema konkretne alternative koji bi to monetarni režim trebalo uvesti nakon CBA
4 Dugoročno nastojanje da se kroz CBA ekonomija BiH što više približi ekonomiji EU
6 KOMERCIJALNO BANKARSTVO
VRSTE BANAKA
1 Ročnost poslova komercijalne banke (kratkoročni poslovi) investicione ili razvojne banke (dugoročni poslovi)
2 Privredna grana ili oblast industrijske poljoprivredne trgovačke SMEs sektor spoljnotrgovinske
3 Veličina finansijskog potencijala
male srednje velike
4 Veličina teritorije koju pokriva lokalne regionalne nacionalne
5 Prosječna vrijednost bankarskih depozitnih ili kreditnih operacija
banke malih operacija (ldquoretail banksrdquo) ndashbankarstvo na malo banke velikih operacija (ldquowholesale banksrdquo) ndashbankarstvo na veliko
6 Prisustvo inostrane komponente u poslovanju domaće međunarodne
Uobičajena podjela banaka
A) Depozitne ili komercijalne banke
Mobilišu kratkoročne depozite (uglavnom stanovništva)i plasiraju ih na kratak rok
Finansiraju robni promet i zalihe preduzeća trajna i potrošna dobra stanovništva
Imaju razgranatu mrežu filijalaImaju problem ročne usklađenosti sredDrže transakcione depoziteZalaze i u investicione aktivnosti(VP)
B) Poslovne banke
Sve više se približavaju komercijalnim bankamaFinansijski potencijal zasnivaju na sopstvenom kapitalu i rezervama
Ulaze u vlasništvo kompanija preko čijeg profita uvećavaju sopstveni kapitalFinansirajuuglavnom krupne industrijske kompanije
Osnivaju filijale i u drugim zemljama
C) Univerzalne banke
Klijentima pružaju kompletan set poslovnih i investicionih bankarskih uslugaPredstavljaju prvi organizacioni oblik banaka
To su tzv nespecijalizovane bankeDominiraju depozitni izvori i kratkoročni kreditiKreiraju i sopstvene hartije od vrijednostiTeže ih je kontrolisati
Finansijske aktivnosti banaka u konceptu ldquouniversal bankingrdquomogu uključivati
Djelatnost univerzalne banke posredovanje (intermediation) trgovanje finansijskim instrumentima devizama i derivatima osiguranje ili prihvatanje odgovornosti za kupovinu novog duga i
emisije dionica (underwriting) brokerski poslovi
korporacijske savjetodavne usluge uključujući udruživanja i usluge akvizicije
investicijsko upravljanje osiguranje držanje kapitala ne-finansijskih kompanija u bankarskom portfoliju
DJELATNOST DOMAĆIH BANAKA
1 Primanje svih vrsta novčanih depozita i drugih novčanih sredstava2 Davanje i uzimanje kredita i finansijski lizing3 Davanje svih oblika novčanog jemstva4 Učešće kupovina i prodaja instrumenata tržištanovcai
kapitalazasvojilituđi račun5 Usluge platnog prometa i prenosa novca6 Kupovina i prodaja strane valute7 Izdavanje i upravljanje sredstvima plaćanja (uključujući kreditne kartice
putne i bankarske čekove)8 Pohranjivanje i upravljanje vrijednosnim papirima i drugim
vrijednostima9 Usluge finansijskog menadžmenta10 Kupovina i prodaja vrijednosnih papira11 Drugi poslovi
BILANS BANAKA
BILANS u bankarstvu ima dvostruko značenje analiza bilansa banke I analiza bilansa debitora
Bilans stanja ndash sistematizovan pregled bankarske aktive i pasive na određeni dan
ndash važan izvor informacija i osnova za donošenje poslovnih odluka
Pomaže kod formulisanja poslovne politike banke utvrđivanjem i praćenjem koeficijenata (stopa)
gotovine likvidnosti solventnosti rezervi likvidnosti kreditiranja kapitala i dr
komparativna analiza banke u odnosu na druge banke ili na bankarski sektor u cjelini
Bilans stanja
bruto bilans ukupna aktiva i pasiva
neto bilans prikazuje kredite i ostale finansijske plasmane na strani active I izvore sredstava kojima se pokrivaju ti plasmani
nekonsolidovani bilans prikazuje bruto aktivu i pasivu sektora poslovnih banaka (sa svim interbankarskim pozicijama)
konsolidovani bilans odnosi se na plasmane i obaveze prema nebankarskom sektoru dok su interbankarske pozicije anulirane
Struktura bilansa banke
AKTIVA PASIVA Krediti 52 Oročeni depoziti 42Plasmani u hartije od vrijednosti 16 Depoziti po viđenju 33Likvidna aktiva 14 Obaveze na novčanom tržištu 14Gotovina (+ rezerve) 13 Ostale obaveze 3Ostala aktiva 5 Kapital 8UKUPNO 100 UKUPNO 100
Fundamentalna ravnoteža bilansa
Izbalansiranost vrijednosti aktive i pasive u ročnom i valutnom pogledu
Aktiva = obaveze + fondovi (kapital)Fondovi (Kapital) = aktiva ndash obavezeObaveze = aktiva ndash fondovi (kapital)
Pitanje realne aktive - ako su obaveze i fondovi pokriveni dovoljnim obimom realne aktive - ako je pozitivna vrijednost kapitala - izjednačenost spoljnih obaveza i neto aktive
BANKARSKI AGREGATI
1 Finansijski potencijal2 Finansijski plasmani3 Depozitni potencijal4 Kreditni potencijal
1 Finansijski potencijal
zbir svih izvora sredstava koje banka transferiše u različite vrste plasmana
FP = Σ P = DP + KI + OI
2 Finansijski plasmani
predstavlja zbir ukupne aktive bilansa bankeFPL = Σ A = KR + HV + R
Ukupni plasmani moraju biti pokriveni izvorima sredstavaFP = FPL
3 Depozitni potencijal
zbir depozitnih izvora sredstava DP = Dpv + Dšt + Dor
Nivo depozitnog potencijala neposredno utiče na nivo kreditnog potencijala
4 Kreditni potencijal
kvantum slobodnih sredstava banke koji može biti plasiran u vidu kredita ili drugih plasmana a da pri tome ne ugrozi likvidnost i solventnost održavajući propisanu stopu obaveznih rezervi
KP = FP ndash PR (OR+RL)
Nivo kreditnog (slobodnog ili raspoloživog) potencijala određuje nivo kreditnih plasmana
PR ndash programirane ili standardne rezerve OR ndash obavezna rezerva RL ndash rezerve likvidnosti
Značaj analize bankarskih agregata
- omogućava banci određivanje realnog kreditnog potencijala - dolazi se do značajnih signala vezanih za funkcionisanje makro
sistema- doprinosi kompleksnoj ocjeni ukupnih performansi banke- omogućava komparativnu analizu sa bankarskim trendovima u
inostranstvu
61Bilans banaka
1 Uvod
Finansijski izvještaji sadrže ključne informacije za donošenje odluka o poslovanju banke
Bilans stanja prikazuje imovinu obaveze i temeljni kapital Bilans stanja također daje pregled inputa i outputa banaka
Bilans uspjehadaje pregled cijena koštanja inputa i vrijenosti outputa
Pojam bilansa stanja Bilans stanja pokazuje iznos i sastav izvora sredstava koje je banka pribavila za finansiranje aktivnosti posuđivanja i investiranja kao i koliko je novca banka uložila u kredite vrijednosne papire i ostale finansijske outpute
Pojam bilansa uspjeha Bilans uspjeha pokazuje koliko je banku koštalo pribavljanje depozita i drugih izvora sredstava te koliko su iznosili prihodi po osnovu korištenja tih sredstava
2 Bilans stanja banke
Bilans banke kao i svaki drugi bilans sastoji se od aktive i pasive sa specifičnim elementima
Aktiva = obaveze + kapital
U aktivu bilansa banke spadaju Gotovina Vrijednosni papiri Krediti Lizinzi Ostala mješovita imovina
U pasivu bilansa banke spadaju Depoziti Nedepozitni izvori banke Temeljni kapital
Aktiva = Pasiva
Izvori bankinih sredstava = korištenju bankinih sredstavaa Aktiva bilansa banke
Gotovina i depoziti kod banaka
Gotovina banke prestavlja primarni izvor likvidnosti i u nju spadaju Gotovina u trezoru Depoziti koje banka drži u drugim bankama Gotovina u procesu prikupljanja Računi rezervi kod Centralne banke Gotovina je prva linija odbrane u slučaju neočekivanih zahtjeva od banke
Investicije u likvidne vrijednosne papire
Predstavljaju ulaganja u likvidne vrijednosne papire sa ciljem izgradnje druge linije odbrane likvidnosti banke ili sekundarnih rezervi
Ova kategorija aktive je između gotovine i kredita
Njihova osnovna karakteristika je da donose određeni prihod banci za razliku od gotovine
Ovdje spadaju kratkoročni državni papiri komercijalni zapisi kao i oročeni depoziti banke
Investicije u vrijednosne papire radi prihoda
Banka investira u ove vrijednosne papire radi očekivane stope povrata na njih a ne radi kreiranja sekundarnih rezervi likvidnosti
Ovdje spadaju sve vrste vrijednosnih papira koje banci donose prihode
Također banke drže i određeni broj vrijednosnih papira namijenjenih trgovanju s ciljem ostvarivanja određenog prihoda na promjeni cijena
Krediti
Ovdje spadaju sve vrste plasiranih kredita banke
Svaki kredit nosi određeni rang odnosno određene je kategorije1 Kategorija A-Dobra aktiva2 Kategorija B-Aktiva sa posebnom napomenom3 Kategorija C-Podstandardna aktiva4 Kategorija D-Sumnjiva aktiva i5 Kategorija E-Gubitak
Rezerve za potencijalne gubitke
Sukladno rangu aktive svaka banka izdvaja odgovarajuće rezerve za eventualne gubitke Rezerve prestavljaju odbitnu stavku aktivePostoje opće i posebne rezerve
Posebne rezerve su rezerve koje se izdvajaju prema propisima i u iznosu određenom od strane Agencije za svaku od kategorije aktive
Izdvajanje rezervi prema kategorijama aktive
1 Kategorija A -Dobra aktiva 2 ORKG za opći kreditni rizik
2 Kategorija B - Aktiva sa posebnom napomenom 5-15 PRKG za PKG
3 Kategorija C - Podstandardna aktiva 16-40 PRKG za PKG
4 Kategorija D - Sumnjiva aktiva 41-60 PRKG za PKG
5 Kategorija E - Gubitak 100 PRKG za PKG
ORKG - opće rezerve za kreditne gubitke PRKG - posebne rezerve za kreditne gubitkePKG - potencijalni kreditni gubitak
Ostala aktiva
Odnosi se na ostale kategorije fiksne aktiveOvdje spadaju zgrade oprema investicija u podružnice osiguranje itdOva kategorije je pod strogim nadzorom Agencije i ne smije se neograničeno i nekontrolisano povećavati
b Pasiva banke
Depoziti
Depoziti predstavljaju osnovni izvor finansiranja aktive bankeDepoziti mogu biti
- Transakcioni- Netransakcioni- Štedni- Oročeni
Također u ovu kategoriju pasive se ubrajaju i depoziti javnih institucija
Nedepozitni izvori
Ovdje spadaju Vrijednosni papiri izdati kao izvor finansiranja Krediti od drugih banaka i institucija Ugovori o rekupovini ndashREPO
Nedepozitni izvori predstavljaju veoma bitan izvor finansiranja aktive banke
Kapital
Kapital predstavlja vlasnički dio poslovanja
U kapital se ubrajaju Akcionarski kapital Subordinirani dug Opće rezerve za pokriće gubitka banaka
3 Vanbilansne stavke banaka
U novije vrijeme prisutan je trend rasta vanbilansnih pozicija banaka
Ovdje se između ostalog ubrajaju Stand by kreditni sporazumi Swap kamatnih stopa Obaveze po kreditima Ugovori o kursnim listama itd
Izvor su dodatnog rizika poslovanja banaka
4 Bilans uspjeha banke
Pojam bilansa uspjeha Bilans uspjeha predstavlja iznos primljenih prihoda te izloženih troškova koji su se pojavili u određenom periodu
KAMATNI PRIHODIKamate i naknade po kreditimaKamate od investicija u vrijednosne papireDrugi prihodi od kamata
KAMATNI TROŠKOVIKamate na depoziteKamate na kratkoročni dugKamate na dugoročni dug
NEKAMATNI PRIHODINaknade za usluge vezane za depoziteNaknade po osnovu zaključenih ugovora o rentanju opreme objekata i sl
NEKAMATNI TROŠKOVIPlaće dnevnice i ostali troškovi uposlenihNeto troškovi najmova i opremeRežijski troškovi Rezervacije za moguće gubitke po kreditima Porezi
Neto prihod od kamate=gt razlika između prihoda od kamate i troškova kamata
Neto nekamatani prihod =gt razlika između nekamatnih prihoda i nekamatnih troškova
Prihod prije poreza =gtrazlika predhodnih kategorija
NETO DOBIT = UKUPNE STAVKE PRIHODA -(minus) UKUPNE STAVKE RASHODA
KAKO POVEĆATI DOBITPovećati bilo koju od stavki aktive Povećavati aktivu s višim prihodom na račun one s nižim Smanjiti kamate na uzete depozite Tražiti jeftinije izvore na račun onih skupljih Smanjiti troškove poslovanja Izbjeći moguće poreze
7 OSNOVNI PRINCIPI BANKARSKOG POSLOVANJA
LIKVIDNOST
Sposobnost banke da izvršava svoje kratkoročne obaveze o rokovima dospjeća
Banka je likvidna sve dok je sposobna da o rokovima dospjeća izvršava svoje obaveze
Likvidnost je osnova za normalno funkcionisanje depozitnog i kreditnog mehanizma kod svake banke
Povjerenje je osnov odnosa banke i klijenta i banke moraju da se bore da održe to povjerenje Ono se održava neodložnim izmirenjem dospjelih obaveza
Nelikvidna banka nije u stanju da pokrije prezentovane naloge za isplatu ugovorenih obaveza
Različit nivo likvidnosti
Aktive bilansa super-likvidna imovina likvidna imovina i nelikvidna imovina
Pasive bilansa
Vanbilansnih pozicija
Idealno stanje poklapanje likvidnosti imovine i dospjeća obaveza
Uticaj ročne transformacije sredstava deponenti i tražioci kredita ndash suprostavljeni ciljevi
Pod kontrolom bankarskog menadžmenta
Banka zarađuje na ročnoj transformaciji sredstava
U težnji za zaradom -gt opasnost od probijanja granica ročne transformacije -gt nelikvidnost
Banke mogu vršiti ročnu transformaciju ali samo do određenog stepena koji su one same utvrdile na osnovu iskustva
Nelikvidnost može da nastane ukoliko banka postane nesolventna -gt vrijednost aktive ltvrijednosti obaveza tz da banka nema kapitala
Promjena koncepta likvidnosti banke u savremenim uslovima
ranije jednostavniji menadžment likvidnosti koji se sastojao u tome da vodi računa o likvidnosnoj strukturi svoje aktive
danas povećani rizik da likvidnost banke bude ugrožena (rizik vanbilansnih obaveza i prekid zaduživanja na finansijskom tržištu) ali i nove mogućnosti zaduživanja i odbrane likvidnosti banke
Najlošija pozicija u savremenoj tržišnoj strukturi- banka uključena u finansijsko tržište- upravljanjem pasivom obezbjeđuje dodatni kvantum likvidnosti- sticajem okolnosti ndashgubi svoju kreditnu sposobnost na tržištu1048790zatvara
joj se pristup finansijskom tržištu
Jedini izlaz kredit za likvidnost od Centralne banke -gt koja diktira menadžmentu banke restrukturiranja bilansa
STRATEGIJE LIKVIDNOSTI
1 Strategija kratkoročnih komercijalnih kredita- dominantna u toku XIX vijeka- depozitni potencijal su uglavnom činili a vistadepoziti - održavanje solventnosti i likvidnosti plasmanom depozitnog
potencijala u kratkoročne kredite- rok kredita do 90 dana-pokriveni robnim mjenicama
- nelikvidnost bi mogla nastati samo neto smanjenjem depozita kao bankarskih resursa
- CB bi mogla odobriti kredit za likvidnost- kasnije raste značaj štednih i oročenih depozita kao i kredita sa
dužim rokovima otplate tako da ova strategija gubi na značaju
2 Strategija utrživih aktiva- nastala je početkom XX vijeka na bazi razvoja fin tržišta- banke diverzifikuju svoju rezervnu aktivu - sekundarne rezerve ndashdržavni VP (blagajnički zapisi)- kamatonosne sekundarne rezerve privlače bankare- uslov dovoljno duboko finansijsko (posebno novčano)tržište- odbrana likvidnosti prodaja dijela kratkoročnih VP kao i dijela
kreditnog portfolija- sekjurizacija kredita grupe banaka udružuju dijelove
standardizovanih kredita u određeni pulkod neke finansijske institucije Na osnovu toga finans
- institucija emituje nove VP koje prodaje zainteresovanim institucionalnim investitorima
3 Strategija na bazi plasmana sa anticipiranim dohotkom- postala je dominantna poslije Drugog svjetskog rata- rast srednjoročnih i dugoročnih kredita na osnovu rasta štednih i
oročenih depozita- povrat kredita na osnovu anuitetnog otplatnog plana - otplata iz prihoda korisnika kredita (firme i stanovništvo) - preduzeća kvartalni i polugodišnji anuiteti- stanovništvo mjesečni anuitet- analiza i praćenje priliva i odliva
4 Strategija upravljanja pasivom- razvijena u toku šezdesetih godina- obezbjeđenje likvidnosti na osnovu povlačenja (uzimanja) kredita
umjesto putem prodaje kratkoročnih VP- predpostavlja jako finansijsko tržište sa obiljem sredstava koja se
mogu angažovati putem kreditnih aranžmana- mogućnost korištenja kredita kod CB- uslov banka mora imati solidnu kreditnu sposobnost
INDIKATORI NELIKVIDNOSTI
- Nema dovoljno novčanih sredstava za pokriće naloga komitenata- nije u stanju isplatiti novčana sredstva po odobrenim kreditima
- nije u stanju otplaćivati uzete kredite- drži niži nivo OR kod CB od propisanih
UPRAVLJANJE AKTIVOM I LIKVIDNOST
Posebno značajno u uslovima nerazvijenog finansijskog tržišta odnosno kada banka ne koristi mehanizme upravljanja pasivom
Banka formira primarnu rezervu likvidnosti koja se u uprošćenom finansijskom sistemu sastoji od novca na depozitnom računu kod CB
Dva pristupa upravljanja aktivom
Stock pristup banka treba težiti da ima kvalitetnu aktivu U slučaju privremene nelikvidnosti banka može prodati dio aktive povući sredstva sa FT ili od CB Težište na upravljanju aktivom radi obezbjeđenja likvidnosti Klasifikacija aktive banke prema stepenu likvidnosti
Flow pristup respektuje ročnu transformaciju buduće prilive i odlive Banka stvara ldquomapu likvidnostirdquondash sagledava poziciju likvidnosti u rokovima od 1-8 dana 8-30 i 30-90 dana
Optimalno rješenje u kombinaciji dva pristupa
UPRAVLJANJE PASIVOM I LIKVIDNOST
Banke rješavaju problem likvidnosti upravljanjem pasivom odnosno angažovanjem dodatnih sredstava na finansijskom tržištu (kao i kredita kod CB)
Mehanizmi angažmana kredita za likvidnost1 Međubankarski kredit za likvidnost2 Aranžmani o rekupovini sredstava (REPOS)3 Depozitni certifikati (CDs)4 Krediti za likvidnost kod CB
Međubankarski krediti za likvidnost
Predstavlja mehanizam raspodjele sredstava na računima kod centralne banke na kreditnoj bazi uz plaćanjenaplatu kamate
Posebno karakteristično za američke banke kod kojih u pravilu manje banke imaju više sredstava na računima kod CB nego velike banke
Manje banke često imaju viškove primarne likvidnosti pa je moguće da one na vrlo kratak rok uz naplatu kamate ustupaju ta sredstva drugim bankama
Radi se uglavnom o neosiguranim kreditima (bez pokrića)
Aranžmani o rekupovini sredstava (REPO)
Radi se o prodaji finansijske aktive uz obavezu prodavca da mora u određenom kratkom terminu kupiti tu istu aktivu po unaprijed dogovorenoj cijeni
Kao pokriće koriste se državne obveznice Smatraju se najsigurnijim načinom ulaganja
Ročnost ovog aranžmana je od jednog dana do nekoliko mjeseci Može biti ldquoREPO sa unaprijed dogovorenim datumomrdquo ili tzv ldquootvoreni REPOrdquo sa mogućnošću kupovine u bilo koje vrijeme u budućnosti
Banka u osnovi vrši prodaju vrijednosnih papira za novac uz obavezu njihove ponovne kupovine Kupac zarađuje kamatu po repo-stopi dok prodavac rješava problem kratkoročne nelikvidnosti
Depozitni certifikati (CDs)
Banka emituje depozitne certifikate sa kratkim rokovima vraćanja kada su u funkciji obezbjeđenja likvidnosti
Kada ima narasle zahtjeve za dodatnim novčanim sredstvima banka nudi emisiju svojih CDs po atraktivnim kamatnim stopama
Ona očekuje da u vrlo kratkom roku dođe do likvidnih sredstava ndash znatno brže nego da čeka neto-priliv depozita
Krediti za likvidnost kod CB
CB ih odobrava bankama koje su solventne ali imaju kratkoročne probleme likvidnosti
Realizuju se posredstvom tzv ldquodiskontnog šalterardquo na kojem banke mogu da dobiju superkratkoročne kredite CB uz zalog državnih vrijednosnih papira
Dva koncepta kamatnih stopa za navedene kredite- ispod tržišne (potreba kontrole namjenskog korištenja)- iznad tržišne (kaznene banke nezainteresovane da ih koriste)
Tri tipa ovih kredita1 za prilagođavanje bilansne strukture banaka2 za pokrivanje sezonskih debalansa3 za otklanjanje posljedica neočekivanih događaja
UTVRĐIVANJE LIKVIDNOSTI
Potrebno je izvršiti grupisanje pojedinih oblika aktive prema stepenu likvidnosti
Gradacija u tri kategorije- Primarna gotovina u blagajni sredstva po viđenju kod korespodentskih
banaka i na računu kod CB- Sekundarna primarna likvidnost uvećana za najlikvidniji dio aktive banke - koji
se u kratkom roku i uz niske troškove može pretvoriti u novac (mjenice kratkoročni krediti do tri mjeseca)
- Tercijarna dijelovi plasmana banke koji se do isteka određenog roka ne mogu pretvoriti u gotov novac (dugoročni krediti obligacije mjenice koje se ne mogu eskontovati)
INSTRUMENTI MJERENJA LIKVIDNOSTI
Kvantitativnipristupa odnos kredita i depozitab odnos likvidne aktive i ukupnih depozitac odnos likvidne i ukupne aktived odnos likvidne aktive i kratkoročnih obavezae prosječna dospjelost plasmana u HV
Kvalitativnipristup Praćenje i analizaa sezonskih ciklusab slučajnih i dugoročnih promjenac novčanih tokova
Kvanitativni ili stock pristup
a Odnos kredita i depozita
kada se odnos penje do relativno visokog nivoa- bankari manje pozajmljuju i investiraju Krediti su nelikvidna imovina banke ndash kada oni rastu =gt likvidnost opada
Nedostatak ne daje informacije o dospjelosti i urednosti otplate kredita niti informacije o stepenu likvidnosti Ne sadrži ni informacije o prirodi bančine imovine izvan kreditnog portfelja (npr gotovina i kratkoročne HV i fiksna aktiva)
To je signal koji opominje menadžment banke da napravi ocjenu svog programa prekomjerne ekspanzije kredita
b odnos likvidne aktive i ukupnih depozita
nešto pouzdaniji od prethodnog
Nedostatak značajan dio gotovine nije stvarno raspoloživ za odgovaranje na bančine potrebe za likvidnim sredstvima (npr obavezna rezerva i sl)
Nedostatak koeficijenata statički ili stock pristup (bez dinamike)
Zaključak Ne postoji opšta formula likvidnosti za sve banke pa ni za jednu banku u različitim vremenskim periodima Svaka banka traga za svojim optimumom likvidnosti
Korelativno praćenje stope rasta depozita i kredita Stabilne stope rasta depozita siguran su pokazatelj održavanja optimalne zone likvidnosti bez formiranja dodatnih rezervi lkvidnosti
Formiranje predvidivih stopa kredita odnosno kalkulisanje cikličnih sezonskih slučajnih i dugoročnih varijacija stopa formiranja kredita i depozita
Zlatno pravilo likvidnosti stope rasta kredita ne smiju biti veće od stopa rasta depozita
Banka mora nastojati da što prije otkloni nelikvidnost kako bi sačuvala povjerenje svojih komitenata
Projektovanje likvidnosti
U savremenim bankama vrše komisije za upravljanje aktivom i pasivomSastoji se u prognoziranju rasta kredita i depozita te aranžiranju dodatnih izvora za obezbjeđenje likvidnosti banke
Suština izračunati gep (jaz) likvidnosti banke kao razliku između anticipiranih izvora sredstava i potencijalne upotrebe sredstava od strane banke
Značaj izbora optimalne kombinacije
Diferencijacija depozita stabilni i nestabilni (više ili manje osjetljivi na promjene tržišne kamatne stope)
Ciklični aspekt (povezanost banke sa granama kod kojih postoji veći stepen cikličnih oscilacija) U uslovima uspona privredne aktivnosti banke smanjuju kratkoročne i dugoročne VP i povećavaju kredite U uslovima recesije =gt smanjuju se zahtjevi za kreditima =gt banke usmjeravaju sredstva u VP
Način projektovanja likvidnosti
Potrebe dodatne likvidnostiprognozirani rast kredita + rast obaveznih rezervi ndash prognozirani porast depozita
Na izbor sredstava za pokrivanje gep-a utiče dužina vremena projektovanog gep-a očekivano kretanje kamatnih stopa na finansijskom tržištu
Na politiku likvidnosti utiče i filozofija menadžmenta
Faktori koji utiču na likvidnost
ročna struktura svih sredstava dinamika priliva sredstava ponašanje poslovnih subjekata smjernice ekonomske i razvojne politike mjere monetarno- kreditne politike
Propisi agencije za bankarstvo
ldquoOdlukao minimalnimstandardimaza upravljanjerizikomlikvidnostibanakardquo
Nadzorni odbor banke odgovoran je da osigura da banka ima i provodi adekvatan program za upravljanje rizikom likvidnosti
Više rukovodstvo banke dužno je da pripremai Odborudajeprijedlogeprogramai politika provodiprogramei politike prati upravljai kontroliše dautvrdimetodprocjenetekućei budućelikvidnosti obezbjedisistemizvještavanjao likvidnosti obavještavaOdboro stanjulikvidnostinajmanjejednomkvartalno
pratiekonomskei drugeusloveu okruženjukojimoguuticatinalikvidnost obezbjediuslovezasisteminterne kontrole
Obaveza banke Ročno usklađivanje ugovorenih dospjeća instrumenata aktive i pasive
najmanje90 izvorasredstavasarokomdospjećado 365 danadaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 365 dana
najmanje95 izvorasarokomdospjećado 180 danaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 180 dana
izvoresredstavasarokomdospjećado 90 danau punomiznosuangažujeu plasmanesarokomdospjećado 90 dana
Rezerva likvidnosti
Empirijski određena visinom novčanih sredstava poslovne banke u gotovini i na računima kod CB Izražava se u procentima od depozita sa kojima banka raspolaže
Na osnovu višegodišnjeg iskustva ocijenjeno je da odnos sredstava na žiro-računu poslovne banke ne bi smio biti niži od 4 do 5 od ukupnih depozita po viđenju
Kod nas su banke obavezne da održavaju prosječan desetodnevni minimum likvidnosti u novčanim sredstvima u visini od najmanje 20 iznosa kratkoročnih izvora sredstava
PROPISANE ZAŠTITNE MJERE
principdase štovišeoslanjanastabilneizvoresredstava principzamaksimalnudiverzifikacijuizvorasredstavapodospjeću vrstii
brojukomitenata tržištui instrumentima organizacionemjerezaupravljanjelikvidnošću (kompetentnalica
efikasnakontrolai sl) stepenuključenostibankeu tržištanovcai razvojakratkoročnihvrijednosnihpapira redovnopripremanjeplanovazavanredne(neočekivane)situacije kvalitetaninformacioni sistem
SOLVENTNOST
Solventnost je sposobnost banke da svoje ukupne obaveze može pokriti svojom ukupnom aktivom čija se vrijednost može potvrditi na tržištu dakle po tržišnoj cijeni
Nesolventna banka formirana vrijednost obaveza iznad nivoa realne aktive
Da li banka može biti nelikvidna ali solventnalikvidna ali nesolventna
Vremenska koponenta za razlikovanje kategorija likvidnosti i solventnosti
Likvidnost sposobnost banke da odgovori svojim obavezama u određenom (kratkom) roku a
Solventnost sposobnost banke da odgovori svim svojim obavezama Da u trenutku likvidacije može da isplati svoje povjerioce
Ako je banka nesolventna dolazi pod udar regulatornih organa uz mogućnost gubljenja poslovnog statusa u obliku likvidacije ili preuzimanja od neke druge banke
POSLOVNOST
predstavlja postizanje maksimalnih rezultata minimalnim ulaganjem sredstavaSastavni dijelovi
samostalnost i objektivnost u donošenju odluka stalna cirkulacija novca poslovno predviđanje
Princip poslovnosti ugrađuje se u princip likvidnosti sa kojim čini jedinstvenu cjelinu
EFIKASNOST
predstavlja princip po kojem banka odobrava kredite za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno uložitiBanke će sredstva usmjeriti u projekat koji će nakon otplate kredita uspješno poslovati
Banka teži optimalnoj efikasnosti koja je rezultanta poželjnog stepena likvidnosti i sigurnosti koji reflektuju operativna i strateška ponašanja vlasnika menadžmenta i klijenata banke
PROFITABILNOST
cilj banke je ostvarenje što većeg profita na osnovu kamatne marže zaračunavanjem provizije na bankarske usluge kao i prihoda ostvarenih vođenjem vlastitih poslova bankeProfitabilnost kao obezbjeđenje dovoljne stope prinosa po jedinici dioničkog kapitala
Rezultat - rast profita i povećanje tržišne vrijednosti banke
Osnovni principi bankarskog poslovanja - Vježbe
1 Finansijski indikatori banaka
Cilj poslovanja =gt adekvatna stopa prinosa po jedinici kapitalaUslov rasta banke je i povećanje kapitala =gt propisan mininimum
Svrha indikatoraUpoređivanje performansi banke sa drugim bankama i Posmatranje date banke kroz vrijeme
Osnovni principi bankarskog poslovanja su Likvidnost Solventnost Sigurnost Profitabilnost Efikasnost
2 Likvidnost banaka
Pojam likvidnost sposobnost subjekta da izvrši svoje tekuće obaveze o roku dospijećaKroz adekvatno upravljanje likvidnošću banka gradi povjerenjeRangiranje aktive i pasive prema stepenima likvidnosti super-likvidna likvidna i nelikvidnaPojam ročna transformacija usklađivanje rokova obaveza i potraživanja
Postoji više indikatora likvidnosti ali osnovni su Likvidna aktiva ukupna aktiva Likvidna pasiva ukupna pasiva
3 Solventnost
Razlika između likvidnosti i solventnostiPojam solventnosti dugoročna usklađenost strukture aktive i pasive tj mogućnost da se svi dugovi plate ldquokonačnordquo ali po tržišnim cijenamaBanka je solventna ako joj je u slučaju likvidacije aktiva veća od pasive
Trojako značenje solventnosti Sposobnost banke da snosi rizik (u slučaju likvidacije) Obezbjeđenje sigurnosti deponentima (minimiziranje rizika za
deponente) Makroekonomska funkcija banke (u slučaju nesolvnentnosti jedne
banke posljedica može biti pad povjerenja u sve banke ndash lančani efekat
4 Sigurnost
Pojam sigurnosti mogućnost plaćanja i naplate svih obaveza i potraživanja u ugovorenim rokovima i utvrđenom obimu Odnosi se na procjenu klijenta njegove sposobnosti da izmiri svoje obaveze na vrijeme u punom iznosu te na način predviđen u ugovoru
Postiže se provjerama klijenataZakonski uređeno putem garancija koje su neophodne
5 Efikasnost
Pojam efikasnosti (poslovanja) aktivnosti koje vode ka ostvarenju optimalnih rezultata
Princip po kojem banka odobrava sredstva za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno upotrijebiti
Efikasnost = likvidnost + profitabilnost + solventnost + sigurnost
6 Profitabilnost
Profitabilnost =gt funkcija cilja banke
Cilj banke je stalno povećanje profitabilnostiTrendovi u profitabilnosti banaka =gttokom 80-ih i 90-ih bilježe se opadajuće stope
U obješnjenju postoje dvije koncepcije Posljedica djelovanja cikličnih i strukturnih faktora na svjetskom
planu Dilema - tranzicija konkurencija
Važni pokazatelji ROI ROA ROE
ROI =neto prihod nakon poreza operativni prihodROA =neto prihod nakon poreza ukupna aktivaROE =neto prihod nakon poreza akcijski kapital
a) Povezanost pokazatelja profitabilnostiROI =NP OP ndashpovrat na investicijeAU =OP UA -efekat korištenja activeROA =ROI x AU -povrat na aktivuEM =UA AK ndashakcijski multiplikator ROE= ROA x EM ndashpovrat na akcijski kapital
b) Formiranje profita banke
1 Kamatni prihod (-)2 Kamatni rashod3 Neto kamatni prihod (+)4 Neto nekamatni prihod5 Bruto prihod (-)6 Operativni rashodi7 Neto prihod (-)8 Izdvojene rezerve9 Neto prihod prije oporezivanja (-)10 Porez na profit11 Neto prihod poslije oporezivanja (-)12 Raspoređeni profit13 Zadržani ili neraspoređeni profit
c) Primjer izračunavanja profitabilnosti
Banka ldquoXrdquoima sljedeće pokazatelje poslovanja
Ukupna aktiva200000000 KMOperativni prihod20000000 KMAkcijski kapital16000000 KMNeto dobit (profit)1000000 KM
Izračunati ROI AU ROA EM i ROE =
Rješenje ROI = NP OP = 5AU = OP UA = 01ROA = ROI x AU = 05EM = UA AK = 1K = 125ROE = ROA x EM = 625
d) Faktori profitabilnosti
Postoje dvije vrste faktora koji utiču na profitabilnost banke mikroekonomski i makroekonomski
Mikroekonomski faktori profitabilnosti suKvalitet MGMT-aKvalitet aktiveEkonomija obimaEkonomija okviraVanbilansne operacijeTroškovi poslovanja IProfitni centri
Makroekonomski faktori profitabilnosti su Faza ekonomskog ciklusa Sektorske krize Kretanje kamata
Pojam kamatna margina razlika između aktivne i pasivne kamatne stope =gt razlika između kamatne stope na plasmane i dugove
e) Projektovanje profitabilnosti banaka
r = i + ot + ( 25 -i) x EAr -na plasmane I -kamatna stopa na obavezeE -akcijski kapital A ndashaktivaGranična stopa prinosa na akcijski kapitalAko imamo sljedeće podatker = 25 prije porezar = 15 poslije poreza od 40
Primjer Ako imamo sljedeće podatkei=10E=40A=100ot=3
Rješenje r = 136
f) Uticaj multiplikatora na profitabilnost
Ako je očekivani ROE = 25 prije poreza onda je ROE nakon poreza od (40) jednak 15Za stopu obaveznog kapitala od 8 ostvaruje se EM od 25Razlog =gt EM se računa samo na akcijski kapital (npr 4=gt 1 004 =25)Dakle ROA mora biti najmanje 1 jer jeROE = ROA x EM =gt 1 x 25ROE = 25
3 Da sva lica koja imaju značajan vlasnički interes imaju zadovoljavajuću finansijsku sposobnost i odgovarajuće poslovno iskustvo
a Potrebna dokumentacija za osnivanje predstavništva banke u FBiH- Podaci o nazivu pravnom statusu i sjedištu banke- Statut banke- Podaci o finansijskom poslovanju banke- Akt o osnivanju predstavništva- Djelatnost predstavništva - Program rada predstavništva- Podaci o vodećim osobama- Ovlaštenje osobe odgovorne za rad i zastupanje predstavništva- Ovjerenu izjavu banke za preuzimanje odgovornosti za sve obaveze koje će nastati u
poslovanju predstavništva b Sadržaj zahtjeva za osnivanje banke u FBiH
- Ugovor o osnivanju potpisan od svih osnivača nacrt statuta i drugih osnivačkih akata prema upustvu Agencije
- Podatke o kvalifikacijama i iskustvu predviđenog nadzornog odbora i uprave banke- Iznos dioničkog i drugih oblika kapitala banke- Plan projekcije poslovanja koji između ostalog sadrži vrste predviđenih djelatnosti i
strukturu organizacije banke - Popis vlasnika banke
c Kapital banaka- Minimalni iznos po ZOB-u je 1500000000 KM- Kapital se ne možesmanjiti bez dozvole Agencije- Kapital se sastoji odosnovnog dopunskog neto kapitala = osnovni + dopunski ndash
odbitne stavke
4 Gubitak bankarske dozvole
1 Na zahtjev banke2 Kažnjavanjem banke za prekršaj3 Uz preporuku privremenog upravnika4 Uz dozvolu izdatu na osnovu lažnih ili nezakonitih dokumenata5 Ako nije podnesena prijava za upis u sudski registar u predviđenom roku6 U slučaju spajanja pripajanja ili podjele banke7 Uz smanjenje minimalnog iznosa kapitala predviđenog u ZOB-a I8 U slučaju likvidacije banke uz odluku vlasnika ili prestanka pravnog lica
5 Suvlasništvo drugih pravnih lica u banakama
- Fizičko ni pravno lice bilo samostalno ili u sporazumu s drugim licima ne može steći ili povećati značajno glasačko pravo u banci preko 10 33 50 i 667 ukupnih glasova u banci bez odobrenja Agencije
- Politička stranka ili partija kao i sa njima povezano pravno lice ili organizacija ne mogu biti dioničari banke
6 Ulaganja banaka
- Banka kao i supsidijarno lice ne može investirati u pravno lice čija je primarna aktivnost proizvodnja naoružanja kockanje prodavanje ili konzumiranje alkohola u vlastitim prostorijama
- Banka ne može davati donacije ili kredite političkim strankama- Ne smije deponirati sredstva davati kredite i vršiti ulaganja u jednu povezanu banku u
ukupnom iznosu većem od 25niti u sve povezane banke u ukupnom iznosu većem od 40njenog osnovnog kapitala
- Banka ne smije investirati u svoja stalna sredstva više od 50iznosa njenog osnovnog kapitala bez dozvole Agencije
7 Poslovna tajna
- Nadzorni odbor uprava svi zaposleni kao i svako lice koje se angažuje za rad u banci po bilo kom osnovu dužni su čuvatiposlovnu tajnukoja se odnosi na sve informacije do kojih su došli obavljanjem poslova za banku
- Poslovna tajne se ne može koristiti za ličnu korist niti se smije odavati drugim licima osim Agenciji za bankarstvo uključujući kontrolore i revizore koje Agencija imenuje
8 Kreditni rizik
- Banka je dužna pridržavati se stopa ograničenja rizika vezanih za bilans i vanbilansne stavke aktivu i ponderisanu aktivu kapital i njegovu strukturu
- Izlaganje banke kreditnom riziku prema pojedinačnom korisniku ili grupi povezanih korisnika ne smije preći iznos od 40osnovnog kapitala
- Iznos neobezbijeđenog kredita pojedinačnom korisniku ili grupi povezanih korisnika ne smije biti veći od 5osnovnog kapitala
- Kredit pojedinačnom korisniku ili grupi povezanih korisnika u iznosu većem od 25 osnovnog kapitala banke mora biti potpuno obezbijeđen kvalitetnim utrživim zalogom čija vrijednost prelazi iznos kredita
9 Stečaj i likvidacija
- Provodi se u skladu sa Zakonom o stečaju i likvidaciji- Agencija imenuje privremenog upravnika ako je
1 Prekršen zakon propis ili odluka Agencije čime su ozbiljno ugroženi interesi deponenata
2 Svojim poslovanjem banka prouzrokovala ili može prouzrokovati značajno pogoršanje njenog kapitala ili finansijskog stanja
3 Banka prikrila od Agencije ili njenih kontrolora i revizora poslovne knjige dokumente evidencije ili imovinu i
4 Opravdan zahtjev nadzornog odbora odbora za reviziju direktora ili skupštine dioničara banke za imenovanje privremenog upravnika
a Privremeni upravnik
Odlučuje o 1 Ukidanju bankarske dozvole i likvidaciji banke s procjenom iznosa aktive koja će biti realizovana u likvidaciji
2 Sanaciji banke uključujući i povećanje kapitala do propisanog minimuma3 Prodaji dijelova imovine iili otkupu obaveza banke odnosno prodaji banke4 Spajanju ili pripajanju banke drugoj banci
b Likvidacioni upravnik
Ovlaštenja da 1 Proda imovinu i otkupljuje obaveze banke2 Proda banku ili je pripoji drugoj banci3 Likvidira banku i o tom postupku odlučuje
c Dioničari banke
- Dioničar banke odgovara za obaveze banke do visine svog vlasničkog udjela- Dioničari banke članovi uprave i nadzornog odbora banke odgovaraju pojedinačno ili
solidarno za obaveze banke cjelokupnom svojom imovinom u slučajevima1 Da je banka korištena za ispunjavanje ciljeva koji su u suprotnosti sa ciljevima
banke utvrđenim zakonomAss Velid Efendić 83 2 Da se nije pravila razlika između imovine banke i lične imovine 3 Kada je banka poslovala s ciljem prevare povjerilaca ili protiv njihovih interesa 4 Kad je uzrok stečaja ili nesolventnosti banke namjerno loše rukovođenje ili krajnja nepažnja pri rukovođenju
10 Izvještavanje
- Banka je dužna objaviti izvještaj vanjskog revizora u skraćenom obliku u jednom ili više dnevnih novina sa teritorije BiH u roku od 15 dana po njegovom prijemu
- Dužna je dostaviti Agenciji izvještaj o poslovanju likvidnosti i rentabilnosti za sebe i svoja supsidijarna lica pojedinačno i na konsolidovanoj osnovi u obliku sa sadržajem i u rokovima utvrđenim propisima Agencije
2 BANKE NA FINANSIJSKOM TRŽIŠTU
FINANSIJSKI SISTEM I TRŽIŠTE
Sve ekonomske jedinice prema bilansnim pozicijama svrstavaju se u suficitarnedeficitarne i ravnotežne
Finansijski sistem je skup institucija instrumenata i mehanizama putem kojih se ostvaruje mobilizacija koncentracija transfer i alokacija finansijskih resursa i novčane štednje društva
Finansijski system
Zadatak finansijskog sistema - izgradnja institucija instrumenata i mehanizama za efikasno i racionalno transferisanje finansijskih sredstavaFinansijske institucije dijele se na
depozitne ndash poslovne banke i štedionicenedepozitne ndash osiguravajuća društva penzioni i uzajamni fondovi i
državne finansijske institucije ndash državne razvojne banke agencije i institucije (npr poljoprivrede st izgradnje)
Finansijsko tržište
Tri metoda finansiranja samofinansiranje (korišenje sopstvenih fondova)neposredno finansiranje (između štediša i investitora
postavlja se direktni transfer finansijskih fondova)posredno (pojavljuju se posrednici - finansijske institucije)
Finansijsko tržište - organizovano mjesto i prostor na kojem se nude i traže finansijska- novčanasredstvai na kojem se zavisno od ponude i potražnje organizovano formira cijena tih sredstava
ŠTEDIŠE oni koji ne troše dijelove dohotka u tekućem periodu - povećavaju dohodak jer dobijaju kamatuDEBITORI zadužuju se i povećavaju dohodak ako dobijene fondove ulažu u produktivne investicije
Ukoliko kredite koriste najefikasnije i najsposobnije firme - to vodi povećanju ukupnog bogatstva društva
Geografski posmatrano razlikujemolokalnonacionalnoi internacionalnofinansijskotržište
Analitički posmatrano1 primarno (podrazumijeva kupoprodaju inicijalnih hartija od vrijednosti Može biti direktno i indirektno-preko specijalizovanih finansijskih ustanova) ndash motiv kupovine - dobit i2 sekundarno (retransfer hartija od vrijednosti i prije roka dospjeća) ndash motiv kupovine - likvidnost
Konvencionalna podjela tržište kredita (personalizovano) I tržište vrijednosnih papira (impersonalizovano)
Po ročnosti i namjeni novčano (kratkoročna sredstva do 1 god) I tržište kapitala (dugoročno iznad godine dana)
Novčano tržište
Predmet kupoprodaje kratkoročna novčana sredstva potrebna za održavanje likvidnosti proizvodnju ili robni promet
Obuhvata1 tržište gotovog novca gdje se kupuje i prodaje kratkoročni gotovi novac i kratkoročne hartije od vrijednosti2 tržište kredita kupuju se i prodaju kratkoročna novčana sredstva u obliku kredita3 primarno i sekundarno tržište kratkoročnih vrijednosnih papira
Tržište kapitala
Novčana sredstva se kupuju i prodaju dugoročnoKapital se pribavlja emitovanjem
1 obveznica (zajmovni kapital - dužničke hartije sa dospjećem iznad jedne godine) i2 dionica - vlasnički kapital
Bankarski sistem
Skup bankarskih institucija finansijskih instrumenata i tokova koji se koriste u finansijskom posredovanju između finansijski suficitarnih i finansijski deficitarnih sektora i transaktora
Smanjenje sredstava banke zahtjeva prilagođavanje smanjenje rezervi likvidnosti ulaganje u brzo- unovčive vrijednosne papire usklađivanje ročne strukture kredita
Finansijske institucije
- posrednici u transferu sredstava između preduzeća i stanovništva kao glavnih trasaktora u finansijskom sistemu
Stanovnišvo može uložiti štednju kod kreditnih institucija iiliinstitucija koje prikupljaju ugovornu štednju
Struktura finansijskih institucija
Finansijske institucije dijele se na
depozitne ndash poslovne banke i štedionicenedepozitne ndash osiguravajuća društva penzioni i uzajamni fondovi Idržavne finansijske institucije ndash državne razvojne banke agencije i institucije (npr poljoprivrede izvoza-uvoza stambene izgradnje)
Tri osnovna oblika finansijskih institucija razvijenih finansijskih tržišta
Kreditne institucije plasmane vrše uglavnom u vidu kredita preduzećima i građanima komercijalne banke ndash depozitno- kreditne
štedionice ndash depozitno- kreditnefinansijske kompanije ndash nedepozitne-kreditne
Institucionalni investitori Osiguravajuća društvaPenzioni fondoviInvesticioni fondovi
Investicione banke (berzanske firme) ndash bave se poslovima na primarnom i sekundarnom tržištu kapitala Prikupljaju kapital emisijom dionica
Investicione bankeBrokerske i dilerske firme
brokeri ndash ne preuzimaju rizikdileri ndash preuzimaju rizik
Merčant banke - bave se prestrukturiranjem većih kompanija uz njihovu valorizaciju
PROMJENE U FINANSIJSKOJ STRUKTURI
smanjenje učešća komercijalnih banaka
Razlozi djelovanje tržišnih faktora ndash pojava novih vrsta finansijskih institucija sa ponudom finansijskih proizvoda koji ranije nisu postojali
pretjerana regulacija porast van-bilansnih aktivnosti banaka
kao odgovor - banke ulaze u nova područja poslovi laquostarateljstvaraquo (trust) ndash poslovi sa vrijednosnim papirima ndash sekjurizacija kredita ndash finansijski inženjering ndash
FAKTORI NOVIH TRENDOVA U BANKARSTVU
deregulacija informaciona tehnologija konkurencija internacionalizacija i globalizacija (mondijalizam) koncentracija stvaranje finansijskih konglomerata -
Stvaranje tzv laquofinansijskih supermarketaraquo
Procesi laquoizolacijeraquo finansijskog sektora institucional-izacijaprivat-izacijaglobal-izacijainformat-izacijasekjurit-izacija
PERSPEKTIVE BANKARSTVA dalja i naglašena marketizacija
dalja deregulacija - npr ukidanje ograničenja konkurencije finansijskih institucija
nastavak internacionalizacije decentralizacija banaka (svako domaćinstvo- filijala banke) uspostavljanje globalnog bankarstva ndash ldquojedinstveni pasošrdquo u EU razvoj finansijskog inženjeringa u smislu stvaranja novih bankarskih proizvoda
a posebno dalji razvoj finansijskih derivata
Potencijalna opasnost Rast nestabilnosti finansijskih tržišta usljed porasta hazardiranja
Mogućnosti zaposlenja u bankarstvu1 Kreditni referenti2 Kreditni analitičari3 Specijalisti za ispravljanje kredita4 Menadžeri bankovnih operacija5 Direktor podružnice (filijale)6 Analitičari sistema7 Revizori i kontrolno osoblje8 Finansijski analitičar9 Specijalisti odjela za upravljenje imovinom komitenta10Specijalisti za osobne bankarske usluge Šaltersko osoblje Trgovci i analitičari vrijednosnih papira Specijalisti za dugoročno planiranje i poslove akvizicije Marketinško osoblje Upravljanje ljutskim potencijalom11 Stručnjaci za međunarodne finansije i razvoj poslovanja12 Trgovci stranim valutama13 Stručnjaci za investicijsko bankarstvo14 Kontrolori i regulatori banaka15 Bankovni programi za obuku
21Kapital banaka u BiH
Oblici bankarskog kapitala1 Primarni kapital
Akcionarski kapitalZadržani profiti
2 Sekundarni kapitalSubordinirane obvezniceOpće rezerve za pokriće gubitaka
Osnovne funkcije bankarskog kapitala su1 Apsorbovanje potencijalnih gubitaka2 Zaštita deponenata3 Mehanizam regulacije u osiguranju depozita4 Ograničenje nekontrolisanog rasta aktive5 Izvor finansiranja redovnih aktivnosti6 Pokriće preuzetog potencijalnog rizika7 Širenje obima aktivnosti banke i8 Finansiranje nekamatonosne aktive
Leveridž faktorRast aktive mora pratiti rast kapitalaMeđunarodni standard stope kapitala je 8 a kod nas je 12
Pojam leveridžfaktor =gt recipročna vrijednost stope kapitala
To znači da na jednu KM kapitala u pasivi možemo formirati 125 KM aktive
Izračunavanje
Leveridž faktor = 1stopa kapitalaMeđunarodni standard1008 = 125 KMKod nas1012 = 83 KM
Programi povećanja kapitalaKratkoročni aspekt 1 Emisija novih akcija
2 Sekjuritizacija kredita3 Prestrukturiranje vlasništva
Dugoročni aspekt Porast aktive= novo zaduženje + interno generisani kapital + eksterni kapital
Međunarodna koordinacijaCilj =gt stvaranje jedinstvenih standarda poslovanja banaka
Bazelski sporazum iz 1988 -rdquoGrupa 10rdquo
Koncepcija 1 Povećana stopa kapitala2 Jedinstvene stope po klasama rizične
aktive3 Mađunarodni aranžmani - bankarki rizici
4 Tržišni rizici
3 BANKARSKI SISTEM BiH
Indikatori razvijenosti finansijskog sistema zadovoljavajući intenzitet direktnog finansiranja - mogućnost
alternativnog izbora razvijenost sekundarnog tržišta diverzifikovana institucionalna struktura ndash omogućava sklad između
bankarskih i nebank inst struktura novčane mase ndash dominacija gotovog novca odnos novčane mase prema obimu finansijskih transakcija ili prema
GDP-u
Goldsmitov sintetički pokazatelj finansijske razvijenosti Odnos između finansijskih instrumenata (državnih HoV privatnih obveznica
običnih akcija HoV finansijakih instituc) i nacionalnog bogatstva (GDP-a) Najrazvijeniju fin strukturu ima VB (170) i SAD (125) a najnerazvijeniju
Francuska (065)
Domaći finansijski sektor veoma nerazvijen institucionalnu strukturu čine
o CB i sistem komercijalnih banakao mikro-kreditne organizacijeo dvije berze (sarajevska i banjalučka)o osiguravajuća društva
Nedostaju razvojne i izvozne bankeštedno-kreditne organizacijemortgage-institucijeinvesticioni fondovieskontne i klirinške kućenovčano tržište
Od instrumenata finansijskog tržištasamo dionice (uglavnom proistekle iz procesa
privatizacije)
ne postoje instrumenti kratkoročnog finansiranja (blagajnički zapisi komercijalni zapisi depozitni certifikati kratkoročne obveznice REPO-ugovori)
Ciljevi osigurati porast domaće privatne štednje osigurati povoljniji izvor finansiranja za privatni sektor osigurati veće kreditiranje privrede u odnosu na
domaćinstva povećati likvidnost tržišta kapitala u BiH izgraditi funkcionalno tržište osiguranja
Najvažniji uspjesi
stvaranje institucionalnog i regulatornog okvira privatizacija banaka okrupnjavanje banaka (sa 70 na 35) prisustvo stranog kapitala jedinstven platni promet u poslovnim bankama učešće banaka na tržištu kapitala jačanje povjerenja u banke uspostavljanje sistema osiguranja depozita osnivanje kreditnog biroa rast štednje unaprijeđenje supervizije banaka uspostavljanje jedinstvenog registra računa uvođenje novih bankarskih proizvoda Centralna banka BiH
Zamjerke bankara neuređenost pravnog sistema neadekvatna zaštita povjerilaca odnosno neefikasna
naplata dospjelih potraživanja prenormiranost pojedinih segmenata bankarskog poslovanja (ocjena kreditnog rizika)
otežava poslovanje banaka nerazvijenost domaće privrede nestabilnost ukupnog ekonomskog sistema pogoršanje finansijske discipline pojava fiktivnih firmi i sivo tržište visok kreditni rizik investiranja primjena različitih instrumenat obezbjeđenja poskupljuje kredite i usporava proceduru nedostatak kvalitetnih dugoročnih izvora nepovoljan kreditni rejting BiH
Zadaci bankarskog sektora Ubrzavanje procesa reformi realnog sektora kako bi dostigle
napredak u monetarnom i bankarskom sektoru Završetak procesa privatizacije državnih banaka (ili likvidacija) Podrška CBBiH da emituje obveznice i blagajničke zapise Nastavak procesa daljeg okrupnjavanja banaka Kapitalno jačanje banaka Donošenje zakona o zaštiti povjerilaca Ubrzati procese stečajeva kompanija Ubrzavanje sudskih postupaka
Unaprijeđenje uslova za djelovanje banaka na cijelom području BiH Fiskalna reforma i eliminacija sive ekonomije Licenca AOD za sve banke Povrat stare devizne štednje Ublažiti kriterije ročne usklađenosti Racionalizirati izvještavanje banaka Uvođenje eskontne kamatne stope Unaprijediti praksu naplate čekova i mjenica Usvojiti propise koji će omogućiti razvoj štedionica hipotekarnih
banaka i lizing kompanija
Asortiman bankarskih usluga razvijenih finansijskih tržišta
Tradicionalne bankarske usluge1 Obavljanje mjenjačkih poslova2 Diskontovanje komercijalnih zapisa i odobravanje poslovnih kredita3 Ponuda štednih depozita4 Čuvanje dragocjenosti5 Podrška vladinim aktivnostima preko kreditiranja6 Ponuda depozita po viđenju7 Ponuda povjereničkih (trust) usluga
Bankarske usluge razvijene u novije doba
8 Odobravanje potrošačkih kredita9 Finansijsko savjetovanje10 Upravljanje gotovinom11 Ponuda opreme na lizing12 Ulaganja u visokoprofitabilne projekte visokog stepena rizika13 Prodaja usluga osiguranja14 Usluge penzijskog osiguranja15 Usluge investiranja u vrijednosne papire16 Usluge investicijskih fondova i anuiteta17 Ponuda investicijskih i komercijalnih bankarskih usluga
4 SISTEMI CENTRALNOG BANKARSTVA
CENTRALNA BANKA
banka poslovnih banaka
monopol nad emisijom novčanica
nastanak ndash početak ind revolucije
prva Riskbank of Sweden 1656 g
najznačajnija Bank of England 1694 g
neprofitna institucija
monopolski položaj u sistemu
ldquokvazi bankardquoldquobanka banakardquordquobanka državerdquo
visok stepen samostalnosti CB
nesklad instituc i faktičke samostalnosti
II tipa CB potpuna vezanost za izvršnu vlast visok stepen autonomije
S aspekta organizacije jedinstvena CB složeni sistem CB (FED)
Poslovi CB emisija novčanica i kovanog novca upravljanje deviznim rezervama regulisanje količine novca organizacija UPP i PP sa inostranstv supervizija i nadzor banaka poslovi za račun države
Tri osnovne funkcije CB1 vođenje monetarne politike2 ldquoposljednje utočište banakardquo3 supervizija
Vođenje monetarne politike
Četiri osnovna cilja 1 stabilnost cijena2 ekonomski rast3 puna zaposlenost I4 uravnoteženi platni bilans
Obezbjeđenje likvidnosti makrosistema u uslovima rasta Snabdjevanje poslovnih banaka potrebnom količinom novca i kreditaŠtiti likvidnost bankarskog sistemaCB propisuje uslove za likvidnostPooštrava uslove u slučaju nelikvidnostiTjera banke da štite sopstvenu likvidnost
Banke definišu strategiju odbrane likvidnosti na tri nivoa
1 primarne rezerve likvidnosti kod CB (gotov novac i depozit po viđenju)
2 sekundarne (fond rezervi i kratkoročne hartije od vrijednosti) 3 povlačenje kredita sa novčanog tržišta
CB odobrava kredite za likvidnost izuzetno kratkoročni penalne kamate ne mogu biti korišteni za kreditnog potencijala strogi uslovi odobravanja
Krediti za likvidnost CBUslovi odobravanja -veća kamatna stopa
-obavezno pokriće u hartijama od vrijednosti
-stroga provjera boniteta banaka
Bitne razlike CB i KB likvidnost kod KB pasiva određuje aktivu kod CB vrsta emisije ročnost transakcija klijenti ciljevi poslovanja
Uticaj CB na ekonomska kretanja
Tri aspekta neposrednog djelovanja CB na globalna ekonomska kretanja
1)Globalna kontrola količine novca i kredita2)Kreditna regulacija3)Supervizija poslovanja bankarskog sistema
Primarna emisija CB
Stvara mogućnost poslovnim bankama da brže dođu do potrebnog inicijalnog novca
Primarni novac u dva osnovna oblika1)gotov novac2)depoziti koje poslovne banke drže na žiro i drugim računima
Usmjeravanje primarnog novcaputem deviznih transakcija - Promet hartija od vrijednosti na otvorenom tržištuputem kreditnog mehanizma - Kreditiranje
Kreditiranje ali samo na kratak rok
Supervizija banaka
Zadatak supervizije amortizacija poremećaja zaštita depozita zaštita povjerenja
Obuhvata kontrolu
1 vlasništva i upravljačke strukture u bankama2 bilansne strukture3 kredita i mikrokreditne politike banaka4 likvidnosti i solventnosti5 razvoja konkurentnosti6 pojava nelojalne konkurencije7 odnosa stabilnosti i profitabilnosti i dr
Instrumenti monetarne politike CB1 operacije na otvorenom tržištu2 krediti poslovnim bankama3 obavezna rezerva4 specijalni depoziti5 eskontnadiskontna kamatna stopa6 direktivne mjere CB I7 neformalni uticaj CB
1 Operacije na otvorenom tržištu
Kupovina i prodaja državnih obveznica na finansijskom tržištu od strane CBUticaj na promjene kamatnih stopa na tržištuUticaj na kreditni potencijal poslovnih banakaSuptilan i lahko primjenljiv mehanizam monetarne politikeČesto se kombinuje sa mehanizmima reeskonta
2 Krediti poslovnim bankama
Vrste kredita Krediti po osnovu raspoloživih hartija od vrijednosti u portfelju
poslovnih banaka (refinansiranje) -Reeskontni krediti -Krediti pokriveni dokumentima (državne obveznice)
Selektivni krediti Krediti usmjereni ka državi (napušta se) Krediti za likvidnost
Kupovina robnih mjenica i drugih komercijalnih papira od poslovnih banakaKupuju se po eskontnoj KSRezultat priliv svježeg novca u poslovnu bankuRigidan i relativno prevaziđen mehanizam
3 Obavezna rezerva
Rast stope -gt smanjenje kreditnog potencijalaU slučaju većeg priliva depozita iz inostranstva CB će povećati stopu obavezne rezervePodsticaj bankama da primjenjuju finansijske inovacijeRigidan instrument koji se koristi u zemljama sa nerazvijenom tržišnom strukturom
4 Specijalni depoziti
Cilj -dodatno snižavanje obima raspoloživih bankarskih resursa
Realizuju se primjenom ldquomarginalne obavezne rezerverdquo za banke sa ekspanzivnim rastom depozita
Veće stope obavezne rezerve na prirast depozitaObično sa nultom stopom naknade za ORRijetko se primjenjuje
5 Eskontna kamatna stopa
To je minimalna KS po kojoj je CB spremna da kreditira poslovne banke
Referentna kamatna stopa ndash uticaj na tržišnu kamatnu stopu
Banke obično slijede varijacije u kretanju eskontne stope CBRasterećenje privrede i podsticaj investiranju
Eskontna stopa u funkciji podrške domaćoj privredi
Američki FED snizio je svoju eskontnu kamatnu stopu u pokušaju da pomogne oporavak američke privrede FED je od početka 2001 godine snizio svoju kamatnu stopu sa 65 na 1
Objašnjavajući svoju odluku u FED-u su izjavili da veća nesigurnost dijelom posljedica većih privrednih rizika trenutno ograničava potrošnju proizvodnju i zaposlenost Oni se nadaju da će snažan i kontinuirani rast proizvodnje te dodatno smanjenje kamata biti od pomoći privredi koja se nalazi u vremenu slabijeg učinka
ECB zadržava nisku diskontnu stopu
Europska centralna banka (ECB) odlučila je ostaviti kamatnu stopu za refinanciranje na 2 uprkos tome što je britanska centralna banka (Bank of England - BoE) odlučila podići stopu sa najnižeg nivoa u posljednjih 48 godina za četvrtinu postotnog poena na 375
ECB je posljednji put spustila kamatnu stopu u julu ove godine dok je za BoE današnji porast kamatne stope bio prvi u više od 3 i pol godine
Makroekonomski pokazatelji još od ljeta iniciraju oporavak u eurozoni no ekonomisti upozoravaju da do značajnijeg rasta privrede neće doći tako skoro (6112003 Bankamagazin)
Makroekonomski pokazatelji još od ljeta iniciraju oporavak u eurozoni no ekonomisti upozoravaju da do značajnijeg rasta privrede neće doći tako skoro
6 Direktivne mjere CB
U suprotnosti su tržišnim mehanizmima
Kvantitativne limitiranje obima kredita visine KS na depozite obima i cijene HV obima potrošačkih i stambenih kredita
Kvalitativne sugestije i uputstva bankama da daju prioritet pojedinim privrednim djelatnostima
Rijetko se primjenjuju - obično u uslovima poremećaja
7 Neformalni uticaj CB
U suprotnosti su tržišnim mehanizmimaMoralni apeli bankama da se uzdrže od prekomjernog kreditiranja ili visokih KSldquoprijateljska upozorenjardquo ili ldquonagovještajirdquoUsmena i pismena saopštenjaPozivanje bankara na razgovore i slRjeđe se primjenjuje
Institucije bankarskog sistema
Bankarski sistem BiH1 CBBH - Centralna banka BiH2 FBA - Agencija za bankarstvo FbiH3 ABRS - Agencija za bankarstvo RS 4 AOD - Agencija za osiguranje depozita5 Ostale institucije
5 CENTRALNA BANKA BiH
Centralna banka BiH
Na njenom čelu nalazi se Upravno vijećeNe može davati kredite kreiranjem novca i u tom smislu djeluje kao Currency Board
Cilj Centralne banke je da postigne i održi stabilnost domaće valute (KM) tako što izdaje domaću valutu prema aranžmanu poznatom pod nazivom Currency Board
ldquoCurrency Boardrdquo
ldquoCurrency Boardrdquo u smislu Zakona o CB znači operativno pravilo za izdavanje domaćevalute prema kojem se domaća valuta izdaje samo uz kupovinu konvertibilne devizne valute sa punim pokrićem u neto stranoj aktiviTo znači da Centrana banka ne može odobriti kredit
Tri osnovne karakteristike CBA
1 Fiksni devizni tečaj utvrđen Zakonom o CBBH ( 1 KM = 1 DEM = 051129 euro )2 Puna devizna pokrivenost KM pasive CBBH
3 Puna konvertibilnost KM pasive CBBH u vezanu valutu euro
Pored toga CBBiH ne može davati kredite niti komercijalnim bankama niti
vladama CBBiH a ni drugi autoriteti u BiH ne mogu vršiti ograničenja na
plaćanja i međunarodne transakcije CBBiH osigurava transparentnost rada i transparentnost njenih
računa
Osnovni zadaci CB BiH
a) da definiše usvoji i kontroliše monetarnu politiku BiH putem izdavanja domaćevalute
b) da drži i upravlja službenim deviznim rezervama CB na siguran i profitabilan način
c) da potpomogne ili uspostavi i održava odgovarajuće platne i obračunske sisteme
d) da prima depozite od BiH i komercijalnih banaka radi ispunjenja zahtjeva za obaveznim rezervama
e) da stavlja u i povlači iz opticaja domaću valutu
f) da obavlja devizne operacije na zahtjev banaka
g) da prikuplja podatke koji se odnose na ekonomske i finansijske aktivnosti
Struktura bilansa CB
AKTIVA PASIVAKrediti bankama Gotov novacDržavne obveznice Depoziti banakaDevizna potraživanja Specijalni depozitiZlato I rezerve Depoziti države
Devizne obavezeFondoviInterne rezerve
Struktura bilansa CBBH
PASIVA1 Rezervniprimarni novac
gotovina izvan monetarnih vlasti- izvan CBBiH depoziti komercijalnih banaka
2 Inostrana pasiva kratkoročne obaveze prema nerezidentimadepoziti nerezidenataobaveze prema MMF-u
3 Depoziti centralne vlade 4 Kapitalni račun
početni kapital i rezerveakumulirana dobit
AKTIVA
1 Strana aktiva strana valuta u trezoru CBdevizni depoziti kod inostranih banakaraspolaganje SDR-ovima i dugoročni strani vrijednosni papiri
2 Potraživanja od privatnog sektora
Nezavisnost CB BiH
Centralna banka je potpuno nezavisna od FBiH RS te bilo koje javne agencije i organa
Centralna banka neće primati instrukcije od bilo kojeg drugog lica
Samostalnost Centralne banke treba biti poštovana i niko ne može tražiti da se utječe na bilo kojeg člana tijela Centralne banke koje donosi odluke u izvršavanju njegovih dužnosti prema Centralnoj banci niti da se miješa u djelatnost Centralne banke
Organizacija CB BiH
Centralna banka se sastoji od Upravnog vijeća Uprave (koja se sastoji od Guvernera i tri Viceguvernera) Osoblja
Konvertibilnost KMNa zahtjev Centralna banka na teritoriji Bosne i Hercegovine bez ograničenja kupuje i prodaje Konvertibilne marke za euro po kursu definisanom Zakonom o CB
Operacije na tržištu novcaCentralna banka se nećeuključivati u nikakve operacije na tržištu novca uključujući tu i vrijednosne papire bilo koje vrste
Operacije kliringaCentralna banka može ili za svoj vlastiti račun ili za račun i po nalogu Bosne i Hercegovine da uđe u klirinške i platežne aranžmane ili sklopi bilo koji drugi ugovor u istu svrhu sa javnim ili privatnim klirinškim institucijama koje se nalaze u inostranstvu
Bez kreditiranja državeCentralna banka će raditi kao bankar i fiskalni agent Bosne i Hercegovine pod uslovom da niti jedna transakcija koju CB sprovede ne može služiti kao finansijska pomoć uključujući kredit za ili u korist Bosne i Hercegovine
51 Currency Board domaća i svjetska iskustva
1 Pojam Currency Board-a
MMF definišeCurrencyBoardaranžmankaomonetarnirežimkojise zasnivanaeksplicitnojzakonskojobavezikonverzijedomaćevaluteuspecifičnu stranuvalutupričemuinstitucijakojaemitujenovacimaodređena ograničenja
2 Principi Currency Board-a
Principi Currency Board-a su Depoziti po viđenju su konvertibilni u valutu zemlje
monetarnog odbora po fiksnom kursu Odnos između novca u opticaju i novčane mase je
stalan Monetarna politika se sastoji u konverziji domaće valute
u stranu po fiksnom kursu
3 Karakteristike Currency Board-a
Konvertibilnost bilo kojeg iznosa domaće valute u stabilnu stranu valutu
Fiksan devizni kurs domaćevaluteprema referentnoj valuti Puno pokriće emitovanog domaćeg novca stranim rezervama Djeluje na principu novčanog sistema zlatne poluge Nove rezerve pribavljaju se iz zemlje rezervne valute Promjene u platnom bilansu utiču na promjene domaće novčane
mase Trgovinska veza između zemlje monetarnog odbora i zemlje
monetarne valute je obično stabilna Centralna banka ne prima depozite ne može kupovati državne
vrijednosne papire ne daje kredite vladi ni komercijalnim bankama i nema ulogu ldquozajmodavca krajnje instancerdquo ne reguliše bankarski sistem ne nadzire operacije diskrecione monetarne politike
Država ne može kontrolirati količinu novca u opticaju koja je određena potražnjom za novcem
Currency Board u BiH
CBBiH počela je sa radom 11 8 1997 god na principu valutnog odbora
Prije njenog osnivanja u BiH su bile u opticaju 4 valute HR kuna bosanski i jugoslovenski dinar i DM
Ubrzo nakon toga KM postaje jedina legalna valuta
a) Razlozi formiranja CBA u BiH
Potreba za vezivanjem KM za određenu stabilnu valutu
Razlozi odabira DM kao referentne valute Visok nivo povjerenja Historijska vezanost za DM Velika količina DM u zemlji
1999 god ulogu DM preuzima EURO
Osigurao je stabilnost KM Mogao bi biti ugrožen ako se ne zaustavi stalni porast vanjskotrgovinskog debalansaBrojni ekonomisti u BiH smatraju da je naš valutni odbor rigidan te bi bilo nužno izvršiti korekcije u pravcu povećanja njegove fleksibilnosti
b Prednosti CBA u BiH
Četiri su razloga zašto je CBA u BiH bio uspješan1 Javnost u BiH se suočila sa brojnim finansijskim traumama CBA je vratio povjerenje javnosti u domaću valutu2 Javnost u BiH ima puno povjerenje u euro
3 Mnogi su vjerovali da je CBBiH uspješno funkcionirala kao CBA jer je imala donedavno stranog guvernera4 Jedan od razloga zašto CBA uspješno funkcionira u BiH je dobar pravni i institucionalni okvir za CBBiH
Zašto bi CBA trebao biti zadržan u BiH
1 CBA proizvodi realne ekonomske i socijalne koristi
2 Stabilnost domaće valute u odnosu na euro u budućnosti jer BiH ima viziju pristupiti EU
3 Nema konkretne alternative koji bi to monetarni režim trebalo uvesti nakon CBA
4 Dugoročno nastojanje da se kroz CBA ekonomija BiH što više približi ekonomiji EU
6 KOMERCIJALNO BANKARSTVO
VRSTE BANAKA
1 Ročnost poslova komercijalne banke (kratkoročni poslovi) investicione ili razvojne banke (dugoročni poslovi)
2 Privredna grana ili oblast industrijske poljoprivredne trgovačke SMEs sektor spoljnotrgovinske
3 Veličina finansijskog potencijala
male srednje velike
4 Veličina teritorije koju pokriva lokalne regionalne nacionalne
5 Prosječna vrijednost bankarskih depozitnih ili kreditnih operacija
banke malih operacija (ldquoretail banksrdquo) ndashbankarstvo na malo banke velikih operacija (ldquowholesale banksrdquo) ndashbankarstvo na veliko
6 Prisustvo inostrane komponente u poslovanju domaće međunarodne
Uobičajena podjela banaka
A) Depozitne ili komercijalne banke
Mobilišu kratkoročne depozite (uglavnom stanovništva)i plasiraju ih na kratak rok
Finansiraju robni promet i zalihe preduzeća trajna i potrošna dobra stanovništva
Imaju razgranatu mrežu filijalaImaju problem ročne usklađenosti sredDrže transakcione depoziteZalaze i u investicione aktivnosti(VP)
B) Poslovne banke
Sve više se približavaju komercijalnim bankamaFinansijski potencijal zasnivaju na sopstvenom kapitalu i rezervama
Ulaze u vlasništvo kompanija preko čijeg profita uvećavaju sopstveni kapitalFinansirajuuglavnom krupne industrijske kompanije
Osnivaju filijale i u drugim zemljama
C) Univerzalne banke
Klijentima pružaju kompletan set poslovnih i investicionih bankarskih uslugaPredstavljaju prvi organizacioni oblik banaka
To su tzv nespecijalizovane bankeDominiraju depozitni izvori i kratkoročni kreditiKreiraju i sopstvene hartije od vrijednostiTeže ih je kontrolisati
Finansijske aktivnosti banaka u konceptu ldquouniversal bankingrdquomogu uključivati
Djelatnost univerzalne banke posredovanje (intermediation) trgovanje finansijskim instrumentima devizama i derivatima osiguranje ili prihvatanje odgovornosti za kupovinu novog duga i
emisije dionica (underwriting) brokerski poslovi
korporacijske savjetodavne usluge uključujući udruživanja i usluge akvizicije
investicijsko upravljanje osiguranje držanje kapitala ne-finansijskih kompanija u bankarskom portfoliju
DJELATNOST DOMAĆIH BANAKA
1 Primanje svih vrsta novčanih depozita i drugih novčanih sredstava2 Davanje i uzimanje kredita i finansijski lizing3 Davanje svih oblika novčanog jemstva4 Učešće kupovina i prodaja instrumenata tržištanovcai
kapitalazasvojilituđi račun5 Usluge platnog prometa i prenosa novca6 Kupovina i prodaja strane valute7 Izdavanje i upravljanje sredstvima plaćanja (uključujući kreditne kartice
putne i bankarske čekove)8 Pohranjivanje i upravljanje vrijednosnim papirima i drugim
vrijednostima9 Usluge finansijskog menadžmenta10 Kupovina i prodaja vrijednosnih papira11 Drugi poslovi
BILANS BANAKA
BILANS u bankarstvu ima dvostruko značenje analiza bilansa banke I analiza bilansa debitora
Bilans stanja ndash sistematizovan pregled bankarske aktive i pasive na određeni dan
ndash važan izvor informacija i osnova za donošenje poslovnih odluka
Pomaže kod formulisanja poslovne politike banke utvrđivanjem i praćenjem koeficijenata (stopa)
gotovine likvidnosti solventnosti rezervi likvidnosti kreditiranja kapitala i dr
komparativna analiza banke u odnosu na druge banke ili na bankarski sektor u cjelini
Bilans stanja
bruto bilans ukupna aktiva i pasiva
neto bilans prikazuje kredite i ostale finansijske plasmane na strani active I izvore sredstava kojima se pokrivaju ti plasmani
nekonsolidovani bilans prikazuje bruto aktivu i pasivu sektora poslovnih banaka (sa svim interbankarskim pozicijama)
konsolidovani bilans odnosi se na plasmane i obaveze prema nebankarskom sektoru dok su interbankarske pozicije anulirane
Struktura bilansa banke
AKTIVA PASIVA Krediti 52 Oročeni depoziti 42Plasmani u hartije od vrijednosti 16 Depoziti po viđenju 33Likvidna aktiva 14 Obaveze na novčanom tržištu 14Gotovina (+ rezerve) 13 Ostale obaveze 3Ostala aktiva 5 Kapital 8UKUPNO 100 UKUPNO 100
Fundamentalna ravnoteža bilansa
Izbalansiranost vrijednosti aktive i pasive u ročnom i valutnom pogledu
Aktiva = obaveze + fondovi (kapital)Fondovi (Kapital) = aktiva ndash obavezeObaveze = aktiva ndash fondovi (kapital)
Pitanje realne aktive - ako su obaveze i fondovi pokriveni dovoljnim obimom realne aktive - ako je pozitivna vrijednost kapitala - izjednačenost spoljnih obaveza i neto aktive
BANKARSKI AGREGATI
1 Finansijski potencijal2 Finansijski plasmani3 Depozitni potencijal4 Kreditni potencijal
1 Finansijski potencijal
zbir svih izvora sredstava koje banka transferiše u različite vrste plasmana
FP = Σ P = DP + KI + OI
2 Finansijski plasmani
predstavlja zbir ukupne aktive bilansa bankeFPL = Σ A = KR + HV + R
Ukupni plasmani moraju biti pokriveni izvorima sredstavaFP = FPL
3 Depozitni potencijal
zbir depozitnih izvora sredstava DP = Dpv + Dšt + Dor
Nivo depozitnog potencijala neposredno utiče na nivo kreditnog potencijala
4 Kreditni potencijal
kvantum slobodnih sredstava banke koji može biti plasiran u vidu kredita ili drugih plasmana a da pri tome ne ugrozi likvidnost i solventnost održavajući propisanu stopu obaveznih rezervi
KP = FP ndash PR (OR+RL)
Nivo kreditnog (slobodnog ili raspoloživog) potencijala određuje nivo kreditnih plasmana
PR ndash programirane ili standardne rezerve OR ndash obavezna rezerva RL ndash rezerve likvidnosti
Značaj analize bankarskih agregata
- omogućava banci određivanje realnog kreditnog potencijala - dolazi se do značajnih signala vezanih za funkcionisanje makro
sistema- doprinosi kompleksnoj ocjeni ukupnih performansi banke- omogućava komparativnu analizu sa bankarskim trendovima u
inostranstvu
61Bilans banaka
1 Uvod
Finansijski izvještaji sadrže ključne informacije za donošenje odluka o poslovanju banke
Bilans stanja prikazuje imovinu obaveze i temeljni kapital Bilans stanja također daje pregled inputa i outputa banaka
Bilans uspjehadaje pregled cijena koštanja inputa i vrijenosti outputa
Pojam bilansa stanja Bilans stanja pokazuje iznos i sastav izvora sredstava koje je banka pribavila za finansiranje aktivnosti posuđivanja i investiranja kao i koliko je novca banka uložila u kredite vrijednosne papire i ostale finansijske outpute
Pojam bilansa uspjeha Bilans uspjeha pokazuje koliko je banku koštalo pribavljanje depozita i drugih izvora sredstava te koliko su iznosili prihodi po osnovu korištenja tih sredstava
2 Bilans stanja banke
Bilans banke kao i svaki drugi bilans sastoji se od aktive i pasive sa specifičnim elementima
Aktiva = obaveze + kapital
U aktivu bilansa banke spadaju Gotovina Vrijednosni papiri Krediti Lizinzi Ostala mješovita imovina
U pasivu bilansa banke spadaju Depoziti Nedepozitni izvori banke Temeljni kapital
Aktiva = Pasiva
Izvori bankinih sredstava = korištenju bankinih sredstavaa Aktiva bilansa banke
Gotovina i depoziti kod banaka
Gotovina banke prestavlja primarni izvor likvidnosti i u nju spadaju Gotovina u trezoru Depoziti koje banka drži u drugim bankama Gotovina u procesu prikupljanja Računi rezervi kod Centralne banke Gotovina je prva linija odbrane u slučaju neočekivanih zahtjeva od banke
Investicije u likvidne vrijednosne papire
Predstavljaju ulaganja u likvidne vrijednosne papire sa ciljem izgradnje druge linije odbrane likvidnosti banke ili sekundarnih rezervi
Ova kategorija aktive je između gotovine i kredita
Njihova osnovna karakteristika je da donose određeni prihod banci za razliku od gotovine
Ovdje spadaju kratkoročni državni papiri komercijalni zapisi kao i oročeni depoziti banke
Investicije u vrijednosne papire radi prihoda
Banka investira u ove vrijednosne papire radi očekivane stope povrata na njih a ne radi kreiranja sekundarnih rezervi likvidnosti
Ovdje spadaju sve vrste vrijednosnih papira koje banci donose prihode
Također banke drže i određeni broj vrijednosnih papira namijenjenih trgovanju s ciljem ostvarivanja određenog prihoda na promjeni cijena
Krediti
Ovdje spadaju sve vrste plasiranih kredita banke
Svaki kredit nosi određeni rang odnosno određene je kategorije1 Kategorija A-Dobra aktiva2 Kategorija B-Aktiva sa posebnom napomenom3 Kategorija C-Podstandardna aktiva4 Kategorija D-Sumnjiva aktiva i5 Kategorija E-Gubitak
Rezerve za potencijalne gubitke
Sukladno rangu aktive svaka banka izdvaja odgovarajuće rezerve za eventualne gubitke Rezerve prestavljaju odbitnu stavku aktivePostoje opće i posebne rezerve
Posebne rezerve su rezerve koje se izdvajaju prema propisima i u iznosu određenom od strane Agencije za svaku od kategorije aktive
Izdvajanje rezervi prema kategorijama aktive
1 Kategorija A -Dobra aktiva 2 ORKG za opći kreditni rizik
2 Kategorija B - Aktiva sa posebnom napomenom 5-15 PRKG za PKG
3 Kategorija C - Podstandardna aktiva 16-40 PRKG za PKG
4 Kategorija D - Sumnjiva aktiva 41-60 PRKG za PKG
5 Kategorija E - Gubitak 100 PRKG za PKG
ORKG - opće rezerve za kreditne gubitke PRKG - posebne rezerve za kreditne gubitkePKG - potencijalni kreditni gubitak
Ostala aktiva
Odnosi se na ostale kategorije fiksne aktiveOvdje spadaju zgrade oprema investicija u podružnice osiguranje itdOva kategorije je pod strogim nadzorom Agencije i ne smije se neograničeno i nekontrolisano povećavati
b Pasiva banke
Depoziti
Depoziti predstavljaju osnovni izvor finansiranja aktive bankeDepoziti mogu biti
- Transakcioni- Netransakcioni- Štedni- Oročeni
Također u ovu kategoriju pasive se ubrajaju i depoziti javnih institucija
Nedepozitni izvori
Ovdje spadaju Vrijednosni papiri izdati kao izvor finansiranja Krediti od drugih banaka i institucija Ugovori o rekupovini ndashREPO
Nedepozitni izvori predstavljaju veoma bitan izvor finansiranja aktive banke
Kapital
Kapital predstavlja vlasnički dio poslovanja
U kapital se ubrajaju Akcionarski kapital Subordinirani dug Opće rezerve za pokriće gubitka banaka
3 Vanbilansne stavke banaka
U novije vrijeme prisutan je trend rasta vanbilansnih pozicija banaka
Ovdje se između ostalog ubrajaju Stand by kreditni sporazumi Swap kamatnih stopa Obaveze po kreditima Ugovori o kursnim listama itd
Izvor su dodatnog rizika poslovanja banaka
4 Bilans uspjeha banke
Pojam bilansa uspjeha Bilans uspjeha predstavlja iznos primljenih prihoda te izloženih troškova koji su se pojavili u određenom periodu
KAMATNI PRIHODIKamate i naknade po kreditimaKamate od investicija u vrijednosne papireDrugi prihodi od kamata
KAMATNI TROŠKOVIKamate na depoziteKamate na kratkoročni dugKamate na dugoročni dug
NEKAMATNI PRIHODINaknade za usluge vezane za depoziteNaknade po osnovu zaključenih ugovora o rentanju opreme objekata i sl
NEKAMATNI TROŠKOVIPlaće dnevnice i ostali troškovi uposlenihNeto troškovi najmova i opremeRežijski troškovi Rezervacije za moguće gubitke po kreditima Porezi
Neto prihod od kamate=gt razlika između prihoda od kamate i troškova kamata
Neto nekamatani prihod =gt razlika između nekamatnih prihoda i nekamatnih troškova
Prihod prije poreza =gtrazlika predhodnih kategorija
NETO DOBIT = UKUPNE STAVKE PRIHODA -(minus) UKUPNE STAVKE RASHODA
KAKO POVEĆATI DOBITPovećati bilo koju od stavki aktive Povećavati aktivu s višim prihodom na račun one s nižim Smanjiti kamate na uzete depozite Tražiti jeftinije izvore na račun onih skupljih Smanjiti troškove poslovanja Izbjeći moguće poreze
7 OSNOVNI PRINCIPI BANKARSKOG POSLOVANJA
LIKVIDNOST
Sposobnost banke da izvršava svoje kratkoročne obaveze o rokovima dospjeća
Banka je likvidna sve dok je sposobna da o rokovima dospjeća izvršava svoje obaveze
Likvidnost je osnova za normalno funkcionisanje depozitnog i kreditnog mehanizma kod svake banke
Povjerenje je osnov odnosa banke i klijenta i banke moraju da se bore da održe to povjerenje Ono se održava neodložnim izmirenjem dospjelih obaveza
Nelikvidna banka nije u stanju da pokrije prezentovane naloge za isplatu ugovorenih obaveza
Različit nivo likvidnosti
Aktive bilansa super-likvidna imovina likvidna imovina i nelikvidna imovina
Pasive bilansa
Vanbilansnih pozicija
Idealno stanje poklapanje likvidnosti imovine i dospjeća obaveza
Uticaj ročne transformacije sredstava deponenti i tražioci kredita ndash suprostavljeni ciljevi
Pod kontrolom bankarskog menadžmenta
Banka zarađuje na ročnoj transformaciji sredstava
U težnji za zaradom -gt opasnost od probijanja granica ročne transformacije -gt nelikvidnost
Banke mogu vršiti ročnu transformaciju ali samo do određenog stepena koji su one same utvrdile na osnovu iskustva
Nelikvidnost može da nastane ukoliko banka postane nesolventna -gt vrijednost aktive ltvrijednosti obaveza tz da banka nema kapitala
Promjena koncepta likvidnosti banke u savremenim uslovima
ranije jednostavniji menadžment likvidnosti koji se sastojao u tome da vodi računa o likvidnosnoj strukturi svoje aktive
danas povećani rizik da likvidnost banke bude ugrožena (rizik vanbilansnih obaveza i prekid zaduživanja na finansijskom tržištu) ali i nove mogućnosti zaduživanja i odbrane likvidnosti banke
Najlošija pozicija u savremenoj tržišnoj strukturi- banka uključena u finansijsko tržište- upravljanjem pasivom obezbjeđuje dodatni kvantum likvidnosti- sticajem okolnosti ndashgubi svoju kreditnu sposobnost na tržištu1048790zatvara
joj se pristup finansijskom tržištu
Jedini izlaz kredit za likvidnost od Centralne banke -gt koja diktira menadžmentu banke restrukturiranja bilansa
STRATEGIJE LIKVIDNOSTI
1 Strategija kratkoročnih komercijalnih kredita- dominantna u toku XIX vijeka- depozitni potencijal su uglavnom činili a vistadepoziti - održavanje solventnosti i likvidnosti plasmanom depozitnog
potencijala u kratkoročne kredite- rok kredita do 90 dana-pokriveni robnim mjenicama
- nelikvidnost bi mogla nastati samo neto smanjenjem depozita kao bankarskih resursa
- CB bi mogla odobriti kredit za likvidnost- kasnije raste značaj štednih i oročenih depozita kao i kredita sa
dužim rokovima otplate tako da ova strategija gubi na značaju
2 Strategija utrživih aktiva- nastala je početkom XX vijeka na bazi razvoja fin tržišta- banke diverzifikuju svoju rezervnu aktivu - sekundarne rezerve ndashdržavni VP (blagajnički zapisi)- kamatonosne sekundarne rezerve privlače bankare- uslov dovoljno duboko finansijsko (posebno novčano)tržište- odbrana likvidnosti prodaja dijela kratkoročnih VP kao i dijela
kreditnog portfolija- sekjurizacija kredita grupe banaka udružuju dijelove
standardizovanih kredita u određeni pulkod neke finansijske institucije Na osnovu toga finans
- institucija emituje nove VP koje prodaje zainteresovanim institucionalnim investitorima
3 Strategija na bazi plasmana sa anticipiranim dohotkom- postala je dominantna poslije Drugog svjetskog rata- rast srednjoročnih i dugoročnih kredita na osnovu rasta štednih i
oročenih depozita- povrat kredita na osnovu anuitetnog otplatnog plana - otplata iz prihoda korisnika kredita (firme i stanovništvo) - preduzeća kvartalni i polugodišnji anuiteti- stanovništvo mjesečni anuitet- analiza i praćenje priliva i odliva
4 Strategija upravljanja pasivom- razvijena u toku šezdesetih godina- obezbjeđenje likvidnosti na osnovu povlačenja (uzimanja) kredita
umjesto putem prodaje kratkoročnih VP- predpostavlja jako finansijsko tržište sa obiljem sredstava koja se
mogu angažovati putem kreditnih aranžmana- mogućnost korištenja kredita kod CB- uslov banka mora imati solidnu kreditnu sposobnost
INDIKATORI NELIKVIDNOSTI
- Nema dovoljno novčanih sredstava za pokriće naloga komitenata- nije u stanju isplatiti novčana sredstva po odobrenim kreditima
- nije u stanju otplaćivati uzete kredite- drži niži nivo OR kod CB od propisanih
UPRAVLJANJE AKTIVOM I LIKVIDNOST
Posebno značajno u uslovima nerazvijenog finansijskog tržišta odnosno kada banka ne koristi mehanizme upravljanja pasivom
Banka formira primarnu rezervu likvidnosti koja se u uprošćenom finansijskom sistemu sastoji od novca na depozitnom računu kod CB
Dva pristupa upravljanja aktivom
Stock pristup banka treba težiti da ima kvalitetnu aktivu U slučaju privremene nelikvidnosti banka može prodati dio aktive povući sredstva sa FT ili od CB Težište na upravljanju aktivom radi obezbjeđenja likvidnosti Klasifikacija aktive banke prema stepenu likvidnosti
Flow pristup respektuje ročnu transformaciju buduće prilive i odlive Banka stvara ldquomapu likvidnostirdquondash sagledava poziciju likvidnosti u rokovima od 1-8 dana 8-30 i 30-90 dana
Optimalno rješenje u kombinaciji dva pristupa
UPRAVLJANJE PASIVOM I LIKVIDNOST
Banke rješavaju problem likvidnosti upravljanjem pasivom odnosno angažovanjem dodatnih sredstava na finansijskom tržištu (kao i kredita kod CB)
Mehanizmi angažmana kredita za likvidnost1 Međubankarski kredit za likvidnost2 Aranžmani o rekupovini sredstava (REPOS)3 Depozitni certifikati (CDs)4 Krediti za likvidnost kod CB
Međubankarski krediti za likvidnost
Predstavlja mehanizam raspodjele sredstava na računima kod centralne banke na kreditnoj bazi uz plaćanjenaplatu kamate
Posebno karakteristično za američke banke kod kojih u pravilu manje banke imaju više sredstava na računima kod CB nego velike banke
Manje banke često imaju viškove primarne likvidnosti pa je moguće da one na vrlo kratak rok uz naplatu kamate ustupaju ta sredstva drugim bankama
Radi se uglavnom o neosiguranim kreditima (bez pokrića)
Aranžmani o rekupovini sredstava (REPO)
Radi se o prodaji finansijske aktive uz obavezu prodavca da mora u određenom kratkom terminu kupiti tu istu aktivu po unaprijed dogovorenoj cijeni
Kao pokriće koriste se državne obveznice Smatraju se najsigurnijim načinom ulaganja
Ročnost ovog aranžmana je od jednog dana do nekoliko mjeseci Može biti ldquoREPO sa unaprijed dogovorenim datumomrdquo ili tzv ldquootvoreni REPOrdquo sa mogućnošću kupovine u bilo koje vrijeme u budućnosti
Banka u osnovi vrši prodaju vrijednosnih papira za novac uz obavezu njihove ponovne kupovine Kupac zarađuje kamatu po repo-stopi dok prodavac rješava problem kratkoročne nelikvidnosti
Depozitni certifikati (CDs)
Banka emituje depozitne certifikate sa kratkim rokovima vraćanja kada su u funkciji obezbjeđenja likvidnosti
Kada ima narasle zahtjeve za dodatnim novčanim sredstvima banka nudi emisiju svojih CDs po atraktivnim kamatnim stopama
Ona očekuje da u vrlo kratkom roku dođe do likvidnih sredstava ndash znatno brže nego da čeka neto-priliv depozita
Krediti za likvidnost kod CB
CB ih odobrava bankama koje su solventne ali imaju kratkoročne probleme likvidnosti
Realizuju se posredstvom tzv ldquodiskontnog šalterardquo na kojem banke mogu da dobiju superkratkoročne kredite CB uz zalog državnih vrijednosnih papira
Dva koncepta kamatnih stopa za navedene kredite- ispod tržišne (potreba kontrole namjenskog korištenja)- iznad tržišne (kaznene banke nezainteresovane da ih koriste)
Tri tipa ovih kredita1 za prilagođavanje bilansne strukture banaka2 za pokrivanje sezonskih debalansa3 za otklanjanje posljedica neočekivanih događaja
UTVRĐIVANJE LIKVIDNOSTI
Potrebno je izvršiti grupisanje pojedinih oblika aktive prema stepenu likvidnosti
Gradacija u tri kategorije- Primarna gotovina u blagajni sredstva po viđenju kod korespodentskih
banaka i na računu kod CB- Sekundarna primarna likvidnost uvećana za najlikvidniji dio aktive banke - koji
se u kratkom roku i uz niske troškove može pretvoriti u novac (mjenice kratkoročni krediti do tri mjeseca)
- Tercijarna dijelovi plasmana banke koji se do isteka određenog roka ne mogu pretvoriti u gotov novac (dugoročni krediti obligacije mjenice koje se ne mogu eskontovati)
INSTRUMENTI MJERENJA LIKVIDNOSTI
Kvantitativnipristupa odnos kredita i depozitab odnos likvidne aktive i ukupnih depozitac odnos likvidne i ukupne aktived odnos likvidne aktive i kratkoročnih obavezae prosječna dospjelost plasmana u HV
Kvalitativnipristup Praćenje i analizaa sezonskih ciklusab slučajnih i dugoročnih promjenac novčanih tokova
Kvanitativni ili stock pristup
a Odnos kredita i depozita
kada se odnos penje do relativno visokog nivoa- bankari manje pozajmljuju i investiraju Krediti su nelikvidna imovina banke ndash kada oni rastu =gt likvidnost opada
Nedostatak ne daje informacije o dospjelosti i urednosti otplate kredita niti informacije o stepenu likvidnosti Ne sadrži ni informacije o prirodi bančine imovine izvan kreditnog portfelja (npr gotovina i kratkoročne HV i fiksna aktiva)
To je signal koji opominje menadžment banke da napravi ocjenu svog programa prekomjerne ekspanzije kredita
b odnos likvidne aktive i ukupnih depozita
nešto pouzdaniji od prethodnog
Nedostatak značajan dio gotovine nije stvarno raspoloživ za odgovaranje na bančine potrebe za likvidnim sredstvima (npr obavezna rezerva i sl)
Nedostatak koeficijenata statički ili stock pristup (bez dinamike)
Zaključak Ne postoji opšta formula likvidnosti za sve banke pa ni za jednu banku u različitim vremenskim periodima Svaka banka traga za svojim optimumom likvidnosti
Korelativno praćenje stope rasta depozita i kredita Stabilne stope rasta depozita siguran su pokazatelj održavanja optimalne zone likvidnosti bez formiranja dodatnih rezervi lkvidnosti
Formiranje predvidivih stopa kredita odnosno kalkulisanje cikličnih sezonskih slučajnih i dugoročnih varijacija stopa formiranja kredita i depozita
Zlatno pravilo likvidnosti stope rasta kredita ne smiju biti veće od stopa rasta depozita
Banka mora nastojati da što prije otkloni nelikvidnost kako bi sačuvala povjerenje svojih komitenata
Projektovanje likvidnosti
U savremenim bankama vrše komisije za upravljanje aktivom i pasivomSastoji se u prognoziranju rasta kredita i depozita te aranžiranju dodatnih izvora za obezbjeđenje likvidnosti banke
Suština izračunati gep (jaz) likvidnosti banke kao razliku između anticipiranih izvora sredstava i potencijalne upotrebe sredstava od strane banke
Značaj izbora optimalne kombinacije
Diferencijacija depozita stabilni i nestabilni (više ili manje osjetljivi na promjene tržišne kamatne stope)
Ciklični aspekt (povezanost banke sa granama kod kojih postoji veći stepen cikličnih oscilacija) U uslovima uspona privredne aktivnosti banke smanjuju kratkoročne i dugoročne VP i povećavaju kredite U uslovima recesije =gt smanjuju se zahtjevi za kreditima =gt banke usmjeravaju sredstva u VP
Način projektovanja likvidnosti
Potrebe dodatne likvidnostiprognozirani rast kredita + rast obaveznih rezervi ndash prognozirani porast depozita
Na izbor sredstava za pokrivanje gep-a utiče dužina vremena projektovanog gep-a očekivano kretanje kamatnih stopa na finansijskom tržištu
Na politiku likvidnosti utiče i filozofija menadžmenta
Faktori koji utiču na likvidnost
ročna struktura svih sredstava dinamika priliva sredstava ponašanje poslovnih subjekata smjernice ekonomske i razvojne politike mjere monetarno- kreditne politike
Propisi agencije za bankarstvo
ldquoOdlukao minimalnimstandardimaza upravljanjerizikomlikvidnostibanakardquo
Nadzorni odbor banke odgovoran je da osigura da banka ima i provodi adekvatan program za upravljanje rizikom likvidnosti
Više rukovodstvo banke dužno je da pripremai Odborudajeprijedlogeprogramai politika provodiprogramei politike prati upravljai kontroliše dautvrdimetodprocjenetekućei budućelikvidnosti obezbjedisistemizvještavanjao likvidnosti obavještavaOdboro stanjulikvidnostinajmanjejednomkvartalno
pratiekonomskei drugeusloveu okruženjukojimoguuticatinalikvidnost obezbjediuslovezasisteminterne kontrole
Obaveza banke Ročno usklađivanje ugovorenih dospjeća instrumenata aktive i pasive
najmanje90 izvorasredstavasarokomdospjećado 365 danadaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 365 dana
najmanje95 izvorasarokomdospjećado 180 danaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 180 dana
izvoresredstavasarokomdospjećado 90 danau punomiznosuangažujeu plasmanesarokomdospjećado 90 dana
Rezerva likvidnosti
Empirijski određena visinom novčanih sredstava poslovne banke u gotovini i na računima kod CB Izražava se u procentima od depozita sa kojima banka raspolaže
Na osnovu višegodišnjeg iskustva ocijenjeno je da odnos sredstava na žiro-računu poslovne banke ne bi smio biti niži od 4 do 5 od ukupnih depozita po viđenju
Kod nas su banke obavezne da održavaju prosječan desetodnevni minimum likvidnosti u novčanim sredstvima u visini od najmanje 20 iznosa kratkoročnih izvora sredstava
PROPISANE ZAŠTITNE MJERE
principdase štovišeoslanjanastabilneizvoresredstava principzamaksimalnudiverzifikacijuizvorasredstavapodospjeću vrstii
brojukomitenata tržištui instrumentima organizacionemjerezaupravljanjelikvidnošću (kompetentnalica
efikasnakontrolai sl) stepenuključenostibankeu tržištanovcai razvojakratkoročnihvrijednosnihpapira redovnopripremanjeplanovazavanredne(neočekivane)situacije kvalitetaninformacioni sistem
SOLVENTNOST
Solventnost je sposobnost banke da svoje ukupne obaveze može pokriti svojom ukupnom aktivom čija se vrijednost može potvrditi na tržištu dakle po tržišnoj cijeni
Nesolventna banka formirana vrijednost obaveza iznad nivoa realne aktive
Da li banka može biti nelikvidna ali solventnalikvidna ali nesolventna
Vremenska koponenta za razlikovanje kategorija likvidnosti i solventnosti
Likvidnost sposobnost banke da odgovori svojim obavezama u određenom (kratkom) roku a
Solventnost sposobnost banke da odgovori svim svojim obavezama Da u trenutku likvidacije može da isplati svoje povjerioce
Ako je banka nesolventna dolazi pod udar regulatornih organa uz mogućnost gubljenja poslovnog statusa u obliku likvidacije ili preuzimanja od neke druge banke
POSLOVNOST
predstavlja postizanje maksimalnih rezultata minimalnim ulaganjem sredstavaSastavni dijelovi
samostalnost i objektivnost u donošenju odluka stalna cirkulacija novca poslovno predviđanje
Princip poslovnosti ugrađuje se u princip likvidnosti sa kojim čini jedinstvenu cjelinu
EFIKASNOST
predstavlja princip po kojem banka odobrava kredite za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno uložitiBanke će sredstva usmjeriti u projekat koji će nakon otplate kredita uspješno poslovati
Banka teži optimalnoj efikasnosti koja je rezultanta poželjnog stepena likvidnosti i sigurnosti koji reflektuju operativna i strateška ponašanja vlasnika menadžmenta i klijenata banke
PROFITABILNOST
cilj banke je ostvarenje što većeg profita na osnovu kamatne marže zaračunavanjem provizije na bankarske usluge kao i prihoda ostvarenih vođenjem vlastitih poslova bankeProfitabilnost kao obezbjeđenje dovoljne stope prinosa po jedinici dioničkog kapitala
Rezultat - rast profita i povećanje tržišne vrijednosti banke
Osnovni principi bankarskog poslovanja - Vježbe
1 Finansijski indikatori banaka
Cilj poslovanja =gt adekvatna stopa prinosa po jedinici kapitalaUslov rasta banke je i povećanje kapitala =gt propisan mininimum
Svrha indikatoraUpoređivanje performansi banke sa drugim bankama i Posmatranje date banke kroz vrijeme
Osnovni principi bankarskog poslovanja su Likvidnost Solventnost Sigurnost Profitabilnost Efikasnost
2 Likvidnost banaka
Pojam likvidnost sposobnost subjekta da izvrši svoje tekuće obaveze o roku dospijećaKroz adekvatno upravljanje likvidnošću banka gradi povjerenjeRangiranje aktive i pasive prema stepenima likvidnosti super-likvidna likvidna i nelikvidnaPojam ročna transformacija usklađivanje rokova obaveza i potraživanja
Postoji više indikatora likvidnosti ali osnovni su Likvidna aktiva ukupna aktiva Likvidna pasiva ukupna pasiva
3 Solventnost
Razlika između likvidnosti i solventnostiPojam solventnosti dugoročna usklađenost strukture aktive i pasive tj mogućnost da se svi dugovi plate ldquokonačnordquo ali po tržišnim cijenamaBanka je solventna ako joj je u slučaju likvidacije aktiva veća od pasive
Trojako značenje solventnosti Sposobnost banke da snosi rizik (u slučaju likvidacije) Obezbjeđenje sigurnosti deponentima (minimiziranje rizika za
deponente) Makroekonomska funkcija banke (u slučaju nesolvnentnosti jedne
banke posljedica može biti pad povjerenja u sve banke ndash lančani efekat
4 Sigurnost
Pojam sigurnosti mogućnost plaćanja i naplate svih obaveza i potraživanja u ugovorenim rokovima i utvrđenom obimu Odnosi se na procjenu klijenta njegove sposobnosti da izmiri svoje obaveze na vrijeme u punom iznosu te na način predviđen u ugovoru
Postiže se provjerama klijenataZakonski uređeno putem garancija koje su neophodne
5 Efikasnost
Pojam efikasnosti (poslovanja) aktivnosti koje vode ka ostvarenju optimalnih rezultata
Princip po kojem banka odobrava sredstva za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno upotrijebiti
Efikasnost = likvidnost + profitabilnost + solventnost + sigurnost
6 Profitabilnost
Profitabilnost =gt funkcija cilja banke
Cilj banke je stalno povećanje profitabilnostiTrendovi u profitabilnosti banaka =gttokom 80-ih i 90-ih bilježe se opadajuće stope
U obješnjenju postoje dvije koncepcije Posljedica djelovanja cikličnih i strukturnih faktora na svjetskom
planu Dilema - tranzicija konkurencija
Važni pokazatelji ROI ROA ROE
ROI =neto prihod nakon poreza operativni prihodROA =neto prihod nakon poreza ukupna aktivaROE =neto prihod nakon poreza akcijski kapital
a) Povezanost pokazatelja profitabilnostiROI =NP OP ndashpovrat na investicijeAU =OP UA -efekat korištenja activeROA =ROI x AU -povrat na aktivuEM =UA AK ndashakcijski multiplikator ROE= ROA x EM ndashpovrat na akcijski kapital
b) Formiranje profita banke
1 Kamatni prihod (-)2 Kamatni rashod3 Neto kamatni prihod (+)4 Neto nekamatni prihod5 Bruto prihod (-)6 Operativni rashodi7 Neto prihod (-)8 Izdvojene rezerve9 Neto prihod prije oporezivanja (-)10 Porez na profit11 Neto prihod poslije oporezivanja (-)12 Raspoređeni profit13 Zadržani ili neraspoređeni profit
c) Primjer izračunavanja profitabilnosti
Banka ldquoXrdquoima sljedeće pokazatelje poslovanja
Ukupna aktiva200000000 KMOperativni prihod20000000 KMAkcijski kapital16000000 KMNeto dobit (profit)1000000 KM
Izračunati ROI AU ROA EM i ROE =
Rješenje ROI = NP OP = 5AU = OP UA = 01ROA = ROI x AU = 05EM = UA AK = 1K = 125ROE = ROA x EM = 625
d) Faktori profitabilnosti
Postoje dvije vrste faktora koji utiču na profitabilnost banke mikroekonomski i makroekonomski
Mikroekonomski faktori profitabilnosti suKvalitet MGMT-aKvalitet aktiveEkonomija obimaEkonomija okviraVanbilansne operacijeTroškovi poslovanja IProfitni centri
Makroekonomski faktori profitabilnosti su Faza ekonomskog ciklusa Sektorske krize Kretanje kamata
Pojam kamatna margina razlika između aktivne i pasivne kamatne stope =gt razlika između kamatne stope na plasmane i dugove
e) Projektovanje profitabilnosti banaka
r = i + ot + ( 25 -i) x EAr -na plasmane I -kamatna stopa na obavezeE -akcijski kapital A ndashaktivaGranična stopa prinosa na akcijski kapitalAko imamo sljedeće podatker = 25 prije porezar = 15 poslije poreza od 40
Primjer Ako imamo sljedeće podatkei=10E=40A=100ot=3
Rješenje r = 136
f) Uticaj multiplikatora na profitabilnost
Ako je očekivani ROE = 25 prije poreza onda je ROE nakon poreza od (40) jednak 15Za stopu obaveznog kapitala od 8 ostvaruje se EM od 25Razlog =gt EM se računa samo na akcijski kapital (npr 4=gt 1 004 =25)Dakle ROA mora biti najmanje 1 jer jeROE = ROA x EM =gt 1 x 25ROE = 25
- Politička stranka ili partija kao i sa njima povezano pravno lice ili organizacija ne mogu biti dioničari banke
6 Ulaganja banaka
- Banka kao i supsidijarno lice ne može investirati u pravno lice čija je primarna aktivnost proizvodnja naoružanja kockanje prodavanje ili konzumiranje alkohola u vlastitim prostorijama
- Banka ne može davati donacije ili kredite političkim strankama- Ne smije deponirati sredstva davati kredite i vršiti ulaganja u jednu povezanu banku u
ukupnom iznosu većem od 25niti u sve povezane banke u ukupnom iznosu većem od 40njenog osnovnog kapitala
- Banka ne smije investirati u svoja stalna sredstva više od 50iznosa njenog osnovnog kapitala bez dozvole Agencije
7 Poslovna tajna
- Nadzorni odbor uprava svi zaposleni kao i svako lice koje se angažuje za rad u banci po bilo kom osnovu dužni su čuvatiposlovnu tajnukoja se odnosi na sve informacije do kojih su došli obavljanjem poslova za banku
- Poslovna tajne se ne može koristiti za ličnu korist niti se smije odavati drugim licima osim Agenciji za bankarstvo uključujući kontrolore i revizore koje Agencija imenuje
8 Kreditni rizik
- Banka je dužna pridržavati se stopa ograničenja rizika vezanih za bilans i vanbilansne stavke aktivu i ponderisanu aktivu kapital i njegovu strukturu
- Izlaganje banke kreditnom riziku prema pojedinačnom korisniku ili grupi povezanih korisnika ne smije preći iznos od 40osnovnog kapitala
- Iznos neobezbijeđenog kredita pojedinačnom korisniku ili grupi povezanih korisnika ne smije biti veći od 5osnovnog kapitala
- Kredit pojedinačnom korisniku ili grupi povezanih korisnika u iznosu većem od 25 osnovnog kapitala banke mora biti potpuno obezbijeđen kvalitetnim utrživim zalogom čija vrijednost prelazi iznos kredita
9 Stečaj i likvidacija
- Provodi se u skladu sa Zakonom o stečaju i likvidaciji- Agencija imenuje privremenog upravnika ako je
1 Prekršen zakon propis ili odluka Agencije čime su ozbiljno ugroženi interesi deponenata
2 Svojim poslovanjem banka prouzrokovala ili može prouzrokovati značajno pogoršanje njenog kapitala ili finansijskog stanja
3 Banka prikrila od Agencije ili njenih kontrolora i revizora poslovne knjige dokumente evidencije ili imovinu i
4 Opravdan zahtjev nadzornog odbora odbora za reviziju direktora ili skupštine dioničara banke za imenovanje privremenog upravnika
a Privremeni upravnik
Odlučuje o 1 Ukidanju bankarske dozvole i likvidaciji banke s procjenom iznosa aktive koja će biti realizovana u likvidaciji
2 Sanaciji banke uključujući i povećanje kapitala do propisanog minimuma3 Prodaji dijelova imovine iili otkupu obaveza banke odnosno prodaji banke4 Spajanju ili pripajanju banke drugoj banci
b Likvidacioni upravnik
Ovlaštenja da 1 Proda imovinu i otkupljuje obaveze banke2 Proda banku ili je pripoji drugoj banci3 Likvidira banku i o tom postupku odlučuje
c Dioničari banke
- Dioničar banke odgovara za obaveze banke do visine svog vlasničkog udjela- Dioničari banke članovi uprave i nadzornog odbora banke odgovaraju pojedinačno ili
solidarno za obaveze banke cjelokupnom svojom imovinom u slučajevima1 Da je banka korištena za ispunjavanje ciljeva koji su u suprotnosti sa ciljevima
banke utvrđenim zakonomAss Velid Efendić 83 2 Da se nije pravila razlika između imovine banke i lične imovine 3 Kada je banka poslovala s ciljem prevare povjerilaca ili protiv njihovih interesa 4 Kad je uzrok stečaja ili nesolventnosti banke namjerno loše rukovođenje ili krajnja nepažnja pri rukovođenju
10 Izvještavanje
- Banka je dužna objaviti izvještaj vanjskog revizora u skraćenom obliku u jednom ili više dnevnih novina sa teritorije BiH u roku od 15 dana po njegovom prijemu
- Dužna je dostaviti Agenciji izvještaj o poslovanju likvidnosti i rentabilnosti za sebe i svoja supsidijarna lica pojedinačno i na konsolidovanoj osnovi u obliku sa sadržajem i u rokovima utvrđenim propisima Agencije
2 BANKE NA FINANSIJSKOM TRŽIŠTU
FINANSIJSKI SISTEM I TRŽIŠTE
Sve ekonomske jedinice prema bilansnim pozicijama svrstavaju se u suficitarnedeficitarne i ravnotežne
Finansijski sistem je skup institucija instrumenata i mehanizama putem kojih se ostvaruje mobilizacija koncentracija transfer i alokacija finansijskih resursa i novčane štednje društva
Finansijski system
Zadatak finansijskog sistema - izgradnja institucija instrumenata i mehanizama za efikasno i racionalno transferisanje finansijskih sredstavaFinansijske institucije dijele se na
depozitne ndash poslovne banke i štedionicenedepozitne ndash osiguravajuća društva penzioni i uzajamni fondovi i
državne finansijske institucije ndash državne razvojne banke agencije i institucije (npr poljoprivrede st izgradnje)
Finansijsko tržište
Tri metoda finansiranja samofinansiranje (korišenje sopstvenih fondova)neposredno finansiranje (između štediša i investitora
postavlja se direktni transfer finansijskih fondova)posredno (pojavljuju se posrednici - finansijske institucije)
Finansijsko tržište - organizovano mjesto i prostor na kojem se nude i traže finansijska- novčanasredstvai na kojem se zavisno od ponude i potražnje organizovano formira cijena tih sredstava
ŠTEDIŠE oni koji ne troše dijelove dohotka u tekućem periodu - povećavaju dohodak jer dobijaju kamatuDEBITORI zadužuju se i povećavaju dohodak ako dobijene fondove ulažu u produktivne investicije
Ukoliko kredite koriste najefikasnije i najsposobnije firme - to vodi povećanju ukupnog bogatstva društva
Geografski posmatrano razlikujemolokalnonacionalnoi internacionalnofinansijskotržište
Analitički posmatrano1 primarno (podrazumijeva kupoprodaju inicijalnih hartija od vrijednosti Može biti direktno i indirektno-preko specijalizovanih finansijskih ustanova) ndash motiv kupovine - dobit i2 sekundarno (retransfer hartija od vrijednosti i prije roka dospjeća) ndash motiv kupovine - likvidnost
Konvencionalna podjela tržište kredita (personalizovano) I tržište vrijednosnih papira (impersonalizovano)
Po ročnosti i namjeni novčano (kratkoročna sredstva do 1 god) I tržište kapitala (dugoročno iznad godine dana)
Novčano tržište
Predmet kupoprodaje kratkoročna novčana sredstva potrebna za održavanje likvidnosti proizvodnju ili robni promet
Obuhvata1 tržište gotovog novca gdje se kupuje i prodaje kratkoročni gotovi novac i kratkoročne hartije od vrijednosti2 tržište kredita kupuju se i prodaju kratkoročna novčana sredstva u obliku kredita3 primarno i sekundarno tržište kratkoročnih vrijednosnih papira
Tržište kapitala
Novčana sredstva se kupuju i prodaju dugoročnoKapital se pribavlja emitovanjem
1 obveznica (zajmovni kapital - dužničke hartije sa dospjećem iznad jedne godine) i2 dionica - vlasnički kapital
Bankarski sistem
Skup bankarskih institucija finansijskih instrumenata i tokova koji se koriste u finansijskom posredovanju između finansijski suficitarnih i finansijski deficitarnih sektora i transaktora
Smanjenje sredstava banke zahtjeva prilagođavanje smanjenje rezervi likvidnosti ulaganje u brzo- unovčive vrijednosne papire usklađivanje ročne strukture kredita
Finansijske institucije
- posrednici u transferu sredstava između preduzeća i stanovništva kao glavnih trasaktora u finansijskom sistemu
Stanovnišvo može uložiti štednju kod kreditnih institucija iiliinstitucija koje prikupljaju ugovornu štednju
Struktura finansijskih institucija
Finansijske institucije dijele se na
depozitne ndash poslovne banke i štedionicenedepozitne ndash osiguravajuća društva penzioni i uzajamni fondovi Idržavne finansijske institucije ndash državne razvojne banke agencije i institucije (npr poljoprivrede izvoza-uvoza stambene izgradnje)
Tri osnovna oblika finansijskih institucija razvijenih finansijskih tržišta
Kreditne institucije plasmane vrše uglavnom u vidu kredita preduzećima i građanima komercijalne banke ndash depozitno- kreditne
štedionice ndash depozitno- kreditnefinansijske kompanije ndash nedepozitne-kreditne
Institucionalni investitori Osiguravajuća društvaPenzioni fondoviInvesticioni fondovi
Investicione banke (berzanske firme) ndash bave se poslovima na primarnom i sekundarnom tržištu kapitala Prikupljaju kapital emisijom dionica
Investicione bankeBrokerske i dilerske firme
brokeri ndash ne preuzimaju rizikdileri ndash preuzimaju rizik
Merčant banke - bave se prestrukturiranjem većih kompanija uz njihovu valorizaciju
PROMJENE U FINANSIJSKOJ STRUKTURI
smanjenje učešća komercijalnih banaka
Razlozi djelovanje tržišnih faktora ndash pojava novih vrsta finansijskih institucija sa ponudom finansijskih proizvoda koji ranije nisu postojali
pretjerana regulacija porast van-bilansnih aktivnosti banaka
kao odgovor - banke ulaze u nova područja poslovi laquostarateljstvaraquo (trust) ndash poslovi sa vrijednosnim papirima ndash sekjurizacija kredita ndash finansijski inženjering ndash
FAKTORI NOVIH TRENDOVA U BANKARSTVU
deregulacija informaciona tehnologija konkurencija internacionalizacija i globalizacija (mondijalizam) koncentracija stvaranje finansijskih konglomerata -
Stvaranje tzv laquofinansijskih supermarketaraquo
Procesi laquoizolacijeraquo finansijskog sektora institucional-izacijaprivat-izacijaglobal-izacijainformat-izacijasekjurit-izacija
PERSPEKTIVE BANKARSTVA dalja i naglašena marketizacija
dalja deregulacija - npr ukidanje ograničenja konkurencije finansijskih institucija
nastavak internacionalizacije decentralizacija banaka (svako domaćinstvo- filijala banke) uspostavljanje globalnog bankarstva ndash ldquojedinstveni pasošrdquo u EU razvoj finansijskog inženjeringa u smislu stvaranja novih bankarskih proizvoda
a posebno dalji razvoj finansijskih derivata
Potencijalna opasnost Rast nestabilnosti finansijskih tržišta usljed porasta hazardiranja
Mogućnosti zaposlenja u bankarstvu1 Kreditni referenti2 Kreditni analitičari3 Specijalisti za ispravljanje kredita4 Menadžeri bankovnih operacija5 Direktor podružnice (filijale)6 Analitičari sistema7 Revizori i kontrolno osoblje8 Finansijski analitičar9 Specijalisti odjela za upravljenje imovinom komitenta10Specijalisti za osobne bankarske usluge Šaltersko osoblje Trgovci i analitičari vrijednosnih papira Specijalisti za dugoročno planiranje i poslove akvizicije Marketinško osoblje Upravljanje ljutskim potencijalom11 Stručnjaci za međunarodne finansije i razvoj poslovanja12 Trgovci stranim valutama13 Stručnjaci za investicijsko bankarstvo14 Kontrolori i regulatori banaka15 Bankovni programi za obuku
21Kapital banaka u BiH
Oblici bankarskog kapitala1 Primarni kapital
Akcionarski kapitalZadržani profiti
2 Sekundarni kapitalSubordinirane obvezniceOpće rezerve za pokriće gubitaka
Osnovne funkcije bankarskog kapitala su1 Apsorbovanje potencijalnih gubitaka2 Zaštita deponenata3 Mehanizam regulacije u osiguranju depozita4 Ograničenje nekontrolisanog rasta aktive5 Izvor finansiranja redovnih aktivnosti6 Pokriće preuzetog potencijalnog rizika7 Širenje obima aktivnosti banke i8 Finansiranje nekamatonosne aktive
Leveridž faktorRast aktive mora pratiti rast kapitalaMeđunarodni standard stope kapitala je 8 a kod nas je 12
Pojam leveridžfaktor =gt recipročna vrijednost stope kapitala
To znači da na jednu KM kapitala u pasivi možemo formirati 125 KM aktive
Izračunavanje
Leveridž faktor = 1stopa kapitalaMeđunarodni standard1008 = 125 KMKod nas1012 = 83 KM
Programi povećanja kapitalaKratkoročni aspekt 1 Emisija novih akcija
2 Sekjuritizacija kredita3 Prestrukturiranje vlasništva
Dugoročni aspekt Porast aktive= novo zaduženje + interno generisani kapital + eksterni kapital
Međunarodna koordinacijaCilj =gt stvaranje jedinstvenih standarda poslovanja banaka
Bazelski sporazum iz 1988 -rdquoGrupa 10rdquo
Koncepcija 1 Povećana stopa kapitala2 Jedinstvene stope po klasama rizične
aktive3 Mađunarodni aranžmani - bankarki rizici
4 Tržišni rizici
3 BANKARSKI SISTEM BiH
Indikatori razvijenosti finansijskog sistema zadovoljavajući intenzitet direktnog finansiranja - mogućnost
alternativnog izbora razvijenost sekundarnog tržišta diverzifikovana institucionalna struktura ndash omogućava sklad između
bankarskih i nebank inst struktura novčane mase ndash dominacija gotovog novca odnos novčane mase prema obimu finansijskih transakcija ili prema
GDP-u
Goldsmitov sintetički pokazatelj finansijske razvijenosti Odnos između finansijskih instrumenata (državnih HoV privatnih obveznica
običnih akcija HoV finansijakih instituc) i nacionalnog bogatstva (GDP-a) Najrazvijeniju fin strukturu ima VB (170) i SAD (125) a najnerazvijeniju
Francuska (065)
Domaći finansijski sektor veoma nerazvijen institucionalnu strukturu čine
o CB i sistem komercijalnih banakao mikro-kreditne organizacijeo dvije berze (sarajevska i banjalučka)o osiguravajuća društva
Nedostaju razvojne i izvozne bankeštedno-kreditne organizacijemortgage-institucijeinvesticioni fondovieskontne i klirinške kućenovčano tržište
Od instrumenata finansijskog tržištasamo dionice (uglavnom proistekle iz procesa
privatizacije)
ne postoje instrumenti kratkoročnog finansiranja (blagajnički zapisi komercijalni zapisi depozitni certifikati kratkoročne obveznice REPO-ugovori)
Ciljevi osigurati porast domaće privatne štednje osigurati povoljniji izvor finansiranja za privatni sektor osigurati veće kreditiranje privrede u odnosu na
domaćinstva povećati likvidnost tržišta kapitala u BiH izgraditi funkcionalno tržište osiguranja
Najvažniji uspjesi
stvaranje institucionalnog i regulatornog okvira privatizacija banaka okrupnjavanje banaka (sa 70 na 35) prisustvo stranog kapitala jedinstven platni promet u poslovnim bankama učešće banaka na tržištu kapitala jačanje povjerenja u banke uspostavljanje sistema osiguranja depozita osnivanje kreditnog biroa rast štednje unaprijeđenje supervizije banaka uspostavljanje jedinstvenog registra računa uvođenje novih bankarskih proizvoda Centralna banka BiH
Zamjerke bankara neuređenost pravnog sistema neadekvatna zaštita povjerilaca odnosno neefikasna
naplata dospjelih potraživanja prenormiranost pojedinih segmenata bankarskog poslovanja (ocjena kreditnog rizika)
otežava poslovanje banaka nerazvijenost domaće privrede nestabilnost ukupnog ekonomskog sistema pogoršanje finansijske discipline pojava fiktivnih firmi i sivo tržište visok kreditni rizik investiranja primjena različitih instrumenat obezbjeđenja poskupljuje kredite i usporava proceduru nedostatak kvalitetnih dugoročnih izvora nepovoljan kreditni rejting BiH
Zadaci bankarskog sektora Ubrzavanje procesa reformi realnog sektora kako bi dostigle
napredak u monetarnom i bankarskom sektoru Završetak procesa privatizacije državnih banaka (ili likvidacija) Podrška CBBiH da emituje obveznice i blagajničke zapise Nastavak procesa daljeg okrupnjavanja banaka Kapitalno jačanje banaka Donošenje zakona o zaštiti povjerilaca Ubrzati procese stečajeva kompanija Ubrzavanje sudskih postupaka
Unaprijeđenje uslova za djelovanje banaka na cijelom području BiH Fiskalna reforma i eliminacija sive ekonomije Licenca AOD za sve banke Povrat stare devizne štednje Ublažiti kriterije ročne usklađenosti Racionalizirati izvještavanje banaka Uvođenje eskontne kamatne stope Unaprijediti praksu naplate čekova i mjenica Usvojiti propise koji će omogućiti razvoj štedionica hipotekarnih
banaka i lizing kompanija
Asortiman bankarskih usluga razvijenih finansijskih tržišta
Tradicionalne bankarske usluge1 Obavljanje mjenjačkih poslova2 Diskontovanje komercijalnih zapisa i odobravanje poslovnih kredita3 Ponuda štednih depozita4 Čuvanje dragocjenosti5 Podrška vladinim aktivnostima preko kreditiranja6 Ponuda depozita po viđenju7 Ponuda povjereničkih (trust) usluga
Bankarske usluge razvijene u novije doba
8 Odobravanje potrošačkih kredita9 Finansijsko savjetovanje10 Upravljanje gotovinom11 Ponuda opreme na lizing12 Ulaganja u visokoprofitabilne projekte visokog stepena rizika13 Prodaja usluga osiguranja14 Usluge penzijskog osiguranja15 Usluge investiranja u vrijednosne papire16 Usluge investicijskih fondova i anuiteta17 Ponuda investicijskih i komercijalnih bankarskih usluga
4 SISTEMI CENTRALNOG BANKARSTVA
CENTRALNA BANKA
banka poslovnih banaka
monopol nad emisijom novčanica
nastanak ndash početak ind revolucije
prva Riskbank of Sweden 1656 g
najznačajnija Bank of England 1694 g
neprofitna institucija
monopolski položaj u sistemu
ldquokvazi bankardquoldquobanka banakardquordquobanka državerdquo
visok stepen samostalnosti CB
nesklad instituc i faktičke samostalnosti
II tipa CB potpuna vezanost za izvršnu vlast visok stepen autonomije
S aspekta organizacije jedinstvena CB složeni sistem CB (FED)
Poslovi CB emisija novčanica i kovanog novca upravljanje deviznim rezervama regulisanje količine novca organizacija UPP i PP sa inostranstv supervizija i nadzor banaka poslovi za račun države
Tri osnovne funkcije CB1 vođenje monetarne politike2 ldquoposljednje utočište banakardquo3 supervizija
Vođenje monetarne politike
Četiri osnovna cilja 1 stabilnost cijena2 ekonomski rast3 puna zaposlenost I4 uravnoteženi platni bilans
Obezbjeđenje likvidnosti makrosistema u uslovima rasta Snabdjevanje poslovnih banaka potrebnom količinom novca i kreditaŠtiti likvidnost bankarskog sistemaCB propisuje uslove za likvidnostPooštrava uslove u slučaju nelikvidnostiTjera banke da štite sopstvenu likvidnost
Banke definišu strategiju odbrane likvidnosti na tri nivoa
1 primarne rezerve likvidnosti kod CB (gotov novac i depozit po viđenju)
2 sekundarne (fond rezervi i kratkoročne hartije od vrijednosti) 3 povlačenje kredita sa novčanog tržišta
CB odobrava kredite za likvidnost izuzetno kratkoročni penalne kamate ne mogu biti korišteni za kreditnog potencijala strogi uslovi odobravanja
Krediti za likvidnost CBUslovi odobravanja -veća kamatna stopa
-obavezno pokriće u hartijama od vrijednosti
-stroga provjera boniteta banaka
Bitne razlike CB i KB likvidnost kod KB pasiva određuje aktivu kod CB vrsta emisije ročnost transakcija klijenti ciljevi poslovanja
Uticaj CB na ekonomska kretanja
Tri aspekta neposrednog djelovanja CB na globalna ekonomska kretanja
1)Globalna kontrola količine novca i kredita2)Kreditna regulacija3)Supervizija poslovanja bankarskog sistema
Primarna emisija CB
Stvara mogućnost poslovnim bankama da brže dođu do potrebnog inicijalnog novca
Primarni novac u dva osnovna oblika1)gotov novac2)depoziti koje poslovne banke drže na žiro i drugim računima
Usmjeravanje primarnog novcaputem deviznih transakcija - Promet hartija od vrijednosti na otvorenom tržištuputem kreditnog mehanizma - Kreditiranje
Kreditiranje ali samo na kratak rok
Supervizija banaka
Zadatak supervizije amortizacija poremećaja zaštita depozita zaštita povjerenja
Obuhvata kontrolu
1 vlasništva i upravljačke strukture u bankama2 bilansne strukture3 kredita i mikrokreditne politike banaka4 likvidnosti i solventnosti5 razvoja konkurentnosti6 pojava nelojalne konkurencije7 odnosa stabilnosti i profitabilnosti i dr
Instrumenti monetarne politike CB1 operacije na otvorenom tržištu2 krediti poslovnim bankama3 obavezna rezerva4 specijalni depoziti5 eskontnadiskontna kamatna stopa6 direktivne mjere CB I7 neformalni uticaj CB
1 Operacije na otvorenom tržištu
Kupovina i prodaja državnih obveznica na finansijskom tržištu od strane CBUticaj na promjene kamatnih stopa na tržištuUticaj na kreditni potencijal poslovnih banakaSuptilan i lahko primjenljiv mehanizam monetarne politikeČesto se kombinuje sa mehanizmima reeskonta
2 Krediti poslovnim bankama
Vrste kredita Krediti po osnovu raspoloživih hartija od vrijednosti u portfelju
poslovnih banaka (refinansiranje) -Reeskontni krediti -Krediti pokriveni dokumentima (državne obveznice)
Selektivni krediti Krediti usmjereni ka državi (napušta se) Krediti za likvidnost
Kupovina robnih mjenica i drugih komercijalnih papira od poslovnih banakaKupuju se po eskontnoj KSRezultat priliv svježeg novca u poslovnu bankuRigidan i relativno prevaziđen mehanizam
3 Obavezna rezerva
Rast stope -gt smanjenje kreditnog potencijalaU slučaju većeg priliva depozita iz inostranstva CB će povećati stopu obavezne rezervePodsticaj bankama da primjenjuju finansijske inovacijeRigidan instrument koji se koristi u zemljama sa nerazvijenom tržišnom strukturom
4 Specijalni depoziti
Cilj -dodatno snižavanje obima raspoloživih bankarskih resursa
Realizuju se primjenom ldquomarginalne obavezne rezerverdquo za banke sa ekspanzivnim rastom depozita
Veće stope obavezne rezerve na prirast depozitaObično sa nultom stopom naknade za ORRijetko se primjenjuje
5 Eskontna kamatna stopa
To je minimalna KS po kojoj je CB spremna da kreditira poslovne banke
Referentna kamatna stopa ndash uticaj na tržišnu kamatnu stopu
Banke obično slijede varijacije u kretanju eskontne stope CBRasterećenje privrede i podsticaj investiranju
Eskontna stopa u funkciji podrške domaćoj privredi
Američki FED snizio je svoju eskontnu kamatnu stopu u pokušaju da pomogne oporavak američke privrede FED je od početka 2001 godine snizio svoju kamatnu stopu sa 65 na 1
Objašnjavajući svoju odluku u FED-u su izjavili da veća nesigurnost dijelom posljedica većih privrednih rizika trenutno ograničava potrošnju proizvodnju i zaposlenost Oni se nadaju da će snažan i kontinuirani rast proizvodnje te dodatno smanjenje kamata biti od pomoći privredi koja se nalazi u vremenu slabijeg učinka
ECB zadržava nisku diskontnu stopu
Europska centralna banka (ECB) odlučila je ostaviti kamatnu stopu za refinanciranje na 2 uprkos tome što je britanska centralna banka (Bank of England - BoE) odlučila podići stopu sa najnižeg nivoa u posljednjih 48 godina za četvrtinu postotnog poena na 375
ECB je posljednji put spustila kamatnu stopu u julu ove godine dok je za BoE današnji porast kamatne stope bio prvi u više od 3 i pol godine
Makroekonomski pokazatelji još od ljeta iniciraju oporavak u eurozoni no ekonomisti upozoravaju da do značajnijeg rasta privrede neće doći tako skoro (6112003 Bankamagazin)
Makroekonomski pokazatelji još od ljeta iniciraju oporavak u eurozoni no ekonomisti upozoravaju da do značajnijeg rasta privrede neće doći tako skoro
6 Direktivne mjere CB
U suprotnosti su tržišnim mehanizmima
Kvantitativne limitiranje obima kredita visine KS na depozite obima i cijene HV obima potrošačkih i stambenih kredita
Kvalitativne sugestije i uputstva bankama da daju prioritet pojedinim privrednim djelatnostima
Rijetko se primjenjuju - obično u uslovima poremećaja
7 Neformalni uticaj CB
U suprotnosti su tržišnim mehanizmimaMoralni apeli bankama da se uzdrže od prekomjernog kreditiranja ili visokih KSldquoprijateljska upozorenjardquo ili ldquonagovještajirdquoUsmena i pismena saopštenjaPozivanje bankara na razgovore i slRjeđe se primjenjuje
Institucije bankarskog sistema
Bankarski sistem BiH1 CBBH - Centralna banka BiH2 FBA - Agencija za bankarstvo FbiH3 ABRS - Agencija za bankarstvo RS 4 AOD - Agencija za osiguranje depozita5 Ostale institucije
5 CENTRALNA BANKA BiH
Centralna banka BiH
Na njenom čelu nalazi se Upravno vijećeNe može davati kredite kreiranjem novca i u tom smislu djeluje kao Currency Board
Cilj Centralne banke je da postigne i održi stabilnost domaće valute (KM) tako što izdaje domaću valutu prema aranžmanu poznatom pod nazivom Currency Board
ldquoCurrency Boardrdquo
ldquoCurrency Boardrdquo u smislu Zakona o CB znači operativno pravilo za izdavanje domaćevalute prema kojem se domaća valuta izdaje samo uz kupovinu konvertibilne devizne valute sa punim pokrićem u neto stranoj aktiviTo znači da Centrana banka ne može odobriti kredit
Tri osnovne karakteristike CBA
1 Fiksni devizni tečaj utvrđen Zakonom o CBBH ( 1 KM = 1 DEM = 051129 euro )2 Puna devizna pokrivenost KM pasive CBBH
3 Puna konvertibilnost KM pasive CBBH u vezanu valutu euro
Pored toga CBBiH ne može davati kredite niti komercijalnim bankama niti
vladama CBBiH a ni drugi autoriteti u BiH ne mogu vršiti ograničenja na
plaćanja i međunarodne transakcije CBBiH osigurava transparentnost rada i transparentnost njenih
računa
Osnovni zadaci CB BiH
a) da definiše usvoji i kontroliše monetarnu politiku BiH putem izdavanja domaćevalute
b) da drži i upravlja službenim deviznim rezervama CB na siguran i profitabilan način
c) da potpomogne ili uspostavi i održava odgovarajuće platne i obračunske sisteme
d) da prima depozite od BiH i komercijalnih banaka radi ispunjenja zahtjeva za obaveznim rezervama
e) da stavlja u i povlači iz opticaja domaću valutu
f) da obavlja devizne operacije na zahtjev banaka
g) da prikuplja podatke koji se odnose na ekonomske i finansijske aktivnosti
Struktura bilansa CB
AKTIVA PASIVAKrediti bankama Gotov novacDržavne obveznice Depoziti banakaDevizna potraživanja Specijalni depozitiZlato I rezerve Depoziti države
Devizne obavezeFondoviInterne rezerve
Struktura bilansa CBBH
PASIVA1 Rezervniprimarni novac
gotovina izvan monetarnih vlasti- izvan CBBiH depoziti komercijalnih banaka
2 Inostrana pasiva kratkoročne obaveze prema nerezidentimadepoziti nerezidenataobaveze prema MMF-u
3 Depoziti centralne vlade 4 Kapitalni račun
početni kapital i rezerveakumulirana dobit
AKTIVA
1 Strana aktiva strana valuta u trezoru CBdevizni depoziti kod inostranih banakaraspolaganje SDR-ovima i dugoročni strani vrijednosni papiri
2 Potraživanja od privatnog sektora
Nezavisnost CB BiH
Centralna banka je potpuno nezavisna od FBiH RS te bilo koje javne agencije i organa
Centralna banka neće primati instrukcije od bilo kojeg drugog lica
Samostalnost Centralne banke treba biti poštovana i niko ne može tražiti da se utječe na bilo kojeg člana tijela Centralne banke koje donosi odluke u izvršavanju njegovih dužnosti prema Centralnoj banci niti da se miješa u djelatnost Centralne banke
Organizacija CB BiH
Centralna banka se sastoji od Upravnog vijeća Uprave (koja se sastoji od Guvernera i tri Viceguvernera) Osoblja
Konvertibilnost KMNa zahtjev Centralna banka na teritoriji Bosne i Hercegovine bez ograničenja kupuje i prodaje Konvertibilne marke za euro po kursu definisanom Zakonom o CB
Operacije na tržištu novcaCentralna banka se nećeuključivati u nikakve operacije na tržištu novca uključujući tu i vrijednosne papire bilo koje vrste
Operacije kliringaCentralna banka može ili za svoj vlastiti račun ili za račun i po nalogu Bosne i Hercegovine da uđe u klirinške i platežne aranžmane ili sklopi bilo koji drugi ugovor u istu svrhu sa javnim ili privatnim klirinškim institucijama koje se nalaze u inostranstvu
Bez kreditiranja državeCentralna banka će raditi kao bankar i fiskalni agent Bosne i Hercegovine pod uslovom da niti jedna transakcija koju CB sprovede ne može služiti kao finansijska pomoć uključujući kredit za ili u korist Bosne i Hercegovine
51 Currency Board domaća i svjetska iskustva
1 Pojam Currency Board-a
MMF definišeCurrencyBoardaranžmankaomonetarnirežimkojise zasnivanaeksplicitnojzakonskojobavezikonverzijedomaćevaluteuspecifičnu stranuvalutupričemuinstitucijakojaemitujenovacimaodređena ograničenja
2 Principi Currency Board-a
Principi Currency Board-a su Depoziti po viđenju su konvertibilni u valutu zemlje
monetarnog odbora po fiksnom kursu Odnos između novca u opticaju i novčane mase je
stalan Monetarna politika se sastoji u konverziji domaće valute
u stranu po fiksnom kursu
3 Karakteristike Currency Board-a
Konvertibilnost bilo kojeg iznosa domaće valute u stabilnu stranu valutu
Fiksan devizni kurs domaćevaluteprema referentnoj valuti Puno pokriće emitovanog domaćeg novca stranim rezervama Djeluje na principu novčanog sistema zlatne poluge Nove rezerve pribavljaju se iz zemlje rezervne valute Promjene u platnom bilansu utiču na promjene domaće novčane
mase Trgovinska veza između zemlje monetarnog odbora i zemlje
monetarne valute je obično stabilna Centralna banka ne prima depozite ne može kupovati državne
vrijednosne papire ne daje kredite vladi ni komercijalnim bankama i nema ulogu ldquozajmodavca krajnje instancerdquo ne reguliše bankarski sistem ne nadzire operacije diskrecione monetarne politike
Država ne može kontrolirati količinu novca u opticaju koja je određena potražnjom za novcem
Currency Board u BiH
CBBiH počela je sa radom 11 8 1997 god na principu valutnog odbora
Prije njenog osnivanja u BiH su bile u opticaju 4 valute HR kuna bosanski i jugoslovenski dinar i DM
Ubrzo nakon toga KM postaje jedina legalna valuta
a) Razlozi formiranja CBA u BiH
Potreba za vezivanjem KM za određenu stabilnu valutu
Razlozi odabira DM kao referentne valute Visok nivo povjerenja Historijska vezanost za DM Velika količina DM u zemlji
1999 god ulogu DM preuzima EURO
Osigurao je stabilnost KM Mogao bi biti ugrožen ako se ne zaustavi stalni porast vanjskotrgovinskog debalansaBrojni ekonomisti u BiH smatraju da je naš valutni odbor rigidan te bi bilo nužno izvršiti korekcije u pravcu povećanja njegove fleksibilnosti
b Prednosti CBA u BiH
Četiri su razloga zašto je CBA u BiH bio uspješan1 Javnost u BiH se suočila sa brojnim finansijskim traumama CBA je vratio povjerenje javnosti u domaću valutu2 Javnost u BiH ima puno povjerenje u euro
3 Mnogi su vjerovali da je CBBiH uspješno funkcionirala kao CBA jer je imala donedavno stranog guvernera4 Jedan od razloga zašto CBA uspješno funkcionira u BiH je dobar pravni i institucionalni okvir za CBBiH
Zašto bi CBA trebao biti zadržan u BiH
1 CBA proizvodi realne ekonomske i socijalne koristi
2 Stabilnost domaće valute u odnosu na euro u budućnosti jer BiH ima viziju pristupiti EU
3 Nema konkretne alternative koji bi to monetarni režim trebalo uvesti nakon CBA
4 Dugoročno nastojanje da se kroz CBA ekonomija BiH što više približi ekonomiji EU
6 KOMERCIJALNO BANKARSTVO
VRSTE BANAKA
1 Ročnost poslova komercijalne banke (kratkoročni poslovi) investicione ili razvojne banke (dugoročni poslovi)
2 Privredna grana ili oblast industrijske poljoprivredne trgovačke SMEs sektor spoljnotrgovinske
3 Veličina finansijskog potencijala
male srednje velike
4 Veličina teritorije koju pokriva lokalne regionalne nacionalne
5 Prosječna vrijednost bankarskih depozitnih ili kreditnih operacija
banke malih operacija (ldquoretail banksrdquo) ndashbankarstvo na malo banke velikih operacija (ldquowholesale banksrdquo) ndashbankarstvo na veliko
6 Prisustvo inostrane komponente u poslovanju domaće međunarodne
Uobičajena podjela banaka
A) Depozitne ili komercijalne banke
Mobilišu kratkoročne depozite (uglavnom stanovništva)i plasiraju ih na kratak rok
Finansiraju robni promet i zalihe preduzeća trajna i potrošna dobra stanovništva
Imaju razgranatu mrežu filijalaImaju problem ročne usklađenosti sredDrže transakcione depoziteZalaze i u investicione aktivnosti(VP)
B) Poslovne banke
Sve više se približavaju komercijalnim bankamaFinansijski potencijal zasnivaju na sopstvenom kapitalu i rezervama
Ulaze u vlasništvo kompanija preko čijeg profita uvećavaju sopstveni kapitalFinansirajuuglavnom krupne industrijske kompanije
Osnivaju filijale i u drugim zemljama
C) Univerzalne banke
Klijentima pružaju kompletan set poslovnih i investicionih bankarskih uslugaPredstavljaju prvi organizacioni oblik banaka
To su tzv nespecijalizovane bankeDominiraju depozitni izvori i kratkoročni kreditiKreiraju i sopstvene hartije od vrijednostiTeže ih je kontrolisati
Finansijske aktivnosti banaka u konceptu ldquouniversal bankingrdquomogu uključivati
Djelatnost univerzalne banke posredovanje (intermediation) trgovanje finansijskim instrumentima devizama i derivatima osiguranje ili prihvatanje odgovornosti za kupovinu novog duga i
emisije dionica (underwriting) brokerski poslovi
korporacijske savjetodavne usluge uključujući udruživanja i usluge akvizicije
investicijsko upravljanje osiguranje držanje kapitala ne-finansijskih kompanija u bankarskom portfoliju
DJELATNOST DOMAĆIH BANAKA
1 Primanje svih vrsta novčanih depozita i drugih novčanih sredstava2 Davanje i uzimanje kredita i finansijski lizing3 Davanje svih oblika novčanog jemstva4 Učešće kupovina i prodaja instrumenata tržištanovcai
kapitalazasvojilituđi račun5 Usluge platnog prometa i prenosa novca6 Kupovina i prodaja strane valute7 Izdavanje i upravljanje sredstvima plaćanja (uključujući kreditne kartice
putne i bankarske čekove)8 Pohranjivanje i upravljanje vrijednosnim papirima i drugim
vrijednostima9 Usluge finansijskog menadžmenta10 Kupovina i prodaja vrijednosnih papira11 Drugi poslovi
BILANS BANAKA
BILANS u bankarstvu ima dvostruko značenje analiza bilansa banke I analiza bilansa debitora
Bilans stanja ndash sistematizovan pregled bankarske aktive i pasive na određeni dan
ndash važan izvor informacija i osnova za donošenje poslovnih odluka
Pomaže kod formulisanja poslovne politike banke utvrđivanjem i praćenjem koeficijenata (stopa)
gotovine likvidnosti solventnosti rezervi likvidnosti kreditiranja kapitala i dr
komparativna analiza banke u odnosu na druge banke ili na bankarski sektor u cjelini
Bilans stanja
bruto bilans ukupna aktiva i pasiva
neto bilans prikazuje kredite i ostale finansijske plasmane na strani active I izvore sredstava kojima se pokrivaju ti plasmani
nekonsolidovani bilans prikazuje bruto aktivu i pasivu sektora poslovnih banaka (sa svim interbankarskim pozicijama)
konsolidovani bilans odnosi se na plasmane i obaveze prema nebankarskom sektoru dok su interbankarske pozicije anulirane
Struktura bilansa banke
AKTIVA PASIVA Krediti 52 Oročeni depoziti 42Plasmani u hartije od vrijednosti 16 Depoziti po viđenju 33Likvidna aktiva 14 Obaveze na novčanom tržištu 14Gotovina (+ rezerve) 13 Ostale obaveze 3Ostala aktiva 5 Kapital 8UKUPNO 100 UKUPNO 100
Fundamentalna ravnoteža bilansa
Izbalansiranost vrijednosti aktive i pasive u ročnom i valutnom pogledu
Aktiva = obaveze + fondovi (kapital)Fondovi (Kapital) = aktiva ndash obavezeObaveze = aktiva ndash fondovi (kapital)
Pitanje realne aktive - ako su obaveze i fondovi pokriveni dovoljnim obimom realne aktive - ako je pozitivna vrijednost kapitala - izjednačenost spoljnih obaveza i neto aktive
BANKARSKI AGREGATI
1 Finansijski potencijal2 Finansijski plasmani3 Depozitni potencijal4 Kreditni potencijal
1 Finansijski potencijal
zbir svih izvora sredstava koje banka transferiše u različite vrste plasmana
FP = Σ P = DP + KI + OI
2 Finansijski plasmani
predstavlja zbir ukupne aktive bilansa bankeFPL = Σ A = KR + HV + R
Ukupni plasmani moraju biti pokriveni izvorima sredstavaFP = FPL
3 Depozitni potencijal
zbir depozitnih izvora sredstava DP = Dpv + Dšt + Dor
Nivo depozitnog potencijala neposredno utiče na nivo kreditnog potencijala
4 Kreditni potencijal
kvantum slobodnih sredstava banke koji može biti plasiran u vidu kredita ili drugih plasmana a da pri tome ne ugrozi likvidnost i solventnost održavajući propisanu stopu obaveznih rezervi
KP = FP ndash PR (OR+RL)
Nivo kreditnog (slobodnog ili raspoloživog) potencijala određuje nivo kreditnih plasmana
PR ndash programirane ili standardne rezerve OR ndash obavezna rezerva RL ndash rezerve likvidnosti
Značaj analize bankarskih agregata
- omogućava banci određivanje realnog kreditnog potencijala - dolazi se do značajnih signala vezanih za funkcionisanje makro
sistema- doprinosi kompleksnoj ocjeni ukupnih performansi banke- omogućava komparativnu analizu sa bankarskim trendovima u
inostranstvu
61Bilans banaka
1 Uvod
Finansijski izvještaji sadrže ključne informacije za donošenje odluka o poslovanju banke
Bilans stanja prikazuje imovinu obaveze i temeljni kapital Bilans stanja također daje pregled inputa i outputa banaka
Bilans uspjehadaje pregled cijena koštanja inputa i vrijenosti outputa
Pojam bilansa stanja Bilans stanja pokazuje iznos i sastav izvora sredstava koje je banka pribavila za finansiranje aktivnosti posuđivanja i investiranja kao i koliko je novca banka uložila u kredite vrijednosne papire i ostale finansijske outpute
Pojam bilansa uspjeha Bilans uspjeha pokazuje koliko je banku koštalo pribavljanje depozita i drugih izvora sredstava te koliko su iznosili prihodi po osnovu korištenja tih sredstava
2 Bilans stanja banke
Bilans banke kao i svaki drugi bilans sastoji se od aktive i pasive sa specifičnim elementima
Aktiva = obaveze + kapital
U aktivu bilansa banke spadaju Gotovina Vrijednosni papiri Krediti Lizinzi Ostala mješovita imovina
U pasivu bilansa banke spadaju Depoziti Nedepozitni izvori banke Temeljni kapital
Aktiva = Pasiva
Izvori bankinih sredstava = korištenju bankinih sredstavaa Aktiva bilansa banke
Gotovina i depoziti kod banaka
Gotovina banke prestavlja primarni izvor likvidnosti i u nju spadaju Gotovina u trezoru Depoziti koje banka drži u drugim bankama Gotovina u procesu prikupljanja Računi rezervi kod Centralne banke Gotovina je prva linija odbrane u slučaju neočekivanih zahtjeva od banke
Investicije u likvidne vrijednosne papire
Predstavljaju ulaganja u likvidne vrijednosne papire sa ciljem izgradnje druge linije odbrane likvidnosti banke ili sekundarnih rezervi
Ova kategorija aktive je između gotovine i kredita
Njihova osnovna karakteristika je da donose određeni prihod banci za razliku od gotovine
Ovdje spadaju kratkoročni državni papiri komercijalni zapisi kao i oročeni depoziti banke
Investicije u vrijednosne papire radi prihoda
Banka investira u ove vrijednosne papire radi očekivane stope povrata na njih a ne radi kreiranja sekundarnih rezervi likvidnosti
Ovdje spadaju sve vrste vrijednosnih papira koje banci donose prihode
Također banke drže i određeni broj vrijednosnih papira namijenjenih trgovanju s ciljem ostvarivanja određenog prihoda na promjeni cijena
Krediti
Ovdje spadaju sve vrste plasiranih kredita banke
Svaki kredit nosi određeni rang odnosno određene je kategorije1 Kategorija A-Dobra aktiva2 Kategorija B-Aktiva sa posebnom napomenom3 Kategorija C-Podstandardna aktiva4 Kategorija D-Sumnjiva aktiva i5 Kategorija E-Gubitak
Rezerve za potencijalne gubitke
Sukladno rangu aktive svaka banka izdvaja odgovarajuće rezerve za eventualne gubitke Rezerve prestavljaju odbitnu stavku aktivePostoje opće i posebne rezerve
Posebne rezerve su rezerve koje se izdvajaju prema propisima i u iznosu određenom od strane Agencije za svaku od kategorije aktive
Izdvajanje rezervi prema kategorijama aktive
1 Kategorija A -Dobra aktiva 2 ORKG za opći kreditni rizik
2 Kategorija B - Aktiva sa posebnom napomenom 5-15 PRKG za PKG
3 Kategorija C - Podstandardna aktiva 16-40 PRKG za PKG
4 Kategorija D - Sumnjiva aktiva 41-60 PRKG za PKG
5 Kategorija E - Gubitak 100 PRKG za PKG
ORKG - opće rezerve za kreditne gubitke PRKG - posebne rezerve za kreditne gubitkePKG - potencijalni kreditni gubitak
Ostala aktiva
Odnosi se na ostale kategorije fiksne aktiveOvdje spadaju zgrade oprema investicija u podružnice osiguranje itdOva kategorije je pod strogim nadzorom Agencije i ne smije se neograničeno i nekontrolisano povećavati
b Pasiva banke
Depoziti
Depoziti predstavljaju osnovni izvor finansiranja aktive bankeDepoziti mogu biti
- Transakcioni- Netransakcioni- Štedni- Oročeni
Također u ovu kategoriju pasive se ubrajaju i depoziti javnih institucija
Nedepozitni izvori
Ovdje spadaju Vrijednosni papiri izdati kao izvor finansiranja Krediti od drugih banaka i institucija Ugovori o rekupovini ndashREPO
Nedepozitni izvori predstavljaju veoma bitan izvor finansiranja aktive banke
Kapital
Kapital predstavlja vlasnički dio poslovanja
U kapital se ubrajaju Akcionarski kapital Subordinirani dug Opće rezerve za pokriće gubitka banaka
3 Vanbilansne stavke banaka
U novije vrijeme prisutan je trend rasta vanbilansnih pozicija banaka
Ovdje se između ostalog ubrajaju Stand by kreditni sporazumi Swap kamatnih stopa Obaveze po kreditima Ugovori o kursnim listama itd
Izvor su dodatnog rizika poslovanja banaka
4 Bilans uspjeha banke
Pojam bilansa uspjeha Bilans uspjeha predstavlja iznos primljenih prihoda te izloženih troškova koji su se pojavili u određenom periodu
KAMATNI PRIHODIKamate i naknade po kreditimaKamate od investicija u vrijednosne papireDrugi prihodi od kamata
KAMATNI TROŠKOVIKamate na depoziteKamate na kratkoročni dugKamate na dugoročni dug
NEKAMATNI PRIHODINaknade za usluge vezane za depoziteNaknade po osnovu zaključenih ugovora o rentanju opreme objekata i sl
NEKAMATNI TROŠKOVIPlaće dnevnice i ostali troškovi uposlenihNeto troškovi najmova i opremeRežijski troškovi Rezervacije za moguće gubitke po kreditima Porezi
Neto prihod od kamate=gt razlika između prihoda od kamate i troškova kamata
Neto nekamatani prihod =gt razlika između nekamatnih prihoda i nekamatnih troškova
Prihod prije poreza =gtrazlika predhodnih kategorija
NETO DOBIT = UKUPNE STAVKE PRIHODA -(minus) UKUPNE STAVKE RASHODA
KAKO POVEĆATI DOBITPovećati bilo koju od stavki aktive Povećavati aktivu s višim prihodom na račun one s nižim Smanjiti kamate na uzete depozite Tražiti jeftinije izvore na račun onih skupljih Smanjiti troškove poslovanja Izbjeći moguće poreze
7 OSNOVNI PRINCIPI BANKARSKOG POSLOVANJA
LIKVIDNOST
Sposobnost banke da izvršava svoje kratkoročne obaveze o rokovima dospjeća
Banka je likvidna sve dok je sposobna da o rokovima dospjeća izvršava svoje obaveze
Likvidnost je osnova za normalno funkcionisanje depozitnog i kreditnog mehanizma kod svake banke
Povjerenje je osnov odnosa banke i klijenta i banke moraju da se bore da održe to povjerenje Ono se održava neodložnim izmirenjem dospjelih obaveza
Nelikvidna banka nije u stanju da pokrije prezentovane naloge za isplatu ugovorenih obaveza
Različit nivo likvidnosti
Aktive bilansa super-likvidna imovina likvidna imovina i nelikvidna imovina
Pasive bilansa
Vanbilansnih pozicija
Idealno stanje poklapanje likvidnosti imovine i dospjeća obaveza
Uticaj ročne transformacije sredstava deponenti i tražioci kredita ndash suprostavljeni ciljevi
Pod kontrolom bankarskog menadžmenta
Banka zarađuje na ročnoj transformaciji sredstava
U težnji za zaradom -gt opasnost od probijanja granica ročne transformacije -gt nelikvidnost
Banke mogu vršiti ročnu transformaciju ali samo do određenog stepena koji su one same utvrdile na osnovu iskustva
Nelikvidnost može da nastane ukoliko banka postane nesolventna -gt vrijednost aktive ltvrijednosti obaveza tz da banka nema kapitala
Promjena koncepta likvidnosti banke u savremenim uslovima
ranije jednostavniji menadžment likvidnosti koji se sastojao u tome da vodi računa o likvidnosnoj strukturi svoje aktive
danas povećani rizik da likvidnost banke bude ugrožena (rizik vanbilansnih obaveza i prekid zaduživanja na finansijskom tržištu) ali i nove mogućnosti zaduživanja i odbrane likvidnosti banke
Najlošija pozicija u savremenoj tržišnoj strukturi- banka uključena u finansijsko tržište- upravljanjem pasivom obezbjeđuje dodatni kvantum likvidnosti- sticajem okolnosti ndashgubi svoju kreditnu sposobnost na tržištu1048790zatvara
joj se pristup finansijskom tržištu
Jedini izlaz kredit za likvidnost od Centralne banke -gt koja diktira menadžmentu banke restrukturiranja bilansa
STRATEGIJE LIKVIDNOSTI
1 Strategija kratkoročnih komercijalnih kredita- dominantna u toku XIX vijeka- depozitni potencijal su uglavnom činili a vistadepoziti - održavanje solventnosti i likvidnosti plasmanom depozitnog
potencijala u kratkoročne kredite- rok kredita do 90 dana-pokriveni robnim mjenicama
- nelikvidnost bi mogla nastati samo neto smanjenjem depozita kao bankarskih resursa
- CB bi mogla odobriti kredit za likvidnost- kasnije raste značaj štednih i oročenih depozita kao i kredita sa
dužim rokovima otplate tako da ova strategija gubi na značaju
2 Strategija utrživih aktiva- nastala je početkom XX vijeka na bazi razvoja fin tržišta- banke diverzifikuju svoju rezervnu aktivu - sekundarne rezerve ndashdržavni VP (blagajnički zapisi)- kamatonosne sekundarne rezerve privlače bankare- uslov dovoljno duboko finansijsko (posebno novčano)tržište- odbrana likvidnosti prodaja dijela kratkoročnih VP kao i dijela
kreditnog portfolija- sekjurizacija kredita grupe banaka udružuju dijelove
standardizovanih kredita u određeni pulkod neke finansijske institucije Na osnovu toga finans
- institucija emituje nove VP koje prodaje zainteresovanim institucionalnim investitorima
3 Strategija na bazi plasmana sa anticipiranim dohotkom- postala je dominantna poslije Drugog svjetskog rata- rast srednjoročnih i dugoročnih kredita na osnovu rasta štednih i
oročenih depozita- povrat kredita na osnovu anuitetnog otplatnog plana - otplata iz prihoda korisnika kredita (firme i stanovništvo) - preduzeća kvartalni i polugodišnji anuiteti- stanovništvo mjesečni anuitet- analiza i praćenje priliva i odliva
4 Strategija upravljanja pasivom- razvijena u toku šezdesetih godina- obezbjeđenje likvidnosti na osnovu povlačenja (uzimanja) kredita
umjesto putem prodaje kratkoročnih VP- predpostavlja jako finansijsko tržište sa obiljem sredstava koja se
mogu angažovati putem kreditnih aranžmana- mogućnost korištenja kredita kod CB- uslov banka mora imati solidnu kreditnu sposobnost
INDIKATORI NELIKVIDNOSTI
- Nema dovoljno novčanih sredstava za pokriće naloga komitenata- nije u stanju isplatiti novčana sredstva po odobrenim kreditima
- nije u stanju otplaćivati uzete kredite- drži niži nivo OR kod CB od propisanih
UPRAVLJANJE AKTIVOM I LIKVIDNOST
Posebno značajno u uslovima nerazvijenog finansijskog tržišta odnosno kada banka ne koristi mehanizme upravljanja pasivom
Banka formira primarnu rezervu likvidnosti koja se u uprošćenom finansijskom sistemu sastoji od novca na depozitnom računu kod CB
Dva pristupa upravljanja aktivom
Stock pristup banka treba težiti da ima kvalitetnu aktivu U slučaju privremene nelikvidnosti banka može prodati dio aktive povući sredstva sa FT ili od CB Težište na upravljanju aktivom radi obezbjeđenja likvidnosti Klasifikacija aktive banke prema stepenu likvidnosti
Flow pristup respektuje ročnu transformaciju buduće prilive i odlive Banka stvara ldquomapu likvidnostirdquondash sagledava poziciju likvidnosti u rokovima od 1-8 dana 8-30 i 30-90 dana
Optimalno rješenje u kombinaciji dva pristupa
UPRAVLJANJE PASIVOM I LIKVIDNOST
Banke rješavaju problem likvidnosti upravljanjem pasivom odnosno angažovanjem dodatnih sredstava na finansijskom tržištu (kao i kredita kod CB)
Mehanizmi angažmana kredita za likvidnost1 Međubankarski kredit za likvidnost2 Aranžmani o rekupovini sredstava (REPOS)3 Depozitni certifikati (CDs)4 Krediti za likvidnost kod CB
Međubankarski krediti za likvidnost
Predstavlja mehanizam raspodjele sredstava na računima kod centralne banke na kreditnoj bazi uz plaćanjenaplatu kamate
Posebno karakteristično za američke banke kod kojih u pravilu manje banke imaju više sredstava na računima kod CB nego velike banke
Manje banke često imaju viškove primarne likvidnosti pa je moguće da one na vrlo kratak rok uz naplatu kamate ustupaju ta sredstva drugim bankama
Radi se uglavnom o neosiguranim kreditima (bez pokrića)
Aranžmani o rekupovini sredstava (REPO)
Radi se o prodaji finansijske aktive uz obavezu prodavca da mora u određenom kratkom terminu kupiti tu istu aktivu po unaprijed dogovorenoj cijeni
Kao pokriće koriste se državne obveznice Smatraju se najsigurnijim načinom ulaganja
Ročnost ovog aranžmana je od jednog dana do nekoliko mjeseci Može biti ldquoREPO sa unaprijed dogovorenim datumomrdquo ili tzv ldquootvoreni REPOrdquo sa mogućnošću kupovine u bilo koje vrijeme u budućnosti
Banka u osnovi vrši prodaju vrijednosnih papira za novac uz obavezu njihove ponovne kupovine Kupac zarađuje kamatu po repo-stopi dok prodavac rješava problem kratkoročne nelikvidnosti
Depozitni certifikati (CDs)
Banka emituje depozitne certifikate sa kratkim rokovima vraćanja kada su u funkciji obezbjeđenja likvidnosti
Kada ima narasle zahtjeve za dodatnim novčanim sredstvima banka nudi emisiju svojih CDs po atraktivnim kamatnim stopama
Ona očekuje da u vrlo kratkom roku dođe do likvidnih sredstava ndash znatno brže nego da čeka neto-priliv depozita
Krediti za likvidnost kod CB
CB ih odobrava bankama koje su solventne ali imaju kratkoročne probleme likvidnosti
Realizuju se posredstvom tzv ldquodiskontnog šalterardquo na kojem banke mogu da dobiju superkratkoročne kredite CB uz zalog državnih vrijednosnih papira
Dva koncepta kamatnih stopa za navedene kredite- ispod tržišne (potreba kontrole namjenskog korištenja)- iznad tržišne (kaznene banke nezainteresovane da ih koriste)
Tri tipa ovih kredita1 za prilagođavanje bilansne strukture banaka2 za pokrivanje sezonskih debalansa3 za otklanjanje posljedica neočekivanih događaja
UTVRĐIVANJE LIKVIDNOSTI
Potrebno je izvršiti grupisanje pojedinih oblika aktive prema stepenu likvidnosti
Gradacija u tri kategorije- Primarna gotovina u blagajni sredstva po viđenju kod korespodentskih
banaka i na računu kod CB- Sekundarna primarna likvidnost uvećana za najlikvidniji dio aktive banke - koji
se u kratkom roku i uz niske troškove može pretvoriti u novac (mjenice kratkoročni krediti do tri mjeseca)
- Tercijarna dijelovi plasmana banke koji se do isteka određenog roka ne mogu pretvoriti u gotov novac (dugoročni krediti obligacije mjenice koje se ne mogu eskontovati)
INSTRUMENTI MJERENJA LIKVIDNOSTI
Kvantitativnipristupa odnos kredita i depozitab odnos likvidne aktive i ukupnih depozitac odnos likvidne i ukupne aktived odnos likvidne aktive i kratkoročnih obavezae prosječna dospjelost plasmana u HV
Kvalitativnipristup Praćenje i analizaa sezonskih ciklusab slučajnih i dugoročnih promjenac novčanih tokova
Kvanitativni ili stock pristup
a Odnos kredita i depozita
kada se odnos penje do relativno visokog nivoa- bankari manje pozajmljuju i investiraju Krediti su nelikvidna imovina banke ndash kada oni rastu =gt likvidnost opada
Nedostatak ne daje informacije o dospjelosti i urednosti otplate kredita niti informacije o stepenu likvidnosti Ne sadrži ni informacije o prirodi bančine imovine izvan kreditnog portfelja (npr gotovina i kratkoročne HV i fiksna aktiva)
To je signal koji opominje menadžment banke da napravi ocjenu svog programa prekomjerne ekspanzije kredita
b odnos likvidne aktive i ukupnih depozita
nešto pouzdaniji od prethodnog
Nedostatak značajan dio gotovine nije stvarno raspoloživ za odgovaranje na bančine potrebe za likvidnim sredstvima (npr obavezna rezerva i sl)
Nedostatak koeficijenata statički ili stock pristup (bez dinamike)
Zaključak Ne postoji opšta formula likvidnosti za sve banke pa ni za jednu banku u različitim vremenskim periodima Svaka banka traga za svojim optimumom likvidnosti
Korelativno praćenje stope rasta depozita i kredita Stabilne stope rasta depozita siguran su pokazatelj održavanja optimalne zone likvidnosti bez formiranja dodatnih rezervi lkvidnosti
Formiranje predvidivih stopa kredita odnosno kalkulisanje cikličnih sezonskih slučajnih i dugoročnih varijacija stopa formiranja kredita i depozita
Zlatno pravilo likvidnosti stope rasta kredita ne smiju biti veće od stopa rasta depozita
Banka mora nastojati da što prije otkloni nelikvidnost kako bi sačuvala povjerenje svojih komitenata
Projektovanje likvidnosti
U savremenim bankama vrše komisije za upravljanje aktivom i pasivomSastoji se u prognoziranju rasta kredita i depozita te aranžiranju dodatnih izvora za obezbjeđenje likvidnosti banke
Suština izračunati gep (jaz) likvidnosti banke kao razliku između anticipiranih izvora sredstava i potencijalne upotrebe sredstava od strane banke
Značaj izbora optimalne kombinacije
Diferencijacija depozita stabilni i nestabilni (više ili manje osjetljivi na promjene tržišne kamatne stope)
Ciklični aspekt (povezanost banke sa granama kod kojih postoji veći stepen cikličnih oscilacija) U uslovima uspona privredne aktivnosti banke smanjuju kratkoročne i dugoročne VP i povećavaju kredite U uslovima recesije =gt smanjuju se zahtjevi za kreditima =gt banke usmjeravaju sredstva u VP
Način projektovanja likvidnosti
Potrebe dodatne likvidnostiprognozirani rast kredita + rast obaveznih rezervi ndash prognozirani porast depozita
Na izbor sredstava za pokrivanje gep-a utiče dužina vremena projektovanog gep-a očekivano kretanje kamatnih stopa na finansijskom tržištu
Na politiku likvidnosti utiče i filozofija menadžmenta
Faktori koji utiču na likvidnost
ročna struktura svih sredstava dinamika priliva sredstava ponašanje poslovnih subjekata smjernice ekonomske i razvojne politike mjere monetarno- kreditne politike
Propisi agencije za bankarstvo
ldquoOdlukao minimalnimstandardimaza upravljanjerizikomlikvidnostibanakardquo
Nadzorni odbor banke odgovoran je da osigura da banka ima i provodi adekvatan program za upravljanje rizikom likvidnosti
Više rukovodstvo banke dužno je da pripremai Odborudajeprijedlogeprogramai politika provodiprogramei politike prati upravljai kontroliše dautvrdimetodprocjenetekućei budućelikvidnosti obezbjedisistemizvještavanjao likvidnosti obavještavaOdboro stanjulikvidnostinajmanjejednomkvartalno
pratiekonomskei drugeusloveu okruženjukojimoguuticatinalikvidnost obezbjediuslovezasisteminterne kontrole
Obaveza banke Ročno usklađivanje ugovorenih dospjeća instrumenata aktive i pasive
najmanje90 izvorasredstavasarokomdospjećado 365 danadaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 365 dana
najmanje95 izvorasarokomdospjećado 180 danaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 180 dana
izvoresredstavasarokomdospjećado 90 danau punomiznosuangažujeu plasmanesarokomdospjećado 90 dana
Rezerva likvidnosti
Empirijski određena visinom novčanih sredstava poslovne banke u gotovini i na računima kod CB Izražava se u procentima od depozita sa kojima banka raspolaže
Na osnovu višegodišnjeg iskustva ocijenjeno je da odnos sredstava na žiro-računu poslovne banke ne bi smio biti niži od 4 do 5 od ukupnih depozita po viđenju
Kod nas su banke obavezne da održavaju prosječan desetodnevni minimum likvidnosti u novčanim sredstvima u visini od najmanje 20 iznosa kratkoročnih izvora sredstava
PROPISANE ZAŠTITNE MJERE
principdase štovišeoslanjanastabilneizvoresredstava principzamaksimalnudiverzifikacijuizvorasredstavapodospjeću vrstii
brojukomitenata tržištui instrumentima organizacionemjerezaupravljanjelikvidnošću (kompetentnalica
efikasnakontrolai sl) stepenuključenostibankeu tržištanovcai razvojakratkoročnihvrijednosnihpapira redovnopripremanjeplanovazavanredne(neočekivane)situacije kvalitetaninformacioni sistem
SOLVENTNOST
Solventnost je sposobnost banke da svoje ukupne obaveze može pokriti svojom ukupnom aktivom čija se vrijednost može potvrditi na tržištu dakle po tržišnoj cijeni
Nesolventna banka formirana vrijednost obaveza iznad nivoa realne aktive
Da li banka može biti nelikvidna ali solventnalikvidna ali nesolventna
Vremenska koponenta za razlikovanje kategorija likvidnosti i solventnosti
Likvidnost sposobnost banke da odgovori svojim obavezama u određenom (kratkom) roku a
Solventnost sposobnost banke da odgovori svim svojim obavezama Da u trenutku likvidacije može da isplati svoje povjerioce
Ako je banka nesolventna dolazi pod udar regulatornih organa uz mogućnost gubljenja poslovnog statusa u obliku likvidacije ili preuzimanja od neke druge banke
POSLOVNOST
predstavlja postizanje maksimalnih rezultata minimalnim ulaganjem sredstavaSastavni dijelovi
samostalnost i objektivnost u donošenju odluka stalna cirkulacija novca poslovno predviđanje
Princip poslovnosti ugrađuje se u princip likvidnosti sa kojim čini jedinstvenu cjelinu
EFIKASNOST
predstavlja princip po kojem banka odobrava kredite za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno uložitiBanke će sredstva usmjeriti u projekat koji će nakon otplate kredita uspješno poslovati
Banka teži optimalnoj efikasnosti koja je rezultanta poželjnog stepena likvidnosti i sigurnosti koji reflektuju operativna i strateška ponašanja vlasnika menadžmenta i klijenata banke
PROFITABILNOST
cilj banke je ostvarenje što većeg profita na osnovu kamatne marže zaračunavanjem provizije na bankarske usluge kao i prihoda ostvarenih vođenjem vlastitih poslova bankeProfitabilnost kao obezbjeđenje dovoljne stope prinosa po jedinici dioničkog kapitala
Rezultat - rast profita i povećanje tržišne vrijednosti banke
Osnovni principi bankarskog poslovanja - Vježbe
1 Finansijski indikatori banaka
Cilj poslovanja =gt adekvatna stopa prinosa po jedinici kapitalaUslov rasta banke je i povećanje kapitala =gt propisan mininimum
Svrha indikatoraUpoređivanje performansi banke sa drugim bankama i Posmatranje date banke kroz vrijeme
Osnovni principi bankarskog poslovanja su Likvidnost Solventnost Sigurnost Profitabilnost Efikasnost
2 Likvidnost banaka
Pojam likvidnost sposobnost subjekta da izvrši svoje tekuće obaveze o roku dospijećaKroz adekvatno upravljanje likvidnošću banka gradi povjerenjeRangiranje aktive i pasive prema stepenima likvidnosti super-likvidna likvidna i nelikvidnaPojam ročna transformacija usklađivanje rokova obaveza i potraživanja
Postoji više indikatora likvidnosti ali osnovni su Likvidna aktiva ukupna aktiva Likvidna pasiva ukupna pasiva
3 Solventnost
Razlika između likvidnosti i solventnostiPojam solventnosti dugoročna usklađenost strukture aktive i pasive tj mogućnost da se svi dugovi plate ldquokonačnordquo ali po tržišnim cijenamaBanka je solventna ako joj je u slučaju likvidacije aktiva veća od pasive
Trojako značenje solventnosti Sposobnost banke da snosi rizik (u slučaju likvidacije) Obezbjeđenje sigurnosti deponentima (minimiziranje rizika za
deponente) Makroekonomska funkcija banke (u slučaju nesolvnentnosti jedne
banke posljedica može biti pad povjerenja u sve banke ndash lančani efekat
4 Sigurnost
Pojam sigurnosti mogućnost plaćanja i naplate svih obaveza i potraživanja u ugovorenim rokovima i utvrđenom obimu Odnosi se na procjenu klijenta njegove sposobnosti da izmiri svoje obaveze na vrijeme u punom iznosu te na način predviđen u ugovoru
Postiže se provjerama klijenataZakonski uređeno putem garancija koje su neophodne
5 Efikasnost
Pojam efikasnosti (poslovanja) aktivnosti koje vode ka ostvarenju optimalnih rezultata
Princip po kojem banka odobrava sredstva za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno upotrijebiti
Efikasnost = likvidnost + profitabilnost + solventnost + sigurnost
6 Profitabilnost
Profitabilnost =gt funkcija cilja banke
Cilj banke je stalno povećanje profitabilnostiTrendovi u profitabilnosti banaka =gttokom 80-ih i 90-ih bilježe se opadajuće stope
U obješnjenju postoje dvije koncepcije Posljedica djelovanja cikličnih i strukturnih faktora na svjetskom
planu Dilema - tranzicija konkurencija
Važni pokazatelji ROI ROA ROE
ROI =neto prihod nakon poreza operativni prihodROA =neto prihod nakon poreza ukupna aktivaROE =neto prihod nakon poreza akcijski kapital
a) Povezanost pokazatelja profitabilnostiROI =NP OP ndashpovrat na investicijeAU =OP UA -efekat korištenja activeROA =ROI x AU -povrat na aktivuEM =UA AK ndashakcijski multiplikator ROE= ROA x EM ndashpovrat na akcijski kapital
b) Formiranje profita banke
1 Kamatni prihod (-)2 Kamatni rashod3 Neto kamatni prihod (+)4 Neto nekamatni prihod5 Bruto prihod (-)6 Operativni rashodi7 Neto prihod (-)8 Izdvojene rezerve9 Neto prihod prije oporezivanja (-)10 Porez na profit11 Neto prihod poslije oporezivanja (-)12 Raspoređeni profit13 Zadržani ili neraspoređeni profit
c) Primjer izračunavanja profitabilnosti
Banka ldquoXrdquoima sljedeće pokazatelje poslovanja
Ukupna aktiva200000000 KMOperativni prihod20000000 KMAkcijski kapital16000000 KMNeto dobit (profit)1000000 KM
Izračunati ROI AU ROA EM i ROE =
Rješenje ROI = NP OP = 5AU = OP UA = 01ROA = ROI x AU = 05EM = UA AK = 1K = 125ROE = ROA x EM = 625
d) Faktori profitabilnosti
Postoje dvije vrste faktora koji utiču na profitabilnost banke mikroekonomski i makroekonomski
Mikroekonomski faktori profitabilnosti suKvalitet MGMT-aKvalitet aktiveEkonomija obimaEkonomija okviraVanbilansne operacijeTroškovi poslovanja IProfitni centri
Makroekonomski faktori profitabilnosti su Faza ekonomskog ciklusa Sektorske krize Kretanje kamata
Pojam kamatna margina razlika između aktivne i pasivne kamatne stope =gt razlika između kamatne stope na plasmane i dugove
e) Projektovanje profitabilnosti banaka
r = i + ot + ( 25 -i) x EAr -na plasmane I -kamatna stopa na obavezeE -akcijski kapital A ndashaktivaGranična stopa prinosa na akcijski kapitalAko imamo sljedeće podatker = 25 prije porezar = 15 poslije poreza od 40
Primjer Ako imamo sljedeće podatkei=10E=40A=100ot=3
Rješenje r = 136
f) Uticaj multiplikatora na profitabilnost
Ako je očekivani ROE = 25 prije poreza onda je ROE nakon poreza od (40) jednak 15Za stopu obaveznog kapitala od 8 ostvaruje se EM od 25Razlog =gt EM se računa samo na akcijski kapital (npr 4=gt 1 004 =25)Dakle ROA mora biti najmanje 1 jer jeROE = ROA x EM =gt 1 x 25ROE = 25
3 Banka prikrila od Agencije ili njenih kontrolora i revizora poslovne knjige dokumente evidencije ili imovinu i
4 Opravdan zahtjev nadzornog odbora odbora za reviziju direktora ili skupštine dioničara banke za imenovanje privremenog upravnika
a Privremeni upravnik
Odlučuje o 1 Ukidanju bankarske dozvole i likvidaciji banke s procjenom iznosa aktive koja će biti realizovana u likvidaciji
2 Sanaciji banke uključujući i povećanje kapitala do propisanog minimuma3 Prodaji dijelova imovine iili otkupu obaveza banke odnosno prodaji banke4 Spajanju ili pripajanju banke drugoj banci
b Likvidacioni upravnik
Ovlaštenja da 1 Proda imovinu i otkupljuje obaveze banke2 Proda banku ili je pripoji drugoj banci3 Likvidira banku i o tom postupku odlučuje
c Dioničari banke
- Dioničar banke odgovara za obaveze banke do visine svog vlasničkog udjela- Dioničari banke članovi uprave i nadzornog odbora banke odgovaraju pojedinačno ili
solidarno za obaveze banke cjelokupnom svojom imovinom u slučajevima1 Da je banka korištena za ispunjavanje ciljeva koji su u suprotnosti sa ciljevima
banke utvrđenim zakonomAss Velid Efendić 83 2 Da se nije pravila razlika između imovine banke i lične imovine 3 Kada je banka poslovala s ciljem prevare povjerilaca ili protiv njihovih interesa 4 Kad je uzrok stečaja ili nesolventnosti banke namjerno loše rukovođenje ili krajnja nepažnja pri rukovođenju
10 Izvještavanje
- Banka je dužna objaviti izvještaj vanjskog revizora u skraćenom obliku u jednom ili više dnevnih novina sa teritorije BiH u roku od 15 dana po njegovom prijemu
- Dužna je dostaviti Agenciji izvještaj o poslovanju likvidnosti i rentabilnosti za sebe i svoja supsidijarna lica pojedinačno i na konsolidovanoj osnovi u obliku sa sadržajem i u rokovima utvrđenim propisima Agencije
2 BANKE NA FINANSIJSKOM TRŽIŠTU
FINANSIJSKI SISTEM I TRŽIŠTE
Sve ekonomske jedinice prema bilansnim pozicijama svrstavaju se u suficitarnedeficitarne i ravnotežne
Finansijski sistem je skup institucija instrumenata i mehanizama putem kojih se ostvaruje mobilizacija koncentracija transfer i alokacija finansijskih resursa i novčane štednje društva
Finansijski system
Zadatak finansijskog sistema - izgradnja institucija instrumenata i mehanizama za efikasno i racionalno transferisanje finansijskih sredstavaFinansijske institucije dijele se na
depozitne ndash poslovne banke i štedionicenedepozitne ndash osiguravajuća društva penzioni i uzajamni fondovi i
državne finansijske institucije ndash državne razvojne banke agencije i institucije (npr poljoprivrede st izgradnje)
Finansijsko tržište
Tri metoda finansiranja samofinansiranje (korišenje sopstvenih fondova)neposredno finansiranje (između štediša i investitora
postavlja se direktni transfer finansijskih fondova)posredno (pojavljuju se posrednici - finansijske institucije)
Finansijsko tržište - organizovano mjesto i prostor na kojem se nude i traže finansijska- novčanasredstvai na kojem se zavisno od ponude i potražnje organizovano formira cijena tih sredstava
ŠTEDIŠE oni koji ne troše dijelove dohotka u tekućem periodu - povećavaju dohodak jer dobijaju kamatuDEBITORI zadužuju se i povećavaju dohodak ako dobijene fondove ulažu u produktivne investicije
Ukoliko kredite koriste najefikasnije i najsposobnije firme - to vodi povećanju ukupnog bogatstva društva
Geografski posmatrano razlikujemolokalnonacionalnoi internacionalnofinansijskotržište
Analitički posmatrano1 primarno (podrazumijeva kupoprodaju inicijalnih hartija od vrijednosti Može biti direktno i indirektno-preko specijalizovanih finansijskih ustanova) ndash motiv kupovine - dobit i2 sekundarno (retransfer hartija od vrijednosti i prije roka dospjeća) ndash motiv kupovine - likvidnost
Konvencionalna podjela tržište kredita (personalizovano) I tržište vrijednosnih papira (impersonalizovano)
Po ročnosti i namjeni novčano (kratkoročna sredstva do 1 god) I tržište kapitala (dugoročno iznad godine dana)
Novčano tržište
Predmet kupoprodaje kratkoročna novčana sredstva potrebna za održavanje likvidnosti proizvodnju ili robni promet
Obuhvata1 tržište gotovog novca gdje se kupuje i prodaje kratkoročni gotovi novac i kratkoročne hartije od vrijednosti2 tržište kredita kupuju se i prodaju kratkoročna novčana sredstva u obliku kredita3 primarno i sekundarno tržište kratkoročnih vrijednosnih papira
Tržište kapitala
Novčana sredstva se kupuju i prodaju dugoročnoKapital se pribavlja emitovanjem
1 obveznica (zajmovni kapital - dužničke hartije sa dospjećem iznad jedne godine) i2 dionica - vlasnički kapital
Bankarski sistem
Skup bankarskih institucija finansijskih instrumenata i tokova koji se koriste u finansijskom posredovanju između finansijski suficitarnih i finansijski deficitarnih sektora i transaktora
Smanjenje sredstava banke zahtjeva prilagođavanje smanjenje rezervi likvidnosti ulaganje u brzo- unovčive vrijednosne papire usklađivanje ročne strukture kredita
Finansijske institucije
- posrednici u transferu sredstava između preduzeća i stanovništva kao glavnih trasaktora u finansijskom sistemu
Stanovnišvo može uložiti štednju kod kreditnih institucija iiliinstitucija koje prikupljaju ugovornu štednju
Struktura finansijskih institucija
Finansijske institucije dijele se na
depozitne ndash poslovne banke i štedionicenedepozitne ndash osiguravajuća društva penzioni i uzajamni fondovi Idržavne finansijske institucije ndash državne razvojne banke agencije i institucije (npr poljoprivrede izvoza-uvoza stambene izgradnje)
Tri osnovna oblika finansijskih institucija razvijenih finansijskih tržišta
Kreditne institucije plasmane vrše uglavnom u vidu kredita preduzećima i građanima komercijalne banke ndash depozitno- kreditne
štedionice ndash depozitno- kreditnefinansijske kompanije ndash nedepozitne-kreditne
Institucionalni investitori Osiguravajuća društvaPenzioni fondoviInvesticioni fondovi
Investicione banke (berzanske firme) ndash bave se poslovima na primarnom i sekundarnom tržištu kapitala Prikupljaju kapital emisijom dionica
Investicione bankeBrokerske i dilerske firme
brokeri ndash ne preuzimaju rizikdileri ndash preuzimaju rizik
Merčant banke - bave se prestrukturiranjem većih kompanija uz njihovu valorizaciju
PROMJENE U FINANSIJSKOJ STRUKTURI
smanjenje učešća komercijalnih banaka
Razlozi djelovanje tržišnih faktora ndash pojava novih vrsta finansijskih institucija sa ponudom finansijskih proizvoda koji ranije nisu postojali
pretjerana regulacija porast van-bilansnih aktivnosti banaka
kao odgovor - banke ulaze u nova područja poslovi laquostarateljstvaraquo (trust) ndash poslovi sa vrijednosnim papirima ndash sekjurizacija kredita ndash finansijski inženjering ndash
FAKTORI NOVIH TRENDOVA U BANKARSTVU
deregulacija informaciona tehnologija konkurencija internacionalizacija i globalizacija (mondijalizam) koncentracija stvaranje finansijskih konglomerata -
Stvaranje tzv laquofinansijskih supermarketaraquo
Procesi laquoizolacijeraquo finansijskog sektora institucional-izacijaprivat-izacijaglobal-izacijainformat-izacijasekjurit-izacija
PERSPEKTIVE BANKARSTVA dalja i naglašena marketizacija
dalja deregulacija - npr ukidanje ograničenja konkurencije finansijskih institucija
nastavak internacionalizacije decentralizacija banaka (svako domaćinstvo- filijala banke) uspostavljanje globalnog bankarstva ndash ldquojedinstveni pasošrdquo u EU razvoj finansijskog inženjeringa u smislu stvaranja novih bankarskih proizvoda
a posebno dalji razvoj finansijskih derivata
Potencijalna opasnost Rast nestabilnosti finansijskih tržišta usljed porasta hazardiranja
Mogućnosti zaposlenja u bankarstvu1 Kreditni referenti2 Kreditni analitičari3 Specijalisti za ispravljanje kredita4 Menadžeri bankovnih operacija5 Direktor podružnice (filijale)6 Analitičari sistema7 Revizori i kontrolno osoblje8 Finansijski analitičar9 Specijalisti odjela za upravljenje imovinom komitenta10Specijalisti za osobne bankarske usluge Šaltersko osoblje Trgovci i analitičari vrijednosnih papira Specijalisti za dugoročno planiranje i poslove akvizicije Marketinško osoblje Upravljanje ljutskim potencijalom11 Stručnjaci za međunarodne finansije i razvoj poslovanja12 Trgovci stranim valutama13 Stručnjaci za investicijsko bankarstvo14 Kontrolori i regulatori banaka15 Bankovni programi za obuku
21Kapital banaka u BiH
Oblici bankarskog kapitala1 Primarni kapital
Akcionarski kapitalZadržani profiti
2 Sekundarni kapitalSubordinirane obvezniceOpće rezerve za pokriće gubitaka
Osnovne funkcije bankarskog kapitala su1 Apsorbovanje potencijalnih gubitaka2 Zaštita deponenata3 Mehanizam regulacije u osiguranju depozita4 Ograničenje nekontrolisanog rasta aktive5 Izvor finansiranja redovnih aktivnosti6 Pokriće preuzetog potencijalnog rizika7 Širenje obima aktivnosti banke i8 Finansiranje nekamatonosne aktive
Leveridž faktorRast aktive mora pratiti rast kapitalaMeđunarodni standard stope kapitala je 8 a kod nas je 12
Pojam leveridžfaktor =gt recipročna vrijednost stope kapitala
To znači da na jednu KM kapitala u pasivi možemo formirati 125 KM aktive
Izračunavanje
Leveridž faktor = 1stopa kapitalaMeđunarodni standard1008 = 125 KMKod nas1012 = 83 KM
Programi povećanja kapitalaKratkoročni aspekt 1 Emisija novih akcija
2 Sekjuritizacija kredita3 Prestrukturiranje vlasništva
Dugoročni aspekt Porast aktive= novo zaduženje + interno generisani kapital + eksterni kapital
Međunarodna koordinacijaCilj =gt stvaranje jedinstvenih standarda poslovanja banaka
Bazelski sporazum iz 1988 -rdquoGrupa 10rdquo
Koncepcija 1 Povećana stopa kapitala2 Jedinstvene stope po klasama rizične
aktive3 Mađunarodni aranžmani - bankarki rizici
4 Tržišni rizici
3 BANKARSKI SISTEM BiH
Indikatori razvijenosti finansijskog sistema zadovoljavajući intenzitet direktnog finansiranja - mogućnost
alternativnog izbora razvijenost sekundarnog tržišta diverzifikovana institucionalna struktura ndash omogućava sklad između
bankarskih i nebank inst struktura novčane mase ndash dominacija gotovog novca odnos novčane mase prema obimu finansijskih transakcija ili prema
GDP-u
Goldsmitov sintetički pokazatelj finansijske razvijenosti Odnos između finansijskih instrumenata (državnih HoV privatnih obveznica
običnih akcija HoV finansijakih instituc) i nacionalnog bogatstva (GDP-a) Najrazvijeniju fin strukturu ima VB (170) i SAD (125) a najnerazvijeniju
Francuska (065)
Domaći finansijski sektor veoma nerazvijen institucionalnu strukturu čine
o CB i sistem komercijalnih banakao mikro-kreditne organizacijeo dvije berze (sarajevska i banjalučka)o osiguravajuća društva
Nedostaju razvojne i izvozne bankeštedno-kreditne organizacijemortgage-institucijeinvesticioni fondovieskontne i klirinške kućenovčano tržište
Od instrumenata finansijskog tržištasamo dionice (uglavnom proistekle iz procesa
privatizacije)
ne postoje instrumenti kratkoročnog finansiranja (blagajnički zapisi komercijalni zapisi depozitni certifikati kratkoročne obveznice REPO-ugovori)
Ciljevi osigurati porast domaće privatne štednje osigurati povoljniji izvor finansiranja za privatni sektor osigurati veće kreditiranje privrede u odnosu na
domaćinstva povećati likvidnost tržišta kapitala u BiH izgraditi funkcionalno tržište osiguranja
Najvažniji uspjesi
stvaranje institucionalnog i regulatornog okvira privatizacija banaka okrupnjavanje banaka (sa 70 na 35) prisustvo stranog kapitala jedinstven platni promet u poslovnim bankama učešće banaka na tržištu kapitala jačanje povjerenja u banke uspostavljanje sistema osiguranja depozita osnivanje kreditnog biroa rast štednje unaprijeđenje supervizije banaka uspostavljanje jedinstvenog registra računa uvođenje novih bankarskih proizvoda Centralna banka BiH
Zamjerke bankara neuređenost pravnog sistema neadekvatna zaštita povjerilaca odnosno neefikasna
naplata dospjelih potraživanja prenormiranost pojedinih segmenata bankarskog poslovanja (ocjena kreditnog rizika)
otežava poslovanje banaka nerazvijenost domaće privrede nestabilnost ukupnog ekonomskog sistema pogoršanje finansijske discipline pojava fiktivnih firmi i sivo tržište visok kreditni rizik investiranja primjena različitih instrumenat obezbjeđenja poskupljuje kredite i usporava proceduru nedostatak kvalitetnih dugoročnih izvora nepovoljan kreditni rejting BiH
Zadaci bankarskog sektora Ubrzavanje procesa reformi realnog sektora kako bi dostigle
napredak u monetarnom i bankarskom sektoru Završetak procesa privatizacije državnih banaka (ili likvidacija) Podrška CBBiH da emituje obveznice i blagajničke zapise Nastavak procesa daljeg okrupnjavanja banaka Kapitalno jačanje banaka Donošenje zakona o zaštiti povjerilaca Ubrzati procese stečajeva kompanija Ubrzavanje sudskih postupaka
Unaprijeđenje uslova za djelovanje banaka na cijelom području BiH Fiskalna reforma i eliminacija sive ekonomije Licenca AOD za sve banke Povrat stare devizne štednje Ublažiti kriterije ročne usklađenosti Racionalizirati izvještavanje banaka Uvođenje eskontne kamatne stope Unaprijediti praksu naplate čekova i mjenica Usvojiti propise koji će omogućiti razvoj štedionica hipotekarnih
banaka i lizing kompanija
Asortiman bankarskih usluga razvijenih finansijskih tržišta
Tradicionalne bankarske usluge1 Obavljanje mjenjačkih poslova2 Diskontovanje komercijalnih zapisa i odobravanje poslovnih kredita3 Ponuda štednih depozita4 Čuvanje dragocjenosti5 Podrška vladinim aktivnostima preko kreditiranja6 Ponuda depozita po viđenju7 Ponuda povjereničkih (trust) usluga
Bankarske usluge razvijene u novije doba
8 Odobravanje potrošačkih kredita9 Finansijsko savjetovanje10 Upravljanje gotovinom11 Ponuda opreme na lizing12 Ulaganja u visokoprofitabilne projekte visokog stepena rizika13 Prodaja usluga osiguranja14 Usluge penzijskog osiguranja15 Usluge investiranja u vrijednosne papire16 Usluge investicijskih fondova i anuiteta17 Ponuda investicijskih i komercijalnih bankarskih usluga
4 SISTEMI CENTRALNOG BANKARSTVA
CENTRALNA BANKA
banka poslovnih banaka
monopol nad emisijom novčanica
nastanak ndash početak ind revolucije
prva Riskbank of Sweden 1656 g
najznačajnija Bank of England 1694 g
neprofitna institucija
monopolski položaj u sistemu
ldquokvazi bankardquoldquobanka banakardquordquobanka državerdquo
visok stepen samostalnosti CB
nesklad instituc i faktičke samostalnosti
II tipa CB potpuna vezanost za izvršnu vlast visok stepen autonomije
S aspekta organizacije jedinstvena CB složeni sistem CB (FED)
Poslovi CB emisija novčanica i kovanog novca upravljanje deviznim rezervama regulisanje količine novca organizacija UPP i PP sa inostranstv supervizija i nadzor banaka poslovi za račun države
Tri osnovne funkcije CB1 vođenje monetarne politike2 ldquoposljednje utočište banakardquo3 supervizija
Vođenje monetarne politike
Četiri osnovna cilja 1 stabilnost cijena2 ekonomski rast3 puna zaposlenost I4 uravnoteženi platni bilans
Obezbjeđenje likvidnosti makrosistema u uslovima rasta Snabdjevanje poslovnih banaka potrebnom količinom novca i kreditaŠtiti likvidnost bankarskog sistemaCB propisuje uslove za likvidnostPooštrava uslove u slučaju nelikvidnostiTjera banke da štite sopstvenu likvidnost
Banke definišu strategiju odbrane likvidnosti na tri nivoa
1 primarne rezerve likvidnosti kod CB (gotov novac i depozit po viđenju)
2 sekundarne (fond rezervi i kratkoročne hartije od vrijednosti) 3 povlačenje kredita sa novčanog tržišta
CB odobrava kredite za likvidnost izuzetno kratkoročni penalne kamate ne mogu biti korišteni za kreditnog potencijala strogi uslovi odobravanja
Krediti za likvidnost CBUslovi odobravanja -veća kamatna stopa
-obavezno pokriće u hartijama od vrijednosti
-stroga provjera boniteta banaka
Bitne razlike CB i KB likvidnost kod KB pasiva određuje aktivu kod CB vrsta emisije ročnost transakcija klijenti ciljevi poslovanja
Uticaj CB na ekonomska kretanja
Tri aspekta neposrednog djelovanja CB na globalna ekonomska kretanja
1)Globalna kontrola količine novca i kredita2)Kreditna regulacija3)Supervizija poslovanja bankarskog sistema
Primarna emisija CB
Stvara mogućnost poslovnim bankama da brže dođu do potrebnog inicijalnog novca
Primarni novac u dva osnovna oblika1)gotov novac2)depoziti koje poslovne banke drže na žiro i drugim računima
Usmjeravanje primarnog novcaputem deviznih transakcija - Promet hartija od vrijednosti na otvorenom tržištuputem kreditnog mehanizma - Kreditiranje
Kreditiranje ali samo na kratak rok
Supervizija banaka
Zadatak supervizije amortizacija poremećaja zaštita depozita zaštita povjerenja
Obuhvata kontrolu
1 vlasništva i upravljačke strukture u bankama2 bilansne strukture3 kredita i mikrokreditne politike banaka4 likvidnosti i solventnosti5 razvoja konkurentnosti6 pojava nelojalne konkurencije7 odnosa stabilnosti i profitabilnosti i dr
Instrumenti monetarne politike CB1 operacije na otvorenom tržištu2 krediti poslovnim bankama3 obavezna rezerva4 specijalni depoziti5 eskontnadiskontna kamatna stopa6 direktivne mjere CB I7 neformalni uticaj CB
1 Operacije na otvorenom tržištu
Kupovina i prodaja državnih obveznica na finansijskom tržištu od strane CBUticaj na promjene kamatnih stopa na tržištuUticaj na kreditni potencijal poslovnih banakaSuptilan i lahko primjenljiv mehanizam monetarne politikeČesto se kombinuje sa mehanizmima reeskonta
2 Krediti poslovnim bankama
Vrste kredita Krediti po osnovu raspoloživih hartija od vrijednosti u portfelju
poslovnih banaka (refinansiranje) -Reeskontni krediti -Krediti pokriveni dokumentima (državne obveznice)
Selektivni krediti Krediti usmjereni ka državi (napušta se) Krediti za likvidnost
Kupovina robnih mjenica i drugih komercijalnih papira od poslovnih banakaKupuju se po eskontnoj KSRezultat priliv svježeg novca u poslovnu bankuRigidan i relativno prevaziđen mehanizam
3 Obavezna rezerva
Rast stope -gt smanjenje kreditnog potencijalaU slučaju većeg priliva depozita iz inostranstva CB će povećati stopu obavezne rezervePodsticaj bankama da primjenjuju finansijske inovacijeRigidan instrument koji se koristi u zemljama sa nerazvijenom tržišnom strukturom
4 Specijalni depoziti
Cilj -dodatno snižavanje obima raspoloživih bankarskih resursa
Realizuju se primjenom ldquomarginalne obavezne rezerverdquo za banke sa ekspanzivnim rastom depozita
Veće stope obavezne rezerve na prirast depozitaObično sa nultom stopom naknade za ORRijetko se primjenjuje
5 Eskontna kamatna stopa
To je minimalna KS po kojoj je CB spremna da kreditira poslovne banke
Referentna kamatna stopa ndash uticaj na tržišnu kamatnu stopu
Banke obično slijede varijacije u kretanju eskontne stope CBRasterećenje privrede i podsticaj investiranju
Eskontna stopa u funkciji podrške domaćoj privredi
Američki FED snizio je svoju eskontnu kamatnu stopu u pokušaju da pomogne oporavak američke privrede FED je od početka 2001 godine snizio svoju kamatnu stopu sa 65 na 1
Objašnjavajući svoju odluku u FED-u su izjavili da veća nesigurnost dijelom posljedica većih privrednih rizika trenutno ograničava potrošnju proizvodnju i zaposlenost Oni se nadaju da će snažan i kontinuirani rast proizvodnje te dodatno smanjenje kamata biti od pomoći privredi koja se nalazi u vremenu slabijeg učinka
ECB zadržava nisku diskontnu stopu
Europska centralna banka (ECB) odlučila je ostaviti kamatnu stopu za refinanciranje na 2 uprkos tome što je britanska centralna banka (Bank of England - BoE) odlučila podići stopu sa najnižeg nivoa u posljednjih 48 godina za četvrtinu postotnog poena na 375
ECB je posljednji put spustila kamatnu stopu u julu ove godine dok je za BoE današnji porast kamatne stope bio prvi u više od 3 i pol godine
Makroekonomski pokazatelji još od ljeta iniciraju oporavak u eurozoni no ekonomisti upozoravaju da do značajnijeg rasta privrede neće doći tako skoro (6112003 Bankamagazin)
Makroekonomski pokazatelji još od ljeta iniciraju oporavak u eurozoni no ekonomisti upozoravaju da do značajnijeg rasta privrede neće doći tako skoro
6 Direktivne mjere CB
U suprotnosti su tržišnim mehanizmima
Kvantitativne limitiranje obima kredita visine KS na depozite obima i cijene HV obima potrošačkih i stambenih kredita
Kvalitativne sugestije i uputstva bankama da daju prioritet pojedinim privrednim djelatnostima
Rijetko se primjenjuju - obično u uslovima poremećaja
7 Neformalni uticaj CB
U suprotnosti su tržišnim mehanizmimaMoralni apeli bankama da se uzdrže od prekomjernog kreditiranja ili visokih KSldquoprijateljska upozorenjardquo ili ldquonagovještajirdquoUsmena i pismena saopštenjaPozivanje bankara na razgovore i slRjeđe se primjenjuje
Institucije bankarskog sistema
Bankarski sistem BiH1 CBBH - Centralna banka BiH2 FBA - Agencija za bankarstvo FbiH3 ABRS - Agencija za bankarstvo RS 4 AOD - Agencija za osiguranje depozita5 Ostale institucije
5 CENTRALNA BANKA BiH
Centralna banka BiH
Na njenom čelu nalazi se Upravno vijećeNe može davati kredite kreiranjem novca i u tom smislu djeluje kao Currency Board
Cilj Centralne banke je da postigne i održi stabilnost domaće valute (KM) tako što izdaje domaću valutu prema aranžmanu poznatom pod nazivom Currency Board
ldquoCurrency Boardrdquo
ldquoCurrency Boardrdquo u smislu Zakona o CB znači operativno pravilo za izdavanje domaćevalute prema kojem se domaća valuta izdaje samo uz kupovinu konvertibilne devizne valute sa punim pokrićem u neto stranoj aktiviTo znači da Centrana banka ne može odobriti kredit
Tri osnovne karakteristike CBA
1 Fiksni devizni tečaj utvrđen Zakonom o CBBH ( 1 KM = 1 DEM = 051129 euro )2 Puna devizna pokrivenost KM pasive CBBH
3 Puna konvertibilnost KM pasive CBBH u vezanu valutu euro
Pored toga CBBiH ne može davati kredite niti komercijalnim bankama niti
vladama CBBiH a ni drugi autoriteti u BiH ne mogu vršiti ograničenja na
plaćanja i međunarodne transakcije CBBiH osigurava transparentnost rada i transparentnost njenih
računa
Osnovni zadaci CB BiH
a) da definiše usvoji i kontroliše monetarnu politiku BiH putem izdavanja domaćevalute
b) da drži i upravlja službenim deviznim rezervama CB na siguran i profitabilan način
c) da potpomogne ili uspostavi i održava odgovarajuće platne i obračunske sisteme
d) da prima depozite od BiH i komercijalnih banaka radi ispunjenja zahtjeva za obaveznim rezervama
e) da stavlja u i povlači iz opticaja domaću valutu
f) da obavlja devizne operacije na zahtjev banaka
g) da prikuplja podatke koji se odnose na ekonomske i finansijske aktivnosti
Struktura bilansa CB
AKTIVA PASIVAKrediti bankama Gotov novacDržavne obveznice Depoziti banakaDevizna potraživanja Specijalni depozitiZlato I rezerve Depoziti države
Devizne obavezeFondoviInterne rezerve
Struktura bilansa CBBH
PASIVA1 Rezervniprimarni novac
gotovina izvan monetarnih vlasti- izvan CBBiH depoziti komercijalnih banaka
2 Inostrana pasiva kratkoročne obaveze prema nerezidentimadepoziti nerezidenataobaveze prema MMF-u
3 Depoziti centralne vlade 4 Kapitalni račun
početni kapital i rezerveakumulirana dobit
AKTIVA
1 Strana aktiva strana valuta u trezoru CBdevizni depoziti kod inostranih banakaraspolaganje SDR-ovima i dugoročni strani vrijednosni papiri
2 Potraživanja od privatnog sektora
Nezavisnost CB BiH
Centralna banka je potpuno nezavisna od FBiH RS te bilo koje javne agencije i organa
Centralna banka neće primati instrukcije od bilo kojeg drugog lica
Samostalnost Centralne banke treba biti poštovana i niko ne može tražiti da se utječe na bilo kojeg člana tijela Centralne banke koje donosi odluke u izvršavanju njegovih dužnosti prema Centralnoj banci niti da se miješa u djelatnost Centralne banke
Organizacija CB BiH
Centralna banka se sastoji od Upravnog vijeća Uprave (koja se sastoji od Guvernera i tri Viceguvernera) Osoblja
Konvertibilnost KMNa zahtjev Centralna banka na teritoriji Bosne i Hercegovine bez ograničenja kupuje i prodaje Konvertibilne marke za euro po kursu definisanom Zakonom o CB
Operacije na tržištu novcaCentralna banka se nećeuključivati u nikakve operacije na tržištu novca uključujući tu i vrijednosne papire bilo koje vrste
Operacije kliringaCentralna banka može ili za svoj vlastiti račun ili za račun i po nalogu Bosne i Hercegovine da uđe u klirinške i platežne aranžmane ili sklopi bilo koji drugi ugovor u istu svrhu sa javnim ili privatnim klirinškim institucijama koje se nalaze u inostranstvu
Bez kreditiranja državeCentralna banka će raditi kao bankar i fiskalni agent Bosne i Hercegovine pod uslovom da niti jedna transakcija koju CB sprovede ne može služiti kao finansijska pomoć uključujući kredit za ili u korist Bosne i Hercegovine
51 Currency Board domaća i svjetska iskustva
1 Pojam Currency Board-a
MMF definišeCurrencyBoardaranžmankaomonetarnirežimkojise zasnivanaeksplicitnojzakonskojobavezikonverzijedomaćevaluteuspecifičnu stranuvalutupričemuinstitucijakojaemitujenovacimaodređena ograničenja
2 Principi Currency Board-a
Principi Currency Board-a su Depoziti po viđenju su konvertibilni u valutu zemlje
monetarnog odbora po fiksnom kursu Odnos između novca u opticaju i novčane mase je
stalan Monetarna politika se sastoji u konverziji domaće valute
u stranu po fiksnom kursu
3 Karakteristike Currency Board-a
Konvertibilnost bilo kojeg iznosa domaće valute u stabilnu stranu valutu
Fiksan devizni kurs domaćevaluteprema referentnoj valuti Puno pokriće emitovanog domaćeg novca stranim rezervama Djeluje na principu novčanog sistema zlatne poluge Nove rezerve pribavljaju se iz zemlje rezervne valute Promjene u platnom bilansu utiču na promjene domaće novčane
mase Trgovinska veza između zemlje monetarnog odbora i zemlje
monetarne valute je obično stabilna Centralna banka ne prima depozite ne može kupovati državne
vrijednosne papire ne daje kredite vladi ni komercijalnim bankama i nema ulogu ldquozajmodavca krajnje instancerdquo ne reguliše bankarski sistem ne nadzire operacije diskrecione monetarne politike
Država ne može kontrolirati količinu novca u opticaju koja je određena potražnjom za novcem
Currency Board u BiH
CBBiH počela je sa radom 11 8 1997 god na principu valutnog odbora
Prije njenog osnivanja u BiH su bile u opticaju 4 valute HR kuna bosanski i jugoslovenski dinar i DM
Ubrzo nakon toga KM postaje jedina legalna valuta
a) Razlozi formiranja CBA u BiH
Potreba za vezivanjem KM za određenu stabilnu valutu
Razlozi odabira DM kao referentne valute Visok nivo povjerenja Historijska vezanost za DM Velika količina DM u zemlji
1999 god ulogu DM preuzima EURO
Osigurao je stabilnost KM Mogao bi biti ugrožen ako se ne zaustavi stalni porast vanjskotrgovinskog debalansaBrojni ekonomisti u BiH smatraju da je naš valutni odbor rigidan te bi bilo nužno izvršiti korekcije u pravcu povećanja njegove fleksibilnosti
b Prednosti CBA u BiH
Četiri su razloga zašto je CBA u BiH bio uspješan1 Javnost u BiH se suočila sa brojnim finansijskim traumama CBA je vratio povjerenje javnosti u domaću valutu2 Javnost u BiH ima puno povjerenje u euro
3 Mnogi su vjerovali da je CBBiH uspješno funkcionirala kao CBA jer je imala donedavno stranog guvernera4 Jedan od razloga zašto CBA uspješno funkcionira u BiH je dobar pravni i institucionalni okvir za CBBiH
Zašto bi CBA trebao biti zadržan u BiH
1 CBA proizvodi realne ekonomske i socijalne koristi
2 Stabilnost domaće valute u odnosu na euro u budućnosti jer BiH ima viziju pristupiti EU
3 Nema konkretne alternative koji bi to monetarni režim trebalo uvesti nakon CBA
4 Dugoročno nastojanje da se kroz CBA ekonomija BiH što više približi ekonomiji EU
6 KOMERCIJALNO BANKARSTVO
VRSTE BANAKA
1 Ročnost poslova komercijalne banke (kratkoročni poslovi) investicione ili razvojne banke (dugoročni poslovi)
2 Privredna grana ili oblast industrijske poljoprivredne trgovačke SMEs sektor spoljnotrgovinske
3 Veličina finansijskog potencijala
male srednje velike
4 Veličina teritorije koju pokriva lokalne regionalne nacionalne
5 Prosječna vrijednost bankarskih depozitnih ili kreditnih operacija
banke malih operacija (ldquoretail banksrdquo) ndashbankarstvo na malo banke velikih operacija (ldquowholesale banksrdquo) ndashbankarstvo na veliko
6 Prisustvo inostrane komponente u poslovanju domaće međunarodne
Uobičajena podjela banaka
A) Depozitne ili komercijalne banke
Mobilišu kratkoročne depozite (uglavnom stanovništva)i plasiraju ih na kratak rok
Finansiraju robni promet i zalihe preduzeća trajna i potrošna dobra stanovništva
Imaju razgranatu mrežu filijalaImaju problem ročne usklađenosti sredDrže transakcione depoziteZalaze i u investicione aktivnosti(VP)
B) Poslovne banke
Sve više se približavaju komercijalnim bankamaFinansijski potencijal zasnivaju na sopstvenom kapitalu i rezervama
Ulaze u vlasništvo kompanija preko čijeg profita uvećavaju sopstveni kapitalFinansirajuuglavnom krupne industrijske kompanije
Osnivaju filijale i u drugim zemljama
C) Univerzalne banke
Klijentima pružaju kompletan set poslovnih i investicionih bankarskih uslugaPredstavljaju prvi organizacioni oblik banaka
To su tzv nespecijalizovane bankeDominiraju depozitni izvori i kratkoročni kreditiKreiraju i sopstvene hartije od vrijednostiTeže ih je kontrolisati
Finansijske aktivnosti banaka u konceptu ldquouniversal bankingrdquomogu uključivati
Djelatnost univerzalne banke posredovanje (intermediation) trgovanje finansijskim instrumentima devizama i derivatima osiguranje ili prihvatanje odgovornosti za kupovinu novog duga i
emisije dionica (underwriting) brokerski poslovi
korporacijske savjetodavne usluge uključujući udruživanja i usluge akvizicije
investicijsko upravljanje osiguranje držanje kapitala ne-finansijskih kompanija u bankarskom portfoliju
DJELATNOST DOMAĆIH BANAKA
1 Primanje svih vrsta novčanih depozita i drugih novčanih sredstava2 Davanje i uzimanje kredita i finansijski lizing3 Davanje svih oblika novčanog jemstva4 Učešće kupovina i prodaja instrumenata tržištanovcai
kapitalazasvojilituđi račun5 Usluge platnog prometa i prenosa novca6 Kupovina i prodaja strane valute7 Izdavanje i upravljanje sredstvima plaćanja (uključujući kreditne kartice
putne i bankarske čekove)8 Pohranjivanje i upravljanje vrijednosnim papirima i drugim
vrijednostima9 Usluge finansijskog menadžmenta10 Kupovina i prodaja vrijednosnih papira11 Drugi poslovi
BILANS BANAKA
BILANS u bankarstvu ima dvostruko značenje analiza bilansa banke I analiza bilansa debitora
Bilans stanja ndash sistematizovan pregled bankarske aktive i pasive na određeni dan
ndash važan izvor informacija i osnova za donošenje poslovnih odluka
Pomaže kod formulisanja poslovne politike banke utvrđivanjem i praćenjem koeficijenata (stopa)
gotovine likvidnosti solventnosti rezervi likvidnosti kreditiranja kapitala i dr
komparativna analiza banke u odnosu na druge banke ili na bankarski sektor u cjelini
Bilans stanja
bruto bilans ukupna aktiva i pasiva
neto bilans prikazuje kredite i ostale finansijske plasmane na strani active I izvore sredstava kojima se pokrivaju ti plasmani
nekonsolidovani bilans prikazuje bruto aktivu i pasivu sektora poslovnih banaka (sa svim interbankarskim pozicijama)
konsolidovani bilans odnosi se na plasmane i obaveze prema nebankarskom sektoru dok su interbankarske pozicije anulirane
Struktura bilansa banke
AKTIVA PASIVA Krediti 52 Oročeni depoziti 42Plasmani u hartije od vrijednosti 16 Depoziti po viđenju 33Likvidna aktiva 14 Obaveze na novčanom tržištu 14Gotovina (+ rezerve) 13 Ostale obaveze 3Ostala aktiva 5 Kapital 8UKUPNO 100 UKUPNO 100
Fundamentalna ravnoteža bilansa
Izbalansiranost vrijednosti aktive i pasive u ročnom i valutnom pogledu
Aktiva = obaveze + fondovi (kapital)Fondovi (Kapital) = aktiva ndash obavezeObaveze = aktiva ndash fondovi (kapital)
Pitanje realne aktive - ako su obaveze i fondovi pokriveni dovoljnim obimom realne aktive - ako je pozitivna vrijednost kapitala - izjednačenost spoljnih obaveza i neto aktive
BANKARSKI AGREGATI
1 Finansijski potencijal2 Finansijski plasmani3 Depozitni potencijal4 Kreditni potencijal
1 Finansijski potencijal
zbir svih izvora sredstava koje banka transferiše u različite vrste plasmana
FP = Σ P = DP + KI + OI
2 Finansijski plasmani
predstavlja zbir ukupne aktive bilansa bankeFPL = Σ A = KR + HV + R
Ukupni plasmani moraju biti pokriveni izvorima sredstavaFP = FPL
3 Depozitni potencijal
zbir depozitnih izvora sredstava DP = Dpv + Dšt + Dor
Nivo depozitnog potencijala neposredno utiče na nivo kreditnog potencijala
4 Kreditni potencijal
kvantum slobodnih sredstava banke koji može biti plasiran u vidu kredita ili drugih plasmana a da pri tome ne ugrozi likvidnost i solventnost održavajući propisanu stopu obaveznih rezervi
KP = FP ndash PR (OR+RL)
Nivo kreditnog (slobodnog ili raspoloživog) potencijala određuje nivo kreditnih plasmana
PR ndash programirane ili standardne rezerve OR ndash obavezna rezerva RL ndash rezerve likvidnosti
Značaj analize bankarskih agregata
- omogućava banci određivanje realnog kreditnog potencijala - dolazi se do značajnih signala vezanih za funkcionisanje makro
sistema- doprinosi kompleksnoj ocjeni ukupnih performansi banke- omogućava komparativnu analizu sa bankarskim trendovima u
inostranstvu
61Bilans banaka
1 Uvod
Finansijski izvještaji sadrže ključne informacije za donošenje odluka o poslovanju banke
Bilans stanja prikazuje imovinu obaveze i temeljni kapital Bilans stanja također daje pregled inputa i outputa banaka
Bilans uspjehadaje pregled cijena koštanja inputa i vrijenosti outputa
Pojam bilansa stanja Bilans stanja pokazuje iznos i sastav izvora sredstava koje je banka pribavila za finansiranje aktivnosti posuđivanja i investiranja kao i koliko je novca banka uložila u kredite vrijednosne papire i ostale finansijske outpute
Pojam bilansa uspjeha Bilans uspjeha pokazuje koliko je banku koštalo pribavljanje depozita i drugih izvora sredstava te koliko su iznosili prihodi po osnovu korištenja tih sredstava
2 Bilans stanja banke
Bilans banke kao i svaki drugi bilans sastoji se od aktive i pasive sa specifičnim elementima
Aktiva = obaveze + kapital
U aktivu bilansa banke spadaju Gotovina Vrijednosni papiri Krediti Lizinzi Ostala mješovita imovina
U pasivu bilansa banke spadaju Depoziti Nedepozitni izvori banke Temeljni kapital
Aktiva = Pasiva
Izvori bankinih sredstava = korištenju bankinih sredstavaa Aktiva bilansa banke
Gotovina i depoziti kod banaka
Gotovina banke prestavlja primarni izvor likvidnosti i u nju spadaju Gotovina u trezoru Depoziti koje banka drži u drugim bankama Gotovina u procesu prikupljanja Računi rezervi kod Centralne banke Gotovina je prva linija odbrane u slučaju neočekivanih zahtjeva od banke
Investicije u likvidne vrijednosne papire
Predstavljaju ulaganja u likvidne vrijednosne papire sa ciljem izgradnje druge linije odbrane likvidnosti banke ili sekundarnih rezervi
Ova kategorija aktive je između gotovine i kredita
Njihova osnovna karakteristika je da donose određeni prihod banci za razliku od gotovine
Ovdje spadaju kratkoročni državni papiri komercijalni zapisi kao i oročeni depoziti banke
Investicije u vrijednosne papire radi prihoda
Banka investira u ove vrijednosne papire radi očekivane stope povrata na njih a ne radi kreiranja sekundarnih rezervi likvidnosti
Ovdje spadaju sve vrste vrijednosnih papira koje banci donose prihode
Također banke drže i određeni broj vrijednosnih papira namijenjenih trgovanju s ciljem ostvarivanja određenog prihoda na promjeni cijena
Krediti
Ovdje spadaju sve vrste plasiranih kredita banke
Svaki kredit nosi određeni rang odnosno određene je kategorije1 Kategorija A-Dobra aktiva2 Kategorija B-Aktiva sa posebnom napomenom3 Kategorija C-Podstandardna aktiva4 Kategorija D-Sumnjiva aktiva i5 Kategorija E-Gubitak
Rezerve za potencijalne gubitke
Sukladno rangu aktive svaka banka izdvaja odgovarajuće rezerve za eventualne gubitke Rezerve prestavljaju odbitnu stavku aktivePostoje opće i posebne rezerve
Posebne rezerve su rezerve koje se izdvajaju prema propisima i u iznosu određenom od strane Agencije za svaku od kategorije aktive
Izdvajanje rezervi prema kategorijama aktive
1 Kategorija A -Dobra aktiva 2 ORKG za opći kreditni rizik
2 Kategorija B - Aktiva sa posebnom napomenom 5-15 PRKG za PKG
3 Kategorija C - Podstandardna aktiva 16-40 PRKG za PKG
4 Kategorija D - Sumnjiva aktiva 41-60 PRKG za PKG
5 Kategorija E - Gubitak 100 PRKG za PKG
ORKG - opće rezerve za kreditne gubitke PRKG - posebne rezerve za kreditne gubitkePKG - potencijalni kreditni gubitak
Ostala aktiva
Odnosi se na ostale kategorije fiksne aktiveOvdje spadaju zgrade oprema investicija u podružnice osiguranje itdOva kategorije je pod strogim nadzorom Agencije i ne smije se neograničeno i nekontrolisano povećavati
b Pasiva banke
Depoziti
Depoziti predstavljaju osnovni izvor finansiranja aktive bankeDepoziti mogu biti
- Transakcioni- Netransakcioni- Štedni- Oročeni
Također u ovu kategoriju pasive se ubrajaju i depoziti javnih institucija
Nedepozitni izvori
Ovdje spadaju Vrijednosni papiri izdati kao izvor finansiranja Krediti od drugih banaka i institucija Ugovori o rekupovini ndashREPO
Nedepozitni izvori predstavljaju veoma bitan izvor finansiranja aktive banke
Kapital
Kapital predstavlja vlasnički dio poslovanja
U kapital se ubrajaju Akcionarski kapital Subordinirani dug Opće rezerve za pokriće gubitka banaka
3 Vanbilansne stavke banaka
U novije vrijeme prisutan je trend rasta vanbilansnih pozicija banaka
Ovdje se između ostalog ubrajaju Stand by kreditni sporazumi Swap kamatnih stopa Obaveze po kreditima Ugovori o kursnim listama itd
Izvor su dodatnog rizika poslovanja banaka
4 Bilans uspjeha banke
Pojam bilansa uspjeha Bilans uspjeha predstavlja iznos primljenih prihoda te izloženih troškova koji su se pojavili u određenom periodu
KAMATNI PRIHODIKamate i naknade po kreditimaKamate od investicija u vrijednosne papireDrugi prihodi od kamata
KAMATNI TROŠKOVIKamate na depoziteKamate na kratkoročni dugKamate na dugoročni dug
NEKAMATNI PRIHODINaknade za usluge vezane za depoziteNaknade po osnovu zaključenih ugovora o rentanju opreme objekata i sl
NEKAMATNI TROŠKOVIPlaće dnevnice i ostali troškovi uposlenihNeto troškovi najmova i opremeRežijski troškovi Rezervacije za moguće gubitke po kreditima Porezi
Neto prihod od kamate=gt razlika između prihoda od kamate i troškova kamata
Neto nekamatani prihod =gt razlika između nekamatnih prihoda i nekamatnih troškova
Prihod prije poreza =gtrazlika predhodnih kategorija
NETO DOBIT = UKUPNE STAVKE PRIHODA -(minus) UKUPNE STAVKE RASHODA
KAKO POVEĆATI DOBITPovećati bilo koju od stavki aktive Povećavati aktivu s višim prihodom na račun one s nižim Smanjiti kamate na uzete depozite Tražiti jeftinije izvore na račun onih skupljih Smanjiti troškove poslovanja Izbjeći moguće poreze
7 OSNOVNI PRINCIPI BANKARSKOG POSLOVANJA
LIKVIDNOST
Sposobnost banke da izvršava svoje kratkoročne obaveze o rokovima dospjeća
Banka je likvidna sve dok je sposobna da o rokovima dospjeća izvršava svoje obaveze
Likvidnost je osnova za normalno funkcionisanje depozitnog i kreditnog mehanizma kod svake banke
Povjerenje je osnov odnosa banke i klijenta i banke moraju da se bore da održe to povjerenje Ono se održava neodložnim izmirenjem dospjelih obaveza
Nelikvidna banka nije u stanju da pokrije prezentovane naloge za isplatu ugovorenih obaveza
Različit nivo likvidnosti
Aktive bilansa super-likvidna imovina likvidna imovina i nelikvidna imovina
Pasive bilansa
Vanbilansnih pozicija
Idealno stanje poklapanje likvidnosti imovine i dospjeća obaveza
Uticaj ročne transformacije sredstava deponenti i tražioci kredita ndash suprostavljeni ciljevi
Pod kontrolom bankarskog menadžmenta
Banka zarađuje na ročnoj transformaciji sredstava
U težnji za zaradom -gt opasnost od probijanja granica ročne transformacije -gt nelikvidnost
Banke mogu vršiti ročnu transformaciju ali samo do određenog stepena koji su one same utvrdile na osnovu iskustva
Nelikvidnost može da nastane ukoliko banka postane nesolventna -gt vrijednost aktive ltvrijednosti obaveza tz da banka nema kapitala
Promjena koncepta likvidnosti banke u savremenim uslovima
ranije jednostavniji menadžment likvidnosti koji se sastojao u tome da vodi računa o likvidnosnoj strukturi svoje aktive
danas povećani rizik da likvidnost banke bude ugrožena (rizik vanbilansnih obaveza i prekid zaduživanja na finansijskom tržištu) ali i nove mogućnosti zaduživanja i odbrane likvidnosti banke
Najlošija pozicija u savremenoj tržišnoj strukturi- banka uključena u finansijsko tržište- upravljanjem pasivom obezbjeđuje dodatni kvantum likvidnosti- sticajem okolnosti ndashgubi svoju kreditnu sposobnost na tržištu1048790zatvara
joj se pristup finansijskom tržištu
Jedini izlaz kredit za likvidnost od Centralne banke -gt koja diktira menadžmentu banke restrukturiranja bilansa
STRATEGIJE LIKVIDNOSTI
1 Strategija kratkoročnih komercijalnih kredita- dominantna u toku XIX vijeka- depozitni potencijal su uglavnom činili a vistadepoziti - održavanje solventnosti i likvidnosti plasmanom depozitnog
potencijala u kratkoročne kredite- rok kredita do 90 dana-pokriveni robnim mjenicama
- nelikvidnost bi mogla nastati samo neto smanjenjem depozita kao bankarskih resursa
- CB bi mogla odobriti kredit za likvidnost- kasnije raste značaj štednih i oročenih depozita kao i kredita sa
dužim rokovima otplate tako da ova strategija gubi na značaju
2 Strategija utrživih aktiva- nastala je početkom XX vijeka na bazi razvoja fin tržišta- banke diverzifikuju svoju rezervnu aktivu - sekundarne rezerve ndashdržavni VP (blagajnički zapisi)- kamatonosne sekundarne rezerve privlače bankare- uslov dovoljno duboko finansijsko (posebno novčano)tržište- odbrana likvidnosti prodaja dijela kratkoročnih VP kao i dijela
kreditnog portfolija- sekjurizacija kredita grupe banaka udružuju dijelove
standardizovanih kredita u određeni pulkod neke finansijske institucije Na osnovu toga finans
- institucija emituje nove VP koje prodaje zainteresovanim institucionalnim investitorima
3 Strategija na bazi plasmana sa anticipiranim dohotkom- postala je dominantna poslije Drugog svjetskog rata- rast srednjoročnih i dugoročnih kredita na osnovu rasta štednih i
oročenih depozita- povrat kredita na osnovu anuitetnog otplatnog plana - otplata iz prihoda korisnika kredita (firme i stanovništvo) - preduzeća kvartalni i polugodišnji anuiteti- stanovništvo mjesečni anuitet- analiza i praćenje priliva i odliva
4 Strategija upravljanja pasivom- razvijena u toku šezdesetih godina- obezbjeđenje likvidnosti na osnovu povlačenja (uzimanja) kredita
umjesto putem prodaje kratkoročnih VP- predpostavlja jako finansijsko tržište sa obiljem sredstava koja se
mogu angažovati putem kreditnih aranžmana- mogućnost korištenja kredita kod CB- uslov banka mora imati solidnu kreditnu sposobnost
INDIKATORI NELIKVIDNOSTI
- Nema dovoljno novčanih sredstava za pokriće naloga komitenata- nije u stanju isplatiti novčana sredstva po odobrenim kreditima
- nije u stanju otplaćivati uzete kredite- drži niži nivo OR kod CB od propisanih
UPRAVLJANJE AKTIVOM I LIKVIDNOST
Posebno značajno u uslovima nerazvijenog finansijskog tržišta odnosno kada banka ne koristi mehanizme upravljanja pasivom
Banka formira primarnu rezervu likvidnosti koja se u uprošćenom finansijskom sistemu sastoji od novca na depozitnom računu kod CB
Dva pristupa upravljanja aktivom
Stock pristup banka treba težiti da ima kvalitetnu aktivu U slučaju privremene nelikvidnosti banka može prodati dio aktive povući sredstva sa FT ili od CB Težište na upravljanju aktivom radi obezbjeđenja likvidnosti Klasifikacija aktive banke prema stepenu likvidnosti
Flow pristup respektuje ročnu transformaciju buduće prilive i odlive Banka stvara ldquomapu likvidnostirdquondash sagledava poziciju likvidnosti u rokovima od 1-8 dana 8-30 i 30-90 dana
Optimalno rješenje u kombinaciji dva pristupa
UPRAVLJANJE PASIVOM I LIKVIDNOST
Banke rješavaju problem likvidnosti upravljanjem pasivom odnosno angažovanjem dodatnih sredstava na finansijskom tržištu (kao i kredita kod CB)
Mehanizmi angažmana kredita za likvidnost1 Međubankarski kredit za likvidnost2 Aranžmani o rekupovini sredstava (REPOS)3 Depozitni certifikati (CDs)4 Krediti za likvidnost kod CB
Međubankarski krediti za likvidnost
Predstavlja mehanizam raspodjele sredstava na računima kod centralne banke na kreditnoj bazi uz plaćanjenaplatu kamate
Posebno karakteristično za američke banke kod kojih u pravilu manje banke imaju više sredstava na računima kod CB nego velike banke
Manje banke često imaju viškove primarne likvidnosti pa je moguće da one na vrlo kratak rok uz naplatu kamate ustupaju ta sredstva drugim bankama
Radi se uglavnom o neosiguranim kreditima (bez pokrića)
Aranžmani o rekupovini sredstava (REPO)
Radi se o prodaji finansijske aktive uz obavezu prodavca da mora u određenom kratkom terminu kupiti tu istu aktivu po unaprijed dogovorenoj cijeni
Kao pokriće koriste se državne obveznice Smatraju se najsigurnijim načinom ulaganja
Ročnost ovog aranžmana je od jednog dana do nekoliko mjeseci Može biti ldquoREPO sa unaprijed dogovorenim datumomrdquo ili tzv ldquootvoreni REPOrdquo sa mogućnošću kupovine u bilo koje vrijeme u budućnosti
Banka u osnovi vrši prodaju vrijednosnih papira za novac uz obavezu njihove ponovne kupovine Kupac zarađuje kamatu po repo-stopi dok prodavac rješava problem kratkoročne nelikvidnosti
Depozitni certifikati (CDs)
Banka emituje depozitne certifikate sa kratkim rokovima vraćanja kada su u funkciji obezbjeđenja likvidnosti
Kada ima narasle zahtjeve za dodatnim novčanim sredstvima banka nudi emisiju svojih CDs po atraktivnim kamatnim stopama
Ona očekuje da u vrlo kratkom roku dođe do likvidnih sredstava ndash znatno brže nego da čeka neto-priliv depozita
Krediti za likvidnost kod CB
CB ih odobrava bankama koje su solventne ali imaju kratkoročne probleme likvidnosti
Realizuju se posredstvom tzv ldquodiskontnog šalterardquo na kojem banke mogu da dobiju superkratkoročne kredite CB uz zalog državnih vrijednosnih papira
Dva koncepta kamatnih stopa za navedene kredite- ispod tržišne (potreba kontrole namjenskog korištenja)- iznad tržišne (kaznene banke nezainteresovane da ih koriste)
Tri tipa ovih kredita1 za prilagođavanje bilansne strukture banaka2 za pokrivanje sezonskih debalansa3 za otklanjanje posljedica neočekivanih događaja
UTVRĐIVANJE LIKVIDNOSTI
Potrebno je izvršiti grupisanje pojedinih oblika aktive prema stepenu likvidnosti
Gradacija u tri kategorije- Primarna gotovina u blagajni sredstva po viđenju kod korespodentskih
banaka i na računu kod CB- Sekundarna primarna likvidnost uvećana za najlikvidniji dio aktive banke - koji
se u kratkom roku i uz niske troškove može pretvoriti u novac (mjenice kratkoročni krediti do tri mjeseca)
- Tercijarna dijelovi plasmana banke koji se do isteka određenog roka ne mogu pretvoriti u gotov novac (dugoročni krediti obligacije mjenice koje se ne mogu eskontovati)
INSTRUMENTI MJERENJA LIKVIDNOSTI
Kvantitativnipristupa odnos kredita i depozitab odnos likvidne aktive i ukupnih depozitac odnos likvidne i ukupne aktived odnos likvidne aktive i kratkoročnih obavezae prosječna dospjelost plasmana u HV
Kvalitativnipristup Praćenje i analizaa sezonskih ciklusab slučajnih i dugoročnih promjenac novčanih tokova
Kvanitativni ili stock pristup
a Odnos kredita i depozita
kada se odnos penje do relativno visokog nivoa- bankari manje pozajmljuju i investiraju Krediti su nelikvidna imovina banke ndash kada oni rastu =gt likvidnost opada
Nedostatak ne daje informacije o dospjelosti i urednosti otplate kredita niti informacije o stepenu likvidnosti Ne sadrži ni informacije o prirodi bančine imovine izvan kreditnog portfelja (npr gotovina i kratkoročne HV i fiksna aktiva)
To je signal koji opominje menadžment banke da napravi ocjenu svog programa prekomjerne ekspanzije kredita
b odnos likvidne aktive i ukupnih depozita
nešto pouzdaniji od prethodnog
Nedostatak značajan dio gotovine nije stvarno raspoloživ za odgovaranje na bančine potrebe za likvidnim sredstvima (npr obavezna rezerva i sl)
Nedostatak koeficijenata statički ili stock pristup (bez dinamike)
Zaključak Ne postoji opšta formula likvidnosti za sve banke pa ni za jednu banku u različitim vremenskim periodima Svaka banka traga za svojim optimumom likvidnosti
Korelativno praćenje stope rasta depozita i kredita Stabilne stope rasta depozita siguran su pokazatelj održavanja optimalne zone likvidnosti bez formiranja dodatnih rezervi lkvidnosti
Formiranje predvidivih stopa kredita odnosno kalkulisanje cikličnih sezonskih slučajnih i dugoročnih varijacija stopa formiranja kredita i depozita
Zlatno pravilo likvidnosti stope rasta kredita ne smiju biti veće od stopa rasta depozita
Banka mora nastojati da što prije otkloni nelikvidnost kako bi sačuvala povjerenje svojih komitenata
Projektovanje likvidnosti
U savremenim bankama vrše komisije za upravljanje aktivom i pasivomSastoji se u prognoziranju rasta kredita i depozita te aranžiranju dodatnih izvora za obezbjeđenje likvidnosti banke
Suština izračunati gep (jaz) likvidnosti banke kao razliku između anticipiranih izvora sredstava i potencijalne upotrebe sredstava od strane banke
Značaj izbora optimalne kombinacije
Diferencijacija depozita stabilni i nestabilni (više ili manje osjetljivi na promjene tržišne kamatne stope)
Ciklični aspekt (povezanost banke sa granama kod kojih postoji veći stepen cikličnih oscilacija) U uslovima uspona privredne aktivnosti banke smanjuju kratkoročne i dugoročne VP i povećavaju kredite U uslovima recesije =gt smanjuju se zahtjevi za kreditima =gt banke usmjeravaju sredstva u VP
Način projektovanja likvidnosti
Potrebe dodatne likvidnostiprognozirani rast kredita + rast obaveznih rezervi ndash prognozirani porast depozita
Na izbor sredstava za pokrivanje gep-a utiče dužina vremena projektovanog gep-a očekivano kretanje kamatnih stopa na finansijskom tržištu
Na politiku likvidnosti utiče i filozofija menadžmenta
Faktori koji utiču na likvidnost
ročna struktura svih sredstava dinamika priliva sredstava ponašanje poslovnih subjekata smjernice ekonomske i razvojne politike mjere monetarno- kreditne politike
Propisi agencije za bankarstvo
ldquoOdlukao minimalnimstandardimaza upravljanjerizikomlikvidnostibanakardquo
Nadzorni odbor banke odgovoran je da osigura da banka ima i provodi adekvatan program za upravljanje rizikom likvidnosti
Više rukovodstvo banke dužno je da pripremai Odborudajeprijedlogeprogramai politika provodiprogramei politike prati upravljai kontroliše dautvrdimetodprocjenetekućei budućelikvidnosti obezbjedisistemizvještavanjao likvidnosti obavještavaOdboro stanjulikvidnostinajmanjejednomkvartalno
pratiekonomskei drugeusloveu okruženjukojimoguuticatinalikvidnost obezbjediuslovezasisteminterne kontrole
Obaveza banke Ročno usklađivanje ugovorenih dospjeća instrumenata aktive i pasive
najmanje90 izvorasredstavasarokomdospjećado 365 danadaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 365 dana
najmanje95 izvorasarokomdospjećado 180 danaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 180 dana
izvoresredstavasarokomdospjećado 90 danau punomiznosuangažujeu plasmanesarokomdospjećado 90 dana
Rezerva likvidnosti
Empirijski određena visinom novčanih sredstava poslovne banke u gotovini i na računima kod CB Izražava se u procentima od depozita sa kojima banka raspolaže
Na osnovu višegodišnjeg iskustva ocijenjeno je da odnos sredstava na žiro-računu poslovne banke ne bi smio biti niži od 4 do 5 od ukupnih depozita po viđenju
Kod nas su banke obavezne da održavaju prosječan desetodnevni minimum likvidnosti u novčanim sredstvima u visini od najmanje 20 iznosa kratkoročnih izvora sredstava
PROPISANE ZAŠTITNE MJERE
principdase štovišeoslanjanastabilneizvoresredstava principzamaksimalnudiverzifikacijuizvorasredstavapodospjeću vrstii
brojukomitenata tržištui instrumentima organizacionemjerezaupravljanjelikvidnošću (kompetentnalica
efikasnakontrolai sl) stepenuključenostibankeu tržištanovcai razvojakratkoročnihvrijednosnihpapira redovnopripremanjeplanovazavanredne(neočekivane)situacije kvalitetaninformacioni sistem
SOLVENTNOST
Solventnost je sposobnost banke da svoje ukupne obaveze može pokriti svojom ukupnom aktivom čija se vrijednost može potvrditi na tržištu dakle po tržišnoj cijeni
Nesolventna banka formirana vrijednost obaveza iznad nivoa realne aktive
Da li banka može biti nelikvidna ali solventnalikvidna ali nesolventna
Vremenska koponenta za razlikovanje kategorija likvidnosti i solventnosti
Likvidnost sposobnost banke da odgovori svojim obavezama u određenom (kratkom) roku a
Solventnost sposobnost banke da odgovori svim svojim obavezama Da u trenutku likvidacije može da isplati svoje povjerioce
Ako je banka nesolventna dolazi pod udar regulatornih organa uz mogućnost gubljenja poslovnog statusa u obliku likvidacije ili preuzimanja od neke druge banke
POSLOVNOST
predstavlja postizanje maksimalnih rezultata minimalnim ulaganjem sredstavaSastavni dijelovi
samostalnost i objektivnost u donošenju odluka stalna cirkulacija novca poslovno predviđanje
Princip poslovnosti ugrađuje se u princip likvidnosti sa kojim čini jedinstvenu cjelinu
EFIKASNOST
predstavlja princip po kojem banka odobrava kredite za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno uložitiBanke će sredstva usmjeriti u projekat koji će nakon otplate kredita uspješno poslovati
Banka teži optimalnoj efikasnosti koja je rezultanta poželjnog stepena likvidnosti i sigurnosti koji reflektuju operativna i strateška ponašanja vlasnika menadžmenta i klijenata banke
PROFITABILNOST
cilj banke je ostvarenje što većeg profita na osnovu kamatne marže zaračunavanjem provizije na bankarske usluge kao i prihoda ostvarenih vođenjem vlastitih poslova bankeProfitabilnost kao obezbjeđenje dovoljne stope prinosa po jedinici dioničkog kapitala
Rezultat - rast profita i povećanje tržišne vrijednosti banke
Osnovni principi bankarskog poslovanja - Vježbe
1 Finansijski indikatori banaka
Cilj poslovanja =gt adekvatna stopa prinosa po jedinici kapitalaUslov rasta banke je i povećanje kapitala =gt propisan mininimum
Svrha indikatoraUpoređivanje performansi banke sa drugim bankama i Posmatranje date banke kroz vrijeme
Osnovni principi bankarskog poslovanja su Likvidnost Solventnost Sigurnost Profitabilnost Efikasnost
2 Likvidnost banaka
Pojam likvidnost sposobnost subjekta da izvrši svoje tekuće obaveze o roku dospijećaKroz adekvatno upravljanje likvidnošću banka gradi povjerenjeRangiranje aktive i pasive prema stepenima likvidnosti super-likvidna likvidna i nelikvidnaPojam ročna transformacija usklađivanje rokova obaveza i potraživanja
Postoji više indikatora likvidnosti ali osnovni su Likvidna aktiva ukupna aktiva Likvidna pasiva ukupna pasiva
3 Solventnost
Razlika između likvidnosti i solventnostiPojam solventnosti dugoročna usklađenost strukture aktive i pasive tj mogućnost da se svi dugovi plate ldquokonačnordquo ali po tržišnim cijenamaBanka je solventna ako joj je u slučaju likvidacije aktiva veća od pasive
Trojako značenje solventnosti Sposobnost banke da snosi rizik (u slučaju likvidacije) Obezbjeđenje sigurnosti deponentima (minimiziranje rizika za
deponente) Makroekonomska funkcija banke (u slučaju nesolvnentnosti jedne
banke posljedica može biti pad povjerenja u sve banke ndash lančani efekat
4 Sigurnost
Pojam sigurnosti mogućnost plaćanja i naplate svih obaveza i potraživanja u ugovorenim rokovima i utvrđenom obimu Odnosi se na procjenu klijenta njegove sposobnosti da izmiri svoje obaveze na vrijeme u punom iznosu te na način predviđen u ugovoru
Postiže se provjerama klijenataZakonski uređeno putem garancija koje su neophodne
5 Efikasnost
Pojam efikasnosti (poslovanja) aktivnosti koje vode ka ostvarenju optimalnih rezultata
Princip po kojem banka odobrava sredstva za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno upotrijebiti
Efikasnost = likvidnost + profitabilnost + solventnost + sigurnost
6 Profitabilnost
Profitabilnost =gt funkcija cilja banke
Cilj banke je stalno povećanje profitabilnostiTrendovi u profitabilnosti banaka =gttokom 80-ih i 90-ih bilježe se opadajuće stope
U obješnjenju postoje dvije koncepcije Posljedica djelovanja cikličnih i strukturnih faktora na svjetskom
planu Dilema - tranzicija konkurencija
Važni pokazatelji ROI ROA ROE
ROI =neto prihod nakon poreza operativni prihodROA =neto prihod nakon poreza ukupna aktivaROE =neto prihod nakon poreza akcijski kapital
a) Povezanost pokazatelja profitabilnostiROI =NP OP ndashpovrat na investicijeAU =OP UA -efekat korištenja activeROA =ROI x AU -povrat na aktivuEM =UA AK ndashakcijski multiplikator ROE= ROA x EM ndashpovrat na akcijski kapital
b) Formiranje profita banke
1 Kamatni prihod (-)2 Kamatni rashod3 Neto kamatni prihod (+)4 Neto nekamatni prihod5 Bruto prihod (-)6 Operativni rashodi7 Neto prihod (-)8 Izdvojene rezerve9 Neto prihod prije oporezivanja (-)10 Porez na profit11 Neto prihod poslije oporezivanja (-)12 Raspoređeni profit13 Zadržani ili neraspoređeni profit
c) Primjer izračunavanja profitabilnosti
Banka ldquoXrdquoima sljedeće pokazatelje poslovanja
Ukupna aktiva200000000 KMOperativni prihod20000000 KMAkcijski kapital16000000 KMNeto dobit (profit)1000000 KM
Izračunati ROI AU ROA EM i ROE =
Rješenje ROI = NP OP = 5AU = OP UA = 01ROA = ROI x AU = 05EM = UA AK = 1K = 125ROE = ROA x EM = 625
d) Faktori profitabilnosti
Postoje dvije vrste faktora koji utiču na profitabilnost banke mikroekonomski i makroekonomski
Mikroekonomski faktori profitabilnosti suKvalitet MGMT-aKvalitet aktiveEkonomija obimaEkonomija okviraVanbilansne operacijeTroškovi poslovanja IProfitni centri
Makroekonomski faktori profitabilnosti su Faza ekonomskog ciklusa Sektorske krize Kretanje kamata
Pojam kamatna margina razlika između aktivne i pasivne kamatne stope =gt razlika između kamatne stope na plasmane i dugove
e) Projektovanje profitabilnosti banaka
r = i + ot + ( 25 -i) x EAr -na plasmane I -kamatna stopa na obavezeE -akcijski kapital A ndashaktivaGranična stopa prinosa na akcijski kapitalAko imamo sljedeće podatker = 25 prije porezar = 15 poslije poreza od 40
Primjer Ako imamo sljedeće podatkei=10E=40A=100ot=3
Rješenje r = 136
f) Uticaj multiplikatora na profitabilnost
Ako je očekivani ROE = 25 prije poreza onda je ROE nakon poreza od (40) jednak 15Za stopu obaveznog kapitala od 8 ostvaruje se EM od 25Razlog =gt EM se računa samo na akcijski kapital (npr 4=gt 1 004 =25)Dakle ROA mora biti najmanje 1 jer jeROE = ROA x EM =gt 1 x 25ROE = 25
2 BANKE NA FINANSIJSKOM TRŽIŠTU
FINANSIJSKI SISTEM I TRŽIŠTE
Sve ekonomske jedinice prema bilansnim pozicijama svrstavaju se u suficitarnedeficitarne i ravnotežne
Finansijski sistem je skup institucija instrumenata i mehanizama putem kojih se ostvaruje mobilizacija koncentracija transfer i alokacija finansijskih resursa i novčane štednje društva
Finansijski system
Zadatak finansijskog sistema - izgradnja institucija instrumenata i mehanizama za efikasno i racionalno transferisanje finansijskih sredstavaFinansijske institucije dijele se na
depozitne ndash poslovne banke i štedionicenedepozitne ndash osiguravajuća društva penzioni i uzajamni fondovi i
državne finansijske institucije ndash državne razvojne banke agencije i institucije (npr poljoprivrede st izgradnje)
Finansijsko tržište
Tri metoda finansiranja samofinansiranje (korišenje sopstvenih fondova)neposredno finansiranje (između štediša i investitora
postavlja se direktni transfer finansijskih fondova)posredno (pojavljuju se posrednici - finansijske institucije)
Finansijsko tržište - organizovano mjesto i prostor na kojem se nude i traže finansijska- novčanasredstvai na kojem se zavisno od ponude i potražnje organizovano formira cijena tih sredstava
ŠTEDIŠE oni koji ne troše dijelove dohotka u tekućem periodu - povećavaju dohodak jer dobijaju kamatuDEBITORI zadužuju se i povećavaju dohodak ako dobijene fondove ulažu u produktivne investicije
Ukoliko kredite koriste najefikasnije i najsposobnije firme - to vodi povećanju ukupnog bogatstva društva
Geografski posmatrano razlikujemolokalnonacionalnoi internacionalnofinansijskotržište
Analitički posmatrano1 primarno (podrazumijeva kupoprodaju inicijalnih hartija od vrijednosti Može biti direktno i indirektno-preko specijalizovanih finansijskih ustanova) ndash motiv kupovine - dobit i2 sekundarno (retransfer hartija od vrijednosti i prije roka dospjeća) ndash motiv kupovine - likvidnost
Konvencionalna podjela tržište kredita (personalizovano) I tržište vrijednosnih papira (impersonalizovano)
Po ročnosti i namjeni novčano (kratkoročna sredstva do 1 god) I tržište kapitala (dugoročno iznad godine dana)
Novčano tržište
Predmet kupoprodaje kratkoročna novčana sredstva potrebna za održavanje likvidnosti proizvodnju ili robni promet
Obuhvata1 tržište gotovog novca gdje se kupuje i prodaje kratkoročni gotovi novac i kratkoročne hartije od vrijednosti2 tržište kredita kupuju se i prodaju kratkoročna novčana sredstva u obliku kredita3 primarno i sekundarno tržište kratkoročnih vrijednosnih papira
Tržište kapitala
Novčana sredstva se kupuju i prodaju dugoročnoKapital se pribavlja emitovanjem
1 obveznica (zajmovni kapital - dužničke hartije sa dospjećem iznad jedne godine) i2 dionica - vlasnički kapital
Bankarski sistem
Skup bankarskih institucija finansijskih instrumenata i tokova koji se koriste u finansijskom posredovanju između finansijski suficitarnih i finansijski deficitarnih sektora i transaktora
Smanjenje sredstava banke zahtjeva prilagođavanje smanjenje rezervi likvidnosti ulaganje u brzo- unovčive vrijednosne papire usklađivanje ročne strukture kredita
Finansijske institucije
- posrednici u transferu sredstava između preduzeća i stanovništva kao glavnih trasaktora u finansijskom sistemu
Stanovnišvo može uložiti štednju kod kreditnih institucija iiliinstitucija koje prikupljaju ugovornu štednju
Struktura finansijskih institucija
Finansijske institucije dijele se na
depozitne ndash poslovne banke i štedionicenedepozitne ndash osiguravajuća društva penzioni i uzajamni fondovi Idržavne finansijske institucije ndash državne razvojne banke agencije i institucije (npr poljoprivrede izvoza-uvoza stambene izgradnje)
Tri osnovna oblika finansijskih institucija razvijenih finansijskih tržišta
Kreditne institucije plasmane vrše uglavnom u vidu kredita preduzećima i građanima komercijalne banke ndash depozitno- kreditne
štedionice ndash depozitno- kreditnefinansijske kompanije ndash nedepozitne-kreditne
Institucionalni investitori Osiguravajuća društvaPenzioni fondoviInvesticioni fondovi
Investicione banke (berzanske firme) ndash bave se poslovima na primarnom i sekundarnom tržištu kapitala Prikupljaju kapital emisijom dionica
Investicione bankeBrokerske i dilerske firme
brokeri ndash ne preuzimaju rizikdileri ndash preuzimaju rizik
Merčant banke - bave se prestrukturiranjem većih kompanija uz njihovu valorizaciju
PROMJENE U FINANSIJSKOJ STRUKTURI
smanjenje učešća komercijalnih banaka
Razlozi djelovanje tržišnih faktora ndash pojava novih vrsta finansijskih institucija sa ponudom finansijskih proizvoda koji ranije nisu postojali
pretjerana regulacija porast van-bilansnih aktivnosti banaka
kao odgovor - banke ulaze u nova područja poslovi laquostarateljstvaraquo (trust) ndash poslovi sa vrijednosnim papirima ndash sekjurizacija kredita ndash finansijski inženjering ndash
FAKTORI NOVIH TRENDOVA U BANKARSTVU
deregulacija informaciona tehnologija konkurencija internacionalizacija i globalizacija (mondijalizam) koncentracija stvaranje finansijskih konglomerata -
Stvaranje tzv laquofinansijskih supermarketaraquo
Procesi laquoizolacijeraquo finansijskog sektora institucional-izacijaprivat-izacijaglobal-izacijainformat-izacijasekjurit-izacija
PERSPEKTIVE BANKARSTVA dalja i naglašena marketizacija
dalja deregulacija - npr ukidanje ograničenja konkurencije finansijskih institucija
nastavak internacionalizacije decentralizacija banaka (svako domaćinstvo- filijala banke) uspostavljanje globalnog bankarstva ndash ldquojedinstveni pasošrdquo u EU razvoj finansijskog inženjeringa u smislu stvaranja novih bankarskih proizvoda
a posebno dalji razvoj finansijskih derivata
Potencijalna opasnost Rast nestabilnosti finansijskih tržišta usljed porasta hazardiranja
Mogućnosti zaposlenja u bankarstvu1 Kreditni referenti2 Kreditni analitičari3 Specijalisti za ispravljanje kredita4 Menadžeri bankovnih operacija5 Direktor podružnice (filijale)6 Analitičari sistema7 Revizori i kontrolno osoblje8 Finansijski analitičar9 Specijalisti odjela za upravljenje imovinom komitenta10Specijalisti za osobne bankarske usluge Šaltersko osoblje Trgovci i analitičari vrijednosnih papira Specijalisti za dugoročno planiranje i poslove akvizicije Marketinško osoblje Upravljanje ljutskim potencijalom11 Stručnjaci za međunarodne finansije i razvoj poslovanja12 Trgovci stranim valutama13 Stručnjaci za investicijsko bankarstvo14 Kontrolori i regulatori banaka15 Bankovni programi za obuku
21Kapital banaka u BiH
Oblici bankarskog kapitala1 Primarni kapital
Akcionarski kapitalZadržani profiti
2 Sekundarni kapitalSubordinirane obvezniceOpće rezerve za pokriće gubitaka
Osnovne funkcije bankarskog kapitala su1 Apsorbovanje potencijalnih gubitaka2 Zaštita deponenata3 Mehanizam regulacije u osiguranju depozita4 Ograničenje nekontrolisanog rasta aktive5 Izvor finansiranja redovnih aktivnosti6 Pokriće preuzetog potencijalnog rizika7 Širenje obima aktivnosti banke i8 Finansiranje nekamatonosne aktive
Leveridž faktorRast aktive mora pratiti rast kapitalaMeđunarodni standard stope kapitala je 8 a kod nas je 12
Pojam leveridžfaktor =gt recipročna vrijednost stope kapitala
To znači da na jednu KM kapitala u pasivi možemo formirati 125 KM aktive
Izračunavanje
Leveridž faktor = 1stopa kapitalaMeđunarodni standard1008 = 125 KMKod nas1012 = 83 KM
Programi povećanja kapitalaKratkoročni aspekt 1 Emisija novih akcija
2 Sekjuritizacija kredita3 Prestrukturiranje vlasništva
Dugoročni aspekt Porast aktive= novo zaduženje + interno generisani kapital + eksterni kapital
Međunarodna koordinacijaCilj =gt stvaranje jedinstvenih standarda poslovanja banaka
Bazelski sporazum iz 1988 -rdquoGrupa 10rdquo
Koncepcija 1 Povećana stopa kapitala2 Jedinstvene stope po klasama rizične
aktive3 Mađunarodni aranžmani - bankarki rizici
4 Tržišni rizici
3 BANKARSKI SISTEM BiH
Indikatori razvijenosti finansijskog sistema zadovoljavajući intenzitet direktnog finansiranja - mogućnost
alternativnog izbora razvijenost sekundarnog tržišta diverzifikovana institucionalna struktura ndash omogućava sklad između
bankarskih i nebank inst struktura novčane mase ndash dominacija gotovog novca odnos novčane mase prema obimu finansijskih transakcija ili prema
GDP-u
Goldsmitov sintetički pokazatelj finansijske razvijenosti Odnos između finansijskih instrumenata (državnih HoV privatnih obveznica
običnih akcija HoV finansijakih instituc) i nacionalnog bogatstva (GDP-a) Najrazvijeniju fin strukturu ima VB (170) i SAD (125) a najnerazvijeniju
Francuska (065)
Domaći finansijski sektor veoma nerazvijen institucionalnu strukturu čine
o CB i sistem komercijalnih banakao mikro-kreditne organizacijeo dvije berze (sarajevska i banjalučka)o osiguravajuća društva
Nedostaju razvojne i izvozne bankeštedno-kreditne organizacijemortgage-institucijeinvesticioni fondovieskontne i klirinške kućenovčano tržište
Od instrumenata finansijskog tržištasamo dionice (uglavnom proistekle iz procesa
privatizacije)
ne postoje instrumenti kratkoročnog finansiranja (blagajnički zapisi komercijalni zapisi depozitni certifikati kratkoročne obveznice REPO-ugovori)
Ciljevi osigurati porast domaće privatne štednje osigurati povoljniji izvor finansiranja za privatni sektor osigurati veće kreditiranje privrede u odnosu na
domaćinstva povećati likvidnost tržišta kapitala u BiH izgraditi funkcionalno tržište osiguranja
Najvažniji uspjesi
stvaranje institucionalnog i regulatornog okvira privatizacija banaka okrupnjavanje banaka (sa 70 na 35) prisustvo stranog kapitala jedinstven platni promet u poslovnim bankama učešće banaka na tržištu kapitala jačanje povjerenja u banke uspostavljanje sistema osiguranja depozita osnivanje kreditnog biroa rast štednje unaprijeđenje supervizije banaka uspostavljanje jedinstvenog registra računa uvođenje novih bankarskih proizvoda Centralna banka BiH
Zamjerke bankara neuređenost pravnog sistema neadekvatna zaštita povjerilaca odnosno neefikasna
naplata dospjelih potraživanja prenormiranost pojedinih segmenata bankarskog poslovanja (ocjena kreditnog rizika)
otežava poslovanje banaka nerazvijenost domaće privrede nestabilnost ukupnog ekonomskog sistema pogoršanje finansijske discipline pojava fiktivnih firmi i sivo tržište visok kreditni rizik investiranja primjena različitih instrumenat obezbjeđenja poskupljuje kredite i usporava proceduru nedostatak kvalitetnih dugoročnih izvora nepovoljan kreditni rejting BiH
Zadaci bankarskog sektora Ubrzavanje procesa reformi realnog sektora kako bi dostigle
napredak u monetarnom i bankarskom sektoru Završetak procesa privatizacije državnih banaka (ili likvidacija) Podrška CBBiH da emituje obveznice i blagajničke zapise Nastavak procesa daljeg okrupnjavanja banaka Kapitalno jačanje banaka Donošenje zakona o zaštiti povjerilaca Ubrzati procese stečajeva kompanija Ubrzavanje sudskih postupaka
Unaprijeđenje uslova za djelovanje banaka na cijelom području BiH Fiskalna reforma i eliminacija sive ekonomije Licenca AOD za sve banke Povrat stare devizne štednje Ublažiti kriterije ročne usklađenosti Racionalizirati izvještavanje banaka Uvođenje eskontne kamatne stope Unaprijediti praksu naplate čekova i mjenica Usvojiti propise koji će omogućiti razvoj štedionica hipotekarnih
banaka i lizing kompanija
Asortiman bankarskih usluga razvijenih finansijskih tržišta
Tradicionalne bankarske usluge1 Obavljanje mjenjačkih poslova2 Diskontovanje komercijalnih zapisa i odobravanje poslovnih kredita3 Ponuda štednih depozita4 Čuvanje dragocjenosti5 Podrška vladinim aktivnostima preko kreditiranja6 Ponuda depozita po viđenju7 Ponuda povjereničkih (trust) usluga
Bankarske usluge razvijene u novije doba
8 Odobravanje potrošačkih kredita9 Finansijsko savjetovanje10 Upravljanje gotovinom11 Ponuda opreme na lizing12 Ulaganja u visokoprofitabilne projekte visokog stepena rizika13 Prodaja usluga osiguranja14 Usluge penzijskog osiguranja15 Usluge investiranja u vrijednosne papire16 Usluge investicijskih fondova i anuiteta17 Ponuda investicijskih i komercijalnih bankarskih usluga
4 SISTEMI CENTRALNOG BANKARSTVA
CENTRALNA BANKA
banka poslovnih banaka
monopol nad emisijom novčanica
nastanak ndash početak ind revolucije
prva Riskbank of Sweden 1656 g
najznačajnija Bank of England 1694 g
neprofitna institucija
monopolski položaj u sistemu
ldquokvazi bankardquoldquobanka banakardquordquobanka državerdquo
visok stepen samostalnosti CB
nesklad instituc i faktičke samostalnosti
II tipa CB potpuna vezanost za izvršnu vlast visok stepen autonomije
S aspekta organizacije jedinstvena CB složeni sistem CB (FED)
Poslovi CB emisija novčanica i kovanog novca upravljanje deviznim rezervama regulisanje količine novca organizacija UPP i PP sa inostranstv supervizija i nadzor banaka poslovi za račun države
Tri osnovne funkcije CB1 vođenje monetarne politike2 ldquoposljednje utočište banakardquo3 supervizija
Vođenje monetarne politike
Četiri osnovna cilja 1 stabilnost cijena2 ekonomski rast3 puna zaposlenost I4 uravnoteženi platni bilans
Obezbjeđenje likvidnosti makrosistema u uslovima rasta Snabdjevanje poslovnih banaka potrebnom količinom novca i kreditaŠtiti likvidnost bankarskog sistemaCB propisuje uslove za likvidnostPooštrava uslove u slučaju nelikvidnostiTjera banke da štite sopstvenu likvidnost
Banke definišu strategiju odbrane likvidnosti na tri nivoa
1 primarne rezerve likvidnosti kod CB (gotov novac i depozit po viđenju)
2 sekundarne (fond rezervi i kratkoročne hartije od vrijednosti) 3 povlačenje kredita sa novčanog tržišta
CB odobrava kredite za likvidnost izuzetno kratkoročni penalne kamate ne mogu biti korišteni za kreditnog potencijala strogi uslovi odobravanja
Krediti za likvidnost CBUslovi odobravanja -veća kamatna stopa
-obavezno pokriće u hartijama od vrijednosti
-stroga provjera boniteta banaka
Bitne razlike CB i KB likvidnost kod KB pasiva određuje aktivu kod CB vrsta emisije ročnost transakcija klijenti ciljevi poslovanja
Uticaj CB na ekonomska kretanja
Tri aspekta neposrednog djelovanja CB na globalna ekonomska kretanja
1)Globalna kontrola količine novca i kredita2)Kreditna regulacija3)Supervizija poslovanja bankarskog sistema
Primarna emisija CB
Stvara mogućnost poslovnim bankama da brže dođu do potrebnog inicijalnog novca
Primarni novac u dva osnovna oblika1)gotov novac2)depoziti koje poslovne banke drže na žiro i drugim računima
Usmjeravanje primarnog novcaputem deviznih transakcija - Promet hartija od vrijednosti na otvorenom tržištuputem kreditnog mehanizma - Kreditiranje
Kreditiranje ali samo na kratak rok
Supervizija banaka
Zadatak supervizije amortizacija poremećaja zaštita depozita zaštita povjerenja
Obuhvata kontrolu
1 vlasništva i upravljačke strukture u bankama2 bilansne strukture3 kredita i mikrokreditne politike banaka4 likvidnosti i solventnosti5 razvoja konkurentnosti6 pojava nelojalne konkurencije7 odnosa stabilnosti i profitabilnosti i dr
Instrumenti monetarne politike CB1 operacije na otvorenom tržištu2 krediti poslovnim bankama3 obavezna rezerva4 specijalni depoziti5 eskontnadiskontna kamatna stopa6 direktivne mjere CB I7 neformalni uticaj CB
1 Operacije na otvorenom tržištu
Kupovina i prodaja državnih obveznica na finansijskom tržištu od strane CBUticaj na promjene kamatnih stopa na tržištuUticaj na kreditni potencijal poslovnih banakaSuptilan i lahko primjenljiv mehanizam monetarne politikeČesto se kombinuje sa mehanizmima reeskonta
2 Krediti poslovnim bankama
Vrste kredita Krediti po osnovu raspoloživih hartija od vrijednosti u portfelju
poslovnih banaka (refinansiranje) -Reeskontni krediti -Krediti pokriveni dokumentima (državne obveznice)
Selektivni krediti Krediti usmjereni ka državi (napušta se) Krediti za likvidnost
Kupovina robnih mjenica i drugih komercijalnih papira od poslovnih banakaKupuju se po eskontnoj KSRezultat priliv svježeg novca u poslovnu bankuRigidan i relativno prevaziđen mehanizam
3 Obavezna rezerva
Rast stope -gt smanjenje kreditnog potencijalaU slučaju većeg priliva depozita iz inostranstva CB će povećati stopu obavezne rezervePodsticaj bankama da primjenjuju finansijske inovacijeRigidan instrument koji se koristi u zemljama sa nerazvijenom tržišnom strukturom
4 Specijalni depoziti
Cilj -dodatno snižavanje obima raspoloživih bankarskih resursa
Realizuju se primjenom ldquomarginalne obavezne rezerverdquo za banke sa ekspanzivnim rastom depozita
Veće stope obavezne rezerve na prirast depozitaObično sa nultom stopom naknade za ORRijetko se primjenjuje
5 Eskontna kamatna stopa
To je minimalna KS po kojoj je CB spremna da kreditira poslovne banke
Referentna kamatna stopa ndash uticaj na tržišnu kamatnu stopu
Banke obično slijede varijacije u kretanju eskontne stope CBRasterećenje privrede i podsticaj investiranju
Eskontna stopa u funkciji podrške domaćoj privredi
Američki FED snizio je svoju eskontnu kamatnu stopu u pokušaju da pomogne oporavak američke privrede FED je od početka 2001 godine snizio svoju kamatnu stopu sa 65 na 1
Objašnjavajući svoju odluku u FED-u su izjavili da veća nesigurnost dijelom posljedica većih privrednih rizika trenutno ograničava potrošnju proizvodnju i zaposlenost Oni se nadaju da će snažan i kontinuirani rast proizvodnje te dodatno smanjenje kamata biti od pomoći privredi koja se nalazi u vremenu slabijeg učinka
ECB zadržava nisku diskontnu stopu
Europska centralna banka (ECB) odlučila je ostaviti kamatnu stopu za refinanciranje na 2 uprkos tome što je britanska centralna banka (Bank of England - BoE) odlučila podići stopu sa najnižeg nivoa u posljednjih 48 godina za četvrtinu postotnog poena na 375
ECB je posljednji put spustila kamatnu stopu u julu ove godine dok je za BoE današnji porast kamatne stope bio prvi u više od 3 i pol godine
Makroekonomski pokazatelji još od ljeta iniciraju oporavak u eurozoni no ekonomisti upozoravaju da do značajnijeg rasta privrede neće doći tako skoro (6112003 Bankamagazin)
Makroekonomski pokazatelji još od ljeta iniciraju oporavak u eurozoni no ekonomisti upozoravaju da do značajnijeg rasta privrede neće doći tako skoro
6 Direktivne mjere CB
U suprotnosti su tržišnim mehanizmima
Kvantitativne limitiranje obima kredita visine KS na depozite obima i cijene HV obima potrošačkih i stambenih kredita
Kvalitativne sugestije i uputstva bankama da daju prioritet pojedinim privrednim djelatnostima
Rijetko se primjenjuju - obično u uslovima poremećaja
7 Neformalni uticaj CB
U suprotnosti su tržišnim mehanizmimaMoralni apeli bankama da se uzdrže od prekomjernog kreditiranja ili visokih KSldquoprijateljska upozorenjardquo ili ldquonagovještajirdquoUsmena i pismena saopštenjaPozivanje bankara na razgovore i slRjeđe se primjenjuje
Institucije bankarskog sistema
Bankarski sistem BiH1 CBBH - Centralna banka BiH2 FBA - Agencija za bankarstvo FbiH3 ABRS - Agencija za bankarstvo RS 4 AOD - Agencija za osiguranje depozita5 Ostale institucije
5 CENTRALNA BANKA BiH
Centralna banka BiH
Na njenom čelu nalazi se Upravno vijećeNe može davati kredite kreiranjem novca i u tom smislu djeluje kao Currency Board
Cilj Centralne banke je da postigne i održi stabilnost domaće valute (KM) tako što izdaje domaću valutu prema aranžmanu poznatom pod nazivom Currency Board
ldquoCurrency Boardrdquo
ldquoCurrency Boardrdquo u smislu Zakona o CB znači operativno pravilo za izdavanje domaćevalute prema kojem se domaća valuta izdaje samo uz kupovinu konvertibilne devizne valute sa punim pokrićem u neto stranoj aktiviTo znači da Centrana banka ne može odobriti kredit
Tri osnovne karakteristike CBA
1 Fiksni devizni tečaj utvrđen Zakonom o CBBH ( 1 KM = 1 DEM = 051129 euro )2 Puna devizna pokrivenost KM pasive CBBH
3 Puna konvertibilnost KM pasive CBBH u vezanu valutu euro
Pored toga CBBiH ne može davati kredite niti komercijalnim bankama niti
vladama CBBiH a ni drugi autoriteti u BiH ne mogu vršiti ograničenja na
plaćanja i međunarodne transakcije CBBiH osigurava transparentnost rada i transparentnost njenih
računa
Osnovni zadaci CB BiH
a) da definiše usvoji i kontroliše monetarnu politiku BiH putem izdavanja domaćevalute
b) da drži i upravlja službenim deviznim rezervama CB na siguran i profitabilan način
c) da potpomogne ili uspostavi i održava odgovarajuće platne i obračunske sisteme
d) da prima depozite od BiH i komercijalnih banaka radi ispunjenja zahtjeva za obaveznim rezervama
e) da stavlja u i povlači iz opticaja domaću valutu
f) da obavlja devizne operacije na zahtjev banaka
g) da prikuplja podatke koji se odnose na ekonomske i finansijske aktivnosti
Struktura bilansa CB
AKTIVA PASIVAKrediti bankama Gotov novacDržavne obveznice Depoziti banakaDevizna potraživanja Specijalni depozitiZlato I rezerve Depoziti države
Devizne obavezeFondoviInterne rezerve
Struktura bilansa CBBH
PASIVA1 Rezervniprimarni novac
gotovina izvan monetarnih vlasti- izvan CBBiH depoziti komercijalnih banaka
2 Inostrana pasiva kratkoročne obaveze prema nerezidentimadepoziti nerezidenataobaveze prema MMF-u
3 Depoziti centralne vlade 4 Kapitalni račun
početni kapital i rezerveakumulirana dobit
AKTIVA
1 Strana aktiva strana valuta u trezoru CBdevizni depoziti kod inostranih banakaraspolaganje SDR-ovima i dugoročni strani vrijednosni papiri
2 Potraživanja od privatnog sektora
Nezavisnost CB BiH
Centralna banka je potpuno nezavisna od FBiH RS te bilo koje javne agencije i organa
Centralna banka neće primati instrukcije od bilo kojeg drugog lica
Samostalnost Centralne banke treba biti poštovana i niko ne može tražiti da se utječe na bilo kojeg člana tijela Centralne banke koje donosi odluke u izvršavanju njegovih dužnosti prema Centralnoj banci niti da se miješa u djelatnost Centralne banke
Organizacija CB BiH
Centralna banka se sastoji od Upravnog vijeća Uprave (koja se sastoji od Guvernera i tri Viceguvernera) Osoblja
Konvertibilnost KMNa zahtjev Centralna banka na teritoriji Bosne i Hercegovine bez ograničenja kupuje i prodaje Konvertibilne marke za euro po kursu definisanom Zakonom o CB
Operacije na tržištu novcaCentralna banka se nećeuključivati u nikakve operacije na tržištu novca uključujući tu i vrijednosne papire bilo koje vrste
Operacije kliringaCentralna banka može ili za svoj vlastiti račun ili za račun i po nalogu Bosne i Hercegovine da uđe u klirinške i platežne aranžmane ili sklopi bilo koji drugi ugovor u istu svrhu sa javnim ili privatnim klirinškim institucijama koje se nalaze u inostranstvu
Bez kreditiranja državeCentralna banka će raditi kao bankar i fiskalni agent Bosne i Hercegovine pod uslovom da niti jedna transakcija koju CB sprovede ne može služiti kao finansijska pomoć uključujući kredit za ili u korist Bosne i Hercegovine
51 Currency Board domaća i svjetska iskustva
1 Pojam Currency Board-a
MMF definišeCurrencyBoardaranžmankaomonetarnirežimkojise zasnivanaeksplicitnojzakonskojobavezikonverzijedomaćevaluteuspecifičnu stranuvalutupričemuinstitucijakojaemitujenovacimaodređena ograničenja
2 Principi Currency Board-a
Principi Currency Board-a su Depoziti po viđenju su konvertibilni u valutu zemlje
monetarnog odbora po fiksnom kursu Odnos između novca u opticaju i novčane mase je
stalan Monetarna politika se sastoji u konverziji domaće valute
u stranu po fiksnom kursu
3 Karakteristike Currency Board-a
Konvertibilnost bilo kojeg iznosa domaće valute u stabilnu stranu valutu
Fiksan devizni kurs domaćevaluteprema referentnoj valuti Puno pokriće emitovanog domaćeg novca stranim rezervama Djeluje na principu novčanog sistema zlatne poluge Nove rezerve pribavljaju se iz zemlje rezervne valute Promjene u platnom bilansu utiču na promjene domaće novčane
mase Trgovinska veza između zemlje monetarnog odbora i zemlje
monetarne valute je obično stabilna Centralna banka ne prima depozite ne može kupovati državne
vrijednosne papire ne daje kredite vladi ni komercijalnim bankama i nema ulogu ldquozajmodavca krajnje instancerdquo ne reguliše bankarski sistem ne nadzire operacije diskrecione monetarne politike
Država ne može kontrolirati količinu novca u opticaju koja je određena potražnjom za novcem
Currency Board u BiH
CBBiH počela je sa radom 11 8 1997 god na principu valutnog odbora
Prije njenog osnivanja u BiH su bile u opticaju 4 valute HR kuna bosanski i jugoslovenski dinar i DM
Ubrzo nakon toga KM postaje jedina legalna valuta
a) Razlozi formiranja CBA u BiH
Potreba za vezivanjem KM za određenu stabilnu valutu
Razlozi odabira DM kao referentne valute Visok nivo povjerenja Historijska vezanost za DM Velika količina DM u zemlji
1999 god ulogu DM preuzima EURO
Osigurao je stabilnost KM Mogao bi biti ugrožen ako se ne zaustavi stalni porast vanjskotrgovinskog debalansaBrojni ekonomisti u BiH smatraju da je naš valutni odbor rigidan te bi bilo nužno izvršiti korekcije u pravcu povećanja njegove fleksibilnosti
b Prednosti CBA u BiH
Četiri su razloga zašto je CBA u BiH bio uspješan1 Javnost u BiH se suočila sa brojnim finansijskim traumama CBA je vratio povjerenje javnosti u domaću valutu2 Javnost u BiH ima puno povjerenje u euro
3 Mnogi su vjerovali da je CBBiH uspješno funkcionirala kao CBA jer je imala donedavno stranog guvernera4 Jedan od razloga zašto CBA uspješno funkcionira u BiH je dobar pravni i institucionalni okvir za CBBiH
Zašto bi CBA trebao biti zadržan u BiH
1 CBA proizvodi realne ekonomske i socijalne koristi
2 Stabilnost domaće valute u odnosu na euro u budućnosti jer BiH ima viziju pristupiti EU
3 Nema konkretne alternative koji bi to monetarni režim trebalo uvesti nakon CBA
4 Dugoročno nastojanje da se kroz CBA ekonomija BiH što više približi ekonomiji EU
6 KOMERCIJALNO BANKARSTVO
VRSTE BANAKA
1 Ročnost poslova komercijalne banke (kratkoročni poslovi) investicione ili razvojne banke (dugoročni poslovi)
2 Privredna grana ili oblast industrijske poljoprivredne trgovačke SMEs sektor spoljnotrgovinske
3 Veličina finansijskog potencijala
male srednje velike
4 Veličina teritorije koju pokriva lokalne regionalne nacionalne
5 Prosječna vrijednost bankarskih depozitnih ili kreditnih operacija
banke malih operacija (ldquoretail banksrdquo) ndashbankarstvo na malo banke velikih operacija (ldquowholesale banksrdquo) ndashbankarstvo na veliko
6 Prisustvo inostrane komponente u poslovanju domaće međunarodne
Uobičajena podjela banaka
A) Depozitne ili komercijalne banke
Mobilišu kratkoročne depozite (uglavnom stanovništva)i plasiraju ih na kratak rok
Finansiraju robni promet i zalihe preduzeća trajna i potrošna dobra stanovništva
Imaju razgranatu mrežu filijalaImaju problem ročne usklađenosti sredDrže transakcione depoziteZalaze i u investicione aktivnosti(VP)
B) Poslovne banke
Sve više se približavaju komercijalnim bankamaFinansijski potencijal zasnivaju na sopstvenom kapitalu i rezervama
Ulaze u vlasništvo kompanija preko čijeg profita uvećavaju sopstveni kapitalFinansirajuuglavnom krupne industrijske kompanije
Osnivaju filijale i u drugim zemljama
C) Univerzalne banke
Klijentima pružaju kompletan set poslovnih i investicionih bankarskih uslugaPredstavljaju prvi organizacioni oblik banaka
To su tzv nespecijalizovane bankeDominiraju depozitni izvori i kratkoročni kreditiKreiraju i sopstvene hartije od vrijednostiTeže ih je kontrolisati
Finansijske aktivnosti banaka u konceptu ldquouniversal bankingrdquomogu uključivati
Djelatnost univerzalne banke posredovanje (intermediation) trgovanje finansijskim instrumentima devizama i derivatima osiguranje ili prihvatanje odgovornosti za kupovinu novog duga i
emisije dionica (underwriting) brokerski poslovi
korporacijske savjetodavne usluge uključujući udruživanja i usluge akvizicije
investicijsko upravljanje osiguranje držanje kapitala ne-finansijskih kompanija u bankarskom portfoliju
DJELATNOST DOMAĆIH BANAKA
1 Primanje svih vrsta novčanih depozita i drugih novčanih sredstava2 Davanje i uzimanje kredita i finansijski lizing3 Davanje svih oblika novčanog jemstva4 Učešće kupovina i prodaja instrumenata tržištanovcai
kapitalazasvojilituđi račun5 Usluge platnog prometa i prenosa novca6 Kupovina i prodaja strane valute7 Izdavanje i upravljanje sredstvima plaćanja (uključujući kreditne kartice
putne i bankarske čekove)8 Pohranjivanje i upravljanje vrijednosnim papirima i drugim
vrijednostima9 Usluge finansijskog menadžmenta10 Kupovina i prodaja vrijednosnih papira11 Drugi poslovi
BILANS BANAKA
BILANS u bankarstvu ima dvostruko značenje analiza bilansa banke I analiza bilansa debitora
Bilans stanja ndash sistematizovan pregled bankarske aktive i pasive na određeni dan
ndash važan izvor informacija i osnova za donošenje poslovnih odluka
Pomaže kod formulisanja poslovne politike banke utvrđivanjem i praćenjem koeficijenata (stopa)
gotovine likvidnosti solventnosti rezervi likvidnosti kreditiranja kapitala i dr
komparativna analiza banke u odnosu na druge banke ili na bankarski sektor u cjelini
Bilans stanja
bruto bilans ukupna aktiva i pasiva
neto bilans prikazuje kredite i ostale finansijske plasmane na strani active I izvore sredstava kojima se pokrivaju ti plasmani
nekonsolidovani bilans prikazuje bruto aktivu i pasivu sektora poslovnih banaka (sa svim interbankarskim pozicijama)
konsolidovani bilans odnosi se na plasmane i obaveze prema nebankarskom sektoru dok su interbankarske pozicije anulirane
Struktura bilansa banke
AKTIVA PASIVA Krediti 52 Oročeni depoziti 42Plasmani u hartije od vrijednosti 16 Depoziti po viđenju 33Likvidna aktiva 14 Obaveze na novčanom tržištu 14Gotovina (+ rezerve) 13 Ostale obaveze 3Ostala aktiva 5 Kapital 8UKUPNO 100 UKUPNO 100
Fundamentalna ravnoteža bilansa
Izbalansiranost vrijednosti aktive i pasive u ročnom i valutnom pogledu
Aktiva = obaveze + fondovi (kapital)Fondovi (Kapital) = aktiva ndash obavezeObaveze = aktiva ndash fondovi (kapital)
Pitanje realne aktive - ako su obaveze i fondovi pokriveni dovoljnim obimom realne aktive - ako je pozitivna vrijednost kapitala - izjednačenost spoljnih obaveza i neto aktive
BANKARSKI AGREGATI
1 Finansijski potencijal2 Finansijski plasmani3 Depozitni potencijal4 Kreditni potencijal
1 Finansijski potencijal
zbir svih izvora sredstava koje banka transferiše u različite vrste plasmana
FP = Σ P = DP + KI + OI
2 Finansijski plasmani
predstavlja zbir ukupne aktive bilansa bankeFPL = Σ A = KR + HV + R
Ukupni plasmani moraju biti pokriveni izvorima sredstavaFP = FPL
3 Depozitni potencijal
zbir depozitnih izvora sredstava DP = Dpv + Dšt + Dor
Nivo depozitnog potencijala neposredno utiče na nivo kreditnog potencijala
4 Kreditni potencijal
kvantum slobodnih sredstava banke koji može biti plasiran u vidu kredita ili drugih plasmana a da pri tome ne ugrozi likvidnost i solventnost održavajući propisanu stopu obaveznih rezervi
KP = FP ndash PR (OR+RL)
Nivo kreditnog (slobodnog ili raspoloživog) potencijala određuje nivo kreditnih plasmana
PR ndash programirane ili standardne rezerve OR ndash obavezna rezerva RL ndash rezerve likvidnosti
Značaj analize bankarskih agregata
- omogućava banci određivanje realnog kreditnog potencijala - dolazi se do značajnih signala vezanih za funkcionisanje makro
sistema- doprinosi kompleksnoj ocjeni ukupnih performansi banke- omogućava komparativnu analizu sa bankarskim trendovima u
inostranstvu
61Bilans banaka
1 Uvod
Finansijski izvještaji sadrže ključne informacije za donošenje odluka o poslovanju banke
Bilans stanja prikazuje imovinu obaveze i temeljni kapital Bilans stanja također daje pregled inputa i outputa banaka
Bilans uspjehadaje pregled cijena koštanja inputa i vrijenosti outputa
Pojam bilansa stanja Bilans stanja pokazuje iznos i sastav izvora sredstava koje je banka pribavila za finansiranje aktivnosti posuđivanja i investiranja kao i koliko je novca banka uložila u kredite vrijednosne papire i ostale finansijske outpute
Pojam bilansa uspjeha Bilans uspjeha pokazuje koliko je banku koštalo pribavljanje depozita i drugih izvora sredstava te koliko su iznosili prihodi po osnovu korištenja tih sredstava
2 Bilans stanja banke
Bilans banke kao i svaki drugi bilans sastoji se od aktive i pasive sa specifičnim elementima
Aktiva = obaveze + kapital
U aktivu bilansa banke spadaju Gotovina Vrijednosni papiri Krediti Lizinzi Ostala mješovita imovina
U pasivu bilansa banke spadaju Depoziti Nedepozitni izvori banke Temeljni kapital
Aktiva = Pasiva
Izvori bankinih sredstava = korištenju bankinih sredstavaa Aktiva bilansa banke
Gotovina i depoziti kod banaka
Gotovina banke prestavlja primarni izvor likvidnosti i u nju spadaju Gotovina u trezoru Depoziti koje banka drži u drugim bankama Gotovina u procesu prikupljanja Računi rezervi kod Centralne banke Gotovina je prva linija odbrane u slučaju neočekivanih zahtjeva od banke
Investicije u likvidne vrijednosne papire
Predstavljaju ulaganja u likvidne vrijednosne papire sa ciljem izgradnje druge linije odbrane likvidnosti banke ili sekundarnih rezervi
Ova kategorija aktive je između gotovine i kredita
Njihova osnovna karakteristika je da donose određeni prihod banci za razliku od gotovine
Ovdje spadaju kratkoročni državni papiri komercijalni zapisi kao i oročeni depoziti banke
Investicije u vrijednosne papire radi prihoda
Banka investira u ove vrijednosne papire radi očekivane stope povrata na njih a ne radi kreiranja sekundarnih rezervi likvidnosti
Ovdje spadaju sve vrste vrijednosnih papira koje banci donose prihode
Također banke drže i određeni broj vrijednosnih papira namijenjenih trgovanju s ciljem ostvarivanja određenog prihoda na promjeni cijena
Krediti
Ovdje spadaju sve vrste plasiranih kredita banke
Svaki kredit nosi određeni rang odnosno određene je kategorije1 Kategorija A-Dobra aktiva2 Kategorija B-Aktiva sa posebnom napomenom3 Kategorija C-Podstandardna aktiva4 Kategorija D-Sumnjiva aktiva i5 Kategorija E-Gubitak
Rezerve za potencijalne gubitke
Sukladno rangu aktive svaka banka izdvaja odgovarajuće rezerve za eventualne gubitke Rezerve prestavljaju odbitnu stavku aktivePostoje opće i posebne rezerve
Posebne rezerve su rezerve koje se izdvajaju prema propisima i u iznosu određenom od strane Agencije za svaku od kategorije aktive
Izdvajanje rezervi prema kategorijama aktive
1 Kategorija A -Dobra aktiva 2 ORKG za opći kreditni rizik
2 Kategorija B - Aktiva sa posebnom napomenom 5-15 PRKG za PKG
3 Kategorija C - Podstandardna aktiva 16-40 PRKG za PKG
4 Kategorija D - Sumnjiva aktiva 41-60 PRKG za PKG
5 Kategorija E - Gubitak 100 PRKG za PKG
ORKG - opće rezerve za kreditne gubitke PRKG - posebne rezerve za kreditne gubitkePKG - potencijalni kreditni gubitak
Ostala aktiva
Odnosi se na ostale kategorije fiksne aktiveOvdje spadaju zgrade oprema investicija u podružnice osiguranje itdOva kategorije je pod strogim nadzorom Agencije i ne smije se neograničeno i nekontrolisano povećavati
b Pasiva banke
Depoziti
Depoziti predstavljaju osnovni izvor finansiranja aktive bankeDepoziti mogu biti
- Transakcioni- Netransakcioni- Štedni- Oročeni
Također u ovu kategoriju pasive se ubrajaju i depoziti javnih institucija
Nedepozitni izvori
Ovdje spadaju Vrijednosni papiri izdati kao izvor finansiranja Krediti od drugih banaka i institucija Ugovori o rekupovini ndashREPO
Nedepozitni izvori predstavljaju veoma bitan izvor finansiranja aktive banke
Kapital
Kapital predstavlja vlasnički dio poslovanja
U kapital se ubrajaju Akcionarski kapital Subordinirani dug Opće rezerve za pokriće gubitka banaka
3 Vanbilansne stavke banaka
U novije vrijeme prisutan je trend rasta vanbilansnih pozicija banaka
Ovdje se između ostalog ubrajaju Stand by kreditni sporazumi Swap kamatnih stopa Obaveze po kreditima Ugovori o kursnim listama itd
Izvor su dodatnog rizika poslovanja banaka
4 Bilans uspjeha banke
Pojam bilansa uspjeha Bilans uspjeha predstavlja iznos primljenih prihoda te izloženih troškova koji su se pojavili u određenom periodu
KAMATNI PRIHODIKamate i naknade po kreditimaKamate od investicija u vrijednosne papireDrugi prihodi od kamata
KAMATNI TROŠKOVIKamate na depoziteKamate na kratkoročni dugKamate na dugoročni dug
NEKAMATNI PRIHODINaknade za usluge vezane za depoziteNaknade po osnovu zaključenih ugovora o rentanju opreme objekata i sl
NEKAMATNI TROŠKOVIPlaće dnevnice i ostali troškovi uposlenihNeto troškovi najmova i opremeRežijski troškovi Rezervacije za moguće gubitke po kreditima Porezi
Neto prihod od kamate=gt razlika između prihoda od kamate i troškova kamata
Neto nekamatani prihod =gt razlika između nekamatnih prihoda i nekamatnih troškova
Prihod prije poreza =gtrazlika predhodnih kategorija
NETO DOBIT = UKUPNE STAVKE PRIHODA -(minus) UKUPNE STAVKE RASHODA
KAKO POVEĆATI DOBITPovećati bilo koju od stavki aktive Povećavati aktivu s višim prihodom na račun one s nižim Smanjiti kamate na uzete depozite Tražiti jeftinije izvore na račun onih skupljih Smanjiti troškove poslovanja Izbjeći moguće poreze
7 OSNOVNI PRINCIPI BANKARSKOG POSLOVANJA
LIKVIDNOST
Sposobnost banke da izvršava svoje kratkoročne obaveze o rokovima dospjeća
Banka je likvidna sve dok je sposobna da o rokovima dospjeća izvršava svoje obaveze
Likvidnost je osnova za normalno funkcionisanje depozitnog i kreditnog mehanizma kod svake banke
Povjerenje je osnov odnosa banke i klijenta i banke moraju da se bore da održe to povjerenje Ono se održava neodložnim izmirenjem dospjelih obaveza
Nelikvidna banka nije u stanju da pokrije prezentovane naloge za isplatu ugovorenih obaveza
Različit nivo likvidnosti
Aktive bilansa super-likvidna imovina likvidna imovina i nelikvidna imovina
Pasive bilansa
Vanbilansnih pozicija
Idealno stanje poklapanje likvidnosti imovine i dospjeća obaveza
Uticaj ročne transformacije sredstava deponenti i tražioci kredita ndash suprostavljeni ciljevi
Pod kontrolom bankarskog menadžmenta
Banka zarađuje na ročnoj transformaciji sredstava
U težnji za zaradom -gt opasnost od probijanja granica ročne transformacije -gt nelikvidnost
Banke mogu vršiti ročnu transformaciju ali samo do određenog stepena koji su one same utvrdile na osnovu iskustva
Nelikvidnost može da nastane ukoliko banka postane nesolventna -gt vrijednost aktive ltvrijednosti obaveza tz da banka nema kapitala
Promjena koncepta likvidnosti banke u savremenim uslovima
ranije jednostavniji menadžment likvidnosti koji se sastojao u tome da vodi računa o likvidnosnoj strukturi svoje aktive
danas povećani rizik da likvidnost banke bude ugrožena (rizik vanbilansnih obaveza i prekid zaduživanja na finansijskom tržištu) ali i nove mogućnosti zaduživanja i odbrane likvidnosti banke
Najlošija pozicija u savremenoj tržišnoj strukturi- banka uključena u finansijsko tržište- upravljanjem pasivom obezbjeđuje dodatni kvantum likvidnosti- sticajem okolnosti ndashgubi svoju kreditnu sposobnost na tržištu1048790zatvara
joj se pristup finansijskom tržištu
Jedini izlaz kredit za likvidnost od Centralne banke -gt koja diktira menadžmentu banke restrukturiranja bilansa
STRATEGIJE LIKVIDNOSTI
1 Strategija kratkoročnih komercijalnih kredita- dominantna u toku XIX vijeka- depozitni potencijal su uglavnom činili a vistadepoziti - održavanje solventnosti i likvidnosti plasmanom depozitnog
potencijala u kratkoročne kredite- rok kredita do 90 dana-pokriveni robnim mjenicama
- nelikvidnost bi mogla nastati samo neto smanjenjem depozita kao bankarskih resursa
- CB bi mogla odobriti kredit za likvidnost- kasnije raste značaj štednih i oročenih depozita kao i kredita sa
dužim rokovima otplate tako da ova strategija gubi na značaju
2 Strategija utrživih aktiva- nastala je početkom XX vijeka na bazi razvoja fin tržišta- banke diverzifikuju svoju rezervnu aktivu - sekundarne rezerve ndashdržavni VP (blagajnički zapisi)- kamatonosne sekundarne rezerve privlače bankare- uslov dovoljno duboko finansijsko (posebno novčano)tržište- odbrana likvidnosti prodaja dijela kratkoročnih VP kao i dijela
kreditnog portfolija- sekjurizacija kredita grupe banaka udružuju dijelove
standardizovanih kredita u određeni pulkod neke finansijske institucije Na osnovu toga finans
- institucija emituje nove VP koje prodaje zainteresovanim institucionalnim investitorima
3 Strategija na bazi plasmana sa anticipiranim dohotkom- postala je dominantna poslije Drugog svjetskog rata- rast srednjoročnih i dugoročnih kredita na osnovu rasta štednih i
oročenih depozita- povrat kredita na osnovu anuitetnog otplatnog plana - otplata iz prihoda korisnika kredita (firme i stanovništvo) - preduzeća kvartalni i polugodišnji anuiteti- stanovništvo mjesečni anuitet- analiza i praćenje priliva i odliva
4 Strategija upravljanja pasivom- razvijena u toku šezdesetih godina- obezbjeđenje likvidnosti na osnovu povlačenja (uzimanja) kredita
umjesto putem prodaje kratkoročnih VP- predpostavlja jako finansijsko tržište sa obiljem sredstava koja se
mogu angažovati putem kreditnih aranžmana- mogućnost korištenja kredita kod CB- uslov banka mora imati solidnu kreditnu sposobnost
INDIKATORI NELIKVIDNOSTI
- Nema dovoljno novčanih sredstava za pokriće naloga komitenata- nije u stanju isplatiti novčana sredstva po odobrenim kreditima
- nije u stanju otplaćivati uzete kredite- drži niži nivo OR kod CB od propisanih
UPRAVLJANJE AKTIVOM I LIKVIDNOST
Posebno značajno u uslovima nerazvijenog finansijskog tržišta odnosno kada banka ne koristi mehanizme upravljanja pasivom
Banka formira primarnu rezervu likvidnosti koja se u uprošćenom finansijskom sistemu sastoji od novca na depozitnom računu kod CB
Dva pristupa upravljanja aktivom
Stock pristup banka treba težiti da ima kvalitetnu aktivu U slučaju privremene nelikvidnosti banka može prodati dio aktive povući sredstva sa FT ili od CB Težište na upravljanju aktivom radi obezbjeđenja likvidnosti Klasifikacija aktive banke prema stepenu likvidnosti
Flow pristup respektuje ročnu transformaciju buduće prilive i odlive Banka stvara ldquomapu likvidnostirdquondash sagledava poziciju likvidnosti u rokovima od 1-8 dana 8-30 i 30-90 dana
Optimalno rješenje u kombinaciji dva pristupa
UPRAVLJANJE PASIVOM I LIKVIDNOST
Banke rješavaju problem likvidnosti upravljanjem pasivom odnosno angažovanjem dodatnih sredstava na finansijskom tržištu (kao i kredita kod CB)
Mehanizmi angažmana kredita za likvidnost1 Međubankarski kredit za likvidnost2 Aranžmani o rekupovini sredstava (REPOS)3 Depozitni certifikati (CDs)4 Krediti za likvidnost kod CB
Međubankarski krediti za likvidnost
Predstavlja mehanizam raspodjele sredstava na računima kod centralne banke na kreditnoj bazi uz plaćanjenaplatu kamate
Posebno karakteristično za američke banke kod kojih u pravilu manje banke imaju više sredstava na računima kod CB nego velike banke
Manje banke često imaju viškove primarne likvidnosti pa je moguće da one na vrlo kratak rok uz naplatu kamate ustupaju ta sredstva drugim bankama
Radi se uglavnom o neosiguranim kreditima (bez pokrića)
Aranžmani o rekupovini sredstava (REPO)
Radi se o prodaji finansijske aktive uz obavezu prodavca da mora u određenom kratkom terminu kupiti tu istu aktivu po unaprijed dogovorenoj cijeni
Kao pokriće koriste se državne obveznice Smatraju se najsigurnijim načinom ulaganja
Ročnost ovog aranžmana je od jednog dana do nekoliko mjeseci Može biti ldquoREPO sa unaprijed dogovorenim datumomrdquo ili tzv ldquootvoreni REPOrdquo sa mogućnošću kupovine u bilo koje vrijeme u budućnosti
Banka u osnovi vrši prodaju vrijednosnih papira za novac uz obavezu njihove ponovne kupovine Kupac zarađuje kamatu po repo-stopi dok prodavac rješava problem kratkoročne nelikvidnosti
Depozitni certifikati (CDs)
Banka emituje depozitne certifikate sa kratkim rokovima vraćanja kada su u funkciji obezbjeđenja likvidnosti
Kada ima narasle zahtjeve za dodatnim novčanim sredstvima banka nudi emisiju svojih CDs po atraktivnim kamatnim stopama
Ona očekuje da u vrlo kratkom roku dođe do likvidnih sredstava ndash znatno brže nego da čeka neto-priliv depozita
Krediti za likvidnost kod CB
CB ih odobrava bankama koje su solventne ali imaju kratkoročne probleme likvidnosti
Realizuju se posredstvom tzv ldquodiskontnog šalterardquo na kojem banke mogu da dobiju superkratkoročne kredite CB uz zalog državnih vrijednosnih papira
Dva koncepta kamatnih stopa za navedene kredite- ispod tržišne (potreba kontrole namjenskog korištenja)- iznad tržišne (kaznene banke nezainteresovane da ih koriste)
Tri tipa ovih kredita1 za prilagođavanje bilansne strukture banaka2 za pokrivanje sezonskih debalansa3 za otklanjanje posljedica neočekivanih događaja
UTVRĐIVANJE LIKVIDNOSTI
Potrebno je izvršiti grupisanje pojedinih oblika aktive prema stepenu likvidnosti
Gradacija u tri kategorije- Primarna gotovina u blagajni sredstva po viđenju kod korespodentskih
banaka i na računu kod CB- Sekundarna primarna likvidnost uvećana za najlikvidniji dio aktive banke - koji
se u kratkom roku i uz niske troškove može pretvoriti u novac (mjenice kratkoročni krediti do tri mjeseca)
- Tercijarna dijelovi plasmana banke koji se do isteka određenog roka ne mogu pretvoriti u gotov novac (dugoročni krediti obligacije mjenice koje se ne mogu eskontovati)
INSTRUMENTI MJERENJA LIKVIDNOSTI
Kvantitativnipristupa odnos kredita i depozitab odnos likvidne aktive i ukupnih depozitac odnos likvidne i ukupne aktived odnos likvidne aktive i kratkoročnih obavezae prosječna dospjelost plasmana u HV
Kvalitativnipristup Praćenje i analizaa sezonskih ciklusab slučajnih i dugoročnih promjenac novčanih tokova
Kvanitativni ili stock pristup
a Odnos kredita i depozita
kada se odnos penje do relativno visokog nivoa- bankari manje pozajmljuju i investiraju Krediti su nelikvidna imovina banke ndash kada oni rastu =gt likvidnost opada
Nedostatak ne daje informacije o dospjelosti i urednosti otplate kredita niti informacije o stepenu likvidnosti Ne sadrži ni informacije o prirodi bančine imovine izvan kreditnog portfelja (npr gotovina i kratkoročne HV i fiksna aktiva)
To je signal koji opominje menadžment banke da napravi ocjenu svog programa prekomjerne ekspanzije kredita
b odnos likvidne aktive i ukupnih depozita
nešto pouzdaniji od prethodnog
Nedostatak značajan dio gotovine nije stvarno raspoloživ za odgovaranje na bančine potrebe za likvidnim sredstvima (npr obavezna rezerva i sl)
Nedostatak koeficijenata statički ili stock pristup (bez dinamike)
Zaključak Ne postoji opšta formula likvidnosti za sve banke pa ni za jednu banku u različitim vremenskim periodima Svaka banka traga za svojim optimumom likvidnosti
Korelativno praćenje stope rasta depozita i kredita Stabilne stope rasta depozita siguran su pokazatelj održavanja optimalne zone likvidnosti bez formiranja dodatnih rezervi lkvidnosti
Formiranje predvidivih stopa kredita odnosno kalkulisanje cikličnih sezonskih slučajnih i dugoročnih varijacija stopa formiranja kredita i depozita
Zlatno pravilo likvidnosti stope rasta kredita ne smiju biti veće od stopa rasta depozita
Banka mora nastojati da što prije otkloni nelikvidnost kako bi sačuvala povjerenje svojih komitenata
Projektovanje likvidnosti
U savremenim bankama vrše komisije za upravljanje aktivom i pasivomSastoji se u prognoziranju rasta kredita i depozita te aranžiranju dodatnih izvora za obezbjeđenje likvidnosti banke
Suština izračunati gep (jaz) likvidnosti banke kao razliku između anticipiranih izvora sredstava i potencijalne upotrebe sredstava od strane banke
Značaj izbora optimalne kombinacije
Diferencijacija depozita stabilni i nestabilni (više ili manje osjetljivi na promjene tržišne kamatne stope)
Ciklični aspekt (povezanost banke sa granama kod kojih postoji veći stepen cikličnih oscilacija) U uslovima uspona privredne aktivnosti banke smanjuju kratkoročne i dugoročne VP i povećavaju kredite U uslovima recesije =gt smanjuju se zahtjevi za kreditima =gt banke usmjeravaju sredstva u VP
Način projektovanja likvidnosti
Potrebe dodatne likvidnostiprognozirani rast kredita + rast obaveznih rezervi ndash prognozirani porast depozita
Na izbor sredstava za pokrivanje gep-a utiče dužina vremena projektovanog gep-a očekivano kretanje kamatnih stopa na finansijskom tržištu
Na politiku likvidnosti utiče i filozofija menadžmenta
Faktori koji utiču na likvidnost
ročna struktura svih sredstava dinamika priliva sredstava ponašanje poslovnih subjekata smjernice ekonomske i razvojne politike mjere monetarno- kreditne politike
Propisi agencije za bankarstvo
ldquoOdlukao minimalnimstandardimaza upravljanjerizikomlikvidnostibanakardquo
Nadzorni odbor banke odgovoran je da osigura da banka ima i provodi adekvatan program za upravljanje rizikom likvidnosti
Više rukovodstvo banke dužno je da pripremai Odborudajeprijedlogeprogramai politika provodiprogramei politike prati upravljai kontroliše dautvrdimetodprocjenetekućei budućelikvidnosti obezbjedisistemizvještavanjao likvidnosti obavještavaOdboro stanjulikvidnostinajmanjejednomkvartalno
pratiekonomskei drugeusloveu okruženjukojimoguuticatinalikvidnost obezbjediuslovezasisteminterne kontrole
Obaveza banke Ročno usklađivanje ugovorenih dospjeća instrumenata aktive i pasive
najmanje90 izvorasredstavasarokomdospjećado 365 danadaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 365 dana
najmanje95 izvorasarokomdospjećado 180 danaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 180 dana
izvoresredstavasarokomdospjećado 90 danau punomiznosuangažujeu plasmanesarokomdospjećado 90 dana
Rezerva likvidnosti
Empirijski određena visinom novčanih sredstava poslovne banke u gotovini i na računima kod CB Izražava se u procentima od depozita sa kojima banka raspolaže
Na osnovu višegodišnjeg iskustva ocijenjeno je da odnos sredstava na žiro-računu poslovne banke ne bi smio biti niži od 4 do 5 od ukupnih depozita po viđenju
Kod nas su banke obavezne da održavaju prosječan desetodnevni minimum likvidnosti u novčanim sredstvima u visini od najmanje 20 iznosa kratkoročnih izvora sredstava
PROPISANE ZAŠTITNE MJERE
principdase štovišeoslanjanastabilneizvoresredstava principzamaksimalnudiverzifikacijuizvorasredstavapodospjeću vrstii
brojukomitenata tržištui instrumentima organizacionemjerezaupravljanjelikvidnošću (kompetentnalica
efikasnakontrolai sl) stepenuključenostibankeu tržištanovcai razvojakratkoročnihvrijednosnihpapira redovnopripremanjeplanovazavanredne(neočekivane)situacije kvalitetaninformacioni sistem
SOLVENTNOST
Solventnost je sposobnost banke da svoje ukupne obaveze može pokriti svojom ukupnom aktivom čija se vrijednost može potvrditi na tržištu dakle po tržišnoj cijeni
Nesolventna banka formirana vrijednost obaveza iznad nivoa realne aktive
Da li banka može biti nelikvidna ali solventnalikvidna ali nesolventna
Vremenska koponenta za razlikovanje kategorija likvidnosti i solventnosti
Likvidnost sposobnost banke da odgovori svojim obavezama u određenom (kratkom) roku a
Solventnost sposobnost banke da odgovori svim svojim obavezama Da u trenutku likvidacije može da isplati svoje povjerioce
Ako je banka nesolventna dolazi pod udar regulatornih organa uz mogućnost gubljenja poslovnog statusa u obliku likvidacije ili preuzimanja od neke druge banke
POSLOVNOST
predstavlja postizanje maksimalnih rezultata minimalnim ulaganjem sredstavaSastavni dijelovi
samostalnost i objektivnost u donošenju odluka stalna cirkulacija novca poslovno predviđanje
Princip poslovnosti ugrađuje se u princip likvidnosti sa kojim čini jedinstvenu cjelinu
EFIKASNOST
predstavlja princip po kojem banka odobrava kredite za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno uložitiBanke će sredstva usmjeriti u projekat koji će nakon otplate kredita uspješno poslovati
Banka teži optimalnoj efikasnosti koja je rezultanta poželjnog stepena likvidnosti i sigurnosti koji reflektuju operativna i strateška ponašanja vlasnika menadžmenta i klijenata banke
PROFITABILNOST
cilj banke je ostvarenje što većeg profita na osnovu kamatne marže zaračunavanjem provizije na bankarske usluge kao i prihoda ostvarenih vođenjem vlastitih poslova bankeProfitabilnost kao obezbjeđenje dovoljne stope prinosa po jedinici dioničkog kapitala
Rezultat - rast profita i povećanje tržišne vrijednosti banke
Osnovni principi bankarskog poslovanja - Vježbe
1 Finansijski indikatori banaka
Cilj poslovanja =gt adekvatna stopa prinosa po jedinici kapitalaUslov rasta banke je i povećanje kapitala =gt propisan mininimum
Svrha indikatoraUpoređivanje performansi banke sa drugim bankama i Posmatranje date banke kroz vrijeme
Osnovni principi bankarskog poslovanja su Likvidnost Solventnost Sigurnost Profitabilnost Efikasnost
2 Likvidnost banaka
Pojam likvidnost sposobnost subjekta da izvrši svoje tekuće obaveze o roku dospijećaKroz adekvatno upravljanje likvidnošću banka gradi povjerenjeRangiranje aktive i pasive prema stepenima likvidnosti super-likvidna likvidna i nelikvidnaPojam ročna transformacija usklađivanje rokova obaveza i potraživanja
Postoji više indikatora likvidnosti ali osnovni su Likvidna aktiva ukupna aktiva Likvidna pasiva ukupna pasiva
3 Solventnost
Razlika između likvidnosti i solventnostiPojam solventnosti dugoročna usklađenost strukture aktive i pasive tj mogućnost da se svi dugovi plate ldquokonačnordquo ali po tržišnim cijenamaBanka je solventna ako joj je u slučaju likvidacije aktiva veća od pasive
Trojako značenje solventnosti Sposobnost banke da snosi rizik (u slučaju likvidacije) Obezbjeđenje sigurnosti deponentima (minimiziranje rizika za
deponente) Makroekonomska funkcija banke (u slučaju nesolvnentnosti jedne
banke posljedica može biti pad povjerenja u sve banke ndash lančani efekat
4 Sigurnost
Pojam sigurnosti mogućnost plaćanja i naplate svih obaveza i potraživanja u ugovorenim rokovima i utvrđenom obimu Odnosi se na procjenu klijenta njegove sposobnosti da izmiri svoje obaveze na vrijeme u punom iznosu te na način predviđen u ugovoru
Postiže se provjerama klijenataZakonski uređeno putem garancija koje su neophodne
5 Efikasnost
Pojam efikasnosti (poslovanja) aktivnosti koje vode ka ostvarenju optimalnih rezultata
Princip po kojem banka odobrava sredstva za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno upotrijebiti
Efikasnost = likvidnost + profitabilnost + solventnost + sigurnost
6 Profitabilnost
Profitabilnost =gt funkcija cilja banke
Cilj banke je stalno povećanje profitabilnostiTrendovi u profitabilnosti banaka =gttokom 80-ih i 90-ih bilježe se opadajuće stope
U obješnjenju postoje dvije koncepcije Posljedica djelovanja cikličnih i strukturnih faktora na svjetskom
planu Dilema - tranzicija konkurencija
Važni pokazatelji ROI ROA ROE
ROI =neto prihod nakon poreza operativni prihodROA =neto prihod nakon poreza ukupna aktivaROE =neto prihod nakon poreza akcijski kapital
a) Povezanost pokazatelja profitabilnostiROI =NP OP ndashpovrat na investicijeAU =OP UA -efekat korištenja activeROA =ROI x AU -povrat na aktivuEM =UA AK ndashakcijski multiplikator ROE= ROA x EM ndashpovrat na akcijski kapital
b) Formiranje profita banke
1 Kamatni prihod (-)2 Kamatni rashod3 Neto kamatni prihod (+)4 Neto nekamatni prihod5 Bruto prihod (-)6 Operativni rashodi7 Neto prihod (-)8 Izdvojene rezerve9 Neto prihod prije oporezivanja (-)10 Porez na profit11 Neto prihod poslije oporezivanja (-)12 Raspoređeni profit13 Zadržani ili neraspoređeni profit
c) Primjer izračunavanja profitabilnosti
Banka ldquoXrdquoima sljedeće pokazatelje poslovanja
Ukupna aktiva200000000 KMOperativni prihod20000000 KMAkcijski kapital16000000 KMNeto dobit (profit)1000000 KM
Izračunati ROI AU ROA EM i ROE =
Rješenje ROI = NP OP = 5AU = OP UA = 01ROA = ROI x AU = 05EM = UA AK = 1K = 125ROE = ROA x EM = 625
d) Faktori profitabilnosti
Postoje dvije vrste faktora koji utiču na profitabilnost banke mikroekonomski i makroekonomski
Mikroekonomski faktori profitabilnosti suKvalitet MGMT-aKvalitet aktiveEkonomija obimaEkonomija okviraVanbilansne operacijeTroškovi poslovanja IProfitni centri
Makroekonomski faktori profitabilnosti su Faza ekonomskog ciklusa Sektorske krize Kretanje kamata
Pojam kamatna margina razlika između aktivne i pasivne kamatne stope =gt razlika između kamatne stope na plasmane i dugove
e) Projektovanje profitabilnosti banaka
r = i + ot + ( 25 -i) x EAr -na plasmane I -kamatna stopa na obavezeE -akcijski kapital A ndashaktivaGranična stopa prinosa na akcijski kapitalAko imamo sljedeće podatker = 25 prije porezar = 15 poslije poreza od 40
Primjer Ako imamo sljedeće podatkei=10E=40A=100ot=3
Rješenje r = 136
f) Uticaj multiplikatora na profitabilnost
Ako je očekivani ROE = 25 prije poreza onda je ROE nakon poreza od (40) jednak 15Za stopu obaveznog kapitala od 8 ostvaruje se EM od 25Razlog =gt EM se računa samo na akcijski kapital (npr 4=gt 1 004 =25)Dakle ROA mora biti najmanje 1 jer jeROE = ROA x EM =gt 1 x 25ROE = 25
Geografski posmatrano razlikujemolokalnonacionalnoi internacionalnofinansijskotržište
Analitički posmatrano1 primarno (podrazumijeva kupoprodaju inicijalnih hartija od vrijednosti Može biti direktno i indirektno-preko specijalizovanih finansijskih ustanova) ndash motiv kupovine - dobit i2 sekundarno (retransfer hartija od vrijednosti i prije roka dospjeća) ndash motiv kupovine - likvidnost
Konvencionalna podjela tržište kredita (personalizovano) I tržište vrijednosnih papira (impersonalizovano)
Po ročnosti i namjeni novčano (kratkoročna sredstva do 1 god) I tržište kapitala (dugoročno iznad godine dana)
Novčano tržište
Predmet kupoprodaje kratkoročna novčana sredstva potrebna za održavanje likvidnosti proizvodnju ili robni promet
Obuhvata1 tržište gotovog novca gdje se kupuje i prodaje kratkoročni gotovi novac i kratkoročne hartije od vrijednosti2 tržište kredita kupuju se i prodaju kratkoročna novčana sredstva u obliku kredita3 primarno i sekundarno tržište kratkoročnih vrijednosnih papira
Tržište kapitala
Novčana sredstva se kupuju i prodaju dugoročnoKapital se pribavlja emitovanjem
1 obveznica (zajmovni kapital - dužničke hartije sa dospjećem iznad jedne godine) i2 dionica - vlasnički kapital
Bankarski sistem
Skup bankarskih institucija finansijskih instrumenata i tokova koji se koriste u finansijskom posredovanju između finansijski suficitarnih i finansijski deficitarnih sektora i transaktora
Smanjenje sredstava banke zahtjeva prilagođavanje smanjenje rezervi likvidnosti ulaganje u brzo- unovčive vrijednosne papire usklađivanje ročne strukture kredita
Finansijske institucije
- posrednici u transferu sredstava između preduzeća i stanovništva kao glavnih trasaktora u finansijskom sistemu
Stanovnišvo može uložiti štednju kod kreditnih institucija iiliinstitucija koje prikupljaju ugovornu štednju
Struktura finansijskih institucija
Finansijske institucije dijele se na
depozitne ndash poslovne banke i štedionicenedepozitne ndash osiguravajuća društva penzioni i uzajamni fondovi Idržavne finansijske institucije ndash državne razvojne banke agencije i institucije (npr poljoprivrede izvoza-uvoza stambene izgradnje)
Tri osnovna oblika finansijskih institucija razvijenih finansijskih tržišta
Kreditne institucije plasmane vrše uglavnom u vidu kredita preduzećima i građanima komercijalne banke ndash depozitno- kreditne
štedionice ndash depozitno- kreditnefinansijske kompanije ndash nedepozitne-kreditne
Institucionalni investitori Osiguravajuća društvaPenzioni fondoviInvesticioni fondovi
Investicione banke (berzanske firme) ndash bave se poslovima na primarnom i sekundarnom tržištu kapitala Prikupljaju kapital emisijom dionica
Investicione bankeBrokerske i dilerske firme
brokeri ndash ne preuzimaju rizikdileri ndash preuzimaju rizik
Merčant banke - bave se prestrukturiranjem većih kompanija uz njihovu valorizaciju
PROMJENE U FINANSIJSKOJ STRUKTURI
smanjenje učešća komercijalnih banaka
Razlozi djelovanje tržišnih faktora ndash pojava novih vrsta finansijskih institucija sa ponudom finansijskih proizvoda koji ranije nisu postojali
pretjerana regulacija porast van-bilansnih aktivnosti banaka
kao odgovor - banke ulaze u nova područja poslovi laquostarateljstvaraquo (trust) ndash poslovi sa vrijednosnim papirima ndash sekjurizacija kredita ndash finansijski inženjering ndash
FAKTORI NOVIH TRENDOVA U BANKARSTVU
deregulacija informaciona tehnologija konkurencija internacionalizacija i globalizacija (mondijalizam) koncentracija stvaranje finansijskih konglomerata -
Stvaranje tzv laquofinansijskih supermarketaraquo
Procesi laquoizolacijeraquo finansijskog sektora institucional-izacijaprivat-izacijaglobal-izacijainformat-izacijasekjurit-izacija
PERSPEKTIVE BANKARSTVA dalja i naglašena marketizacija
dalja deregulacija - npr ukidanje ograničenja konkurencije finansijskih institucija
nastavak internacionalizacije decentralizacija banaka (svako domaćinstvo- filijala banke) uspostavljanje globalnog bankarstva ndash ldquojedinstveni pasošrdquo u EU razvoj finansijskog inženjeringa u smislu stvaranja novih bankarskih proizvoda
a posebno dalji razvoj finansijskih derivata
Potencijalna opasnost Rast nestabilnosti finansijskih tržišta usljed porasta hazardiranja
Mogućnosti zaposlenja u bankarstvu1 Kreditni referenti2 Kreditni analitičari3 Specijalisti za ispravljanje kredita4 Menadžeri bankovnih operacija5 Direktor podružnice (filijale)6 Analitičari sistema7 Revizori i kontrolno osoblje8 Finansijski analitičar9 Specijalisti odjela za upravljenje imovinom komitenta10Specijalisti za osobne bankarske usluge Šaltersko osoblje Trgovci i analitičari vrijednosnih papira Specijalisti za dugoročno planiranje i poslove akvizicije Marketinško osoblje Upravljanje ljutskim potencijalom11 Stručnjaci za međunarodne finansije i razvoj poslovanja12 Trgovci stranim valutama13 Stručnjaci za investicijsko bankarstvo14 Kontrolori i regulatori banaka15 Bankovni programi za obuku
21Kapital banaka u BiH
Oblici bankarskog kapitala1 Primarni kapital
Akcionarski kapitalZadržani profiti
2 Sekundarni kapitalSubordinirane obvezniceOpće rezerve za pokriće gubitaka
Osnovne funkcije bankarskog kapitala su1 Apsorbovanje potencijalnih gubitaka2 Zaštita deponenata3 Mehanizam regulacije u osiguranju depozita4 Ograničenje nekontrolisanog rasta aktive5 Izvor finansiranja redovnih aktivnosti6 Pokriće preuzetog potencijalnog rizika7 Širenje obima aktivnosti banke i8 Finansiranje nekamatonosne aktive
Leveridž faktorRast aktive mora pratiti rast kapitalaMeđunarodni standard stope kapitala je 8 a kod nas je 12
Pojam leveridžfaktor =gt recipročna vrijednost stope kapitala
To znači da na jednu KM kapitala u pasivi možemo formirati 125 KM aktive
Izračunavanje
Leveridž faktor = 1stopa kapitalaMeđunarodni standard1008 = 125 KMKod nas1012 = 83 KM
Programi povećanja kapitalaKratkoročni aspekt 1 Emisija novih akcija
2 Sekjuritizacija kredita3 Prestrukturiranje vlasništva
Dugoročni aspekt Porast aktive= novo zaduženje + interno generisani kapital + eksterni kapital
Međunarodna koordinacijaCilj =gt stvaranje jedinstvenih standarda poslovanja banaka
Bazelski sporazum iz 1988 -rdquoGrupa 10rdquo
Koncepcija 1 Povećana stopa kapitala2 Jedinstvene stope po klasama rizične
aktive3 Mađunarodni aranžmani - bankarki rizici
4 Tržišni rizici
3 BANKARSKI SISTEM BiH
Indikatori razvijenosti finansijskog sistema zadovoljavajući intenzitet direktnog finansiranja - mogućnost
alternativnog izbora razvijenost sekundarnog tržišta diverzifikovana institucionalna struktura ndash omogućava sklad između
bankarskih i nebank inst struktura novčane mase ndash dominacija gotovog novca odnos novčane mase prema obimu finansijskih transakcija ili prema
GDP-u
Goldsmitov sintetički pokazatelj finansijske razvijenosti Odnos između finansijskih instrumenata (državnih HoV privatnih obveznica
običnih akcija HoV finansijakih instituc) i nacionalnog bogatstva (GDP-a) Najrazvijeniju fin strukturu ima VB (170) i SAD (125) a najnerazvijeniju
Francuska (065)
Domaći finansijski sektor veoma nerazvijen institucionalnu strukturu čine
o CB i sistem komercijalnih banakao mikro-kreditne organizacijeo dvije berze (sarajevska i banjalučka)o osiguravajuća društva
Nedostaju razvojne i izvozne bankeštedno-kreditne organizacijemortgage-institucijeinvesticioni fondovieskontne i klirinške kućenovčano tržište
Od instrumenata finansijskog tržištasamo dionice (uglavnom proistekle iz procesa
privatizacije)
ne postoje instrumenti kratkoročnog finansiranja (blagajnički zapisi komercijalni zapisi depozitni certifikati kratkoročne obveznice REPO-ugovori)
Ciljevi osigurati porast domaće privatne štednje osigurati povoljniji izvor finansiranja za privatni sektor osigurati veće kreditiranje privrede u odnosu na
domaćinstva povećati likvidnost tržišta kapitala u BiH izgraditi funkcionalno tržište osiguranja
Najvažniji uspjesi
stvaranje institucionalnog i regulatornog okvira privatizacija banaka okrupnjavanje banaka (sa 70 na 35) prisustvo stranog kapitala jedinstven platni promet u poslovnim bankama učešće banaka na tržištu kapitala jačanje povjerenja u banke uspostavljanje sistema osiguranja depozita osnivanje kreditnog biroa rast štednje unaprijeđenje supervizije banaka uspostavljanje jedinstvenog registra računa uvođenje novih bankarskih proizvoda Centralna banka BiH
Zamjerke bankara neuređenost pravnog sistema neadekvatna zaštita povjerilaca odnosno neefikasna
naplata dospjelih potraživanja prenormiranost pojedinih segmenata bankarskog poslovanja (ocjena kreditnog rizika)
otežava poslovanje banaka nerazvijenost domaće privrede nestabilnost ukupnog ekonomskog sistema pogoršanje finansijske discipline pojava fiktivnih firmi i sivo tržište visok kreditni rizik investiranja primjena različitih instrumenat obezbjeđenja poskupljuje kredite i usporava proceduru nedostatak kvalitetnih dugoročnih izvora nepovoljan kreditni rejting BiH
Zadaci bankarskog sektora Ubrzavanje procesa reformi realnog sektora kako bi dostigle
napredak u monetarnom i bankarskom sektoru Završetak procesa privatizacije državnih banaka (ili likvidacija) Podrška CBBiH da emituje obveznice i blagajničke zapise Nastavak procesa daljeg okrupnjavanja banaka Kapitalno jačanje banaka Donošenje zakona o zaštiti povjerilaca Ubrzati procese stečajeva kompanija Ubrzavanje sudskih postupaka
Unaprijeđenje uslova za djelovanje banaka na cijelom području BiH Fiskalna reforma i eliminacija sive ekonomije Licenca AOD za sve banke Povrat stare devizne štednje Ublažiti kriterije ročne usklađenosti Racionalizirati izvještavanje banaka Uvođenje eskontne kamatne stope Unaprijediti praksu naplate čekova i mjenica Usvojiti propise koji će omogućiti razvoj štedionica hipotekarnih
banaka i lizing kompanija
Asortiman bankarskih usluga razvijenih finansijskih tržišta
Tradicionalne bankarske usluge1 Obavljanje mjenjačkih poslova2 Diskontovanje komercijalnih zapisa i odobravanje poslovnih kredita3 Ponuda štednih depozita4 Čuvanje dragocjenosti5 Podrška vladinim aktivnostima preko kreditiranja6 Ponuda depozita po viđenju7 Ponuda povjereničkih (trust) usluga
Bankarske usluge razvijene u novije doba
8 Odobravanje potrošačkih kredita9 Finansijsko savjetovanje10 Upravljanje gotovinom11 Ponuda opreme na lizing12 Ulaganja u visokoprofitabilne projekte visokog stepena rizika13 Prodaja usluga osiguranja14 Usluge penzijskog osiguranja15 Usluge investiranja u vrijednosne papire16 Usluge investicijskih fondova i anuiteta17 Ponuda investicijskih i komercijalnih bankarskih usluga
4 SISTEMI CENTRALNOG BANKARSTVA
CENTRALNA BANKA
banka poslovnih banaka
monopol nad emisijom novčanica
nastanak ndash početak ind revolucije
prva Riskbank of Sweden 1656 g
najznačajnija Bank of England 1694 g
neprofitna institucija
monopolski položaj u sistemu
ldquokvazi bankardquoldquobanka banakardquordquobanka državerdquo
visok stepen samostalnosti CB
nesklad instituc i faktičke samostalnosti
II tipa CB potpuna vezanost za izvršnu vlast visok stepen autonomije
S aspekta organizacije jedinstvena CB složeni sistem CB (FED)
Poslovi CB emisija novčanica i kovanog novca upravljanje deviznim rezervama regulisanje količine novca organizacija UPP i PP sa inostranstv supervizija i nadzor banaka poslovi za račun države
Tri osnovne funkcije CB1 vođenje monetarne politike2 ldquoposljednje utočište banakardquo3 supervizija
Vođenje monetarne politike
Četiri osnovna cilja 1 stabilnost cijena2 ekonomski rast3 puna zaposlenost I4 uravnoteženi platni bilans
Obezbjeđenje likvidnosti makrosistema u uslovima rasta Snabdjevanje poslovnih banaka potrebnom količinom novca i kreditaŠtiti likvidnost bankarskog sistemaCB propisuje uslove za likvidnostPooštrava uslove u slučaju nelikvidnostiTjera banke da štite sopstvenu likvidnost
Banke definišu strategiju odbrane likvidnosti na tri nivoa
1 primarne rezerve likvidnosti kod CB (gotov novac i depozit po viđenju)
2 sekundarne (fond rezervi i kratkoročne hartije od vrijednosti) 3 povlačenje kredita sa novčanog tržišta
CB odobrava kredite za likvidnost izuzetno kratkoročni penalne kamate ne mogu biti korišteni za kreditnog potencijala strogi uslovi odobravanja
Krediti za likvidnost CBUslovi odobravanja -veća kamatna stopa
-obavezno pokriće u hartijama od vrijednosti
-stroga provjera boniteta banaka
Bitne razlike CB i KB likvidnost kod KB pasiva određuje aktivu kod CB vrsta emisije ročnost transakcija klijenti ciljevi poslovanja
Uticaj CB na ekonomska kretanja
Tri aspekta neposrednog djelovanja CB na globalna ekonomska kretanja
1)Globalna kontrola količine novca i kredita2)Kreditna regulacija3)Supervizija poslovanja bankarskog sistema
Primarna emisija CB
Stvara mogućnost poslovnim bankama da brže dođu do potrebnog inicijalnog novca
Primarni novac u dva osnovna oblika1)gotov novac2)depoziti koje poslovne banke drže na žiro i drugim računima
Usmjeravanje primarnog novcaputem deviznih transakcija - Promet hartija od vrijednosti na otvorenom tržištuputem kreditnog mehanizma - Kreditiranje
Kreditiranje ali samo na kratak rok
Supervizija banaka
Zadatak supervizije amortizacija poremećaja zaštita depozita zaštita povjerenja
Obuhvata kontrolu
1 vlasništva i upravljačke strukture u bankama2 bilansne strukture3 kredita i mikrokreditne politike banaka4 likvidnosti i solventnosti5 razvoja konkurentnosti6 pojava nelojalne konkurencije7 odnosa stabilnosti i profitabilnosti i dr
Instrumenti monetarne politike CB1 operacije na otvorenom tržištu2 krediti poslovnim bankama3 obavezna rezerva4 specijalni depoziti5 eskontnadiskontna kamatna stopa6 direktivne mjere CB I7 neformalni uticaj CB
1 Operacije na otvorenom tržištu
Kupovina i prodaja državnih obveznica na finansijskom tržištu od strane CBUticaj na promjene kamatnih stopa na tržištuUticaj na kreditni potencijal poslovnih banakaSuptilan i lahko primjenljiv mehanizam monetarne politikeČesto se kombinuje sa mehanizmima reeskonta
2 Krediti poslovnim bankama
Vrste kredita Krediti po osnovu raspoloživih hartija od vrijednosti u portfelju
poslovnih banaka (refinansiranje) -Reeskontni krediti -Krediti pokriveni dokumentima (državne obveznice)
Selektivni krediti Krediti usmjereni ka državi (napušta se) Krediti za likvidnost
Kupovina robnih mjenica i drugih komercijalnih papira od poslovnih banakaKupuju se po eskontnoj KSRezultat priliv svježeg novca u poslovnu bankuRigidan i relativno prevaziđen mehanizam
3 Obavezna rezerva
Rast stope -gt smanjenje kreditnog potencijalaU slučaju većeg priliva depozita iz inostranstva CB će povećati stopu obavezne rezervePodsticaj bankama da primjenjuju finansijske inovacijeRigidan instrument koji se koristi u zemljama sa nerazvijenom tržišnom strukturom
4 Specijalni depoziti
Cilj -dodatno snižavanje obima raspoloživih bankarskih resursa
Realizuju se primjenom ldquomarginalne obavezne rezerverdquo za banke sa ekspanzivnim rastom depozita
Veće stope obavezne rezerve na prirast depozitaObično sa nultom stopom naknade za ORRijetko se primjenjuje
5 Eskontna kamatna stopa
To je minimalna KS po kojoj je CB spremna da kreditira poslovne banke
Referentna kamatna stopa ndash uticaj na tržišnu kamatnu stopu
Banke obično slijede varijacije u kretanju eskontne stope CBRasterećenje privrede i podsticaj investiranju
Eskontna stopa u funkciji podrške domaćoj privredi
Američki FED snizio je svoju eskontnu kamatnu stopu u pokušaju da pomogne oporavak američke privrede FED je od početka 2001 godine snizio svoju kamatnu stopu sa 65 na 1
Objašnjavajući svoju odluku u FED-u su izjavili da veća nesigurnost dijelom posljedica većih privrednih rizika trenutno ograničava potrošnju proizvodnju i zaposlenost Oni se nadaju da će snažan i kontinuirani rast proizvodnje te dodatno smanjenje kamata biti od pomoći privredi koja se nalazi u vremenu slabijeg učinka
ECB zadržava nisku diskontnu stopu
Europska centralna banka (ECB) odlučila je ostaviti kamatnu stopu za refinanciranje na 2 uprkos tome što je britanska centralna banka (Bank of England - BoE) odlučila podići stopu sa najnižeg nivoa u posljednjih 48 godina za četvrtinu postotnog poena na 375
ECB je posljednji put spustila kamatnu stopu u julu ove godine dok je za BoE današnji porast kamatne stope bio prvi u više od 3 i pol godine
Makroekonomski pokazatelji još od ljeta iniciraju oporavak u eurozoni no ekonomisti upozoravaju da do značajnijeg rasta privrede neće doći tako skoro (6112003 Bankamagazin)
Makroekonomski pokazatelji još od ljeta iniciraju oporavak u eurozoni no ekonomisti upozoravaju da do značajnijeg rasta privrede neće doći tako skoro
6 Direktivne mjere CB
U suprotnosti su tržišnim mehanizmima
Kvantitativne limitiranje obima kredita visine KS na depozite obima i cijene HV obima potrošačkih i stambenih kredita
Kvalitativne sugestije i uputstva bankama da daju prioritet pojedinim privrednim djelatnostima
Rijetko se primjenjuju - obično u uslovima poremećaja
7 Neformalni uticaj CB
U suprotnosti su tržišnim mehanizmimaMoralni apeli bankama da se uzdrže od prekomjernog kreditiranja ili visokih KSldquoprijateljska upozorenjardquo ili ldquonagovještajirdquoUsmena i pismena saopštenjaPozivanje bankara na razgovore i slRjeđe se primjenjuje
Institucije bankarskog sistema
Bankarski sistem BiH1 CBBH - Centralna banka BiH2 FBA - Agencija za bankarstvo FbiH3 ABRS - Agencija za bankarstvo RS 4 AOD - Agencija za osiguranje depozita5 Ostale institucije
5 CENTRALNA BANKA BiH
Centralna banka BiH
Na njenom čelu nalazi se Upravno vijećeNe može davati kredite kreiranjem novca i u tom smislu djeluje kao Currency Board
Cilj Centralne banke je da postigne i održi stabilnost domaće valute (KM) tako što izdaje domaću valutu prema aranžmanu poznatom pod nazivom Currency Board
ldquoCurrency Boardrdquo
ldquoCurrency Boardrdquo u smislu Zakona o CB znači operativno pravilo za izdavanje domaćevalute prema kojem se domaća valuta izdaje samo uz kupovinu konvertibilne devizne valute sa punim pokrićem u neto stranoj aktiviTo znači da Centrana banka ne može odobriti kredit
Tri osnovne karakteristike CBA
1 Fiksni devizni tečaj utvrđen Zakonom o CBBH ( 1 KM = 1 DEM = 051129 euro )2 Puna devizna pokrivenost KM pasive CBBH
3 Puna konvertibilnost KM pasive CBBH u vezanu valutu euro
Pored toga CBBiH ne može davati kredite niti komercijalnim bankama niti
vladama CBBiH a ni drugi autoriteti u BiH ne mogu vršiti ograničenja na
plaćanja i međunarodne transakcije CBBiH osigurava transparentnost rada i transparentnost njenih
računa
Osnovni zadaci CB BiH
a) da definiše usvoji i kontroliše monetarnu politiku BiH putem izdavanja domaćevalute
b) da drži i upravlja službenim deviznim rezervama CB na siguran i profitabilan način
c) da potpomogne ili uspostavi i održava odgovarajuće platne i obračunske sisteme
d) da prima depozite od BiH i komercijalnih banaka radi ispunjenja zahtjeva za obaveznim rezervama
e) da stavlja u i povlači iz opticaja domaću valutu
f) da obavlja devizne operacije na zahtjev banaka
g) da prikuplja podatke koji se odnose na ekonomske i finansijske aktivnosti
Struktura bilansa CB
AKTIVA PASIVAKrediti bankama Gotov novacDržavne obveznice Depoziti banakaDevizna potraživanja Specijalni depozitiZlato I rezerve Depoziti države
Devizne obavezeFondoviInterne rezerve
Struktura bilansa CBBH
PASIVA1 Rezervniprimarni novac
gotovina izvan monetarnih vlasti- izvan CBBiH depoziti komercijalnih banaka
2 Inostrana pasiva kratkoročne obaveze prema nerezidentimadepoziti nerezidenataobaveze prema MMF-u
3 Depoziti centralne vlade 4 Kapitalni račun
početni kapital i rezerveakumulirana dobit
AKTIVA
1 Strana aktiva strana valuta u trezoru CBdevizni depoziti kod inostranih banakaraspolaganje SDR-ovima i dugoročni strani vrijednosni papiri
2 Potraživanja od privatnog sektora
Nezavisnost CB BiH
Centralna banka je potpuno nezavisna od FBiH RS te bilo koje javne agencije i organa
Centralna banka neće primati instrukcije od bilo kojeg drugog lica
Samostalnost Centralne banke treba biti poštovana i niko ne može tražiti da se utječe na bilo kojeg člana tijela Centralne banke koje donosi odluke u izvršavanju njegovih dužnosti prema Centralnoj banci niti da se miješa u djelatnost Centralne banke
Organizacija CB BiH
Centralna banka se sastoji od Upravnog vijeća Uprave (koja se sastoji od Guvernera i tri Viceguvernera) Osoblja
Konvertibilnost KMNa zahtjev Centralna banka na teritoriji Bosne i Hercegovine bez ograničenja kupuje i prodaje Konvertibilne marke za euro po kursu definisanom Zakonom o CB
Operacije na tržištu novcaCentralna banka se nećeuključivati u nikakve operacije na tržištu novca uključujući tu i vrijednosne papire bilo koje vrste
Operacije kliringaCentralna banka može ili za svoj vlastiti račun ili za račun i po nalogu Bosne i Hercegovine da uđe u klirinške i platežne aranžmane ili sklopi bilo koji drugi ugovor u istu svrhu sa javnim ili privatnim klirinškim institucijama koje se nalaze u inostranstvu
Bez kreditiranja državeCentralna banka će raditi kao bankar i fiskalni agent Bosne i Hercegovine pod uslovom da niti jedna transakcija koju CB sprovede ne može služiti kao finansijska pomoć uključujući kredit za ili u korist Bosne i Hercegovine
51 Currency Board domaća i svjetska iskustva
1 Pojam Currency Board-a
MMF definišeCurrencyBoardaranžmankaomonetarnirežimkojise zasnivanaeksplicitnojzakonskojobavezikonverzijedomaćevaluteuspecifičnu stranuvalutupričemuinstitucijakojaemitujenovacimaodređena ograničenja
2 Principi Currency Board-a
Principi Currency Board-a su Depoziti po viđenju su konvertibilni u valutu zemlje
monetarnog odbora po fiksnom kursu Odnos između novca u opticaju i novčane mase je
stalan Monetarna politika se sastoji u konverziji domaće valute
u stranu po fiksnom kursu
3 Karakteristike Currency Board-a
Konvertibilnost bilo kojeg iznosa domaće valute u stabilnu stranu valutu
Fiksan devizni kurs domaćevaluteprema referentnoj valuti Puno pokriće emitovanog domaćeg novca stranim rezervama Djeluje na principu novčanog sistema zlatne poluge Nove rezerve pribavljaju se iz zemlje rezervne valute Promjene u platnom bilansu utiču na promjene domaće novčane
mase Trgovinska veza između zemlje monetarnog odbora i zemlje
monetarne valute je obično stabilna Centralna banka ne prima depozite ne može kupovati državne
vrijednosne papire ne daje kredite vladi ni komercijalnim bankama i nema ulogu ldquozajmodavca krajnje instancerdquo ne reguliše bankarski sistem ne nadzire operacije diskrecione monetarne politike
Država ne može kontrolirati količinu novca u opticaju koja je određena potražnjom za novcem
Currency Board u BiH
CBBiH počela je sa radom 11 8 1997 god na principu valutnog odbora
Prije njenog osnivanja u BiH su bile u opticaju 4 valute HR kuna bosanski i jugoslovenski dinar i DM
Ubrzo nakon toga KM postaje jedina legalna valuta
a) Razlozi formiranja CBA u BiH
Potreba za vezivanjem KM za određenu stabilnu valutu
Razlozi odabira DM kao referentne valute Visok nivo povjerenja Historijska vezanost za DM Velika količina DM u zemlji
1999 god ulogu DM preuzima EURO
Osigurao je stabilnost KM Mogao bi biti ugrožen ako se ne zaustavi stalni porast vanjskotrgovinskog debalansaBrojni ekonomisti u BiH smatraju da je naš valutni odbor rigidan te bi bilo nužno izvršiti korekcije u pravcu povećanja njegove fleksibilnosti
b Prednosti CBA u BiH
Četiri su razloga zašto je CBA u BiH bio uspješan1 Javnost u BiH se suočila sa brojnim finansijskim traumama CBA je vratio povjerenje javnosti u domaću valutu2 Javnost u BiH ima puno povjerenje u euro
3 Mnogi su vjerovali da je CBBiH uspješno funkcionirala kao CBA jer je imala donedavno stranog guvernera4 Jedan od razloga zašto CBA uspješno funkcionira u BiH je dobar pravni i institucionalni okvir za CBBiH
Zašto bi CBA trebao biti zadržan u BiH
1 CBA proizvodi realne ekonomske i socijalne koristi
2 Stabilnost domaće valute u odnosu na euro u budućnosti jer BiH ima viziju pristupiti EU
3 Nema konkretne alternative koji bi to monetarni režim trebalo uvesti nakon CBA
4 Dugoročno nastojanje da se kroz CBA ekonomija BiH što više približi ekonomiji EU
6 KOMERCIJALNO BANKARSTVO
VRSTE BANAKA
1 Ročnost poslova komercijalne banke (kratkoročni poslovi) investicione ili razvojne banke (dugoročni poslovi)
2 Privredna grana ili oblast industrijske poljoprivredne trgovačke SMEs sektor spoljnotrgovinske
3 Veličina finansijskog potencijala
male srednje velike
4 Veličina teritorije koju pokriva lokalne regionalne nacionalne
5 Prosječna vrijednost bankarskih depozitnih ili kreditnih operacija
banke malih operacija (ldquoretail banksrdquo) ndashbankarstvo na malo banke velikih operacija (ldquowholesale banksrdquo) ndashbankarstvo na veliko
6 Prisustvo inostrane komponente u poslovanju domaće međunarodne
Uobičajena podjela banaka
A) Depozitne ili komercijalne banke
Mobilišu kratkoročne depozite (uglavnom stanovništva)i plasiraju ih na kratak rok
Finansiraju robni promet i zalihe preduzeća trajna i potrošna dobra stanovništva
Imaju razgranatu mrežu filijalaImaju problem ročne usklađenosti sredDrže transakcione depoziteZalaze i u investicione aktivnosti(VP)
B) Poslovne banke
Sve više se približavaju komercijalnim bankamaFinansijski potencijal zasnivaju na sopstvenom kapitalu i rezervama
Ulaze u vlasništvo kompanija preko čijeg profita uvećavaju sopstveni kapitalFinansirajuuglavnom krupne industrijske kompanije
Osnivaju filijale i u drugim zemljama
C) Univerzalne banke
Klijentima pružaju kompletan set poslovnih i investicionih bankarskih uslugaPredstavljaju prvi organizacioni oblik banaka
To su tzv nespecijalizovane bankeDominiraju depozitni izvori i kratkoročni kreditiKreiraju i sopstvene hartije od vrijednostiTeže ih je kontrolisati
Finansijske aktivnosti banaka u konceptu ldquouniversal bankingrdquomogu uključivati
Djelatnost univerzalne banke posredovanje (intermediation) trgovanje finansijskim instrumentima devizama i derivatima osiguranje ili prihvatanje odgovornosti za kupovinu novog duga i
emisije dionica (underwriting) brokerski poslovi
korporacijske savjetodavne usluge uključujući udruživanja i usluge akvizicije
investicijsko upravljanje osiguranje držanje kapitala ne-finansijskih kompanija u bankarskom portfoliju
DJELATNOST DOMAĆIH BANAKA
1 Primanje svih vrsta novčanih depozita i drugih novčanih sredstava2 Davanje i uzimanje kredita i finansijski lizing3 Davanje svih oblika novčanog jemstva4 Učešće kupovina i prodaja instrumenata tržištanovcai
kapitalazasvojilituđi račun5 Usluge platnog prometa i prenosa novca6 Kupovina i prodaja strane valute7 Izdavanje i upravljanje sredstvima plaćanja (uključujući kreditne kartice
putne i bankarske čekove)8 Pohranjivanje i upravljanje vrijednosnim papirima i drugim
vrijednostima9 Usluge finansijskog menadžmenta10 Kupovina i prodaja vrijednosnih papira11 Drugi poslovi
BILANS BANAKA
BILANS u bankarstvu ima dvostruko značenje analiza bilansa banke I analiza bilansa debitora
Bilans stanja ndash sistematizovan pregled bankarske aktive i pasive na određeni dan
ndash važan izvor informacija i osnova za donošenje poslovnih odluka
Pomaže kod formulisanja poslovne politike banke utvrđivanjem i praćenjem koeficijenata (stopa)
gotovine likvidnosti solventnosti rezervi likvidnosti kreditiranja kapitala i dr
komparativna analiza banke u odnosu na druge banke ili na bankarski sektor u cjelini
Bilans stanja
bruto bilans ukupna aktiva i pasiva
neto bilans prikazuje kredite i ostale finansijske plasmane na strani active I izvore sredstava kojima se pokrivaju ti plasmani
nekonsolidovani bilans prikazuje bruto aktivu i pasivu sektora poslovnih banaka (sa svim interbankarskim pozicijama)
konsolidovani bilans odnosi se na plasmane i obaveze prema nebankarskom sektoru dok su interbankarske pozicije anulirane
Struktura bilansa banke
AKTIVA PASIVA Krediti 52 Oročeni depoziti 42Plasmani u hartije od vrijednosti 16 Depoziti po viđenju 33Likvidna aktiva 14 Obaveze na novčanom tržištu 14Gotovina (+ rezerve) 13 Ostale obaveze 3Ostala aktiva 5 Kapital 8UKUPNO 100 UKUPNO 100
Fundamentalna ravnoteža bilansa
Izbalansiranost vrijednosti aktive i pasive u ročnom i valutnom pogledu
Aktiva = obaveze + fondovi (kapital)Fondovi (Kapital) = aktiva ndash obavezeObaveze = aktiva ndash fondovi (kapital)
Pitanje realne aktive - ako su obaveze i fondovi pokriveni dovoljnim obimom realne aktive - ako je pozitivna vrijednost kapitala - izjednačenost spoljnih obaveza i neto aktive
BANKARSKI AGREGATI
1 Finansijski potencijal2 Finansijski plasmani3 Depozitni potencijal4 Kreditni potencijal
1 Finansijski potencijal
zbir svih izvora sredstava koje banka transferiše u različite vrste plasmana
FP = Σ P = DP + KI + OI
2 Finansijski plasmani
predstavlja zbir ukupne aktive bilansa bankeFPL = Σ A = KR + HV + R
Ukupni plasmani moraju biti pokriveni izvorima sredstavaFP = FPL
3 Depozitni potencijal
zbir depozitnih izvora sredstava DP = Dpv + Dšt + Dor
Nivo depozitnog potencijala neposredno utiče na nivo kreditnog potencijala
4 Kreditni potencijal
kvantum slobodnih sredstava banke koji može biti plasiran u vidu kredita ili drugih plasmana a da pri tome ne ugrozi likvidnost i solventnost održavajući propisanu stopu obaveznih rezervi
KP = FP ndash PR (OR+RL)
Nivo kreditnog (slobodnog ili raspoloživog) potencijala određuje nivo kreditnih plasmana
PR ndash programirane ili standardne rezerve OR ndash obavezna rezerva RL ndash rezerve likvidnosti
Značaj analize bankarskih agregata
- omogućava banci određivanje realnog kreditnog potencijala - dolazi se do značajnih signala vezanih za funkcionisanje makro
sistema- doprinosi kompleksnoj ocjeni ukupnih performansi banke- omogućava komparativnu analizu sa bankarskim trendovima u
inostranstvu
61Bilans banaka
1 Uvod
Finansijski izvještaji sadrže ključne informacije za donošenje odluka o poslovanju banke
Bilans stanja prikazuje imovinu obaveze i temeljni kapital Bilans stanja također daje pregled inputa i outputa banaka
Bilans uspjehadaje pregled cijena koštanja inputa i vrijenosti outputa
Pojam bilansa stanja Bilans stanja pokazuje iznos i sastav izvora sredstava koje je banka pribavila za finansiranje aktivnosti posuđivanja i investiranja kao i koliko je novca banka uložila u kredite vrijednosne papire i ostale finansijske outpute
Pojam bilansa uspjeha Bilans uspjeha pokazuje koliko je banku koštalo pribavljanje depozita i drugih izvora sredstava te koliko su iznosili prihodi po osnovu korištenja tih sredstava
2 Bilans stanja banke
Bilans banke kao i svaki drugi bilans sastoji se od aktive i pasive sa specifičnim elementima
Aktiva = obaveze + kapital
U aktivu bilansa banke spadaju Gotovina Vrijednosni papiri Krediti Lizinzi Ostala mješovita imovina
U pasivu bilansa banke spadaju Depoziti Nedepozitni izvori banke Temeljni kapital
Aktiva = Pasiva
Izvori bankinih sredstava = korištenju bankinih sredstavaa Aktiva bilansa banke
Gotovina i depoziti kod banaka
Gotovina banke prestavlja primarni izvor likvidnosti i u nju spadaju Gotovina u trezoru Depoziti koje banka drži u drugim bankama Gotovina u procesu prikupljanja Računi rezervi kod Centralne banke Gotovina je prva linija odbrane u slučaju neočekivanih zahtjeva od banke
Investicije u likvidne vrijednosne papire
Predstavljaju ulaganja u likvidne vrijednosne papire sa ciljem izgradnje druge linije odbrane likvidnosti banke ili sekundarnih rezervi
Ova kategorija aktive je između gotovine i kredita
Njihova osnovna karakteristika je da donose određeni prihod banci za razliku od gotovine
Ovdje spadaju kratkoročni državni papiri komercijalni zapisi kao i oročeni depoziti banke
Investicije u vrijednosne papire radi prihoda
Banka investira u ove vrijednosne papire radi očekivane stope povrata na njih a ne radi kreiranja sekundarnih rezervi likvidnosti
Ovdje spadaju sve vrste vrijednosnih papira koje banci donose prihode
Također banke drže i određeni broj vrijednosnih papira namijenjenih trgovanju s ciljem ostvarivanja određenog prihoda na promjeni cijena
Krediti
Ovdje spadaju sve vrste plasiranih kredita banke
Svaki kredit nosi određeni rang odnosno određene je kategorije1 Kategorija A-Dobra aktiva2 Kategorija B-Aktiva sa posebnom napomenom3 Kategorija C-Podstandardna aktiva4 Kategorija D-Sumnjiva aktiva i5 Kategorija E-Gubitak
Rezerve za potencijalne gubitke
Sukladno rangu aktive svaka banka izdvaja odgovarajuće rezerve za eventualne gubitke Rezerve prestavljaju odbitnu stavku aktivePostoje opće i posebne rezerve
Posebne rezerve su rezerve koje se izdvajaju prema propisima i u iznosu određenom od strane Agencije za svaku od kategorije aktive
Izdvajanje rezervi prema kategorijama aktive
1 Kategorija A -Dobra aktiva 2 ORKG za opći kreditni rizik
2 Kategorija B - Aktiva sa posebnom napomenom 5-15 PRKG za PKG
3 Kategorija C - Podstandardna aktiva 16-40 PRKG za PKG
4 Kategorija D - Sumnjiva aktiva 41-60 PRKG za PKG
5 Kategorija E - Gubitak 100 PRKG za PKG
ORKG - opće rezerve za kreditne gubitke PRKG - posebne rezerve za kreditne gubitkePKG - potencijalni kreditni gubitak
Ostala aktiva
Odnosi se na ostale kategorije fiksne aktiveOvdje spadaju zgrade oprema investicija u podružnice osiguranje itdOva kategorije je pod strogim nadzorom Agencije i ne smije se neograničeno i nekontrolisano povećavati
b Pasiva banke
Depoziti
Depoziti predstavljaju osnovni izvor finansiranja aktive bankeDepoziti mogu biti
- Transakcioni- Netransakcioni- Štedni- Oročeni
Također u ovu kategoriju pasive se ubrajaju i depoziti javnih institucija
Nedepozitni izvori
Ovdje spadaju Vrijednosni papiri izdati kao izvor finansiranja Krediti od drugih banaka i institucija Ugovori o rekupovini ndashREPO
Nedepozitni izvori predstavljaju veoma bitan izvor finansiranja aktive banke
Kapital
Kapital predstavlja vlasnički dio poslovanja
U kapital se ubrajaju Akcionarski kapital Subordinirani dug Opće rezerve za pokriće gubitka banaka
3 Vanbilansne stavke banaka
U novije vrijeme prisutan je trend rasta vanbilansnih pozicija banaka
Ovdje se između ostalog ubrajaju Stand by kreditni sporazumi Swap kamatnih stopa Obaveze po kreditima Ugovori o kursnim listama itd
Izvor su dodatnog rizika poslovanja banaka
4 Bilans uspjeha banke
Pojam bilansa uspjeha Bilans uspjeha predstavlja iznos primljenih prihoda te izloženih troškova koji su se pojavili u određenom periodu
KAMATNI PRIHODIKamate i naknade po kreditimaKamate od investicija u vrijednosne papireDrugi prihodi od kamata
KAMATNI TROŠKOVIKamate na depoziteKamate na kratkoročni dugKamate na dugoročni dug
NEKAMATNI PRIHODINaknade za usluge vezane za depoziteNaknade po osnovu zaključenih ugovora o rentanju opreme objekata i sl
NEKAMATNI TROŠKOVIPlaće dnevnice i ostali troškovi uposlenihNeto troškovi najmova i opremeRežijski troškovi Rezervacije za moguće gubitke po kreditima Porezi
Neto prihod od kamate=gt razlika između prihoda od kamate i troškova kamata
Neto nekamatani prihod =gt razlika između nekamatnih prihoda i nekamatnih troškova
Prihod prije poreza =gtrazlika predhodnih kategorija
NETO DOBIT = UKUPNE STAVKE PRIHODA -(minus) UKUPNE STAVKE RASHODA
KAKO POVEĆATI DOBITPovećati bilo koju od stavki aktive Povećavati aktivu s višim prihodom na račun one s nižim Smanjiti kamate na uzete depozite Tražiti jeftinije izvore na račun onih skupljih Smanjiti troškove poslovanja Izbjeći moguće poreze
7 OSNOVNI PRINCIPI BANKARSKOG POSLOVANJA
LIKVIDNOST
Sposobnost banke da izvršava svoje kratkoročne obaveze o rokovima dospjeća
Banka je likvidna sve dok je sposobna da o rokovima dospjeća izvršava svoje obaveze
Likvidnost je osnova za normalno funkcionisanje depozitnog i kreditnog mehanizma kod svake banke
Povjerenje je osnov odnosa banke i klijenta i banke moraju da se bore da održe to povjerenje Ono se održava neodložnim izmirenjem dospjelih obaveza
Nelikvidna banka nije u stanju da pokrije prezentovane naloge za isplatu ugovorenih obaveza
Različit nivo likvidnosti
Aktive bilansa super-likvidna imovina likvidna imovina i nelikvidna imovina
Pasive bilansa
Vanbilansnih pozicija
Idealno stanje poklapanje likvidnosti imovine i dospjeća obaveza
Uticaj ročne transformacije sredstava deponenti i tražioci kredita ndash suprostavljeni ciljevi
Pod kontrolom bankarskog menadžmenta
Banka zarađuje na ročnoj transformaciji sredstava
U težnji za zaradom -gt opasnost od probijanja granica ročne transformacije -gt nelikvidnost
Banke mogu vršiti ročnu transformaciju ali samo do određenog stepena koji su one same utvrdile na osnovu iskustva
Nelikvidnost može da nastane ukoliko banka postane nesolventna -gt vrijednost aktive ltvrijednosti obaveza tz da banka nema kapitala
Promjena koncepta likvidnosti banke u savremenim uslovima
ranije jednostavniji menadžment likvidnosti koji se sastojao u tome da vodi računa o likvidnosnoj strukturi svoje aktive
danas povećani rizik da likvidnost banke bude ugrožena (rizik vanbilansnih obaveza i prekid zaduživanja na finansijskom tržištu) ali i nove mogućnosti zaduživanja i odbrane likvidnosti banke
Najlošija pozicija u savremenoj tržišnoj strukturi- banka uključena u finansijsko tržište- upravljanjem pasivom obezbjeđuje dodatni kvantum likvidnosti- sticajem okolnosti ndashgubi svoju kreditnu sposobnost na tržištu1048790zatvara
joj se pristup finansijskom tržištu
Jedini izlaz kredit za likvidnost od Centralne banke -gt koja diktira menadžmentu banke restrukturiranja bilansa
STRATEGIJE LIKVIDNOSTI
1 Strategija kratkoročnih komercijalnih kredita- dominantna u toku XIX vijeka- depozitni potencijal su uglavnom činili a vistadepoziti - održavanje solventnosti i likvidnosti plasmanom depozitnog
potencijala u kratkoročne kredite- rok kredita do 90 dana-pokriveni robnim mjenicama
- nelikvidnost bi mogla nastati samo neto smanjenjem depozita kao bankarskih resursa
- CB bi mogla odobriti kredit za likvidnost- kasnije raste značaj štednih i oročenih depozita kao i kredita sa
dužim rokovima otplate tako da ova strategija gubi na značaju
2 Strategija utrživih aktiva- nastala je početkom XX vijeka na bazi razvoja fin tržišta- banke diverzifikuju svoju rezervnu aktivu - sekundarne rezerve ndashdržavni VP (blagajnički zapisi)- kamatonosne sekundarne rezerve privlače bankare- uslov dovoljno duboko finansijsko (posebno novčano)tržište- odbrana likvidnosti prodaja dijela kratkoročnih VP kao i dijela
kreditnog portfolija- sekjurizacija kredita grupe banaka udružuju dijelove
standardizovanih kredita u određeni pulkod neke finansijske institucije Na osnovu toga finans
- institucija emituje nove VP koje prodaje zainteresovanim institucionalnim investitorima
3 Strategija na bazi plasmana sa anticipiranim dohotkom- postala je dominantna poslije Drugog svjetskog rata- rast srednjoročnih i dugoročnih kredita na osnovu rasta štednih i
oročenih depozita- povrat kredita na osnovu anuitetnog otplatnog plana - otplata iz prihoda korisnika kredita (firme i stanovništvo) - preduzeća kvartalni i polugodišnji anuiteti- stanovništvo mjesečni anuitet- analiza i praćenje priliva i odliva
4 Strategija upravljanja pasivom- razvijena u toku šezdesetih godina- obezbjeđenje likvidnosti na osnovu povlačenja (uzimanja) kredita
umjesto putem prodaje kratkoročnih VP- predpostavlja jako finansijsko tržište sa obiljem sredstava koja se
mogu angažovati putem kreditnih aranžmana- mogućnost korištenja kredita kod CB- uslov banka mora imati solidnu kreditnu sposobnost
INDIKATORI NELIKVIDNOSTI
- Nema dovoljno novčanih sredstava za pokriće naloga komitenata- nije u stanju isplatiti novčana sredstva po odobrenim kreditima
- nije u stanju otplaćivati uzete kredite- drži niži nivo OR kod CB od propisanih
UPRAVLJANJE AKTIVOM I LIKVIDNOST
Posebno značajno u uslovima nerazvijenog finansijskog tržišta odnosno kada banka ne koristi mehanizme upravljanja pasivom
Banka formira primarnu rezervu likvidnosti koja se u uprošćenom finansijskom sistemu sastoji od novca na depozitnom računu kod CB
Dva pristupa upravljanja aktivom
Stock pristup banka treba težiti da ima kvalitetnu aktivu U slučaju privremene nelikvidnosti banka može prodati dio aktive povući sredstva sa FT ili od CB Težište na upravljanju aktivom radi obezbjeđenja likvidnosti Klasifikacija aktive banke prema stepenu likvidnosti
Flow pristup respektuje ročnu transformaciju buduće prilive i odlive Banka stvara ldquomapu likvidnostirdquondash sagledava poziciju likvidnosti u rokovima od 1-8 dana 8-30 i 30-90 dana
Optimalno rješenje u kombinaciji dva pristupa
UPRAVLJANJE PASIVOM I LIKVIDNOST
Banke rješavaju problem likvidnosti upravljanjem pasivom odnosno angažovanjem dodatnih sredstava na finansijskom tržištu (kao i kredita kod CB)
Mehanizmi angažmana kredita za likvidnost1 Međubankarski kredit za likvidnost2 Aranžmani o rekupovini sredstava (REPOS)3 Depozitni certifikati (CDs)4 Krediti za likvidnost kod CB
Međubankarski krediti za likvidnost
Predstavlja mehanizam raspodjele sredstava na računima kod centralne banke na kreditnoj bazi uz plaćanjenaplatu kamate
Posebno karakteristično za američke banke kod kojih u pravilu manje banke imaju više sredstava na računima kod CB nego velike banke
Manje banke često imaju viškove primarne likvidnosti pa je moguće da one na vrlo kratak rok uz naplatu kamate ustupaju ta sredstva drugim bankama
Radi se uglavnom o neosiguranim kreditima (bez pokrića)
Aranžmani o rekupovini sredstava (REPO)
Radi se o prodaji finansijske aktive uz obavezu prodavca da mora u određenom kratkom terminu kupiti tu istu aktivu po unaprijed dogovorenoj cijeni
Kao pokriće koriste se državne obveznice Smatraju se najsigurnijim načinom ulaganja
Ročnost ovog aranžmana je od jednog dana do nekoliko mjeseci Može biti ldquoREPO sa unaprijed dogovorenim datumomrdquo ili tzv ldquootvoreni REPOrdquo sa mogućnošću kupovine u bilo koje vrijeme u budućnosti
Banka u osnovi vrši prodaju vrijednosnih papira za novac uz obavezu njihove ponovne kupovine Kupac zarađuje kamatu po repo-stopi dok prodavac rješava problem kratkoročne nelikvidnosti
Depozitni certifikati (CDs)
Banka emituje depozitne certifikate sa kratkim rokovima vraćanja kada su u funkciji obezbjeđenja likvidnosti
Kada ima narasle zahtjeve za dodatnim novčanim sredstvima banka nudi emisiju svojih CDs po atraktivnim kamatnim stopama
Ona očekuje da u vrlo kratkom roku dođe do likvidnih sredstava ndash znatno brže nego da čeka neto-priliv depozita
Krediti za likvidnost kod CB
CB ih odobrava bankama koje su solventne ali imaju kratkoročne probleme likvidnosti
Realizuju se posredstvom tzv ldquodiskontnog šalterardquo na kojem banke mogu da dobiju superkratkoročne kredite CB uz zalog državnih vrijednosnih papira
Dva koncepta kamatnih stopa za navedene kredite- ispod tržišne (potreba kontrole namjenskog korištenja)- iznad tržišne (kaznene banke nezainteresovane da ih koriste)
Tri tipa ovih kredita1 za prilagođavanje bilansne strukture banaka2 za pokrivanje sezonskih debalansa3 za otklanjanje posljedica neočekivanih događaja
UTVRĐIVANJE LIKVIDNOSTI
Potrebno je izvršiti grupisanje pojedinih oblika aktive prema stepenu likvidnosti
Gradacija u tri kategorije- Primarna gotovina u blagajni sredstva po viđenju kod korespodentskih
banaka i na računu kod CB- Sekundarna primarna likvidnost uvećana za najlikvidniji dio aktive banke - koji
se u kratkom roku i uz niske troškove može pretvoriti u novac (mjenice kratkoročni krediti do tri mjeseca)
- Tercijarna dijelovi plasmana banke koji se do isteka određenog roka ne mogu pretvoriti u gotov novac (dugoročni krediti obligacije mjenice koje se ne mogu eskontovati)
INSTRUMENTI MJERENJA LIKVIDNOSTI
Kvantitativnipristupa odnos kredita i depozitab odnos likvidne aktive i ukupnih depozitac odnos likvidne i ukupne aktived odnos likvidne aktive i kratkoročnih obavezae prosječna dospjelost plasmana u HV
Kvalitativnipristup Praćenje i analizaa sezonskih ciklusab slučajnih i dugoročnih promjenac novčanih tokova
Kvanitativni ili stock pristup
a Odnos kredita i depozita
kada se odnos penje do relativno visokog nivoa- bankari manje pozajmljuju i investiraju Krediti su nelikvidna imovina banke ndash kada oni rastu =gt likvidnost opada
Nedostatak ne daje informacije o dospjelosti i urednosti otplate kredita niti informacije o stepenu likvidnosti Ne sadrži ni informacije o prirodi bančine imovine izvan kreditnog portfelja (npr gotovina i kratkoročne HV i fiksna aktiva)
To je signal koji opominje menadžment banke da napravi ocjenu svog programa prekomjerne ekspanzije kredita
b odnos likvidne aktive i ukupnih depozita
nešto pouzdaniji od prethodnog
Nedostatak značajan dio gotovine nije stvarno raspoloživ za odgovaranje na bančine potrebe za likvidnim sredstvima (npr obavezna rezerva i sl)
Nedostatak koeficijenata statički ili stock pristup (bez dinamike)
Zaključak Ne postoji opšta formula likvidnosti za sve banke pa ni za jednu banku u različitim vremenskim periodima Svaka banka traga za svojim optimumom likvidnosti
Korelativno praćenje stope rasta depozita i kredita Stabilne stope rasta depozita siguran su pokazatelj održavanja optimalne zone likvidnosti bez formiranja dodatnih rezervi lkvidnosti
Formiranje predvidivih stopa kredita odnosno kalkulisanje cikličnih sezonskih slučajnih i dugoročnih varijacija stopa formiranja kredita i depozita
Zlatno pravilo likvidnosti stope rasta kredita ne smiju biti veće od stopa rasta depozita
Banka mora nastojati da što prije otkloni nelikvidnost kako bi sačuvala povjerenje svojih komitenata
Projektovanje likvidnosti
U savremenim bankama vrše komisije za upravljanje aktivom i pasivomSastoji se u prognoziranju rasta kredita i depozita te aranžiranju dodatnih izvora za obezbjeđenje likvidnosti banke
Suština izračunati gep (jaz) likvidnosti banke kao razliku između anticipiranih izvora sredstava i potencijalne upotrebe sredstava od strane banke
Značaj izbora optimalne kombinacije
Diferencijacija depozita stabilni i nestabilni (više ili manje osjetljivi na promjene tržišne kamatne stope)
Ciklični aspekt (povezanost banke sa granama kod kojih postoji veći stepen cikličnih oscilacija) U uslovima uspona privredne aktivnosti banke smanjuju kratkoročne i dugoročne VP i povećavaju kredite U uslovima recesije =gt smanjuju se zahtjevi za kreditima =gt banke usmjeravaju sredstva u VP
Način projektovanja likvidnosti
Potrebe dodatne likvidnostiprognozirani rast kredita + rast obaveznih rezervi ndash prognozirani porast depozita
Na izbor sredstava za pokrivanje gep-a utiče dužina vremena projektovanog gep-a očekivano kretanje kamatnih stopa na finansijskom tržištu
Na politiku likvidnosti utiče i filozofija menadžmenta
Faktori koji utiču na likvidnost
ročna struktura svih sredstava dinamika priliva sredstava ponašanje poslovnih subjekata smjernice ekonomske i razvojne politike mjere monetarno- kreditne politike
Propisi agencije za bankarstvo
ldquoOdlukao minimalnimstandardimaza upravljanjerizikomlikvidnostibanakardquo
Nadzorni odbor banke odgovoran je da osigura da banka ima i provodi adekvatan program za upravljanje rizikom likvidnosti
Više rukovodstvo banke dužno je da pripremai Odborudajeprijedlogeprogramai politika provodiprogramei politike prati upravljai kontroliše dautvrdimetodprocjenetekućei budućelikvidnosti obezbjedisistemizvještavanjao likvidnosti obavještavaOdboro stanjulikvidnostinajmanjejednomkvartalno
pratiekonomskei drugeusloveu okruženjukojimoguuticatinalikvidnost obezbjediuslovezasisteminterne kontrole
Obaveza banke Ročno usklađivanje ugovorenih dospjeća instrumenata aktive i pasive
najmanje90 izvorasredstavasarokomdospjećado 365 danadaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 365 dana
najmanje95 izvorasarokomdospjećado 180 danaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 180 dana
izvoresredstavasarokomdospjećado 90 danau punomiznosuangažujeu plasmanesarokomdospjećado 90 dana
Rezerva likvidnosti
Empirijski određena visinom novčanih sredstava poslovne banke u gotovini i na računima kod CB Izražava se u procentima od depozita sa kojima banka raspolaže
Na osnovu višegodišnjeg iskustva ocijenjeno je da odnos sredstava na žiro-računu poslovne banke ne bi smio biti niži od 4 do 5 od ukupnih depozita po viđenju
Kod nas su banke obavezne da održavaju prosječan desetodnevni minimum likvidnosti u novčanim sredstvima u visini od najmanje 20 iznosa kratkoročnih izvora sredstava
PROPISANE ZAŠTITNE MJERE
principdase štovišeoslanjanastabilneizvoresredstava principzamaksimalnudiverzifikacijuizvorasredstavapodospjeću vrstii
brojukomitenata tržištui instrumentima organizacionemjerezaupravljanjelikvidnošću (kompetentnalica
efikasnakontrolai sl) stepenuključenostibankeu tržištanovcai razvojakratkoročnihvrijednosnihpapira redovnopripremanjeplanovazavanredne(neočekivane)situacije kvalitetaninformacioni sistem
SOLVENTNOST
Solventnost je sposobnost banke da svoje ukupne obaveze može pokriti svojom ukupnom aktivom čija se vrijednost može potvrditi na tržištu dakle po tržišnoj cijeni
Nesolventna banka formirana vrijednost obaveza iznad nivoa realne aktive
Da li banka može biti nelikvidna ali solventnalikvidna ali nesolventna
Vremenska koponenta za razlikovanje kategorija likvidnosti i solventnosti
Likvidnost sposobnost banke da odgovori svojim obavezama u određenom (kratkom) roku a
Solventnost sposobnost banke da odgovori svim svojim obavezama Da u trenutku likvidacije može da isplati svoje povjerioce
Ako je banka nesolventna dolazi pod udar regulatornih organa uz mogućnost gubljenja poslovnog statusa u obliku likvidacije ili preuzimanja od neke druge banke
POSLOVNOST
predstavlja postizanje maksimalnih rezultata minimalnim ulaganjem sredstavaSastavni dijelovi
samostalnost i objektivnost u donošenju odluka stalna cirkulacija novca poslovno predviđanje
Princip poslovnosti ugrađuje se u princip likvidnosti sa kojim čini jedinstvenu cjelinu
EFIKASNOST
predstavlja princip po kojem banka odobrava kredite za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno uložitiBanke će sredstva usmjeriti u projekat koji će nakon otplate kredita uspješno poslovati
Banka teži optimalnoj efikasnosti koja je rezultanta poželjnog stepena likvidnosti i sigurnosti koji reflektuju operativna i strateška ponašanja vlasnika menadžmenta i klijenata banke
PROFITABILNOST
cilj banke je ostvarenje što većeg profita na osnovu kamatne marže zaračunavanjem provizije na bankarske usluge kao i prihoda ostvarenih vođenjem vlastitih poslova bankeProfitabilnost kao obezbjeđenje dovoljne stope prinosa po jedinici dioničkog kapitala
Rezultat - rast profita i povećanje tržišne vrijednosti banke
Osnovni principi bankarskog poslovanja - Vježbe
1 Finansijski indikatori banaka
Cilj poslovanja =gt adekvatna stopa prinosa po jedinici kapitalaUslov rasta banke je i povećanje kapitala =gt propisan mininimum
Svrha indikatoraUpoređivanje performansi banke sa drugim bankama i Posmatranje date banke kroz vrijeme
Osnovni principi bankarskog poslovanja su Likvidnost Solventnost Sigurnost Profitabilnost Efikasnost
2 Likvidnost banaka
Pojam likvidnost sposobnost subjekta da izvrši svoje tekuće obaveze o roku dospijećaKroz adekvatno upravljanje likvidnošću banka gradi povjerenjeRangiranje aktive i pasive prema stepenima likvidnosti super-likvidna likvidna i nelikvidnaPojam ročna transformacija usklađivanje rokova obaveza i potraživanja
Postoji više indikatora likvidnosti ali osnovni su Likvidna aktiva ukupna aktiva Likvidna pasiva ukupna pasiva
3 Solventnost
Razlika između likvidnosti i solventnostiPojam solventnosti dugoročna usklađenost strukture aktive i pasive tj mogućnost da se svi dugovi plate ldquokonačnordquo ali po tržišnim cijenamaBanka je solventna ako joj je u slučaju likvidacije aktiva veća od pasive
Trojako značenje solventnosti Sposobnost banke da snosi rizik (u slučaju likvidacije) Obezbjeđenje sigurnosti deponentima (minimiziranje rizika za
deponente) Makroekonomska funkcija banke (u slučaju nesolvnentnosti jedne
banke posljedica može biti pad povjerenja u sve banke ndash lančani efekat
4 Sigurnost
Pojam sigurnosti mogućnost plaćanja i naplate svih obaveza i potraživanja u ugovorenim rokovima i utvrđenom obimu Odnosi se na procjenu klijenta njegove sposobnosti da izmiri svoje obaveze na vrijeme u punom iznosu te na način predviđen u ugovoru
Postiže se provjerama klijenataZakonski uređeno putem garancija koje su neophodne
5 Efikasnost
Pojam efikasnosti (poslovanja) aktivnosti koje vode ka ostvarenju optimalnih rezultata
Princip po kojem banka odobrava sredstva za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno upotrijebiti
Efikasnost = likvidnost + profitabilnost + solventnost + sigurnost
6 Profitabilnost
Profitabilnost =gt funkcija cilja banke
Cilj banke je stalno povećanje profitabilnostiTrendovi u profitabilnosti banaka =gttokom 80-ih i 90-ih bilježe se opadajuće stope
U obješnjenju postoje dvije koncepcije Posljedica djelovanja cikličnih i strukturnih faktora na svjetskom
planu Dilema - tranzicija konkurencija
Važni pokazatelji ROI ROA ROE
ROI =neto prihod nakon poreza operativni prihodROA =neto prihod nakon poreza ukupna aktivaROE =neto prihod nakon poreza akcijski kapital
a) Povezanost pokazatelja profitabilnostiROI =NP OP ndashpovrat na investicijeAU =OP UA -efekat korištenja activeROA =ROI x AU -povrat na aktivuEM =UA AK ndashakcijski multiplikator ROE= ROA x EM ndashpovrat na akcijski kapital
b) Formiranje profita banke
1 Kamatni prihod (-)2 Kamatni rashod3 Neto kamatni prihod (+)4 Neto nekamatni prihod5 Bruto prihod (-)6 Operativni rashodi7 Neto prihod (-)8 Izdvojene rezerve9 Neto prihod prije oporezivanja (-)10 Porez na profit11 Neto prihod poslije oporezivanja (-)12 Raspoređeni profit13 Zadržani ili neraspoređeni profit
c) Primjer izračunavanja profitabilnosti
Banka ldquoXrdquoima sljedeće pokazatelje poslovanja
Ukupna aktiva200000000 KMOperativni prihod20000000 KMAkcijski kapital16000000 KMNeto dobit (profit)1000000 KM
Izračunati ROI AU ROA EM i ROE =
Rješenje ROI = NP OP = 5AU = OP UA = 01ROA = ROI x AU = 05EM = UA AK = 1K = 125ROE = ROA x EM = 625
d) Faktori profitabilnosti
Postoje dvije vrste faktora koji utiču na profitabilnost banke mikroekonomski i makroekonomski
Mikroekonomski faktori profitabilnosti suKvalitet MGMT-aKvalitet aktiveEkonomija obimaEkonomija okviraVanbilansne operacijeTroškovi poslovanja IProfitni centri
Makroekonomski faktori profitabilnosti su Faza ekonomskog ciklusa Sektorske krize Kretanje kamata
Pojam kamatna margina razlika između aktivne i pasivne kamatne stope =gt razlika između kamatne stope na plasmane i dugove
e) Projektovanje profitabilnosti banaka
r = i + ot + ( 25 -i) x EAr -na plasmane I -kamatna stopa na obavezeE -akcijski kapital A ndashaktivaGranična stopa prinosa na akcijski kapitalAko imamo sljedeće podatker = 25 prije porezar = 15 poslije poreza od 40
Primjer Ako imamo sljedeće podatkei=10E=40A=100ot=3
Rješenje r = 136
f) Uticaj multiplikatora na profitabilnost
Ako je očekivani ROE = 25 prije poreza onda je ROE nakon poreza od (40) jednak 15Za stopu obaveznog kapitala od 8 ostvaruje se EM od 25Razlog =gt EM se računa samo na akcijski kapital (npr 4=gt 1 004 =25)Dakle ROA mora biti najmanje 1 jer jeROE = ROA x EM =gt 1 x 25ROE = 25
Bankarski sistem
Skup bankarskih institucija finansijskih instrumenata i tokova koji se koriste u finansijskom posredovanju između finansijski suficitarnih i finansijski deficitarnih sektora i transaktora
Smanjenje sredstava banke zahtjeva prilagođavanje smanjenje rezervi likvidnosti ulaganje u brzo- unovčive vrijednosne papire usklađivanje ročne strukture kredita
Finansijske institucije
- posrednici u transferu sredstava između preduzeća i stanovništva kao glavnih trasaktora u finansijskom sistemu
Stanovnišvo može uložiti štednju kod kreditnih institucija iiliinstitucija koje prikupljaju ugovornu štednju
Struktura finansijskih institucija
Finansijske institucije dijele se na
depozitne ndash poslovne banke i štedionicenedepozitne ndash osiguravajuća društva penzioni i uzajamni fondovi Idržavne finansijske institucije ndash državne razvojne banke agencije i institucije (npr poljoprivrede izvoza-uvoza stambene izgradnje)
Tri osnovna oblika finansijskih institucija razvijenih finansijskih tržišta
Kreditne institucije plasmane vrše uglavnom u vidu kredita preduzećima i građanima komercijalne banke ndash depozitno- kreditne
štedionice ndash depozitno- kreditnefinansijske kompanije ndash nedepozitne-kreditne
Institucionalni investitori Osiguravajuća društvaPenzioni fondoviInvesticioni fondovi
Investicione banke (berzanske firme) ndash bave se poslovima na primarnom i sekundarnom tržištu kapitala Prikupljaju kapital emisijom dionica
Investicione bankeBrokerske i dilerske firme
brokeri ndash ne preuzimaju rizikdileri ndash preuzimaju rizik
Merčant banke - bave se prestrukturiranjem većih kompanija uz njihovu valorizaciju
PROMJENE U FINANSIJSKOJ STRUKTURI
smanjenje učešća komercijalnih banaka
Razlozi djelovanje tržišnih faktora ndash pojava novih vrsta finansijskih institucija sa ponudom finansijskih proizvoda koji ranije nisu postojali
pretjerana regulacija porast van-bilansnih aktivnosti banaka
kao odgovor - banke ulaze u nova područja poslovi laquostarateljstvaraquo (trust) ndash poslovi sa vrijednosnim papirima ndash sekjurizacija kredita ndash finansijski inženjering ndash
FAKTORI NOVIH TRENDOVA U BANKARSTVU
deregulacija informaciona tehnologija konkurencija internacionalizacija i globalizacija (mondijalizam) koncentracija stvaranje finansijskih konglomerata -
Stvaranje tzv laquofinansijskih supermarketaraquo
Procesi laquoizolacijeraquo finansijskog sektora institucional-izacijaprivat-izacijaglobal-izacijainformat-izacijasekjurit-izacija
PERSPEKTIVE BANKARSTVA dalja i naglašena marketizacija
dalja deregulacija - npr ukidanje ograničenja konkurencije finansijskih institucija
nastavak internacionalizacije decentralizacija banaka (svako domaćinstvo- filijala banke) uspostavljanje globalnog bankarstva ndash ldquojedinstveni pasošrdquo u EU razvoj finansijskog inženjeringa u smislu stvaranja novih bankarskih proizvoda
a posebno dalji razvoj finansijskih derivata
Potencijalna opasnost Rast nestabilnosti finansijskih tržišta usljed porasta hazardiranja
Mogućnosti zaposlenja u bankarstvu1 Kreditni referenti2 Kreditni analitičari3 Specijalisti za ispravljanje kredita4 Menadžeri bankovnih operacija5 Direktor podružnice (filijale)6 Analitičari sistema7 Revizori i kontrolno osoblje8 Finansijski analitičar9 Specijalisti odjela za upravljenje imovinom komitenta10Specijalisti za osobne bankarske usluge Šaltersko osoblje Trgovci i analitičari vrijednosnih papira Specijalisti za dugoročno planiranje i poslove akvizicije Marketinško osoblje Upravljanje ljutskim potencijalom11 Stručnjaci za međunarodne finansije i razvoj poslovanja12 Trgovci stranim valutama13 Stručnjaci za investicijsko bankarstvo14 Kontrolori i regulatori banaka15 Bankovni programi za obuku
21Kapital banaka u BiH
Oblici bankarskog kapitala1 Primarni kapital
Akcionarski kapitalZadržani profiti
2 Sekundarni kapitalSubordinirane obvezniceOpće rezerve za pokriće gubitaka
Osnovne funkcije bankarskog kapitala su1 Apsorbovanje potencijalnih gubitaka2 Zaštita deponenata3 Mehanizam regulacije u osiguranju depozita4 Ograničenje nekontrolisanog rasta aktive5 Izvor finansiranja redovnih aktivnosti6 Pokriće preuzetog potencijalnog rizika7 Širenje obima aktivnosti banke i8 Finansiranje nekamatonosne aktive
Leveridž faktorRast aktive mora pratiti rast kapitalaMeđunarodni standard stope kapitala je 8 a kod nas je 12
Pojam leveridžfaktor =gt recipročna vrijednost stope kapitala
To znači da na jednu KM kapitala u pasivi možemo formirati 125 KM aktive
Izračunavanje
Leveridž faktor = 1stopa kapitalaMeđunarodni standard1008 = 125 KMKod nas1012 = 83 KM
Programi povećanja kapitalaKratkoročni aspekt 1 Emisija novih akcija
2 Sekjuritizacija kredita3 Prestrukturiranje vlasništva
Dugoročni aspekt Porast aktive= novo zaduženje + interno generisani kapital + eksterni kapital
Međunarodna koordinacijaCilj =gt stvaranje jedinstvenih standarda poslovanja banaka
Bazelski sporazum iz 1988 -rdquoGrupa 10rdquo
Koncepcija 1 Povećana stopa kapitala2 Jedinstvene stope po klasama rizične
aktive3 Mađunarodni aranžmani - bankarki rizici
4 Tržišni rizici
3 BANKARSKI SISTEM BiH
Indikatori razvijenosti finansijskog sistema zadovoljavajući intenzitet direktnog finansiranja - mogućnost
alternativnog izbora razvijenost sekundarnog tržišta diverzifikovana institucionalna struktura ndash omogućava sklad između
bankarskih i nebank inst struktura novčane mase ndash dominacija gotovog novca odnos novčane mase prema obimu finansijskih transakcija ili prema
GDP-u
Goldsmitov sintetički pokazatelj finansijske razvijenosti Odnos između finansijskih instrumenata (državnih HoV privatnih obveznica
običnih akcija HoV finansijakih instituc) i nacionalnog bogatstva (GDP-a) Najrazvijeniju fin strukturu ima VB (170) i SAD (125) a najnerazvijeniju
Francuska (065)
Domaći finansijski sektor veoma nerazvijen institucionalnu strukturu čine
o CB i sistem komercijalnih banakao mikro-kreditne organizacijeo dvije berze (sarajevska i banjalučka)o osiguravajuća društva
Nedostaju razvojne i izvozne bankeštedno-kreditne organizacijemortgage-institucijeinvesticioni fondovieskontne i klirinške kućenovčano tržište
Od instrumenata finansijskog tržištasamo dionice (uglavnom proistekle iz procesa
privatizacije)
ne postoje instrumenti kratkoročnog finansiranja (blagajnički zapisi komercijalni zapisi depozitni certifikati kratkoročne obveznice REPO-ugovori)
Ciljevi osigurati porast domaće privatne štednje osigurati povoljniji izvor finansiranja za privatni sektor osigurati veće kreditiranje privrede u odnosu na
domaćinstva povećati likvidnost tržišta kapitala u BiH izgraditi funkcionalno tržište osiguranja
Najvažniji uspjesi
stvaranje institucionalnog i regulatornog okvira privatizacija banaka okrupnjavanje banaka (sa 70 na 35) prisustvo stranog kapitala jedinstven platni promet u poslovnim bankama učešće banaka na tržištu kapitala jačanje povjerenja u banke uspostavljanje sistema osiguranja depozita osnivanje kreditnog biroa rast štednje unaprijeđenje supervizije banaka uspostavljanje jedinstvenog registra računa uvođenje novih bankarskih proizvoda Centralna banka BiH
Zamjerke bankara neuređenost pravnog sistema neadekvatna zaštita povjerilaca odnosno neefikasna
naplata dospjelih potraživanja prenormiranost pojedinih segmenata bankarskog poslovanja (ocjena kreditnog rizika)
otežava poslovanje banaka nerazvijenost domaće privrede nestabilnost ukupnog ekonomskog sistema pogoršanje finansijske discipline pojava fiktivnih firmi i sivo tržište visok kreditni rizik investiranja primjena različitih instrumenat obezbjeđenja poskupljuje kredite i usporava proceduru nedostatak kvalitetnih dugoročnih izvora nepovoljan kreditni rejting BiH
Zadaci bankarskog sektora Ubrzavanje procesa reformi realnog sektora kako bi dostigle
napredak u monetarnom i bankarskom sektoru Završetak procesa privatizacije državnih banaka (ili likvidacija) Podrška CBBiH da emituje obveznice i blagajničke zapise Nastavak procesa daljeg okrupnjavanja banaka Kapitalno jačanje banaka Donošenje zakona o zaštiti povjerilaca Ubrzati procese stečajeva kompanija Ubrzavanje sudskih postupaka
Unaprijeđenje uslova za djelovanje banaka na cijelom području BiH Fiskalna reforma i eliminacija sive ekonomije Licenca AOD za sve banke Povrat stare devizne štednje Ublažiti kriterije ročne usklađenosti Racionalizirati izvještavanje banaka Uvođenje eskontne kamatne stope Unaprijediti praksu naplate čekova i mjenica Usvojiti propise koji će omogućiti razvoj štedionica hipotekarnih
banaka i lizing kompanija
Asortiman bankarskih usluga razvijenih finansijskih tržišta
Tradicionalne bankarske usluge1 Obavljanje mjenjačkih poslova2 Diskontovanje komercijalnih zapisa i odobravanje poslovnih kredita3 Ponuda štednih depozita4 Čuvanje dragocjenosti5 Podrška vladinim aktivnostima preko kreditiranja6 Ponuda depozita po viđenju7 Ponuda povjereničkih (trust) usluga
Bankarske usluge razvijene u novije doba
8 Odobravanje potrošačkih kredita9 Finansijsko savjetovanje10 Upravljanje gotovinom11 Ponuda opreme na lizing12 Ulaganja u visokoprofitabilne projekte visokog stepena rizika13 Prodaja usluga osiguranja14 Usluge penzijskog osiguranja15 Usluge investiranja u vrijednosne papire16 Usluge investicijskih fondova i anuiteta17 Ponuda investicijskih i komercijalnih bankarskih usluga
4 SISTEMI CENTRALNOG BANKARSTVA
CENTRALNA BANKA
banka poslovnih banaka
monopol nad emisijom novčanica
nastanak ndash početak ind revolucije
prva Riskbank of Sweden 1656 g
najznačajnija Bank of England 1694 g
neprofitna institucija
monopolski položaj u sistemu
ldquokvazi bankardquoldquobanka banakardquordquobanka državerdquo
visok stepen samostalnosti CB
nesklad instituc i faktičke samostalnosti
II tipa CB potpuna vezanost za izvršnu vlast visok stepen autonomije
S aspekta organizacije jedinstvena CB složeni sistem CB (FED)
Poslovi CB emisija novčanica i kovanog novca upravljanje deviznim rezervama regulisanje količine novca organizacija UPP i PP sa inostranstv supervizija i nadzor banaka poslovi za račun države
Tri osnovne funkcije CB1 vođenje monetarne politike2 ldquoposljednje utočište banakardquo3 supervizija
Vođenje monetarne politike
Četiri osnovna cilja 1 stabilnost cijena2 ekonomski rast3 puna zaposlenost I4 uravnoteženi platni bilans
Obezbjeđenje likvidnosti makrosistema u uslovima rasta Snabdjevanje poslovnih banaka potrebnom količinom novca i kreditaŠtiti likvidnost bankarskog sistemaCB propisuje uslove za likvidnostPooštrava uslove u slučaju nelikvidnostiTjera banke da štite sopstvenu likvidnost
Banke definišu strategiju odbrane likvidnosti na tri nivoa
1 primarne rezerve likvidnosti kod CB (gotov novac i depozit po viđenju)
2 sekundarne (fond rezervi i kratkoročne hartije od vrijednosti) 3 povlačenje kredita sa novčanog tržišta
CB odobrava kredite za likvidnost izuzetno kratkoročni penalne kamate ne mogu biti korišteni za kreditnog potencijala strogi uslovi odobravanja
Krediti za likvidnost CBUslovi odobravanja -veća kamatna stopa
-obavezno pokriće u hartijama od vrijednosti
-stroga provjera boniteta banaka
Bitne razlike CB i KB likvidnost kod KB pasiva određuje aktivu kod CB vrsta emisije ročnost transakcija klijenti ciljevi poslovanja
Uticaj CB na ekonomska kretanja
Tri aspekta neposrednog djelovanja CB na globalna ekonomska kretanja
1)Globalna kontrola količine novca i kredita2)Kreditna regulacija3)Supervizija poslovanja bankarskog sistema
Primarna emisija CB
Stvara mogućnost poslovnim bankama da brže dođu do potrebnog inicijalnog novca
Primarni novac u dva osnovna oblika1)gotov novac2)depoziti koje poslovne banke drže na žiro i drugim računima
Usmjeravanje primarnog novcaputem deviznih transakcija - Promet hartija od vrijednosti na otvorenom tržištuputem kreditnog mehanizma - Kreditiranje
Kreditiranje ali samo na kratak rok
Supervizija banaka
Zadatak supervizije amortizacija poremećaja zaštita depozita zaštita povjerenja
Obuhvata kontrolu
1 vlasništva i upravljačke strukture u bankama2 bilansne strukture3 kredita i mikrokreditne politike banaka4 likvidnosti i solventnosti5 razvoja konkurentnosti6 pojava nelojalne konkurencije7 odnosa stabilnosti i profitabilnosti i dr
Instrumenti monetarne politike CB1 operacije na otvorenom tržištu2 krediti poslovnim bankama3 obavezna rezerva4 specijalni depoziti5 eskontnadiskontna kamatna stopa6 direktivne mjere CB I7 neformalni uticaj CB
1 Operacije na otvorenom tržištu
Kupovina i prodaja državnih obveznica na finansijskom tržištu od strane CBUticaj na promjene kamatnih stopa na tržištuUticaj na kreditni potencijal poslovnih banakaSuptilan i lahko primjenljiv mehanizam monetarne politikeČesto se kombinuje sa mehanizmima reeskonta
2 Krediti poslovnim bankama
Vrste kredita Krediti po osnovu raspoloživih hartija od vrijednosti u portfelju
poslovnih banaka (refinansiranje) -Reeskontni krediti -Krediti pokriveni dokumentima (državne obveznice)
Selektivni krediti Krediti usmjereni ka državi (napušta se) Krediti za likvidnost
Kupovina robnih mjenica i drugih komercijalnih papira od poslovnih banakaKupuju se po eskontnoj KSRezultat priliv svježeg novca u poslovnu bankuRigidan i relativno prevaziđen mehanizam
3 Obavezna rezerva
Rast stope -gt smanjenje kreditnog potencijalaU slučaju većeg priliva depozita iz inostranstva CB će povećati stopu obavezne rezervePodsticaj bankama da primjenjuju finansijske inovacijeRigidan instrument koji se koristi u zemljama sa nerazvijenom tržišnom strukturom
4 Specijalni depoziti
Cilj -dodatno snižavanje obima raspoloživih bankarskih resursa
Realizuju se primjenom ldquomarginalne obavezne rezerverdquo za banke sa ekspanzivnim rastom depozita
Veće stope obavezne rezerve na prirast depozitaObično sa nultom stopom naknade za ORRijetko se primjenjuje
5 Eskontna kamatna stopa
To je minimalna KS po kojoj je CB spremna da kreditira poslovne banke
Referentna kamatna stopa ndash uticaj na tržišnu kamatnu stopu
Banke obično slijede varijacije u kretanju eskontne stope CBRasterećenje privrede i podsticaj investiranju
Eskontna stopa u funkciji podrške domaćoj privredi
Američki FED snizio je svoju eskontnu kamatnu stopu u pokušaju da pomogne oporavak američke privrede FED je od početka 2001 godine snizio svoju kamatnu stopu sa 65 na 1
Objašnjavajući svoju odluku u FED-u su izjavili da veća nesigurnost dijelom posljedica većih privrednih rizika trenutno ograničava potrošnju proizvodnju i zaposlenost Oni se nadaju da će snažan i kontinuirani rast proizvodnje te dodatno smanjenje kamata biti od pomoći privredi koja se nalazi u vremenu slabijeg učinka
ECB zadržava nisku diskontnu stopu
Europska centralna banka (ECB) odlučila je ostaviti kamatnu stopu za refinanciranje na 2 uprkos tome što je britanska centralna banka (Bank of England - BoE) odlučila podići stopu sa najnižeg nivoa u posljednjih 48 godina za četvrtinu postotnog poena na 375
ECB je posljednji put spustila kamatnu stopu u julu ove godine dok je za BoE današnji porast kamatne stope bio prvi u više od 3 i pol godine
Makroekonomski pokazatelji još od ljeta iniciraju oporavak u eurozoni no ekonomisti upozoravaju da do značajnijeg rasta privrede neće doći tako skoro (6112003 Bankamagazin)
Makroekonomski pokazatelji još od ljeta iniciraju oporavak u eurozoni no ekonomisti upozoravaju da do značajnijeg rasta privrede neće doći tako skoro
6 Direktivne mjere CB
U suprotnosti su tržišnim mehanizmima
Kvantitativne limitiranje obima kredita visine KS na depozite obima i cijene HV obima potrošačkih i stambenih kredita
Kvalitativne sugestije i uputstva bankama da daju prioritet pojedinim privrednim djelatnostima
Rijetko se primjenjuju - obično u uslovima poremećaja
7 Neformalni uticaj CB
U suprotnosti su tržišnim mehanizmimaMoralni apeli bankama da se uzdrže od prekomjernog kreditiranja ili visokih KSldquoprijateljska upozorenjardquo ili ldquonagovještajirdquoUsmena i pismena saopštenjaPozivanje bankara na razgovore i slRjeđe se primjenjuje
Institucije bankarskog sistema
Bankarski sistem BiH1 CBBH - Centralna banka BiH2 FBA - Agencija za bankarstvo FbiH3 ABRS - Agencija za bankarstvo RS 4 AOD - Agencija za osiguranje depozita5 Ostale institucije
5 CENTRALNA BANKA BiH
Centralna banka BiH
Na njenom čelu nalazi se Upravno vijećeNe može davati kredite kreiranjem novca i u tom smislu djeluje kao Currency Board
Cilj Centralne banke je da postigne i održi stabilnost domaće valute (KM) tako što izdaje domaću valutu prema aranžmanu poznatom pod nazivom Currency Board
ldquoCurrency Boardrdquo
ldquoCurrency Boardrdquo u smislu Zakona o CB znači operativno pravilo za izdavanje domaćevalute prema kojem se domaća valuta izdaje samo uz kupovinu konvertibilne devizne valute sa punim pokrićem u neto stranoj aktiviTo znači da Centrana banka ne može odobriti kredit
Tri osnovne karakteristike CBA
1 Fiksni devizni tečaj utvrđen Zakonom o CBBH ( 1 KM = 1 DEM = 051129 euro )2 Puna devizna pokrivenost KM pasive CBBH
3 Puna konvertibilnost KM pasive CBBH u vezanu valutu euro
Pored toga CBBiH ne može davati kredite niti komercijalnim bankama niti
vladama CBBiH a ni drugi autoriteti u BiH ne mogu vršiti ograničenja na
plaćanja i međunarodne transakcije CBBiH osigurava transparentnost rada i transparentnost njenih
računa
Osnovni zadaci CB BiH
a) da definiše usvoji i kontroliše monetarnu politiku BiH putem izdavanja domaćevalute
b) da drži i upravlja službenim deviznim rezervama CB na siguran i profitabilan način
c) da potpomogne ili uspostavi i održava odgovarajuće platne i obračunske sisteme
d) da prima depozite od BiH i komercijalnih banaka radi ispunjenja zahtjeva za obaveznim rezervama
e) da stavlja u i povlači iz opticaja domaću valutu
f) da obavlja devizne operacije na zahtjev banaka
g) da prikuplja podatke koji se odnose na ekonomske i finansijske aktivnosti
Struktura bilansa CB
AKTIVA PASIVAKrediti bankama Gotov novacDržavne obveznice Depoziti banakaDevizna potraživanja Specijalni depozitiZlato I rezerve Depoziti države
Devizne obavezeFondoviInterne rezerve
Struktura bilansa CBBH
PASIVA1 Rezervniprimarni novac
gotovina izvan monetarnih vlasti- izvan CBBiH depoziti komercijalnih banaka
2 Inostrana pasiva kratkoročne obaveze prema nerezidentimadepoziti nerezidenataobaveze prema MMF-u
3 Depoziti centralne vlade 4 Kapitalni račun
početni kapital i rezerveakumulirana dobit
AKTIVA
1 Strana aktiva strana valuta u trezoru CBdevizni depoziti kod inostranih banakaraspolaganje SDR-ovima i dugoročni strani vrijednosni papiri
2 Potraživanja od privatnog sektora
Nezavisnost CB BiH
Centralna banka je potpuno nezavisna od FBiH RS te bilo koje javne agencije i organa
Centralna banka neće primati instrukcije od bilo kojeg drugog lica
Samostalnost Centralne banke treba biti poštovana i niko ne može tražiti da se utječe na bilo kojeg člana tijela Centralne banke koje donosi odluke u izvršavanju njegovih dužnosti prema Centralnoj banci niti da se miješa u djelatnost Centralne banke
Organizacija CB BiH
Centralna banka se sastoji od Upravnog vijeća Uprave (koja se sastoji od Guvernera i tri Viceguvernera) Osoblja
Konvertibilnost KMNa zahtjev Centralna banka na teritoriji Bosne i Hercegovine bez ograničenja kupuje i prodaje Konvertibilne marke za euro po kursu definisanom Zakonom o CB
Operacije na tržištu novcaCentralna banka se nećeuključivati u nikakve operacije na tržištu novca uključujući tu i vrijednosne papire bilo koje vrste
Operacije kliringaCentralna banka može ili za svoj vlastiti račun ili za račun i po nalogu Bosne i Hercegovine da uđe u klirinške i platežne aranžmane ili sklopi bilo koji drugi ugovor u istu svrhu sa javnim ili privatnim klirinškim institucijama koje se nalaze u inostranstvu
Bez kreditiranja državeCentralna banka će raditi kao bankar i fiskalni agent Bosne i Hercegovine pod uslovom da niti jedna transakcija koju CB sprovede ne može služiti kao finansijska pomoć uključujući kredit za ili u korist Bosne i Hercegovine
51 Currency Board domaća i svjetska iskustva
1 Pojam Currency Board-a
MMF definišeCurrencyBoardaranžmankaomonetarnirežimkojise zasnivanaeksplicitnojzakonskojobavezikonverzijedomaćevaluteuspecifičnu stranuvalutupričemuinstitucijakojaemitujenovacimaodređena ograničenja
2 Principi Currency Board-a
Principi Currency Board-a su Depoziti po viđenju su konvertibilni u valutu zemlje
monetarnog odbora po fiksnom kursu Odnos između novca u opticaju i novčane mase je
stalan Monetarna politika se sastoji u konverziji domaće valute
u stranu po fiksnom kursu
3 Karakteristike Currency Board-a
Konvertibilnost bilo kojeg iznosa domaće valute u stabilnu stranu valutu
Fiksan devizni kurs domaćevaluteprema referentnoj valuti Puno pokriće emitovanog domaćeg novca stranim rezervama Djeluje na principu novčanog sistema zlatne poluge Nove rezerve pribavljaju se iz zemlje rezervne valute Promjene u platnom bilansu utiču na promjene domaće novčane
mase Trgovinska veza između zemlje monetarnog odbora i zemlje
monetarne valute je obično stabilna Centralna banka ne prima depozite ne može kupovati državne
vrijednosne papire ne daje kredite vladi ni komercijalnim bankama i nema ulogu ldquozajmodavca krajnje instancerdquo ne reguliše bankarski sistem ne nadzire operacije diskrecione monetarne politike
Država ne može kontrolirati količinu novca u opticaju koja je određena potražnjom za novcem
Currency Board u BiH
CBBiH počela je sa radom 11 8 1997 god na principu valutnog odbora
Prije njenog osnivanja u BiH su bile u opticaju 4 valute HR kuna bosanski i jugoslovenski dinar i DM
Ubrzo nakon toga KM postaje jedina legalna valuta
a) Razlozi formiranja CBA u BiH
Potreba za vezivanjem KM za određenu stabilnu valutu
Razlozi odabira DM kao referentne valute Visok nivo povjerenja Historijska vezanost za DM Velika količina DM u zemlji
1999 god ulogu DM preuzima EURO
Osigurao je stabilnost KM Mogao bi biti ugrožen ako se ne zaustavi stalni porast vanjskotrgovinskog debalansaBrojni ekonomisti u BiH smatraju da je naš valutni odbor rigidan te bi bilo nužno izvršiti korekcije u pravcu povećanja njegove fleksibilnosti
b Prednosti CBA u BiH
Četiri su razloga zašto je CBA u BiH bio uspješan1 Javnost u BiH se suočila sa brojnim finansijskim traumama CBA je vratio povjerenje javnosti u domaću valutu2 Javnost u BiH ima puno povjerenje u euro
3 Mnogi su vjerovali da je CBBiH uspješno funkcionirala kao CBA jer je imala donedavno stranog guvernera4 Jedan od razloga zašto CBA uspješno funkcionira u BiH je dobar pravni i institucionalni okvir za CBBiH
Zašto bi CBA trebao biti zadržan u BiH
1 CBA proizvodi realne ekonomske i socijalne koristi
2 Stabilnost domaće valute u odnosu na euro u budućnosti jer BiH ima viziju pristupiti EU
3 Nema konkretne alternative koji bi to monetarni režim trebalo uvesti nakon CBA
4 Dugoročno nastojanje da se kroz CBA ekonomija BiH što više približi ekonomiji EU
6 KOMERCIJALNO BANKARSTVO
VRSTE BANAKA
1 Ročnost poslova komercijalne banke (kratkoročni poslovi) investicione ili razvojne banke (dugoročni poslovi)
2 Privredna grana ili oblast industrijske poljoprivredne trgovačke SMEs sektor spoljnotrgovinske
3 Veličina finansijskog potencijala
male srednje velike
4 Veličina teritorije koju pokriva lokalne regionalne nacionalne
5 Prosječna vrijednost bankarskih depozitnih ili kreditnih operacija
banke malih operacija (ldquoretail banksrdquo) ndashbankarstvo na malo banke velikih operacija (ldquowholesale banksrdquo) ndashbankarstvo na veliko
6 Prisustvo inostrane komponente u poslovanju domaće međunarodne
Uobičajena podjela banaka
A) Depozitne ili komercijalne banke
Mobilišu kratkoročne depozite (uglavnom stanovništva)i plasiraju ih na kratak rok
Finansiraju robni promet i zalihe preduzeća trajna i potrošna dobra stanovništva
Imaju razgranatu mrežu filijalaImaju problem ročne usklađenosti sredDrže transakcione depoziteZalaze i u investicione aktivnosti(VP)
B) Poslovne banke
Sve više se približavaju komercijalnim bankamaFinansijski potencijal zasnivaju na sopstvenom kapitalu i rezervama
Ulaze u vlasništvo kompanija preko čijeg profita uvećavaju sopstveni kapitalFinansirajuuglavnom krupne industrijske kompanije
Osnivaju filijale i u drugim zemljama
C) Univerzalne banke
Klijentima pružaju kompletan set poslovnih i investicionih bankarskih uslugaPredstavljaju prvi organizacioni oblik banaka
To su tzv nespecijalizovane bankeDominiraju depozitni izvori i kratkoročni kreditiKreiraju i sopstvene hartije od vrijednostiTeže ih je kontrolisati
Finansijske aktivnosti banaka u konceptu ldquouniversal bankingrdquomogu uključivati
Djelatnost univerzalne banke posredovanje (intermediation) trgovanje finansijskim instrumentima devizama i derivatima osiguranje ili prihvatanje odgovornosti za kupovinu novog duga i
emisije dionica (underwriting) brokerski poslovi
korporacijske savjetodavne usluge uključujući udruživanja i usluge akvizicije
investicijsko upravljanje osiguranje držanje kapitala ne-finansijskih kompanija u bankarskom portfoliju
DJELATNOST DOMAĆIH BANAKA
1 Primanje svih vrsta novčanih depozita i drugih novčanih sredstava2 Davanje i uzimanje kredita i finansijski lizing3 Davanje svih oblika novčanog jemstva4 Učešće kupovina i prodaja instrumenata tržištanovcai
kapitalazasvojilituđi račun5 Usluge platnog prometa i prenosa novca6 Kupovina i prodaja strane valute7 Izdavanje i upravljanje sredstvima plaćanja (uključujući kreditne kartice
putne i bankarske čekove)8 Pohranjivanje i upravljanje vrijednosnim papirima i drugim
vrijednostima9 Usluge finansijskog menadžmenta10 Kupovina i prodaja vrijednosnih papira11 Drugi poslovi
BILANS BANAKA
BILANS u bankarstvu ima dvostruko značenje analiza bilansa banke I analiza bilansa debitora
Bilans stanja ndash sistematizovan pregled bankarske aktive i pasive na određeni dan
ndash važan izvor informacija i osnova za donošenje poslovnih odluka
Pomaže kod formulisanja poslovne politike banke utvrđivanjem i praćenjem koeficijenata (stopa)
gotovine likvidnosti solventnosti rezervi likvidnosti kreditiranja kapitala i dr
komparativna analiza banke u odnosu na druge banke ili na bankarski sektor u cjelini
Bilans stanja
bruto bilans ukupna aktiva i pasiva
neto bilans prikazuje kredite i ostale finansijske plasmane na strani active I izvore sredstava kojima se pokrivaju ti plasmani
nekonsolidovani bilans prikazuje bruto aktivu i pasivu sektora poslovnih banaka (sa svim interbankarskim pozicijama)
konsolidovani bilans odnosi se na plasmane i obaveze prema nebankarskom sektoru dok su interbankarske pozicije anulirane
Struktura bilansa banke
AKTIVA PASIVA Krediti 52 Oročeni depoziti 42Plasmani u hartije od vrijednosti 16 Depoziti po viđenju 33Likvidna aktiva 14 Obaveze na novčanom tržištu 14Gotovina (+ rezerve) 13 Ostale obaveze 3Ostala aktiva 5 Kapital 8UKUPNO 100 UKUPNO 100
Fundamentalna ravnoteža bilansa
Izbalansiranost vrijednosti aktive i pasive u ročnom i valutnom pogledu
Aktiva = obaveze + fondovi (kapital)Fondovi (Kapital) = aktiva ndash obavezeObaveze = aktiva ndash fondovi (kapital)
Pitanje realne aktive - ako su obaveze i fondovi pokriveni dovoljnim obimom realne aktive - ako je pozitivna vrijednost kapitala - izjednačenost spoljnih obaveza i neto aktive
BANKARSKI AGREGATI
1 Finansijski potencijal2 Finansijski plasmani3 Depozitni potencijal4 Kreditni potencijal
1 Finansijski potencijal
zbir svih izvora sredstava koje banka transferiše u različite vrste plasmana
FP = Σ P = DP + KI + OI
2 Finansijski plasmani
predstavlja zbir ukupne aktive bilansa bankeFPL = Σ A = KR + HV + R
Ukupni plasmani moraju biti pokriveni izvorima sredstavaFP = FPL
3 Depozitni potencijal
zbir depozitnih izvora sredstava DP = Dpv + Dšt + Dor
Nivo depozitnog potencijala neposredno utiče na nivo kreditnog potencijala
4 Kreditni potencijal
kvantum slobodnih sredstava banke koji može biti plasiran u vidu kredita ili drugih plasmana a da pri tome ne ugrozi likvidnost i solventnost održavajući propisanu stopu obaveznih rezervi
KP = FP ndash PR (OR+RL)
Nivo kreditnog (slobodnog ili raspoloživog) potencijala određuje nivo kreditnih plasmana
PR ndash programirane ili standardne rezerve OR ndash obavezna rezerva RL ndash rezerve likvidnosti
Značaj analize bankarskih agregata
- omogućava banci određivanje realnog kreditnog potencijala - dolazi se do značajnih signala vezanih za funkcionisanje makro
sistema- doprinosi kompleksnoj ocjeni ukupnih performansi banke- omogućava komparativnu analizu sa bankarskim trendovima u
inostranstvu
61Bilans banaka
1 Uvod
Finansijski izvještaji sadrže ključne informacije za donošenje odluka o poslovanju banke
Bilans stanja prikazuje imovinu obaveze i temeljni kapital Bilans stanja također daje pregled inputa i outputa banaka
Bilans uspjehadaje pregled cijena koštanja inputa i vrijenosti outputa
Pojam bilansa stanja Bilans stanja pokazuje iznos i sastav izvora sredstava koje je banka pribavila za finansiranje aktivnosti posuđivanja i investiranja kao i koliko je novca banka uložila u kredite vrijednosne papire i ostale finansijske outpute
Pojam bilansa uspjeha Bilans uspjeha pokazuje koliko je banku koštalo pribavljanje depozita i drugih izvora sredstava te koliko su iznosili prihodi po osnovu korištenja tih sredstava
2 Bilans stanja banke
Bilans banke kao i svaki drugi bilans sastoji se od aktive i pasive sa specifičnim elementima
Aktiva = obaveze + kapital
U aktivu bilansa banke spadaju Gotovina Vrijednosni papiri Krediti Lizinzi Ostala mješovita imovina
U pasivu bilansa banke spadaju Depoziti Nedepozitni izvori banke Temeljni kapital
Aktiva = Pasiva
Izvori bankinih sredstava = korištenju bankinih sredstavaa Aktiva bilansa banke
Gotovina i depoziti kod banaka
Gotovina banke prestavlja primarni izvor likvidnosti i u nju spadaju Gotovina u trezoru Depoziti koje banka drži u drugim bankama Gotovina u procesu prikupljanja Računi rezervi kod Centralne banke Gotovina je prva linija odbrane u slučaju neočekivanih zahtjeva od banke
Investicije u likvidne vrijednosne papire
Predstavljaju ulaganja u likvidne vrijednosne papire sa ciljem izgradnje druge linije odbrane likvidnosti banke ili sekundarnih rezervi
Ova kategorija aktive je između gotovine i kredita
Njihova osnovna karakteristika je da donose određeni prihod banci za razliku od gotovine
Ovdje spadaju kratkoročni državni papiri komercijalni zapisi kao i oročeni depoziti banke
Investicije u vrijednosne papire radi prihoda
Banka investira u ove vrijednosne papire radi očekivane stope povrata na njih a ne radi kreiranja sekundarnih rezervi likvidnosti
Ovdje spadaju sve vrste vrijednosnih papira koje banci donose prihode
Također banke drže i određeni broj vrijednosnih papira namijenjenih trgovanju s ciljem ostvarivanja određenog prihoda na promjeni cijena
Krediti
Ovdje spadaju sve vrste plasiranih kredita banke
Svaki kredit nosi određeni rang odnosno određene je kategorije1 Kategorija A-Dobra aktiva2 Kategorija B-Aktiva sa posebnom napomenom3 Kategorija C-Podstandardna aktiva4 Kategorija D-Sumnjiva aktiva i5 Kategorija E-Gubitak
Rezerve za potencijalne gubitke
Sukladno rangu aktive svaka banka izdvaja odgovarajuće rezerve za eventualne gubitke Rezerve prestavljaju odbitnu stavku aktivePostoje opće i posebne rezerve
Posebne rezerve su rezerve koje se izdvajaju prema propisima i u iznosu određenom od strane Agencije za svaku od kategorije aktive
Izdvajanje rezervi prema kategorijama aktive
1 Kategorija A -Dobra aktiva 2 ORKG za opći kreditni rizik
2 Kategorija B - Aktiva sa posebnom napomenom 5-15 PRKG za PKG
3 Kategorija C - Podstandardna aktiva 16-40 PRKG za PKG
4 Kategorija D - Sumnjiva aktiva 41-60 PRKG za PKG
5 Kategorija E - Gubitak 100 PRKG za PKG
ORKG - opće rezerve za kreditne gubitke PRKG - posebne rezerve za kreditne gubitkePKG - potencijalni kreditni gubitak
Ostala aktiva
Odnosi se na ostale kategorije fiksne aktiveOvdje spadaju zgrade oprema investicija u podružnice osiguranje itdOva kategorije je pod strogim nadzorom Agencije i ne smije se neograničeno i nekontrolisano povećavati
b Pasiva banke
Depoziti
Depoziti predstavljaju osnovni izvor finansiranja aktive bankeDepoziti mogu biti
- Transakcioni- Netransakcioni- Štedni- Oročeni
Također u ovu kategoriju pasive se ubrajaju i depoziti javnih institucija
Nedepozitni izvori
Ovdje spadaju Vrijednosni papiri izdati kao izvor finansiranja Krediti od drugih banaka i institucija Ugovori o rekupovini ndashREPO
Nedepozitni izvori predstavljaju veoma bitan izvor finansiranja aktive banke
Kapital
Kapital predstavlja vlasnički dio poslovanja
U kapital se ubrajaju Akcionarski kapital Subordinirani dug Opće rezerve za pokriće gubitka banaka
3 Vanbilansne stavke banaka
U novije vrijeme prisutan je trend rasta vanbilansnih pozicija banaka
Ovdje se između ostalog ubrajaju Stand by kreditni sporazumi Swap kamatnih stopa Obaveze po kreditima Ugovori o kursnim listama itd
Izvor su dodatnog rizika poslovanja banaka
4 Bilans uspjeha banke
Pojam bilansa uspjeha Bilans uspjeha predstavlja iznos primljenih prihoda te izloženih troškova koji su se pojavili u određenom periodu
KAMATNI PRIHODIKamate i naknade po kreditimaKamate od investicija u vrijednosne papireDrugi prihodi od kamata
KAMATNI TROŠKOVIKamate na depoziteKamate na kratkoročni dugKamate na dugoročni dug
NEKAMATNI PRIHODINaknade za usluge vezane za depoziteNaknade po osnovu zaključenih ugovora o rentanju opreme objekata i sl
NEKAMATNI TROŠKOVIPlaće dnevnice i ostali troškovi uposlenihNeto troškovi najmova i opremeRežijski troškovi Rezervacije za moguće gubitke po kreditima Porezi
Neto prihod od kamate=gt razlika između prihoda od kamate i troškova kamata
Neto nekamatani prihod =gt razlika između nekamatnih prihoda i nekamatnih troškova
Prihod prije poreza =gtrazlika predhodnih kategorija
NETO DOBIT = UKUPNE STAVKE PRIHODA -(minus) UKUPNE STAVKE RASHODA
KAKO POVEĆATI DOBITPovećati bilo koju od stavki aktive Povećavati aktivu s višim prihodom na račun one s nižim Smanjiti kamate na uzete depozite Tražiti jeftinije izvore na račun onih skupljih Smanjiti troškove poslovanja Izbjeći moguće poreze
7 OSNOVNI PRINCIPI BANKARSKOG POSLOVANJA
LIKVIDNOST
Sposobnost banke da izvršava svoje kratkoročne obaveze o rokovima dospjeća
Banka je likvidna sve dok je sposobna da o rokovima dospjeća izvršava svoje obaveze
Likvidnost je osnova za normalno funkcionisanje depozitnog i kreditnog mehanizma kod svake banke
Povjerenje je osnov odnosa banke i klijenta i banke moraju da se bore da održe to povjerenje Ono se održava neodložnim izmirenjem dospjelih obaveza
Nelikvidna banka nije u stanju da pokrije prezentovane naloge za isplatu ugovorenih obaveza
Različit nivo likvidnosti
Aktive bilansa super-likvidna imovina likvidna imovina i nelikvidna imovina
Pasive bilansa
Vanbilansnih pozicija
Idealno stanje poklapanje likvidnosti imovine i dospjeća obaveza
Uticaj ročne transformacije sredstava deponenti i tražioci kredita ndash suprostavljeni ciljevi
Pod kontrolom bankarskog menadžmenta
Banka zarađuje na ročnoj transformaciji sredstava
U težnji za zaradom -gt opasnost od probijanja granica ročne transformacije -gt nelikvidnost
Banke mogu vršiti ročnu transformaciju ali samo do određenog stepena koji su one same utvrdile na osnovu iskustva
Nelikvidnost može da nastane ukoliko banka postane nesolventna -gt vrijednost aktive ltvrijednosti obaveza tz da banka nema kapitala
Promjena koncepta likvidnosti banke u savremenim uslovima
ranije jednostavniji menadžment likvidnosti koji se sastojao u tome da vodi računa o likvidnosnoj strukturi svoje aktive
danas povećani rizik da likvidnost banke bude ugrožena (rizik vanbilansnih obaveza i prekid zaduživanja na finansijskom tržištu) ali i nove mogućnosti zaduživanja i odbrane likvidnosti banke
Najlošija pozicija u savremenoj tržišnoj strukturi- banka uključena u finansijsko tržište- upravljanjem pasivom obezbjeđuje dodatni kvantum likvidnosti- sticajem okolnosti ndashgubi svoju kreditnu sposobnost na tržištu1048790zatvara
joj se pristup finansijskom tržištu
Jedini izlaz kredit za likvidnost od Centralne banke -gt koja diktira menadžmentu banke restrukturiranja bilansa
STRATEGIJE LIKVIDNOSTI
1 Strategija kratkoročnih komercijalnih kredita- dominantna u toku XIX vijeka- depozitni potencijal su uglavnom činili a vistadepoziti - održavanje solventnosti i likvidnosti plasmanom depozitnog
potencijala u kratkoročne kredite- rok kredita do 90 dana-pokriveni robnim mjenicama
- nelikvidnost bi mogla nastati samo neto smanjenjem depozita kao bankarskih resursa
- CB bi mogla odobriti kredit za likvidnost- kasnije raste značaj štednih i oročenih depozita kao i kredita sa
dužim rokovima otplate tako da ova strategija gubi na značaju
2 Strategija utrživih aktiva- nastala je početkom XX vijeka na bazi razvoja fin tržišta- banke diverzifikuju svoju rezervnu aktivu - sekundarne rezerve ndashdržavni VP (blagajnički zapisi)- kamatonosne sekundarne rezerve privlače bankare- uslov dovoljno duboko finansijsko (posebno novčano)tržište- odbrana likvidnosti prodaja dijela kratkoročnih VP kao i dijela
kreditnog portfolija- sekjurizacija kredita grupe banaka udružuju dijelove
standardizovanih kredita u određeni pulkod neke finansijske institucije Na osnovu toga finans
- institucija emituje nove VP koje prodaje zainteresovanim institucionalnim investitorima
3 Strategija na bazi plasmana sa anticipiranim dohotkom- postala je dominantna poslije Drugog svjetskog rata- rast srednjoročnih i dugoročnih kredita na osnovu rasta štednih i
oročenih depozita- povrat kredita na osnovu anuitetnog otplatnog plana - otplata iz prihoda korisnika kredita (firme i stanovništvo) - preduzeća kvartalni i polugodišnji anuiteti- stanovništvo mjesečni anuitet- analiza i praćenje priliva i odliva
4 Strategija upravljanja pasivom- razvijena u toku šezdesetih godina- obezbjeđenje likvidnosti na osnovu povlačenja (uzimanja) kredita
umjesto putem prodaje kratkoročnih VP- predpostavlja jako finansijsko tržište sa obiljem sredstava koja se
mogu angažovati putem kreditnih aranžmana- mogućnost korištenja kredita kod CB- uslov banka mora imati solidnu kreditnu sposobnost
INDIKATORI NELIKVIDNOSTI
- Nema dovoljno novčanih sredstava za pokriće naloga komitenata- nije u stanju isplatiti novčana sredstva po odobrenim kreditima
- nije u stanju otplaćivati uzete kredite- drži niži nivo OR kod CB od propisanih
UPRAVLJANJE AKTIVOM I LIKVIDNOST
Posebno značajno u uslovima nerazvijenog finansijskog tržišta odnosno kada banka ne koristi mehanizme upravljanja pasivom
Banka formira primarnu rezervu likvidnosti koja se u uprošćenom finansijskom sistemu sastoji od novca na depozitnom računu kod CB
Dva pristupa upravljanja aktivom
Stock pristup banka treba težiti da ima kvalitetnu aktivu U slučaju privremene nelikvidnosti banka može prodati dio aktive povući sredstva sa FT ili od CB Težište na upravljanju aktivom radi obezbjeđenja likvidnosti Klasifikacija aktive banke prema stepenu likvidnosti
Flow pristup respektuje ročnu transformaciju buduće prilive i odlive Banka stvara ldquomapu likvidnostirdquondash sagledava poziciju likvidnosti u rokovima od 1-8 dana 8-30 i 30-90 dana
Optimalno rješenje u kombinaciji dva pristupa
UPRAVLJANJE PASIVOM I LIKVIDNOST
Banke rješavaju problem likvidnosti upravljanjem pasivom odnosno angažovanjem dodatnih sredstava na finansijskom tržištu (kao i kredita kod CB)
Mehanizmi angažmana kredita za likvidnost1 Međubankarski kredit za likvidnost2 Aranžmani o rekupovini sredstava (REPOS)3 Depozitni certifikati (CDs)4 Krediti za likvidnost kod CB
Međubankarski krediti za likvidnost
Predstavlja mehanizam raspodjele sredstava na računima kod centralne banke na kreditnoj bazi uz plaćanjenaplatu kamate
Posebno karakteristično za američke banke kod kojih u pravilu manje banke imaju više sredstava na računima kod CB nego velike banke
Manje banke često imaju viškove primarne likvidnosti pa je moguće da one na vrlo kratak rok uz naplatu kamate ustupaju ta sredstva drugim bankama
Radi se uglavnom o neosiguranim kreditima (bez pokrića)
Aranžmani o rekupovini sredstava (REPO)
Radi se o prodaji finansijske aktive uz obavezu prodavca da mora u određenom kratkom terminu kupiti tu istu aktivu po unaprijed dogovorenoj cijeni
Kao pokriće koriste se državne obveznice Smatraju se najsigurnijim načinom ulaganja
Ročnost ovog aranžmana je od jednog dana do nekoliko mjeseci Može biti ldquoREPO sa unaprijed dogovorenim datumomrdquo ili tzv ldquootvoreni REPOrdquo sa mogućnošću kupovine u bilo koje vrijeme u budućnosti
Banka u osnovi vrši prodaju vrijednosnih papira za novac uz obavezu njihove ponovne kupovine Kupac zarađuje kamatu po repo-stopi dok prodavac rješava problem kratkoročne nelikvidnosti
Depozitni certifikati (CDs)
Banka emituje depozitne certifikate sa kratkim rokovima vraćanja kada su u funkciji obezbjeđenja likvidnosti
Kada ima narasle zahtjeve za dodatnim novčanim sredstvima banka nudi emisiju svojih CDs po atraktivnim kamatnim stopama
Ona očekuje da u vrlo kratkom roku dođe do likvidnih sredstava ndash znatno brže nego da čeka neto-priliv depozita
Krediti za likvidnost kod CB
CB ih odobrava bankama koje su solventne ali imaju kratkoročne probleme likvidnosti
Realizuju se posredstvom tzv ldquodiskontnog šalterardquo na kojem banke mogu da dobiju superkratkoročne kredite CB uz zalog državnih vrijednosnih papira
Dva koncepta kamatnih stopa za navedene kredite- ispod tržišne (potreba kontrole namjenskog korištenja)- iznad tržišne (kaznene banke nezainteresovane da ih koriste)
Tri tipa ovih kredita1 za prilagođavanje bilansne strukture banaka2 za pokrivanje sezonskih debalansa3 za otklanjanje posljedica neočekivanih događaja
UTVRĐIVANJE LIKVIDNOSTI
Potrebno je izvršiti grupisanje pojedinih oblika aktive prema stepenu likvidnosti
Gradacija u tri kategorije- Primarna gotovina u blagajni sredstva po viđenju kod korespodentskih
banaka i na računu kod CB- Sekundarna primarna likvidnost uvećana za najlikvidniji dio aktive banke - koji
se u kratkom roku i uz niske troškove može pretvoriti u novac (mjenice kratkoročni krediti do tri mjeseca)
- Tercijarna dijelovi plasmana banke koji se do isteka određenog roka ne mogu pretvoriti u gotov novac (dugoročni krediti obligacije mjenice koje se ne mogu eskontovati)
INSTRUMENTI MJERENJA LIKVIDNOSTI
Kvantitativnipristupa odnos kredita i depozitab odnos likvidne aktive i ukupnih depozitac odnos likvidne i ukupne aktived odnos likvidne aktive i kratkoročnih obavezae prosječna dospjelost plasmana u HV
Kvalitativnipristup Praćenje i analizaa sezonskih ciklusab slučajnih i dugoročnih promjenac novčanih tokova
Kvanitativni ili stock pristup
a Odnos kredita i depozita
kada se odnos penje do relativno visokog nivoa- bankari manje pozajmljuju i investiraju Krediti su nelikvidna imovina banke ndash kada oni rastu =gt likvidnost opada
Nedostatak ne daje informacije o dospjelosti i urednosti otplate kredita niti informacije o stepenu likvidnosti Ne sadrži ni informacije o prirodi bančine imovine izvan kreditnog portfelja (npr gotovina i kratkoročne HV i fiksna aktiva)
To je signal koji opominje menadžment banke da napravi ocjenu svog programa prekomjerne ekspanzije kredita
b odnos likvidne aktive i ukupnih depozita
nešto pouzdaniji od prethodnog
Nedostatak značajan dio gotovine nije stvarno raspoloživ za odgovaranje na bančine potrebe za likvidnim sredstvima (npr obavezna rezerva i sl)
Nedostatak koeficijenata statički ili stock pristup (bez dinamike)
Zaključak Ne postoji opšta formula likvidnosti za sve banke pa ni za jednu banku u različitim vremenskim periodima Svaka banka traga za svojim optimumom likvidnosti
Korelativno praćenje stope rasta depozita i kredita Stabilne stope rasta depozita siguran su pokazatelj održavanja optimalne zone likvidnosti bez formiranja dodatnih rezervi lkvidnosti
Formiranje predvidivih stopa kredita odnosno kalkulisanje cikličnih sezonskih slučajnih i dugoročnih varijacija stopa formiranja kredita i depozita
Zlatno pravilo likvidnosti stope rasta kredita ne smiju biti veće od stopa rasta depozita
Banka mora nastojati da što prije otkloni nelikvidnost kako bi sačuvala povjerenje svojih komitenata
Projektovanje likvidnosti
U savremenim bankama vrše komisije za upravljanje aktivom i pasivomSastoji se u prognoziranju rasta kredita i depozita te aranžiranju dodatnih izvora za obezbjeđenje likvidnosti banke
Suština izračunati gep (jaz) likvidnosti banke kao razliku između anticipiranih izvora sredstava i potencijalne upotrebe sredstava od strane banke
Značaj izbora optimalne kombinacije
Diferencijacija depozita stabilni i nestabilni (više ili manje osjetljivi na promjene tržišne kamatne stope)
Ciklični aspekt (povezanost banke sa granama kod kojih postoji veći stepen cikličnih oscilacija) U uslovima uspona privredne aktivnosti banke smanjuju kratkoročne i dugoročne VP i povećavaju kredite U uslovima recesije =gt smanjuju se zahtjevi za kreditima =gt banke usmjeravaju sredstva u VP
Način projektovanja likvidnosti
Potrebe dodatne likvidnostiprognozirani rast kredita + rast obaveznih rezervi ndash prognozirani porast depozita
Na izbor sredstava za pokrivanje gep-a utiče dužina vremena projektovanog gep-a očekivano kretanje kamatnih stopa na finansijskom tržištu
Na politiku likvidnosti utiče i filozofija menadžmenta
Faktori koji utiču na likvidnost
ročna struktura svih sredstava dinamika priliva sredstava ponašanje poslovnih subjekata smjernice ekonomske i razvojne politike mjere monetarno- kreditne politike
Propisi agencije za bankarstvo
ldquoOdlukao minimalnimstandardimaza upravljanjerizikomlikvidnostibanakardquo
Nadzorni odbor banke odgovoran je da osigura da banka ima i provodi adekvatan program za upravljanje rizikom likvidnosti
Više rukovodstvo banke dužno je da pripremai Odborudajeprijedlogeprogramai politika provodiprogramei politike prati upravljai kontroliše dautvrdimetodprocjenetekućei budućelikvidnosti obezbjedisistemizvještavanjao likvidnosti obavještavaOdboro stanjulikvidnostinajmanjejednomkvartalno
pratiekonomskei drugeusloveu okruženjukojimoguuticatinalikvidnost obezbjediuslovezasisteminterne kontrole
Obaveza banke Ročno usklađivanje ugovorenih dospjeća instrumenata aktive i pasive
najmanje90 izvorasredstavasarokomdospjećado 365 danadaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 365 dana
najmanje95 izvorasarokomdospjećado 180 danaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 180 dana
izvoresredstavasarokomdospjećado 90 danau punomiznosuangažujeu plasmanesarokomdospjećado 90 dana
Rezerva likvidnosti
Empirijski određena visinom novčanih sredstava poslovne banke u gotovini i na računima kod CB Izražava se u procentima od depozita sa kojima banka raspolaže
Na osnovu višegodišnjeg iskustva ocijenjeno je da odnos sredstava na žiro-računu poslovne banke ne bi smio biti niži od 4 do 5 od ukupnih depozita po viđenju
Kod nas su banke obavezne da održavaju prosječan desetodnevni minimum likvidnosti u novčanim sredstvima u visini od najmanje 20 iznosa kratkoročnih izvora sredstava
PROPISANE ZAŠTITNE MJERE
principdase štovišeoslanjanastabilneizvoresredstava principzamaksimalnudiverzifikacijuizvorasredstavapodospjeću vrstii
brojukomitenata tržištui instrumentima organizacionemjerezaupravljanjelikvidnošću (kompetentnalica
efikasnakontrolai sl) stepenuključenostibankeu tržištanovcai razvojakratkoročnihvrijednosnihpapira redovnopripremanjeplanovazavanredne(neočekivane)situacije kvalitetaninformacioni sistem
SOLVENTNOST
Solventnost je sposobnost banke da svoje ukupne obaveze može pokriti svojom ukupnom aktivom čija se vrijednost može potvrditi na tržištu dakle po tržišnoj cijeni
Nesolventna banka formirana vrijednost obaveza iznad nivoa realne aktive
Da li banka može biti nelikvidna ali solventnalikvidna ali nesolventna
Vremenska koponenta za razlikovanje kategorija likvidnosti i solventnosti
Likvidnost sposobnost banke da odgovori svojim obavezama u određenom (kratkom) roku a
Solventnost sposobnost banke da odgovori svim svojim obavezama Da u trenutku likvidacije može da isplati svoje povjerioce
Ako je banka nesolventna dolazi pod udar regulatornih organa uz mogućnost gubljenja poslovnog statusa u obliku likvidacije ili preuzimanja od neke druge banke
POSLOVNOST
predstavlja postizanje maksimalnih rezultata minimalnim ulaganjem sredstavaSastavni dijelovi
samostalnost i objektivnost u donošenju odluka stalna cirkulacija novca poslovno predviđanje
Princip poslovnosti ugrađuje se u princip likvidnosti sa kojim čini jedinstvenu cjelinu
EFIKASNOST
predstavlja princip po kojem banka odobrava kredite za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno uložitiBanke će sredstva usmjeriti u projekat koji će nakon otplate kredita uspješno poslovati
Banka teži optimalnoj efikasnosti koja je rezultanta poželjnog stepena likvidnosti i sigurnosti koji reflektuju operativna i strateška ponašanja vlasnika menadžmenta i klijenata banke
PROFITABILNOST
cilj banke je ostvarenje što većeg profita na osnovu kamatne marže zaračunavanjem provizije na bankarske usluge kao i prihoda ostvarenih vođenjem vlastitih poslova bankeProfitabilnost kao obezbjeđenje dovoljne stope prinosa po jedinici dioničkog kapitala
Rezultat - rast profita i povećanje tržišne vrijednosti banke
Osnovni principi bankarskog poslovanja - Vježbe
1 Finansijski indikatori banaka
Cilj poslovanja =gt adekvatna stopa prinosa po jedinici kapitalaUslov rasta banke je i povećanje kapitala =gt propisan mininimum
Svrha indikatoraUpoređivanje performansi banke sa drugim bankama i Posmatranje date banke kroz vrijeme
Osnovni principi bankarskog poslovanja su Likvidnost Solventnost Sigurnost Profitabilnost Efikasnost
2 Likvidnost banaka
Pojam likvidnost sposobnost subjekta da izvrši svoje tekuće obaveze o roku dospijećaKroz adekvatno upravljanje likvidnošću banka gradi povjerenjeRangiranje aktive i pasive prema stepenima likvidnosti super-likvidna likvidna i nelikvidnaPojam ročna transformacija usklađivanje rokova obaveza i potraživanja
Postoji više indikatora likvidnosti ali osnovni su Likvidna aktiva ukupna aktiva Likvidna pasiva ukupna pasiva
3 Solventnost
Razlika između likvidnosti i solventnostiPojam solventnosti dugoročna usklađenost strukture aktive i pasive tj mogućnost da se svi dugovi plate ldquokonačnordquo ali po tržišnim cijenamaBanka je solventna ako joj je u slučaju likvidacije aktiva veća od pasive
Trojako značenje solventnosti Sposobnost banke da snosi rizik (u slučaju likvidacije) Obezbjeđenje sigurnosti deponentima (minimiziranje rizika za
deponente) Makroekonomska funkcija banke (u slučaju nesolvnentnosti jedne
banke posljedica može biti pad povjerenja u sve banke ndash lančani efekat
4 Sigurnost
Pojam sigurnosti mogućnost plaćanja i naplate svih obaveza i potraživanja u ugovorenim rokovima i utvrđenom obimu Odnosi se na procjenu klijenta njegove sposobnosti da izmiri svoje obaveze na vrijeme u punom iznosu te na način predviđen u ugovoru
Postiže se provjerama klijenataZakonski uređeno putem garancija koje su neophodne
5 Efikasnost
Pojam efikasnosti (poslovanja) aktivnosti koje vode ka ostvarenju optimalnih rezultata
Princip po kojem banka odobrava sredstva za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno upotrijebiti
Efikasnost = likvidnost + profitabilnost + solventnost + sigurnost
6 Profitabilnost
Profitabilnost =gt funkcija cilja banke
Cilj banke je stalno povećanje profitabilnostiTrendovi u profitabilnosti banaka =gttokom 80-ih i 90-ih bilježe se opadajuće stope
U obješnjenju postoje dvije koncepcije Posljedica djelovanja cikličnih i strukturnih faktora na svjetskom
planu Dilema - tranzicija konkurencija
Važni pokazatelji ROI ROA ROE
ROI =neto prihod nakon poreza operativni prihodROA =neto prihod nakon poreza ukupna aktivaROE =neto prihod nakon poreza akcijski kapital
a) Povezanost pokazatelja profitabilnostiROI =NP OP ndashpovrat na investicijeAU =OP UA -efekat korištenja activeROA =ROI x AU -povrat na aktivuEM =UA AK ndashakcijski multiplikator ROE= ROA x EM ndashpovrat na akcijski kapital
b) Formiranje profita banke
1 Kamatni prihod (-)2 Kamatni rashod3 Neto kamatni prihod (+)4 Neto nekamatni prihod5 Bruto prihod (-)6 Operativni rashodi7 Neto prihod (-)8 Izdvojene rezerve9 Neto prihod prije oporezivanja (-)10 Porez na profit11 Neto prihod poslije oporezivanja (-)12 Raspoređeni profit13 Zadržani ili neraspoređeni profit
c) Primjer izračunavanja profitabilnosti
Banka ldquoXrdquoima sljedeće pokazatelje poslovanja
Ukupna aktiva200000000 KMOperativni prihod20000000 KMAkcijski kapital16000000 KMNeto dobit (profit)1000000 KM
Izračunati ROI AU ROA EM i ROE =
Rješenje ROI = NP OP = 5AU = OP UA = 01ROA = ROI x AU = 05EM = UA AK = 1K = 125ROE = ROA x EM = 625
d) Faktori profitabilnosti
Postoje dvije vrste faktora koji utiču na profitabilnost banke mikroekonomski i makroekonomski
Mikroekonomski faktori profitabilnosti suKvalitet MGMT-aKvalitet aktiveEkonomija obimaEkonomija okviraVanbilansne operacijeTroškovi poslovanja IProfitni centri
Makroekonomski faktori profitabilnosti su Faza ekonomskog ciklusa Sektorske krize Kretanje kamata
Pojam kamatna margina razlika između aktivne i pasivne kamatne stope =gt razlika između kamatne stope na plasmane i dugove
e) Projektovanje profitabilnosti banaka
r = i + ot + ( 25 -i) x EAr -na plasmane I -kamatna stopa na obavezeE -akcijski kapital A ndashaktivaGranična stopa prinosa na akcijski kapitalAko imamo sljedeće podatker = 25 prije porezar = 15 poslije poreza od 40
Primjer Ako imamo sljedeće podatkei=10E=40A=100ot=3
Rješenje r = 136
f) Uticaj multiplikatora na profitabilnost
Ako je očekivani ROE = 25 prije poreza onda je ROE nakon poreza od (40) jednak 15Za stopu obaveznog kapitala od 8 ostvaruje se EM od 25Razlog =gt EM se računa samo na akcijski kapital (npr 4=gt 1 004 =25)Dakle ROA mora biti najmanje 1 jer jeROE = ROA x EM =gt 1 x 25ROE = 25
Merčant banke - bave se prestrukturiranjem većih kompanija uz njihovu valorizaciju
PROMJENE U FINANSIJSKOJ STRUKTURI
smanjenje učešća komercijalnih banaka
Razlozi djelovanje tržišnih faktora ndash pojava novih vrsta finansijskih institucija sa ponudom finansijskih proizvoda koji ranije nisu postojali
pretjerana regulacija porast van-bilansnih aktivnosti banaka
kao odgovor - banke ulaze u nova područja poslovi laquostarateljstvaraquo (trust) ndash poslovi sa vrijednosnim papirima ndash sekjurizacija kredita ndash finansijski inženjering ndash
FAKTORI NOVIH TRENDOVA U BANKARSTVU
deregulacija informaciona tehnologija konkurencija internacionalizacija i globalizacija (mondijalizam) koncentracija stvaranje finansijskih konglomerata -
Stvaranje tzv laquofinansijskih supermarketaraquo
Procesi laquoizolacijeraquo finansijskog sektora institucional-izacijaprivat-izacijaglobal-izacijainformat-izacijasekjurit-izacija
PERSPEKTIVE BANKARSTVA dalja i naglašena marketizacija
dalja deregulacija - npr ukidanje ograničenja konkurencije finansijskih institucija
nastavak internacionalizacije decentralizacija banaka (svako domaćinstvo- filijala banke) uspostavljanje globalnog bankarstva ndash ldquojedinstveni pasošrdquo u EU razvoj finansijskog inženjeringa u smislu stvaranja novih bankarskih proizvoda
a posebno dalji razvoj finansijskih derivata
Potencijalna opasnost Rast nestabilnosti finansijskih tržišta usljed porasta hazardiranja
Mogućnosti zaposlenja u bankarstvu1 Kreditni referenti2 Kreditni analitičari3 Specijalisti za ispravljanje kredita4 Menadžeri bankovnih operacija5 Direktor podružnice (filijale)6 Analitičari sistema7 Revizori i kontrolno osoblje8 Finansijski analitičar9 Specijalisti odjela za upravljenje imovinom komitenta10Specijalisti za osobne bankarske usluge Šaltersko osoblje Trgovci i analitičari vrijednosnih papira Specijalisti za dugoročno planiranje i poslove akvizicije Marketinško osoblje Upravljanje ljutskim potencijalom11 Stručnjaci za međunarodne finansije i razvoj poslovanja12 Trgovci stranim valutama13 Stručnjaci za investicijsko bankarstvo14 Kontrolori i regulatori banaka15 Bankovni programi za obuku
21Kapital banaka u BiH
Oblici bankarskog kapitala1 Primarni kapital
Akcionarski kapitalZadržani profiti
2 Sekundarni kapitalSubordinirane obvezniceOpće rezerve za pokriće gubitaka
Osnovne funkcije bankarskog kapitala su1 Apsorbovanje potencijalnih gubitaka2 Zaštita deponenata3 Mehanizam regulacije u osiguranju depozita4 Ograničenje nekontrolisanog rasta aktive5 Izvor finansiranja redovnih aktivnosti6 Pokriće preuzetog potencijalnog rizika7 Širenje obima aktivnosti banke i8 Finansiranje nekamatonosne aktive
Leveridž faktorRast aktive mora pratiti rast kapitalaMeđunarodni standard stope kapitala je 8 a kod nas je 12
Pojam leveridžfaktor =gt recipročna vrijednost stope kapitala
To znači da na jednu KM kapitala u pasivi možemo formirati 125 KM aktive
Izračunavanje
Leveridž faktor = 1stopa kapitalaMeđunarodni standard1008 = 125 KMKod nas1012 = 83 KM
Programi povećanja kapitalaKratkoročni aspekt 1 Emisija novih akcija
2 Sekjuritizacija kredita3 Prestrukturiranje vlasništva
Dugoročni aspekt Porast aktive= novo zaduženje + interno generisani kapital + eksterni kapital
Međunarodna koordinacijaCilj =gt stvaranje jedinstvenih standarda poslovanja banaka
Bazelski sporazum iz 1988 -rdquoGrupa 10rdquo
Koncepcija 1 Povećana stopa kapitala2 Jedinstvene stope po klasama rizične
aktive3 Mađunarodni aranžmani - bankarki rizici
4 Tržišni rizici
3 BANKARSKI SISTEM BiH
Indikatori razvijenosti finansijskog sistema zadovoljavajući intenzitet direktnog finansiranja - mogućnost
alternativnog izbora razvijenost sekundarnog tržišta diverzifikovana institucionalna struktura ndash omogućava sklad između
bankarskih i nebank inst struktura novčane mase ndash dominacija gotovog novca odnos novčane mase prema obimu finansijskih transakcija ili prema
GDP-u
Goldsmitov sintetički pokazatelj finansijske razvijenosti Odnos između finansijskih instrumenata (državnih HoV privatnih obveznica
običnih akcija HoV finansijakih instituc) i nacionalnog bogatstva (GDP-a) Najrazvijeniju fin strukturu ima VB (170) i SAD (125) a najnerazvijeniju
Francuska (065)
Domaći finansijski sektor veoma nerazvijen institucionalnu strukturu čine
o CB i sistem komercijalnih banakao mikro-kreditne organizacijeo dvije berze (sarajevska i banjalučka)o osiguravajuća društva
Nedostaju razvojne i izvozne bankeštedno-kreditne organizacijemortgage-institucijeinvesticioni fondovieskontne i klirinške kućenovčano tržište
Od instrumenata finansijskog tržištasamo dionice (uglavnom proistekle iz procesa
privatizacije)
ne postoje instrumenti kratkoročnog finansiranja (blagajnički zapisi komercijalni zapisi depozitni certifikati kratkoročne obveznice REPO-ugovori)
Ciljevi osigurati porast domaće privatne štednje osigurati povoljniji izvor finansiranja za privatni sektor osigurati veće kreditiranje privrede u odnosu na
domaćinstva povećati likvidnost tržišta kapitala u BiH izgraditi funkcionalno tržište osiguranja
Najvažniji uspjesi
stvaranje institucionalnog i regulatornog okvira privatizacija banaka okrupnjavanje banaka (sa 70 na 35) prisustvo stranog kapitala jedinstven platni promet u poslovnim bankama učešće banaka na tržištu kapitala jačanje povjerenja u banke uspostavljanje sistema osiguranja depozita osnivanje kreditnog biroa rast štednje unaprijeđenje supervizije banaka uspostavljanje jedinstvenog registra računa uvođenje novih bankarskih proizvoda Centralna banka BiH
Zamjerke bankara neuređenost pravnog sistema neadekvatna zaštita povjerilaca odnosno neefikasna
naplata dospjelih potraživanja prenormiranost pojedinih segmenata bankarskog poslovanja (ocjena kreditnog rizika)
otežava poslovanje banaka nerazvijenost domaće privrede nestabilnost ukupnog ekonomskog sistema pogoršanje finansijske discipline pojava fiktivnih firmi i sivo tržište visok kreditni rizik investiranja primjena različitih instrumenat obezbjeđenja poskupljuje kredite i usporava proceduru nedostatak kvalitetnih dugoročnih izvora nepovoljan kreditni rejting BiH
Zadaci bankarskog sektora Ubrzavanje procesa reformi realnog sektora kako bi dostigle
napredak u monetarnom i bankarskom sektoru Završetak procesa privatizacije državnih banaka (ili likvidacija) Podrška CBBiH da emituje obveznice i blagajničke zapise Nastavak procesa daljeg okrupnjavanja banaka Kapitalno jačanje banaka Donošenje zakona o zaštiti povjerilaca Ubrzati procese stečajeva kompanija Ubrzavanje sudskih postupaka
Unaprijeđenje uslova za djelovanje banaka na cijelom području BiH Fiskalna reforma i eliminacija sive ekonomije Licenca AOD za sve banke Povrat stare devizne štednje Ublažiti kriterije ročne usklađenosti Racionalizirati izvještavanje banaka Uvođenje eskontne kamatne stope Unaprijediti praksu naplate čekova i mjenica Usvojiti propise koji će omogućiti razvoj štedionica hipotekarnih
banaka i lizing kompanija
Asortiman bankarskih usluga razvijenih finansijskih tržišta
Tradicionalne bankarske usluge1 Obavljanje mjenjačkih poslova2 Diskontovanje komercijalnih zapisa i odobravanje poslovnih kredita3 Ponuda štednih depozita4 Čuvanje dragocjenosti5 Podrška vladinim aktivnostima preko kreditiranja6 Ponuda depozita po viđenju7 Ponuda povjereničkih (trust) usluga
Bankarske usluge razvijene u novije doba
8 Odobravanje potrošačkih kredita9 Finansijsko savjetovanje10 Upravljanje gotovinom11 Ponuda opreme na lizing12 Ulaganja u visokoprofitabilne projekte visokog stepena rizika13 Prodaja usluga osiguranja14 Usluge penzijskog osiguranja15 Usluge investiranja u vrijednosne papire16 Usluge investicijskih fondova i anuiteta17 Ponuda investicijskih i komercijalnih bankarskih usluga
4 SISTEMI CENTRALNOG BANKARSTVA
CENTRALNA BANKA
banka poslovnih banaka
monopol nad emisijom novčanica
nastanak ndash početak ind revolucije
prva Riskbank of Sweden 1656 g
najznačajnija Bank of England 1694 g
neprofitna institucija
monopolski položaj u sistemu
ldquokvazi bankardquoldquobanka banakardquordquobanka državerdquo
visok stepen samostalnosti CB
nesklad instituc i faktičke samostalnosti
II tipa CB potpuna vezanost za izvršnu vlast visok stepen autonomije
S aspekta organizacije jedinstvena CB složeni sistem CB (FED)
Poslovi CB emisija novčanica i kovanog novca upravljanje deviznim rezervama regulisanje količine novca organizacija UPP i PP sa inostranstv supervizija i nadzor banaka poslovi za račun države
Tri osnovne funkcije CB1 vođenje monetarne politike2 ldquoposljednje utočište banakardquo3 supervizija
Vođenje monetarne politike
Četiri osnovna cilja 1 stabilnost cijena2 ekonomski rast3 puna zaposlenost I4 uravnoteženi platni bilans
Obezbjeđenje likvidnosti makrosistema u uslovima rasta Snabdjevanje poslovnih banaka potrebnom količinom novca i kreditaŠtiti likvidnost bankarskog sistemaCB propisuje uslove za likvidnostPooštrava uslove u slučaju nelikvidnostiTjera banke da štite sopstvenu likvidnost
Banke definišu strategiju odbrane likvidnosti na tri nivoa
1 primarne rezerve likvidnosti kod CB (gotov novac i depozit po viđenju)
2 sekundarne (fond rezervi i kratkoročne hartije od vrijednosti) 3 povlačenje kredita sa novčanog tržišta
CB odobrava kredite za likvidnost izuzetno kratkoročni penalne kamate ne mogu biti korišteni za kreditnog potencijala strogi uslovi odobravanja
Krediti za likvidnost CBUslovi odobravanja -veća kamatna stopa
-obavezno pokriće u hartijama od vrijednosti
-stroga provjera boniteta banaka
Bitne razlike CB i KB likvidnost kod KB pasiva određuje aktivu kod CB vrsta emisije ročnost transakcija klijenti ciljevi poslovanja
Uticaj CB na ekonomska kretanja
Tri aspekta neposrednog djelovanja CB na globalna ekonomska kretanja
1)Globalna kontrola količine novca i kredita2)Kreditna regulacija3)Supervizija poslovanja bankarskog sistema
Primarna emisija CB
Stvara mogućnost poslovnim bankama da brže dođu do potrebnog inicijalnog novca
Primarni novac u dva osnovna oblika1)gotov novac2)depoziti koje poslovne banke drže na žiro i drugim računima
Usmjeravanje primarnog novcaputem deviznih transakcija - Promet hartija od vrijednosti na otvorenom tržištuputem kreditnog mehanizma - Kreditiranje
Kreditiranje ali samo na kratak rok
Supervizija banaka
Zadatak supervizije amortizacija poremećaja zaštita depozita zaštita povjerenja
Obuhvata kontrolu
1 vlasništva i upravljačke strukture u bankama2 bilansne strukture3 kredita i mikrokreditne politike banaka4 likvidnosti i solventnosti5 razvoja konkurentnosti6 pojava nelojalne konkurencije7 odnosa stabilnosti i profitabilnosti i dr
Instrumenti monetarne politike CB1 operacije na otvorenom tržištu2 krediti poslovnim bankama3 obavezna rezerva4 specijalni depoziti5 eskontnadiskontna kamatna stopa6 direktivne mjere CB I7 neformalni uticaj CB
1 Operacije na otvorenom tržištu
Kupovina i prodaja državnih obveznica na finansijskom tržištu od strane CBUticaj na promjene kamatnih stopa na tržištuUticaj na kreditni potencijal poslovnih banakaSuptilan i lahko primjenljiv mehanizam monetarne politikeČesto se kombinuje sa mehanizmima reeskonta
2 Krediti poslovnim bankama
Vrste kredita Krediti po osnovu raspoloživih hartija od vrijednosti u portfelju
poslovnih banaka (refinansiranje) -Reeskontni krediti -Krediti pokriveni dokumentima (državne obveznice)
Selektivni krediti Krediti usmjereni ka državi (napušta se) Krediti za likvidnost
Kupovina robnih mjenica i drugih komercijalnih papira od poslovnih banakaKupuju se po eskontnoj KSRezultat priliv svježeg novca u poslovnu bankuRigidan i relativno prevaziđen mehanizam
3 Obavezna rezerva
Rast stope -gt smanjenje kreditnog potencijalaU slučaju većeg priliva depozita iz inostranstva CB će povećati stopu obavezne rezervePodsticaj bankama da primjenjuju finansijske inovacijeRigidan instrument koji se koristi u zemljama sa nerazvijenom tržišnom strukturom
4 Specijalni depoziti
Cilj -dodatno snižavanje obima raspoloživih bankarskih resursa
Realizuju se primjenom ldquomarginalne obavezne rezerverdquo za banke sa ekspanzivnim rastom depozita
Veće stope obavezne rezerve na prirast depozitaObično sa nultom stopom naknade za ORRijetko se primjenjuje
5 Eskontna kamatna stopa
To je minimalna KS po kojoj je CB spremna da kreditira poslovne banke
Referentna kamatna stopa ndash uticaj na tržišnu kamatnu stopu
Banke obično slijede varijacije u kretanju eskontne stope CBRasterećenje privrede i podsticaj investiranju
Eskontna stopa u funkciji podrške domaćoj privredi
Američki FED snizio je svoju eskontnu kamatnu stopu u pokušaju da pomogne oporavak američke privrede FED je od početka 2001 godine snizio svoju kamatnu stopu sa 65 na 1
Objašnjavajući svoju odluku u FED-u su izjavili da veća nesigurnost dijelom posljedica većih privrednih rizika trenutno ograničava potrošnju proizvodnju i zaposlenost Oni se nadaju da će snažan i kontinuirani rast proizvodnje te dodatno smanjenje kamata biti od pomoći privredi koja se nalazi u vremenu slabijeg učinka
ECB zadržava nisku diskontnu stopu
Europska centralna banka (ECB) odlučila je ostaviti kamatnu stopu za refinanciranje na 2 uprkos tome što je britanska centralna banka (Bank of England - BoE) odlučila podići stopu sa najnižeg nivoa u posljednjih 48 godina za četvrtinu postotnog poena na 375
ECB je posljednji put spustila kamatnu stopu u julu ove godine dok je za BoE današnji porast kamatne stope bio prvi u više od 3 i pol godine
Makroekonomski pokazatelji još od ljeta iniciraju oporavak u eurozoni no ekonomisti upozoravaju da do značajnijeg rasta privrede neće doći tako skoro (6112003 Bankamagazin)
Makroekonomski pokazatelji još od ljeta iniciraju oporavak u eurozoni no ekonomisti upozoravaju da do značajnijeg rasta privrede neće doći tako skoro
6 Direktivne mjere CB
U suprotnosti su tržišnim mehanizmima
Kvantitativne limitiranje obima kredita visine KS na depozite obima i cijene HV obima potrošačkih i stambenih kredita
Kvalitativne sugestije i uputstva bankama da daju prioritet pojedinim privrednim djelatnostima
Rijetko se primjenjuju - obično u uslovima poremećaja
7 Neformalni uticaj CB
U suprotnosti su tržišnim mehanizmimaMoralni apeli bankama da se uzdrže od prekomjernog kreditiranja ili visokih KSldquoprijateljska upozorenjardquo ili ldquonagovještajirdquoUsmena i pismena saopštenjaPozivanje bankara na razgovore i slRjeđe se primjenjuje
Institucije bankarskog sistema
Bankarski sistem BiH1 CBBH - Centralna banka BiH2 FBA - Agencija za bankarstvo FbiH3 ABRS - Agencija za bankarstvo RS 4 AOD - Agencija za osiguranje depozita5 Ostale institucije
5 CENTRALNA BANKA BiH
Centralna banka BiH
Na njenom čelu nalazi se Upravno vijećeNe može davati kredite kreiranjem novca i u tom smislu djeluje kao Currency Board
Cilj Centralne banke je da postigne i održi stabilnost domaće valute (KM) tako što izdaje domaću valutu prema aranžmanu poznatom pod nazivom Currency Board
ldquoCurrency Boardrdquo
ldquoCurrency Boardrdquo u smislu Zakona o CB znači operativno pravilo za izdavanje domaćevalute prema kojem se domaća valuta izdaje samo uz kupovinu konvertibilne devizne valute sa punim pokrićem u neto stranoj aktiviTo znači da Centrana banka ne može odobriti kredit
Tri osnovne karakteristike CBA
1 Fiksni devizni tečaj utvrđen Zakonom o CBBH ( 1 KM = 1 DEM = 051129 euro )2 Puna devizna pokrivenost KM pasive CBBH
3 Puna konvertibilnost KM pasive CBBH u vezanu valutu euro
Pored toga CBBiH ne može davati kredite niti komercijalnim bankama niti
vladama CBBiH a ni drugi autoriteti u BiH ne mogu vršiti ograničenja na
plaćanja i međunarodne transakcije CBBiH osigurava transparentnost rada i transparentnost njenih
računa
Osnovni zadaci CB BiH
a) da definiše usvoji i kontroliše monetarnu politiku BiH putem izdavanja domaćevalute
b) da drži i upravlja službenim deviznim rezervama CB na siguran i profitabilan način
c) da potpomogne ili uspostavi i održava odgovarajuće platne i obračunske sisteme
d) da prima depozite od BiH i komercijalnih banaka radi ispunjenja zahtjeva za obaveznim rezervama
e) da stavlja u i povlači iz opticaja domaću valutu
f) da obavlja devizne operacije na zahtjev banaka
g) da prikuplja podatke koji se odnose na ekonomske i finansijske aktivnosti
Struktura bilansa CB
AKTIVA PASIVAKrediti bankama Gotov novacDržavne obveznice Depoziti banakaDevizna potraživanja Specijalni depozitiZlato I rezerve Depoziti države
Devizne obavezeFondoviInterne rezerve
Struktura bilansa CBBH
PASIVA1 Rezervniprimarni novac
gotovina izvan monetarnih vlasti- izvan CBBiH depoziti komercijalnih banaka
2 Inostrana pasiva kratkoročne obaveze prema nerezidentimadepoziti nerezidenataobaveze prema MMF-u
3 Depoziti centralne vlade 4 Kapitalni račun
početni kapital i rezerveakumulirana dobit
AKTIVA
1 Strana aktiva strana valuta u trezoru CBdevizni depoziti kod inostranih banakaraspolaganje SDR-ovima i dugoročni strani vrijednosni papiri
2 Potraživanja od privatnog sektora
Nezavisnost CB BiH
Centralna banka je potpuno nezavisna od FBiH RS te bilo koje javne agencije i organa
Centralna banka neće primati instrukcije od bilo kojeg drugog lica
Samostalnost Centralne banke treba biti poštovana i niko ne može tražiti da se utječe na bilo kojeg člana tijela Centralne banke koje donosi odluke u izvršavanju njegovih dužnosti prema Centralnoj banci niti da se miješa u djelatnost Centralne banke
Organizacija CB BiH
Centralna banka se sastoji od Upravnog vijeća Uprave (koja se sastoji od Guvernera i tri Viceguvernera) Osoblja
Konvertibilnost KMNa zahtjev Centralna banka na teritoriji Bosne i Hercegovine bez ograničenja kupuje i prodaje Konvertibilne marke za euro po kursu definisanom Zakonom o CB
Operacije na tržištu novcaCentralna banka se nećeuključivati u nikakve operacije na tržištu novca uključujući tu i vrijednosne papire bilo koje vrste
Operacije kliringaCentralna banka može ili za svoj vlastiti račun ili za račun i po nalogu Bosne i Hercegovine da uđe u klirinške i platežne aranžmane ili sklopi bilo koji drugi ugovor u istu svrhu sa javnim ili privatnim klirinškim institucijama koje se nalaze u inostranstvu
Bez kreditiranja državeCentralna banka će raditi kao bankar i fiskalni agent Bosne i Hercegovine pod uslovom da niti jedna transakcija koju CB sprovede ne može služiti kao finansijska pomoć uključujući kredit za ili u korist Bosne i Hercegovine
51 Currency Board domaća i svjetska iskustva
1 Pojam Currency Board-a
MMF definišeCurrencyBoardaranžmankaomonetarnirežimkojise zasnivanaeksplicitnojzakonskojobavezikonverzijedomaćevaluteuspecifičnu stranuvalutupričemuinstitucijakojaemitujenovacimaodređena ograničenja
2 Principi Currency Board-a
Principi Currency Board-a su Depoziti po viđenju su konvertibilni u valutu zemlje
monetarnog odbora po fiksnom kursu Odnos između novca u opticaju i novčane mase je
stalan Monetarna politika se sastoji u konverziji domaće valute
u stranu po fiksnom kursu
3 Karakteristike Currency Board-a
Konvertibilnost bilo kojeg iznosa domaće valute u stabilnu stranu valutu
Fiksan devizni kurs domaćevaluteprema referentnoj valuti Puno pokriće emitovanog domaćeg novca stranim rezervama Djeluje na principu novčanog sistema zlatne poluge Nove rezerve pribavljaju se iz zemlje rezervne valute Promjene u platnom bilansu utiču na promjene domaće novčane
mase Trgovinska veza između zemlje monetarnog odbora i zemlje
monetarne valute je obično stabilna Centralna banka ne prima depozite ne može kupovati državne
vrijednosne papire ne daje kredite vladi ni komercijalnim bankama i nema ulogu ldquozajmodavca krajnje instancerdquo ne reguliše bankarski sistem ne nadzire operacije diskrecione monetarne politike
Država ne može kontrolirati količinu novca u opticaju koja je određena potražnjom za novcem
Currency Board u BiH
CBBiH počela je sa radom 11 8 1997 god na principu valutnog odbora
Prije njenog osnivanja u BiH su bile u opticaju 4 valute HR kuna bosanski i jugoslovenski dinar i DM
Ubrzo nakon toga KM postaje jedina legalna valuta
a) Razlozi formiranja CBA u BiH
Potreba za vezivanjem KM za određenu stabilnu valutu
Razlozi odabira DM kao referentne valute Visok nivo povjerenja Historijska vezanost za DM Velika količina DM u zemlji
1999 god ulogu DM preuzima EURO
Osigurao je stabilnost KM Mogao bi biti ugrožen ako se ne zaustavi stalni porast vanjskotrgovinskog debalansaBrojni ekonomisti u BiH smatraju da je naš valutni odbor rigidan te bi bilo nužno izvršiti korekcije u pravcu povećanja njegove fleksibilnosti
b Prednosti CBA u BiH
Četiri su razloga zašto je CBA u BiH bio uspješan1 Javnost u BiH se suočila sa brojnim finansijskim traumama CBA je vratio povjerenje javnosti u domaću valutu2 Javnost u BiH ima puno povjerenje u euro
3 Mnogi su vjerovali da je CBBiH uspješno funkcionirala kao CBA jer je imala donedavno stranog guvernera4 Jedan od razloga zašto CBA uspješno funkcionira u BiH je dobar pravni i institucionalni okvir za CBBiH
Zašto bi CBA trebao biti zadržan u BiH
1 CBA proizvodi realne ekonomske i socijalne koristi
2 Stabilnost domaće valute u odnosu na euro u budućnosti jer BiH ima viziju pristupiti EU
3 Nema konkretne alternative koji bi to monetarni režim trebalo uvesti nakon CBA
4 Dugoročno nastojanje da se kroz CBA ekonomija BiH što više približi ekonomiji EU
6 KOMERCIJALNO BANKARSTVO
VRSTE BANAKA
1 Ročnost poslova komercijalne banke (kratkoročni poslovi) investicione ili razvojne banke (dugoročni poslovi)
2 Privredna grana ili oblast industrijske poljoprivredne trgovačke SMEs sektor spoljnotrgovinske
3 Veličina finansijskog potencijala
male srednje velike
4 Veličina teritorije koju pokriva lokalne regionalne nacionalne
5 Prosječna vrijednost bankarskih depozitnih ili kreditnih operacija
banke malih operacija (ldquoretail banksrdquo) ndashbankarstvo na malo banke velikih operacija (ldquowholesale banksrdquo) ndashbankarstvo na veliko
6 Prisustvo inostrane komponente u poslovanju domaće međunarodne
Uobičajena podjela banaka
A) Depozitne ili komercijalne banke
Mobilišu kratkoročne depozite (uglavnom stanovništva)i plasiraju ih na kratak rok
Finansiraju robni promet i zalihe preduzeća trajna i potrošna dobra stanovništva
Imaju razgranatu mrežu filijalaImaju problem ročne usklađenosti sredDrže transakcione depoziteZalaze i u investicione aktivnosti(VP)
B) Poslovne banke
Sve više se približavaju komercijalnim bankamaFinansijski potencijal zasnivaju na sopstvenom kapitalu i rezervama
Ulaze u vlasništvo kompanija preko čijeg profita uvećavaju sopstveni kapitalFinansirajuuglavnom krupne industrijske kompanije
Osnivaju filijale i u drugim zemljama
C) Univerzalne banke
Klijentima pružaju kompletan set poslovnih i investicionih bankarskih uslugaPredstavljaju prvi organizacioni oblik banaka
To su tzv nespecijalizovane bankeDominiraju depozitni izvori i kratkoročni kreditiKreiraju i sopstvene hartije od vrijednostiTeže ih je kontrolisati
Finansijske aktivnosti banaka u konceptu ldquouniversal bankingrdquomogu uključivati
Djelatnost univerzalne banke posredovanje (intermediation) trgovanje finansijskim instrumentima devizama i derivatima osiguranje ili prihvatanje odgovornosti za kupovinu novog duga i
emisije dionica (underwriting) brokerski poslovi
korporacijske savjetodavne usluge uključujući udruživanja i usluge akvizicije
investicijsko upravljanje osiguranje držanje kapitala ne-finansijskih kompanija u bankarskom portfoliju
DJELATNOST DOMAĆIH BANAKA
1 Primanje svih vrsta novčanih depozita i drugih novčanih sredstava2 Davanje i uzimanje kredita i finansijski lizing3 Davanje svih oblika novčanog jemstva4 Učešće kupovina i prodaja instrumenata tržištanovcai
kapitalazasvojilituđi račun5 Usluge platnog prometa i prenosa novca6 Kupovina i prodaja strane valute7 Izdavanje i upravljanje sredstvima plaćanja (uključujući kreditne kartice
putne i bankarske čekove)8 Pohranjivanje i upravljanje vrijednosnim papirima i drugim
vrijednostima9 Usluge finansijskog menadžmenta10 Kupovina i prodaja vrijednosnih papira11 Drugi poslovi
BILANS BANAKA
BILANS u bankarstvu ima dvostruko značenje analiza bilansa banke I analiza bilansa debitora
Bilans stanja ndash sistematizovan pregled bankarske aktive i pasive na određeni dan
ndash važan izvor informacija i osnova za donošenje poslovnih odluka
Pomaže kod formulisanja poslovne politike banke utvrđivanjem i praćenjem koeficijenata (stopa)
gotovine likvidnosti solventnosti rezervi likvidnosti kreditiranja kapitala i dr
komparativna analiza banke u odnosu na druge banke ili na bankarski sektor u cjelini
Bilans stanja
bruto bilans ukupna aktiva i pasiva
neto bilans prikazuje kredite i ostale finansijske plasmane na strani active I izvore sredstava kojima se pokrivaju ti plasmani
nekonsolidovani bilans prikazuje bruto aktivu i pasivu sektora poslovnih banaka (sa svim interbankarskim pozicijama)
konsolidovani bilans odnosi se na plasmane i obaveze prema nebankarskom sektoru dok su interbankarske pozicije anulirane
Struktura bilansa banke
AKTIVA PASIVA Krediti 52 Oročeni depoziti 42Plasmani u hartije od vrijednosti 16 Depoziti po viđenju 33Likvidna aktiva 14 Obaveze na novčanom tržištu 14Gotovina (+ rezerve) 13 Ostale obaveze 3Ostala aktiva 5 Kapital 8UKUPNO 100 UKUPNO 100
Fundamentalna ravnoteža bilansa
Izbalansiranost vrijednosti aktive i pasive u ročnom i valutnom pogledu
Aktiva = obaveze + fondovi (kapital)Fondovi (Kapital) = aktiva ndash obavezeObaveze = aktiva ndash fondovi (kapital)
Pitanje realne aktive - ako su obaveze i fondovi pokriveni dovoljnim obimom realne aktive - ako je pozitivna vrijednost kapitala - izjednačenost spoljnih obaveza i neto aktive
BANKARSKI AGREGATI
1 Finansijski potencijal2 Finansijski plasmani3 Depozitni potencijal4 Kreditni potencijal
1 Finansijski potencijal
zbir svih izvora sredstava koje banka transferiše u različite vrste plasmana
FP = Σ P = DP + KI + OI
2 Finansijski plasmani
predstavlja zbir ukupne aktive bilansa bankeFPL = Σ A = KR + HV + R
Ukupni plasmani moraju biti pokriveni izvorima sredstavaFP = FPL
3 Depozitni potencijal
zbir depozitnih izvora sredstava DP = Dpv + Dšt + Dor
Nivo depozitnog potencijala neposredno utiče na nivo kreditnog potencijala
4 Kreditni potencijal
kvantum slobodnih sredstava banke koji može biti plasiran u vidu kredita ili drugih plasmana a da pri tome ne ugrozi likvidnost i solventnost održavajući propisanu stopu obaveznih rezervi
KP = FP ndash PR (OR+RL)
Nivo kreditnog (slobodnog ili raspoloživog) potencijala određuje nivo kreditnih plasmana
PR ndash programirane ili standardne rezerve OR ndash obavezna rezerva RL ndash rezerve likvidnosti
Značaj analize bankarskih agregata
- omogućava banci određivanje realnog kreditnog potencijala - dolazi se do značajnih signala vezanih za funkcionisanje makro
sistema- doprinosi kompleksnoj ocjeni ukupnih performansi banke- omogućava komparativnu analizu sa bankarskim trendovima u
inostranstvu
61Bilans banaka
1 Uvod
Finansijski izvještaji sadrže ključne informacije za donošenje odluka o poslovanju banke
Bilans stanja prikazuje imovinu obaveze i temeljni kapital Bilans stanja također daje pregled inputa i outputa banaka
Bilans uspjehadaje pregled cijena koštanja inputa i vrijenosti outputa
Pojam bilansa stanja Bilans stanja pokazuje iznos i sastav izvora sredstava koje je banka pribavila za finansiranje aktivnosti posuđivanja i investiranja kao i koliko je novca banka uložila u kredite vrijednosne papire i ostale finansijske outpute
Pojam bilansa uspjeha Bilans uspjeha pokazuje koliko je banku koštalo pribavljanje depozita i drugih izvora sredstava te koliko su iznosili prihodi po osnovu korištenja tih sredstava
2 Bilans stanja banke
Bilans banke kao i svaki drugi bilans sastoji se od aktive i pasive sa specifičnim elementima
Aktiva = obaveze + kapital
U aktivu bilansa banke spadaju Gotovina Vrijednosni papiri Krediti Lizinzi Ostala mješovita imovina
U pasivu bilansa banke spadaju Depoziti Nedepozitni izvori banke Temeljni kapital
Aktiva = Pasiva
Izvori bankinih sredstava = korištenju bankinih sredstavaa Aktiva bilansa banke
Gotovina i depoziti kod banaka
Gotovina banke prestavlja primarni izvor likvidnosti i u nju spadaju Gotovina u trezoru Depoziti koje banka drži u drugim bankama Gotovina u procesu prikupljanja Računi rezervi kod Centralne banke Gotovina je prva linija odbrane u slučaju neočekivanih zahtjeva od banke
Investicije u likvidne vrijednosne papire
Predstavljaju ulaganja u likvidne vrijednosne papire sa ciljem izgradnje druge linije odbrane likvidnosti banke ili sekundarnih rezervi
Ova kategorija aktive je između gotovine i kredita
Njihova osnovna karakteristika je da donose određeni prihod banci za razliku od gotovine
Ovdje spadaju kratkoročni državni papiri komercijalni zapisi kao i oročeni depoziti banke
Investicije u vrijednosne papire radi prihoda
Banka investira u ove vrijednosne papire radi očekivane stope povrata na njih a ne radi kreiranja sekundarnih rezervi likvidnosti
Ovdje spadaju sve vrste vrijednosnih papira koje banci donose prihode
Također banke drže i određeni broj vrijednosnih papira namijenjenih trgovanju s ciljem ostvarivanja određenog prihoda na promjeni cijena
Krediti
Ovdje spadaju sve vrste plasiranih kredita banke
Svaki kredit nosi određeni rang odnosno određene je kategorije1 Kategorija A-Dobra aktiva2 Kategorija B-Aktiva sa posebnom napomenom3 Kategorija C-Podstandardna aktiva4 Kategorija D-Sumnjiva aktiva i5 Kategorija E-Gubitak
Rezerve za potencijalne gubitke
Sukladno rangu aktive svaka banka izdvaja odgovarajuće rezerve za eventualne gubitke Rezerve prestavljaju odbitnu stavku aktivePostoje opće i posebne rezerve
Posebne rezerve su rezerve koje se izdvajaju prema propisima i u iznosu određenom od strane Agencije za svaku od kategorije aktive
Izdvajanje rezervi prema kategorijama aktive
1 Kategorija A -Dobra aktiva 2 ORKG za opći kreditni rizik
2 Kategorija B - Aktiva sa posebnom napomenom 5-15 PRKG za PKG
3 Kategorija C - Podstandardna aktiva 16-40 PRKG za PKG
4 Kategorija D - Sumnjiva aktiva 41-60 PRKG za PKG
5 Kategorija E - Gubitak 100 PRKG za PKG
ORKG - opće rezerve za kreditne gubitke PRKG - posebne rezerve za kreditne gubitkePKG - potencijalni kreditni gubitak
Ostala aktiva
Odnosi se na ostale kategorije fiksne aktiveOvdje spadaju zgrade oprema investicija u podružnice osiguranje itdOva kategorije je pod strogim nadzorom Agencije i ne smije se neograničeno i nekontrolisano povećavati
b Pasiva banke
Depoziti
Depoziti predstavljaju osnovni izvor finansiranja aktive bankeDepoziti mogu biti
- Transakcioni- Netransakcioni- Štedni- Oročeni
Također u ovu kategoriju pasive se ubrajaju i depoziti javnih institucija
Nedepozitni izvori
Ovdje spadaju Vrijednosni papiri izdati kao izvor finansiranja Krediti od drugih banaka i institucija Ugovori o rekupovini ndashREPO
Nedepozitni izvori predstavljaju veoma bitan izvor finansiranja aktive banke
Kapital
Kapital predstavlja vlasnički dio poslovanja
U kapital se ubrajaju Akcionarski kapital Subordinirani dug Opće rezerve za pokriće gubitka banaka
3 Vanbilansne stavke banaka
U novije vrijeme prisutan je trend rasta vanbilansnih pozicija banaka
Ovdje se između ostalog ubrajaju Stand by kreditni sporazumi Swap kamatnih stopa Obaveze po kreditima Ugovori o kursnim listama itd
Izvor su dodatnog rizika poslovanja banaka
4 Bilans uspjeha banke
Pojam bilansa uspjeha Bilans uspjeha predstavlja iznos primljenih prihoda te izloženih troškova koji su se pojavili u određenom periodu
KAMATNI PRIHODIKamate i naknade po kreditimaKamate od investicija u vrijednosne papireDrugi prihodi od kamata
KAMATNI TROŠKOVIKamate na depoziteKamate na kratkoročni dugKamate na dugoročni dug
NEKAMATNI PRIHODINaknade za usluge vezane za depoziteNaknade po osnovu zaključenih ugovora o rentanju opreme objekata i sl
NEKAMATNI TROŠKOVIPlaće dnevnice i ostali troškovi uposlenihNeto troškovi najmova i opremeRežijski troškovi Rezervacije za moguće gubitke po kreditima Porezi
Neto prihod od kamate=gt razlika između prihoda od kamate i troškova kamata
Neto nekamatani prihod =gt razlika između nekamatnih prihoda i nekamatnih troškova
Prihod prije poreza =gtrazlika predhodnih kategorija
NETO DOBIT = UKUPNE STAVKE PRIHODA -(minus) UKUPNE STAVKE RASHODA
KAKO POVEĆATI DOBITPovećati bilo koju od stavki aktive Povećavati aktivu s višim prihodom na račun one s nižim Smanjiti kamate na uzete depozite Tražiti jeftinije izvore na račun onih skupljih Smanjiti troškove poslovanja Izbjeći moguće poreze
7 OSNOVNI PRINCIPI BANKARSKOG POSLOVANJA
LIKVIDNOST
Sposobnost banke da izvršava svoje kratkoročne obaveze o rokovima dospjeća
Banka je likvidna sve dok je sposobna da o rokovima dospjeća izvršava svoje obaveze
Likvidnost je osnova za normalno funkcionisanje depozitnog i kreditnog mehanizma kod svake banke
Povjerenje je osnov odnosa banke i klijenta i banke moraju da se bore da održe to povjerenje Ono se održava neodložnim izmirenjem dospjelih obaveza
Nelikvidna banka nije u stanju da pokrije prezentovane naloge za isplatu ugovorenih obaveza
Različit nivo likvidnosti
Aktive bilansa super-likvidna imovina likvidna imovina i nelikvidna imovina
Pasive bilansa
Vanbilansnih pozicija
Idealno stanje poklapanje likvidnosti imovine i dospjeća obaveza
Uticaj ročne transformacije sredstava deponenti i tražioci kredita ndash suprostavljeni ciljevi
Pod kontrolom bankarskog menadžmenta
Banka zarađuje na ročnoj transformaciji sredstava
U težnji za zaradom -gt opasnost od probijanja granica ročne transformacije -gt nelikvidnost
Banke mogu vršiti ročnu transformaciju ali samo do određenog stepena koji su one same utvrdile na osnovu iskustva
Nelikvidnost može da nastane ukoliko banka postane nesolventna -gt vrijednost aktive ltvrijednosti obaveza tz da banka nema kapitala
Promjena koncepta likvidnosti banke u savremenim uslovima
ranije jednostavniji menadžment likvidnosti koji se sastojao u tome da vodi računa o likvidnosnoj strukturi svoje aktive
danas povećani rizik da likvidnost banke bude ugrožena (rizik vanbilansnih obaveza i prekid zaduživanja na finansijskom tržištu) ali i nove mogućnosti zaduživanja i odbrane likvidnosti banke
Najlošija pozicija u savremenoj tržišnoj strukturi- banka uključena u finansijsko tržište- upravljanjem pasivom obezbjeđuje dodatni kvantum likvidnosti- sticajem okolnosti ndashgubi svoju kreditnu sposobnost na tržištu1048790zatvara
joj se pristup finansijskom tržištu
Jedini izlaz kredit za likvidnost od Centralne banke -gt koja diktira menadžmentu banke restrukturiranja bilansa
STRATEGIJE LIKVIDNOSTI
1 Strategija kratkoročnih komercijalnih kredita- dominantna u toku XIX vijeka- depozitni potencijal su uglavnom činili a vistadepoziti - održavanje solventnosti i likvidnosti plasmanom depozitnog
potencijala u kratkoročne kredite- rok kredita do 90 dana-pokriveni robnim mjenicama
- nelikvidnost bi mogla nastati samo neto smanjenjem depozita kao bankarskih resursa
- CB bi mogla odobriti kredit za likvidnost- kasnije raste značaj štednih i oročenih depozita kao i kredita sa
dužim rokovima otplate tako da ova strategija gubi na značaju
2 Strategija utrživih aktiva- nastala je početkom XX vijeka na bazi razvoja fin tržišta- banke diverzifikuju svoju rezervnu aktivu - sekundarne rezerve ndashdržavni VP (blagajnički zapisi)- kamatonosne sekundarne rezerve privlače bankare- uslov dovoljno duboko finansijsko (posebno novčano)tržište- odbrana likvidnosti prodaja dijela kratkoročnih VP kao i dijela
kreditnog portfolija- sekjurizacija kredita grupe banaka udružuju dijelove
standardizovanih kredita u određeni pulkod neke finansijske institucije Na osnovu toga finans
- institucija emituje nove VP koje prodaje zainteresovanim institucionalnim investitorima
3 Strategija na bazi plasmana sa anticipiranim dohotkom- postala je dominantna poslije Drugog svjetskog rata- rast srednjoročnih i dugoročnih kredita na osnovu rasta štednih i
oročenih depozita- povrat kredita na osnovu anuitetnog otplatnog plana - otplata iz prihoda korisnika kredita (firme i stanovništvo) - preduzeća kvartalni i polugodišnji anuiteti- stanovništvo mjesečni anuitet- analiza i praćenje priliva i odliva
4 Strategija upravljanja pasivom- razvijena u toku šezdesetih godina- obezbjeđenje likvidnosti na osnovu povlačenja (uzimanja) kredita
umjesto putem prodaje kratkoročnih VP- predpostavlja jako finansijsko tržište sa obiljem sredstava koja se
mogu angažovati putem kreditnih aranžmana- mogućnost korištenja kredita kod CB- uslov banka mora imati solidnu kreditnu sposobnost
INDIKATORI NELIKVIDNOSTI
- Nema dovoljno novčanih sredstava za pokriće naloga komitenata- nije u stanju isplatiti novčana sredstva po odobrenim kreditima
- nije u stanju otplaćivati uzete kredite- drži niži nivo OR kod CB od propisanih
UPRAVLJANJE AKTIVOM I LIKVIDNOST
Posebno značajno u uslovima nerazvijenog finansijskog tržišta odnosno kada banka ne koristi mehanizme upravljanja pasivom
Banka formira primarnu rezervu likvidnosti koja se u uprošćenom finansijskom sistemu sastoji od novca na depozitnom računu kod CB
Dva pristupa upravljanja aktivom
Stock pristup banka treba težiti da ima kvalitetnu aktivu U slučaju privremene nelikvidnosti banka može prodati dio aktive povući sredstva sa FT ili od CB Težište na upravljanju aktivom radi obezbjeđenja likvidnosti Klasifikacija aktive banke prema stepenu likvidnosti
Flow pristup respektuje ročnu transformaciju buduće prilive i odlive Banka stvara ldquomapu likvidnostirdquondash sagledava poziciju likvidnosti u rokovima od 1-8 dana 8-30 i 30-90 dana
Optimalno rješenje u kombinaciji dva pristupa
UPRAVLJANJE PASIVOM I LIKVIDNOST
Banke rješavaju problem likvidnosti upravljanjem pasivom odnosno angažovanjem dodatnih sredstava na finansijskom tržištu (kao i kredita kod CB)
Mehanizmi angažmana kredita za likvidnost1 Međubankarski kredit za likvidnost2 Aranžmani o rekupovini sredstava (REPOS)3 Depozitni certifikati (CDs)4 Krediti za likvidnost kod CB
Međubankarski krediti za likvidnost
Predstavlja mehanizam raspodjele sredstava na računima kod centralne banke na kreditnoj bazi uz plaćanjenaplatu kamate
Posebno karakteristično za američke banke kod kojih u pravilu manje banke imaju više sredstava na računima kod CB nego velike banke
Manje banke često imaju viškove primarne likvidnosti pa je moguće da one na vrlo kratak rok uz naplatu kamate ustupaju ta sredstva drugim bankama
Radi se uglavnom o neosiguranim kreditima (bez pokrića)
Aranžmani o rekupovini sredstava (REPO)
Radi se o prodaji finansijske aktive uz obavezu prodavca da mora u određenom kratkom terminu kupiti tu istu aktivu po unaprijed dogovorenoj cijeni
Kao pokriće koriste se državne obveznice Smatraju se najsigurnijim načinom ulaganja
Ročnost ovog aranžmana je od jednog dana do nekoliko mjeseci Može biti ldquoREPO sa unaprijed dogovorenim datumomrdquo ili tzv ldquootvoreni REPOrdquo sa mogućnošću kupovine u bilo koje vrijeme u budućnosti
Banka u osnovi vrši prodaju vrijednosnih papira za novac uz obavezu njihove ponovne kupovine Kupac zarađuje kamatu po repo-stopi dok prodavac rješava problem kratkoročne nelikvidnosti
Depozitni certifikati (CDs)
Banka emituje depozitne certifikate sa kratkim rokovima vraćanja kada su u funkciji obezbjeđenja likvidnosti
Kada ima narasle zahtjeve za dodatnim novčanim sredstvima banka nudi emisiju svojih CDs po atraktivnim kamatnim stopama
Ona očekuje da u vrlo kratkom roku dođe do likvidnih sredstava ndash znatno brže nego da čeka neto-priliv depozita
Krediti za likvidnost kod CB
CB ih odobrava bankama koje su solventne ali imaju kratkoročne probleme likvidnosti
Realizuju se posredstvom tzv ldquodiskontnog šalterardquo na kojem banke mogu da dobiju superkratkoročne kredite CB uz zalog državnih vrijednosnih papira
Dva koncepta kamatnih stopa za navedene kredite- ispod tržišne (potreba kontrole namjenskog korištenja)- iznad tržišne (kaznene banke nezainteresovane da ih koriste)
Tri tipa ovih kredita1 za prilagođavanje bilansne strukture banaka2 za pokrivanje sezonskih debalansa3 za otklanjanje posljedica neočekivanih događaja
UTVRĐIVANJE LIKVIDNOSTI
Potrebno je izvršiti grupisanje pojedinih oblika aktive prema stepenu likvidnosti
Gradacija u tri kategorije- Primarna gotovina u blagajni sredstva po viđenju kod korespodentskih
banaka i na računu kod CB- Sekundarna primarna likvidnost uvećana za najlikvidniji dio aktive banke - koji
se u kratkom roku i uz niske troškove može pretvoriti u novac (mjenice kratkoročni krediti do tri mjeseca)
- Tercijarna dijelovi plasmana banke koji se do isteka određenog roka ne mogu pretvoriti u gotov novac (dugoročni krediti obligacije mjenice koje se ne mogu eskontovati)
INSTRUMENTI MJERENJA LIKVIDNOSTI
Kvantitativnipristupa odnos kredita i depozitab odnos likvidne aktive i ukupnih depozitac odnos likvidne i ukupne aktived odnos likvidne aktive i kratkoročnih obavezae prosječna dospjelost plasmana u HV
Kvalitativnipristup Praćenje i analizaa sezonskih ciklusab slučajnih i dugoročnih promjenac novčanih tokova
Kvanitativni ili stock pristup
a Odnos kredita i depozita
kada se odnos penje do relativno visokog nivoa- bankari manje pozajmljuju i investiraju Krediti su nelikvidna imovina banke ndash kada oni rastu =gt likvidnost opada
Nedostatak ne daje informacije o dospjelosti i urednosti otplate kredita niti informacije o stepenu likvidnosti Ne sadrži ni informacije o prirodi bančine imovine izvan kreditnog portfelja (npr gotovina i kratkoročne HV i fiksna aktiva)
To je signal koji opominje menadžment banke da napravi ocjenu svog programa prekomjerne ekspanzije kredita
b odnos likvidne aktive i ukupnih depozita
nešto pouzdaniji od prethodnog
Nedostatak značajan dio gotovine nije stvarno raspoloživ za odgovaranje na bančine potrebe za likvidnim sredstvima (npr obavezna rezerva i sl)
Nedostatak koeficijenata statički ili stock pristup (bez dinamike)
Zaključak Ne postoji opšta formula likvidnosti za sve banke pa ni za jednu banku u različitim vremenskim periodima Svaka banka traga za svojim optimumom likvidnosti
Korelativno praćenje stope rasta depozita i kredita Stabilne stope rasta depozita siguran su pokazatelj održavanja optimalne zone likvidnosti bez formiranja dodatnih rezervi lkvidnosti
Formiranje predvidivih stopa kredita odnosno kalkulisanje cikličnih sezonskih slučajnih i dugoročnih varijacija stopa formiranja kredita i depozita
Zlatno pravilo likvidnosti stope rasta kredita ne smiju biti veće od stopa rasta depozita
Banka mora nastojati da što prije otkloni nelikvidnost kako bi sačuvala povjerenje svojih komitenata
Projektovanje likvidnosti
U savremenim bankama vrše komisije za upravljanje aktivom i pasivomSastoji se u prognoziranju rasta kredita i depozita te aranžiranju dodatnih izvora za obezbjeđenje likvidnosti banke
Suština izračunati gep (jaz) likvidnosti banke kao razliku između anticipiranih izvora sredstava i potencijalne upotrebe sredstava od strane banke
Značaj izbora optimalne kombinacije
Diferencijacija depozita stabilni i nestabilni (više ili manje osjetljivi na promjene tržišne kamatne stope)
Ciklični aspekt (povezanost banke sa granama kod kojih postoji veći stepen cikličnih oscilacija) U uslovima uspona privredne aktivnosti banke smanjuju kratkoročne i dugoročne VP i povećavaju kredite U uslovima recesije =gt smanjuju se zahtjevi za kreditima =gt banke usmjeravaju sredstva u VP
Način projektovanja likvidnosti
Potrebe dodatne likvidnostiprognozirani rast kredita + rast obaveznih rezervi ndash prognozirani porast depozita
Na izbor sredstava za pokrivanje gep-a utiče dužina vremena projektovanog gep-a očekivano kretanje kamatnih stopa na finansijskom tržištu
Na politiku likvidnosti utiče i filozofija menadžmenta
Faktori koji utiču na likvidnost
ročna struktura svih sredstava dinamika priliva sredstava ponašanje poslovnih subjekata smjernice ekonomske i razvojne politike mjere monetarno- kreditne politike
Propisi agencije za bankarstvo
ldquoOdlukao minimalnimstandardimaza upravljanjerizikomlikvidnostibanakardquo
Nadzorni odbor banke odgovoran je da osigura da banka ima i provodi adekvatan program za upravljanje rizikom likvidnosti
Više rukovodstvo banke dužno je da pripremai Odborudajeprijedlogeprogramai politika provodiprogramei politike prati upravljai kontroliše dautvrdimetodprocjenetekućei budućelikvidnosti obezbjedisistemizvještavanjao likvidnosti obavještavaOdboro stanjulikvidnostinajmanjejednomkvartalno
pratiekonomskei drugeusloveu okruženjukojimoguuticatinalikvidnost obezbjediuslovezasisteminterne kontrole
Obaveza banke Ročno usklađivanje ugovorenih dospjeća instrumenata aktive i pasive
najmanje90 izvorasredstavasarokomdospjećado 365 danadaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 365 dana
najmanje95 izvorasarokomdospjećado 180 danaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 180 dana
izvoresredstavasarokomdospjećado 90 danau punomiznosuangažujeu plasmanesarokomdospjećado 90 dana
Rezerva likvidnosti
Empirijski određena visinom novčanih sredstava poslovne banke u gotovini i na računima kod CB Izražava se u procentima od depozita sa kojima banka raspolaže
Na osnovu višegodišnjeg iskustva ocijenjeno je da odnos sredstava na žiro-računu poslovne banke ne bi smio biti niži od 4 do 5 od ukupnih depozita po viđenju
Kod nas su banke obavezne da održavaju prosječan desetodnevni minimum likvidnosti u novčanim sredstvima u visini od najmanje 20 iznosa kratkoročnih izvora sredstava
PROPISANE ZAŠTITNE MJERE
principdase štovišeoslanjanastabilneizvoresredstava principzamaksimalnudiverzifikacijuizvorasredstavapodospjeću vrstii
brojukomitenata tržištui instrumentima organizacionemjerezaupravljanjelikvidnošću (kompetentnalica
efikasnakontrolai sl) stepenuključenostibankeu tržištanovcai razvojakratkoročnihvrijednosnihpapira redovnopripremanjeplanovazavanredne(neočekivane)situacije kvalitetaninformacioni sistem
SOLVENTNOST
Solventnost je sposobnost banke da svoje ukupne obaveze može pokriti svojom ukupnom aktivom čija se vrijednost može potvrditi na tržištu dakle po tržišnoj cijeni
Nesolventna banka formirana vrijednost obaveza iznad nivoa realne aktive
Da li banka može biti nelikvidna ali solventnalikvidna ali nesolventna
Vremenska koponenta za razlikovanje kategorija likvidnosti i solventnosti
Likvidnost sposobnost banke da odgovori svojim obavezama u određenom (kratkom) roku a
Solventnost sposobnost banke da odgovori svim svojim obavezama Da u trenutku likvidacije može da isplati svoje povjerioce
Ako je banka nesolventna dolazi pod udar regulatornih organa uz mogućnost gubljenja poslovnog statusa u obliku likvidacije ili preuzimanja od neke druge banke
POSLOVNOST
predstavlja postizanje maksimalnih rezultata minimalnim ulaganjem sredstavaSastavni dijelovi
samostalnost i objektivnost u donošenju odluka stalna cirkulacija novca poslovno predviđanje
Princip poslovnosti ugrađuje se u princip likvidnosti sa kojim čini jedinstvenu cjelinu
EFIKASNOST
predstavlja princip po kojem banka odobrava kredite za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno uložitiBanke će sredstva usmjeriti u projekat koji će nakon otplate kredita uspješno poslovati
Banka teži optimalnoj efikasnosti koja je rezultanta poželjnog stepena likvidnosti i sigurnosti koji reflektuju operativna i strateška ponašanja vlasnika menadžmenta i klijenata banke
PROFITABILNOST
cilj banke je ostvarenje što većeg profita na osnovu kamatne marže zaračunavanjem provizije na bankarske usluge kao i prihoda ostvarenih vođenjem vlastitih poslova bankeProfitabilnost kao obezbjeđenje dovoljne stope prinosa po jedinici dioničkog kapitala
Rezultat - rast profita i povećanje tržišne vrijednosti banke
Osnovni principi bankarskog poslovanja - Vježbe
1 Finansijski indikatori banaka
Cilj poslovanja =gt adekvatna stopa prinosa po jedinici kapitalaUslov rasta banke je i povećanje kapitala =gt propisan mininimum
Svrha indikatoraUpoređivanje performansi banke sa drugim bankama i Posmatranje date banke kroz vrijeme
Osnovni principi bankarskog poslovanja su Likvidnost Solventnost Sigurnost Profitabilnost Efikasnost
2 Likvidnost banaka
Pojam likvidnost sposobnost subjekta da izvrši svoje tekuće obaveze o roku dospijećaKroz adekvatno upravljanje likvidnošću banka gradi povjerenjeRangiranje aktive i pasive prema stepenima likvidnosti super-likvidna likvidna i nelikvidnaPojam ročna transformacija usklađivanje rokova obaveza i potraživanja
Postoji više indikatora likvidnosti ali osnovni su Likvidna aktiva ukupna aktiva Likvidna pasiva ukupna pasiva
3 Solventnost
Razlika između likvidnosti i solventnostiPojam solventnosti dugoročna usklađenost strukture aktive i pasive tj mogućnost da se svi dugovi plate ldquokonačnordquo ali po tržišnim cijenamaBanka je solventna ako joj je u slučaju likvidacije aktiva veća od pasive
Trojako značenje solventnosti Sposobnost banke da snosi rizik (u slučaju likvidacije) Obezbjeđenje sigurnosti deponentima (minimiziranje rizika za
deponente) Makroekonomska funkcija banke (u slučaju nesolvnentnosti jedne
banke posljedica može biti pad povjerenja u sve banke ndash lančani efekat
4 Sigurnost
Pojam sigurnosti mogućnost plaćanja i naplate svih obaveza i potraživanja u ugovorenim rokovima i utvrđenom obimu Odnosi se na procjenu klijenta njegove sposobnosti da izmiri svoje obaveze na vrijeme u punom iznosu te na način predviđen u ugovoru
Postiže se provjerama klijenataZakonski uređeno putem garancija koje su neophodne
5 Efikasnost
Pojam efikasnosti (poslovanja) aktivnosti koje vode ka ostvarenju optimalnih rezultata
Princip po kojem banka odobrava sredstva za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno upotrijebiti
Efikasnost = likvidnost + profitabilnost + solventnost + sigurnost
6 Profitabilnost
Profitabilnost =gt funkcija cilja banke
Cilj banke je stalno povećanje profitabilnostiTrendovi u profitabilnosti banaka =gttokom 80-ih i 90-ih bilježe se opadajuće stope
U obješnjenju postoje dvije koncepcije Posljedica djelovanja cikličnih i strukturnih faktora na svjetskom
planu Dilema - tranzicija konkurencija
Važni pokazatelji ROI ROA ROE
ROI =neto prihod nakon poreza operativni prihodROA =neto prihod nakon poreza ukupna aktivaROE =neto prihod nakon poreza akcijski kapital
a) Povezanost pokazatelja profitabilnostiROI =NP OP ndashpovrat na investicijeAU =OP UA -efekat korištenja activeROA =ROI x AU -povrat na aktivuEM =UA AK ndashakcijski multiplikator ROE= ROA x EM ndashpovrat na akcijski kapital
b) Formiranje profita banke
1 Kamatni prihod (-)2 Kamatni rashod3 Neto kamatni prihod (+)4 Neto nekamatni prihod5 Bruto prihod (-)6 Operativni rashodi7 Neto prihod (-)8 Izdvojene rezerve9 Neto prihod prije oporezivanja (-)10 Porez na profit11 Neto prihod poslije oporezivanja (-)12 Raspoređeni profit13 Zadržani ili neraspoređeni profit
c) Primjer izračunavanja profitabilnosti
Banka ldquoXrdquoima sljedeće pokazatelje poslovanja
Ukupna aktiva200000000 KMOperativni prihod20000000 KMAkcijski kapital16000000 KMNeto dobit (profit)1000000 KM
Izračunati ROI AU ROA EM i ROE =
Rješenje ROI = NP OP = 5AU = OP UA = 01ROA = ROI x AU = 05EM = UA AK = 1K = 125ROE = ROA x EM = 625
d) Faktori profitabilnosti
Postoje dvije vrste faktora koji utiču na profitabilnost banke mikroekonomski i makroekonomski
Mikroekonomski faktori profitabilnosti suKvalitet MGMT-aKvalitet aktiveEkonomija obimaEkonomija okviraVanbilansne operacijeTroškovi poslovanja IProfitni centri
Makroekonomski faktori profitabilnosti su Faza ekonomskog ciklusa Sektorske krize Kretanje kamata
Pojam kamatna margina razlika između aktivne i pasivne kamatne stope =gt razlika između kamatne stope na plasmane i dugove
e) Projektovanje profitabilnosti banaka
r = i + ot + ( 25 -i) x EAr -na plasmane I -kamatna stopa na obavezeE -akcijski kapital A ndashaktivaGranična stopa prinosa na akcijski kapitalAko imamo sljedeće podatker = 25 prije porezar = 15 poslije poreza od 40
Primjer Ako imamo sljedeće podatkei=10E=40A=100ot=3
Rješenje r = 136
f) Uticaj multiplikatora na profitabilnost
Ako je očekivani ROE = 25 prije poreza onda je ROE nakon poreza od (40) jednak 15Za stopu obaveznog kapitala od 8 ostvaruje se EM od 25Razlog =gt EM se računa samo na akcijski kapital (npr 4=gt 1 004 =25)Dakle ROA mora biti najmanje 1 jer jeROE = ROA x EM =gt 1 x 25ROE = 25
dalja deregulacija - npr ukidanje ograničenja konkurencije finansijskih institucija
nastavak internacionalizacije decentralizacija banaka (svako domaćinstvo- filijala banke) uspostavljanje globalnog bankarstva ndash ldquojedinstveni pasošrdquo u EU razvoj finansijskog inženjeringa u smislu stvaranja novih bankarskih proizvoda
a posebno dalji razvoj finansijskih derivata
Potencijalna opasnost Rast nestabilnosti finansijskih tržišta usljed porasta hazardiranja
Mogućnosti zaposlenja u bankarstvu1 Kreditni referenti2 Kreditni analitičari3 Specijalisti za ispravljanje kredita4 Menadžeri bankovnih operacija5 Direktor podružnice (filijale)6 Analitičari sistema7 Revizori i kontrolno osoblje8 Finansijski analitičar9 Specijalisti odjela za upravljenje imovinom komitenta10Specijalisti za osobne bankarske usluge Šaltersko osoblje Trgovci i analitičari vrijednosnih papira Specijalisti za dugoročno planiranje i poslove akvizicije Marketinško osoblje Upravljanje ljutskim potencijalom11 Stručnjaci za međunarodne finansije i razvoj poslovanja12 Trgovci stranim valutama13 Stručnjaci za investicijsko bankarstvo14 Kontrolori i regulatori banaka15 Bankovni programi za obuku
21Kapital banaka u BiH
Oblici bankarskog kapitala1 Primarni kapital
Akcionarski kapitalZadržani profiti
2 Sekundarni kapitalSubordinirane obvezniceOpće rezerve za pokriće gubitaka
Osnovne funkcije bankarskog kapitala su1 Apsorbovanje potencijalnih gubitaka2 Zaštita deponenata3 Mehanizam regulacije u osiguranju depozita4 Ograničenje nekontrolisanog rasta aktive5 Izvor finansiranja redovnih aktivnosti6 Pokriće preuzetog potencijalnog rizika7 Širenje obima aktivnosti banke i8 Finansiranje nekamatonosne aktive
Leveridž faktorRast aktive mora pratiti rast kapitalaMeđunarodni standard stope kapitala je 8 a kod nas je 12
Pojam leveridžfaktor =gt recipročna vrijednost stope kapitala
To znači da na jednu KM kapitala u pasivi možemo formirati 125 KM aktive
Izračunavanje
Leveridž faktor = 1stopa kapitalaMeđunarodni standard1008 = 125 KMKod nas1012 = 83 KM
Programi povećanja kapitalaKratkoročni aspekt 1 Emisija novih akcija
2 Sekjuritizacija kredita3 Prestrukturiranje vlasništva
Dugoročni aspekt Porast aktive= novo zaduženje + interno generisani kapital + eksterni kapital
Međunarodna koordinacijaCilj =gt stvaranje jedinstvenih standarda poslovanja banaka
Bazelski sporazum iz 1988 -rdquoGrupa 10rdquo
Koncepcija 1 Povećana stopa kapitala2 Jedinstvene stope po klasama rizične
aktive3 Mađunarodni aranžmani - bankarki rizici
4 Tržišni rizici
3 BANKARSKI SISTEM BiH
Indikatori razvijenosti finansijskog sistema zadovoljavajući intenzitet direktnog finansiranja - mogućnost
alternativnog izbora razvijenost sekundarnog tržišta diverzifikovana institucionalna struktura ndash omogućava sklad između
bankarskih i nebank inst struktura novčane mase ndash dominacija gotovog novca odnos novčane mase prema obimu finansijskih transakcija ili prema
GDP-u
Goldsmitov sintetički pokazatelj finansijske razvijenosti Odnos između finansijskih instrumenata (državnih HoV privatnih obveznica
običnih akcija HoV finansijakih instituc) i nacionalnog bogatstva (GDP-a) Najrazvijeniju fin strukturu ima VB (170) i SAD (125) a najnerazvijeniju
Francuska (065)
Domaći finansijski sektor veoma nerazvijen institucionalnu strukturu čine
o CB i sistem komercijalnih banakao mikro-kreditne organizacijeo dvije berze (sarajevska i banjalučka)o osiguravajuća društva
Nedostaju razvojne i izvozne bankeštedno-kreditne organizacijemortgage-institucijeinvesticioni fondovieskontne i klirinške kućenovčano tržište
Od instrumenata finansijskog tržištasamo dionice (uglavnom proistekle iz procesa
privatizacije)
ne postoje instrumenti kratkoročnog finansiranja (blagajnički zapisi komercijalni zapisi depozitni certifikati kratkoročne obveznice REPO-ugovori)
Ciljevi osigurati porast domaće privatne štednje osigurati povoljniji izvor finansiranja za privatni sektor osigurati veće kreditiranje privrede u odnosu na
domaćinstva povećati likvidnost tržišta kapitala u BiH izgraditi funkcionalno tržište osiguranja
Najvažniji uspjesi
stvaranje institucionalnog i regulatornog okvira privatizacija banaka okrupnjavanje banaka (sa 70 na 35) prisustvo stranog kapitala jedinstven platni promet u poslovnim bankama učešće banaka na tržištu kapitala jačanje povjerenja u banke uspostavljanje sistema osiguranja depozita osnivanje kreditnog biroa rast štednje unaprijeđenje supervizije banaka uspostavljanje jedinstvenog registra računa uvođenje novih bankarskih proizvoda Centralna banka BiH
Zamjerke bankara neuređenost pravnog sistema neadekvatna zaštita povjerilaca odnosno neefikasna
naplata dospjelih potraživanja prenormiranost pojedinih segmenata bankarskog poslovanja (ocjena kreditnog rizika)
otežava poslovanje banaka nerazvijenost domaće privrede nestabilnost ukupnog ekonomskog sistema pogoršanje finansijske discipline pojava fiktivnih firmi i sivo tržište visok kreditni rizik investiranja primjena različitih instrumenat obezbjeđenja poskupljuje kredite i usporava proceduru nedostatak kvalitetnih dugoročnih izvora nepovoljan kreditni rejting BiH
Zadaci bankarskog sektora Ubrzavanje procesa reformi realnog sektora kako bi dostigle
napredak u monetarnom i bankarskom sektoru Završetak procesa privatizacije državnih banaka (ili likvidacija) Podrška CBBiH da emituje obveznice i blagajničke zapise Nastavak procesa daljeg okrupnjavanja banaka Kapitalno jačanje banaka Donošenje zakona o zaštiti povjerilaca Ubrzati procese stečajeva kompanija Ubrzavanje sudskih postupaka
Unaprijeđenje uslova za djelovanje banaka na cijelom području BiH Fiskalna reforma i eliminacija sive ekonomije Licenca AOD za sve banke Povrat stare devizne štednje Ublažiti kriterije ročne usklađenosti Racionalizirati izvještavanje banaka Uvođenje eskontne kamatne stope Unaprijediti praksu naplate čekova i mjenica Usvojiti propise koji će omogućiti razvoj štedionica hipotekarnih
banaka i lizing kompanija
Asortiman bankarskih usluga razvijenih finansijskih tržišta
Tradicionalne bankarske usluge1 Obavljanje mjenjačkih poslova2 Diskontovanje komercijalnih zapisa i odobravanje poslovnih kredita3 Ponuda štednih depozita4 Čuvanje dragocjenosti5 Podrška vladinim aktivnostima preko kreditiranja6 Ponuda depozita po viđenju7 Ponuda povjereničkih (trust) usluga
Bankarske usluge razvijene u novije doba
8 Odobravanje potrošačkih kredita9 Finansijsko savjetovanje10 Upravljanje gotovinom11 Ponuda opreme na lizing12 Ulaganja u visokoprofitabilne projekte visokog stepena rizika13 Prodaja usluga osiguranja14 Usluge penzijskog osiguranja15 Usluge investiranja u vrijednosne papire16 Usluge investicijskih fondova i anuiteta17 Ponuda investicijskih i komercijalnih bankarskih usluga
4 SISTEMI CENTRALNOG BANKARSTVA
CENTRALNA BANKA
banka poslovnih banaka
monopol nad emisijom novčanica
nastanak ndash početak ind revolucije
prva Riskbank of Sweden 1656 g
najznačajnija Bank of England 1694 g
neprofitna institucija
monopolski položaj u sistemu
ldquokvazi bankardquoldquobanka banakardquordquobanka državerdquo
visok stepen samostalnosti CB
nesklad instituc i faktičke samostalnosti
II tipa CB potpuna vezanost za izvršnu vlast visok stepen autonomije
S aspekta organizacije jedinstvena CB složeni sistem CB (FED)
Poslovi CB emisija novčanica i kovanog novca upravljanje deviznim rezervama regulisanje količine novca organizacija UPP i PP sa inostranstv supervizija i nadzor banaka poslovi za račun države
Tri osnovne funkcije CB1 vođenje monetarne politike2 ldquoposljednje utočište banakardquo3 supervizija
Vođenje monetarne politike
Četiri osnovna cilja 1 stabilnost cijena2 ekonomski rast3 puna zaposlenost I4 uravnoteženi platni bilans
Obezbjeđenje likvidnosti makrosistema u uslovima rasta Snabdjevanje poslovnih banaka potrebnom količinom novca i kreditaŠtiti likvidnost bankarskog sistemaCB propisuje uslove za likvidnostPooštrava uslove u slučaju nelikvidnostiTjera banke da štite sopstvenu likvidnost
Banke definišu strategiju odbrane likvidnosti na tri nivoa
1 primarne rezerve likvidnosti kod CB (gotov novac i depozit po viđenju)
2 sekundarne (fond rezervi i kratkoročne hartije od vrijednosti) 3 povlačenje kredita sa novčanog tržišta
CB odobrava kredite za likvidnost izuzetno kratkoročni penalne kamate ne mogu biti korišteni za kreditnog potencijala strogi uslovi odobravanja
Krediti za likvidnost CBUslovi odobravanja -veća kamatna stopa
-obavezno pokriće u hartijama od vrijednosti
-stroga provjera boniteta banaka
Bitne razlike CB i KB likvidnost kod KB pasiva određuje aktivu kod CB vrsta emisije ročnost transakcija klijenti ciljevi poslovanja
Uticaj CB na ekonomska kretanja
Tri aspekta neposrednog djelovanja CB na globalna ekonomska kretanja
1)Globalna kontrola količine novca i kredita2)Kreditna regulacija3)Supervizija poslovanja bankarskog sistema
Primarna emisija CB
Stvara mogućnost poslovnim bankama da brže dođu do potrebnog inicijalnog novca
Primarni novac u dva osnovna oblika1)gotov novac2)depoziti koje poslovne banke drže na žiro i drugim računima
Usmjeravanje primarnog novcaputem deviznih transakcija - Promet hartija od vrijednosti na otvorenom tržištuputem kreditnog mehanizma - Kreditiranje
Kreditiranje ali samo na kratak rok
Supervizija banaka
Zadatak supervizije amortizacija poremećaja zaštita depozita zaštita povjerenja
Obuhvata kontrolu
1 vlasništva i upravljačke strukture u bankama2 bilansne strukture3 kredita i mikrokreditne politike banaka4 likvidnosti i solventnosti5 razvoja konkurentnosti6 pojava nelojalne konkurencije7 odnosa stabilnosti i profitabilnosti i dr
Instrumenti monetarne politike CB1 operacije na otvorenom tržištu2 krediti poslovnim bankama3 obavezna rezerva4 specijalni depoziti5 eskontnadiskontna kamatna stopa6 direktivne mjere CB I7 neformalni uticaj CB
1 Operacije na otvorenom tržištu
Kupovina i prodaja državnih obveznica na finansijskom tržištu od strane CBUticaj na promjene kamatnih stopa na tržištuUticaj na kreditni potencijal poslovnih banakaSuptilan i lahko primjenljiv mehanizam monetarne politikeČesto se kombinuje sa mehanizmima reeskonta
2 Krediti poslovnim bankama
Vrste kredita Krediti po osnovu raspoloživih hartija od vrijednosti u portfelju
poslovnih banaka (refinansiranje) -Reeskontni krediti -Krediti pokriveni dokumentima (državne obveznice)
Selektivni krediti Krediti usmjereni ka državi (napušta se) Krediti za likvidnost
Kupovina robnih mjenica i drugih komercijalnih papira od poslovnih banakaKupuju se po eskontnoj KSRezultat priliv svježeg novca u poslovnu bankuRigidan i relativno prevaziđen mehanizam
3 Obavezna rezerva
Rast stope -gt smanjenje kreditnog potencijalaU slučaju većeg priliva depozita iz inostranstva CB će povećati stopu obavezne rezervePodsticaj bankama da primjenjuju finansijske inovacijeRigidan instrument koji se koristi u zemljama sa nerazvijenom tržišnom strukturom
4 Specijalni depoziti
Cilj -dodatno snižavanje obima raspoloživih bankarskih resursa
Realizuju se primjenom ldquomarginalne obavezne rezerverdquo za banke sa ekspanzivnim rastom depozita
Veće stope obavezne rezerve na prirast depozitaObično sa nultom stopom naknade za ORRijetko se primjenjuje
5 Eskontna kamatna stopa
To je minimalna KS po kojoj je CB spremna da kreditira poslovne banke
Referentna kamatna stopa ndash uticaj na tržišnu kamatnu stopu
Banke obično slijede varijacije u kretanju eskontne stope CBRasterećenje privrede i podsticaj investiranju
Eskontna stopa u funkciji podrške domaćoj privredi
Američki FED snizio je svoju eskontnu kamatnu stopu u pokušaju da pomogne oporavak američke privrede FED je od početka 2001 godine snizio svoju kamatnu stopu sa 65 na 1
Objašnjavajući svoju odluku u FED-u su izjavili da veća nesigurnost dijelom posljedica većih privrednih rizika trenutno ograničava potrošnju proizvodnju i zaposlenost Oni se nadaju da će snažan i kontinuirani rast proizvodnje te dodatno smanjenje kamata biti od pomoći privredi koja se nalazi u vremenu slabijeg učinka
ECB zadržava nisku diskontnu stopu
Europska centralna banka (ECB) odlučila je ostaviti kamatnu stopu za refinanciranje na 2 uprkos tome što je britanska centralna banka (Bank of England - BoE) odlučila podići stopu sa najnižeg nivoa u posljednjih 48 godina za četvrtinu postotnog poena na 375
ECB je posljednji put spustila kamatnu stopu u julu ove godine dok je za BoE današnji porast kamatne stope bio prvi u više od 3 i pol godine
Makroekonomski pokazatelji još od ljeta iniciraju oporavak u eurozoni no ekonomisti upozoravaju da do značajnijeg rasta privrede neće doći tako skoro (6112003 Bankamagazin)
Makroekonomski pokazatelji još od ljeta iniciraju oporavak u eurozoni no ekonomisti upozoravaju da do značajnijeg rasta privrede neće doći tako skoro
6 Direktivne mjere CB
U suprotnosti su tržišnim mehanizmima
Kvantitativne limitiranje obima kredita visine KS na depozite obima i cijene HV obima potrošačkih i stambenih kredita
Kvalitativne sugestije i uputstva bankama da daju prioritet pojedinim privrednim djelatnostima
Rijetko se primjenjuju - obično u uslovima poremećaja
7 Neformalni uticaj CB
U suprotnosti su tržišnim mehanizmimaMoralni apeli bankama da se uzdrže od prekomjernog kreditiranja ili visokih KSldquoprijateljska upozorenjardquo ili ldquonagovještajirdquoUsmena i pismena saopštenjaPozivanje bankara na razgovore i slRjeđe se primjenjuje
Institucije bankarskog sistema
Bankarski sistem BiH1 CBBH - Centralna banka BiH2 FBA - Agencija za bankarstvo FbiH3 ABRS - Agencija za bankarstvo RS 4 AOD - Agencija za osiguranje depozita5 Ostale institucije
5 CENTRALNA BANKA BiH
Centralna banka BiH
Na njenom čelu nalazi se Upravno vijećeNe može davati kredite kreiranjem novca i u tom smislu djeluje kao Currency Board
Cilj Centralne banke je da postigne i održi stabilnost domaće valute (KM) tako što izdaje domaću valutu prema aranžmanu poznatom pod nazivom Currency Board
ldquoCurrency Boardrdquo
ldquoCurrency Boardrdquo u smislu Zakona o CB znači operativno pravilo za izdavanje domaćevalute prema kojem se domaća valuta izdaje samo uz kupovinu konvertibilne devizne valute sa punim pokrićem u neto stranoj aktiviTo znači da Centrana banka ne može odobriti kredit
Tri osnovne karakteristike CBA
1 Fiksni devizni tečaj utvrđen Zakonom o CBBH ( 1 KM = 1 DEM = 051129 euro )2 Puna devizna pokrivenost KM pasive CBBH
3 Puna konvertibilnost KM pasive CBBH u vezanu valutu euro
Pored toga CBBiH ne može davati kredite niti komercijalnim bankama niti
vladama CBBiH a ni drugi autoriteti u BiH ne mogu vršiti ograničenja na
plaćanja i međunarodne transakcije CBBiH osigurava transparentnost rada i transparentnost njenih
računa
Osnovni zadaci CB BiH
a) da definiše usvoji i kontroliše monetarnu politiku BiH putem izdavanja domaćevalute
b) da drži i upravlja službenim deviznim rezervama CB na siguran i profitabilan način
c) da potpomogne ili uspostavi i održava odgovarajuće platne i obračunske sisteme
d) da prima depozite od BiH i komercijalnih banaka radi ispunjenja zahtjeva za obaveznim rezervama
e) da stavlja u i povlači iz opticaja domaću valutu
f) da obavlja devizne operacije na zahtjev banaka
g) da prikuplja podatke koji se odnose na ekonomske i finansijske aktivnosti
Struktura bilansa CB
AKTIVA PASIVAKrediti bankama Gotov novacDržavne obveznice Depoziti banakaDevizna potraživanja Specijalni depozitiZlato I rezerve Depoziti države
Devizne obavezeFondoviInterne rezerve
Struktura bilansa CBBH
PASIVA1 Rezervniprimarni novac
gotovina izvan monetarnih vlasti- izvan CBBiH depoziti komercijalnih banaka
2 Inostrana pasiva kratkoročne obaveze prema nerezidentimadepoziti nerezidenataobaveze prema MMF-u
3 Depoziti centralne vlade 4 Kapitalni račun
početni kapital i rezerveakumulirana dobit
AKTIVA
1 Strana aktiva strana valuta u trezoru CBdevizni depoziti kod inostranih banakaraspolaganje SDR-ovima i dugoročni strani vrijednosni papiri
2 Potraživanja od privatnog sektora
Nezavisnost CB BiH
Centralna banka je potpuno nezavisna od FBiH RS te bilo koje javne agencije i organa
Centralna banka neće primati instrukcije od bilo kojeg drugog lica
Samostalnost Centralne banke treba biti poštovana i niko ne može tražiti da se utječe na bilo kojeg člana tijela Centralne banke koje donosi odluke u izvršavanju njegovih dužnosti prema Centralnoj banci niti da se miješa u djelatnost Centralne banke
Organizacija CB BiH
Centralna banka se sastoji od Upravnog vijeća Uprave (koja se sastoji od Guvernera i tri Viceguvernera) Osoblja
Konvertibilnost KMNa zahtjev Centralna banka na teritoriji Bosne i Hercegovine bez ograničenja kupuje i prodaje Konvertibilne marke za euro po kursu definisanom Zakonom o CB
Operacije na tržištu novcaCentralna banka se nećeuključivati u nikakve operacije na tržištu novca uključujući tu i vrijednosne papire bilo koje vrste
Operacije kliringaCentralna banka može ili za svoj vlastiti račun ili za račun i po nalogu Bosne i Hercegovine da uđe u klirinške i platežne aranžmane ili sklopi bilo koji drugi ugovor u istu svrhu sa javnim ili privatnim klirinškim institucijama koje se nalaze u inostranstvu
Bez kreditiranja državeCentralna banka će raditi kao bankar i fiskalni agent Bosne i Hercegovine pod uslovom da niti jedna transakcija koju CB sprovede ne može služiti kao finansijska pomoć uključujući kredit za ili u korist Bosne i Hercegovine
51 Currency Board domaća i svjetska iskustva
1 Pojam Currency Board-a
MMF definišeCurrencyBoardaranžmankaomonetarnirežimkojise zasnivanaeksplicitnojzakonskojobavezikonverzijedomaćevaluteuspecifičnu stranuvalutupričemuinstitucijakojaemitujenovacimaodređena ograničenja
2 Principi Currency Board-a
Principi Currency Board-a su Depoziti po viđenju su konvertibilni u valutu zemlje
monetarnog odbora po fiksnom kursu Odnos između novca u opticaju i novčane mase je
stalan Monetarna politika se sastoji u konverziji domaće valute
u stranu po fiksnom kursu
3 Karakteristike Currency Board-a
Konvertibilnost bilo kojeg iznosa domaće valute u stabilnu stranu valutu
Fiksan devizni kurs domaćevaluteprema referentnoj valuti Puno pokriće emitovanog domaćeg novca stranim rezervama Djeluje na principu novčanog sistema zlatne poluge Nove rezerve pribavljaju se iz zemlje rezervne valute Promjene u platnom bilansu utiču na promjene domaće novčane
mase Trgovinska veza između zemlje monetarnog odbora i zemlje
monetarne valute je obično stabilna Centralna banka ne prima depozite ne može kupovati državne
vrijednosne papire ne daje kredite vladi ni komercijalnim bankama i nema ulogu ldquozajmodavca krajnje instancerdquo ne reguliše bankarski sistem ne nadzire operacije diskrecione monetarne politike
Država ne može kontrolirati količinu novca u opticaju koja je određena potražnjom za novcem
Currency Board u BiH
CBBiH počela je sa radom 11 8 1997 god na principu valutnog odbora
Prije njenog osnivanja u BiH su bile u opticaju 4 valute HR kuna bosanski i jugoslovenski dinar i DM
Ubrzo nakon toga KM postaje jedina legalna valuta
a) Razlozi formiranja CBA u BiH
Potreba za vezivanjem KM za određenu stabilnu valutu
Razlozi odabira DM kao referentne valute Visok nivo povjerenja Historijska vezanost za DM Velika količina DM u zemlji
1999 god ulogu DM preuzima EURO
Osigurao je stabilnost KM Mogao bi biti ugrožen ako se ne zaustavi stalni porast vanjskotrgovinskog debalansaBrojni ekonomisti u BiH smatraju da je naš valutni odbor rigidan te bi bilo nužno izvršiti korekcije u pravcu povećanja njegove fleksibilnosti
b Prednosti CBA u BiH
Četiri su razloga zašto je CBA u BiH bio uspješan1 Javnost u BiH se suočila sa brojnim finansijskim traumama CBA je vratio povjerenje javnosti u domaću valutu2 Javnost u BiH ima puno povjerenje u euro
3 Mnogi su vjerovali da je CBBiH uspješno funkcionirala kao CBA jer je imala donedavno stranog guvernera4 Jedan od razloga zašto CBA uspješno funkcionira u BiH je dobar pravni i institucionalni okvir za CBBiH
Zašto bi CBA trebao biti zadržan u BiH
1 CBA proizvodi realne ekonomske i socijalne koristi
2 Stabilnost domaće valute u odnosu na euro u budućnosti jer BiH ima viziju pristupiti EU
3 Nema konkretne alternative koji bi to monetarni režim trebalo uvesti nakon CBA
4 Dugoročno nastojanje da se kroz CBA ekonomija BiH što više približi ekonomiji EU
6 KOMERCIJALNO BANKARSTVO
VRSTE BANAKA
1 Ročnost poslova komercijalne banke (kratkoročni poslovi) investicione ili razvojne banke (dugoročni poslovi)
2 Privredna grana ili oblast industrijske poljoprivredne trgovačke SMEs sektor spoljnotrgovinske
3 Veličina finansijskog potencijala
male srednje velike
4 Veličina teritorije koju pokriva lokalne regionalne nacionalne
5 Prosječna vrijednost bankarskih depozitnih ili kreditnih operacija
banke malih operacija (ldquoretail banksrdquo) ndashbankarstvo na malo banke velikih operacija (ldquowholesale banksrdquo) ndashbankarstvo na veliko
6 Prisustvo inostrane komponente u poslovanju domaće međunarodne
Uobičajena podjela banaka
A) Depozitne ili komercijalne banke
Mobilišu kratkoročne depozite (uglavnom stanovništva)i plasiraju ih na kratak rok
Finansiraju robni promet i zalihe preduzeća trajna i potrošna dobra stanovništva
Imaju razgranatu mrežu filijalaImaju problem ročne usklađenosti sredDrže transakcione depoziteZalaze i u investicione aktivnosti(VP)
B) Poslovne banke
Sve više se približavaju komercijalnim bankamaFinansijski potencijal zasnivaju na sopstvenom kapitalu i rezervama
Ulaze u vlasništvo kompanija preko čijeg profita uvećavaju sopstveni kapitalFinansirajuuglavnom krupne industrijske kompanije
Osnivaju filijale i u drugim zemljama
C) Univerzalne banke
Klijentima pružaju kompletan set poslovnih i investicionih bankarskih uslugaPredstavljaju prvi organizacioni oblik banaka
To su tzv nespecijalizovane bankeDominiraju depozitni izvori i kratkoročni kreditiKreiraju i sopstvene hartije od vrijednostiTeže ih je kontrolisati
Finansijske aktivnosti banaka u konceptu ldquouniversal bankingrdquomogu uključivati
Djelatnost univerzalne banke posredovanje (intermediation) trgovanje finansijskim instrumentima devizama i derivatima osiguranje ili prihvatanje odgovornosti za kupovinu novog duga i
emisije dionica (underwriting) brokerski poslovi
korporacijske savjetodavne usluge uključujući udruživanja i usluge akvizicije
investicijsko upravljanje osiguranje držanje kapitala ne-finansijskih kompanija u bankarskom portfoliju
DJELATNOST DOMAĆIH BANAKA
1 Primanje svih vrsta novčanih depozita i drugih novčanih sredstava2 Davanje i uzimanje kredita i finansijski lizing3 Davanje svih oblika novčanog jemstva4 Učešće kupovina i prodaja instrumenata tržištanovcai
kapitalazasvojilituđi račun5 Usluge platnog prometa i prenosa novca6 Kupovina i prodaja strane valute7 Izdavanje i upravljanje sredstvima plaćanja (uključujući kreditne kartice
putne i bankarske čekove)8 Pohranjivanje i upravljanje vrijednosnim papirima i drugim
vrijednostima9 Usluge finansijskog menadžmenta10 Kupovina i prodaja vrijednosnih papira11 Drugi poslovi
BILANS BANAKA
BILANS u bankarstvu ima dvostruko značenje analiza bilansa banke I analiza bilansa debitora
Bilans stanja ndash sistematizovan pregled bankarske aktive i pasive na određeni dan
ndash važan izvor informacija i osnova za donošenje poslovnih odluka
Pomaže kod formulisanja poslovne politike banke utvrđivanjem i praćenjem koeficijenata (stopa)
gotovine likvidnosti solventnosti rezervi likvidnosti kreditiranja kapitala i dr
komparativna analiza banke u odnosu na druge banke ili na bankarski sektor u cjelini
Bilans stanja
bruto bilans ukupna aktiva i pasiva
neto bilans prikazuje kredite i ostale finansijske plasmane na strani active I izvore sredstava kojima se pokrivaju ti plasmani
nekonsolidovani bilans prikazuje bruto aktivu i pasivu sektora poslovnih banaka (sa svim interbankarskim pozicijama)
konsolidovani bilans odnosi se na plasmane i obaveze prema nebankarskom sektoru dok su interbankarske pozicije anulirane
Struktura bilansa banke
AKTIVA PASIVA Krediti 52 Oročeni depoziti 42Plasmani u hartije od vrijednosti 16 Depoziti po viđenju 33Likvidna aktiva 14 Obaveze na novčanom tržištu 14Gotovina (+ rezerve) 13 Ostale obaveze 3Ostala aktiva 5 Kapital 8UKUPNO 100 UKUPNO 100
Fundamentalna ravnoteža bilansa
Izbalansiranost vrijednosti aktive i pasive u ročnom i valutnom pogledu
Aktiva = obaveze + fondovi (kapital)Fondovi (Kapital) = aktiva ndash obavezeObaveze = aktiva ndash fondovi (kapital)
Pitanje realne aktive - ako su obaveze i fondovi pokriveni dovoljnim obimom realne aktive - ako je pozitivna vrijednost kapitala - izjednačenost spoljnih obaveza i neto aktive
BANKARSKI AGREGATI
1 Finansijski potencijal2 Finansijski plasmani3 Depozitni potencijal4 Kreditni potencijal
1 Finansijski potencijal
zbir svih izvora sredstava koje banka transferiše u različite vrste plasmana
FP = Σ P = DP + KI + OI
2 Finansijski plasmani
predstavlja zbir ukupne aktive bilansa bankeFPL = Σ A = KR + HV + R
Ukupni plasmani moraju biti pokriveni izvorima sredstavaFP = FPL
3 Depozitni potencijal
zbir depozitnih izvora sredstava DP = Dpv + Dšt + Dor
Nivo depozitnog potencijala neposredno utiče na nivo kreditnog potencijala
4 Kreditni potencijal
kvantum slobodnih sredstava banke koji može biti plasiran u vidu kredita ili drugih plasmana a da pri tome ne ugrozi likvidnost i solventnost održavajući propisanu stopu obaveznih rezervi
KP = FP ndash PR (OR+RL)
Nivo kreditnog (slobodnog ili raspoloživog) potencijala određuje nivo kreditnih plasmana
PR ndash programirane ili standardne rezerve OR ndash obavezna rezerva RL ndash rezerve likvidnosti
Značaj analize bankarskih agregata
- omogućava banci određivanje realnog kreditnog potencijala - dolazi se do značajnih signala vezanih za funkcionisanje makro
sistema- doprinosi kompleksnoj ocjeni ukupnih performansi banke- omogućava komparativnu analizu sa bankarskim trendovima u
inostranstvu
61Bilans banaka
1 Uvod
Finansijski izvještaji sadrže ključne informacije za donošenje odluka o poslovanju banke
Bilans stanja prikazuje imovinu obaveze i temeljni kapital Bilans stanja također daje pregled inputa i outputa banaka
Bilans uspjehadaje pregled cijena koštanja inputa i vrijenosti outputa
Pojam bilansa stanja Bilans stanja pokazuje iznos i sastav izvora sredstava koje je banka pribavila za finansiranje aktivnosti posuđivanja i investiranja kao i koliko je novca banka uložila u kredite vrijednosne papire i ostale finansijske outpute
Pojam bilansa uspjeha Bilans uspjeha pokazuje koliko je banku koštalo pribavljanje depozita i drugih izvora sredstava te koliko su iznosili prihodi po osnovu korištenja tih sredstava
2 Bilans stanja banke
Bilans banke kao i svaki drugi bilans sastoji se od aktive i pasive sa specifičnim elementima
Aktiva = obaveze + kapital
U aktivu bilansa banke spadaju Gotovina Vrijednosni papiri Krediti Lizinzi Ostala mješovita imovina
U pasivu bilansa banke spadaju Depoziti Nedepozitni izvori banke Temeljni kapital
Aktiva = Pasiva
Izvori bankinih sredstava = korištenju bankinih sredstavaa Aktiva bilansa banke
Gotovina i depoziti kod banaka
Gotovina banke prestavlja primarni izvor likvidnosti i u nju spadaju Gotovina u trezoru Depoziti koje banka drži u drugim bankama Gotovina u procesu prikupljanja Računi rezervi kod Centralne banke Gotovina je prva linija odbrane u slučaju neočekivanih zahtjeva od banke
Investicije u likvidne vrijednosne papire
Predstavljaju ulaganja u likvidne vrijednosne papire sa ciljem izgradnje druge linije odbrane likvidnosti banke ili sekundarnih rezervi
Ova kategorija aktive je između gotovine i kredita
Njihova osnovna karakteristika je da donose određeni prihod banci za razliku od gotovine
Ovdje spadaju kratkoročni državni papiri komercijalni zapisi kao i oročeni depoziti banke
Investicije u vrijednosne papire radi prihoda
Banka investira u ove vrijednosne papire radi očekivane stope povrata na njih a ne radi kreiranja sekundarnih rezervi likvidnosti
Ovdje spadaju sve vrste vrijednosnih papira koje banci donose prihode
Također banke drže i određeni broj vrijednosnih papira namijenjenih trgovanju s ciljem ostvarivanja određenog prihoda na promjeni cijena
Krediti
Ovdje spadaju sve vrste plasiranih kredita banke
Svaki kredit nosi određeni rang odnosno određene je kategorije1 Kategorija A-Dobra aktiva2 Kategorija B-Aktiva sa posebnom napomenom3 Kategorija C-Podstandardna aktiva4 Kategorija D-Sumnjiva aktiva i5 Kategorija E-Gubitak
Rezerve za potencijalne gubitke
Sukladno rangu aktive svaka banka izdvaja odgovarajuće rezerve za eventualne gubitke Rezerve prestavljaju odbitnu stavku aktivePostoje opće i posebne rezerve
Posebne rezerve su rezerve koje se izdvajaju prema propisima i u iznosu određenom od strane Agencije za svaku od kategorije aktive
Izdvajanje rezervi prema kategorijama aktive
1 Kategorija A -Dobra aktiva 2 ORKG za opći kreditni rizik
2 Kategorija B - Aktiva sa posebnom napomenom 5-15 PRKG za PKG
3 Kategorija C - Podstandardna aktiva 16-40 PRKG za PKG
4 Kategorija D - Sumnjiva aktiva 41-60 PRKG za PKG
5 Kategorija E - Gubitak 100 PRKG za PKG
ORKG - opće rezerve za kreditne gubitke PRKG - posebne rezerve za kreditne gubitkePKG - potencijalni kreditni gubitak
Ostala aktiva
Odnosi se na ostale kategorije fiksne aktiveOvdje spadaju zgrade oprema investicija u podružnice osiguranje itdOva kategorije je pod strogim nadzorom Agencije i ne smije se neograničeno i nekontrolisano povećavati
b Pasiva banke
Depoziti
Depoziti predstavljaju osnovni izvor finansiranja aktive bankeDepoziti mogu biti
- Transakcioni- Netransakcioni- Štedni- Oročeni
Također u ovu kategoriju pasive se ubrajaju i depoziti javnih institucija
Nedepozitni izvori
Ovdje spadaju Vrijednosni papiri izdati kao izvor finansiranja Krediti od drugih banaka i institucija Ugovori o rekupovini ndashREPO
Nedepozitni izvori predstavljaju veoma bitan izvor finansiranja aktive banke
Kapital
Kapital predstavlja vlasnički dio poslovanja
U kapital se ubrajaju Akcionarski kapital Subordinirani dug Opće rezerve za pokriće gubitka banaka
3 Vanbilansne stavke banaka
U novije vrijeme prisutan je trend rasta vanbilansnih pozicija banaka
Ovdje se između ostalog ubrajaju Stand by kreditni sporazumi Swap kamatnih stopa Obaveze po kreditima Ugovori o kursnim listama itd
Izvor su dodatnog rizika poslovanja banaka
4 Bilans uspjeha banke
Pojam bilansa uspjeha Bilans uspjeha predstavlja iznos primljenih prihoda te izloženih troškova koji su se pojavili u određenom periodu
KAMATNI PRIHODIKamate i naknade po kreditimaKamate od investicija u vrijednosne papireDrugi prihodi od kamata
KAMATNI TROŠKOVIKamate na depoziteKamate na kratkoročni dugKamate na dugoročni dug
NEKAMATNI PRIHODINaknade za usluge vezane za depoziteNaknade po osnovu zaključenih ugovora o rentanju opreme objekata i sl
NEKAMATNI TROŠKOVIPlaće dnevnice i ostali troškovi uposlenihNeto troškovi najmova i opremeRežijski troškovi Rezervacije za moguće gubitke po kreditima Porezi
Neto prihod od kamate=gt razlika između prihoda od kamate i troškova kamata
Neto nekamatani prihod =gt razlika između nekamatnih prihoda i nekamatnih troškova
Prihod prije poreza =gtrazlika predhodnih kategorija
NETO DOBIT = UKUPNE STAVKE PRIHODA -(minus) UKUPNE STAVKE RASHODA
KAKO POVEĆATI DOBITPovećati bilo koju od stavki aktive Povećavati aktivu s višim prihodom na račun one s nižim Smanjiti kamate na uzete depozite Tražiti jeftinije izvore na račun onih skupljih Smanjiti troškove poslovanja Izbjeći moguće poreze
7 OSNOVNI PRINCIPI BANKARSKOG POSLOVANJA
LIKVIDNOST
Sposobnost banke da izvršava svoje kratkoročne obaveze o rokovima dospjeća
Banka je likvidna sve dok je sposobna da o rokovima dospjeća izvršava svoje obaveze
Likvidnost je osnova za normalno funkcionisanje depozitnog i kreditnog mehanizma kod svake banke
Povjerenje je osnov odnosa banke i klijenta i banke moraju da se bore da održe to povjerenje Ono se održava neodložnim izmirenjem dospjelih obaveza
Nelikvidna banka nije u stanju da pokrije prezentovane naloge za isplatu ugovorenih obaveza
Različit nivo likvidnosti
Aktive bilansa super-likvidna imovina likvidna imovina i nelikvidna imovina
Pasive bilansa
Vanbilansnih pozicija
Idealno stanje poklapanje likvidnosti imovine i dospjeća obaveza
Uticaj ročne transformacije sredstava deponenti i tražioci kredita ndash suprostavljeni ciljevi
Pod kontrolom bankarskog menadžmenta
Banka zarađuje na ročnoj transformaciji sredstava
U težnji za zaradom -gt opasnost od probijanja granica ročne transformacije -gt nelikvidnost
Banke mogu vršiti ročnu transformaciju ali samo do određenog stepena koji su one same utvrdile na osnovu iskustva
Nelikvidnost može da nastane ukoliko banka postane nesolventna -gt vrijednost aktive ltvrijednosti obaveza tz da banka nema kapitala
Promjena koncepta likvidnosti banke u savremenim uslovima
ranije jednostavniji menadžment likvidnosti koji se sastojao u tome da vodi računa o likvidnosnoj strukturi svoje aktive
danas povećani rizik da likvidnost banke bude ugrožena (rizik vanbilansnih obaveza i prekid zaduživanja na finansijskom tržištu) ali i nove mogućnosti zaduživanja i odbrane likvidnosti banke
Najlošija pozicija u savremenoj tržišnoj strukturi- banka uključena u finansijsko tržište- upravljanjem pasivom obezbjeđuje dodatni kvantum likvidnosti- sticajem okolnosti ndashgubi svoju kreditnu sposobnost na tržištu1048790zatvara
joj se pristup finansijskom tržištu
Jedini izlaz kredit za likvidnost od Centralne banke -gt koja diktira menadžmentu banke restrukturiranja bilansa
STRATEGIJE LIKVIDNOSTI
1 Strategija kratkoročnih komercijalnih kredita- dominantna u toku XIX vijeka- depozitni potencijal su uglavnom činili a vistadepoziti - održavanje solventnosti i likvidnosti plasmanom depozitnog
potencijala u kratkoročne kredite- rok kredita do 90 dana-pokriveni robnim mjenicama
- nelikvidnost bi mogla nastati samo neto smanjenjem depozita kao bankarskih resursa
- CB bi mogla odobriti kredit za likvidnost- kasnije raste značaj štednih i oročenih depozita kao i kredita sa
dužim rokovima otplate tako da ova strategija gubi na značaju
2 Strategija utrživih aktiva- nastala je početkom XX vijeka na bazi razvoja fin tržišta- banke diverzifikuju svoju rezervnu aktivu - sekundarne rezerve ndashdržavni VP (blagajnički zapisi)- kamatonosne sekundarne rezerve privlače bankare- uslov dovoljno duboko finansijsko (posebno novčano)tržište- odbrana likvidnosti prodaja dijela kratkoročnih VP kao i dijela
kreditnog portfolija- sekjurizacija kredita grupe banaka udružuju dijelove
standardizovanih kredita u određeni pulkod neke finansijske institucije Na osnovu toga finans
- institucija emituje nove VP koje prodaje zainteresovanim institucionalnim investitorima
3 Strategija na bazi plasmana sa anticipiranim dohotkom- postala je dominantna poslije Drugog svjetskog rata- rast srednjoročnih i dugoročnih kredita na osnovu rasta štednih i
oročenih depozita- povrat kredita na osnovu anuitetnog otplatnog plana - otplata iz prihoda korisnika kredita (firme i stanovništvo) - preduzeća kvartalni i polugodišnji anuiteti- stanovništvo mjesečni anuitet- analiza i praćenje priliva i odliva
4 Strategija upravljanja pasivom- razvijena u toku šezdesetih godina- obezbjeđenje likvidnosti na osnovu povlačenja (uzimanja) kredita
umjesto putem prodaje kratkoročnih VP- predpostavlja jako finansijsko tržište sa obiljem sredstava koja se
mogu angažovati putem kreditnih aranžmana- mogućnost korištenja kredita kod CB- uslov banka mora imati solidnu kreditnu sposobnost
INDIKATORI NELIKVIDNOSTI
- Nema dovoljno novčanih sredstava za pokriće naloga komitenata- nije u stanju isplatiti novčana sredstva po odobrenim kreditima
- nije u stanju otplaćivati uzete kredite- drži niži nivo OR kod CB od propisanih
UPRAVLJANJE AKTIVOM I LIKVIDNOST
Posebno značajno u uslovima nerazvijenog finansijskog tržišta odnosno kada banka ne koristi mehanizme upravljanja pasivom
Banka formira primarnu rezervu likvidnosti koja se u uprošćenom finansijskom sistemu sastoji od novca na depozitnom računu kod CB
Dva pristupa upravljanja aktivom
Stock pristup banka treba težiti da ima kvalitetnu aktivu U slučaju privremene nelikvidnosti banka može prodati dio aktive povući sredstva sa FT ili od CB Težište na upravljanju aktivom radi obezbjeđenja likvidnosti Klasifikacija aktive banke prema stepenu likvidnosti
Flow pristup respektuje ročnu transformaciju buduće prilive i odlive Banka stvara ldquomapu likvidnostirdquondash sagledava poziciju likvidnosti u rokovima od 1-8 dana 8-30 i 30-90 dana
Optimalno rješenje u kombinaciji dva pristupa
UPRAVLJANJE PASIVOM I LIKVIDNOST
Banke rješavaju problem likvidnosti upravljanjem pasivom odnosno angažovanjem dodatnih sredstava na finansijskom tržištu (kao i kredita kod CB)
Mehanizmi angažmana kredita za likvidnost1 Međubankarski kredit za likvidnost2 Aranžmani o rekupovini sredstava (REPOS)3 Depozitni certifikati (CDs)4 Krediti za likvidnost kod CB
Međubankarski krediti za likvidnost
Predstavlja mehanizam raspodjele sredstava na računima kod centralne banke na kreditnoj bazi uz plaćanjenaplatu kamate
Posebno karakteristično za američke banke kod kojih u pravilu manje banke imaju više sredstava na računima kod CB nego velike banke
Manje banke često imaju viškove primarne likvidnosti pa je moguće da one na vrlo kratak rok uz naplatu kamate ustupaju ta sredstva drugim bankama
Radi se uglavnom o neosiguranim kreditima (bez pokrića)
Aranžmani o rekupovini sredstava (REPO)
Radi se o prodaji finansijske aktive uz obavezu prodavca da mora u određenom kratkom terminu kupiti tu istu aktivu po unaprijed dogovorenoj cijeni
Kao pokriće koriste se državne obveznice Smatraju se najsigurnijim načinom ulaganja
Ročnost ovog aranžmana je od jednog dana do nekoliko mjeseci Može biti ldquoREPO sa unaprijed dogovorenim datumomrdquo ili tzv ldquootvoreni REPOrdquo sa mogućnošću kupovine u bilo koje vrijeme u budućnosti
Banka u osnovi vrši prodaju vrijednosnih papira za novac uz obavezu njihove ponovne kupovine Kupac zarađuje kamatu po repo-stopi dok prodavac rješava problem kratkoročne nelikvidnosti
Depozitni certifikati (CDs)
Banka emituje depozitne certifikate sa kratkim rokovima vraćanja kada su u funkciji obezbjeđenja likvidnosti
Kada ima narasle zahtjeve za dodatnim novčanim sredstvima banka nudi emisiju svojih CDs po atraktivnim kamatnim stopama
Ona očekuje da u vrlo kratkom roku dođe do likvidnih sredstava ndash znatno brže nego da čeka neto-priliv depozita
Krediti za likvidnost kod CB
CB ih odobrava bankama koje su solventne ali imaju kratkoročne probleme likvidnosti
Realizuju se posredstvom tzv ldquodiskontnog šalterardquo na kojem banke mogu da dobiju superkratkoročne kredite CB uz zalog državnih vrijednosnih papira
Dva koncepta kamatnih stopa za navedene kredite- ispod tržišne (potreba kontrole namjenskog korištenja)- iznad tržišne (kaznene banke nezainteresovane da ih koriste)
Tri tipa ovih kredita1 za prilagođavanje bilansne strukture banaka2 za pokrivanje sezonskih debalansa3 za otklanjanje posljedica neočekivanih događaja
UTVRĐIVANJE LIKVIDNOSTI
Potrebno je izvršiti grupisanje pojedinih oblika aktive prema stepenu likvidnosti
Gradacija u tri kategorije- Primarna gotovina u blagajni sredstva po viđenju kod korespodentskih
banaka i na računu kod CB- Sekundarna primarna likvidnost uvećana za najlikvidniji dio aktive banke - koji
se u kratkom roku i uz niske troškove može pretvoriti u novac (mjenice kratkoročni krediti do tri mjeseca)
- Tercijarna dijelovi plasmana banke koji se do isteka određenog roka ne mogu pretvoriti u gotov novac (dugoročni krediti obligacije mjenice koje se ne mogu eskontovati)
INSTRUMENTI MJERENJA LIKVIDNOSTI
Kvantitativnipristupa odnos kredita i depozitab odnos likvidne aktive i ukupnih depozitac odnos likvidne i ukupne aktived odnos likvidne aktive i kratkoročnih obavezae prosječna dospjelost plasmana u HV
Kvalitativnipristup Praćenje i analizaa sezonskih ciklusab slučajnih i dugoročnih promjenac novčanih tokova
Kvanitativni ili stock pristup
a Odnos kredita i depozita
kada se odnos penje do relativno visokog nivoa- bankari manje pozajmljuju i investiraju Krediti su nelikvidna imovina banke ndash kada oni rastu =gt likvidnost opada
Nedostatak ne daje informacije o dospjelosti i urednosti otplate kredita niti informacije o stepenu likvidnosti Ne sadrži ni informacije o prirodi bančine imovine izvan kreditnog portfelja (npr gotovina i kratkoročne HV i fiksna aktiva)
To je signal koji opominje menadžment banke da napravi ocjenu svog programa prekomjerne ekspanzije kredita
b odnos likvidne aktive i ukupnih depozita
nešto pouzdaniji od prethodnog
Nedostatak značajan dio gotovine nije stvarno raspoloživ za odgovaranje na bančine potrebe za likvidnim sredstvima (npr obavezna rezerva i sl)
Nedostatak koeficijenata statički ili stock pristup (bez dinamike)
Zaključak Ne postoji opšta formula likvidnosti za sve banke pa ni za jednu banku u različitim vremenskim periodima Svaka banka traga za svojim optimumom likvidnosti
Korelativno praćenje stope rasta depozita i kredita Stabilne stope rasta depozita siguran su pokazatelj održavanja optimalne zone likvidnosti bez formiranja dodatnih rezervi lkvidnosti
Formiranje predvidivih stopa kredita odnosno kalkulisanje cikličnih sezonskih slučajnih i dugoročnih varijacija stopa formiranja kredita i depozita
Zlatno pravilo likvidnosti stope rasta kredita ne smiju biti veće od stopa rasta depozita
Banka mora nastojati da što prije otkloni nelikvidnost kako bi sačuvala povjerenje svojih komitenata
Projektovanje likvidnosti
U savremenim bankama vrše komisije za upravljanje aktivom i pasivomSastoji se u prognoziranju rasta kredita i depozita te aranžiranju dodatnih izvora za obezbjeđenje likvidnosti banke
Suština izračunati gep (jaz) likvidnosti banke kao razliku između anticipiranih izvora sredstava i potencijalne upotrebe sredstava od strane banke
Značaj izbora optimalne kombinacije
Diferencijacija depozita stabilni i nestabilni (više ili manje osjetljivi na promjene tržišne kamatne stope)
Ciklični aspekt (povezanost banke sa granama kod kojih postoji veći stepen cikličnih oscilacija) U uslovima uspona privredne aktivnosti banke smanjuju kratkoročne i dugoročne VP i povećavaju kredite U uslovima recesije =gt smanjuju se zahtjevi za kreditima =gt banke usmjeravaju sredstva u VP
Način projektovanja likvidnosti
Potrebe dodatne likvidnostiprognozirani rast kredita + rast obaveznih rezervi ndash prognozirani porast depozita
Na izbor sredstava za pokrivanje gep-a utiče dužina vremena projektovanog gep-a očekivano kretanje kamatnih stopa na finansijskom tržištu
Na politiku likvidnosti utiče i filozofija menadžmenta
Faktori koji utiču na likvidnost
ročna struktura svih sredstava dinamika priliva sredstava ponašanje poslovnih subjekata smjernice ekonomske i razvojne politike mjere monetarno- kreditne politike
Propisi agencije za bankarstvo
ldquoOdlukao minimalnimstandardimaza upravljanjerizikomlikvidnostibanakardquo
Nadzorni odbor banke odgovoran je da osigura da banka ima i provodi adekvatan program za upravljanje rizikom likvidnosti
Više rukovodstvo banke dužno je da pripremai Odborudajeprijedlogeprogramai politika provodiprogramei politike prati upravljai kontroliše dautvrdimetodprocjenetekućei budućelikvidnosti obezbjedisistemizvještavanjao likvidnosti obavještavaOdboro stanjulikvidnostinajmanjejednomkvartalno
pratiekonomskei drugeusloveu okruženjukojimoguuticatinalikvidnost obezbjediuslovezasisteminterne kontrole
Obaveza banke Ročno usklađivanje ugovorenih dospjeća instrumenata aktive i pasive
najmanje90 izvorasredstavasarokomdospjećado 365 danadaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 365 dana
najmanje95 izvorasarokomdospjećado 180 danaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 180 dana
izvoresredstavasarokomdospjećado 90 danau punomiznosuangažujeu plasmanesarokomdospjećado 90 dana
Rezerva likvidnosti
Empirijski određena visinom novčanih sredstava poslovne banke u gotovini i na računima kod CB Izražava se u procentima od depozita sa kojima banka raspolaže
Na osnovu višegodišnjeg iskustva ocijenjeno je da odnos sredstava na žiro-računu poslovne banke ne bi smio biti niži od 4 do 5 od ukupnih depozita po viđenju
Kod nas su banke obavezne da održavaju prosječan desetodnevni minimum likvidnosti u novčanim sredstvima u visini od najmanje 20 iznosa kratkoročnih izvora sredstava
PROPISANE ZAŠTITNE MJERE
principdase štovišeoslanjanastabilneizvoresredstava principzamaksimalnudiverzifikacijuizvorasredstavapodospjeću vrstii
brojukomitenata tržištui instrumentima organizacionemjerezaupravljanjelikvidnošću (kompetentnalica
efikasnakontrolai sl) stepenuključenostibankeu tržištanovcai razvojakratkoročnihvrijednosnihpapira redovnopripremanjeplanovazavanredne(neočekivane)situacije kvalitetaninformacioni sistem
SOLVENTNOST
Solventnost je sposobnost banke da svoje ukupne obaveze može pokriti svojom ukupnom aktivom čija se vrijednost može potvrditi na tržištu dakle po tržišnoj cijeni
Nesolventna banka formirana vrijednost obaveza iznad nivoa realne aktive
Da li banka može biti nelikvidna ali solventnalikvidna ali nesolventna
Vremenska koponenta za razlikovanje kategorija likvidnosti i solventnosti
Likvidnost sposobnost banke da odgovori svojim obavezama u određenom (kratkom) roku a
Solventnost sposobnost banke da odgovori svim svojim obavezama Da u trenutku likvidacije može da isplati svoje povjerioce
Ako je banka nesolventna dolazi pod udar regulatornih organa uz mogućnost gubljenja poslovnog statusa u obliku likvidacije ili preuzimanja od neke druge banke
POSLOVNOST
predstavlja postizanje maksimalnih rezultata minimalnim ulaganjem sredstavaSastavni dijelovi
samostalnost i objektivnost u donošenju odluka stalna cirkulacija novca poslovno predviđanje
Princip poslovnosti ugrađuje se u princip likvidnosti sa kojim čini jedinstvenu cjelinu
EFIKASNOST
predstavlja princip po kojem banka odobrava kredite za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno uložitiBanke će sredstva usmjeriti u projekat koji će nakon otplate kredita uspješno poslovati
Banka teži optimalnoj efikasnosti koja je rezultanta poželjnog stepena likvidnosti i sigurnosti koji reflektuju operativna i strateška ponašanja vlasnika menadžmenta i klijenata banke
PROFITABILNOST
cilj banke je ostvarenje što većeg profita na osnovu kamatne marže zaračunavanjem provizije na bankarske usluge kao i prihoda ostvarenih vođenjem vlastitih poslova bankeProfitabilnost kao obezbjeđenje dovoljne stope prinosa po jedinici dioničkog kapitala
Rezultat - rast profita i povećanje tržišne vrijednosti banke
Osnovni principi bankarskog poslovanja - Vježbe
1 Finansijski indikatori banaka
Cilj poslovanja =gt adekvatna stopa prinosa po jedinici kapitalaUslov rasta banke je i povećanje kapitala =gt propisan mininimum
Svrha indikatoraUpoređivanje performansi banke sa drugim bankama i Posmatranje date banke kroz vrijeme
Osnovni principi bankarskog poslovanja su Likvidnost Solventnost Sigurnost Profitabilnost Efikasnost
2 Likvidnost banaka
Pojam likvidnost sposobnost subjekta da izvrši svoje tekuće obaveze o roku dospijećaKroz adekvatno upravljanje likvidnošću banka gradi povjerenjeRangiranje aktive i pasive prema stepenima likvidnosti super-likvidna likvidna i nelikvidnaPojam ročna transformacija usklađivanje rokova obaveza i potraživanja
Postoji više indikatora likvidnosti ali osnovni su Likvidna aktiva ukupna aktiva Likvidna pasiva ukupna pasiva
3 Solventnost
Razlika između likvidnosti i solventnostiPojam solventnosti dugoročna usklađenost strukture aktive i pasive tj mogućnost da se svi dugovi plate ldquokonačnordquo ali po tržišnim cijenamaBanka je solventna ako joj je u slučaju likvidacije aktiva veća od pasive
Trojako značenje solventnosti Sposobnost banke da snosi rizik (u slučaju likvidacije) Obezbjeđenje sigurnosti deponentima (minimiziranje rizika za
deponente) Makroekonomska funkcija banke (u slučaju nesolvnentnosti jedne
banke posljedica može biti pad povjerenja u sve banke ndash lančani efekat
4 Sigurnost
Pojam sigurnosti mogućnost plaćanja i naplate svih obaveza i potraživanja u ugovorenim rokovima i utvrđenom obimu Odnosi se na procjenu klijenta njegove sposobnosti da izmiri svoje obaveze na vrijeme u punom iznosu te na način predviđen u ugovoru
Postiže se provjerama klijenataZakonski uređeno putem garancija koje su neophodne
5 Efikasnost
Pojam efikasnosti (poslovanja) aktivnosti koje vode ka ostvarenju optimalnih rezultata
Princip po kojem banka odobrava sredstva za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno upotrijebiti
Efikasnost = likvidnost + profitabilnost + solventnost + sigurnost
6 Profitabilnost
Profitabilnost =gt funkcija cilja banke
Cilj banke je stalno povećanje profitabilnostiTrendovi u profitabilnosti banaka =gttokom 80-ih i 90-ih bilježe se opadajuće stope
U obješnjenju postoje dvije koncepcije Posljedica djelovanja cikličnih i strukturnih faktora na svjetskom
planu Dilema - tranzicija konkurencija
Važni pokazatelji ROI ROA ROE
ROI =neto prihod nakon poreza operativni prihodROA =neto prihod nakon poreza ukupna aktivaROE =neto prihod nakon poreza akcijski kapital
a) Povezanost pokazatelja profitabilnostiROI =NP OP ndashpovrat na investicijeAU =OP UA -efekat korištenja activeROA =ROI x AU -povrat na aktivuEM =UA AK ndashakcijski multiplikator ROE= ROA x EM ndashpovrat na akcijski kapital
b) Formiranje profita banke
1 Kamatni prihod (-)2 Kamatni rashod3 Neto kamatni prihod (+)4 Neto nekamatni prihod5 Bruto prihod (-)6 Operativni rashodi7 Neto prihod (-)8 Izdvojene rezerve9 Neto prihod prije oporezivanja (-)10 Porez na profit11 Neto prihod poslije oporezivanja (-)12 Raspoređeni profit13 Zadržani ili neraspoređeni profit
c) Primjer izračunavanja profitabilnosti
Banka ldquoXrdquoima sljedeće pokazatelje poslovanja
Ukupna aktiva200000000 KMOperativni prihod20000000 KMAkcijski kapital16000000 KMNeto dobit (profit)1000000 KM
Izračunati ROI AU ROA EM i ROE =
Rješenje ROI = NP OP = 5AU = OP UA = 01ROA = ROI x AU = 05EM = UA AK = 1K = 125ROE = ROA x EM = 625
d) Faktori profitabilnosti
Postoje dvije vrste faktora koji utiču na profitabilnost banke mikroekonomski i makroekonomski
Mikroekonomski faktori profitabilnosti suKvalitet MGMT-aKvalitet aktiveEkonomija obimaEkonomija okviraVanbilansne operacijeTroškovi poslovanja IProfitni centri
Makroekonomski faktori profitabilnosti su Faza ekonomskog ciklusa Sektorske krize Kretanje kamata
Pojam kamatna margina razlika između aktivne i pasivne kamatne stope =gt razlika između kamatne stope na plasmane i dugove
e) Projektovanje profitabilnosti banaka
r = i + ot + ( 25 -i) x EAr -na plasmane I -kamatna stopa na obavezeE -akcijski kapital A ndashaktivaGranična stopa prinosa na akcijski kapitalAko imamo sljedeće podatker = 25 prije porezar = 15 poslije poreza od 40
Primjer Ako imamo sljedeće podatkei=10E=40A=100ot=3
Rješenje r = 136
f) Uticaj multiplikatora na profitabilnost
Ako je očekivani ROE = 25 prije poreza onda je ROE nakon poreza od (40) jednak 15Za stopu obaveznog kapitala od 8 ostvaruje se EM od 25Razlog =gt EM se računa samo na akcijski kapital (npr 4=gt 1 004 =25)Dakle ROA mora biti najmanje 1 jer jeROE = ROA x EM =gt 1 x 25ROE = 25
Osnovne funkcije bankarskog kapitala su1 Apsorbovanje potencijalnih gubitaka2 Zaštita deponenata3 Mehanizam regulacije u osiguranju depozita4 Ograničenje nekontrolisanog rasta aktive5 Izvor finansiranja redovnih aktivnosti6 Pokriće preuzetog potencijalnog rizika7 Širenje obima aktivnosti banke i8 Finansiranje nekamatonosne aktive
Leveridž faktorRast aktive mora pratiti rast kapitalaMeđunarodni standard stope kapitala je 8 a kod nas je 12
Pojam leveridžfaktor =gt recipročna vrijednost stope kapitala
To znači da na jednu KM kapitala u pasivi možemo formirati 125 KM aktive
Izračunavanje
Leveridž faktor = 1stopa kapitalaMeđunarodni standard1008 = 125 KMKod nas1012 = 83 KM
Programi povećanja kapitalaKratkoročni aspekt 1 Emisija novih akcija
2 Sekjuritizacija kredita3 Prestrukturiranje vlasništva
Dugoročni aspekt Porast aktive= novo zaduženje + interno generisani kapital + eksterni kapital
Međunarodna koordinacijaCilj =gt stvaranje jedinstvenih standarda poslovanja banaka
Bazelski sporazum iz 1988 -rdquoGrupa 10rdquo
Koncepcija 1 Povećana stopa kapitala2 Jedinstvene stope po klasama rizične
aktive3 Mađunarodni aranžmani - bankarki rizici
4 Tržišni rizici
3 BANKARSKI SISTEM BiH
Indikatori razvijenosti finansijskog sistema zadovoljavajući intenzitet direktnog finansiranja - mogućnost
alternativnog izbora razvijenost sekundarnog tržišta diverzifikovana institucionalna struktura ndash omogućava sklad između
bankarskih i nebank inst struktura novčane mase ndash dominacija gotovog novca odnos novčane mase prema obimu finansijskih transakcija ili prema
GDP-u
Goldsmitov sintetički pokazatelj finansijske razvijenosti Odnos između finansijskih instrumenata (državnih HoV privatnih obveznica
običnih akcija HoV finansijakih instituc) i nacionalnog bogatstva (GDP-a) Najrazvijeniju fin strukturu ima VB (170) i SAD (125) a najnerazvijeniju
Francuska (065)
Domaći finansijski sektor veoma nerazvijen institucionalnu strukturu čine
o CB i sistem komercijalnih banakao mikro-kreditne organizacijeo dvije berze (sarajevska i banjalučka)o osiguravajuća društva
Nedostaju razvojne i izvozne bankeštedno-kreditne organizacijemortgage-institucijeinvesticioni fondovieskontne i klirinške kućenovčano tržište
Od instrumenata finansijskog tržištasamo dionice (uglavnom proistekle iz procesa
privatizacije)
ne postoje instrumenti kratkoročnog finansiranja (blagajnički zapisi komercijalni zapisi depozitni certifikati kratkoročne obveznice REPO-ugovori)
Ciljevi osigurati porast domaće privatne štednje osigurati povoljniji izvor finansiranja za privatni sektor osigurati veće kreditiranje privrede u odnosu na
domaćinstva povećati likvidnost tržišta kapitala u BiH izgraditi funkcionalno tržište osiguranja
Najvažniji uspjesi
stvaranje institucionalnog i regulatornog okvira privatizacija banaka okrupnjavanje banaka (sa 70 na 35) prisustvo stranog kapitala jedinstven platni promet u poslovnim bankama učešće banaka na tržištu kapitala jačanje povjerenja u banke uspostavljanje sistema osiguranja depozita osnivanje kreditnog biroa rast štednje unaprijeđenje supervizije banaka uspostavljanje jedinstvenog registra računa uvođenje novih bankarskih proizvoda Centralna banka BiH
Zamjerke bankara neuređenost pravnog sistema neadekvatna zaštita povjerilaca odnosno neefikasna
naplata dospjelih potraživanja prenormiranost pojedinih segmenata bankarskog poslovanja (ocjena kreditnog rizika)
otežava poslovanje banaka nerazvijenost domaće privrede nestabilnost ukupnog ekonomskog sistema pogoršanje finansijske discipline pojava fiktivnih firmi i sivo tržište visok kreditni rizik investiranja primjena različitih instrumenat obezbjeđenja poskupljuje kredite i usporava proceduru nedostatak kvalitetnih dugoročnih izvora nepovoljan kreditni rejting BiH
Zadaci bankarskog sektora Ubrzavanje procesa reformi realnog sektora kako bi dostigle
napredak u monetarnom i bankarskom sektoru Završetak procesa privatizacije državnih banaka (ili likvidacija) Podrška CBBiH da emituje obveznice i blagajničke zapise Nastavak procesa daljeg okrupnjavanja banaka Kapitalno jačanje banaka Donošenje zakona o zaštiti povjerilaca Ubrzati procese stečajeva kompanija Ubrzavanje sudskih postupaka
Unaprijeđenje uslova za djelovanje banaka na cijelom području BiH Fiskalna reforma i eliminacija sive ekonomije Licenca AOD za sve banke Povrat stare devizne štednje Ublažiti kriterije ročne usklađenosti Racionalizirati izvještavanje banaka Uvođenje eskontne kamatne stope Unaprijediti praksu naplate čekova i mjenica Usvojiti propise koji će omogućiti razvoj štedionica hipotekarnih
banaka i lizing kompanija
Asortiman bankarskih usluga razvijenih finansijskih tržišta
Tradicionalne bankarske usluge1 Obavljanje mjenjačkih poslova2 Diskontovanje komercijalnih zapisa i odobravanje poslovnih kredita3 Ponuda štednih depozita4 Čuvanje dragocjenosti5 Podrška vladinim aktivnostima preko kreditiranja6 Ponuda depozita po viđenju7 Ponuda povjereničkih (trust) usluga
Bankarske usluge razvijene u novije doba
8 Odobravanje potrošačkih kredita9 Finansijsko savjetovanje10 Upravljanje gotovinom11 Ponuda opreme na lizing12 Ulaganja u visokoprofitabilne projekte visokog stepena rizika13 Prodaja usluga osiguranja14 Usluge penzijskog osiguranja15 Usluge investiranja u vrijednosne papire16 Usluge investicijskih fondova i anuiteta17 Ponuda investicijskih i komercijalnih bankarskih usluga
4 SISTEMI CENTRALNOG BANKARSTVA
CENTRALNA BANKA
banka poslovnih banaka
monopol nad emisijom novčanica
nastanak ndash početak ind revolucije
prva Riskbank of Sweden 1656 g
najznačajnija Bank of England 1694 g
neprofitna institucija
monopolski položaj u sistemu
ldquokvazi bankardquoldquobanka banakardquordquobanka državerdquo
visok stepen samostalnosti CB
nesklad instituc i faktičke samostalnosti
II tipa CB potpuna vezanost za izvršnu vlast visok stepen autonomije
S aspekta organizacije jedinstvena CB složeni sistem CB (FED)
Poslovi CB emisija novčanica i kovanog novca upravljanje deviznim rezervama regulisanje količine novca organizacija UPP i PP sa inostranstv supervizija i nadzor banaka poslovi za račun države
Tri osnovne funkcije CB1 vođenje monetarne politike2 ldquoposljednje utočište banakardquo3 supervizija
Vođenje monetarne politike
Četiri osnovna cilja 1 stabilnost cijena2 ekonomski rast3 puna zaposlenost I4 uravnoteženi platni bilans
Obezbjeđenje likvidnosti makrosistema u uslovima rasta Snabdjevanje poslovnih banaka potrebnom količinom novca i kreditaŠtiti likvidnost bankarskog sistemaCB propisuje uslove za likvidnostPooštrava uslove u slučaju nelikvidnostiTjera banke da štite sopstvenu likvidnost
Banke definišu strategiju odbrane likvidnosti na tri nivoa
1 primarne rezerve likvidnosti kod CB (gotov novac i depozit po viđenju)
2 sekundarne (fond rezervi i kratkoročne hartije od vrijednosti) 3 povlačenje kredita sa novčanog tržišta
CB odobrava kredite za likvidnost izuzetno kratkoročni penalne kamate ne mogu biti korišteni za kreditnog potencijala strogi uslovi odobravanja
Krediti za likvidnost CBUslovi odobravanja -veća kamatna stopa
-obavezno pokriće u hartijama od vrijednosti
-stroga provjera boniteta banaka
Bitne razlike CB i KB likvidnost kod KB pasiva određuje aktivu kod CB vrsta emisije ročnost transakcija klijenti ciljevi poslovanja
Uticaj CB na ekonomska kretanja
Tri aspekta neposrednog djelovanja CB na globalna ekonomska kretanja
1)Globalna kontrola količine novca i kredita2)Kreditna regulacija3)Supervizija poslovanja bankarskog sistema
Primarna emisija CB
Stvara mogućnost poslovnim bankama da brže dođu do potrebnog inicijalnog novca
Primarni novac u dva osnovna oblika1)gotov novac2)depoziti koje poslovne banke drže na žiro i drugim računima
Usmjeravanje primarnog novcaputem deviznih transakcija - Promet hartija od vrijednosti na otvorenom tržištuputem kreditnog mehanizma - Kreditiranje
Kreditiranje ali samo na kratak rok
Supervizija banaka
Zadatak supervizije amortizacija poremećaja zaštita depozita zaštita povjerenja
Obuhvata kontrolu
1 vlasništva i upravljačke strukture u bankama2 bilansne strukture3 kredita i mikrokreditne politike banaka4 likvidnosti i solventnosti5 razvoja konkurentnosti6 pojava nelojalne konkurencije7 odnosa stabilnosti i profitabilnosti i dr
Instrumenti monetarne politike CB1 operacije na otvorenom tržištu2 krediti poslovnim bankama3 obavezna rezerva4 specijalni depoziti5 eskontnadiskontna kamatna stopa6 direktivne mjere CB I7 neformalni uticaj CB
1 Operacije na otvorenom tržištu
Kupovina i prodaja državnih obveznica na finansijskom tržištu od strane CBUticaj na promjene kamatnih stopa na tržištuUticaj na kreditni potencijal poslovnih banakaSuptilan i lahko primjenljiv mehanizam monetarne politikeČesto se kombinuje sa mehanizmima reeskonta
2 Krediti poslovnim bankama
Vrste kredita Krediti po osnovu raspoloživih hartija od vrijednosti u portfelju
poslovnih banaka (refinansiranje) -Reeskontni krediti -Krediti pokriveni dokumentima (državne obveznice)
Selektivni krediti Krediti usmjereni ka državi (napušta se) Krediti za likvidnost
Kupovina robnih mjenica i drugih komercijalnih papira od poslovnih banakaKupuju se po eskontnoj KSRezultat priliv svježeg novca u poslovnu bankuRigidan i relativno prevaziđen mehanizam
3 Obavezna rezerva
Rast stope -gt smanjenje kreditnog potencijalaU slučaju većeg priliva depozita iz inostranstva CB će povećati stopu obavezne rezervePodsticaj bankama da primjenjuju finansijske inovacijeRigidan instrument koji se koristi u zemljama sa nerazvijenom tržišnom strukturom
4 Specijalni depoziti
Cilj -dodatno snižavanje obima raspoloživih bankarskih resursa
Realizuju se primjenom ldquomarginalne obavezne rezerverdquo za banke sa ekspanzivnim rastom depozita
Veće stope obavezne rezerve na prirast depozitaObično sa nultom stopom naknade za ORRijetko se primjenjuje
5 Eskontna kamatna stopa
To je minimalna KS po kojoj je CB spremna da kreditira poslovne banke
Referentna kamatna stopa ndash uticaj na tržišnu kamatnu stopu
Banke obično slijede varijacije u kretanju eskontne stope CBRasterećenje privrede i podsticaj investiranju
Eskontna stopa u funkciji podrške domaćoj privredi
Američki FED snizio je svoju eskontnu kamatnu stopu u pokušaju da pomogne oporavak američke privrede FED je od početka 2001 godine snizio svoju kamatnu stopu sa 65 na 1
Objašnjavajući svoju odluku u FED-u su izjavili da veća nesigurnost dijelom posljedica većih privrednih rizika trenutno ograničava potrošnju proizvodnju i zaposlenost Oni se nadaju da će snažan i kontinuirani rast proizvodnje te dodatno smanjenje kamata biti od pomoći privredi koja se nalazi u vremenu slabijeg učinka
ECB zadržava nisku diskontnu stopu
Europska centralna banka (ECB) odlučila je ostaviti kamatnu stopu za refinanciranje na 2 uprkos tome što je britanska centralna banka (Bank of England - BoE) odlučila podići stopu sa najnižeg nivoa u posljednjih 48 godina za četvrtinu postotnog poena na 375
ECB je posljednji put spustila kamatnu stopu u julu ove godine dok je za BoE današnji porast kamatne stope bio prvi u više od 3 i pol godine
Makroekonomski pokazatelji još od ljeta iniciraju oporavak u eurozoni no ekonomisti upozoravaju da do značajnijeg rasta privrede neće doći tako skoro (6112003 Bankamagazin)
Makroekonomski pokazatelji još od ljeta iniciraju oporavak u eurozoni no ekonomisti upozoravaju da do značajnijeg rasta privrede neće doći tako skoro
6 Direktivne mjere CB
U suprotnosti su tržišnim mehanizmima
Kvantitativne limitiranje obima kredita visine KS na depozite obima i cijene HV obima potrošačkih i stambenih kredita
Kvalitativne sugestije i uputstva bankama da daju prioritet pojedinim privrednim djelatnostima
Rijetko se primjenjuju - obično u uslovima poremećaja
7 Neformalni uticaj CB
U suprotnosti su tržišnim mehanizmimaMoralni apeli bankama da se uzdrže od prekomjernog kreditiranja ili visokih KSldquoprijateljska upozorenjardquo ili ldquonagovještajirdquoUsmena i pismena saopštenjaPozivanje bankara na razgovore i slRjeđe se primjenjuje
Institucije bankarskog sistema
Bankarski sistem BiH1 CBBH - Centralna banka BiH2 FBA - Agencija za bankarstvo FbiH3 ABRS - Agencija za bankarstvo RS 4 AOD - Agencija za osiguranje depozita5 Ostale institucije
5 CENTRALNA BANKA BiH
Centralna banka BiH
Na njenom čelu nalazi se Upravno vijećeNe može davati kredite kreiranjem novca i u tom smislu djeluje kao Currency Board
Cilj Centralne banke je da postigne i održi stabilnost domaće valute (KM) tako što izdaje domaću valutu prema aranžmanu poznatom pod nazivom Currency Board
ldquoCurrency Boardrdquo
ldquoCurrency Boardrdquo u smislu Zakona o CB znači operativno pravilo za izdavanje domaćevalute prema kojem se domaća valuta izdaje samo uz kupovinu konvertibilne devizne valute sa punim pokrićem u neto stranoj aktiviTo znači da Centrana banka ne može odobriti kredit
Tri osnovne karakteristike CBA
1 Fiksni devizni tečaj utvrđen Zakonom o CBBH ( 1 KM = 1 DEM = 051129 euro )2 Puna devizna pokrivenost KM pasive CBBH
3 Puna konvertibilnost KM pasive CBBH u vezanu valutu euro
Pored toga CBBiH ne može davati kredite niti komercijalnim bankama niti
vladama CBBiH a ni drugi autoriteti u BiH ne mogu vršiti ograničenja na
plaćanja i međunarodne transakcije CBBiH osigurava transparentnost rada i transparentnost njenih
računa
Osnovni zadaci CB BiH
a) da definiše usvoji i kontroliše monetarnu politiku BiH putem izdavanja domaćevalute
b) da drži i upravlja službenim deviznim rezervama CB na siguran i profitabilan način
c) da potpomogne ili uspostavi i održava odgovarajuće platne i obračunske sisteme
d) da prima depozite od BiH i komercijalnih banaka radi ispunjenja zahtjeva za obaveznim rezervama
e) da stavlja u i povlači iz opticaja domaću valutu
f) da obavlja devizne operacije na zahtjev banaka
g) da prikuplja podatke koji se odnose na ekonomske i finansijske aktivnosti
Struktura bilansa CB
AKTIVA PASIVAKrediti bankama Gotov novacDržavne obveznice Depoziti banakaDevizna potraživanja Specijalni depozitiZlato I rezerve Depoziti države
Devizne obavezeFondoviInterne rezerve
Struktura bilansa CBBH
PASIVA1 Rezervniprimarni novac
gotovina izvan monetarnih vlasti- izvan CBBiH depoziti komercijalnih banaka
2 Inostrana pasiva kratkoročne obaveze prema nerezidentimadepoziti nerezidenataobaveze prema MMF-u
3 Depoziti centralne vlade 4 Kapitalni račun
početni kapital i rezerveakumulirana dobit
AKTIVA
1 Strana aktiva strana valuta u trezoru CBdevizni depoziti kod inostranih banakaraspolaganje SDR-ovima i dugoročni strani vrijednosni papiri
2 Potraživanja od privatnog sektora
Nezavisnost CB BiH
Centralna banka je potpuno nezavisna od FBiH RS te bilo koje javne agencije i organa
Centralna banka neće primati instrukcije od bilo kojeg drugog lica
Samostalnost Centralne banke treba biti poštovana i niko ne može tražiti da se utječe na bilo kojeg člana tijela Centralne banke koje donosi odluke u izvršavanju njegovih dužnosti prema Centralnoj banci niti da se miješa u djelatnost Centralne banke
Organizacija CB BiH
Centralna banka se sastoji od Upravnog vijeća Uprave (koja se sastoji od Guvernera i tri Viceguvernera) Osoblja
Konvertibilnost KMNa zahtjev Centralna banka na teritoriji Bosne i Hercegovine bez ograničenja kupuje i prodaje Konvertibilne marke za euro po kursu definisanom Zakonom o CB
Operacije na tržištu novcaCentralna banka se nećeuključivati u nikakve operacije na tržištu novca uključujući tu i vrijednosne papire bilo koje vrste
Operacije kliringaCentralna banka može ili za svoj vlastiti račun ili za račun i po nalogu Bosne i Hercegovine da uđe u klirinške i platežne aranžmane ili sklopi bilo koji drugi ugovor u istu svrhu sa javnim ili privatnim klirinškim institucijama koje se nalaze u inostranstvu
Bez kreditiranja državeCentralna banka će raditi kao bankar i fiskalni agent Bosne i Hercegovine pod uslovom da niti jedna transakcija koju CB sprovede ne može služiti kao finansijska pomoć uključujući kredit za ili u korist Bosne i Hercegovine
51 Currency Board domaća i svjetska iskustva
1 Pojam Currency Board-a
MMF definišeCurrencyBoardaranžmankaomonetarnirežimkojise zasnivanaeksplicitnojzakonskojobavezikonverzijedomaćevaluteuspecifičnu stranuvalutupričemuinstitucijakojaemitujenovacimaodređena ograničenja
2 Principi Currency Board-a
Principi Currency Board-a su Depoziti po viđenju su konvertibilni u valutu zemlje
monetarnog odbora po fiksnom kursu Odnos između novca u opticaju i novčane mase je
stalan Monetarna politika se sastoji u konverziji domaće valute
u stranu po fiksnom kursu
3 Karakteristike Currency Board-a
Konvertibilnost bilo kojeg iznosa domaće valute u stabilnu stranu valutu
Fiksan devizni kurs domaćevaluteprema referentnoj valuti Puno pokriće emitovanog domaćeg novca stranim rezervama Djeluje na principu novčanog sistema zlatne poluge Nove rezerve pribavljaju se iz zemlje rezervne valute Promjene u platnom bilansu utiču na promjene domaće novčane
mase Trgovinska veza između zemlje monetarnog odbora i zemlje
monetarne valute je obično stabilna Centralna banka ne prima depozite ne može kupovati državne
vrijednosne papire ne daje kredite vladi ni komercijalnim bankama i nema ulogu ldquozajmodavca krajnje instancerdquo ne reguliše bankarski sistem ne nadzire operacije diskrecione monetarne politike
Država ne može kontrolirati količinu novca u opticaju koja je određena potražnjom za novcem
Currency Board u BiH
CBBiH počela je sa radom 11 8 1997 god na principu valutnog odbora
Prije njenog osnivanja u BiH su bile u opticaju 4 valute HR kuna bosanski i jugoslovenski dinar i DM
Ubrzo nakon toga KM postaje jedina legalna valuta
a) Razlozi formiranja CBA u BiH
Potreba za vezivanjem KM za određenu stabilnu valutu
Razlozi odabira DM kao referentne valute Visok nivo povjerenja Historijska vezanost za DM Velika količina DM u zemlji
1999 god ulogu DM preuzima EURO
Osigurao je stabilnost KM Mogao bi biti ugrožen ako se ne zaustavi stalni porast vanjskotrgovinskog debalansaBrojni ekonomisti u BiH smatraju da je naš valutni odbor rigidan te bi bilo nužno izvršiti korekcije u pravcu povećanja njegove fleksibilnosti
b Prednosti CBA u BiH
Četiri su razloga zašto je CBA u BiH bio uspješan1 Javnost u BiH se suočila sa brojnim finansijskim traumama CBA je vratio povjerenje javnosti u domaću valutu2 Javnost u BiH ima puno povjerenje u euro
3 Mnogi su vjerovali da je CBBiH uspješno funkcionirala kao CBA jer je imala donedavno stranog guvernera4 Jedan od razloga zašto CBA uspješno funkcionira u BiH je dobar pravni i institucionalni okvir za CBBiH
Zašto bi CBA trebao biti zadržan u BiH
1 CBA proizvodi realne ekonomske i socijalne koristi
2 Stabilnost domaće valute u odnosu na euro u budućnosti jer BiH ima viziju pristupiti EU
3 Nema konkretne alternative koji bi to monetarni režim trebalo uvesti nakon CBA
4 Dugoročno nastojanje da se kroz CBA ekonomija BiH što više približi ekonomiji EU
6 KOMERCIJALNO BANKARSTVO
VRSTE BANAKA
1 Ročnost poslova komercijalne banke (kratkoročni poslovi) investicione ili razvojne banke (dugoročni poslovi)
2 Privredna grana ili oblast industrijske poljoprivredne trgovačke SMEs sektor spoljnotrgovinske
3 Veličina finansijskog potencijala
male srednje velike
4 Veličina teritorije koju pokriva lokalne regionalne nacionalne
5 Prosječna vrijednost bankarskih depozitnih ili kreditnih operacija
banke malih operacija (ldquoretail banksrdquo) ndashbankarstvo na malo banke velikih operacija (ldquowholesale banksrdquo) ndashbankarstvo na veliko
6 Prisustvo inostrane komponente u poslovanju domaće međunarodne
Uobičajena podjela banaka
A) Depozitne ili komercijalne banke
Mobilišu kratkoročne depozite (uglavnom stanovništva)i plasiraju ih na kratak rok
Finansiraju robni promet i zalihe preduzeća trajna i potrošna dobra stanovništva
Imaju razgranatu mrežu filijalaImaju problem ročne usklađenosti sredDrže transakcione depoziteZalaze i u investicione aktivnosti(VP)
B) Poslovne banke
Sve više se približavaju komercijalnim bankamaFinansijski potencijal zasnivaju na sopstvenom kapitalu i rezervama
Ulaze u vlasništvo kompanija preko čijeg profita uvećavaju sopstveni kapitalFinansirajuuglavnom krupne industrijske kompanije
Osnivaju filijale i u drugim zemljama
C) Univerzalne banke
Klijentima pružaju kompletan set poslovnih i investicionih bankarskih uslugaPredstavljaju prvi organizacioni oblik banaka
To su tzv nespecijalizovane bankeDominiraju depozitni izvori i kratkoročni kreditiKreiraju i sopstvene hartije od vrijednostiTeže ih je kontrolisati
Finansijske aktivnosti banaka u konceptu ldquouniversal bankingrdquomogu uključivati
Djelatnost univerzalne banke posredovanje (intermediation) trgovanje finansijskim instrumentima devizama i derivatima osiguranje ili prihvatanje odgovornosti za kupovinu novog duga i
emisije dionica (underwriting) brokerski poslovi
korporacijske savjetodavne usluge uključujući udruživanja i usluge akvizicije
investicijsko upravljanje osiguranje držanje kapitala ne-finansijskih kompanija u bankarskom portfoliju
DJELATNOST DOMAĆIH BANAKA
1 Primanje svih vrsta novčanih depozita i drugih novčanih sredstava2 Davanje i uzimanje kredita i finansijski lizing3 Davanje svih oblika novčanog jemstva4 Učešće kupovina i prodaja instrumenata tržištanovcai
kapitalazasvojilituđi račun5 Usluge platnog prometa i prenosa novca6 Kupovina i prodaja strane valute7 Izdavanje i upravljanje sredstvima plaćanja (uključujući kreditne kartice
putne i bankarske čekove)8 Pohranjivanje i upravljanje vrijednosnim papirima i drugim
vrijednostima9 Usluge finansijskog menadžmenta10 Kupovina i prodaja vrijednosnih papira11 Drugi poslovi
BILANS BANAKA
BILANS u bankarstvu ima dvostruko značenje analiza bilansa banke I analiza bilansa debitora
Bilans stanja ndash sistematizovan pregled bankarske aktive i pasive na određeni dan
ndash važan izvor informacija i osnova za donošenje poslovnih odluka
Pomaže kod formulisanja poslovne politike banke utvrđivanjem i praćenjem koeficijenata (stopa)
gotovine likvidnosti solventnosti rezervi likvidnosti kreditiranja kapitala i dr
komparativna analiza banke u odnosu na druge banke ili na bankarski sektor u cjelini
Bilans stanja
bruto bilans ukupna aktiva i pasiva
neto bilans prikazuje kredite i ostale finansijske plasmane na strani active I izvore sredstava kojima se pokrivaju ti plasmani
nekonsolidovani bilans prikazuje bruto aktivu i pasivu sektora poslovnih banaka (sa svim interbankarskim pozicijama)
konsolidovani bilans odnosi se na plasmane i obaveze prema nebankarskom sektoru dok su interbankarske pozicije anulirane
Struktura bilansa banke
AKTIVA PASIVA Krediti 52 Oročeni depoziti 42Plasmani u hartije od vrijednosti 16 Depoziti po viđenju 33Likvidna aktiva 14 Obaveze na novčanom tržištu 14Gotovina (+ rezerve) 13 Ostale obaveze 3Ostala aktiva 5 Kapital 8UKUPNO 100 UKUPNO 100
Fundamentalna ravnoteža bilansa
Izbalansiranost vrijednosti aktive i pasive u ročnom i valutnom pogledu
Aktiva = obaveze + fondovi (kapital)Fondovi (Kapital) = aktiva ndash obavezeObaveze = aktiva ndash fondovi (kapital)
Pitanje realne aktive - ako su obaveze i fondovi pokriveni dovoljnim obimom realne aktive - ako je pozitivna vrijednost kapitala - izjednačenost spoljnih obaveza i neto aktive
BANKARSKI AGREGATI
1 Finansijski potencijal2 Finansijski plasmani3 Depozitni potencijal4 Kreditni potencijal
1 Finansijski potencijal
zbir svih izvora sredstava koje banka transferiše u različite vrste plasmana
FP = Σ P = DP + KI + OI
2 Finansijski plasmani
predstavlja zbir ukupne aktive bilansa bankeFPL = Σ A = KR + HV + R
Ukupni plasmani moraju biti pokriveni izvorima sredstavaFP = FPL
3 Depozitni potencijal
zbir depozitnih izvora sredstava DP = Dpv + Dšt + Dor
Nivo depozitnog potencijala neposredno utiče na nivo kreditnog potencijala
4 Kreditni potencijal
kvantum slobodnih sredstava banke koji može biti plasiran u vidu kredita ili drugih plasmana a da pri tome ne ugrozi likvidnost i solventnost održavajući propisanu stopu obaveznih rezervi
KP = FP ndash PR (OR+RL)
Nivo kreditnog (slobodnog ili raspoloživog) potencijala određuje nivo kreditnih plasmana
PR ndash programirane ili standardne rezerve OR ndash obavezna rezerva RL ndash rezerve likvidnosti
Značaj analize bankarskih agregata
- omogućava banci određivanje realnog kreditnog potencijala - dolazi se do značajnih signala vezanih za funkcionisanje makro
sistema- doprinosi kompleksnoj ocjeni ukupnih performansi banke- omogućava komparativnu analizu sa bankarskim trendovima u
inostranstvu
61Bilans banaka
1 Uvod
Finansijski izvještaji sadrže ključne informacije za donošenje odluka o poslovanju banke
Bilans stanja prikazuje imovinu obaveze i temeljni kapital Bilans stanja također daje pregled inputa i outputa banaka
Bilans uspjehadaje pregled cijena koštanja inputa i vrijenosti outputa
Pojam bilansa stanja Bilans stanja pokazuje iznos i sastav izvora sredstava koje je banka pribavila za finansiranje aktivnosti posuđivanja i investiranja kao i koliko je novca banka uložila u kredite vrijednosne papire i ostale finansijske outpute
Pojam bilansa uspjeha Bilans uspjeha pokazuje koliko je banku koštalo pribavljanje depozita i drugih izvora sredstava te koliko su iznosili prihodi po osnovu korištenja tih sredstava
2 Bilans stanja banke
Bilans banke kao i svaki drugi bilans sastoji se od aktive i pasive sa specifičnim elementima
Aktiva = obaveze + kapital
U aktivu bilansa banke spadaju Gotovina Vrijednosni papiri Krediti Lizinzi Ostala mješovita imovina
U pasivu bilansa banke spadaju Depoziti Nedepozitni izvori banke Temeljni kapital
Aktiva = Pasiva
Izvori bankinih sredstava = korištenju bankinih sredstavaa Aktiva bilansa banke
Gotovina i depoziti kod banaka
Gotovina banke prestavlja primarni izvor likvidnosti i u nju spadaju Gotovina u trezoru Depoziti koje banka drži u drugim bankama Gotovina u procesu prikupljanja Računi rezervi kod Centralne banke Gotovina je prva linija odbrane u slučaju neočekivanih zahtjeva od banke
Investicije u likvidne vrijednosne papire
Predstavljaju ulaganja u likvidne vrijednosne papire sa ciljem izgradnje druge linije odbrane likvidnosti banke ili sekundarnih rezervi
Ova kategorija aktive je između gotovine i kredita
Njihova osnovna karakteristika je da donose određeni prihod banci za razliku od gotovine
Ovdje spadaju kratkoročni državni papiri komercijalni zapisi kao i oročeni depoziti banke
Investicije u vrijednosne papire radi prihoda
Banka investira u ove vrijednosne papire radi očekivane stope povrata na njih a ne radi kreiranja sekundarnih rezervi likvidnosti
Ovdje spadaju sve vrste vrijednosnih papira koje banci donose prihode
Također banke drže i određeni broj vrijednosnih papira namijenjenih trgovanju s ciljem ostvarivanja određenog prihoda na promjeni cijena
Krediti
Ovdje spadaju sve vrste plasiranih kredita banke
Svaki kredit nosi određeni rang odnosno određene je kategorije1 Kategorija A-Dobra aktiva2 Kategorija B-Aktiva sa posebnom napomenom3 Kategorija C-Podstandardna aktiva4 Kategorija D-Sumnjiva aktiva i5 Kategorija E-Gubitak
Rezerve za potencijalne gubitke
Sukladno rangu aktive svaka banka izdvaja odgovarajuće rezerve za eventualne gubitke Rezerve prestavljaju odbitnu stavku aktivePostoje opće i posebne rezerve
Posebne rezerve su rezerve koje se izdvajaju prema propisima i u iznosu određenom od strane Agencije za svaku od kategorije aktive
Izdvajanje rezervi prema kategorijama aktive
1 Kategorija A -Dobra aktiva 2 ORKG za opći kreditni rizik
2 Kategorija B - Aktiva sa posebnom napomenom 5-15 PRKG za PKG
3 Kategorija C - Podstandardna aktiva 16-40 PRKG za PKG
4 Kategorija D - Sumnjiva aktiva 41-60 PRKG za PKG
5 Kategorija E - Gubitak 100 PRKG za PKG
ORKG - opće rezerve za kreditne gubitke PRKG - posebne rezerve za kreditne gubitkePKG - potencijalni kreditni gubitak
Ostala aktiva
Odnosi se na ostale kategorije fiksne aktiveOvdje spadaju zgrade oprema investicija u podružnice osiguranje itdOva kategorije je pod strogim nadzorom Agencije i ne smije se neograničeno i nekontrolisano povećavati
b Pasiva banke
Depoziti
Depoziti predstavljaju osnovni izvor finansiranja aktive bankeDepoziti mogu biti
- Transakcioni- Netransakcioni- Štedni- Oročeni
Također u ovu kategoriju pasive se ubrajaju i depoziti javnih institucija
Nedepozitni izvori
Ovdje spadaju Vrijednosni papiri izdati kao izvor finansiranja Krediti od drugih banaka i institucija Ugovori o rekupovini ndashREPO
Nedepozitni izvori predstavljaju veoma bitan izvor finansiranja aktive banke
Kapital
Kapital predstavlja vlasnički dio poslovanja
U kapital se ubrajaju Akcionarski kapital Subordinirani dug Opće rezerve za pokriće gubitka banaka
3 Vanbilansne stavke banaka
U novije vrijeme prisutan je trend rasta vanbilansnih pozicija banaka
Ovdje se između ostalog ubrajaju Stand by kreditni sporazumi Swap kamatnih stopa Obaveze po kreditima Ugovori o kursnim listama itd
Izvor su dodatnog rizika poslovanja banaka
4 Bilans uspjeha banke
Pojam bilansa uspjeha Bilans uspjeha predstavlja iznos primljenih prihoda te izloženih troškova koji su se pojavili u određenom periodu
KAMATNI PRIHODIKamate i naknade po kreditimaKamate od investicija u vrijednosne papireDrugi prihodi od kamata
KAMATNI TROŠKOVIKamate na depoziteKamate na kratkoročni dugKamate na dugoročni dug
NEKAMATNI PRIHODINaknade za usluge vezane za depoziteNaknade po osnovu zaključenih ugovora o rentanju opreme objekata i sl
NEKAMATNI TROŠKOVIPlaće dnevnice i ostali troškovi uposlenihNeto troškovi najmova i opremeRežijski troškovi Rezervacije za moguće gubitke po kreditima Porezi
Neto prihod od kamate=gt razlika između prihoda od kamate i troškova kamata
Neto nekamatani prihod =gt razlika između nekamatnih prihoda i nekamatnih troškova
Prihod prije poreza =gtrazlika predhodnih kategorija
NETO DOBIT = UKUPNE STAVKE PRIHODA -(minus) UKUPNE STAVKE RASHODA
KAKO POVEĆATI DOBITPovećati bilo koju od stavki aktive Povećavati aktivu s višim prihodom na račun one s nižim Smanjiti kamate na uzete depozite Tražiti jeftinije izvore na račun onih skupljih Smanjiti troškove poslovanja Izbjeći moguće poreze
7 OSNOVNI PRINCIPI BANKARSKOG POSLOVANJA
LIKVIDNOST
Sposobnost banke da izvršava svoje kratkoročne obaveze o rokovima dospjeća
Banka je likvidna sve dok je sposobna da o rokovima dospjeća izvršava svoje obaveze
Likvidnost je osnova za normalno funkcionisanje depozitnog i kreditnog mehanizma kod svake banke
Povjerenje je osnov odnosa banke i klijenta i banke moraju da se bore da održe to povjerenje Ono se održava neodložnim izmirenjem dospjelih obaveza
Nelikvidna banka nije u stanju da pokrije prezentovane naloge za isplatu ugovorenih obaveza
Različit nivo likvidnosti
Aktive bilansa super-likvidna imovina likvidna imovina i nelikvidna imovina
Pasive bilansa
Vanbilansnih pozicija
Idealno stanje poklapanje likvidnosti imovine i dospjeća obaveza
Uticaj ročne transformacije sredstava deponenti i tražioci kredita ndash suprostavljeni ciljevi
Pod kontrolom bankarskog menadžmenta
Banka zarađuje na ročnoj transformaciji sredstava
U težnji za zaradom -gt opasnost od probijanja granica ročne transformacije -gt nelikvidnost
Banke mogu vršiti ročnu transformaciju ali samo do određenog stepena koji su one same utvrdile na osnovu iskustva
Nelikvidnost može da nastane ukoliko banka postane nesolventna -gt vrijednost aktive ltvrijednosti obaveza tz da banka nema kapitala
Promjena koncepta likvidnosti banke u savremenim uslovima
ranije jednostavniji menadžment likvidnosti koji se sastojao u tome da vodi računa o likvidnosnoj strukturi svoje aktive
danas povećani rizik da likvidnost banke bude ugrožena (rizik vanbilansnih obaveza i prekid zaduživanja na finansijskom tržištu) ali i nove mogućnosti zaduživanja i odbrane likvidnosti banke
Najlošija pozicija u savremenoj tržišnoj strukturi- banka uključena u finansijsko tržište- upravljanjem pasivom obezbjeđuje dodatni kvantum likvidnosti- sticajem okolnosti ndashgubi svoju kreditnu sposobnost na tržištu1048790zatvara
joj se pristup finansijskom tržištu
Jedini izlaz kredit za likvidnost od Centralne banke -gt koja diktira menadžmentu banke restrukturiranja bilansa
STRATEGIJE LIKVIDNOSTI
1 Strategija kratkoročnih komercijalnih kredita- dominantna u toku XIX vijeka- depozitni potencijal su uglavnom činili a vistadepoziti - održavanje solventnosti i likvidnosti plasmanom depozitnog
potencijala u kratkoročne kredite- rok kredita do 90 dana-pokriveni robnim mjenicama
- nelikvidnost bi mogla nastati samo neto smanjenjem depozita kao bankarskih resursa
- CB bi mogla odobriti kredit za likvidnost- kasnije raste značaj štednih i oročenih depozita kao i kredita sa
dužim rokovima otplate tako da ova strategija gubi na značaju
2 Strategija utrživih aktiva- nastala je početkom XX vijeka na bazi razvoja fin tržišta- banke diverzifikuju svoju rezervnu aktivu - sekundarne rezerve ndashdržavni VP (blagajnički zapisi)- kamatonosne sekundarne rezerve privlače bankare- uslov dovoljno duboko finansijsko (posebno novčano)tržište- odbrana likvidnosti prodaja dijela kratkoročnih VP kao i dijela
kreditnog portfolija- sekjurizacija kredita grupe banaka udružuju dijelove
standardizovanih kredita u određeni pulkod neke finansijske institucije Na osnovu toga finans
- institucija emituje nove VP koje prodaje zainteresovanim institucionalnim investitorima
3 Strategija na bazi plasmana sa anticipiranim dohotkom- postala je dominantna poslije Drugog svjetskog rata- rast srednjoročnih i dugoročnih kredita na osnovu rasta štednih i
oročenih depozita- povrat kredita na osnovu anuitetnog otplatnog plana - otplata iz prihoda korisnika kredita (firme i stanovništvo) - preduzeća kvartalni i polugodišnji anuiteti- stanovništvo mjesečni anuitet- analiza i praćenje priliva i odliva
4 Strategija upravljanja pasivom- razvijena u toku šezdesetih godina- obezbjeđenje likvidnosti na osnovu povlačenja (uzimanja) kredita
umjesto putem prodaje kratkoročnih VP- predpostavlja jako finansijsko tržište sa obiljem sredstava koja se
mogu angažovati putem kreditnih aranžmana- mogućnost korištenja kredita kod CB- uslov banka mora imati solidnu kreditnu sposobnost
INDIKATORI NELIKVIDNOSTI
- Nema dovoljno novčanih sredstava za pokriće naloga komitenata- nije u stanju isplatiti novčana sredstva po odobrenim kreditima
- nije u stanju otplaćivati uzete kredite- drži niži nivo OR kod CB od propisanih
UPRAVLJANJE AKTIVOM I LIKVIDNOST
Posebno značajno u uslovima nerazvijenog finansijskog tržišta odnosno kada banka ne koristi mehanizme upravljanja pasivom
Banka formira primarnu rezervu likvidnosti koja se u uprošćenom finansijskom sistemu sastoji od novca na depozitnom računu kod CB
Dva pristupa upravljanja aktivom
Stock pristup banka treba težiti da ima kvalitetnu aktivu U slučaju privremene nelikvidnosti banka može prodati dio aktive povući sredstva sa FT ili od CB Težište na upravljanju aktivom radi obezbjeđenja likvidnosti Klasifikacija aktive banke prema stepenu likvidnosti
Flow pristup respektuje ročnu transformaciju buduće prilive i odlive Banka stvara ldquomapu likvidnostirdquondash sagledava poziciju likvidnosti u rokovima od 1-8 dana 8-30 i 30-90 dana
Optimalno rješenje u kombinaciji dva pristupa
UPRAVLJANJE PASIVOM I LIKVIDNOST
Banke rješavaju problem likvidnosti upravljanjem pasivom odnosno angažovanjem dodatnih sredstava na finansijskom tržištu (kao i kredita kod CB)
Mehanizmi angažmana kredita za likvidnost1 Međubankarski kredit za likvidnost2 Aranžmani o rekupovini sredstava (REPOS)3 Depozitni certifikati (CDs)4 Krediti za likvidnost kod CB
Međubankarski krediti za likvidnost
Predstavlja mehanizam raspodjele sredstava na računima kod centralne banke na kreditnoj bazi uz plaćanjenaplatu kamate
Posebno karakteristično za američke banke kod kojih u pravilu manje banke imaju više sredstava na računima kod CB nego velike banke
Manje banke često imaju viškove primarne likvidnosti pa je moguće da one na vrlo kratak rok uz naplatu kamate ustupaju ta sredstva drugim bankama
Radi se uglavnom o neosiguranim kreditima (bez pokrića)
Aranžmani o rekupovini sredstava (REPO)
Radi se o prodaji finansijske aktive uz obavezu prodavca da mora u određenom kratkom terminu kupiti tu istu aktivu po unaprijed dogovorenoj cijeni
Kao pokriće koriste se državne obveznice Smatraju se najsigurnijim načinom ulaganja
Ročnost ovog aranžmana je od jednog dana do nekoliko mjeseci Može biti ldquoREPO sa unaprijed dogovorenim datumomrdquo ili tzv ldquootvoreni REPOrdquo sa mogućnošću kupovine u bilo koje vrijeme u budućnosti
Banka u osnovi vrši prodaju vrijednosnih papira za novac uz obavezu njihove ponovne kupovine Kupac zarađuje kamatu po repo-stopi dok prodavac rješava problem kratkoročne nelikvidnosti
Depozitni certifikati (CDs)
Banka emituje depozitne certifikate sa kratkim rokovima vraćanja kada su u funkciji obezbjeđenja likvidnosti
Kada ima narasle zahtjeve za dodatnim novčanim sredstvima banka nudi emisiju svojih CDs po atraktivnim kamatnim stopama
Ona očekuje da u vrlo kratkom roku dođe do likvidnih sredstava ndash znatno brže nego da čeka neto-priliv depozita
Krediti za likvidnost kod CB
CB ih odobrava bankama koje su solventne ali imaju kratkoročne probleme likvidnosti
Realizuju se posredstvom tzv ldquodiskontnog šalterardquo na kojem banke mogu da dobiju superkratkoročne kredite CB uz zalog državnih vrijednosnih papira
Dva koncepta kamatnih stopa za navedene kredite- ispod tržišne (potreba kontrole namjenskog korištenja)- iznad tržišne (kaznene banke nezainteresovane da ih koriste)
Tri tipa ovih kredita1 za prilagođavanje bilansne strukture banaka2 za pokrivanje sezonskih debalansa3 za otklanjanje posljedica neočekivanih događaja
UTVRĐIVANJE LIKVIDNOSTI
Potrebno je izvršiti grupisanje pojedinih oblika aktive prema stepenu likvidnosti
Gradacija u tri kategorije- Primarna gotovina u blagajni sredstva po viđenju kod korespodentskih
banaka i na računu kod CB- Sekundarna primarna likvidnost uvećana za najlikvidniji dio aktive banke - koji
se u kratkom roku i uz niske troškove može pretvoriti u novac (mjenice kratkoročni krediti do tri mjeseca)
- Tercijarna dijelovi plasmana banke koji se do isteka određenog roka ne mogu pretvoriti u gotov novac (dugoročni krediti obligacije mjenice koje se ne mogu eskontovati)
INSTRUMENTI MJERENJA LIKVIDNOSTI
Kvantitativnipristupa odnos kredita i depozitab odnos likvidne aktive i ukupnih depozitac odnos likvidne i ukupne aktived odnos likvidne aktive i kratkoročnih obavezae prosječna dospjelost plasmana u HV
Kvalitativnipristup Praćenje i analizaa sezonskih ciklusab slučajnih i dugoročnih promjenac novčanih tokova
Kvanitativni ili stock pristup
a Odnos kredita i depozita
kada se odnos penje do relativno visokog nivoa- bankari manje pozajmljuju i investiraju Krediti su nelikvidna imovina banke ndash kada oni rastu =gt likvidnost opada
Nedostatak ne daje informacije o dospjelosti i urednosti otplate kredita niti informacije o stepenu likvidnosti Ne sadrži ni informacije o prirodi bančine imovine izvan kreditnog portfelja (npr gotovina i kratkoročne HV i fiksna aktiva)
To je signal koji opominje menadžment banke da napravi ocjenu svog programa prekomjerne ekspanzije kredita
b odnos likvidne aktive i ukupnih depozita
nešto pouzdaniji od prethodnog
Nedostatak značajan dio gotovine nije stvarno raspoloživ za odgovaranje na bančine potrebe za likvidnim sredstvima (npr obavezna rezerva i sl)
Nedostatak koeficijenata statički ili stock pristup (bez dinamike)
Zaključak Ne postoji opšta formula likvidnosti za sve banke pa ni za jednu banku u različitim vremenskim periodima Svaka banka traga za svojim optimumom likvidnosti
Korelativno praćenje stope rasta depozita i kredita Stabilne stope rasta depozita siguran su pokazatelj održavanja optimalne zone likvidnosti bez formiranja dodatnih rezervi lkvidnosti
Formiranje predvidivih stopa kredita odnosno kalkulisanje cikličnih sezonskih slučajnih i dugoročnih varijacija stopa formiranja kredita i depozita
Zlatno pravilo likvidnosti stope rasta kredita ne smiju biti veće od stopa rasta depozita
Banka mora nastojati da što prije otkloni nelikvidnost kako bi sačuvala povjerenje svojih komitenata
Projektovanje likvidnosti
U savremenim bankama vrše komisije za upravljanje aktivom i pasivomSastoji se u prognoziranju rasta kredita i depozita te aranžiranju dodatnih izvora za obezbjeđenje likvidnosti banke
Suština izračunati gep (jaz) likvidnosti banke kao razliku između anticipiranih izvora sredstava i potencijalne upotrebe sredstava od strane banke
Značaj izbora optimalne kombinacije
Diferencijacija depozita stabilni i nestabilni (više ili manje osjetljivi na promjene tržišne kamatne stope)
Ciklični aspekt (povezanost banke sa granama kod kojih postoji veći stepen cikličnih oscilacija) U uslovima uspona privredne aktivnosti banke smanjuju kratkoročne i dugoročne VP i povećavaju kredite U uslovima recesije =gt smanjuju se zahtjevi za kreditima =gt banke usmjeravaju sredstva u VP
Način projektovanja likvidnosti
Potrebe dodatne likvidnostiprognozirani rast kredita + rast obaveznih rezervi ndash prognozirani porast depozita
Na izbor sredstava za pokrivanje gep-a utiče dužina vremena projektovanog gep-a očekivano kretanje kamatnih stopa na finansijskom tržištu
Na politiku likvidnosti utiče i filozofija menadžmenta
Faktori koji utiču na likvidnost
ročna struktura svih sredstava dinamika priliva sredstava ponašanje poslovnih subjekata smjernice ekonomske i razvojne politike mjere monetarno- kreditne politike
Propisi agencije za bankarstvo
ldquoOdlukao minimalnimstandardimaza upravljanjerizikomlikvidnostibanakardquo
Nadzorni odbor banke odgovoran je da osigura da banka ima i provodi adekvatan program za upravljanje rizikom likvidnosti
Više rukovodstvo banke dužno je da pripremai Odborudajeprijedlogeprogramai politika provodiprogramei politike prati upravljai kontroliše dautvrdimetodprocjenetekućei budućelikvidnosti obezbjedisistemizvještavanjao likvidnosti obavještavaOdboro stanjulikvidnostinajmanjejednomkvartalno
pratiekonomskei drugeusloveu okruženjukojimoguuticatinalikvidnost obezbjediuslovezasisteminterne kontrole
Obaveza banke Ročno usklađivanje ugovorenih dospjeća instrumenata aktive i pasive
najmanje90 izvorasredstavasarokomdospjećado 365 danadaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 365 dana
najmanje95 izvorasarokomdospjećado 180 danaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 180 dana
izvoresredstavasarokomdospjećado 90 danau punomiznosuangažujeu plasmanesarokomdospjećado 90 dana
Rezerva likvidnosti
Empirijski određena visinom novčanih sredstava poslovne banke u gotovini i na računima kod CB Izražava se u procentima od depozita sa kojima banka raspolaže
Na osnovu višegodišnjeg iskustva ocijenjeno je da odnos sredstava na žiro-računu poslovne banke ne bi smio biti niži od 4 do 5 od ukupnih depozita po viđenju
Kod nas su banke obavezne da održavaju prosječan desetodnevni minimum likvidnosti u novčanim sredstvima u visini od najmanje 20 iznosa kratkoročnih izvora sredstava
PROPISANE ZAŠTITNE MJERE
principdase štovišeoslanjanastabilneizvoresredstava principzamaksimalnudiverzifikacijuizvorasredstavapodospjeću vrstii
brojukomitenata tržištui instrumentima organizacionemjerezaupravljanjelikvidnošću (kompetentnalica
efikasnakontrolai sl) stepenuključenostibankeu tržištanovcai razvojakratkoročnihvrijednosnihpapira redovnopripremanjeplanovazavanredne(neočekivane)situacije kvalitetaninformacioni sistem
SOLVENTNOST
Solventnost je sposobnost banke da svoje ukupne obaveze može pokriti svojom ukupnom aktivom čija se vrijednost može potvrditi na tržištu dakle po tržišnoj cijeni
Nesolventna banka formirana vrijednost obaveza iznad nivoa realne aktive
Da li banka može biti nelikvidna ali solventnalikvidna ali nesolventna
Vremenska koponenta za razlikovanje kategorija likvidnosti i solventnosti
Likvidnost sposobnost banke da odgovori svojim obavezama u određenom (kratkom) roku a
Solventnost sposobnost banke da odgovori svim svojim obavezama Da u trenutku likvidacije može da isplati svoje povjerioce
Ako je banka nesolventna dolazi pod udar regulatornih organa uz mogućnost gubljenja poslovnog statusa u obliku likvidacije ili preuzimanja od neke druge banke
POSLOVNOST
predstavlja postizanje maksimalnih rezultata minimalnim ulaganjem sredstavaSastavni dijelovi
samostalnost i objektivnost u donošenju odluka stalna cirkulacija novca poslovno predviđanje
Princip poslovnosti ugrađuje se u princip likvidnosti sa kojim čini jedinstvenu cjelinu
EFIKASNOST
predstavlja princip po kojem banka odobrava kredite za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno uložitiBanke će sredstva usmjeriti u projekat koji će nakon otplate kredita uspješno poslovati
Banka teži optimalnoj efikasnosti koja je rezultanta poželjnog stepena likvidnosti i sigurnosti koji reflektuju operativna i strateška ponašanja vlasnika menadžmenta i klijenata banke
PROFITABILNOST
cilj banke je ostvarenje što većeg profita na osnovu kamatne marže zaračunavanjem provizije na bankarske usluge kao i prihoda ostvarenih vođenjem vlastitih poslova bankeProfitabilnost kao obezbjeđenje dovoljne stope prinosa po jedinici dioničkog kapitala
Rezultat - rast profita i povećanje tržišne vrijednosti banke
Osnovni principi bankarskog poslovanja - Vježbe
1 Finansijski indikatori banaka
Cilj poslovanja =gt adekvatna stopa prinosa po jedinici kapitalaUslov rasta banke je i povećanje kapitala =gt propisan mininimum
Svrha indikatoraUpoređivanje performansi banke sa drugim bankama i Posmatranje date banke kroz vrijeme
Osnovni principi bankarskog poslovanja su Likvidnost Solventnost Sigurnost Profitabilnost Efikasnost
2 Likvidnost banaka
Pojam likvidnost sposobnost subjekta da izvrši svoje tekuće obaveze o roku dospijećaKroz adekvatno upravljanje likvidnošću banka gradi povjerenjeRangiranje aktive i pasive prema stepenima likvidnosti super-likvidna likvidna i nelikvidnaPojam ročna transformacija usklađivanje rokova obaveza i potraživanja
Postoji više indikatora likvidnosti ali osnovni su Likvidna aktiva ukupna aktiva Likvidna pasiva ukupna pasiva
3 Solventnost
Razlika između likvidnosti i solventnostiPojam solventnosti dugoročna usklađenost strukture aktive i pasive tj mogućnost da se svi dugovi plate ldquokonačnordquo ali po tržišnim cijenamaBanka je solventna ako joj je u slučaju likvidacije aktiva veća od pasive
Trojako značenje solventnosti Sposobnost banke da snosi rizik (u slučaju likvidacije) Obezbjeđenje sigurnosti deponentima (minimiziranje rizika za
deponente) Makroekonomska funkcija banke (u slučaju nesolvnentnosti jedne
banke posljedica može biti pad povjerenja u sve banke ndash lančani efekat
4 Sigurnost
Pojam sigurnosti mogućnost plaćanja i naplate svih obaveza i potraživanja u ugovorenim rokovima i utvrđenom obimu Odnosi se na procjenu klijenta njegove sposobnosti da izmiri svoje obaveze na vrijeme u punom iznosu te na način predviđen u ugovoru
Postiže se provjerama klijenataZakonski uređeno putem garancija koje su neophodne
5 Efikasnost
Pojam efikasnosti (poslovanja) aktivnosti koje vode ka ostvarenju optimalnih rezultata
Princip po kojem banka odobrava sredstva za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno upotrijebiti
Efikasnost = likvidnost + profitabilnost + solventnost + sigurnost
6 Profitabilnost
Profitabilnost =gt funkcija cilja banke
Cilj banke je stalno povećanje profitabilnostiTrendovi u profitabilnosti banaka =gttokom 80-ih i 90-ih bilježe se opadajuće stope
U obješnjenju postoje dvije koncepcije Posljedica djelovanja cikličnih i strukturnih faktora na svjetskom
planu Dilema - tranzicija konkurencija
Važni pokazatelji ROI ROA ROE
ROI =neto prihod nakon poreza operativni prihodROA =neto prihod nakon poreza ukupna aktivaROE =neto prihod nakon poreza akcijski kapital
a) Povezanost pokazatelja profitabilnostiROI =NP OP ndashpovrat na investicijeAU =OP UA -efekat korištenja activeROA =ROI x AU -povrat na aktivuEM =UA AK ndashakcijski multiplikator ROE= ROA x EM ndashpovrat na akcijski kapital
b) Formiranje profita banke
1 Kamatni prihod (-)2 Kamatni rashod3 Neto kamatni prihod (+)4 Neto nekamatni prihod5 Bruto prihod (-)6 Operativni rashodi7 Neto prihod (-)8 Izdvojene rezerve9 Neto prihod prije oporezivanja (-)10 Porez na profit11 Neto prihod poslije oporezivanja (-)12 Raspoređeni profit13 Zadržani ili neraspoređeni profit
c) Primjer izračunavanja profitabilnosti
Banka ldquoXrdquoima sljedeće pokazatelje poslovanja
Ukupna aktiva200000000 KMOperativni prihod20000000 KMAkcijski kapital16000000 KMNeto dobit (profit)1000000 KM
Izračunati ROI AU ROA EM i ROE =
Rješenje ROI = NP OP = 5AU = OP UA = 01ROA = ROI x AU = 05EM = UA AK = 1K = 125ROE = ROA x EM = 625
d) Faktori profitabilnosti
Postoje dvije vrste faktora koji utiču na profitabilnost banke mikroekonomski i makroekonomski
Mikroekonomski faktori profitabilnosti suKvalitet MGMT-aKvalitet aktiveEkonomija obimaEkonomija okviraVanbilansne operacijeTroškovi poslovanja IProfitni centri
Makroekonomski faktori profitabilnosti su Faza ekonomskog ciklusa Sektorske krize Kretanje kamata
Pojam kamatna margina razlika između aktivne i pasivne kamatne stope =gt razlika između kamatne stope na plasmane i dugove
e) Projektovanje profitabilnosti banaka
r = i + ot + ( 25 -i) x EAr -na plasmane I -kamatna stopa na obavezeE -akcijski kapital A ndashaktivaGranična stopa prinosa na akcijski kapitalAko imamo sljedeće podatker = 25 prije porezar = 15 poslije poreza od 40
Primjer Ako imamo sljedeće podatkei=10E=40A=100ot=3
Rješenje r = 136
f) Uticaj multiplikatora na profitabilnost
Ako je očekivani ROE = 25 prije poreza onda je ROE nakon poreza od (40) jednak 15Za stopu obaveznog kapitala od 8 ostvaruje se EM od 25Razlog =gt EM se računa samo na akcijski kapital (npr 4=gt 1 004 =25)Dakle ROA mora biti najmanje 1 jer jeROE = ROA x EM =gt 1 x 25ROE = 25
4 Tržišni rizici
3 BANKARSKI SISTEM BiH
Indikatori razvijenosti finansijskog sistema zadovoljavajući intenzitet direktnog finansiranja - mogućnost
alternativnog izbora razvijenost sekundarnog tržišta diverzifikovana institucionalna struktura ndash omogućava sklad između
bankarskih i nebank inst struktura novčane mase ndash dominacija gotovog novca odnos novčane mase prema obimu finansijskih transakcija ili prema
GDP-u
Goldsmitov sintetički pokazatelj finansijske razvijenosti Odnos između finansijskih instrumenata (državnih HoV privatnih obveznica
običnih akcija HoV finansijakih instituc) i nacionalnog bogatstva (GDP-a) Najrazvijeniju fin strukturu ima VB (170) i SAD (125) a najnerazvijeniju
Francuska (065)
Domaći finansijski sektor veoma nerazvijen institucionalnu strukturu čine
o CB i sistem komercijalnih banakao mikro-kreditne organizacijeo dvije berze (sarajevska i banjalučka)o osiguravajuća društva
Nedostaju razvojne i izvozne bankeštedno-kreditne organizacijemortgage-institucijeinvesticioni fondovieskontne i klirinške kućenovčano tržište
Od instrumenata finansijskog tržištasamo dionice (uglavnom proistekle iz procesa
privatizacije)
ne postoje instrumenti kratkoročnog finansiranja (blagajnički zapisi komercijalni zapisi depozitni certifikati kratkoročne obveznice REPO-ugovori)
Ciljevi osigurati porast domaće privatne štednje osigurati povoljniji izvor finansiranja za privatni sektor osigurati veće kreditiranje privrede u odnosu na
domaćinstva povećati likvidnost tržišta kapitala u BiH izgraditi funkcionalno tržište osiguranja
Najvažniji uspjesi
stvaranje institucionalnog i regulatornog okvira privatizacija banaka okrupnjavanje banaka (sa 70 na 35) prisustvo stranog kapitala jedinstven platni promet u poslovnim bankama učešće banaka na tržištu kapitala jačanje povjerenja u banke uspostavljanje sistema osiguranja depozita osnivanje kreditnog biroa rast štednje unaprijeđenje supervizije banaka uspostavljanje jedinstvenog registra računa uvođenje novih bankarskih proizvoda Centralna banka BiH
Zamjerke bankara neuređenost pravnog sistema neadekvatna zaštita povjerilaca odnosno neefikasna
naplata dospjelih potraživanja prenormiranost pojedinih segmenata bankarskog poslovanja (ocjena kreditnog rizika)
otežava poslovanje banaka nerazvijenost domaće privrede nestabilnost ukupnog ekonomskog sistema pogoršanje finansijske discipline pojava fiktivnih firmi i sivo tržište visok kreditni rizik investiranja primjena različitih instrumenat obezbjeđenja poskupljuje kredite i usporava proceduru nedostatak kvalitetnih dugoročnih izvora nepovoljan kreditni rejting BiH
Zadaci bankarskog sektora Ubrzavanje procesa reformi realnog sektora kako bi dostigle
napredak u monetarnom i bankarskom sektoru Završetak procesa privatizacije državnih banaka (ili likvidacija) Podrška CBBiH da emituje obveznice i blagajničke zapise Nastavak procesa daljeg okrupnjavanja banaka Kapitalno jačanje banaka Donošenje zakona o zaštiti povjerilaca Ubrzati procese stečajeva kompanija Ubrzavanje sudskih postupaka
Unaprijeđenje uslova za djelovanje banaka na cijelom području BiH Fiskalna reforma i eliminacija sive ekonomije Licenca AOD za sve banke Povrat stare devizne štednje Ublažiti kriterije ročne usklađenosti Racionalizirati izvještavanje banaka Uvođenje eskontne kamatne stope Unaprijediti praksu naplate čekova i mjenica Usvojiti propise koji će omogućiti razvoj štedionica hipotekarnih
banaka i lizing kompanija
Asortiman bankarskih usluga razvijenih finansijskih tržišta
Tradicionalne bankarske usluge1 Obavljanje mjenjačkih poslova2 Diskontovanje komercijalnih zapisa i odobravanje poslovnih kredita3 Ponuda štednih depozita4 Čuvanje dragocjenosti5 Podrška vladinim aktivnostima preko kreditiranja6 Ponuda depozita po viđenju7 Ponuda povjereničkih (trust) usluga
Bankarske usluge razvijene u novije doba
8 Odobravanje potrošačkih kredita9 Finansijsko savjetovanje10 Upravljanje gotovinom11 Ponuda opreme na lizing12 Ulaganja u visokoprofitabilne projekte visokog stepena rizika13 Prodaja usluga osiguranja14 Usluge penzijskog osiguranja15 Usluge investiranja u vrijednosne papire16 Usluge investicijskih fondova i anuiteta17 Ponuda investicijskih i komercijalnih bankarskih usluga
4 SISTEMI CENTRALNOG BANKARSTVA
CENTRALNA BANKA
banka poslovnih banaka
monopol nad emisijom novčanica
nastanak ndash početak ind revolucije
prva Riskbank of Sweden 1656 g
najznačajnija Bank of England 1694 g
neprofitna institucija
monopolski položaj u sistemu
ldquokvazi bankardquoldquobanka banakardquordquobanka državerdquo
visok stepen samostalnosti CB
nesklad instituc i faktičke samostalnosti
II tipa CB potpuna vezanost za izvršnu vlast visok stepen autonomije
S aspekta organizacije jedinstvena CB složeni sistem CB (FED)
Poslovi CB emisija novčanica i kovanog novca upravljanje deviznim rezervama regulisanje količine novca organizacija UPP i PP sa inostranstv supervizija i nadzor banaka poslovi za račun države
Tri osnovne funkcije CB1 vođenje monetarne politike2 ldquoposljednje utočište banakardquo3 supervizija
Vođenje monetarne politike
Četiri osnovna cilja 1 stabilnost cijena2 ekonomski rast3 puna zaposlenost I4 uravnoteženi platni bilans
Obezbjeđenje likvidnosti makrosistema u uslovima rasta Snabdjevanje poslovnih banaka potrebnom količinom novca i kreditaŠtiti likvidnost bankarskog sistemaCB propisuje uslove za likvidnostPooštrava uslove u slučaju nelikvidnostiTjera banke da štite sopstvenu likvidnost
Banke definišu strategiju odbrane likvidnosti na tri nivoa
1 primarne rezerve likvidnosti kod CB (gotov novac i depozit po viđenju)
2 sekundarne (fond rezervi i kratkoročne hartije od vrijednosti) 3 povlačenje kredita sa novčanog tržišta
CB odobrava kredite za likvidnost izuzetno kratkoročni penalne kamate ne mogu biti korišteni za kreditnog potencijala strogi uslovi odobravanja
Krediti za likvidnost CBUslovi odobravanja -veća kamatna stopa
-obavezno pokriće u hartijama od vrijednosti
-stroga provjera boniteta banaka
Bitne razlike CB i KB likvidnost kod KB pasiva određuje aktivu kod CB vrsta emisije ročnost transakcija klijenti ciljevi poslovanja
Uticaj CB na ekonomska kretanja
Tri aspekta neposrednog djelovanja CB na globalna ekonomska kretanja
1)Globalna kontrola količine novca i kredita2)Kreditna regulacija3)Supervizija poslovanja bankarskog sistema
Primarna emisija CB
Stvara mogućnost poslovnim bankama da brže dođu do potrebnog inicijalnog novca
Primarni novac u dva osnovna oblika1)gotov novac2)depoziti koje poslovne banke drže na žiro i drugim računima
Usmjeravanje primarnog novcaputem deviznih transakcija - Promet hartija od vrijednosti na otvorenom tržištuputem kreditnog mehanizma - Kreditiranje
Kreditiranje ali samo na kratak rok
Supervizija banaka
Zadatak supervizije amortizacija poremećaja zaštita depozita zaštita povjerenja
Obuhvata kontrolu
1 vlasništva i upravljačke strukture u bankama2 bilansne strukture3 kredita i mikrokreditne politike banaka4 likvidnosti i solventnosti5 razvoja konkurentnosti6 pojava nelojalne konkurencije7 odnosa stabilnosti i profitabilnosti i dr
Instrumenti monetarne politike CB1 operacije na otvorenom tržištu2 krediti poslovnim bankama3 obavezna rezerva4 specijalni depoziti5 eskontnadiskontna kamatna stopa6 direktivne mjere CB I7 neformalni uticaj CB
1 Operacije na otvorenom tržištu
Kupovina i prodaja državnih obveznica na finansijskom tržištu od strane CBUticaj na promjene kamatnih stopa na tržištuUticaj na kreditni potencijal poslovnih banakaSuptilan i lahko primjenljiv mehanizam monetarne politikeČesto se kombinuje sa mehanizmima reeskonta
2 Krediti poslovnim bankama
Vrste kredita Krediti po osnovu raspoloživih hartija od vrijednosti u portfelju
poslovnih banaka (refinansiranje) -Reeskontni krediti -Krediti pokriveni dokumentima (državne obveznice)
Selektivni krediti Krediti usmjereni ka državi (napušta se) Krediti za likvidnost
Kupovina robnih mjenica i drugih komercijalnih papira od poslovnih banakaKupuju se po eskontnoj KSRezultat priliv svježeg novca u poslovnu bankuRigidan i relativno prevaziđen mehanizam
3 Obavezna rezerva
Rast stope -gt smanjenje kreditnog potencijalaU slučaju većeg priliva depozita iz inostranstva CB će povećati stopu obavezne rezervePodsticaj bankama da primjenjuju finansijske inovacijeRigidan instrument koji se koristi u zemljama sa nerazvijenom tržišnom strukturom
4 Specijalni depoziti
Cilj -dodatno snižavanje obima raspoloživih bankarskih resursa
Realizuju se primjenom ldquomarginalne obavezne rezerverdquo za banke sa ekspanzivnim rastom depozita
Veće stope obavezne rezerve na prirast depozitaObično sa nultom stopom naknade za ORRijetko se primjenjuje
5 Eskontna kamatna stopa
To je minimalna KS po kojoj je CB spremna da kreditira poslovne banke
Referentna kamatna stopa ndash uticaj na tržišnu kamatnu stopu
Banke obično slijede varijacije u kretanju eskontne stope CBRasterećenje privrede i podsticaj investiranju
Eskontna stopa u funkciji podrške domaćoj privredi
Američki FED snizio je svoju eskontnu kamatnu stopu u pokušaju da pomogne oporavak američke privrede FED je od početka 2001 godine snizio svoju kamatnu stopu sa 65 na 1
Objašnjavajući svoju odluku u FED-u su izjavili da veća nesigurnost dijelom posljedica većih privrednih rizika trenutno ograničava potrošnju proizvodnju i zaposlenost Oni se nadaju da će snažan i kontinuirani rast proizvodnje te dodatno smanjenje kamata biti od pomoći privredi koja se nalazi u vremenu slabijeg učinka
ECB zadržava nisku diskontnu stopu
Europska centralna banka (ECB) odlučila je ostaviti kamatnu stopu za refinanciranje na 2 uprkos tome što je britanska centralna banka (Bank of England - BoE) odlučila podići stopu sa najnižeg nivoa u posljednjih 48 godina za četvrtinu postotnog poena na 375
ECB je posljednji put spustila kamatnu stopu u julu ove godine dok je za BoE današnji porast kamatne stope bio prvi u više od 3 i pol godine
Makroekonomski pokazatelji još od ljeta iniciraju oporavak u eurozoni no ekonomisti upozoravaju da do značajnijeg rasta privrede neće doći tako skoro (6112003 Bankamagazin)
Makroekonomski pokazatelji još od ljeta iniciraju oporavak u eurozoni no ekonomisti upozoravaju da do značajnijeg rasta privrede neće doći tako skoro
6 Direktivne mjere CB
U suprotnosti su tržišnim mehanizmima
Kvantitativne limitiranje obima kredita visine KS na depozite obima i cijene HV obima potrošačkih i stambenih kredita
Kvalitativne sugestije i uputstva bankama da daju prioritet pojedinim privrednim djelatnostima
Rijetko se primjenjuju - obično u uslovima poremećaja
7 Neformalni uticaj CB
U suprotnosti su tržišnim mehanizmimaMoralni apeli bankama da se uzdrže od prekomjernog kreditiranja ili visokih KSldquoprijateljska upozorenjardquo ili ldquonagovještajirdquoUsmena i pismena saopštenjaPozivanje bankara na razgovore i slRjeđe se primjenjuje
Institucije bankarskog sistema
Bankarski sistem BiH1 CBBH - Centralna banka BiH2 FBA - Agencija za bankarstvo FbiH3 ABRS - Agencija za bankarstvo RS 4 AOD - Agencija za osiguranje depozita5 Ostale institucije
5 CENTRALNA BANKA BiH
Centralna banka BiH
Na njenom čelu nalazi se Upravno vijećeNe može davati kredite kreiranjem novca i u tom smislu djeluje kao Currency Board
Cilj Centralne banke je da postigne i održi stabilnost domaće valute (KM) tako što izdaje domaću valutu prema aranžmanu poznatom pod nazivom Currency Board
ldquoCurrency Boardrdquo
ldquoCurrency Boardrdquo u smislu Zakona o CB znači operativno pravilo za izdavanje domaćevalute prema kojem se domaća valuta izdaje samo uz kupovinu konvertibilne devizne valute sa punim pokrićem u neto stranoj aktiviTo znači da Centrana banka ne može odobriti kredit
Tri osnovne karakteristike CBA
1 Fiksni devizni tečaj utvrđen Zakonom o CBBH ( 1 KM = 1 DEM = 051129 euro )2 Puna devizna pokrivenost KM pasive CBBH
3 Puna konvertibilnost KM pasive CBBH u vezanu valutu euro
Pored toga CBBiH ne može davati kredite niti komercijalnim bankama niti
vladama CBBiH a ni drugi autoriteti u BiH ne mogu vršiti ograničenja na
plaćanja i međunarodne transakcije CBBiH osigurava transparentnost rada i transparentnost njenih
računa
Osnovni zadaci CB BiH
a) da definiše usvoji i kontroliše monetarnu politiku BiH putem izdavanja domaćevalute
b) da drži i upravlja službenim deviznim rezervama CB na siguran i profitabilan način
c) da potpomogne ili uspostavi i održava odgovarajuće platne i obračunske sisteme
d) da prima depozite od BiH i komercijalnih banaka radi ispunjenja zahtjeva za obaveznim rezervama
e) da stavlja u i povlači iz opticaja domaću valutu
f) da obavlja devizne operacije na zahtjev banaka
g) da prikuplja podatke koji se odnose na ekonomske i finansijske aktivnosti
Struktura bilansa CB
AKTIVA PASIVAKrediti bankama Gotov novacDržavne obveznice Depoziti banakaDevizna potraživanja Specijalni depozitiZlato I rezerve Depoziti države
Devizne obavezeFondoviInterne rezerve
Struktura bilansa CBBH
PASIVA1 Rezervniprimarni novac
gotovina izvan monetarnih vlasti- izvan CBBiH depoziti komercijalnih banaka
2 Inostrana pasiva kratkoročne obaveze prema nerezidentimadepoziti nerezidenataobaveze prema MMF-u
3 Depoziti centralne vlade 4 Kapitalni račun
početni kapital i rezerveakumulirana dobit
AKTIVA
1 Strana aktiva strana valuta u trezoru CBdevizni depoziti kod inostranih banakaraspolaganje SDR-ovima i dugoročni strani vrijednosni papiri
2 Potraživanja od privatnog sektora
Nezavisnost CB BiH
Centralna banka je potpuno nezavisna od FBiH RS te bilo koje javne agencije i organa
Centralna banka neće primati instrukcije od bilo kojeg drugog lica
Samostalnost Centralne banke treba biti poštovana i niko ne može tražiti da se utječe na bilo kojeg člana tijela Centralne banke koje donosi odluke u izvršavanju njegovih dužnosti prema Centralnoj banci niti da se miješa u djelatnost Centralne banke
Organizacija CB BiH
Centralna banka se sastoji od Upravnog vijeća Uprave (koja se sastoji od Guvernera i tri Viceguvernera) Osoblja
Konvertibilnost KMNa zahtjev Centralna banka na teritoriji Bosne i Hercegovine bez ograničenja kupuje i prodaje Konvertibilne marke za euro po kursu definisanom Zakonom o CB
Operacije na tržištu novcaCentralna banka se nećeuključivati u nikakve operacije na tržištu novca uključujući tu i vrijednosne papire bilo koje vrste
Operacije kliringaCentralna banka može ili za svoj vlastiti račun ili za račun i po nalogu Bosne i Hercegovine da uđe u klirinške i platežne aranžmane ili sklopi bilo koji drugi ugovor u istu svrhu sa javnim ili privatnim klirinškim institucijama koje se nalaze u inostranstvu
Bez kreditiranja državeCentralna banka će raditi kao bankar i fiskalni agent Bosne i Hercegovine pod uslovom da niti jedna transakcija koju CB sprovede ne može služiti kao finansijska pomoć uključujući kredit za ili u korist Bosne i Hercegovine
51 Currency Board domaća i svjetska iskustva
1 Pojam Currency Board-a
MMF definišeCurrencyBoardaranžmankaomonetarnirežimkojise zasnivanaeksplicitnojzakonskojobavezikonverzijedomaćevaluteuspecifičnu stranuvalutupričemuinstitucijakojaemitujenovacimaodređena ograničenja
2 Principi Currency Board-a
Principi Currency Board-a su Depoziti po viđenju su konvertibilni u valutu zemlje
monetarnog odbora po fiksnom kursu Odnos između novca u opticaju i novčane mase je
stalan Monetarna politika se sastoji u konverziji domaće valute
u stranu po fiksnom kursu
3 Karakteristike Currency Board-a
Konvertibilnost bilo kojeg iznosa domaće valute u stabilnu stranu valutu
Fiksan devizni kurs domaćevaluteprema referentnoj valuti Puno pokriće emitovanog domaćeg novca stranim rezervama Djeluje na principu novčanog sistema zlatne poluge Nove rezerve pribavljaju se iz zemlje rezervne valute Promjene u platnom bilansu utiču na promjene domaće novčane
mase Trgovinska veza između zemlje monetarnog odbora i zemlje
monetarne valute je obično stabilna Centralna banka ne prima depozite ne može kupovati državne
vrijednosne papire ne daje kredite vladi ni komercijalnim bankama i nema ulogu ldquozajmodavca krajnje instancerdquo ne reguliše bankarski sistem ne nadzire operacije diskrecione monetarne politike
Država ne može kontrolirati količinu novca u opticaju koja je određena potražnjom za novcem
Currency Board u BiH
CBBiH počela je sa radom 11 8 1997 god na principu valutnog odbora
Prije njenog osnivanja u BiH su bile u opticaju 4 valute HR kuna bosanski i jugoslovenski dinar i DM
Ubrzo nakon toga KM postaje jedina legalna valuta
a) Razlozi formiranja CBA u BiH
Potreba za vezivanjem KM za određenu stabilnu valutu
Razlozi odabira DM kao referentne valute Visok nivo povjerenja Historijska vezanost za DM Velika količina DM u zemlji
1999 god ulogu DM preuzima EURO
Osigurao je stabilnost KM Mogao bi biti ugrožen ako se ne zaustavi stalni porast vanjskotrgovinskog debalansaBrojni ekonomisti u BiH smatraju da je naš valutni odbor rigidan te bi bilo nužno izvršiti korekcije u pravcu povećanja njegove fleksibilnosti
b Prednosti CBA u BiH
Četiri su razloga zašto je CBA u BiH bio uspješan1 Javnost u BiH se suočila sa brojnim finansijskim traumama CBA je vratio povjerenje javnosti u domaću valutu2 Javnost u BiH ima puno povjerenje u euro
3 Mnogi su vjerovali da je CBBiH uspješno funkcionirala kao CBA jer je imala donedavno stranog guvernera4 Jedan od razloga zašto CBA uspješno funkcionira u BiH je dobar pravni i institucionalni okvir za CBBiH
Zašto bi CBA trebao biti zadržan u BiH
1 CBA proizvodi realne ekonomske i socijalne koristi
2 Stabilnost domaće valute u odnosu na euro u budućnosti jer BiH ima viziju pristupiti EU
3 Nema konkretne alternative koji bi to monetarni režim trebalo uvesti nakon CBA
4 Dugoročno nastojanje da se kroz CBA ekonomija BiH što više približi ekonomiji EU
6 KOMERCIJALNO BANKARSTVO
VRSTE BANAKA
1 Ročnost poslova komercijalne banke (kratkoročni poslovi) investicione ili razvojne banke (dugoročni poslovi)
2 Privredna grana ili oblast industrijske poljoprivredne trgovačke SMEs sektor spoljnotrgovinske
3 Veličina finansijskog potencijala
male srednje velike
4 Veličina teritorije koju pokriva lokalne regionalne nacionalne
5 Prosječna vrijednost bankarskih depozitnih ili kreditnih operacija
banke malih operacija (ldquoretail banksrdquo) ndashbankarstvo na malo banke velikih operacija (ldquowholesale banksrdquo) ndashbankarstvo na veliko
6 Prisustvo inostrane komponente u poslovanju domaće međunarodne
Uobičajena podjela banaka
A) Depozitne ili komercijalne banke
Mobilišu kratkoročne depozite (uglavnom stanovništva)i plasiraju ih na kratak rok
Finansiraju robni promet i zalihe preduzeća trajna i potrošna dobra stanovništva
Imaju razgranatu mrežu filijalaImaju problem ročne usklađenosti sredDrže transakcione depoziteZalaze i u investicione aktivnosti(VP)
B) Poslovne banke
Sve više se približavaju komercijalnim bankamaFinansijski potencijal zasnivaju na sopstvenom kapitalu i rezervama
Ulaze u vlasništvo kompanija preko čijeg profita uvećavaju sopstveni kapitalFinansirajuuglavnom krupne industrijske kompanije
Osnivaju filijale i u drugim zemljama
C) Univerzalne banke
Klijentima pružaju kompletan set poslovnih i investicionih bankarskih uslugaPredstavljaju prvi organizacioni oblik banaka
To su tzv nespecijalizovane bankeDominiraju depozitni izvori i kratkoročni kreditiKreiraju i sopstvene hartije od vrijednostiTeže ih je kontrolisati
Finansijske aktivnosti banaka u konceptu ldquouniversal bankingrdquomogu uključivati
Djelatnost univerzalne banke posredovanje (intermediation) trgovanje finansijskim instrumentima devizama i derivatima osiguranje ili prihvatanje odgovornosti za kupovinu novog duga i
emisije dionica (underwriting) brokerski poslovi
korporacijske savjetodavne usluge uključujući udruživanja i usluge akvizicije
investicijsko upravljanje osiguranje držanje kapitala ne-finansijskih kompanija u bankarskom portfoliju
DJELATNOST DOMAĆIH BANAKA
1 Primanje svih vrsta novčanih depozita i drugih novčanih sredstava2 Davanje i uzimanje kredita i finansijski lizing3 Davanje svih oblika novčanog jemstva4 Učešće kupovina i prodaja instrumenata tržištanovcai
kapitalazasvojilituđi račun5 Usluge platnog prometa i prenosa novca6 Kupovina i prodaja strane valute7 Izdavanje i upravljanje sredstvima plaćanja (uključujući kreditne kartice
putne i bankarske čekove)8 Pohranjivanje i upravljanje vrijednosnim papirima i drugim
vrijednostima9 Usluge finansijskog menadžmenta10 Kupovina i prodaja vrijednosnih papira11 Drugi poslovi
BILANS BANAKA
BILANS u bankarstvu ima dvostruko značenje analiza bilansa banke I analiza bilansa debitora
Bilans stanja ndash sistematizovan pregled bankarske aktive i pasive na određeni dan
ndash važan izvor informacija i osnova za donošenje poslovnih odluka
Pomaže kod formulisanja poslovne politike banke utvrđivanjem i praćenjem koeficijenata (stopa)
gotovine likvidnosti solventnosti rezervi likvidnosti kreditiranja kapitala i dr
komparativna analiza banke u odnosu na druge banke ili na bankarski sektor u cjelini
Bilans stanja
bruto bilans ukupna aktiva i pasiva
neto bilans prikazuje kredite i ostale finansijske plasmane na strani active I izvore sredstava kojima se pokrivaju ti plasmani
nekonsolidovani bilans prikazuje bruto aktivu i pasivu sektora poslovnih banaka (sa svim interbankarskim pozicijama)
konsolidovani bilans odnosi se na plasmane i obaveze prema nebankarskom sektoru dok su interbankarske pozicije anulirane
Struktura bilansa banke
AKTIVA PASIVA Krediti 52 Oročeni depoziti 42Plasmani u hartije od vrijednosti 16 Depoziti po viđenju 33Likvidna aktiva 14 Obaveze na novčanom tržištu 14Gotovina (+ rezerve) 13 Ostale obaveze 3Ostala aktiva 5 Kapital 8UKUPNO 100 UKUPNO 100
Fundamentalna ravnoteža bilansa
Izbalansiranost vrijednosti aktive i pasive u ročnom i valutnom pogledu
Aktiva = obaveze + fondovi (kapital)Fondovi (Kapital) = aktiva ndash obavezeObaveze = aktiva ndash fondovi (kapital)
Pitanje realne aktive - ako su obaveze i fondovi pokriveni dovoljnim obimom realne aktive - ako je pozitivna vrijednost kapitala - izjednačenost spoljnih obaveza i neto aktive
BANKARSKI AGREGATI
1 Finansijski potencijal2 Finansijski plasmani3 Depozitni potencijal4 Kreditni potencijal
1 Finansijski potencijal
zbir svih izvora sredstava koje banka transferiše u različite vrste plasmana
FP = Σ P = DP + KI + OI
2 Finansijski plasmani
predstavlja zbir ukupne aktive bilansa bankeFPL = Σ A = KR + HV + R
Ukupni plasmani moraju biti pokriveni izvorima sredstavaFP = FPL
3 Depozitni potencijal
zbir depozitnih izvora sredstava DP = Dpv + Dšt + Dor
Nivo depozitnog potencijala neposredno utiče na nivo kreditnog potencijala
4 Kreditni potencijal
kvantum slobodnih sredstava banke koji može biti plasiran u vidu kredita ili drugih plasmana a da pri tome ne ugrozi likvidnost i solventnost održavajući propisanu stopu obaveznih rezervi
KP = FP ndash PR (OR+RL)
Nivo kreditnog (slobodnog ili raspoloživog) potencijala određuje nivo kreditnih plasmana
PR ndash programirane ili standardne rezerve OR ndash obavezna rezerva RL ndash rezerve likvidnosti
Značaj analize bankarskih agregata
- omogućava banci određivanje realnog kreditnog potencijala - dolazi se do značajnih signala vezanih za funkcionisanje makro
sistema- doprinosi kompleksnoj ocjeni ukupnih performansi banke- omogućava komparativnu analizu sa bankarskim trendovima u
inostranstvu
61Bilans banaka
1 Uvod
Finansijski izvještaji sadrže ključne informacije za donošenje odluka o poslovanju banke
Bilans stanja prikazuje imovinu obaveze i temeljni kapital Bilans stanja također daje pregled inputa i outputa banaka
Bilans uspjehadaje pregled cijena koštanja inputa i vrijenosti outputa
Pojam bilansa stanja Bilans stanja pokazuje iznos i sastav izvora sredstava koje je banka pribavila za finansiranje aktivnosti posuđivanja i investiranja kao i koliko je novca banka uložila u kredite vrijednosne papire i ostale finansijske outpute
Pojam bilansa uspjeha Bilans uspjeha pokazuje koliko je banku koštalo pribavljanje depozita i drugih izvora sredstava te koliko su iznosili prihodi po osnovu korištenja tih sredstava
2 Bilans stanja banke
Bilans banke kao i svaki drugi bilans sastoji se od aktive i pasive sa specifičnim elementima
Aktiva = obaveze + kapital
U aktivu bilansa banke spadaju Gotovina Vrijednosni papiri Krediti Lizinzi Ostala mješovita imovina
U pasivu bilansa banke spadaju Depoziti Nedepozitni izvori banke Temeljni kapital
Aktiva = Pasiva
Izvori bankinih sredstava = korištenju bankinih sredstavaa Aktiva bilansa banke
Gotovina i depoziti kod banaka
Gotovina banke prestavlja primarni izvor likvidnosti i u nju spadaju Gotovina u trezoru Depoziti koje banka drži u drugim bankama Gotovina u procesu prikupljanja Računi rezervi kod Centralne banke Gotovina je prva linija odbrane u slučaju neočekivanih zahtjeva od banke
Investicije u likvidne vrijednosne papire
Predstavljaju ulaganja u likvidne vrijednosne papire sa ciljem izgradnje druge linije odbrane likvidnosti banke ili sekundarnih rezervi
Ova kategorija aktive je između gotovine i kredita
Njihova osnovna karakteristika je da donose određeni prihod banci za razliku od gotovine
Ovdje spadaju kratkoročni državni papiri komercijalni zapisi kao i oročeni depoziti banke
Investicije u vrijednosne papire radi prihoda
Banka investira u ove vrijednosne papire radi očekivane stope povrata na njih a ne radi kreiranja sekundarnih rezervi likvidnosti
Ovdje spadaju sve vrste vrijednosnih papira koje banci donose prihode
Također banke drže i određeni broj vrijednosnih papira namijenjenih trgovanju s ciljem ostvarivanja određenog prihoda na promjeni cijena
Krediti
Ovdje spadaju sve vrste plasiranih kredita banke
Svaki kredit nosi određeni rang odnosno određene je kategorije1 Kategorija A-Dobra aktiva2 Kategorija B-Aktiva sa posebnom napomenom3 Kategorija C-Podstandardna aktiva4 Kategorija D-Sumnjiva aktiva i5 Kategorija E-Gubitak
Rezerve za potencijalne gubitke
Sukladno rangu aktive svaka banka izdvaja odgovarajuće rezerve za eventualne gubitke Rezerve prestavljaju odbitnu stavku aktivePostoje opće i posebne rezerve
Posebne rezerve su rezerve koje se izdvajaju prema propisima i u iznosu određenom od strane Agencije za svaku od kategorije aktive
Izdvajanje rezervi prema kategorijama aktive
1 Kategorija A -Dobra aktiva 2 ORKG za opći kreditni rizik
2 Kategorija B - Aktiva sa posebnom napomenom 5-15 PRKG za PKG
3 Kategorija C - Podstandardna aktiva 16-40 PRKG za PKG
4 Kategorija D - Sumnjiva aktiva 41-60 PRKG za PKG
5 Kategorija E - Gubitak 100 PRKG za PKG
ORKG - opće rezerve za kreditne gubitke PRKG - posebne rezerve za kreditne gubitkePKG - potencijalni kreditni gubitak
Ostala aktiva
Odnosi se na ostale kategorije fiksne aktiveOvdje spadaju zgrade oprema investicija u podružnice osiguranje itdOva kategorije je pod strogim nadzorom Agencije i ne smije se neograničeno i nekontrolisano povećavati
b Pasiva banke
Depoziti
Depoziti predstavljaju osnovni izvor finansiranja aktive bankeDepoziti mogu biti
- Transakcioni- Netransakcioni- Štedni- Oročeni
Također u ovu kategoriju pasive se ubrajaju i depoziti javnih institucija
Nedepozitni izvori
Ovdje spadaju Vrijednosni papiri izdati kao izvor finansiranja Krediti od drugih banaka i institucija Ugovori o rekupovini ndashREPO
Nedepozitni izvori predstavljaju veoma bitan izvor finansiranja aktive banke
Kapital
Kapital predstavlja vlasnički dio poslovanja
U kapital se ubrajaju Akcionarski kapital Subordinirani dug Opće rezerve za pokriće gubitka banaka
3 Vanbilansne stavke banaka
U novije vrijeme prisutan je trend rasta vanbilansnih pozicija banaka
Ovdje se između ostalog ubrajaju Stand by kreditni sporazumi Swap kamatnih stopa Obaveze po kreditima Ugovori o kursnim listama itd
Izvor su dodatnog rizika poslovanja banaka
4 Bilans uspjeha banke
Pojam bilansa uspjeha Bilans uspjeha predstavlja iznos primljenih prihoda te izloženih troškova koji su se pojavili u određenom periodu
KAMATNI PRIHODIKamate i naknade po kreditimaKamate od investicija u vrijednosne papireDrugi prihodi od kamata
KAMATNI TROŠKOVIKamate na depoziteKamate na kratkoročni dugKamate na dugoročni dug
NEKAMATNI PRIHODINaknade za usluge vezane za depoziteNaknade po osnovu zaključenih ugovora o rentanju opreme objekata i sl
NEKAMATNI TROŠKOVIPlaće dnevnice i ostali troškovi uposlenihNeto troškovi najmova i opremeRežijski troškovi Rezervacije za moguće gubitke po kreditima Porezi
Neto prihod od kamate=gt razlika između prihoda od kamate i troškova kamata
Neto nekamatani prihod =gt razlika između nekamatnih prihoda i nekamatnih troškova
Prihod prije poreza =gtrazlika predhodnih kategorija
NETO DOBIT = UKUPNE STAVKE PRIHODA -(minus) UKUPNE STAVKE RASHODA
KAKO POVEĆATI DOBITPovećati bilo koju od stavki aktive Povećavati aktivu s višim prihodom na račun one s nižim Smanjiti kamate na uzete depozite Tražiti jeftinije izvore na račun onih skupljih Smanjiti troškove poslovanja Izbjeći moguće poreze
7 OSNOVNI PRINCIPI BANKARSKOG POSLOVANJA
LIKVIDNOST
Sposobnost banke da izvršava svoje kratkoročne obaveze o rokovima dospjeća
Banka je likvidna sve dok je sposobna da o rokovima dospjeća izvršava svoje obaveze
Likvidnost je osnova za normalno funkcionisanje depozitnog i kreditnog mehanizma kod svake banke
Povjerenje je osnov odnosa banke i klijenta i banke moraju da se bore da održe to povjerenje Ono se održava neodložnim izmirenjem dospjelih obaveza
Nelikvidna banka nije u stanju da pokrije prezentovane naloge za isplatu ugovorenih obaveza
Različit nivo likvidnosti
Aktive bilansa super-likvidna imovina likvidna imovina i nelikvidna imovina
Pasive bilansa
Vanbilansnih pozicija
Idealno stanje poklapanje likvidnosti imovine i dospjeća obaveza
Uticaj ročne transformacije sredstava deponenti i tražioci kredita ndash suprostavljeni ciljevi
Pod kontrolom bankarskog menadžmenta
Banka zarađuje na ročnoj transformaciji sredstava
U težnji za zaradom -gt opasnost od probijanja granica ročne transformacije -gt nelikvidnost
Banke mogu vršiti ročnu transformaciju ali samo do određenog stepena koji su one same utvrdile na osnovu iskustva
Nelikvidnost može da nastane ukoliko banka postane nesolventna -gt vrijednost aktive ltvrijednosti obaveza tz da banka nema kapitala
Promjena koncepta likvidnosti banke u savremenim uslovima
ranije jednostavniji menadžment likvidnosti koji se sastojao u tome da vodi računa o likvidnosnoj strukturi svoje aktive
danas povećani rizik da likvidnost banke bude ugrožena (rizik vanbilansnih obaveza i prekid zaduživanja na finansijskom tržištu) ali i nove mogućnosti zaduživanja i odbrane likvidnosti banke
Najlošija pozicija u savremenoj tržišnoj strukturi- banka uključena u finansijsko tržište- upravljanjem pasivom obezbjeđuje dodatni kvantum likvidnosti- sticajem okolnosti ndashgubi svoju kreditnu sposobnost na tržištu1048790zatvara
joj se pristup finansijskom tržištu
Jedini izlaz kredit za likvidnost od Centralne banke -gt koja diktira menadžmentu banke restrukturiranja bilansa
STRATEGIJE LIKVIDNOSTI
1 Strategija kratkoročnih komercijalnih kredita- dominantna u toku XIX vijeka- depozitni potencijal su uglavnom činili a vistadepoziti - održavanje solventnosti i likvidnosti plasmanom depozitnog
potencijala u kratkoročne kredite- rok kredita do 90 dana-pokriveni robnim mjenicama
- nelikvidnost bi mogla nastati samo neto smanjenjem depozita kao bankarskih resursa
- CB bi mogla odobriti kredit za likvidnost- kasnije raste značaj štednih i oročenih depozita kao i kredita sa
dužim rokovima otplate tako da ova strategija gubi na značaju
2 Strategija utrživih aktiva- nastala je početkom XX vijeka na bazi razvoja fin tržišta- banke diverzifikuju svoju rezervnu aktivu - sekundarne rezerve ndashdržavni VP (blagajnički zapisi)- kamatonosne sekundarne rezerve privlače bankare- uslov dovoljno duboko finansijsko (posebno novčano)tržište- odbrana likvidnosti prodaja dijela kratkoročnih VP kao i dijela
kreditnog portfolija- sekjurizacija kredita grupe banaka udružuju dijelove
standardizovanih kredita u određeni pulkod neke finansijske institucije Na osnovu toga finans
- institucija emituje nove VP koje prodaje zainteresovanim institucionalnim investitorima
3 Strategija na bazi plasmana sa anticipiranim dohotkom- postala je dominantna poslije Drugog svjetskog rata- rast srednjoročnih i dugoročnih kredita na osnovu rasta štednih i
oročenih depozita- povrat kredita na osnovu anuitetnog otplatnog plana - otplata iz prihoda korisnika kredita (firme i stanovništvo) - preduzeća kvartalni i polugodišnji anuiteti- stanovništvo mjesečni anuitet- analiza i praćenje priliva i odliva
4 Strategija upravljanja pasivom- razvijena u toku šezdesetih godina- obezbjeđenje likvidnosti na osnovu povlačenja (uzimanja) kredita
umjesto putem prodaje kratkoročnih VP- predpostavlja jako finansijsko tržište sa obiljem sredstava koja se
mogu angažovati putem kreditnih aranžmana- mogućnost korištenja kredita kod CB- uslov banka mora imati solidnu kreditnu sposobnost
INDIKATORI NELIKVIDNOSTI
- Nema dovoljno novčanih sredstava za pokriće naloga komitenata- nije u stanju isplatiti novčana sredstva po odobrenim kreditima
- nije u stanju otplaćivati uzete kredite- drži niži nivo OR kod CB od propisanih
UPRAVLJANJE AKTIVOM I LIKVIDNOST
Posebno značajno u uslovima nerazvijenog finansijskog tržišta odnosno kada banka ne koristi mehanizme upravljanja pasivom
Banka formira primarnu rezervu likvidnosti koja se u uprošćenom finansijskom sistemu sastoji od novca na depozitnom računu kod CB
Dva pristupa upravljanja aktivom
Stock pristup banka treba težiti da ima kvalitetnu aktivu U slučaju privremene nelikvidnosti banka može prodati dio aktive povući sredstva sa FT ili od CB Težište na upravljanju aktivom radi obezbjeđenja likvidnosti Klasifikacija aktive banke prema stepenu likvidnosti
Flow pristup respektuje ročnu transformaciju buduće prilive i odlive Banka stvara ldquomapu likvidnostirdquondash sagledava poziciju likvidnosti u rokovima od 1-8 dana 8-30 i 30-90 dana
Optimalno rješenje u kombinaciji dva pristupa
UPRAVLJANJE PASIVOM I LIKVIDNOST
Banke rješavaju problem likvidnosti upravljanjem pasivom odnosno angažovanjem dodatnih sredstava na finansijskom tržištu (kao i kredita kod CB)
Mehanizmi angažmana kredita za likvidnost1 Međubankarski kredit za likvidnost2 Aranžmani o rekupovini sredstava (REPOS)3 Depozitni certifikati (CDs)4 Krediti za likvidnost kod CB
Međubankarski krediti za likvidnost
Predstavlja mehanizam raspodjele sredstava na računima kod centralne banke na kreditnoj bazi uz plaćanjenaplatu kamate
Posebno karakteristično za američke banke kod kojih u pravilu manje banke imaju više sredstava na računima kod CB nego velike banke
Manje banke često imaju viškove primarne likvidnosti pa je moguće da one na vrlo kratak rok uz naplatu kamate ustupaju ta sredstva drugim bankama
Radi se uglavnom o neosiguranim kreditima (bez pokrića)
Aranžmani o rekupovini sredstava (REPO)
Radi se o prodaji finansijske aktive uz obavezu prodavca da mora u određenom kratkom terminu kupiti tu istu aktivu po unaprijed dogovorenoj cijeni
Kao pokriće koriste se državne obveznice Smatraju se najsigurnijim načinom ulaganja
Ročnost ovog aranžmana je od jednog dana do nekoliko mjeseci Može biti ldquoREPO sa unaprijed dogovorenim datumomrdquo ili tzv ldquootvoreni REPOrdquo sa mogućnošću kupovine u bilo koje vrijeme u budućnosti
Banka u osnovi vrši prodaju vrijednosnih papira za novac uz obavezu njihove ponovne kupovine Kupac zarađuje kamatu po repo-stopi dok prodavac rješava problem kratkoročne nelikvidnosti
Depozitni certifikati (CDs)
Banka emituje depozitne certifikate sa kratkim rokovima vraćanja kada su u funkciji obezbjeđenja likvidnosti
Kada ima narasle zahtjeve za dodatnim novčanim sredstvima banka nudi emisiju svojih CDs po atraktivnim kamatnim stopama
Ona očekuje da u vrlo kratkom roku dođe do likvidnih sredstava ndash znatno brže nego da čeka neto-priliv depozita
Krediti za likvidnost kod CB
CB ih odobrava bankama koje su solventne ali imaju kratkoročne probleme likvidnosti
Realizuju se posredstvom tzv ldquodiskontnog šalterardquo na kojem banke mogu da dobiju superkratkoročne kredite CB uz zalog državnih vrijednosnih papira
Dva koncepta kamatnih stopa za navedene kredite- ispod tržišne (potreba kontrole namjenskog korištenja)- iznad tržišne (kaznene banke nezainteresovane da ih koriste)
Tri tipa ovih kredita1 za prilagođavanje bilansne strukture banaka2 za pokrivanje sezonskih debalansa3 za otklanjanje posljedica neočekivanih događaja
UTVRĐIVANJE LIKVIDNOSTI
Potrebno je izvršiti grupisanje pojedinih oblika aktive prema stepenu likvidnosti
Gradacija u tri kategorije- Primarna gotovina u blagajni sredstva po viđenju kod korespodentskih
banaka i na računu kod CB- Sekundarna primarna likvidnost uvećana za najlikvidniji dio aktive banke - koji
se u kratkom roku i uz niske troškove može pretvoriti u novac (mjenice kratkoročni krediti do tri mjeseca)
- Tercijarna dijelovi plasmana banke koji se do isteka određenog roka ne mogu pretvoriti u gotov novac (dugoročni krediti obligacije mjenice koje se ne mogu eskontovati)
INSTRUMENTI MJERENJA LIKVIDNOSTI
Kvantitativnipristupa odnos kredita i depozitab odnos likvidne aktive i ukupnih depozitac odnos likvidne i ukupne aktived odnos likvidne aktive i kratkoročnih obavezae prosječna dospjelost plasmana u HV
Kvalitativnipristup Praćenje i analizaa sezonskih ciklusab slučajnih i dugoročnih promjenac novčanih tokova
Kvanitativni ili stock pristup
a Odnos kredita i depozita
kada se odnos penje do relativno visokog nivoa- bankari manje pozajmljuju i investiraju Krediti su nelikvidna imovina banke ndash kada oni rastu =gt likvidnost opada
Nedostatak ne daje informacije o dospjelosti i urednosti otplate kredita niti informacije o stepenu likvidnosti Ne sadrži ni informacije o prirodi bančine imovine izvan kreditnog portfelja (npr gotovina i kratkoročne HV i fiksna aktiva)
To je signal koji opominje menadžment banke da napravi ocjenu svog programa prekomjerne ekspanzije kredita
b odnos likvidne aktive i ukupnih depozita
nešto pouzdaniji od prethodnog
Nedostatak značajan dio gotovine nije stvarno raspoloživ za odgovaranje na bančine potrebe za likvidnim sredstvima (npr obavezna rezerva i sl)
Nedostatak koeficijenata statički ili stock pristup (bez dinamike)
Zaključak Ne postoji opšta formula likvidnosti za sve banke pa ni za jednu banku u različitim vremenskim periodima Svaka banka traga za svojim optimumom likvidnosti
Korelativno praćenje stope rasta depozita i kredita Stabilne stope rasta depozita siguran su pokazatelj održavanja optimalne zone likvidnosti bez formiranja dodatnih rezervi lkvidnosti
Formiranje predvidivih stopa kredita odnosno kalkulisanje cikličnih sezonskih slučajnih i dugoročnih varijacija stopa formiranja kredita i depozita
Zlatno pravilo likvidnosti stope rasta kredita ne smiju biti veće od stopa rasta depozita
Banka mora nastojati da što prije otkloni nelikvidnost kako bi sačuvala povjerenje svojih komitenata
Projektovanje likvidnosti
U savremenim bankama vrše komisije za upravljanje aktivom i pasivomSastoji se u prognoziranju rasta kredita i depozita te aranžiranju dodatnih izvora za obezbjeđenje likvidnosti banke
Suština izračunati gep (jaz) likvidnosti banke kao razliku između anticipiranih izvora sredstava i potencijalne upotrebe sredstava od strane banke
Značaj izbora optimalne kombinacije
Diferencijacija depozita stabilni i nestabilni (više ili manje osjetljivi na promjene tržišne kamatne stope)
Ciklični aspekt (povezanost banke sa granama kod kojih postoji veći stepen cikličnih oscilacija) U uslovima uspona privredne aktivnosti banke smanjuju kratkoročne i dugoročne VP i povećavaju kredite U uslovima recesije =gt smanjuju se zahtjevi za kreditima =gt banke usmjeravaju sredstva u VP
Način projektovanja likvidnosti
Potrebe dodatne likvidnostiprognozirani rast kredita + rast obaveznih rezervi ndash prognozirani porast depozita
Na izbor sredstava za pokrivanje gep-a utiče dužina vremena projektovanog gep-a očekivano kretanje kamatnih stopa na finansijskom tržištu
Na politiku likvidnosti utiče i filozofija menadžmenta
Faktori koji utiču na likvidnost
ročna struktura svih sredstava dinamika priliva sredstava ponašanje poslovnih subjekata smjernice ekonomske i razvojne politike mjere monetarno- kreditne politike
Propisi agencije za bankarstvo
ldquoOdlukao minimalnimstandardimaza upravljanjerizikomlikvidnostibanakardquo
Nadzorni odbor banke odgovoran je da osigura da banka ima i provodi adekvatan program za upravljanje rizikom likvidnosti
Više rukovodstvo banke dužno je da pripremai Odborudajeprijedlogeprogramai politika provodiprogramei politike prati upravljai kontroliše dautvrdimetodprocjenetekućei budućelikvidnosti obezbjedisistemizvještavanjao likvidnosti obavještavaOdboro stanjulikvidnostinajmanjejednomkvartalno
pratiekonomskei drugeusloveu okruženjukojimoguuticatinalikvidnost obezbjediuslovezasisteminterne kontrole
Obaveza banke Ročno usklađivanje ugovorenih dospjeća instrumenata aktive i pasive
najmanje90 izvorasredstavasarokomdospjećado 365 danadaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 365 dana
najmanje95 izvorasarokomdospjećado 180 danaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 180 dana
izvoresredstavasarokomdospjećado 90 danau punomiznosuangažujeu plasmanesarokomdospjećado 90 dana
Rezerva likvidnosti
Empirijski određena visinom novčanih sredstava poslovne banke u gotovini i na računima kod CB Izražava se u procentima od depozita sa kojima banka raspolaže
Na osnovu višegodišnjeg iskustva ocijenjeno je da odnos sredstava na žiro-računu poslovne banke ne bi smio biti niži od 4 do 5 od ukupnih depozita po viđenju
Kod nas su banke obavezne da održavaju prosječan desetodnevni minimum likvidnosti u novčanim sredstvima u visini od najmanje 20 iznosa kratkoročnih izvora sredstava
PROPISANE ZAŠTITNE MJERE
principdase štovišeoslanjanastabilneizvoresredstava principzamaksimalnudiverzifikacijuizvorasredstavapodospjeću vrstii
brojukomitenata tržištui instrumentima organizacionemjerezaupravljanjelikvidnošću (kompetentnalica
efikasnakontrolai sl) stepenuključenostibankeu tržištanovcai razvojakratkoročnihvrijednosnihpapira redovnopripremanjeplanovazavanredne(neočekivane)situacije kvalitetaninformacioni sistem
SOLVENTNOST
Solventnost je sposobnost banke da svoje ukupne obaveze može pokriti svojom ukupnom aktivom čija se vrijednost može potvrditi na tržištu dakle po tržišnoj cijeni
Nesolventna banka formirana vrijednost obaveza iznad nivoa realne aktive
Da li banka može biti nelikvidna ali solventnalikvidna ali nesolventna
Vremenska koponenta za razlikovanje kategorija likvidnosti i solventnosti
Likvidnost sposobnost banke da odgovori svojim obavezama u određenom (kratkom) roku a
Solventnost sposobnost banke da odgovori svim svojim obavezama Da u trenutku likvidacije može da isplati svoje povjerioce
Ako je banka nesolventna dolazi pod udar regulatornih organa uz mogućnost gubljenja poslovnog statusa u obliku likvidacije ili preuzimanja od neke druge banke
POSLOVNOST
predstavlja postizanje maksimalnih rezultata minimalnim ulaganjem sredstavaSastavni dijelovi
samostalnost i objektivnost u donošenju odluka stalna cirkulacija novca poslovno predviđanje
Princip poslovnosti ugrađuje se u princip likvidnosti sa kojim čini jedinstvenu cjelinu
EFIKASNOST
predstavlja princip po kojem banka odobrava kredite za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno uložitiBanke će sredstva usmjeriti u projekat koji će nakon otplate kredita uspješno poslovati
Banka teži optimalnoj efikasnosti koja je rezultanta poželjnog stepena likvidnosti i sigurnosti koji reflektuju operativna i strateška ponašanja vlasnika menadžmenta i klijenata banke
PROFITABILNOST
cilj banke je ostvarenje što većeg profita na osnovu kamatne marže zaračunavanjem provizije na bankarske usluge kao i prihoda ostvarenih vođenjem vlastitih poslova bankeProfitabilnost kao obezbjeđenje dovoljne stope prinosa po jedinici dioničkog kapitala
Rezultat - rast profita i povećanje tržišne vrijednosti banke
Osnovni principi bankarskog poslovanja - Vježbe
1 Finansijski indikatori banaka
Cilj poslovanja =gt adekvatna stopa prinosa po jedinici kapitalaUslov rasta banke je i povećanje kapitala =gt propisan mininimum
Svrha indikatoraUpoređivanje performansi banke sa drugim bankama i Posmatranje date banke kroz vrijeme
Osnovni principi bankarskog poslovanja su Likvidnost Solventnost Sigurnost Profitabilnost Efikasnost
2 Likvidnost banaka
Pojam likvidnost sposobnost subjekta da izvrši svoje tekuće obaveze o roku dospijećaKroz adekvatno upravljanje likvidnošću banka gradi povjerenjeRangiranje aktive i pasive prema stepenima likvidnosti super-likvidna likvidna i nelikvidnaPojam ročna transformacija usklađivanje rokova obaveza i potraživanja
Postoji više indikatora likvidnosti ali osnovni su Likvidna aktiva ukupna aktiva Likvidna pasiva ukupna pasiva
3 Solventnost
Razlika između likvidnosti i solventnostiPojam solventnosti dugoročna usklađenost strukture aktive i pasive tj mogućnost da se svi dugovi plate ldquokonačnordquo ali po tržišnim cijenamaBanka je solventna ako joj je u slučaju likvidacije aktiva veća od pasive
Trojako značenje solventnosti Sposobnost banke da snosi rizik (u slučaju likvidacije) Obezbjeđenje sigurnosti deponentima (minimiziranje rizika za
deponente) Makroekonomska funkcija banke (u slučaju nesolvnentnosti jedne
banke posljedica može biti pad povjerenja u sve banke ndash lančani efekat
4 Sigurnost
Pojam sigurnosti mogućnost plaćanja i naplate svih obaveza i potraživanja u ugovorenim rokovima i utvrđenom obimu Odnosi se na procjenu klijenta njegove sposobnosti da izmiri svoje obaveze na vrijeme u punom iznosu te na način predviđen u ugovoru
Postiže se provjerama klijenataZakonski uređeno putem garancija koje su neophodne
5 Efikasnost
Pojam efikasnosti (poslovanja) aktivnosti koje vode ka ostvarenju optimalnih rezultata
Princip po kojem banka odobrava sredstva za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno upotrijebiti
Efikasnost = likvidnost + profitabilnost + solventnost + sigurnost
6 Profitabilnost
Profitabilnost =gt funkcija cilja banke
Cilj banke je stalno povećanje profitabilnostiTrendovi u profitabilnosti banaka =gttokom 80-ih i 90-ih bilježe se opadajuće stope
U obješnjenju postoje dvije koncepcije Posljedica djelovanja cikličnih i strukturnih faktora na svjetskom
planu Dilema - tranzicija konkurencija
Važni pokazatelji ROI ROA ROE
ROI =neto prihod nakon poreza operativni prihodROA =neto prihod nakon poreza ukupna aktivaROE =neto prihod nakon poreza akcijski kapital
a) Povezanost pokazatelja profitabilnostiROI =NP OP ndashpovrat na investicijeAU =OP UA -efekat korištenja activeROA =ROI x AU -povrat na aktivuEM =UA AK ndashakcijski multiplikator ROE= ROA x EM ndashpovrat na akcijski kapital
b) Formiranje profita banke
1 Kamatni prihod (-)2 Kamatni rashod3 Neto kamatni prihod (+)4 Neto nekamatni prihod5 Bruto prihod (-)6 Operativni rashodi7 Neto prihod (-)8 Izdvojene rezerve9 Neto prihod prije oporezivanja (-)10 Porez na profit11 Neto prihod poslije oporezivanja (-)12 Raspoređeni profit13 Zadržani ili neraspoređeni profit
c) Primjer izračunavanja profitabilnosti
Banka ldquoXrdquoima sljedeće pokazatelje poslovanja
Ukupna aktiva200000000 KMOperativni prihod20000000 KMAkcijski kapital16000000 KMNeto dobit (profit)1000000 KM
Izračunati ROI AU ROA EM i ROE =
Rješenje ROI = NP OP = 5AU = OP UA = 01ROA = ROI x AU = 05EM = UA AK = 1K = 125ROE = ROA x EM = 625
d) Faktori profitabilnosti
Postoje dvije vrste faktora koji utiču na profitabilnost banke mikroekonomski i makroekonomski
Mikroekonomski faktori profitabilnosti suKvalitet MGMT-aKvalitet aktiveEkonomija obimaEkonomija okviraVanbilansne operacijeTroškovi poslovanja IProfitni centri
Makroekonomski faktori profitabilnosti su Faza ekonomskog ciklusa Sektorske krize Kretanje kamata
Pojam kamatna margina razlika između aktivne i pasivne kamatne stope =gt razlika između kamatne stope na plasmane i dugove
e) Projektovanje profitabilnosti banaka
r = i + ot + ( 25 -i) x EAr -na plasmane I -kamatna stopa na obavezeE -akcijski kapital A ndashaktivaGranična stopa prinosa na akcijski kapitalAko imamo sljedeće podatker = 25 prije porezar = 15 poslije poreza od 40
Primjer Ako imamo sljedeće podatkei=10E=40A=100ot=3
Rješenje r = 136
f) Uticaj multiplikatora na profitabilnost
Ako je očekivani ROE = 25 prije poreza onda je ROE nakon poreza od (40) jednak 15Za stopu obaveznog kapitala od 8 ostvaruje se EM od 25Razlog =gt EM se računa samo na akcijski kapital (npr 4=gt 1 004 =25)Dakle ROA mora biti najmanje 1 jer jeROE = ROA x EM =gt 1 x 25ROE = 25
Ciljevi osigurati porast domaće privatne štednje osigurati povoljniji izvor finansiranja za privatni sektor osigurati veće kreditiranje privrede u odnosu na
domaćinstva povećati likvidnost tržišta kapitala u BiH izgraditi funkcionalno tržište osiguranja
Najvažniji uspjesi
stvaranje institucionalnog i regulatornog okvira privatizacija banaka okrupnjavanje banaka (sa 70 na 35) prisustvo stranog kapitala jedinstven platni promet u poslovnim bankama učešće banaka na tržištu kapitala jačanje povjerenja u banke uspostavljanje sistema osiguranja depozita osnivanje kreditnog biroa rast štednje unaprijeđenje supervizije banaka uspostavljanje jedinstvenog registra računa uvođenje novih bankarskih proizvoda Centralna banka BiH
Zamjerke bankara neuređenost pravnog sistema neadekvatna zaštita povjerilaca odnosno neefikasna
naplata dospjelih potraživanja prenormiranost pojedinih segmenata bankarskog poslovanja (ocjena kreditnog rizika)
otežava poslovanje banaka nerazvijenost domaće privrede nestabilnost ukupnog ekonomskog sistema pogoršanje finansijske discipline pojava fiktivnih firmi i sivo tržište visok kreditni rizik investiranja primjena različitih instrumenat obezbjeđenja poskupljuje kredite i usporava proceduru nedostatak kvalitetnih dugoročnih izvora nepovoljan kreditni rejting BiH
Zadaci bankarskog sektora Ubrzavanje procesa reformi realnog sektora kako bi dostigle
napredak u monetarnom i bankarskom sektoru Završetak procesa privatizacije državnih banaka (ili likvidacija) Podrška CBBiH da emituje obveznice i blagajničke zapise Nastavak procesa daljeg okrupnjavanja banaka Kapitalno jačanje banaka Donošenje zakona o zaštiti povjerilaca Ubrzati procese stečajeva kompanija Ubrzavanje sudskih postupaka
Unaprijeđenje uslova za djelovanje banaka na cijelom području BiH Fiskalna reforma i eliminacija sive ekonomije Licenca AOD za sve banke Povrat stare devizne štednje Ublažiti kriterije ročne usklađenosti Racionalizirati izvještavanje banaka Uvođenje eskontne kamatne stope Unaprijediti praksu naplate čekova i mjenica Usvojiti propise koji će omogućiti razvoj štedionica hipotekarnih
banaka i lizing kompanija
Asortiman bankarskih usluga razvijenih finansijskih tržišta
Tradicionalne bankarske usluge1 Obavljanje mjenjačkih poslova2 Diskontovanje komercijalnih zapisa i odobravanje poslovnih kredita3 Ponuda štednih depozita4 Čuvanje dragocjenosti5 Podrška vladinim aktivnostima preko kreditiranja6 Ponuda depozita po viđenju7 Ponuda povjereničkih (trust) usluga
Bankarske usluge razvijene u novije doba
8 Odobravanje potrošačkih kredita9 Finansijsko savjetovanje10 Upravljanje gotovinom11 Ponuda opreme na lizing12 Ulaganja u visokoprofitabilne projekte visokog stepena rizika13 Prodaja usluga osiguranja14 Usluge penzijskog osiguranja15 Usluge investiranja u vrijednosne papire16 Usluge investicijskih fondova i anuiteta17 Ponuda investicijskih i komercijalnih bankarskih usluga
4 SISTEMI CENTRALNOG BANKARSTVA
CENTRALNA BANKA
banka poslovnih banaka
monopol nad emisijom novčanica
nastanak ndash početak ind revolucije
prva Riskbank of Sweden 1656 g
najznačajnija Bank of England 1694 g
neprofitna institucija
monopolski položaj u sistemu
ldquokvazi bankardquoldquobanka banakardquordquobanka državerdquo
visok stepen samostalnosti CB
nesklad instituc i faktičke samostalnosti
II tipa CB potpuna vezanost za izvršnu vlast visok stepen autonomije
S aspekta organizacije jedinstvena CB složeni sistem CB (FED)
Poslovi CB emisija novčanica i kovanog novca upravljanje deviznim rezervama regulisanje količine novca organizacija UPP i PP sa inostranstv supervizija i nadzor banaka poslovi za račun države
Tri osnovne funkcije CB1 vođenje monetarne politike2 ldquoposljednje utočište banakardquo3 supervizija
Vođenje monetarne politike
Četiri osnovna cilja 1 stabilnost cijena2 ekonomski rast3 puna zaposlenost I4 uravnoteženi platni bilans
Obezbjeđenje likvidnosti makrosistema u uslovima rasta Snabdjevanje poslovnih banaka potrebnom količinom novca i kreditaŠtiti likvidnost bankarskog sistemaCB propisuje uslove za likvidnostPooštrava uslove u slučaju nelikvidnostiTjera banke da štite sopstvenu likvidnost
Banke definišu strategiju odbrane likvidnosti na tri nivoa
1 primarne rezerve likvidnosti kod CB (gotov novac i depozit po viđenju)
2 sekundarne (fond rezervi i kratkoročne hartije od vrijednosti) 3 povlačenje kredita sa novčanog tržišta
CB odobrava kredite za likvidnost izuzetno kratkoročni penalne kamate ne mogu biti korišteni za kreditnog potencijala strogi uslovi odobravanja
Krediti za likvidnost CBUslovi odobravanja -veća kamatna stopa
-obavezno pokriće u hartijama od vrijednosti
-stroga provjera boniteta banaka
Bitne razlike CB i KB likvidnost kod KB pasiva određuje aktivu kod CB vrsta emisije ročnost transakcija klijenti ciljevi poslovanja
Uticaj CB na ekonomska kretanja
Tri aspekta neposrednog djelovanja CB na globalna ekonomska kretanja
1)Globalna kontrola količine novca i kredita2)Kreditna regulacija3)Supervizija poslovanja bankarskog sistema
Primarna emisija CB
Stvara mogućnost poslovnim bankama da brže dođu do potrebnog inicijalnog novca
Primarni novac u dva osnovna oblika1)gotov novac2)depoziti koje poslovne banke drže na žiro i drugim računima
Usmjeravanje primarnog novcaputem deviznih transakcija - Promet hartija od vrijednosti na otvorenom tržištuputem kreditnog mehanizma - Kreditiranje
Kreditiranje ali samo na kratak rok
Supervizija banaka
Zadatak supervizije amortizacija poremećaja zaštita depozita zaštita povjerenja
Obuhvata kontrolu
1 vlasništva i upravljačke strukture u bankama2 bilansne strukture3 kredita i mikrokreditne politike banaka4 likvidnosti i solventnosti5 razvoja konkurentnosti6 pojava nelojalne konkurencije7 odnosa stabilnosti i profitabilnosti i dr
Instrumenti monetarne politike CB1 operacije na otvorenom tržištu2 krediti poslovnim bankama3 obavezna rezerva4 specijalni depoziti5 eskontnadiskontna kamatna stopa6 direktivne mjere CB I7 neformalni uticaj CB
1 Operacije na otvorenom tržištu
Kupovina i prodaja državnih obveznica na finansijskom tržištu od strane CBUticaj na promjene kamatnih stopa na tržištuUticaj na kreditni potencijal poslovnih banakaSuptilan i lahko primjenljiv mehanizam monetarne politikeČesto se kombinuje sa mehanizmima reeskonta
2 Krediti poslovnim bankama
Vrste kredita Krediti po osnovu raspoloživih hartija od vrijednosti u portfelju
poslovnih banaka (refinansiranje) -Reeskontni krediti -Krediti pokriveni dokumentima (državne obveznice)
Selektivni krediti Krediti usmjereni ka državi (napušta se) Krediti za likvidnost
Kupovina robnih mjenica i drugih komercijalnih papira od poslovnih banakaKupuju se po eskontnoj KSRezultat priliv svježeg novca u poslovnu bankuRigidan i relativno prevaziđen mehanizam
3 Obavezna rezerva
Rast stope -gt smanjenje kreditnog potencijalaU slučaju većeg priliva depozita iz inostranstva CB će povećati stopu obavezne rezervePodsticaj bankama da primjenjuju finansijske inovacijeRigidan instrument koji se koristi u zemljama sa nerazvijenom tržišnom strukturom
4 Specijalni depoziti
Cilj -dodatno snižavanje obima raspoloživih bankarskih resursa
Realizuju se primjenom ldquomarginalne obavezne rezerverdquo za banke sa ekspanzivnim rastom depozita
Veće stope obavezne rezerve na prirast depozitaObično sa nultom stopom naknade za ORRijetko se primjenjuje
5 Eskontna kamatna stopa
To je minimalna KS po kojoj je CB spremna da kreditira poslovne banke
Referentna kamatna stopa ndash uticaj na tržišnu kamatnu stopu
Banke obično slijede varijacije u kretanju eskontne stope CBRasterećenje privrede i podsticaj investiranju
Eskontna stopa u funkciji podrške domaćoj privredi
Američki FED snizio je svoju eskontnu kamatnu stopu u pokušaju da pomogne oporavak američke privrede FED je od početka 2001 godine snizio svoju kamatnu stopu sa 65 na 1
Objašnjavajući svoju odluku u FED-u su izjavili da veća nesigurnost dijelom posljedica većih privrednih rizika trenutno ograničava potrošnju proizvodnju i zaposlenost Oni se nadaju da će snažan i kontinuirani rast proizvodnje te dodatno smanjenje kamata biti od pomoći privredi koja se nalazi u vremenu slabijeg učinka
ECB zadržava nisku diskontnu stopu
Europska centralna banka (ECB) odlučila je ostaviti kamatnu stopu za refinanciranje na 2 uprkos tome što je britanska centralna banka (Bank of England - BoE) odlučila podići stopu sa najnižeg nivoa u posljednjih 48 godina za četvrtinu postotnog poena na 375
ECB je posljednji put spustila kamatnu stopu u julu ove godine dok je za BoE današnji porast kamatne stope bio prvi u više od 3 i pol godine
Makroekonomski pokazatelji još od ljeta iniciraju oporavak u eurozoni no ekonomisti upozoravaju da do značajnijeg rasta privrede neće doći tako skoro (6112003 Bankamagazin)
Makroekonomski pokazatelji još od ljeta iniciraju oporavak u eurozoni no ekonomisti upozoravaju da do značajnijeg rasta privrede neće doći tako skoro
6 Direktivne mjere CB
U suprotnosti su tržišnim mehanizmima
Kvantitativne limitiranje obima kredita visine KS na depozite obima i cijene HV obima potrošačkih i stambenih kredita
Kvalitativne sugestije i uputstva bankama da daju prioritet pojedinim privrednim djelatnostima
Rijetko se primjenjuju - obično u uslovima poremećaja
7 Neformalni uticaj CB
U suprotnosti su tržišnim mehanizmimaMoralni apeli bankama da se uzdrže od prekomjernog kreditiranja ili visokih KSldquoprijateljska upozorenjardquo ili ldquonagovještajirdquoUsmena i pismena saopštenjaPozivanje bankara na razgovore i slRjeđe se primjenjuje
Institucije bankarskog sistema
Bankarski sistem BiH1 CBBH - Centralna banka BiH2 FBA - Agencija za bankarstvo FbiH3 ABRS - Agencija za bankarstvo RS 4 AOD - Agencija za osiguranje depozita5 Ostale institucije
5 CENTRALNA BANKA BiH
Centralna banka BiH
Na njenom čelu nalazi se Upravno vijećeNe može davati kredite kreiranjem novca i u tom smislu djeluje kao Currency Board
Cilj Centralne banke je da postigne i održi stabilnost domaće valute (KM) tako što izdaje domaću valutu prema aranžmanu poznatom pod nazivom Currency Board
ldquoCurrency Boardrdquo
ldquoCurrency Boardrdquo u smislu Zakona o CB znači operativno pravilo za izdavanje domaćevalute prema kojem se domaća valuta izdaje samo uz kupovinu konvertibilne devizne valute sa punim pokrićem u neto stranoj aktiviTo znači da Centrana banka ne može odobriti kredit
Tri osnovne karakteristike CBA
1 Fiksni devizni tečaj utvrđen Zakonom o CBBH ( 1 KM = 1 DEM = 051129 euro )2 Puna devizna pokrivenost KM pasive CBBH
3 Puna konvertibilnost KM pasive CBBH u vezanu valutu euro
Pored toga CBBiH ne može davati kredite niti komercijalnim bankama niti
vladama CBBiH a ni drugi autoriteti u BiH ne mogu vršiti ograničenja na
plaćanja i međunarodne transakcije CBBiH osigurava transparentnost rada i transparentnost njenih
računa
Osnovni zadaci CB BiH
a) da definiše usvoji i kontroliše monetarnu politiku BiH putem izdavanja domaćevalute
b) da drži i upravlja službenim deviznim rezervama CB na siguran i profitabilan način
c) da potpomogne ili uspostavi i održava odgovarajuće platne i obračunske sisteme
d) da prima depozite od BiH i komercijalnih banaka radi ispunjenja zahtjeva za obaveznim rezervama
e) da stavlja u i povlači iz opticaja domaću valutu
f) da obavlja devizne operacije na zahtjev banaka
g) da prikuplja podatke koji se odnose na ekonomske i finansijske aktivnosti
Struktura bilansa CB
AKTIVA PASIVAKrediti bankama Gotov novacDržavne obveznice Depoziti banakaDevizna potraživanja Specijalni depozitiZlato I rezerve Depoziti države
Devizne obavezeFondoviInterne rezerve
Struktura bilansa CBBH
PASIVA1 Rezervniprimarni novac
gotovina izvan monetarnih vlasti- izvan CBBiH depoziti komercijalnih banaka
2 Inostrana pasiva kratkoročne obaveze prema nerezidentimadepoziti nerezidenataobaveze prema MMF-u
3 Depoziti centralne vlade 4 Kapitalni račun
početni kapital i rezerveakumulirana dobit
AKTIVA
1 Strana aktiva strana valuta u trezoru CBdevizni depoziti kod inostranih banakaraspolaganje SDR-ovima i dugoročni strani vrijednosni papiri
2 Potraživanja od privatnog sektora
Nezavisnost CB BiH
Centralna banka je potpuno nezavisna od FBiH RS te bilo koje javne agencije i organa
Centralna banka neće primati instrukcije od bilo kojeg drugog lica
Samostalnost Centralne banke treba biti poštovana i niko ne može tražiti da se utječe na bilo kojeg člana tijela Centralne banke koje donosi odluke u izvršavanju njegovih dužnosti prema Centralnoj banci niti da se miješa u djelatnost Centralne banke
Organizacija CB BiH
Centralna banka se sastoji od Upravnog vijeća Uprave (koja se sastoji od Guvernera i tri Viceguvernera) Osoblja
Konvertibilnost KMNa zahtjev Centralna banka na teritoriji Bosne i Hercegovine bez ograničenja kupuje i prodaje Konvertibilne marke za euro po kursu definisanom Zakonom o CB
Operacije na tržištu novcaCentralna banka se nećeuključivati u nikakve operacije na tržištu novca uključujući tu i vrijednosne papire bilo koje vrste
Operacije kliringaCentralna banka može ili za svoj vlastiti račun ili za račun i po nalogu Bosne i Hercegovine da uđe u klirinške i platežne aranžmane ili sklopi bilo koji drugi ugovor u istu svrhu sa javnim ili privatnim klirinškim institucijama koje se nalaze u inostranstvu
Bez kreditiranja državeCentralna banka će raditi kao bankar i fiskalni agent Bosne i Hercegovine pod uslovom da niti jedna transakcija koju CB sprovede ne može služiti kao finansijska pomoć uključujući kredit za ili u korist Bosne i Hercegovine
51 Currency Board domaća i svjetska iskustva
1 Pojam Currency Board-a
MMF definišeCurrencyBoardaranžmankaomonetarnirežimkojise zasnivanaeksplicitnojzakonskojobavezikonverzijedomaćevaluteuspecifičnu stranuvalutupričemuinstitucijakojaemitujenovacimaodređena ograničenja
2 Principi Currency Board-a
Principi Currency Board-a su Depoziti po viđenju su konvertibilni u valutu zemlje
monetarnog odbora po fiksnom kursu Odnos između novca u opticaju i novčane mase je
stalan Monetarna politika se sastoji u konverziji domaće valute
u stranu po fiksnom kursu
3 Karakteristike Currency Board-a
Konvertibilnost bilo kojeg iznosa domaće valute u stabilnu stranu valutu
Fiksan devizni kurs domaćevaluteprema referentnoj valuti Puno pokriće emitovanog domaćeg novca stranim rezervama Djeluje na principu novčanog sistema zlatne poluge Nove rezerve pribavljaju se iz zemlje rezervne valute Promjene u platnom bilansu utiču na promjene domaće novčane
mase Trgovinska veza između zemlje monetarnog odbora i zemlje
monetarne valute je obično stabilna Centralna banka ne prima depozite ne može kupovati državne
vrijednosne papire ne daje kredite vladi ni komercijalnim bankama i nema ulogu ldquozajmodavca krajnje instancerdquo ne reguliše bankarski sistem ne nadzire operacije diskrecione monetarne politike
Država ne može kontrolirati količinu novca u opticaju koja je određena potražnjom za novcem
Currency Board u BiH
CBBiH počela je sa radom 11 8 1997 god na principu valutnog odbora
Prije njenog osnivanja u BiH su bile u opticaju 4 valute HR kuna bosanski i jugoslovenski dinar i DM
Ubrzo nakon toga KM postaje jedina legalna valuta
a) Razlozi formiranja CBA u BiH
Potreba za vezivanjem KM za određenu stabilnu valutu
Razlozi odabira DM kao referentne valute Visok nivo povjerenja Historijska vezanost za DM Velika količina DM u zemlji
1999 god ulogu DM preuzima EURO
Osigurao je stabilnost KM Mogao bi biti ugrožen ako se ne zaustavi stalni porast vanjskotrgovinskog debalansaBrojni ekonomisti u BiH smatraju da je naš valutni odbor rigidan te bi bilo nužno izvršiti korekcije u pravcu povećanja njegove fleksibilnosti
b Prednosti CBA u BiH
Četiri su razloga zašto je CBA u BiH bio uspješan1 Javnost u BiH se suočila sa brojnim finansijskim traumama CBA je vratio povjerenje javnosti u domaću valutu2 Javnost u BiH ima puno povjerenje u euro
3 Mnogi su vjerovali da je CBBiH uspješno funkcionirala kao CBA jer je imala donedavno stranog guvernera4 Jedan od razloga zašto CBA uspješno funkcionira u BiH je dobar pravni i institucionalni okvir za CBBiH
Zašto bi CBA trebao biti zadržan u BiH
1 CBA proizvodi realne ekonomske i socijalne koristi
2 Stabilnost domaće valute u odnosu na euro u budućnosti jer BiH ima viziju pristupiti EU
3 Nema konkretne alternative koji bi to monetarni režim trebalo uvesti nakon CBA
4 Dugoročno nastojanje da se kroz CBA ekonomija BiH što više približi ekonomiji EU
6 KOMERCIJALNO BANKARSTVO
VRSTE BANAKA
1 Ročnost poslova komercijalne banke (kratkoročni poslovi) investicione ili razvojne banke (dugoročni poslovi)
2 Privredna grana ili oblast industrijske poljoprivredne trgovačke SMEs sektor spoljnotrgovinske
3 Veličina finansijskog potencijala
male srednje velike
4 Veličina teritorije koju pokriva lokalne regionalne nacionalne
5 Prosječna vrijednost bankarskih depozitnih ili kreditnih operacija
banke malih operacija (ldquoretail banksrdquo) ndashbankarstvo na malo banke velikih operacija (ldquowholesale banksrdquo) ndashbankarstvo na veliko
6 Prisustvo inostrane komponente u poslovanju domaće međunarodne
Uobičajena podjela banaka
A) Depozitne ili komercijalne banke
Mobilišu kratkoročne depozite (uglavnom stanovništva)i plasiraju ih na kratak rok
Finansiraju robni promet i zalihe preduzeća trajna i potrošna dobra stanovništva
Imaju razgranatu mrežu filijalaImaju problem ročne usklađenosti sredDrže transakcione depoziteZalaze i u investicione aktivnosti(VP)
B) Poslovne banke
Sve više se približavaju komercijalnim bankamaFinansijski potencijal zasnivaju na sopstvenom kapitalu i rezervama
Ulaze u vlasništvo kompanija preko čijeg profita uvećavaju sopstveni kapitalFinansirajuuglavnom krupne industrijske kompanije
Osnivaju filijale i u drugim zemljama
C) Univerzalne banke
Klijentima pružaju kompletan set poslovnih i investicionih bankarskih uslugaPredstavljaju prvi organizacioni oblik banaka
To su tzv nespecijalizovane bankeDominiraju depozitni izvori i kratkoročni kreditiKreiraju i sopstvene hartije od vrijednostiTeže ih je kontrolisati
Finansijske aktivnosti banaka u konceptu ldquouniversal bankingrdquomogu uključivati
Djelatnost univerzalne banke posredovanje (intermediation) trgovanje finansijskim instrumentima devizama i derivatima osiguranje ili prihvatanje odgovornosti za kupovinu novog duga i
emisije dionica (underwriting) brokerski poslovi
korporacijske savjetodavne usluge uključujući udruživanja i usluge akvizicije
investicijsko upravljanje osiguranje držanje kapitala ne-finansijskih kompanija u bankarskom portfoliju
DJELATNOST DOMAĆIH BANAKA
1 Primanje svih vrsta novčanih depozita i drugih novčanih sredstava2 Davanje i uzimanje kredita i finansijski lizing3 Davanje svih oblika novčanog jemstva4 Učešće kupovina i prodaja instrumenata tržištanovcai
kapitalazasvojilituđi račun5 Usluge platnog prometa i prenosa novca6 Kupovina i prodaja strane valute7 Izdavanje i upravljanje sredstvima plaćanja (uključujući kreditne kartice
putne i bankarske čekove)8 Pohranjivanje i upravljanje vrijednosnim papirima i drugim
vrijednostima9 Usluge finansijskog menadžmenta10 Kupovina i prodaja vrijednosnih papira11 Drugi poslovi
BILANS BANAKA
BILANS u bankarstvu ima dvostruko značenje analiza bilansa banke I analiza bilansa debitora
Bilans stanja ndash sistematizovan pregled bankarske aktive i pasive na određeni dan
ndash važan izvor informacija i osnova za donošenje poslovnih odluka
Pomaže kod formulisanja poslovne politike banke utvrđivanjem i praćenjem koeficijenata (stopa)
gotovine likvidnosti solventnosti rezervi likvidnosti kreditiranja kapitala i dr
komparativna analiza banke u odnosu na druge banke ili na bankarski sektor u cjelini
Bilans stanja
bruto bilans ukupna aktiva i pasiva
neto bilans prikazuje kredite i ostale finansijske plasmane na strani active I izvore sredstava kojima se pokrivaju ti plasmani
nekonsolidovani bilans prikazuje bruto aktivu i pasivu sektora poslovnih banaka (sa svim interbankarskim pozicijama)
konsolidovani bilans odnosi se na plasmane i obaveze prema nebankarskom sektoru dok su interbankarske pozicije anulirane
Struktura bilansa banke
AKTIVA PASIVA Krediti 52 Oročeni depoziti 42Plasmani u hartije od vrijednosti 16 Depoziti po viđenju 33Likvidna aktiva 14 Obaveze na novčanom tržištu 14Gotovina (+ rezerve) 13 Ostale obaveze 3Ostala aktiva 5 Kapital 8UKUPNO 100 UKUPNO 100
Fundamentalna ravnoteža bilansa
Izbalansiranost vrijednosti aktive i pasive u ročnom i valutnom pogledu
Aktiva = obaveze + fondovi (kapital)Fondovi (Kapital) = aktiva ndash obavezeObaveze = aktiva ndash fondovi (kapital)
Pitanje realne aktive - ako su obaveze i fondovi pokriveni dovoljnim obimom realne aktive - ako je pozitivna vrijednost kapitala - izjednačenost spoljnih obaveza i neto aktive
BANKARSKI AGREGATI
1 Finansijski potencijal2 Finansijski plasmani3 Depozitni potencijal4 Kreditni potencijal
1 Finansijski potencijal
zbir svih izvora sredstava koje banka transferiše u različite vrste plasmana
FP = Σ P = DP + KI + OI
2 Finansijski plasmani
predstavlja zbir ukupne aktive bilansa bankeFPL = Σ A = KR + HV + R
Ukupni plasmani moraju biti pokriveni izvorima sredstavaFP = FPL
3 Depozitni potencijal
zbir depozitnih izvora sredstava DP = Dpv + Dšt + Dor
Nivo depozitnog potencijala neposredno utiče na nivo kreditnog potencijala
4 Kreditni potencijal
kvantum slobodnih sredstava banke koji može biti plasiran u vidu kredita ili drugih plasmana a da pri tome ne ugrozi likvidnost i solventnost održavajući propisanu stopu obaveznih rezervi
KP = FP ndash PR (OR+RL)
Nivo kreditnog (slobodnog ili raspoloživog) potencijala određuje nivo kreditnih plasmana
PR ndash programirane ili standardne rezerve OR ndash obavezna rezerva RL ndash rezerve likvidnosti
Značaj analize bankarskih agregata
- omogućava banci određivanje realnog kreditnog potencijala - dolazi se do značajnih signala vezanih za funkcionisanje makro
sistema- doprinosi kompleksnoj ocjeni ukupnih performansi banke- omogućava komparativnu analizu sa bankarskim trendovima u
inostranstvu
61Bilans banaka
1 Uvod
Finansijski izvještaji sadrže ključne informacije za donošenje odluka o poslovanju banke
Bilans stanja prikazuje imovinu obaveze i temeljni kapital Bilans stanja također daje pregled inputa i outputa banaka
Bilans uspjehadaje pregled cijena koštanja inputa i vrijenosti outputa
Pojam bilansa stanja Bilans stanja pokazuje iznos i sastav izvora sredstava koje je banka pribavila za finansiranje aktivnosti posuđivanja i investiranja kao i koliko je novca banka uložila u kredite vrijednosne papire i ostale finansijske outpute
Pojam bilansa uspjeha Bilans uspjeha pokazuje koliko je banku koštalo pribavljanje depozita i drugih izvora sredstava te koliko su iznosili prihodi po osnovu korištenja tih sredstava
2 Bilans stanja banke
Bilans banke kao i svaki drugi bilans sastoji se od aktive i pasive sa specifičnim elementima
Aktiva = obaveze + kapital
U aktivu bilansa banke spadaju Gotovina Vrijednosni papiri Krediti Lizinzi Ostala mješovita imovina
U pasivu bilansa banke spadaju Depoziti Nedepozitni izvori banke Temeljni kapital
Aktiva = Pasiva
Izvori bankinih sredstava = korištenju bankinih sredstavaa Aktiva bilansa banke
Gotovina i depoziti kod banaka
Gotovina banke prestavlja primarni izvor likvidnosti i u nju spadaju Gotovina u trezoru Depoziti koje banka drži u drugim bankama Gotovina u procesu prikupljanja Računi rezervi kod Centralne banke Gotovina je prva linija odbrane u slučaju neočekivanih zahtjeva od banke
Investicije u likvidne vrijednosne papire
Predstavljaju ulaganja u likvidne vrijednosne papire sa ciljem izgradnje druge linije odbrane likvidnosti banke ili sekundarnih rezervi
Ova kategorija aktive je između gotovine i kredita
Njihova osnovna karakteristika je da donose određeni prihod banci za razliku od gotovine
Ovdje spadaju kratkoročni državni papiri komercijalni zapisi kao i oročeni depoziti banke
Investicije u vrijednosne papire radi prihoda
Banka investira u ove vrijednosne papire radi očekivane stope povrata na njih a ne radi kreiranja sekundarnih rezervi likvidnosti
Ovdje spadaju sve vrste vrijednosnih papira koje banci donose prihode
Također banke drže i određeni broj vrijednosnih papira namijenjenih trgovanju s ciljem ostvarivanja određenog prihoda na promjeni cijena
Krediti
Ovdje spadaju sve vrste plasiranih kredita banke
Svaki kredit nosi određeni rang odnosno određene je kategorije1 Kategorija A-Dobra aktiva2 Kategorija B-Aktiva sa posebnom napomenom3 Kategorija C-Podstandardna aktiva4 Kategorija D-Sumnjiva aktiva i5 Kategorija E-Gubitak
Rezerve za potencijalne gubitke
Sukladno rangu aktive svaka banka izdvaja odgovarajuće rezerve za eventualne gubitke Rezerve prestavljaju odbitnu stavku aktivePostoje opće i posebne rezerve
Posebne rezerve su rezerve koje se izdvajaju prema propisima i u iznosu određenom od strane Agencije za svaku od kategorije aktive
Izdvajanje rezervi prema kategorijama aktive
1 Kategorija A -Dobra aktiva 2 ORKG za opći kreditni rizik
2 Kategorija B - Aktiva sa posebnom napomenom 5-15 PRKG za PKG
3 Kategorija C - Podstandardna aktiva 16-40 PRKG za PKG
4 Kategorija D - Sumnjiva aktiva 41-60 PRKG za PKG
5 Kategorija E - Gubitak 100 PRKG za PKG
ORKG - opće rezerve za kreditne gubitke PRKG - posebne rezerve za kreditne gubitkePKG - potencijalni kreditni gubitak
Ostala aktiva
Odnosi se na ostale kategorije fiksne aktiveOvdje spadaju zgrade oprema investicija u podružnice osiguranje itdOva kategorije je pod strogim nadzorom Agencije i ne smije se neograničeno i nekontrolisano povećavati
b Pasiva banke
Depoziti
Depoziti predstavljaju osnovni izvor finansiranja aktive bankeDepoziti mogu biti
- Transakcioni- Netransakcioni- Štedni- Oročeni
Također u ovu kategoriju pasive se ubrajaju i depoziti javnih institucija
Nedepozitni izvori
Ovdje spadaju Vrijednosni papiri izdati kao izvor finansiranja Krediti od drugih banaka i institucija Ugovori o rekupovini ndashREPO
Nedepozitni izvori predstavljaju veoma bitan izvor finansiranja aktive banke
Kapital
Kapital predstavlja vlasnički dio poslovanja
U kapital se ubrajaju Akcionarski kapital Subordinirani dug Opće rezerve za pokriće gubitka banaka
3 Vanbilansne stavke banaka
U novije vrijeme prisutan je trend rasta vanbilansnih pozicija banaka
Ovdje se između ostalog ubrajaju Stand by kreditni sporazumi Swap kamatnih stopa Obaveze po kreditima Ugovori o kursnim listama itd
Izvor su dodatnog rizika poslovanja banaka
4 Bilans uspjeha banke
Pojam bilansa uspjeha Bilans uspjeha predstavlja iznos primljenih prihoda te izloženih troškova koji su se pojavili u određenom periodu
KAMATNI PRIHODIKamate i naknade po kreditimaKamate od investicija u vrijednosne papireDrugi prihodi od kamata
KAMATNI TROŠKOVIKamate na depoziteKamate na kratkoročni dugKamate na dugoročni dug
NEKAMATNI PRIHODINaknade za usluge vezane za depoziteNaknade po osnovu zaključenih ugovora o rentanju opreme objekata i sl
NEKAMATNI TROŠKOVIPlaće dnevnice i ostali troškovi uposlenihNeto troškovi najmova i opremeRežijski troškovi Rezervacije za moguće gubitke po kreditima Porezi
Neto prihod od kamate=gt razlika između prihoda od kamate i troškova kamata
Neto nekamatani prihod =gt razlika između nekamatnih prihoda i nekamatnih troškova
Prihod prije poreza =gtrazlika predhodnih kategorija
NETO DOBIT = UKUPNE STAVKE PRIHODA -(minus) UKUPNE STAVKE RASHODA
KAKO POVEĆATI DOBITPovećati bilo koju od stavki aktive Povećavati aktivu s višim prihodom na račun one s nižim Smanjiti kamate na uzete depozite Tražiti jeftinije izvore na račun onih skupljih Smanjiti troškove poslovanja Izbjeći moguće poreze
7 OSNOVNI PRINCIPI BANKARSKOG POSLOVANJA
LIKVIDNOST
Sposobnost banke da izvršava svoje kratkoročne obaveze o rokovima dospjeća
Banka je likvidna sve dok je sposobna da o rokovima dospjeća izvršava svoje obaveze
Likvidnost je osnova za normalno funkcionisanje depozitnog i kreditnog mehanizma kod svake banke
Povjerenje je osnov odnosa banke i klijenta i banke moraju da se bore da održe to povjerenje Ono se održava neodložnim izmirenjem dospjelih obaveza
Nelikvidna banka nije u stanju da pokrije prezentovane naloge za isplatu ugovorenih obaveza
Različit nivo likvidnosti
Aktive bilansa super-likvidna imovina likvidna imovina i nelikvidna imovina
Pasive bilansa
Vanbilansnih pozicija
Idealno stanje poklapanje likvidnosti imovine i dospjeća obaveza
Uticaj ročne transformacije sredstava deponenti i tražioci kredita ndash suprostavljeni ciljevi
Pod kontrolom bankarskog menadžmenta
Banka zarađuje na ročnoj transformaciji sredstava
U težnji za zaradom -gt opasnost od probijanja granica ročne transformacije -gt nelikvidnost
Banke mogu vršiti ročnu transformaciju ali samo do određenog stepena koji su one same utvrdile na osnovu iskustva
Nelikvidnost može da nastane ukoliko banka postane nesolventna -gt vrijednost aktive ltvrijednosti obaveza tz da banka nema kapitala
Promjena koncepta likvidnosti banke u savremenim uslovima
ranije jednostavniji menadžment likvidnosti koji se sastojao u tome da vodi računa o likvidnosnoj strukturi svoje aktive
danas povećani rizik da likvidnost banke bude ugrožena (rizik vanbilansnih obaveza i prekid zaduživanja na finansijskom tržištu) ali i nove mogućnosti zaduživanja i odbrane likvidnosti banke
Najlošija pozicija u savremenoj tržišnoj strukturi- banka uključena u finansijsko tržište- upravljanjem pasivom obezbjeđuje dodatni kvantum likvidnosti- sticajem okolnosti ndashgubi svoju kreditnu sposobnost na tržištu1048790zatvara
joj se pristup finansijskom tržištu
Jedini izlaz kredit za likvidnost od Centralne banke -gt koja diktira menadžmentu banke restrukturiranja bilansa
STRATEGIJE LIKVIDNOSTI
1 Strategija kratkoročnih komercijalnih kredita- dominantna u toku XIX vijeka- depozitni potencijal su uglavnom činili a vistadepoziti - održavanje solventnosti i likvidnosti plasmanom depozitnog
potencijala u kratkoročne kredite- rok kredita do 90 dana-pokriveni robnim mjenicama
- nelikvidnost bi mogla nastati samo neto smanjenjem depozita kao bankarskih resursa
- CB bi mogla odobriti kredit za likvidnost- kasnije raste značaj štednih i oročenih depozita kao i kredita sa
dužim rokovima otplate tako da ova strategija gubi na značaju
2 Strategija utrživih aktiva- nastala je početkom XX vijeka na bazi razvoja fin tržišta- banke diverzifikuju svoju rezervnu aktivu - sekundarne rezerve ndashdržavni VP (blagajnički zapisi)- kamatonosne sekundarne rezerve privlače bankare- uslov dovoljno duboko finansijsko (posebno novčano)tržište- odbrana likvidnosti prodaja dijela kratkoročnih VP kao i dijela
kreditnog portfolija- sekjurizacija kredita grupe banaka udružuju dijelove
standardizovanih kredita u određeni pulkod neke finansijske institucije Na osnovu toga finans
- institucija emituje nove VP koje prodaje zainteresovanim institucionalnim investitorima
3 Strategija na bazi plasmana sa anticipiranim dohotkom- postala je dominantna poslije Drugog svjetskog rata- rast srednjoročnih i dugoročnih kredita na osnovu rasta štednih i
oročenih depozita- povrat kredita na osnovu anuitetnog otplatnog plana - otplata iz prihoda korisnika kredita (firme i stanovništvo) - preduzeća kvartalni i polugodišnji anuiteti- stanovništvo mjesečni anuitet- analiza i praćenje priliva i odliva
4 Strategija upravljanja pasivom- razvijena u toku šezdesetih godina- obezbjeđenje likvidnosti na osnovu povlačenja (uzimanja) kredita
umjesto putem prodaje kratkoročnih VP- predpostavlja jako finansijsko tržište sa obiljem sredstava koja se
mogu angažovati putem kreditnih aranžmana- mogućnost korištenja kredita kod CB- uslov banka mora imati solidnu kreditnu sposobnost
INDIKATORI NELIKVIDNOSTI
- Nema dovoljno novčanih sredstava za pokriće naloga komitenata- nije u stanju isplatiti novčana sredstva po odobrenim kreditima
- nije u stanju otplaćivati uzete kredite- drži niži nivo OR kod CB od propisanih
UPRAVLJANJE AKTIVOM I LIKVIDNOST
Posebno značajno u uslovima nerazvijenog finansijskog tržišta odnosno kada banka ne koristi mehanizme upravljanja pasivom
Banka formira primarnu rezervu likvidnosti koja se u uprošćenom finansijskom sistemu sastoji od novca na depozitnom računu kod CB
Dva pristupa upravljanja aktivom
Stock pristup banka treba težiti da ima kvalitetnu aktivu U slučaju privremene nelikvidnosti banka može prodati dio aktive povući sredstva sa FT ili od CB Težište na upravljanju aktivom radi obezbjeđenja likvidnosti Klasifikacija aktive banke prema stepenu likvidnosti
Flow pristup respektuje ročnu transformaciju buduće prilive i odlive Banka stvara ldquomapu likvidnostirdquondash sagledava poziciju likvidnosti u rokovima od 1-8 dana 8-30 i 30-90 dana
Optimalno rješenje u kombinaciji dva pristupa
UPRAVLJANJE PASIVOM I LIKVIDNOST
Banke rješavaju problem likvidnosti upravljanjem pasivom odnosno angažovanjem dodatnih sredstava na finansijskom tržištu (kao i kredita kod CB)
Mehanizmi angažmana kredita za likvidnost1 Međubankarski kredit za likvidnost2 Aranžmani o rekupovini sredstava (REPOS)3 Depozitni certifikati (CDs)4 Krediti za likvidnost kod CB
Međubankarski krediti za likvidnost
Predstavlja mehanizam raspodjele sredstava na računima kod centralne banke na kreditnoj bazi uz plaćanjenaplatu kamate
Posebno karakteristično za američke banke kod kojih u pravilu manje banke imaju više sredstava na računima kod CB nego velike banke
Manje banke često imaju viškove primarne likvidnosti pa je moguće da one na vrlo kratak rok uz naplatu kamate ustupaju ta sredstva drugim bankama
Radi se uglavnom o neosiguranim kreditima (bez pokrića)
Aranžmani o rekupovini sredstava (REPO)
Radi se o prodaji finansijske aktive uz obavezu prodavca da mora u određenom kratkom terminu kupiti tu istu aktivu po unaprijed dogovorenoj cijeni
Kao pokriće koriste se državne obveznice Smatraju se najsigurnijim načinom ulaganja
Ročnost ovog aranžmana je od jednog dana do nekoliko mjeseci Može biti ldquoREPO sa unaprijed dogovorenim datumomrdquo ili tzv ldquootvoreni REPOrdquo sa mogućnošću kupovine u bilo koje vrijeme u budućnosti
Banka u osnovi vrši prodaju vrijednosnih papira za novac uz obavezu njihove ponovne kupovine Kupac zarađuje kamatu po repo-stopi dok prodavac rješava problem kratkoročne nelikvidnosti
Depozitni certifikati (CDs)
Banka emituje depozitne certifikate sa kratkim rokovima vraćanja kada su u funkciji obezbjeđenja likvidnosti
Kada ima narasle zahtjeve za dodatnim novčanim sredstvima banka nudi emisiju svojih CDs po atraktivnim kamatnim stopama
Ona očekuje da u vrlo kratkom roku dođe do likvidnih sredstava ndash znatno brže nego da čeka neto-priliv depozita
Krediti za likvidnost kod CB
CB ih odobrava bankama koje su solventne ali imaju kratkoročne probleme likvidnosti
Realizuju se posredstvom tzv ldquodiskontnog šalterardquo na kojem banke mogu da dobiju superkratkoročne kredite CB uz zalog državnih vrijednosnih papira
Dva koncepta kamatnih stopa za navedene kredite- ispod tržišne (potreba kontrole namjenskog korištenja)- iznad tržišne (kaznene banke nezainteresovane da ih koriste)
Tri tipa ovih kredita1 za prilagođavanje bilansne strukture banaka2 za pokrivanje sezonskih debalansa3 za otklanjanje posljedica neočekivanih događaja
UTVRĐIVANJE LIKVIDNOSTI
Potrebno je izvršiti grupisanje pojedinih oblika aktive prema stepenu likvidnosti
Gradacija u tri kategorije- Primarna gotovina u blagajni sredstva po viđenju kod korespodentskih
banaka i na računu kod CB- Sekundarna primarna likvidnost uvećana za najlikvidniji dio aktive banke - koji
se u kratkom roku i uz niske troškove može pretvoriti u novac (mjenice kratkoročni krediti do tri mjeseca)
- Tercijarna dijelovi plasmana banke koji se do isteka određenog roka ne mogu pretvoriti u gotov novac (dugoročni krediti obligacije mjenice koje se ne mogu eskontovati)
INSTRUMENTI MJERENJA LIKVIDNOSTI
Kvantitativnipristupa odnos kredita i depozitab odnos likvidne aktive i ukupnih depozitac odnos likvidne i ukupne aktived odnos likvidne aktive i kratkoročnih obavezae prosječna dospjelost plasmana u HV
Kvalitativnipristup Praćenje i analizaa sezonskih ciklusab slučajnih i dugoročnih promjenac novčanih tokova
Kvanitativni ili stock pristup
a Odnos kredita i depozita
kada se odnos penje do relativno visokog nivoa- bankari manje pozajmljuju i investiraju Krediti su nelikvidna imovina banke ndash kada oni rastu =gt likvidnost opada
Nedostatak ne daje informacije o dospjelosti i urednosti otplate kredita niti informacije o stepenu likvidnosti Ne sadrži ni informacije o prirodi bančine imovine izvan kreditnog portfelja (npr gotovina i kratkoročne HV i fiksna aktiva)
To je signal koji opominje menadžment banke da napravi ocjenu svog programa prekomjerne ekspanzije kredita
b odnos likvidne aktive i ukupnih depozita
nešto pouzdaniji od prethodnog
Nedostatak značajan dio gotovine nije stvarno raspoloživ za odgovaranje na bančine potrebe za likvidnim sredstvima (npr obavezna rezerva i sl)
Nedostatak koeficijenata statički ili stock pristup (bez dinamike)
Zaključak Ne postoji opšta formula likvidnosti za sve banke pa ni za jednu banku u različitim vremenskim periodima Svaka banka traga za svojim optimumom likvidnosti
Korelativno praćenje stope rasta depozita i kredita Stabilne stope rasta depozita siguran su pokazatelj održavanja optimalne zone likvidnosti bez formiranja dodatnih rezervi lkvidnosti
Formiranje predvidivih stopa kredita odnosno kalkulisanje cikličnih sezonskih slučajnih i dugoročnih varijacija stopa formiranja kredita i depozita
Zlatno pravilo likvidnosti stope rasta kredita ne smiju biti veće od stopa rasta depozita
Banka mora nastojati da što prije otkloni nelikvidnost kako bi sačuvala povjerenje svojih komitenata
Projektovanje likvidnosti
U savremenim bankama vrše komisije za upravljanje aktivom i pasivomSastoji se u prognoziranju rasta kredita i depozita te aranžiranju dodatnih izvora za obezbjeđenje likvidnosti banke
Suština izračunati gep (jaz) likvidnosti banke kao razliku između anticipiranih izvora sredstava i potencijalne upotrebe sredstava od strane banke
Značaj izbora optimalne kombinacije
Diferencijacija depozita stabilni i nestabilni (više ili manje osjetljivi na promjene tržišne kamatne stope)
Ciklični aspekt (povezanost banke sa granama kod kojih postoji veći stepen cikličnih oscilacija) U uslovima uspona privredne aktivnosti banke smanjuju kratkoročne i dugoročne VP i povećavaju kredite U uslovima recesije =gt smanjuju se zahtjevi za kreditima =gt banke usmjeravaju sredstva u VP
Način projektovanja likvidnosti
Potrebe dodatne likvidnostiprognozirani rast kredita + rast obaveznih rezervi ndash prognozirani porast depozita
Na izbor sredstava za pokrivanje gep-a utiče dužina vremena projektovanog gep-a očekivano kretanje kamatnih stopa na finansijskom tržištu
Na politiku likvidnosti utiče i filozofija menadžmenta
Faktori koji utiču na likvidnost
ročna struktura svih sredstava dinamika priliva sredstava ponašanje poslovnih subjekata smjernice ekonomske i razvojne politike mjere monetarno- kreditne politike
Propisi agencije za bankarstvo
ldquoOdlukao minimalnimstandardimaza upravljanjerizikomlikvidnostibanakardquo
Nadzorni odbor banke odgovoran je da osigura da banka ima i provodi adekvatan program za upravljanje rizikom likvidnosti
Više rukovodstvo banke dužno je da pripremai Odborudajeprijedlogeprogramai politika provodiprogramei politike prati upravljai kontroliše dautvrdimetodprocjenetekućei budućelikvidnosti obezbjedisistemizvještavanjao likvidnosti obavještavaOdboro stanjulikvidnostinajmanjejednomkvartalno
pratiekonomskei drugeusloveu okruženjukojimoguuticatinalikvidnost obezbjediuslovezasisteminterne kontrole
Obaveza banke Ročno usklađivanje ugovorenih dospjeća instrumenata aktive i pasive
najmanje90 izvorasredstavasarokomdospjećado 365 danadaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 365 dana
najmanje95 izvorasarokomdospjećado 180 danaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 180 dana
izvoresredstavasarokomdospjećado 90 danau punomiznosuangažujeu plasmanesarokomdospjećado 90 dana
Rezerva likvidnosti
Empirijski određena visinom novčanih sredstava poslovne banke u gotovini i na računima kod CB Izražava se u procentima od depozita sa kojima banka raspolaže
Na osnovu višegodišnjeg iskustva ocijenjeno je da odnos sredstava na žiro-računu poslovne banke ne bi smio biti niži od 4 do 5 od ukupnih depozita po viđenju
Kod nas su banke obavezne da održavaju prosječan desetodnevni minimum likvidnosti u novčanim sredstvima u visini od najmanje 20 iznosa kratkoročnih izvora sredstava
PROPISANE ZAŠTITNE MJERE
principdase štovišeoslanjanastabilneizvoresredstava principzamaksimalnudiverzifikacijuizvorasredstavapodospjeću vrstii
brojukomitenata tržištui instrumentima organizacionemjerezaupravljanjelikvidnošću (kompetentnalica
efikasnakontrolai sl) stepenuključenostibankeu tržištanovcai razvojakratkoročnihvrijednosnihpapira redovnopripremanjeplanovazavanredne(neočekivane)situacije kvalitetaninformacioni sistem
SOLVENTNOST
Solventnost je sposobnost banke da svoje ukupne obaveze može pokriti svojom ukupnom aktivom čija se vrijednost može potvrditi na tržištu dakle po tržišnoj cijeni
Nesolventna banka formirana vrijednost obaveza iznad nivoa realne aktive
Da li banka može biti nelikvidna ali solventnalikvidna ali nesolventna
Vremenska koponenta za razlikovanje kategorija likvidnosti i solventnosti
Likvidnost sposobnost banke da odgovori svojim obavezama u određenom (kratkom) roku a
Solventnost sposobnost banke da odgovori svim svojim obavezama Da u trenutku likvidacije može da isplati svoje povjerioce
Ako je banka nesolventna dolazi pod udar regulatornih organa uz mogućnost gubljenja poslovnog statusa u obliku likvidacije ili preuzimanja od neke druge banke
POSLOVNOST
predstavlja postizanje maksimalnih rezultata minimalnim ulaganjem sredstavaSastavni dijelovi
samostalnost i objektivnost u donošenju odluka stalna cirkulacija novca poslovno predviđanje
Princip poslovnosti ugrađuje se u princip likvidnosti sa kojim čini jedinstvenu cjelinu
EFIKASNOST
predstavlja princip po kojem banka odobrava kredite za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno uložitiBanke će sredstva usmjeriti u projekat koji će nakon otplate kredita uspješno poslovati
Banka teži optimalnoj efikasnosti koja je rezultanta poželjnog stepena likvidnosti i sigurnosti koji reflektuju operativna i strateška ponašanja vlasnika menadžmenta i klijenata banke
PROFITABILNOST
cilj banke je ostvarenje što većeg profita na osnovu kamatne marže zaračunavanjem provizije na bankarske usluge kao i prihoda ostvarenih vođenjem vlastitih poslova bankeProfitabilnost kao obezbjeđenje dovoljne stope prinosa po jedinici dioničkog kapitala
Rezultat - rast profita i povećanje tržišne vrijednosti banke
Osnovni principi bankarskog poslovanja - Vježbe
1 Finansijski indikatori banaka
Cilj poslovanja =gt adekvatna stopa prinosa po jedinici kapitalaUslov rasta banke je i povećanje kapitala =gt propisan mininimum
Svrha indikatoraUpoređivanje performansi banke sa drugim bankama i Posmatranje date banke kroz vrijeme
Osnovni principi bankarskog poslovanja su Likvidnost Solventnost Sigurnost Profitabilnost Efikasnost
2 Likvidnost banaka
Pojam likvidnost sposobnost subjekta da izvrši svoje tekuće obaveze o roku dospijećaKroz adekvatno upravljanje likvidnošću banka gradi povjerenjeRangiranje aktive i pasive prema stepenima likvidnosti super-likvidna likvidna i nelikvidnaPojam ročna transformacija usklađivanje rokova obaveza i potraživanja
Postoji više indikatora likvidnosti ali osnovni su Likvidna aktiva ukupna aktiva Likvidna pasiva ukupna pasiva
3 Solventnost
Razlika između likvidnosti i solventnostiPojam solventnosti dugoročna usklađenost strukture aktive i pasive tj mogućnost da se svi dugovi plate ldquokonačnordquo ali po tržišnim cijenamaBanka je solventna ako joj je u slučaju likvidacije aktiva veća od pasive
Trojako značenje solventnosti Sposobnost banke da snosi rizik (u slučaju likvidacije) Obezbjeđenje sigurnosti deponentima (minimiziranje rizika za
deponente) Makroekonomska funkcija banke (u slučaju nesolvnentnosti jedne
banke posljedica može biti pad povjerenja u sve banke ndash lančani efekat
4 Sigurnost
Pojam sigurnosti mogućnost plaćanja i naplate svih obaveza i potraživanja u ugovorenim rokovima i utvrđenom obimu Odnosi se na procjenu klijenta njegove sposobnosti da izmiri svoje obaveze na vrijeme u punom iznosu te na način predviđen u ugovoru
Postiže se provjerama klijenataZakonski uređeno putem garancija koje su neophodne
5 Efikasnost
Pojam efikasnosti (poslovanja) aktivnosti koje vode ka ostvarenju optimalnih rezultata
Princip po kojem banka odobrava sredstva za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno upotrijebiti
Efikasnost = likvidnost + profitabilnost + solventnost + sigurnost
6 Profitabilnost
Profitabilnost =gt funkcija cilja banke
Cilj banke je stalno povećanje profitabilnostiTrendovi u profitabilnosti banaka =gttokom 80-ih i 90-ih bilježe se opadajuće stope
U obješnjenju postoje dvije koncepcije Posljedica djelovanja cikličnih i strukturnih faktora na svjetskom
planu Dilema - tranzicija konkurencija
Važni pokazatelji ROI ROA ROE
ROI =neto prihod nakon poreza operativni prihodROA =neto prihod nakon poreza ukupna aktivaROE =neto prihod nakon poreza akcijski kapital
a) Povezanost pokazatelja profitabilnostiROI =NP OP ndashpovrat na investicijeAU =OP UA -efekat korištenja activeROA =ROI x AU -povrat na aktivuEM =UA AK ndashakcijski multiplikator ROE= ROA x EM ndashpovrat na akcijski kapital
b) Formiranje profita banke
1 Kamatni prihod (-)2 Kamatni rashod3 Neto kamatni prihod (+)4 Neto nekamatni prihod5 Bruto prihod (-)6 Operativni rashodi7 Neto prihod (-)8 Izdvojene rezerve9 Neto prihod prije oporezivanja (-)10 Porez na profit11 Neto prihod poslije oporezivanja (-)12 Raspoređeni profit13 Zadržani ili neraspoređeni profit
c) Primjer izračunavanja profitabilnosti
Banka ldquoXrdquoima sljedeće pokazatelje poslovanja
Ukupna aktiva200000000 KMOperativni prihod20000000 KMAkcijski kapital16000000 KMNeto dobit (profit)1000000 KM
Izračunati ROI AU ROA EM i ROE =
Rješenje ROI = NP OP = 5AU = OP UA = 01ROA = ROI x AU = 05EM = UA AK = 1K = 125ROE = ROA x EM = 625
d) Faktori profitabilnosti
Postoje dvije vrste faktora koji utiču na profitabilnost banke mikroekonomski i makroekonomski
Mikroekonomski faktori profitabilnosti suKvalitet MGMT-aKvalitet aktiveEkonomija obimaEkonomija okviraVanbilansne operacijeTroškovi poslovanja IProfitni centri
Makroekonomski faktori profitabilnosti su Faza ekonomskog ciklusa Sektorske krize Kretanje kamata
Pojam kamatna margina razlika između aktivne i pasivne kamatne stope =gt razlika između kamatne stope na plasmane i dugove
e) Projektovanje profitabilnosti banaka
r = i + ot + ( 25 -i) x EAr -na plasmane I -kamatna stopa na obavezeE -akcijski kapital A ndashaktivaGranična stopa prinosa na akcijski kapitalAko imamo sljedeće podatker = 25 prije porezar = 15 poslije poreza od 40
Primjer Ako imamo sljedeće podatkei=10E=40A=100ot=3
Rješenje r = 136
f) Uticaj multiplikatora na profitabilnost
Ako je očekivani ROE = 25 prije poreza onda je ROE nakon poreza od (40) jednak 15Za stopu obaveznog kapitala od 8 ostvaruje se EM od 25Razlog =gt EM se računa samo na akcijski kapital (npr 4=gt 1 004 =25)Dakle ROA mora biti najmanje 1 jer jeROE = ROA x EM =gt 1 x 25ROE = 25
Unaprijeđenje uslova za djelovanje banaka na cijelom području BiH Fiskalna reforma i eliminacija sive ekonomije Licenca AOD za sve banke Povrat stare devizne štednje Ublažiti kriterije ročne usklađenosti Racionalizirati izvještavanje banaka Uvođenje eskontne kamatne stope Unaprijediti praksu naplate čekova i mjenica Usvojiti propise koji će omogućiti razvoj štedionica hipotekarnih
banaka i lizing kompanija
Asortiman bankarskih usluga razvijenih finansijskih tržišta
Tradicionalne bankarske usluge1 Obavljanje mjenjačkih poslova2 Diskontovanje komercijalnih zapisa i odobravanje poslovnih kredita3 Ponuda štednih depozita4 Čuvanje dragocjenosti5 Podrška vladinim aktivnostima preko kreditiranja6 Ponuda depozita po viđenju7 Ponuda povjereničkih (trust) usluga
Bankarske usluge razvijene u novije doba
8 Odobravanje potrošačkih kredita9 Finansijsko savjetovanje10 Upravljanje gotovinom11 Ponuda opreme na lizing12 Ulaganja u visokoprofitabilne projekte visokog stepena rizika13 Prodaja usluga osiguranja14 Usluge penzijskog osiguranja15 Usluge investiranja u vrijednosne papire16 Usluge investicijskih fondova i anuiteta17 Ponuda investicijskih i komercijalnih bankarskih usluga
4 SISTEMI CENTRALNOG BANKARSTVA
CENTRALNA BANKA
banka poslovnih banaka
monopol nad emisijom novčanica
nastanak ndash početak ind revolucije
prva Riskbank of Sweden 1656 g
najznačajnija Bank of England 1694 g
neprofitna institucija
monopolski položaj u sistemu
ldquokvazi bankardquoldquobanka banakardquordquobanka državerdquo
visok stepen samostalnosti CB
nesklad instituc i faktičke samostalnosti
II tipa CB potpuna vezanost za izvršnu vlast visok stepen autonomije
S aspekta organizacije jedinstvena CB složeni sistem CB (FED)
Poslovi CB emisija novčanica i kovanog novca upravljanje deviznim rezervama regulisanje količine novca organizacija UPP i PP sa inostranstv supervizija i nadzor banaka poslovi za račun države
Tri osnovne funkcije CB1 vođenje monetarne politike2 ldquoposljednje utočište banakardquo3 supervizija
Vođenje monetarne politike
Četiri osnovna cilja 1 stabilnost cijena2 ekonomski rast3 puna zaposlenost I4 uravnoteženi platni bilans
Obezbjeđenje likvidnosti makrosistema u uslovima rasta Snabdjevanje poslovnih banaka potrebnom količinom novca i kreditaŠtiti likvidnost bankarskog sistemaCB propisuje uslove za likvidnostPooštrava uslove u slučaju nelikvidnostiTjera banke da štite sopstvenu likvidnost
Banke definišu strategiju odbrane likvidnosti na tri nivoa
1 primarne rezerve likvidnosti kod CB (gotov novac i depozit po viđenju)
2 sekundarne (fond rezervi i kratkoročne hartije od vrijednosti) 3 povlačenje kredita sa novčanog tržišta
CB odobrava kredite za likvidnost izuzetno kratkoročni penalne kamate ne mogu biti korišteni za kreditnog potencijala strogi uslovi odobravanja
Krediti za likvidnost CBUslovi odobravanja -veća kamatna stopa
-obavezno pokriće u hartijama od vrijednosti
-stroga provjera boniteta banaka
Bitne razlike CB i KB likvidnost kod KB pasiva određuje aktivu kod CB vrsta emisije ročnost transakcija klijenti ciljevi poslovanja
Uticaj CB na ekonomska kretanja
Tri aspekta neposrednog djelovanja CB na globalna ekonomska kretanja
1)Globalna kontrola količine novca i kredita2)Kreditna regulacija3)Supervizija poslovanja bankarskog sistema
Primarna emisija CB
Stvara mogućnost poslovnim bankama da brže dođu do potrebnog inicijalnog novca
Primarni novac u dva osnovna oblika1)gotov novac2)depoziti koje poslovne banke drže na žiro i drugim računima
Usmjeravanje primarnog novcaputem deviznih transakcija - Promet hartija od vrijednosti na otvorenom tržištuputem kreditnog mehanizma - Kreditiranje
Kreditiranje ali samo na kratak rok
Supervizija banaka
Zadatak supervizije amortizacija poremećaja zaštita depozita zaštita povjerenja
Obuhvata kontrolu
1 vlasništva i upravljačke strukture u bankama2 bilansne strukture3 kredita i mikrokreditne politike banaka4 likvidnosti i solventnosti5 razvoja konkurentnosti6 pojava nelojalne konkurencije7 odnosa stabilnosti i profitabilnosti i dr
Instrumenti monetarne politike CB1 operacije na otvorenom tržištu2 krediti poslovnim bankama3 obavezna rezerva4 specijalni depoziti5 eskontnadiskontna kamatna stopa6 direktivne mjere CB I7 neformalni uticaj CB
1 Operacije na otvorenom tržištu
Kupovina i prodaja državnih obveznica na finansijskom tržištu od strane CBUticaj na promjene kamatnih stopa na tržištuUticaj na kreditni potencijal poslovnih banakaSuptilan i lahko primjenljiv mehanizam monetarne politikeČesto se kombinuje sa mehanizmima reeskonta
2 Krediti poslovnim bankama
Vrste kredita Krediti po osnovu raspoloživih hartija od vrijednosti u portfelju
poslovnih banaka (refinansiranje) -Reeskontni krediti -Krediti pokriveni dokumentima (državne obveznice)
Selektivni krediti Krediti usmjereni ka državi (napušta se) Krediti za likvidnost
Kupovina robnih mjenica i drugih komercijalnih papira od poslovnih banakaKupuju se po eskontnoj KSRezultat priliv svježeg novca u poslovnu bankuRigidan i relativno prevaziđen mehanizam
3 Obavezna rezerva
Rast stope -gt smanjenje kreditnog potencijalaU slučaju većeg priliva depozita iz inostranstva CB će povećati stopu obavezne rezervePodsticaj bankama da primjenjuju finansijske inovacijeRigidan instrument koji se koristi u zemljama sa nerazvijenom tržišnom strukturom
4 Specijalni depoziti
Cilj -dodatno snižavanje obima raspoloživih bankarskih resursa
Realizuju se primjenom ldquomarginalne obavezne rezerverdquo za banke sa ekspanzivnim rastom depozita
Veće stope obavezne rezerve na prirast depozitaObično sa nultom stopom naknade za ORRijetko se primjenjuje
5 Eskontna kamatna stopa
To je minimalna KS po kojoj je CB spremna da kreditira poslovne banke
Referentna kamatna stopa ndash uticaj na tržišnu kamatnu stopu
Banke obično slijede varijacije u kretanju eskontne stope CBRasterećenje privrede i podsticaj investiranju
Eskontna stopa u funkciji podrške domaćoj privredi
Američki FED snizio je svoju eskontnu kamatnu stopu u pokušaju da pomogne oporavak američke privrede FED je od početka 2001 godine snizio svoju kamatnu stopu sa 65 na 1
Objašnjavajući svoju odluku u FED-u su izjavili da veća nesigurnost dijelom posljedica većih privrednih rizika trenutno ograničava potrošnju proizvodnju i zaposlenost Oni se nadaju da će snažan i kontinuirani rast proizvodnje te dodatno smanjenje kamata biti od pomoći privredi koja se nalazi u vremenu slabijeg učinka
ECB zadržava nisku diskontnu stopu
Europska centralna banka (ECB) odlučila je ostaviti kamatnu stopu za refinanciranje na 2 uprkos tome što je britanska centralna banka (Bank of England - BoE) odlučila podići stopu sa najnižeg nivoa u posljednjih 48 godina za četvrtinu postotnog poena na 375
ECB je posljednji put spustila kamatnu stopu u julu ove godine dok je za BoE današnji porast kamatne stope bio prvi u više od 3 i pol godine
Makroekonomski pokazatelji još od ljeta iniciraju oporavak u eurozoni no ekonomisti upozoravaju da do značajnijeg rasta privrede neće doći tako skoro (6112003 Bankamagazin)
Makroekonomski pokazatelji još od ljeta iniciraju oporavak u eurozoni no ekonomisti upozoravaju da do značajnijeg rasta privrede neće doći tako skoro
6 Direktivne mjere CB
U suprotnosti su tržišnim mehanizmima
Kvantitativne limitiranje obima kredita visine KS na depozite obima i cijene HV obima potrošačkih i stambenih kredita
Kvalitativne sugestije i uputstva bankama da daju prioritet pojedinim privrednim djelatnostima
Rijetko se primjenjuju - obično u uslovima poremećaja
7 Neformalni uticaj CB
U suprotnosti su tržišnim mehanizmimaMoralni apeli bankama da se uzdrže od prekomjernog kreditiranja ili visokih KSldquoprijateljska upozorenjardquo ili ldquonagovještajirdquoUsmena i pismena saopštenjaPozivanje bankara na razgovore i slRjeđe se primjenjuje
Institucije bankarskog sistema
Bankarski sistem BiH1 CBBH - Centralna banka BiH2 FBA - Agencija za bankarstvo FbiH3 ABRS - Agencija za bankarstvo RS 4 AOD - Agencija za osiguranje depozita5 Ostale institucije
5 CENTRALNA BANKA BiH
Centralna banka BiH
Na njenom čelu nalazi se Upravno vijećeNe može davati kredite kreiranjem novca i u tom smislu djeluje kao Currency Board
Cilj Centralne banke je da postigne i održi stabilnost domaće valute (KM) tako što izdaje domaću valutu prema aranžmanu poznatom pod nazivom Currency Board
ldquoCurrency Boardrdquo
ldquoCurrency Boardrdquo u smislu Zakona o CB znači operativno pravilo za izdavanje domaćevalute prema kojem se domaća valuta izdaje samo uz kupovinu konvertibilne devizne valute sa punim pokrićem u neto stranoj aktiviTo znači da Centrana banka ne može odobriti kredit
Tri osnovne karakteristike CBA
1 Fiksni devizni tečaj utvrđen Zakonom o CBBH ( 1 KM = 1 DEM = 051129 euro )2 Puna devizna pokrivenost KM pasive CBBH
3 Puna konvertibilnost KM pasive CBBH u vezanu valutu euro
Pored toga CBBiH ne može davati kredite niti komercijalnim bankama niti
vladama CBBiH a ni drugi autoriteti u BiH ne mogu vršiti ograničenja na
plaćanja i međunarodne transakcije CBBiH osigurava transparentnost rada i transparentnost njenih
računa
Osnovni zadaci CB BiH
a) da definiše usvoji i kontroliše monetarnu politiku BiH putem izdavanja domaćevalute
b) da drži i upravlja službenim deviznim rezervama CB na siguran i profitabilan način
c) da potpomogne ili uspostavi i održava odgovarajuće platne i obračunske sisteme
d) da prima depozite od BiH i komercijalnih banaka radi ispunjenja zahtjeva za obaveznim rezervama
e) da stavlja u i povlači iz opticaja domaću valutu
f) da obavlja devizne operacije na zahtjev banaka
g) da prikuplja podatke koji se odnose na ekonomske i finansijske aktivnosti
Struktura bilansa CB
AKTIVA PASIVAKrediti bankama Gotov novacDržavne obveznice Depoziti banakaDevizna potraživanja Specijalni depozitiZlato I rezerve Depoziti države
Devizne obavezeFondoviInterne rezerve
Struktura bilansa CBBH
PASIVA1 Rezervniprimarni novac
gotovina izvan monetarnih vlasti- izvan CBBiH depoziti komercijalnih banaka
2 Inostrana pasiva kratkoročne obaveze prema nerezidentimadepoziti nerezidenataobaveze prema MMF-u
3 Depoziti centralne vlade 4 Kapitalni račun
početni kapital i rezerveakumulirana dobit
AKTIVA
1 Strana aktiva strana valuta u trezoru CBdevizni depoziti kod inostranih banakaraspolaganje SDR-ovima i dugoročni strani vrijednosni papiri
2 Potraživanja od privatnog sektora
Nezavisnost CB BiH
Centralna banka je potpuno nezavisna od FBiH RS te bilo koje javne agencije i organa
Centralna banka neće primati instrukcije od bilo kojeg drugog lica
Samostalnost Centralne banke treba biti poštovana i niko ne može tražiti da se utječe na bilo kojeg člana tijela Centralne banke koje donosi odluke u izvršavanju njegovih dužnosti prema Centralnoj banci niti da se miješa u djelatnost Centralne banke
Organizacija CB BiH
Centralna banka se sastoji od Upravnog vijeća Uprave (koja se sastoji od Guvernera i tri Viceguvernera) Osoblja
Konvertibilnost KMNa zahtjev Centralna banka na teritoriji Bosne i Hercegovine bez ograničenja kupuje i prodaje Konvertibilne marke za euro po kursu definisanom Zakonom o CB
Operacije na tržištu novcaCentralna banka se nećeuključivati u nikakve operacije na tržištu novca uključujući tu i vrijednosne papire bilo koje vrste
Operacije kliringaCentralna banka može ili za svoj vlastiti račun ili za račun i po nalogu Bosne i Hercegovine da uđe u klirinške i platežne aranžmane ili sklopi bilo koji drugi ugovor u istu svrhu sa javnim ili privatnim klirinškim institucijama koje se nalaze u inostranstvu
Bez kreditiranja državeCentralna banka će raditi kao bankar i fiskalni agent Bosne i Hercegovine pod uslovom da niti jedna transakcija koju CB sprovede ne može služiti kao finansijska pomoć uključujući kredit za ili u korist Bosne i Hercegovine
51 Currency Board domaća i svjetska iskustva
1 Pojam Currency Board-a
MMF definišeCurrencyBoardaranžmankaomonetarnirežimkojise zasnivanaeksplicitnojzakonskojobavezikonverzijedomaćevaluteuspecifičnu stranuvalutupričemuinstitucijakojaemitujenovacimaodređena ograničenja
2 Principi Currency Board-a
Principi Currency Board-a su Depoziti po viđenju su konvertibilni u valutu zemlje
monetarnog odbora po fiksnom kursu Odnos između novca u opticaju i novčane mase je
stalan Monetarna politika se sastoji u konverziji domaće valute
u stranu po fiksnom kursu
3 Karakteristike Currency Board-a
Konvertibilnost bilo kojeg iznosa domaće valute u stabilnu stranu valutu
Fiksan devizni kurs domaćevaluteprema referentnoj valuti Puno pokriće emitovanog domaćeg novca stranim rezervama Djeluje na principu novčanog sistema zlatne poluge Nove rezerve pribavljaju se iz zemlje rezervne valute Promjene u platnom bilansu utiču na promjene domaće novčane
mase Trgovinska veza između zemlje monetarnog odbora i zemlje
monetarne valute je obično stabilna Centralna banka ne prima depozite ne može kupovati državne
vrijednosne papire ne daje kredite vladi ni komercijalnim bankama i nema ulogu ldquozajmodavca krajnje instancerdquo ne reguliše bankarski sistem ne nadzire operacije diskrecione monetarne politike
Država ne može kontrolirati količinu novca u opticaju koja je određena potražnjom za novcem
Currency Board u BiH
CBBiH počela je sa radom 11 8 1997 god na principu valutnog odbora
Prije njenog osnivanja u BiH su bile u opticaju 4 valute HR kuna bosanski i jugoslovenski dinar i DM
Ubrzo nakon toga KM postaje jedina legalna valuta
a) Razlozi formiranja CBA u BiH
Potreba za vezivanjem KM za određenu stabilnu valutu
Razlozi odabira DM kao referentne valute Visok nivo povjerenja Historijska vezanost za DM Velika količina DM u zemlji
1999 god ulogu DM preuzima EURO
Osigurao je stabilnost KM Mogao bi biti ugrožen ako se ne zaustavi stalni porast vanjskotrgovinskog debalansaBrojni ekonomisti u BiH smatraju da je naš valutni odbor rigidan te bi bilo nužno izvršiti korekcije u pravcu povećanja njegove fleksibilnosti
b Prednosti CBA u BiH
Četiri su razloga zašto je CBA u BiH bio uspješan1 Javnost u BiH se suočila sa brojnim finansijskim traumama CBA je vratio povjerenje javnosti u domaću valutu2 Javnost u BiH ima puno povjerenje u euro
3 Mnogi su vjerovali da je CBBiH uspješno funkcionirala kao CBA jer je imala donedavno stranog guvernera4 Jedan od razloga zašto CBA uspješno funkcionira u BiH je dobar pravni i institucionalni okvir za CBBiH
Zašto bi CBA trebao biti zadržan u BiH
1 CBA proizvodi realne ekonomske i socijalne koristi
2 Stabilnost domaće valute u odnosu na euro u budućnosti jer BiH ima viziju pristupiti EU
3 Nema konkretne alternative koji bi to monetarni režim trebalo uvesti nakon CBA
4 Dugoročno nastojanje da se kroz CBA ekonomija BiH što više približi ekonomiji EU
6 KOMERCIJALNO BANKARSTVO
VRSTE BANAKA
1 Ročnost poslova komercijalne banke (kratkoročni poslovi) investicione ili razvojne banke (dugoročni poslovi)
2 Privredna grana ili oblast industrijske poljoprivredne trgovačke SMEs sektor spoljnotrgovinske
3 Veličina finansijskog potencijala
male srednje velike
4 Veličina teritorije koju pokriva lokalne regionalne nacionalne
5 Prosječna vrijednost bankarskih depozitnih ili kreditnih operacija
banke malih operacija (ldquoretail banksrdquo) ndashbankarstvo na malo banke velikih operacija (ldquowholesale banksrdquo) ndashbankarstvo na veliko
6 Prisustvo inostrane komponente u poslovanju domaće međunarodne
Uobičajena podjela banaka
A) Depozitne ili komercijalne banke
Mobilišu kratkoročne depozite (uglavnom stanovništva)i plasiraju ih na kratak rok
Finansiraju robni promet i zalihe preduzeća trajna i potrošna dobra stanovništva
Imaju razgranatu mrežu filijalaImaju problem ročne usklađenosti sredDrže transakcione depoziteZalaze i u investicione aktivnosti(VP)
B) Poslovne banke
Sve više se približavaju komercijalnim bankamaFinansijski potencijal zasnivaju na sopstvenom kapitalu i rezervama
Ulaze u vlasništvo kompanija preko čijeg profita uvećavaju sopstveni kapitalFinansirajuuglavnom krupne industrijske kompanije
Osnivaju filijale i u drugim zemljama
C) Univerzalne banke
Klijentima pružaju kompletan set poslovnih i investicionih bankarskih uslugaPredstavljaju prvi organizacioni oblik banaka
To su tzv nespecijalizovane bankeDominiraju depozitni izvori i kratkoročni kreditiKreiraju i sopstvene hartije od vrijednostiTeže ih je kontrolisati
Finansijske aktivnosti banaka u konceptu ldquouniversal bankingrdquomogu uključivati
Djelatnost univerzalne banke posredovanje (intermediation) trgovanje finansijskim instrumentima devizama i derivatima osiguranje ili prihvatanje odgovornosti za kupovinu novog duga i
emisije dionica (underwriting) brokerski poslovi
korporacijske savjetodavne usluge uključujući udruživanja i usluge akvizicije
investicijsko upravljanje osiguranje držanje kapitala ne-finansijskih kompanija u bankarskom portfoliju
DJELATNOST DOMAĆIH BANAKA
1 Primanje svih vrsta novčanih depozita i drugih novčanih sredstava2 Davanje i uzimanje kredita i finansijski lizing3 Davanje svih oblika novčanog jemstva4 Učešće kupovina i prodaja instrumenata tržištanovcai
kapitalazasvojilituđi račun5 Usluge platnog prometa i prenosa novca6 Kupovina i prodaja strane valute7 Izdavanje i upravljanje sredstvima plaćanja (uključujući kreditne kartice
putne i bankarske čekove)8 Pohranjivanje i upravljanje vrijednosnim papirima i drugim
vrijednostima9 Usluge finansijskog menadžmenta10 Kupovina i prodaja vrijednosnih papira11 Drugi poslovi
BILANS BANAKA
BILANS u bankarstvu ima dvostruko značenje analiza bilansa banke I analiza bilansa debitora
Bilans stanja ndash sistematizovan pregled bankarske aktive i pasive na određeni dan
ndash važan izvor informacija i osnova za donošenje poslovnih odluka
Pomaže kod formulisanja poslovne politike banke utvrđivanjem i praćenjem koeficijenata (stopa)
gotovine likvidnosti solventnosti rezervi likvidnosti kreditiranja kapitala i dr
komparativna analiza banke u odnosu na druge banke ili na bankarski sektor u cjelini
Bilans stanja
bruto bilans ukupna aktiva i pasiva
neto bilans prikazuje kredite i ostale finansijske plasmane na strani active I izvore sredstava kojima se pokrivaju ti plasmani
nekonsolidovani bilans prikazuje bruto aktivu i pasivu sektora poslovnih banaka (sa svim interbankarskim pozicijama)
konsolidovani bilans odnosi se na plasmane i obaveze prema nebankarskom sektoru dok su interbankarske pozicije anulirane
Struktura bilansa banke
AKTIVA PASIVA Krediti 52 Oročeni depoziti 42Plasmani u hartije od vrijednosti 16 Depoziti po viđenju 33Likvidna aktiva 14 Obaveze na novčanom tržištu 14Gotovina (+ rezerve) 13 Ostale obaveze 3Ostala aktiva 5 Kapital 8UKUPNO 100 UKUPNO 100
Fundamentalna ravnoteža bilansa
Izbalansiranost vrijednosti aktive i pasive u ročnom i valutnom pogledu
Aktiva = obaveze + fondovi (kapital)Fondovi (Kapital) = aktiva ndash obavezeObaveze = aktiva ndash fondovi (kapital)
Pitanje realne aktive - ako su obaveze i fondovi pokriveni dovoljnim obimom realne aktive - ako je pozitivna vrijednost kapitala - izjednačenost spoljnih obaveza i neto aktive
BANKARSKI AGREGATI
1 Finansijski potencijal2 Finansijski plasmani3 Depozitni potencijal4 Kreditni potencijal
1 Finansijski potencijal
zbir svih izvora sredstava koje banka transferiše u različite vrste plasmana
FP = Σ P = DP + KI + OI
2 Finansijski plasmani
predstavlja zbir ukupne aktive bilansa bankeFPL = Σ A = KR + HV + R
Ukupni plasmani moraju biti pokriveni izvorima sredstavaFP = FPL
3 Depozitni potencijal
zbir depozitnih izvora sredstava DP = Dpv + Dšt + Dor
Nivo depozitnog potencijala neposredno utiče na nivo kreditnog potencijala
4 Kreditni potencijal
kvantum slobodnih sredstava banke koji može biti plasiran u vidu kredita ili drugih plasmana a da pri tome ne ugrozi likvidnost i solventnost održavajući propisanu stopu obaveznih rezervi
KP = FP ndash PR (OR+RL)
Nivo kreditnog (slobodnog ili raspoloživog) potencijala određuje nivo kreditnih plasmana
PR ndash programirane ili standardne rezerve OR ndash obavezna rezerva RL ndash rezerve likvidnosti
Značaj analize bankarskih agregata
- omogućava banci određivanje realnog kreditnog potencijala - dolazi se do značajnih signala vezanih za funkcionisanje makro
sistema- doprinosi kompleksnoj ocjeni ukupnih performansi banke- omogućava komparativnu analizu sa bankarskim trendovima u
inostranstvu
61Bilans banaka
1 Uvod
Finansijski izvještaji sadrže ključne informacije za donošenje odluka o poslovanju banke
Bilans stanja prikazuje imovinu obaveze i temeljni kapital Bilans stanja također daje pregled inputa i outputa banaka
Bilans uspjehadaje pregled cijena koštanja inputa i vrijenosti outputa
Pojam bilansa stanja Bilans stanja pokazuje iznos i sastav izvora sredstava koje je banka pribavila za finansiranje aktivnosti posuđivanja i investiranja kao i koliko je novca banka uložila u kredite vrijednosne papire i ostale finansijske outpute
Pojam bilansa uspjeha Bilans uspjeha pokazuje koliko je banku koštalo pribavljanje depozita i drugih izvora sredstava te koliko su iznosili prihodi po osnovu korištenja tih sredstava
2 Bilans stanja banke
Bilans banke kao i svaki drugi bilans sastoji se od aktive i pasive sa specifičnim elementima
Aktiva = obaveze + kapital
U aktivu bilansa banke spadaju Gotovina Vrijednosni papiri Krediti Lizinzi Ostala mješovita imovina
U pasivu bilansa banke spadaju Depoziti Nedepozitni izvori banke Temeljni kapital
Aktiva = Pasiva
Izvori bankinih sredstava = korištenju bankinih sredstavaa Aktiva bilansa banke
Gotovina i depoziti kod banaka
Gotovina banke prestavlja primarni izvor likvidnosti i u nju spadaju Gotovina u trezoru Depoziti koje banka drži u drugim bankama Gotovina u procesu prikupljanja Računi rezervi kod Centralne banke Gotovina je prva linija odbrane u slučaju neočekivanih zahtjeva od banke
Investicije u likvidne vrijednosne papire
Predstavljaju ulaganja u likvidne vrijednosne papire sa ciljem izgradnje druge linije odbrane likvidnosti banke ili sekundarnih rezervi
Ova kategorija aktive je između gotovine i kredita
Njihova osnovna karakteristika je da donose određeni prihod banci za razliku od gotovine
Ovdje spadaju kratkoročni državni papiri komercijalni zapisi kao i oročeni depoziti banke
Investicije u vrijednosne papire radi prihoda
Banka investira u ove vrijednosne papire radi očekivane stope povrata na njih a ne radi kreiranja sekundarnih rezervi likvidnosti
Ovdje spadaju sve vrste vrijednosnih papira koje banci donose prihode
Također banke drže i određeni broj vrijednosnih papira namijenjenih trgovanju s ciljem ostvarivanja određenog prihoda na promjeni cijena
Krediti
Ovdje spadaju sve vrste plasiranih kredita banke
Svaki kredit nosi određeni rang odnosno određene je kategorije1 Kategorija A-Dobra aktiva2 Kategorija B-Aktiva sa posebnom napomenom3 Kategorija C-Podstandardna aktiva4 Kategorija D-Sumnjiva aktiva i5 Kategorija E-Gubitak
Rezerve za potencijalne gubitke
Sukladno rangu aktive svaka banka izdvaja odgovarajuće rezerve za eventualne gubitke Rezerve prestavljaju odbitnu stavku aktivePostoje opće i posebne rezerve
Posebne rezerve su rezerve koje se izdvajaju prema propisima i u iznosu određenom od strane Agencije za svaku od kategorije aktive
Izdvajanje rezervi prema kategorijama aktive
1 Kategorija A -Dobra aktiva 2 ORKG za opći kreditni rizik
2 Kategorija B - Aktiva sa posebnom napomenom 5-15 PRKG za PKG
3 Kategorija C - Podstandardna aktiva 16-40 PRKG za PKG
4 Kategorija D - Sumnjiva aktiva 41-60 PRKG za PKG
5 Kategorija E - Gubitak 100 PRKG za PKG
ORKG - opće rezerve za kreditne gubitke PRKG - posebne rezerve za kreditne gubitkePKG - potencijalni kreditni gubitak
Ostala aktiva
Odnosi se na ostale kategorije fiksne aktiveOvdje spadaju zgrade oprema investicija u podružnice osiguranje itdOva kategorije je pod strogim nadzorom Agencije i ne smije se neograničeno i nekontrolisano povećavati
b Pasiva banke
Depoziti
Depoziti predstavljaju osnovni izvor finansiranja aktive bankeDepoziti mogu biti
- Transakcioni- Netransakcioni- Štedni- Oročeni
Također u ovu kategoriju pasive se ubrajaju i depoziti javnih institucija
Nedepozitni izvori
Ovdje spadaju Vrijednosni papiri izdati kao izvor finansiranja Krediti od drugih banaka i institucija Ugovori o rekupovini ndashREPO
Nedepozitni izvori predstavljaju veoma bitan izvor finansiranja aktive banke
Kapital
Kapital predstavlja vlasnički dio poslovanja
U kapital se ubrajaju Akcionarski kapital Subordinirani dug Opće rezerve za pokriće gubitka banaka
3 Vanbilansne stavke banaka
U novije vrijeme prisutan je trend rasta vanbilansnih pozicija banaka
Ovdje se između ostalog ubrajaju Stand by kreditni sporazumi Swap kamatnih stopa Obaveze po kreditima Ugovori o kursnim listama itd
Izvor su dodatnog rizika poslovanja banaka
4 Bilans uspjeha banke
Pojam bilansa uspjeha Bilans uspjeha predstavlja iznos primljenih prihoda te izloženih troškova koji su se pojavili u određenom periodu
KAMATNI PRIHODIKamate i naknade po kreditimaKamate od investicija u vrijednosne papireDrugi prihodi od kamata
KAMATNI TROŠKOVIKamate na depoziteKamate na kratkoročni dugKamate na dugoročni dug
NEKAMATNI PRIHODINaknade za usluge vezane za depoziteNaknade po osnovu zaključenih ugovora o rentanju opreme objekata i sl
NEKAMATNI TROŠKOVIPlaće dnevnice i ostali troškovi uposlenihNeto troškovi najmova i opremeRežijski troškovi Rezervacije za moguće gubitke po kreditima Porezi
Neto prihod od kamate=gt razlika između prihoda od kamate i troškova kamata
Neto nekamatani prihod =gt razlika između nekamatnih prihoda i nekamatnih troškova
Prihod prije poreza =gtrazlika predhodnih kategorija
NETO DOBIT = UKUPNE STAVKE PRIHODA -(minus) UKUPNE STAVKE RASHODA
KAKO POVEĆATI DOBITPovećati bilo koju od stavki aktive Povećavati aktivu s višim prihodom na račun one s nižim Smanjiti kamate na uzete depozite Tražiti jeftinije izvore na račun onih skupljih Smanjiti troškove poslovanja Izbjeći moguće poreze
7 OSNOVNI PRINCIPI BANKARSKOG POSLOVANJA
LIKVIDNOST
Sposobnost banke da izvršava svoje kratkoročne obaveze o rokovima dospjeća
Banka je likvidna sve dok je sposobna da o rokovima dospjeća izvršava svoje obaveze
Likvidnost je osnova za normalno funkcionisanje depozitnog i kreditnog mehanizma kod svake banke
Povjerenje je osnov odnosa banke i klijenta i banke moraju da se bore da održe to povjerenje Ono se održava neodložnim izmirenjem dospjelih obaveza
Nelikvidna banka nije u stanju da pokrije prezentovane naloge za isplatu ugovorenih obaveza
Različit nivo likvidnosti
Aktive bilansa super-likvidna imovina likvidna imovina i nelikvidna imovina
Pasive bilansa
Vanbilansnih pozicija
Idealno stanje poklapanje likvidnosti imovine i dospjeća obaveza
Uticaj ročne transformacije sredstava deponenti i tražioci kredita ndash suprostavljeni ciljevi
Pod kontrolom bankarskog menadžmenta
Banka zarađuje na ročnoj transformaciji sredstava
U težnji za zaradom -gt opasnost od probijanja granica ročne transformacije -gt nelikvidnost
Banke mogu vršiti ročnu transformaciju ali samo do određenog stepena koji su one same utvrdile na osnovu iskustva
Nelikvidnost može da nastane ukoliko banka postane nesolventna -gt vrijednost aktive ltvrijednosti obaveza tz da banka nema kapitala
Promjena koncepta likvidnosti banke u savremenim uslovima
ranije jednostavniji menadžment likvidnosti koji se sastojao u tome da vodi računa o likvidnosnoj strukturi svoje aktive
danas povećani rizik da likvidnost banke bude ugrožena (rizik vanbilansnih obaveza i prekid zaduživanja na finansijskom tržištu) ali i nove mogućnosti zaduživanja i odbrane likvidnosti banke
Najlošija pozicija u savremenoj tržišnoj strukturi- banka uključena u finansijsko tržište- upravljanjem pasivom obezbjeđuje dodatni kvantum likvidnosti- sticajem okolnosti ndashgubi svoju kreditnu sposobnost na tržištu1048790zatvara
joj se pristup finansijskom tržištu
Jedini izlaz kredit za likvidnost od Centralne banke -gt koja diktira menadžmentu banke restrukturiranja bilansa
STRATEGIJE LIKVIDNOSTI
1 Strategija kratkoročnih komercijalnih kredita- dominantna u toku XIX vijeka- depozitni potencijal su uglavnom činili a vistadepoziti - održavanje solventnosti i likvidnosti plasmanom depozitnog
potencijala u kratkoročne kredite- rok kredita do 90 dana-pokriveni robnim mjenicama
- nelikvidnost bi mogla nastati samo neto smanjenjem depozita kao bankarskih resursa
- CB bi mogla odobriti kredit za likvidnost- kasnije raste značaj štednih i oročenih depozita kao i kredita sa
dužim rokovima otplate tako da ova strategija gubi na značaju
2 Strategija utrživih aktiva- nastala je početkom XX vijeka na bazi razvoja fin tržišta- banke diverzifikuju svoju rezervnu aktivu - sekundarne rezerve ndashdržavni VP (blagajnički zapisi)- kamatonosne sekundarne rezerve privlače bankare- uslov dovoljno duboko finansijsko (posebno novčano)tržište- odbrana likvidnosti prodaja dijela kratkoročnih VP kao i dijela
kreditnog portfolija- sekjurizacija kredita grupe banaka udružuju dijelove
standardizovanih kredita u određeni pulkod neke finansijske institucije Na osnovu toga finans
- institucija emituje nove VP koje prodaje zainteresovanim institucionalnim investitorima
3 Strategija na bazi plasmana sa anticipiranim dohotkom- postala je dominantna poslije Drugog svjetskog rata- rast srednjoročnih i dugoročnih kredita na osnovu rasta štednih i
oročenih depozita- povrat kredita na osnovu anuitetnog otplatnog plana - otplata iz prihoda korisnika kredita (firme i stanovništvo) - preduzeća kvartalni i polugodišnji anuiteti- stanovništvo mjesečni anuitet- analiza i praćenje priliva i odliva
4 Strategija upravljanja pasivom- razvijena u toku šezdesetih godina- obezbjeđenje likvidnosti na osnovu povlačenja (uzimanja) kredita
umjesto putem prodaje kratkoročnih VP- predpostavlja jako finansijsko tržište sa obiljem sredstava koja se
mogu angažovati putem kreditnih aranžmana- mogućnost korištenja kredita kod CB- uslov banka mora imati solidnu kreditnu sposobnost
INDIKATORI NELIKVIDNOSTI
- Nema dovoljno novčanih sredstava za pokriće naloga komitenata- nije u stanju isplatiti novčana sredstva po odobrenim kreditima
- nije u stanju otplaćivati uzete kredite- drži niži nivo OR kod CB od propisanih
UPRAVLJANJE AKTIVOM I LIKVIDNOST
Posebno značajno u uslovima nerazvijenog finansijskog tržišta odnosno kada banka ne koristi mehanizme upravljanja pasivom
Banka formira primarnu rezervu likvidnosti koja se u uprošćenom finansijskom sistemu sastoji od novca na depozitnom računu kod CB
Dva pristupa upravljanja aktivom
Stock pristup banka treba težiti da ima kvalitetnu aktivu U slučaju privremene nelikvidnosti banka može prodati dio aktive povući sredstva sa FT ili od CB Težište na upravljanju aktivom radi obezbjeđenja likvidnosti Klasifikacija aktive banke prema stepenu likvidnosti
Flow pristup respektuje ročnu transformaciju buduće prilive i odlive Banka stvara ldquomapu likvidnostirdquondash sagledava poziciju likvidnosti u rokovima od 1-8 dana 8-30 i 30-90 dana
Optimalno rješenje u kombinaciji dva pristupa
UPRAVLJANJE PASIVOM I LIKVIDNOST
Banke rješavaju problem likvidnosti upravljanjem pasivom odnosno angažovanjem dodatnih sredstava na finansijskom tržištu (kao i kredita kod CB)
Mehanizmi angažmana kredita za likvidnost1 Međubankarski kredit za likvidnost2 Aranžmani o rekupovini sredstava (REPOS)3 Depozitni certifikati (CDs)4 Krediti za likvidnost kod CB
Međubankarski krediti za likvidnost
Predstavlja mehanizam raspodjele sredstava na računima kod centralne banke na kreditnoj bazi uz plaćanjenaplatu kamate
Posebno karakteristično za američke banke kod kojih u pravilu manje banke imaju više sredstava na računima kod CB nego velike banke
Manje banke često imaju viškove primarne likvidnosti pa je moguće da one na vrlo kratak rok uz naplatu kamate ustupaju ta sredstva drugim bankama
Radi se uglavnom o neosiguranim kreditima (bez pokrića)
Aranžmani o rekupovini sredstava (REPO)
Radi se o prodaji finansijske aktive uz obavezu prodavca da mora u određenom kratkom terminu kupiti tu istu aktivu po unaprijed dogovorenoj cijeni
Kao pokriće koriste se državne obveznice Smatraju se najsigurnijim načinom ulaganja
Ročnost ovog aranžmana je od jednog dana do nekoliko mjeseci Može biti ldquoREPO sa unaprijed dogovorenim datumomrdquo ili tzv ldquootvoreni REPOrdquo sa mogućnošću kupovine u bilo koje vrijeme u budućnosti
Banka u osnovi vrši prodaju vrijednosnih papira za novac uz obavezu njihove ponovne kupovine Kupac zarađuje kamatu po repo-stopi dok prodavac rješava problem kratkoročne nelikvidnosti
Depozitni certifikati (CDs)
Banka emituje depozitne certifikate sa kratkim rokovima vraćanja kada su u funkciji obezbjeđenja likvidnosti
Kada ima narasle zahtjeve za dodatnim novčanim sredstvima banka nudi emisiju svojih CDs po atraktivnim kamatnim stopama
Ona očekuje da u vrlo kratkom roku dođe do likvidnih sredstava ndash znatno brže nego da čeka neto-priliv depozita
Krediti za likvidnost kod CB
CB ih odobrava bankama koje su solventne ali imaju kratkoročne probleme likvidnosti
Realizuju se posredstvom tzv ldquodiskontnog šalterardquo na kojem banke mogu da dobiju superkratkoročne kredite CB uz zalog državnih vrijednosnih papira
Dva koncepta kamatnih stopa za navedene kredite- ispod tržišne (potreba kontrole namjenskog korištenja)- iznad tržišne (kaznene banke nezainteresovane da ih koriste)
Tri tipa ovih kredita1 za prilagođavanje bilansne strukture banaka2 za pokrivanje sezonskih debalansa3 za otklanjanje posljedica neočekivanih događaja
UTVRĐIVANJE LIKVIDNOSTI
Potrebno je izvršiti grupisanje pojedinih oblika aktive prema stepenu likvidnosti
Gradacija u tri kategorije- Primarna gotovina u blagajni sredstva po viđenju kod korespodentskih
banaka i na računu kod CB- Sekundarna primarna likvidnost uvećana za najlikvidniji dio aktive banke - koji
se u kratkom roku i uz niske troškove može pretvoriti u novac (mjenice kratkoročni krediti do tri mjeseca)
- Tercijarna dijelovi plasmana banke koji se do isteka određenog roka ne mogu pretvoriti u gotov novac (dugoročni krediti obligacije mjenice koje se ne mogu eskontovati)
INSTRUMENTI MJERENJA LIKVIDNOSTI
Kvantitativnipristupa odnos kredita i depozitab odnos likvidne aktive i ukupnih depozitac odnos likvidne i ukupne aktived odnos likvidne aktive i kratkoročnih obavezae prosječna dospjelost plasmana u HV
Kvalitativnipristup Praćenje i analizaa sezonskih ciklusab slučajnih i dugoročnih promjenac novčanih tokova
Kvanitativni ili stock pristup
a Odnos kredita i depozita
kada se odnos penje do relativno visokog nivoa- bankari manje pozajmljuju i investiraju Krediti su nelikvidna imovina banke ndash kada oni rastu =gt likvidnost opada
Nedostatak ne daje informacije o dospjelosti i urednosti otplate kredita niti informacije o stepenu likvidnosti Ne sadrži ni informacije o prirodi bančine imovine izvan kreditnog portfelja (npr gotovina i kratkoročne HV i fiksna aktiva)
To je signal koji opominje menadžment banke da napravi ocjenu svog programa prekomjerne ekspanzije kredita
b odnos likvidne aktive i ukupnih depozita
nešto pouzdaniji od prethodnog
Nedostatak značajan dio gotovine nije stvarno raspoloživ za odgovaranje na bančine potrebe za likvidnim sredstvima (npr obavezna rezerva i sl)
Nedostatak koeficijenata statički ili stock pristup (bez dinamike)
Zaključak Ne postoji opšta formula likvidnosti za sve banke pa ni za jednu banku u različitim vremenskim periodima Svaka banka traga za svojim optimumom likvidnosti
Korelativno praćenje stope rasta depozita i kredita Stabilne stope rasta depozita siguran su pokazatelj održavanja optimalne zone likvidnosti bez formiranja dodatnih rezervi lkvidnosti
Formiranje predvidivih stopa kredita odnosno kalkulisanje cikličnih sezonskih slučajnih i dugoročnih varijacija stopa formiranja kredita i depozita
Zlatno pravilo likvidnosti stope rasta kredita ne smiju biti veće od stopa rasta depozita
Banka mora nastojati da što prije otkloni nelikvidnost kako bi sačuvala povjerenje svojih komitenata
Projektovanje likvidnosti
U savremenim bankama vrše komisije za upravljanje aktivom i pasivomSastoji se u prognoziranju rasta kredita i depozita te aranžiranju dodatnih izvora za obezbjeđenje likvidnosti banke
Suština izračunati gep (jaz) likvidnosti banke kao razliku između anticipiranih izvora sredstava i potencijalne upotrebe sredstava od strane banke
Značaj izbora optimalne kombinacije
Diferencijacija depozita stabilni i nestabilni (više ili manje osjetljivi na promjene tržišne kamatne stope)
Ciklični aspekt (povezanost banke sa granama kod kojih postoji veći stepen cikličnih oscilacija) U uslovima uspona privredne aktivnosti banke smanjuju kratkoročne i dugoročne VP i povećavaju kredite U uslovima recesije =gt smanjuju se zahtjevi za kreditima =gt banke usmjeravaju sredstva u VP
Način projektovanja likvidnosti
Potrebe dodatne likvidnostiprognozirani rast kredita + rast obaveznih rezervi ndash prognozirani porast depozita
Na izbor sredstava za pokrivanje gep-a utiče dužina vremena projektovanog gep-a očekivano kretanje kamatnih stopa na finansijskom tržištu
Na politiku likvidnosti utiče i filozofija menadžmenta
Faktori koji utiču na likvidnost
ročna struktura svih sredstava dinamika priliva sredstava ponašanje poslovnih subjekata smjernice ekonomske i razvojne politike mjere monetarno- kreditne politike
Propisi agencije za bankarstvo
ldquoOdlukao minimalnimstandardimaza upravljanjerizikomlikvidnostibanakardquo
Nadzorni odbor banke odgovoran je da osigura da banka ima i provodi adekvatan program za upravljanje rizikom likvidnosti
Više rukovodstvo banke dužno je da pripremai Odborudajeprijedlogeprogramai politika provodiprogramei politike prati upravljai kontroliše dautvrdimetodprocjenetekućei budućelikvidnosti obezbjedisistemizvještavanjao likvidnosti obavještavaOdboro stanjulikvidnostinajmanjejednomkvartalno
pratiekonomskei drugeusloveu okruženjukojimoguuticatinalikvidnost obezbjediuslovezasisteminterne kontrole
Obaveza banke Ročno usklađivanje ugovorenih dospjeća instrumenata aktive i pasive
najmanje90 izvorasredstavasarokomdospjećado 365 danadaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 365 dana
najmanje95 izvorasarokomdospjećado 180 danaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 180 dana
izvoresredstavasarokomdospjećado 90 danau punomiznosuangažujeu plasmanesarokomdospjećado 90 dana
Rezerva likvidnosti
Empirijski određena visinom novčanih sredstava poslovne banke u gotovini i na računima kod CB Izražava se u procentima od depozita sa kojima banka raspolaže
Na osnovu višegodišnjeg iskustva ocijenjeno je da odnos sredstava na žiro-računu poslovne banke ne bi smio biti niži od 4 do 5 od ukupnih depozita po viđenju
Kod nas su banke obavezne da održavaju prosječan desetodnevni minimum likvidnosti u novčanim sredstvima u visini od najmanje 20 iznosa kratkoročnih izvora sredstava
PROPISANE ZAŠTITNE MJERE
principdase štovišeoslanjanastabilneizvoresredstava principzamaksimalnudiverzifikacijuizvorasredstavapodospjeću vrstii
brojukomitenata tržištui instrumentima organizacionemjerezaupravljanjelikvidnošću (kompetentnalica
efikasnakontrolai sl) stepenuključenostibankeu tržištanovcai razvojakratkoročnihvrijednosnihpapira redovnopripremanjeplanovazavanredne(neočekivane)situacije kvalitetaninformacioni sistem
SOLVENTNOST
Solventnost je sposobnost banke da svoje ukupne obaveze može pokriti svojom ukupnom aktivom čija se vrijednost može potvrditi na tržištu dakle po tržišnoj cijeni
Nesolventna banka formirana vrijednost obaveza iznad nivoa realne aktive
Da li banka može biti nelikvidna ali solventnalikvidna ali nesolventna
Vremenska koponenta za razlikovanje kategorija likvidnosti i solventnosti
Likvidnost sposobnost banke da odgovori svojim obavezama u određenom (kratkom) roku a
Solventnost sposobnost banke da odgovori svim svojim obavezama Da u trenutku likvidacije može da isplati svoje povjerioce
Ako je banka nesolventna dolazi pod udar regulatornih organa uz mogućnost gubljenja poslovnog statusa u obliku likvidacije ili preuzimanja od neke druge banke
POSLOVNOST
predstavlja postizanje maksimalnih rezultata minimalnim ulaganjem sredstavaSastavni dijelovi
samostalnost i objektivnost u donošenju odluka stalna cirkulacija novca poslovno predviđanje
Princip poslovnosti ugrađuje se u princip likvidnosti sa kojim čini jedinstvenu cjelinu
EFIKASNOST
predstavlja princip po kojem banka odobrava kredite za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno uložitiBanke će sredstva usmjeriti u projekat koji će nakon otplate kredita uspješno poslovati
Banka teži optimalnoj efikasnosti koja je rezultanta poželjnog stepena likvidnosti i sigurnosti koji reflektuju operativna i strateška ponašanja vlasnika menadžmenta i klijenata banke
PROFITABILNOST
cilj banke je ostvarenje što većeg profita na osnovu kamatne marže zaračunavanjem provizije na bankarske usluge kao i prihoda ostvarenih vođenjem vlastitih poslova bankeProfitabilnost kao obezbjeđenje dovoljne stope prinosa po jedinici dioničkog kapitala
Rezultat - rast profita i povećanje tržišne vrijednosti banke
Osnovni principi bankarskog poslovanja - Vježbe
1 Finansijski indikatori banaka
Cilj poslovanja =gt adekvatna stopa prinosa po jedinici kapitalaUslov rasta banke je i povećanje kapitala =gt propisan mininimum
Svrha indikatoraUpoređivanje performansi banke sa drugim bankama i Posmatranje date banke kroz vrijeme
Osnovni principi bankarskog poslovanja su Likvidnost Solventnost Sigurnost Profitabilnost Efikasnost
2 Likvidnost banaka
Pojam likvidnost sposobnost subjekta da izvrši svoje tekuće obaveze o roku dospijećaKroz adekvatno upravljanje likvidnošću banka gradi povjerenjeRangiranje aktive i pasive prema stepenima likvidnosti super-likvidna likvidna i nelikvidnaPojam ročna transformacija usklađivanje rokova obaveza i potraživanja
Postoji više indikatora likvidnosti ali osnovni su Likvidna aktiva ukupna aktiva Likvidna pasiva ukupna pasiva
3 Solventnost
Razlika između likvidnosti i solventnostiPojam solventnosti dugoročna usklađenost strukture aktive i pasive tj mogućnost da se svi dugovi plate ldquokonačnordquo ali po tržišnim cijenamaBanka je solventna ako joj je u slučaju likvidacije aktiva veća od pasive
Trojako značenje solventnosti Sposobnost banke da snosi rizik (u slučaju likvidacije) Obezbjeđenje sigurnosti deponentima (minimiziranje rizika za
deponente) Makroekonomska funkcija banke (u slučaju nesolvnentnosti jedne
banke posljedica može biti pad povjerenja u sve banke ndash lančani efekat
4 Sigurnost
Pojam sigurnosti mogućnost plaćanja i naplate svih obaveza i potraživanja u ugovorenim rokovima i utvrđenom obimu Odnosi se na procjenu klijenta njegove sposobnosti da izmiri svoje obaveze na vrijeme u punom iznosu te na način predviđen u ugovoru
Postiže se provjerama klijenataZakonski uređeno putem garancija koje su neophodne
5 Efikasnost
Pojam efikasnosti (poslovanja) aktivnosti koje vode ka ostvarenju optimalnih rezultata
Princip po kojem banka odobrava sredstva za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno upotrijebiti
Efikasnost = likvidnost + profitabilnost + solventnost + sigurnost
6 Profitabilnost
Profitabilnost =gt funkcija cilja banke
Cilj banke je stalno povećanje profitabilnostiTrendovi u profitabilnosti banaka =gttokom 80-ih i 90-ih bilježe se opadajuće stope
U obješnjenju postoje dvije koncepcije Posljedica djelovanja cikličnih i strukturnih faktora na svjetskom
planu Dilema - tranzicija konkurencija
Važni pokazatelji ROI ROA ROE
ROI =neto prihod nakon poreza operativni prihodROA =neto prihod nakon poreza ukupna aktivaROE =neto prihod nakon poreza akcijski kapital
a) Povezanost pokazatelja profitabilnostiROI =NP OP ndashpovrat na investicijeAU =OP UA -efekat korištenja activeROA =ROI x AU -povrat na aktivuEM =UA AK ndashakcijski multiplikator ROE= ROA x EM ndashpovrat na akcijski kapital
b) Formiranje profita banke
1 Kamatni prihod (-)2 Kamatni rashod3 Neto kamatni prihod (+)4 Neto nekamatni prihod5 Bruto prihod (-)6 Operativni rashodi7 Neto prihod (-)8 Izdvojene rezerve9 Neto prihod prije oporezivanja (-)10 Porez na profit11 Neto prihod poslije oporezivanja (-)12 Raspoređeni profit13 Zadržani ili neraspoređeni profit
c) Primjer izračunavanja profitabilnosti
Banka ldquoXrdquoima sljedeće pokazatelje poslovanja
Ukupna aktiva200000000 KMOperativni prihod20000000 KMAkcijski kapital16000000 KMNeto dobit (profit)1000000 KM
Izračunati ROI AU ROA EM i ROE =
Rješenje ROI = NP OP = 5AU = OP UA = 01ROA = ROI x AU = 05EM = UA AK = 1K = 125ROE = ROA x EM = 625
d) Faktori profitabilnosti
Postoje dvije vrste faktora koji utiču na profitabilnost banke mikroekonomski i makroekonomski
Mikroekonomski faktori profitabilnosti suKvalitet MGMT-aKvalitet aktiveEkonomija obimaEkonomija okviraVanbilansne operacijeTroškovi poslovanja IProfitni centri
Makroekonomski faktori profitabilnosti su Faza ekonomskog ciklusa Sektorske krize Kretanje kamata
Pojam kamatna margina razlika između aktivne i pasivne kamatne stope =gt razlika između kamatne stope na plasmane i dugove
e) Projektovanje profitabilnosti banaka
r = i + ot + ( 25 -i) x EAr -na plasmane I -kamatna stopa na obavezeE -akcijski kapital A ndashaktivaGranična stopa prinosa na akcijski kapitalAko imamo sljedeće podatker = 25 prije porezar = 15 poslije poreza od 40
Primjer Ako imamo sljedeće podatkei=10E=40A=100ot=3
Rješenje r = 136
f) Uticaj multiplikatora na profitabilnost
Ako je očekivani ROE = 25 prije poreza onda je ROE nakon poreza od (40) jednak 15Za stopu obaveznog kapitala od 8 ostvaruje se EM od 25Razlog =gt EM se računa samo na akcijski kapital (npr 4=gt 1 004 =25)Dakle ROA mora biti najmanje 1 jer jeROE = ROA x EM =gt 1 x 25ROE = 25
4 SISTEMI CENTRALNOG BANKARSTVA
CENTRALNA BANKA
banka poslovnih banaka
monopol nad emisijom novčanica
nastanak ndash početak ind revolucije
prva Riskbank of Sweden 1656 g
najznačajnija Bank of England 1694 g
neprofitna institucija
monopolski položaj u sistemu
ldquokvazi bankardquoldquobanka banakardquordquobanka državerdquo
visok stepen samostalnosti CB
nesklad instituc i faktičke samostalnosti
II tipa CB potpuna vezanost za izvršnu vlast visok stepen autonomije
S aspekta organizacije jedinstvena CB složeni sistem CB (FED)
Poslovi CB emisija novčanica i kovanog novca upravljanje deviznim rezervama regulisanje količine novca organizacija UPP i PP sa inostranstv supervizija i nadzor banaka poslovi za račun države
Tri osnovne funkcije CB1 vođenje monetarne politike2 ldquoposljednje utočište banakardquo3 supervizija
Vođenje monetarne politike
Četiri osnovna cilja 1 stabilnost cijena2 ekonomski rast3 puna zaposlenost I4 uravnoteženi platni bilans
Obezbjeđenje likvidnosti makrosistema u uslovima rasta Snabdjevanje poslovnih banaka potrebnom količinom novca i kreditaŠtiti likvidnost bankarskog sistemaCB propisuje uslove za likvidnostPooštrava uslove u slučaju nelikvidnostiTjera banke da štite sopstvenu likvidnost
Banke definišu strategiju odbrane likvidnosti na tri nivoa
1 primarne rezerve likvidnosti kod CB (gotov novac i depozit po viđenju)
2 sekundarne (fond rezervi i kratkoročne hartije od vrijednosti) 3 povlačenje kredita sa novčanog tržišta
CB odobrava kredite za likvidnost izuzetno kratkoročni penalne kamate ne mogu biti korišteni za kreditnog potencijala strogi uslovi odobravanja
Krediti za likvidnost CBUslovi odobravanja -veća kamatna stopa
-obavezno pokriće u hartijama od vrijednosti
-stroga provjera boniteta banaka
Bitne razlike CB i KB likvidnost kod KB pasiva određuje aktivu kod CB vrsta emisije ročnost transakcija klijenti ciljevi poslovanja
Uticaj CB na ekonomska kretanja
Tri aspekta neposrednog djelovanja CB na globalna ekonomska kretanja
1)Globalna kontrola količine novca i kredita2)Kreditna regulacija3)Supervizija poslovanja bankarskog sistema
Primarna emisija CB
Stvara mogućnost poslovnim bankama da brže dođu do potrebnog inicijalnog novca
Primarni novac u dva osnovna oblika1)gotov novac2)depoziti koje poslovne banke drže na žiro i drugim računima
Usmjeravanje primarnog novcaputem deviznih transakcija - Promet hartija od vrijednosti na otvorenom tržištuputem kreditnog mehanizma - Kreditiranje
Kreditiranje ali samo na kratak rok
Supervizija banaka
Zadatak supervizije amortizacija poremećaja zaštita depozita zaštita povjerenja
Obuhvata kontrolu
1 vlasništva i upravljačke strukture u bankama2 bilansne strukture3 kredita i mikrokreditne politike banaka4 likvidnosti i solventnosti5 razvoja konkurentnosti6 pojava nelojalne konkurencije7 odnosa stabilnosti i profitabilnosti i dr
Instrumenti monetarne politike CB1 operacije na otvorenom tržištu2 krediti poslovnim bankama3 obavezna rezerva4 specijalni depoziti5 eskontnadiskontna kamatna stopa6 direktivne mjere CB I7 neformalni uticaj CB
1 Operacije na otvorenom tržištu
Kupovina i prodaja državnih obveznica na finansijskom tržištu od strane CBUticaj na promjene kamatnih stopa na tržištuUticaj na kreditni potencijal poslovnih banakaSuptilan i lahko primjenljiv mehanizam monetarne politikeČesto se kombinuje sa mehanizmima reeskonta
2 Krediti poslovnim bankama
Vrste kredita Krediti po osnovu raspoloživih hartija od vrijednosti u portfelju
poslovnih banaka (refinansiranje) -Reeskontni krediti -Krediti pokriveni dokumentima (državne obveznice)
Selektivni krediti Krediti usmjereni ka državi (napušta se) Krediti za likvidnost
Kupovina robnih mjenica i drugih komercijalnih papira od poslovnih banakaKupuju se po eskontnoj KSRezultat priliv svježeg novca u poslovnu bankuRigidan i relativno prevaziđen mehanizam
3 Obavezna rezerva
Rast stope -gt smanjenje kreditnog potencijalaU slučaju većeg priliva depozita iz inostranstva CB će povećati stopu obavezne rezervePodsticaj bankama da primjenjuju finansijske inovacijeRigidan instrument koji se koristi u zemljama sa nerazvijenom tržišnom strukturom
4 Specijalni depoziti
Cilj -dodatno snižavanje obima raspoloživih bankarskih resursa
Realizuju se primjenom ldquomarginalne obavezne rezerverdquo za banke sa ekspanzivnim rastom depozita
Veće stope obavezne rezerve na prirast depozitaObično sa nultom stopom naknade za ORRijetko se primjenjuje
5 Eskontna kamatna stopa
To je minimalna KS po kojoj je CB spremna da kreditira poslovne banke
Referentna kamatna stopa ndash uticaj na tržišnu kamatnu stopu
Banke obično slijede varijacije u kretanju eskontne stope CBRasterećenje privrede i podsticaj investiranju
Eskontna stopa u funkciji podrške domaćoj privredi
Američki FED snizio je svoju eskontnu kamatnu stopu u pokušaju da pomogne oporavak američke privrede FED je od početka 2001 godine snizio svoju kamatnu stopu sa 65 na 1
Objašnjavajući svoju odluku u FED-u su izjavili da veća nesigurnost dijelom posljedica većih privrednih rizika trenutno ograničava potrošnju proizvodnju i zaposlenost Oni se nadaju da će snažan i kontinuirani rast proizvodnje te dodatno smanjenje kamata biti od pomoći privredi koja se nalazi u vremenu slabijeg učinka
ECB zadržava nisku diskontnu stopu
Europska centralna banka (ECB) odlučila je ostaviti kamatnu stopu za refinanciranje na 2 uprkos tome što je britanska centralna banka (Bank of England - BoE) odlučila podići stopu sa najnižeg nivoa u posljednjih 48 godina za četvrtinu postotnog poena na 375
ECB je posljednji put spustila kamatnu stopu u julu ove godine dok je za BoE današnji porast kamatne stope bio prvi u više od 3 i pol godine
Makroekonomski pokazatelji još od ljeta iniciraju oporavak u eurozoni no ekonomisti upozoravaju da do značajnijeg rasta privrede neće doći tako skoro (6112003 Bankamagazin)
Makroekonomski pokazatelji još od ljeta iniciraju oporavak u eurozoni no ekonomisti upozoravaju da do značajnijeg rasta privrede neće doći tako skoro
6 Direktivne mjere CB
U suprotnosti su tržišnim mehanizmima
Kvantitativne limitiranje obima kredita visine KS na depozite obima i cijene HV obima potrošačkih i stambenih kredita
Kvalitativne sugestije i uputstva bankama da daju prioritet pojedinim privrednim djelatnostima
Rijetko se primjenjuju - obično u uslovima poremećaja
7 Neformalni uticaj CB
U suprotnosti su tržišnim mehanizmimaMoralni apeli bankama da se uzdrže od prekomjernog kreditiranja ili visokih KSldquoprijateljska upozorenjardquo ili ldquonagovještajirdquoUsmena i pismena saopštenjaPozivanje bankara na razgovore i slRjeđe se primjenjuje
Institucije bankarskog sistema
Bankarski sistem BiH1 CBBH - Centralna banka BiH2 FBA - Agencija za bankarstvo FbiH3 ABRS - Agencija za bankarstvo RS 4 AOD - Agencija za osiguranje depozita5 Ostale institucije
5 CENTRALNA BANKA BiH
Centralna banka BiH
Na njenom čelu nalazi se Upravno vijećeNe može davati kredite kreiranjem novca i u tom smislu djeluje kao Currency Board
Cilj Centralne banke je da postigne i održi stabilnost domaće valute (KM) tako što izdaje domaću valutu prema aranžmanu poznatom pod nazivom Currency Board
ldquoCurrency Boardrdquo
ldquoCurrency Boardrdquo u smislu Zakona o CB znači operativno pravilo za izdavanje domaćevalute prema kojem se domaća valuta izdaje samo uz kupovinu konvertibilne devizne valute sa punim pokrićem u neto stranoj aktiviTo znači da Centrana banka ne može odobriti kredit
Tri osnovne karakteristike CBA
1 Fiksni devizni tečaj utvrđen Zakonom o CBBH ( 1 KM = 1 DEM = 051129 euro )2 Puna devizna pokrivenost KM pasive CBBH
3 Puna konvertibilnost KM pasive CBBH u vezanu valutu euro
Pored toga CBBiH ne može davati kredite niti komercijalnim bankama niti
vladama CBBiH a ni drugi autoriteti u BiH ne mogu vršiti ograničenja na
plaćanja i međunarodne transakcije CBBiH osigurava transparentnost rada i transparentnost njenih
računa
Osnovni zadaci CB BiH
a) da definiše usvoji i kontroliše monetarnu politiku BiH putem izdavanja domaćevalute
b) da drži i upravlja službenim deviznim rezervama CB na siguran i profitabilan način
c) da potpomogne ili uspostavi i održava odgovarajuće platne i obračunske sisteme
d) da prima depozite od BiH i komercijalnih banaka radi ispunjenja zahtjeva za obaveznim rezervama
e) da stavlja u i povlači iz opticaja domaću valutu
f) da obavlja devizne operacije na zahtjev banaka
g) da prikuplja podatke koji se odnose na ekonomske i finansijske aktivnosti
Struktura bilansa CB
AKTIVA PASIVAKrediti bankama Gotov novacDržavne obveznice Depoziti banakaDevizna potraživanja Specijalni depozitiZlato I rezerve Depoziti države
Devizne obavezeFondoviInterne rezerve
Struktura bilansa CBBH
PASIVA1 Rezervniprimarni novac
gotovina izvan monetarnih vlasti- izvan CBBiH depoziti komercijalnih banaka
2 Inostrana pasiva kratkoročne obaveze prema nerezidentimadepoziti nerezidenataobaveze prema MMF-u
3 Depoziti centralne vlade 4 Kapitalni račun
početni kapital i rezerveakumulirana dobit
AKTIVA
1 Strana aktiva strana valuta u trezoru CBdevizni depoziti kod inostranih banakaraspolaganje SDR-ovima i dugoročni strani vrijednosni papiri
2 Potraživanja od privatnog sektora
Nezavisnost CB BiH
Centralna banka je potpuno nezavisna od FBiH RS te bilo koje javne agencije i organa
Centralna banka neće primati instrukcije od bilo kojeg drugog lica
Samostalnost Centralne banke treba biti poštovana i niko ne može tražiti da se utječe na bilo kojeg člana tijela Centralne banke koje donosi odluke u izvršavanju njegovih dužnosti prema Centralnoj banci niti da se miješa u djelatnost Centralne banke
Organizacija CB BiH
Centralna banka se sastoji od Upravnog vijeća Uprave (koja se sastoji od Guvernera i tri Viceguvernera) Osoblja
Konvertibilnost KMNa zahtjev Centralna banka na teritoriji Bosne i Hercegovine bez ograničenja kupuje i prodaje Konvertibilne marke za euro po kursu definisanom Zakonom o CB
Operacije na tržištu novcaCentralna banka se nećeuključivati u nikakve operacije na tržištu novca uključujući tu i vrijednosne papire bilo koje vrste
Operacije kliringaCentralna banka može ili za svoj vlastiti račun ili za račun i po nalogu Bosne i Hercegovine da uđe u klirinške i platežne aranžmane ili sklopi bilo koji drugi ugovor u istu svrhu sa javnim ili privatnim klirinškim institucijama koje se nalaze u inostranstvu
Bez kreditiranja državeCentralna banka će raditi kao bankar i fiskalni agent Bosne i Hercegovine pod uslovom da niti jedna transakcija koju CB sprovede ne može služiti kao finansijska pomoć uključujući kredit za ili u korist Bosne i Hercegovine
51 Currency Board domaća i svjetska iskustva
1 Pojam Currency Board-a
MMF definišeCurrencyBoardaranžmankaomonetarnirežimkojise zasnivanaeksplicitnojzakonskojobavezikonverzijedomaćevaluteuspecifičnu stranuvalutupričemuinstitucijakojaemitujenovacimaodređena ograničenja
2 Principi Currency Board-a
Principi Currency Board-a su Depoziti po viđenju su konvertibilni u valutu zemlje
monetarnog odbora po fiksnom kursu Odnos između novca u opticaju i novčane mase je
stalan Monetarna politika se sastoji u konverziji domaće valute
u stranu po fiksnom kursu
3 Karakteristike Currency Board-a
Konvertibilnost bilo kojeg iznosa domaće valute u stabilnu stranu valutu
Fiksan devizni kurs domaćevaluteprema referentnoj valuti Puno pokriće emitovanog domaćeg novca stranim rezervama Djeluje na principu novčanog sistema zlatne poluge Nove rezerve pribavljaju se iz zemlje rezervne valute Promjene u platnom bilansu utiču na promjene domaće novčane
mase Trgovinska veza između zemlje monetarnog odbora i zemlje
monetarne valute je obično stabilna Centralna banka ne prima depozite ne može kupovati državne
vrijednosne papire ne daje kredite vladi ni komercijalnim bankama i nema ulogu ldquozajmodavca krajnje instancerdquo ne reguliše bankarski sistem ne nadzire operacije diskrecione monetarne politike
Država ne može kontrolirati količinu novca u opticaju koja je određena potražnjom za novcem
Currency Board u BiH
CBBiH počela je sa radom 11 8 1997 god na principu valutnog odbora
Prije njenog osnivanja u BiH su bile u opticaju 4 valute HR kuna bosanski i jugoslovenski dinar i DM
Ubrzo nakon toga KM postaje jedina legalna valuta
a) Razlozi formiranja CBA u BiH
Potreba za vezivanjem KM za određenu stabilnu valutu
Razlozi odabira DM kao referentne valute Visok nivo povjerenja Historijska vezanost za DM Velika količina DM u zemlji
1999 god ulogu DM preuzima EURO
Osigurao je stabilnost KM Mogao bi biti ugrožen ako se ne zaustavi stalni porast vanjskotrgovinskog debalansaBrojni ekonomisti u BiH smatraju da je naš valutni odbor rigidan te bi bilo nužno izvršiti korekcije u pravcu povećanja njegove fleksibilnosti
b Prednosti CBA u BiH
Četiri su razloga zašto je CBA u BiH bio uspješan1 Javnost u BiH se suočila sa brojnim finansijskim traumama CBA je vratio povjerenje javnosti u domaću valutu2 Javnost u BiH ima puno povjerenje u euro
3 Mnogi su vjerovali da je CBBiH uspješno funkcionirala kao CBA jer je imala donedavno stranog guvernera4 Jedan od razloga zašto CBA uspješno funkcionira u BiH je dobar pravni i institucionalni okvir za CBBiH
Zašto bi CBA trebao biti zadržan u BiH
1 CBA proizvodi realne ekonomske i socijalne koristi
2 Stabilnost domaće valute u odnosu na euro u budućnosti jer BiH ima viziju pristupiti EU
3 Nema konkretne alternative koji bi to monetarni režim trebalo uvesti nakon CBA
4 Dugoročno nastojanje da se kroz CBA ekonomija BiH što više približi ekonomiji EU
6 KOMERCIJALNO BANKARSTVO
VRSTE BANAKA
1 Ročnost poslova komercijalne banke (kratkoročni poslovi) investicione ili razvojne banke (dugoročni poslovi)
2 Privredna grana ili oblast industrijske poljoprivredne trgovačke SMEs sektor spoljnotrgovinske
3 Veličina finansijskog potencijala
male srednje velike
4 Veličina teritorije koju pokriva lokalne regionalne nacionalne
5 Prosječna vrijednost bankarskih depozitnih ili kreditnih operacija
banke malih operacija (ldquoretail banksrdquo) ndashbankarstvo na malo banke velikih operacija (ldquowholesale banksrdquo) ndashbankarstvo na veliko
6 Prisustvo inostrane komponente u poslovanju domaće međunarodne
Uobičajena podjela banaka
A) Depozitne ili komercijalne banke
Mobilišu kratkoročne depozite (uglavnom stanovništva)i plasiraju ih na kratak rok
Finansiraju robni promet i zalihe preduzeća trajna i potrošna dobra stanovništva
Imaju razgranatu mrežu filijalaImaju problem ročne usklađenosti sredDrže transakcione depoziteZalaze i u investicione aktivnosti(VP)
B) Poslovne banke
Sve više se približavaju komercijalnim bankamaFinansijski potencijal zasnivaju na sopstvenom kapitalu i rezervama
Ulaze u vlasništvo kompanija preko čijeg profita uvećavaju sopstveni kapitalFinansirajuuglavnom krupne industrijske kompanije
Osnivaju filijale i u drugim zemljama
C) Univerzalne banke
Klijentima pružaju kompletan set poslovnih i investicionih bankarskih uslugaPredstavljaju prvi organizacioni oblik banaka
To su tzv nespecijalizovane bankeDominiraju depozitni izvori i kratkoročni kreditiKreiraju i sopstvene hartije od vrijednostiTeže ih je kontrolisati
Finansijske aktivnosti banaka u konceptu ldquouniversal bankingrdquomogu uključivati
Djelatnost univerzalne banke posredovanje (intermediation) trgovanje finansijskim instrumentima devizama i derivatima osiguranje ili prihvatanje odgovornosti za kupovinu novog duga i
emisije dionica (underwriting) brokerski poslovi
korporacijske savjetodavne usluge uključujući udruživanja i usluge akvizicije
investicijsko upravljanje osiguranje držanje kapitala ne-finansijskih kompanija u bankarskom portfoliju
DJELATNOST DOMAĆIH BANAKA
1 Primanje svih vrsta novčanih depozita i drugih novčanih sredstava2 Davanje i uzimanje kredita i finansijski lizing3 Davanje svih oblika novčanog jemstva4 Učešće kupovina i prodaja instrumenata tržištanovcai
kapitalazasvojilituđi račun5 Usluge platnog prometa i prenosa novca6 Kupovina i prodaja strane valute7 Izdavanje i upravljanje sredstvima plaćanja (uključujući kreditne kartice
putne i bankarske čekove)8 Pohranjivanje i upravljanje vrijednosnim papirima i drugim
vrijednostima9 Usluge finansijskog menadžmenta10 Kupovina i prodaja vrijednosnih papira11 Drugi poslovi
BILANS BANAKA
BILANS u bankarstvu ima dvostruko značenje analiza bilansa banke I analiza bilansa debitora
Bilans stanja ndash sistematizovan pregled bankarske aktive i pasive na određeni dan
ndash važan izvor informacija i osnova za donošenje poslovnih odluka
Pomaže kod formulisanja poslovne politike banke utvrđivanjem i praćenjem koeficijenata (stopa)
gotovine likvidnosti solventnosti rezervi likvidnosti kreditiranja kapitala i dr
komparativna analiza banke u odnosu na druge banke ili na bankarski sektor u cjelini
Bilans stanja
bruto bilans ukupna aktiva i pasiva
neto bilans prikazuje kredite i ostale finansijske plasmane na strani active I izvore sredstava kojima se pokrivaju ti plasmani
nekonsolidovani bilans prikazuje bruto aktivu i pasivu sektora poslovnih banaka (sa svim interbankarskim pozicijama)
konsolidovani bilans odnosi se na plasmane i obaveze prema nebankarskom sektoru dok su interbankarske pozicije anulirane
Struktura bilansa banke
AKTIVA PASIVA Krediti 52 Oročeni depoziti 42Plasmani u hartije od vrijednosti 16 Depoziti po viđenju 33Likvidna aktiva 14 Obaveze na novčanom tržištu 14Gotovina (+ rezerve) 13 Ostale obaveze 3Ostala aktiva 5 Kapital 8UKUPNO 100 UKUPNO 100
Fundamentalna ravnoteža bilansa
Izbalansiranost vrijednosti aktive i pasive u ročnom i valutnom pogledu
Aktiva = obaveze + fondovi (kapital)Fondovi (Kapital) = aktiva ndash obavezeObaveze = aktiva ndash fondovi (kapital)
Pitanje realne aktive - ako su obaveze i fondovi pokriveni dovoljnim obimom realne aktive - ako je pozitivna vrijednost kapitala - izjednačenost spoljnih obaveza i neto aktive
BANKARSKI AGREGATI
1 Finansijski potencijal2 Finansijski plasmani3 Depozitni potencijal4 Kreditni potencijal
1 Finansijski potencijal
zbir svih izvora sredstava koje banka transferiše u različite vrste plasmana
FP = Σ P = DP + KI + OI
2 Finansijski plasmani
predstavlja zbir ukupne aktive bilansa bankeFPL = Σ A = KR + HV + R
Ukupni plasmani moraju biti pokriveni izvorima sredstavaFP = FPL
3 Depozitni potencijal
zbir depozitnih izvora sredstava DP = Dpv + Dšt + Dor
Nivo depozitnog potencijala neposredno utiče na nivo kreditnog potencijala
4 Kreditni potencijal
kvantum slobodnih sredstava banke koji može biti plasiran u vidu kredita ili drugih plasmana a da pri tome ne ugrozi likvidnost i solventnost održavajući propisanu stopu obaveznih rezervi
KP = FP ndash PR (OR+RL)
Nivo kreditnog (slobodnog ili raspoloživog) potencijala određuje nivo kreditnih plasmana
PR ndash programirane ili standardne rezerve OR ndash obavezna rezerva RL ndash rezerve likvidnosti
Značaj analize bankarskih agregata
- omogućava banci određivanje realnog kreditnog potencijala - dolazi se do značajnih signala vezanih za funkcionisanje makro
sistema- doprinosi kompleksnoj ocjeni ukupnih performansi banke- omogućava komparativnu analizu sa bankarskim trendovima u
inostranstvu
61Bilans banaka
1 Uvod
Finansijski izvještaji sadrže ključne informacije za donošenje odluka o poslovanju banke
Bilans stanja prikazuje imovinu obaveze i temeljni kapital Bilans stanja također daje pregled inputa i outputa banaka
Bilans uspjehadaje pregled cijena koštanja inputa i vrijenosti outputa
Pojam bilansa stanja Bilans stanja pokazuje iznos i sastav izvora sredstava koje je banka pribavila za finansiranje aktivnosti posuđivanja i investiranja kao i koliko je novca banka uložila u kredite vrijednosne papire i ostale finansijske outpute
Pojam bilansa uspjeha Bilans uspjeha pokazuje koliko je banku koštalo pribavljanje depozita i drugih izvora sredstava te koliko su iznosili prihodi po osnovu korištenja tih sredstava
2 Bilans stanja banke
Bilans banke kao i svaki drugi bilans sastoji se od aktive i pasive sa specifičnim elementima
Aktiva = obaveze + kapital
U aktivu bilansa banke spadaju Gotovina Vrijednosni papiri Krediti Lizinzi Ostala mješovita imovina
U pasivu bilansa banke spadaju Depoziti Nedepozitni izvori banke Temeljni kapital
Aktiva = Pasiva
Izvori bankinih sredstava = korištenju bankinih sredstavaa Aktiva bilansa banke
Gotovina i depoziti kod banaka
Gotovina banke prestavlja primarni izvor likvidnosti i u nju spadaju Gotovina u trezoru Depoziti koje banka drži u drugim bankama Gotovina u procesu prikupljanja Računi rezervi kod Centralne banke Gotovina je prva linija odbrane u slučaju neočekivanih zahtjeva od banke
Investicije u likvidne vrijednosne papire
Predstavljaju ulaganja u likvidne vrijednosne papire sa ciljem izgradnje druge linije odbrane likvidnosti banke ili sekundarnih rezervi
Ova kategorija aktive je između gotovine i kredita
Njihova osnovna karakteristika je da donose određeni prihod banci za razliku od gotovine
Ovdje spadaju kratkoročni državni papiri komercijalni zapisi kao i oročeni depoziti banke
Investicije u vrijednosne papire radi prihoda
Banka investira u ove vrijednosne papire radi očekivane stope povrata na njih a ne radi kreiranja sekundarnih rezervi likvidnosti
Ovdje spadaju sve vrste vrijednosnih papira koje banci donose prihode
Također banke drže i određeni broj vrijednosnih papira namijenjenih trgovanju s ciljem ostvarivanja određenog prihoda na promjeni cijena
Krediti
Ovdje spadaju sve vrste plasiranih kredita banke
Svaki kredit nosi određeni rang odnosno određene je kategorije1 Kategorija A-Dobra aktiva2 Kategorija B-Aktiva sa posebnom napomenom3 Kategorija C-Podstandardna aktiva4 Kategorija D-Sumnjiva aktiva i5 Kategorija E-Gubitak
Rezerve za potencijalne gubitke
Sukladno rangu aktive svaka banka izdvaja odgovarajuće rezerve za eventualne gubitke Rezerve prestavljaju odbitnu stavku aktivePostoje opće i posebne rezerve
Posebne rezerve su rezerve koje se izdvajaju prema propisima i u iznosu određenom od strane Agencije za svaku od kategorije aktive
Izdvajanje rezervi prema kategorijama aktive
1 Kategorija A -Dobra aktiva 2 ORKG za opći kreditni rizik
2 Kategorija B - Aktiva sa posebnom napomenom 5-15 PRKG za PKG
3 Kategorija C - Podstandardna aktiva 16-40 PRKG za PKG
4 Kategorija D - Sumnjiva aktiva 41-60 PRKG za PKG
5 Kategorija E - Gubitak 100 PRKG za PKG
ORKG - opće rezerve za kreditne gubitke PRKG - posebne rezerve za kreditne gubitkePKG - potencijalni kreditni gubitak
Ostala aktiva
Odnosi se na ostale kategorije fiksne aktiveOvdje spadaju zgrade oprema investicija u podružnice osiguranje itdOva kategorije je pod strogim nadzorom Agencije i ne smije se neograničeno i nekontrolisano povećavati
b Pasiva banke
Depoziti
Depoziti predstavljaju osnovni izvor finansiranja aktive bankeDepoziti mogu biti
- Transakcioni- Netransakcioni- Štedni- Oročeni
Također u ovu kategoriju pasive se ubrajaju i depoziti javnih institucija
Nedepozitni izvori
Ovdje spadaju Vrijednosni papiri izdati kao izvor finansiranja Krediti od drugih banaka i institucija Ugovori o rekupovini ndashREPO
Nedepozitni izvori predstavljaju veoma bitan izvor finansiranja aktive banke
Kapital
Kapital predstavlja vlasnički dio poslovanja
U kapital se ubrajaju Akcionarski kapital Subordinirani dug Opće rezerve za pokriće gubitka banaka
3 Vanbilansne stavke banaka
U novije vrijeme prisutan je trend rasta vanbilansnih pozicija banaka
Ovdje se između ostalog ubrajaju Stand by kreditni sporazumi Swap kamatnih stopa Obaveze po kreditima Ugovori o kursnim listama itd
Izvor su dodatnog rizika poslovanja banaka
4 Bilans uspjeha banke
Pojam bilansa uspjeha Bilans uspjeha predstavlja iznos primljenih prihoda te izloženih troškova koji su se pojavili u određenom periodu
KAMATNI PRIHODIKamate i naknade po kreditimaKamate od investicija u vrijednosne papireDrugi prihodi od kamata
KAMATNI TROŠKOVIKamate na depoziteKamate na kratkoročni dugKamate na dugoročni dug
NEKAMATNI PRIHODINaknade za usluge vezane za depoziteNaknade po osnovu zaključenih ugovora o rentanju opreme objekata i sl
NEKAMATNI TROŠKOVIPlaće dnevnice i ostali troškovi uposlenihNeto troškovi najmova i opremeRežijski troškovi Rezervacije za moguće gubitke po kreditima Porezi
Neto prihod od kamate=gt razlika između prihoda od kamate i troškova kamata
Neto nekamatani prihod =gt razlika između nekamatnih prihoda i nekamatnih troškova
Prihod prije poreza =gtrazlika predhodnih kategorija
NETO DOBIT = UKUPNE STAVKE PRIHODA -(minus) UKUPNE STAVKE RASHODA
KAKO POVEĆATI DOBITPovećati bilo koju od stavki aktive Povećavati aktivu s višim prihodom na račun one s nižim Smanjiti kamate na uzete depozite Tražiti jeftinije izvore na račun onih skupljih Smanjiti troškove poslovanja Izbjeći moguće poreze
7 OSNOVNI PRINCIPI BANKARSKOG POSLOVANJA
LIKVIDNOST
Sposobnost banke da izvršava svoje kratkoročne obaveze o rokovima dospjeća
Banka je likvidna sve dok je sposobna da o rokovima dospjeća izvršava svoje obaveze
Likvidnost je osnova za normalno funkcionisanje depozitnog i kreditnog mehanizma kod svake banke
Povjerenje je osnov odnosa banke i klijenta i banke moraju da se bore da održe to povjerenje Ono se održava neodložnim izmirenjem dospjelih obaveza
Nelikvidna banka nije u stanju da pokrije prezentovane naloge za isplatu ugovorenih obaveza
Različit nivo likvidnosti
Aktive bilansa super-likvidna imovina likvidna imovina i nelikvidna imovina
Pasive bilansa
Vanbilansnih pozicija
Idealno stanje poklapanje likvidnosti imovine i dospjeća obaveza
Uticaj ročne transformacije sredstava deponenti i tražioci kredita ndash suprostavljeni ciljevi
Pod kontrolom bankarskog menadžmenta
Banka zarađuje na ročnoj transformaciji sredstava
U težnji za zaradom -gt opasnost od probijanja granica ročne transformacije -gt nelikvidnost
Banke mogu vršiti ročnu transformaciju ali samo do određenog stepena koji su one same utvrdile na osnovu iskustva
Nelikvidnost može da nastane ukoliko banka postane nesolventna -gt vrijednost aktive ltvrijednosti obaveza tz da banka nema kapitala
Promjena koncepta likvidnosti banke u savremenim uslovima
ranije jednostavniji menadžment likvidnosti koji se sastojao u tome da vodi računa o likvidnosnoj strukturi svoje aktive
danas povećani rizik da likvidnost banke bude ugrožena (rizik vanbilansnih obaveza i prekid zaduživanja na finansijskom tržištu) ali i nove mogućnosti zaduživanja i odbrane likvidnosti banke
Najlošija pozicija u savremenoj tržišnoj strukturi- banka uključena u finansijsko tržište- upravljanjem pasivom obezbjeđuje dodatni kvantum likvidnosti- sticajem okolnosti ndashgubi svoju kreditnu sposobnost na tržištu1048790zatvara
joj se pristup finansijskom tržištu
Jedini izlaz kredit za likvidnost od Centralne banke -gt koja diktira menadžmentu banke restrukturiranja bilansa
STRATEGIJE LIKVIDNOSTI
1 Strategija kratkoročnih komercijalnih kredita- dominantna u toku XIX vijeka- depozitni potencijal su uglavnom činili a vistadepoziti - održavanje solventnosti i likvidnosti plasmanom depozitnog
potencijala u kratkoročne kredite- rok kredita do 90 dana-pokriveni robnim mjenicama
- nelikvidnost bi mogla nastati samo neto smanjenjem depozita kao bankarskih resursa
- CB bi mogla odobriti kredit za likvidnost- kasnije raste značaj štednih i oročenih depozita kao i kredita sa
dužim rokovima otplate tako da ova strategija gubi na značaju
2 Strategija utrživih aktiva- nastala je početkom XX vijeka na bazi razvoja fin tržišta- banke diverzifikuju svoju rezervnu aktivu - sekundarne rezerve ndashdržavni VP (blagajnički zapisi)- kamatonosne sekundarne rezerve privlače bankare- uslov dovoljno duboko finansijsko (posebno novčano)tržište- odbrana likvidnosti prodaja dijela kratkoročnih VP kao i dijela
kreditnog portfolija- sekjurizacija kredita grupe banaka udružuju dijelove
standardizovanih kredita u određeni pulkod neke finansijske institucije Na osnovu toga finans
- institucija emituje nove VP koje prodaje zainteresovanim institucionalnim investitorima
3 Strategija na bazi plasmana sa anticipiranim dohotkom- postala je dominantna poslije Drugog svjetskog rata- rast srednjoročnih i dugoročnih kredita na osnovu rasta štednih i
oročenih depozita- povrat kredita na osnovu anuitetnog otplatnog plana - otplata iz prihoda korisnika kredita (firme i stanovništvo) - preduzeća kvartalni i polugodišnji anuiteti- stanovništvo mjesečni anuitet- analiza i praćenje priliva i odliva
4 Strategija upravljanja pasivom- razvijena u toku šezdesetih godina- obezbjeđenje likvidnosti na osnovu povlačenja (uzimanja) kredita
umjesto putem prodaje kratkoročnih VP- predpostavlja jako finansijsko tržište sa obiljem sredstava koja se
mogu angažovati putem kreditnih aranžmana- mogućnost korištenja kredita kod CB- uslov banka mora imati solidnu kreditnu sposobnost
INDIKATORI NELIKVIDNOSTI
- Nema dovoljno novčanih sredstava za pokriće naloga komitenata- nije u stanju isplatiti novčana sredstva po odobrenim kreditima
- nije u stanju otplaćivati uzete kredite- drži niži nivo OR kod CB od propisanih
UPRAVLJANJE AKTIVOM I LIKVIDNOST
Posebno značajno u uslovima nerazvijenog finansijskog tržišta odnosno kada banka ne koristi mehanizme upravljanja pasivom
Banka formira primarnu rezervu likvidnosti koja se u uprošćenom finansijskom sistemu sastoji od novca na depozitnom računu kod CB
Dva pristupa upravljanja aktivom
Stock pristup banka treba težiti da ima kvalitetnu aktivu U slučaju privremene nelikvidnosti banka može prodati dio aktive povući sredstva sa FT ili od CB Težište na upravljanju aktivom radi obezbjeđenja likvidnosti Klasifikacija aktive banke prema stepenu likvidnosti
Flow pristup respektuje ročnu transformaciju buduće prilive i odlive Banka stvara ldquomapu likvidnostirdquondash sagledava poziciju likvidnosti u rokovima od 1-8 dana 8-30 i 30-90 dana
Optimalno rješenje u kombinaciji dva pristupa
UPRAVLJANJE PASIVOM I LIKVIDNOST
Banke rješavaju problem likvidnosti upravljanjem pasivom odnosno angažovanjem dodatnih sredstava na finansijskom tržištu (kao i kredita kod CB)
Mehanizmi angažmana kredita za likvidnost1 Međubankarski kredit za likvidnost2 Aranžmani o rekupovini sredstava (REPOS)3 Depozitni certifikati (CDs)4 Krediti za likvidnost kod CB
Međubankarski krediti za likvidnost
Predstavlja mehanizam raspodjele sredstava na računima kod centralne banke na kreditnoj bazi uz plaćanjenaplatu kamate
Posebno karakteristično za američke banke kod kojih u pravilu manje banke imaju više sredstava na računima kod CB nego velike banke
Manje banke često imaju viškove primarne likvidnosti pa je moguće da one na vrlo kratak rok uz naplatu kamate ustupaju ta sredstva drugim bankama
Radi se uglavnom o neosiguranim kreditima (bez pokrića)
Aranžmani o rekupovini sredstava (REPO)
Radi se o prodaji finansijske aktive uz obavezu prodavca da mora u određenom kratkom terminu kupiti tu istu aktivu po unaprijed dogovorenoj cijeni
Kao pokriće koriste se državne obveznice Smatraju se najsigurnijim načinom ulaganja
Ročnost ovog aranžmana je od jednog dana do nekoliko mjeseci Može biti ldquoREPO sa unaprijed dogovorenim datumomrdquo ili tzv ldquootvoreni REPOrdquo sa mogućnošću kupovine u bilo koje vrijeme u budućnosti
Banka u osnovi vrši prodaju vrijednosnih papira za novac uz obavezu njihove ponovne kupovine Kupac zarađuje kamatu po repo-stopi dok prodavac rješava problem kratkoročne nelikvidnosti
Depozitni certifikati (CDs)
Banka emituje depozitne certifikate sa kratkim rokovima vraćanja kada su u funkciji obezbjeđenja likvidnosti
Kada ima narasle zahtjeve za dodatnim novčanim sredstvima banka nudi emisiju svojih CDs po atraktivnim kamatnim stopama
Ona očekuje da u vrlo kratkom roku dođe do likvidnih sredstava ndash znatno brže nego da čeka neto-priliv depozita
Krediti za likvidnost kod CB
CB ih odobrava bankama koje su solventne ali imaju kratkoročne probleme likvidnosti
Realizuju se posredstvom tzv ldquodiskontnog šalterardquo na kojem banke mogu da dobiju superkratkoročne kredite CB uz zalog državnih vrijednosnih papira
Dva koncepta kamatnih stopa za navedene kredite- ispod tržišne (potreba kontrole namjenskog korištenja)- iznad tržišne (kaznene banke nezainteresovane da ih koriste)
Tri tipa ovih kredita1 za prilagođavanje bilansne strukture banaka2 za pokrivanje sezonskih debalansa3 za otklanjanje posljedica neočekivanih događaja
UTVRĐIVANJE LIKVIDNOSTI
Potrebno je izvršiti grupisanje pojedinih oblika aktive prema stepenu likvidnosti
Gradacija u tri kategorije- Primarna gotovina u blagajni sredstva po viđenju kod korespodentskih
banaka i na računu kod CB- Sekundarna primarna likvidnost uvećana za najlikvidniji dio aktive banke - koji
se u kratkom roku i uz niske troškove može pretvoriti u novac (mjenice kratkoročni krediti do tri mjeseca)
- Tercijarna dijelovi plasmana banke koji se do isteka određenog roka ne mogu pretvoriti u gotov novac (dugoročni krediti obligacije mjenice koje se ne mogu eskontovati)
INSTRUMENTI MJERENJA LIKVIDNOSTI
Kvantitativnipristupa odnos kredita i depozitab odnos likvidne aktive i ukupnih depozitac odnos likvidne i ukupne aktived odnos likvidne aktive i kratkoročnih obavezae prosječna dospjelost plasmana u HV
Kvalitativnipristup Praćenje i analizaa sezonskih ciklusab slučajnih i dugoročnih promjenac novčanih tokova
Kvanitativni ili stock pristup
a Odnos kredita i depozita
kada se odnos penje do relativno visokog nivoa- bankari manje pozajmljuju i investiraju Krediti su nelikvidna imovina banke ndash kada oni rastu =gt likvidnost opada
Nedostatak ne daje informacije o dospjelosti i urednosti otplate kredita niti informacije o stepenu likvidnosti Ne sadrži ni informacije o prirodi bančine imovine izvan kreditnog portfelja (npr gotovina i kratkoročne HV i fiksna aktiva)
To je signal koji opominje menadžment banke da napravi ocjenu svog programa prekomjerne ekspanzije kredita
b odnos likvidne aktive i ukupnih depozita
nešto pouzdaniji od prethodnog
Nedostatak značajan dio gotovine nije stvarno raspoloživ za odgovaranje na bančine potrebe za likvidnim sredstvima (npr obavezna rezerva i sl)
Nedostatak koeficijenata statički ili stock pristup (bez dinamike)
Zaključak Ne postoji opšta formula likvidnosti za sve banke pa ni za jednu banku u različitim vremenskim periodima Svaka banka traga za svojim optimumom likvidnosti
Korelativno praćenje stope rasta depozita i kredita Stabilne stope rasta depozita siguran su pokazatelj održavanja optimalne zone likvidnosti bez formiranja dodatnih rezervi lkvidnosti
Formiranje predvidivih stopa kredita odnosno kalkulisanje cikličnih sezonskih slučajnih i dugoročnih varijacija stopa formiranja kredita i depozita
Zlatno pravilo likvidnosti stope rasta kredita ne smiju biti veće od stopa rasta depozita
Banka mora nastojati da što prije otkloni nelikvidnost kako bi sačuvala povjerenje svojih komitenata
Projektovanje likvidnosti
U savremenim bankama vrše komisije za upravljanje aktivom i pasivomSastoji se u prognoziranju rasta kredita i depozita te aranžiranju dodatnih izvora za obezbjeđenje likvidnosti banke
Suština izračunati gep (jaz) likvidnosti banke kao razliku između anticipiranih izvora sredstava i potencijalne upotrebe sredstava od strane banke
Značaj izbora optimalne kombinacije
Diferencijacija depozita stabilni i nestabilni (više ili manje osjetljivi na promjene tržišne kamatne stope)
Ciklični aspekt (povezanost banke sa granama kod kojih postoji veći stepen cikličnih oscilacija) U uslovima uspona privredne aktivnosti banke smanjuju kratkoročne i dugoročne VP i povećavaju kredite U uslovima recesije =gt smanjuju se zahtjevi za kreditima =gt banke usmjeravaju sredstva u VP
Način projektovanja likvidnosti
Potrebe dodatne likvidnostiprognozirani rast kredita + rast obaveznih rezervi ndash prognozirani porast depozita
Na izbor sredstava za pokrivanje gep-a utiče dužina vremena projektovanog gep-a očekivano kretanje kamatnih stopa na finansijskom tržištu
Na politiku likvidnosti utiče i filozofija menadžmenta
Faktori koji utiču na likvidnost
ročna struktura svih sredstava dinamika priliva sredstava ponašanje poslovnih subjekata smjernice ekonomske i razvojne politike mjere monetarno- kreditne politike
Propisi agencije za bankarstvo
ldquoOdlukao minimalnimstandardimaza upravljanjerizikomlikvidnostibanakardquo
Nadzorni odbor banke odgovoran je da osigura da banka ima i provodi adekvatan program za upravljanje rizikom likvidnosti
Više rukovodstvo banke dužno je da pripremai Odborudajeprijedlogeprogramai politika provodiprogramei politike prati upravljai kontroliše dautvrdimetodprocjenetekućei budućelikvidnosti obezbjedisistemizvještavanjao likvidnosti obavještavaOdboro stanjulikvidnostinajmanjejednomkvartalno
pratiekonomskei drugeusloveu okruženjukojimoguuticatinalikvidnost obezbjediuslovezasisteminterne kontrole
Obaveza banke Ročno usklađivanje ugovorenih dospjeća instrumenata aktive i pasive
najmanje90 izvorasredstavasarokomdospjećado 365 danadaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 365 dana
najmanje95 izvorasarokomdospjećado 180 danaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 180 dana
izvoresredstavasarokomdospjećado 90 danau punomiznosuangažujeu plasmanesarokomdospjećado 90 dana
Rezerva likvidnosti
Empirijski određena visinom novčanih sredstava poslovne banke u gotovini i na računima kod CB Izražava se u procentima od depozita sa kojima banka raspolaže
Na osnovu višegodišnjeg iskustva ocijenjeno je da odnos sredstava na žiro-računu poslovne banke ne bi smio biti niži od 4 do 5 od ukupnih depozita po viđenju
Kod nas su banke obavezne da održavaju prosječan desetodnevni minimum likvidnosti u novčanim sredstvima u visini od najmanje 20 iznosa kratkoročnih izvora sredstava
PROPISANE ZAŠTITNE MJERE
principdase štovišeoslanjanastabilneizvoresredstava principzamaksimalnudiverzifikacijuizvorasredstavapodospjeću vrstii
brojukomitenata tržištui instrumentima organizacionemjerezaupravljanjelikvidnošću (kompetentnalica
efikasnakontrolai sl) stepenuključenostibankeu tržištanovcai razvojakratkoročnihvrijednosnihpapira redovnopripremanjeplanovazavanredne(neočekivane)situacije kvalitetaninformacioni sistem
SOLVENTNOST
Solventnost je sposobnost banke da svoje ukupne obaveze može pokriti svojom ukupnom aktivom čija se vrijednost može potvrditi na tržištu dakle po tržišnoj cijeni
Nesolventna banka formirana vrijednost obaveza iznad nivoa realne aktive
Da li banka može biti nelikvidna ali solventnalikvidna ali nesolventna
Vremenska koponenta za razlikovanje kategorija likvidnosti i solventnosti
Likvidnost sposobnost banke da odgovori svojim obavezama u određenom (kratkom) roku a
Solventnost sposobnost banke da odgovori svim svojim obavezama Da u trenutku likvidacije može da isplati svoje povjerioce
Ako je banka nesolventna dolazi pod udar regulatornih organa uz mogućnost gubljenja poslovnog statusa u obliku likvidacije ili preuzimanja od neke druge banke
POSLOVNOST
predstavlja postizanje maksimalnih rezultata minimalnim ulaganjem sredstavaSastavni dijelovi
samostalnost i objektivnost u donošenju odluka stalna cirkulacija novca poslovno predviđanje
Princip poslovnosti ugrađuje se u princip likvidnosti sa kojim čini jedinstvenu cjelinu
EFIKASNOST
predstavlja princip po kojem banka odobrava kredite za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno uložitiBanke će sredstva usmjeriti u projekat koji će nakon otplate kredita uspješno poslovati
Banka teži optimalnoj efikasnosti koja je rezultanta poželjnog stepena likvidnosti i sigurnosti koji reflektuju operativna i strateška ponašanja vlasnika menadžmenta i klijenata banke
PROFITABILNOST
cilj banke je ostvarenje što većeg profita na osnovu kamatne marže zaračunavanjem provizije na bankarske usluge kao i prihoda ostvarenih vođenjem vlastitih poslova bankeProfitabilnost kao obezbjeđenje dovoljne stope prinosa po jedinici dioničkog kapitala
Rezultat - rast profita i povećanje tržišne vrijednosti banke
Osnovni principi bankarskog poslovanja - Vježbe
1 Finansijski indikatori banaka
Cilj poslovanja =gt adekvatna stopa prinosa po jedinici kapitalaUslov rasta banke je i povećanje kapitala =gt propisan mininimum
Svrha indikatoraUpoređivanje performansi banke sa drugim bankama i Posmatranje date banke kroz vrijeme
Osnovni principi bankarskog poslovanja su Likvidnost Solventnost Sigurnost Profitabilnost Efikasnost
2 Likvidnost banaka
Pojam likvidnost sposobnost subjekta da izvrši svoje tekuće obaveze o roku dospijećaKroz adekvatno upravljanje likvidnošću banka gradi povjerenjeRangiranje aktive i pasive prema stepenima likvidnosti super-likvidna likvidna i nelikvidnaPojam ročna transformacija usklađivanje rokova obaveza i potraživanja
Postoji više indikatora likvidnosti ali osnovni su Likvidna aktiva ukupna aktiva Likvidna pasiva ukupna pasiva
3 Solventnost
Razlika između likvidnosti i solventnostiPojam solventnosti dugoročna usklađenost strukture aktive i pasive tj mogućnost da se svi dugovi plate ldquokonačnordquo ali po tržišnim cijenamaBanka je solventna ako joj je u slučaju likvidacije aktiva veća od pasive
Trojako značenje solventnosti Sposobnost banke da snosi rizik (u slučaju likvidacije) Obezbjeđenje sigurnosti deponentima (minimiziranje rizika za
deponente) Makroekonomska funkcija banke (u slučaju nesolvnentnosti jedne
banke posljedica može biti pad povjerenja u sve banke ndash lančani efekat
4 Sigurnost
Pojam sigurnosti mogućnost plaćanja i naplate svih obaveza i potraživanja u ugovorenim rokovima i utvrđenom obimu Odnosi se na procjenu klijenta njegove sposobnosti da izmiri svoje obaveze na vrijeme u punom iznosu te na način predviđen u ugovoru
Postiže se provjerama klijenataZakonski uređeno putem garancija koje su neophodne
5 Efikasnost
Pojam efikasnosti (poslovanja) aktivnosti koje vode ka ostvarenju optimalnih rezultata
Princip po kojem banka odobrava sredstva za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno upotrijebiti
Efikasnost = likvidnost + profitabilnost + solventnost + sigurnost
6 Profitabilnost
Profitabilnost =gt funkcija cilja banke
Cilj banke je stalno povećanje profitabilnostiTrendovi u profitabilnosti banaka =gttokom 80-ih i 90-ih bilježe se opadajuće stope
U obješnjenju postoje dvije koncepcije Posljedica djelovanja cikličnih i strukturnih faktora na svjetskom
planu Dilema - tranzicija konkurencija
Važni pokazatelji ROI ROA ROE
ROI =neto prihod nakon poreza operativni prihodROA =neto prihod nakon poreza ukupna aktivaROE =neto prihod nakon poreza akcijski kapital
a) Povezanost pokazatelja profitabilnostiROI =NP OP ndashpovrat na investicijeAU =OP UA -efekat korištenja activeROA =ROI x AU -povrat na aktivuEM =UA AK ndashakcijski multiplikator ROE= ROA x EM ndashpovrat na akcijski kapital
b) Formiranje profita banke
1 Kamatni prihod (-)2 Kamatni rashod3 Neto kamatni prihod (+)4 Neto nekamatni prihod5 Bruto prihod (-)6 Operativni rashodi7 Neto prihod (-)8 Izdvojene rezerve9 Neto prihod prije oporezivanja (-)10 Porez na profit11 Neto prihod poslije oporezivanja (-)12 Raspoređeni profit13 Zadržani ili neraspoređeni profit
c) Primjer izračunavanja profitabilnosti
Banka ldquoXrdquoima sljedeće pokazatelje poslovanja
Ukupna aktiva200000000 KMOperativni prihod20000000 KMAkcijski kapital16000000 KMNeto dobit (profit)1000000 KM
Izračunati ROI AU ROA EM i ROE =
Rješenje ROI = NP OP = 5AU = OP UA = 01ROA = ROI x AU = 05EM = UA AK = 1K = 125ROE = ROA x EM = 625
d) Faktori profitabilnosti
Postoje dvije vrste faktora koji utiču na profitabilnost banke mikroekonomski i makroekonomski
Mikroekonomski faktori profitabilnosti suKvalitet MGMT-aKvalitet aktiveEkonomija obimaEkonomija okviraVanbilansne operacijeTroškovi poslovanja IProfitni centri
Makroekonomski faktori profitabilnosti su Faza ekonomskog ciklusa Sektorske krize Kretanje kamata
Pojam kamatna margina razlika između aktivne i pasivne kamatne stope =gt razlika između kamatne stope na plasmane i dugove
e) Projektovanje profitabilnosti banaka
r = i + ot + ( 25 -i) x EAr -na plasmane I -kamatna stopa na obavezeE -akcijski kapital A ndashaktivaGranična stopa prinosa na akcijski kapitalAko imamo sljedeće podatker = 25 prije porezar = 15 poslije poreza od 40
Primjer Ako imamo sljedeće podatkei=10E=40A=100ot=3
Rješenje r = 136
f) Uticaj multiplikatora na profitabilnost
Ako je očekivani ROE = 25 prije poreza onda je ROE nakon poreza od (40) jednak 15Za stopu obaveznog kapitala od 8 ostvaruje se EM od 25Razlog =gt EM se računa samo na akcijski kapital (npr 4=gt 1 004 =25)Dakle ROA mora biti najmanje 1 jer jeROE = ROA x EM =gt 1 x 25ROE = 25
Četiri osnovna cilja 1 stabilnost cijena2 ekonomski rast3 puna zaposlenost I4 uravnoteženi platni bilans
Obezbjeđenje likvidnosti makrosistema u uslovima rasta Snabdjevanje poslovnih banaka potrebnom količinom novca i kreditaŠtiti likvidnost bankarskog sistemaCB propisuje uslove za likvidnostPooštrava uslove u slučaju nelikvidnostiTjera banke da štite sopstvenu likvidnost
Banke definišu strategiju odbrane likvidnosti na tri nivoa
1 primarne rezerve likvidnosti kod CB (gotov novac i depozit po viđenju)
2 sekundarne (fond rezervi i kratkoročne hartije od vrijednosti) 3 povlačenje kredita sa novčanog tržišta
CB odobrava kredite za likvidnost izuzetno kratkoročni penalne kamate ne mogu biti korišteni za kreditnog potencijala strogi uslovi odobravanja
Krediti za likvidnost CBUslovi odobravanja -veća kamatna stopa
-obavezno pokriće u hartijama od vrijednosti
-stroga provjera boniteta banaka
Bitne razlike CB i KB likvidnost kod KB pasiva određuje aktivu kod CB vrsta emisije ročnost transakcija klijenti ciljevi poslovanja
Uticaj CB na ekonomska kretanja
Tri aspekta neposrednog djelovanja CB na globalna ekonomska kretanja
1)Globalna kontrola količine novca i kredita2)Kreditna regulacija3)Supervizija poslovanja bankarskog sistema
Primarna emisija CB
Stvara mogućnost poslovnim bankama da brže dođu do potrebnog inicijalnog novca
Primarni novac u dva osnovna oblika1)gotov novac2)depoziti koje poslovne banke drže na žiro i drugim računima
Usmjeravanje primarnog novcaputem deviznih transakcija - Promet hartija od vrijednosti na otvorenom tržištuputem kreditnog mehanizma - Kreditiranje
Kreditiranje ali samo na kratak rok
Supervizija banaka
Zadatak supervizije amortizacija poremećaja zaštita depozita zaštita povjerenja
Obuhvata kontrolu
1 vlasništva i upravljačke strukture u bankama2 bilansne strukture3 kredita i mikrokreditne politike banaka4 likvidnosti i solventnosti5 razvoja konkurentnosti6 pojava nelojalne konkurencije7 odnosa stabilnosti i profitabilnosti i dr
Instrumenti monetarne politike CB1 operacije na otvorenom tržištu2 krediti poslovnim bankama3 obavezna rezerva4 specijalni depoziti5 eskontnadiskontna kamatna stopa6 direktivne mjere CB I7 neformalni uticaj CB
1 Operacije na otvorenom tržištu
Kupovina i prodaja državnih obveznica na finansijskom tržištu od strane CBUticaj na promjene kamatnih stopa na tržištuUticaj na kreditni potencijal poslovnih banakaSuptilan i lahko primjenljiv mehanizam monetarne politikeČesto se kombinuje sa mehanizmima reeskonta
2 Krediti poslovnim bankama
Vrste kredita Krediti po osnovu raspoloživih hartija od vrijednosti u portfelju
poslovnih banaka (refinansiranje) -Reeskontni krediti -Krediti pokriveni dokumentima (državne obveznice)
Selektivni krediti Krediti usmjereni ka državi (napušta se) Krediti za likvidnost
Kupovina robnih mjenica i drugih komercijalnih papira od poslovnih banakaKupuju se po eskontnoj KSRezultat priliv svježeg novca u poslovnu bankuRigidan i relativno prevaziđen mehanizam
3 Obavezna rezerva
Rast stope -gt smanjenje kreditnog potencijalaU slučaju većeg priliva depozita iz inostranstva CB će povećati stopu obavezne rezervePodsticaj bankama da primjenjuju finansijske inovacijeRigidan instrument koji se koristi u zemljama sa nerazvijenom tržišnom strukturom
4 Specijalni depoziti
Cilj -dodatno snižavanje obima raspoloživih bankarskih resursa
Realizuju se primjenom ldquomarginalne obavezne rezerverdquo za banke sa ekspanzivnim rastom depozita
Veće stope obavezne rezerve na prirast depozitaObično sa nultom stopom naknade za ORRijetko se primjenjuje
5 Eskontna kamatna stopa
To je minimalna KS po kojoj je CB spremna da kreditira poslovne banke
Referentna kamatna stopa ndash uticaj na tržišnu kamatnu stopu
Banke obično slijede varijacije u kretanju eskontne stope CBRasterećenje privrede i podsticaj investiranju
Eskontna stopa u funkciji podrške domaćoj privredi
Američki FED snizio je svoju eskontnu kamatnu stopu u pokušaju da pomogne oporavak američke privrede FED je od početka 2001 godine snizio svoju kamatnu stopu sa 65 na 1
Objašnjavajući svoju odluku u FED-u su izjavili da veća nesigurnost dijelom posljedica većih privrednih rizika trenutno ograničava potrošnju proizvodnju i zaposlenost Oni se nadaju da će snažan i kontinuirani rast proizvodnje te dodatno smanjenje kamata biti od pomoći privredi koja se nalazi u vremenu slabijeg učinka
ECB zadržava nisku diskontnu stopu
Europska centralna banka (ECB) odlučila je ostaviti kamatnu stopu za refinanciranje na 2 uprkos tome što je britanska centralna banka (Bank of England - BoE) odlučila podići stopu sa najnižeg nivoa u posljednjih 48 godina za četvrtinu postotnog poena na 375
ECB je posljednji put spustila kamatnu stopu u julu ove godine dok je za BoE današnji porast kamatne stope bio prvi u više od 3 i pol godine
Makroekonomski pokazatelji još od ljeta iniciraju oporavak u eurozoni no ekonomisti upozoravaju da do značajnijeg rasta privrede neće doći tako skoro (6112003 Bankamagazin)
Makroekonomski pokazatelji još od ljeta iniciraju oporavak u eurozoni no ekonomisti upozoravaju da do značajnijeg rasta privrede neće doći tako skoro
6 Direktivne mjere CB
U suprotnosti su tržišnim mehanizmima
Kvantitativne limitiranje obima kredita visine KS na depozite obima i cijene HV obima potrošačkih i stambenih kredita
Kvalitativne sugestije i uputstva bankama da daju prioritet pojedinim privrednim djelatnostima
Rijetko se primjenjuju - obično u uslovima poremećaja
7 Neformalni uticaj CB
U suprotnosti su tržišnim mehanizmimaMoralni apeli bankama da se uzdrže od prekomjernog kreditiranja ili visokih KSldquoprijateljska upozorenjardquo ili ldquonagovještajirdquoUsmena i pismena saopštenjaPozivanje bankara na razgovore i slRjeđe se primjenjuje
Institucije bankarskog sistema
Bankarski sistem BiH1 CBBH - Centralna banka BiH2 FBA - Agencija za bankarstvo FbiH3 ABRS - Agencija za bankarstvo RS 4 AOD - Agencija za osiguranje depozita5 Ostale institucije
5 CENTRALNA BANKA BiH
Centralna banka BiH
Na njenom čelu nalazi se Upravno vijećeNe može davati kredite kreiranjem novca i u tom smislu djeluje kao Currency Board
Cilj Centralne banke je da postigne i održi stabilnost domaće valute (KM) tako što izdaje domaću valutu prema aranžmanu poznatom pod nazivom Currency Board
ldquoCurrency Boardrdquo
ldquoCurrency Boardrdquo u smislu Zakona o CB znači operativno pravilo za izdavanje domaćevalute prema kojem se domaća valuta izdaje samo uz kupovinu konvertibilne devizne valute sa punim pokrićem u neto stranoj aktiviTo znači da Centrana banka ne može odobriti kredit
Tri osnovne karakteristike CBA
1 Fiksni devizni tečaj utvrđen Zakonom o CBBH ( 1 KM = 1 DEM = 051129 euro )2 Puna devizna pokrivenost KM pasive CBBH
3 Puna konvertibilnost KM pasive CBBH u vezanu valutu euro
Pored toga CBBiH ne može davati kredite niti komercijalnim bankama niti
vladama CBBiH a ni drugi autoriteti u BiH ne mogu vršiti ograničenja na
plaćanja i međunarodne transakcije CBBiH osigurava transparentnost rada i transparentnost njenih
računa
Osnovni zadaci CB BiH
a) da definiše usvoji i kontroliše monetarnu politiku BiH putem izdavanja domaćevalute
b) da drži i upravlja službenim deviznim rezervama CB na siguran i profitabilan način
c) da potpomogne ili uspostavi i održava odgovarajuće platne i obračunske sisteme
d) da prima depozite od BiH i komercijalnih banaka radi ispunjenja zahtjeva za obaveznim rezervama
e) da stavlja u i povlači iz opticaja domaću valutu
f) da obavlja devizne operacije na zahtjev banaka
g) da prikuplja podatke koji se odnose na ekonomske i finansijske aktivnosti
Struktura bilansa CB
AKTIVA PASIVAKrediti bankama Gotov novacDržavne obveznice Depoziti banakaDevizna potraživanja Specijalni depozitiZlato I rezerve Depoziti države
Devizne obavezeFondoviInterne rezerve
Struktura bilansa CBBH
PASIVA1 Rezervniprimarni novac
gotovina izvan monetarnih vlasti- izvan CBBiH depoziti komercijalnih banaka
2 Inostrana pasiva kratkoročne obaveze prema nerezidentimadepoziti nerezidenataobaveze prema MMF-u
3 Depoziti centralne vlade 4 Kapitalni račun
početni kapital i rezerveakumulirana dobit
AKTIVA
1 Strana aktiva strana valuta u trezoru CBdevizni depoziti kod inostranih banakaraspolaganje SDR-ovima i dugoročni strani vrijednosni papiri
2 Potraživanja od privatnog sektora
Nezavisnost CB BiH
Centralna banka je potpuno nezavisna od FBiH RS te bilo koje javne agencije i organa
Centralna banka neće primati instrukcije od bilo kojeg drugog lica
Samostalnost Centralne banke treba biti poštovana i niko ne može tražiti da se utječe na bilo kojeg člana tijela Centralne banke koje donosi odluke u izvršavanju njegovih dužnosti prema Centralnoj banci niti da se miješa u djelatnost Centralne banke
Organizacija CB BiH
Centralna banka se sastoji od Upravnog vijeća Uprave (koja se sastoji od Guvernera i tri Viceguvernera) Osoblja
Konvertibilnost KMNa zahtjev Centralna banka na teritoriji Bosne i Hercegovine bez ograničenja kupuje i prodaje Konvertibilne marke za euro po kursu definisanom Zakonom o CB
Operacije na tržištu novcaCentralna banka se nećeuključivati u nikakve operacije na tržištu novca uključujući tu i vrijednosne papire bilo koje vrste
Operacije kliringaCentralna banka može ili za svoj vlastiti račun ili za račun i po nalogu Bosne i Hercegovine da uđe u klirinške i platežne aranžmane ili sklopi bilo koji drugi ugovor u istu svrhu sa javnim ili privatnim klirinškim institucijama koje se nalaze u inostranstvu
Bez kreditiranja državeCentralna banka će raditi kao bankar i fiskalni agent Bosne i Hercegovine pod uslovom da niti jedna transakcija koju CB sprovede ne može služiti kao finansijska pomoć uključujući kredit za ili u korist Bosne i Hercegovine
51 Currency Board domaća i svjetska iskustva
1 Pojam Currency Board-a
MMF definišeCurrencyBoardaranžmankaomonetarnirežimkojise zasnivanaeksplicitnojzakonskojobavezikonverzijedomaćevaluteuspecifičnu stranuvalutupričemuinstitucijakojaemitujenovacimaodređena ograničenja
2 Principi Currency Board-a
Principi Currency Board-a su Depoziti po viđenju su konvertibilni u valutu zemlje
monetarnog odbora po fiksnom kursu Odnos između novca u opticaju i novčane mase je
stalan Monetarna politika se sastoji u konverziji domaće valute
u stranu po fiksnom kursu
3 Karakteristike Currency Board-a
Konvertibilnost bilo kojeg iznosa domaće valute u stabilnu stranu valutu
Fiksan devizni kurs domaćevaluteprema referentnoj valuti Puno pokriće emitovanog domaćeg novca stranim rezervama Djeluje na principu novčanog sistema zlatne poluge Nove rezerve pribavljaju se iz zemlje rezervne valute Promjene u platnom bilansu utiču na promjene domaće novčane
mase Trgovinska veza između zemlje monetarnog odbora i zemlje
monetarne valute je obično stabilna Centralna banka ne prima depozite ne može kupovati državne
vrijednosne papire ne daje kredite vladi ni komercijalnim bankama i nema ulogu ldquozajmodavca krajnje instancerdquo ne reguliše bankarski sistem ne nadzire operacije diskrecione monetarne politike
Država ne može kontrolirati količinu novca u opticaju koja je određena potražnjom za novcem
Currency Board u BiH
CBBiH počela je sa radom 11 8 1997 god na principu valutnog odbora
Prije njenog osnivanja u BiH su bile u opticaju 4 valute HR kuna bosanski i jugoslovenski dinar i DM
Ubrzo nakon toga KM postaje jedina legalna valuta
a) Razlozi formiranja CBA u BiH
Potreba za vezivanjem KM za određenu stabilnu valutu
Razlozi odabira DM kao referentne valute Visok nivo povjerenja Historijska vezanost za DM Velika količina DM u zemlji
1999 god ulogu DM preuzima EURO
Osigurao je stabilnost KM Mogao bi biti ugrožen ako se ne zaustavi stalni porast vanjskotrgovinskog debalansaBrojni ekonomisti u BiH smatraju da je naš valutni odbor rigidan te bi bilo nužno izvršiti korekcije u pravcu povećanja njegove fleksibilnosti
b Prednosti CBA u BiH
Četiri su razloga zašto je CBA u BiH bio uspješan1 Javnost u BiH se suočila sa brojnim finansijskim traumama CBA je vratio povjerenje javnosti u domaću valutu2 Javnost u BiH ima puno povjerenje u euro
3 Mnogi su vjerovali da je CBBiH uspješno funkcionirala kao CBA jer je imala donedavno stranog guvernera4 Jedan od razloga zašto CBA uspješno funkcionira u BiH je dobar pravni i institucionalni okvir za CBBiH
Zašto bi CBA trebao biti zadržan u BiH
1 CBA proizvodi realne ekonomske i socijalne koristi
2 Stabilnost domaće valute u odnosu na euro u budućnosti jer BiH ima viziju pristupiti EU
3 Nema konkretne alternative koji bi to monetarni režim trebalo uvesti nakon CBA
4 Dugoročno nastojanje da se kroz CBA ekonomija BiH što više približi ekonomiji EU
6 KOMERCIJALNO BANKARSTVO
VRSTE BANAKA
1 Ročnost poslova komercijalne banke (kratkoročni poslovi) investicione ili razvojne banke (dugoročni poslovi)
2 Privredna grana ili oblast industrijske poljoprivredne trgovačke SMEs sektor spoljnotrgovinske
3 Veličina finansijskog potencijala
male srednje velike
4 Veličina teritorije koju pokriva lokalne regionalne nacionalne
5 Prosječna vrijednost bankarskih depozitnih ili kreditnih operacija
banke malih operacija (ldquoretail banksrdquo) ndashbankarstvo na malo banke velikih operacija (ldquowholesale banksrdquo) ndashbankarstvo na veliko
6 Prisustvo inostrane komponente u poslovanju domaće međunarodne
Uobičajena podjela banaka
A) Depozitne ili komercijalne banke
Mobilišu kratkoročne depozite (uglavnom stanovništva)i plasiraju ih na kratak rok
Finansiraju robni promet i zalihe preduzeća trajna i potrošna dobra stanovništva
Imaju razgranatu mrežu filijalaImaju problem ročne usklađenosti sredDrže transakcione depoziteZalaze i u investicione aktivnosti(VP)
B) Poslovne banke
Sve više se približavaju komercijalnim bankamaFinansijski potencijal zasnivaju na sopstvenom kapitalu i rezervama
Ulaze u vlasništvo kompanija preko čijeg profita uvećavaju sopstveni kapitalFinansirajuuglavnom krupne industrijske kompanije
Osnivaju filijale i u drugim zemljama
C) Univerzalne banke
Klijentima pružaju kompletan set poslovnih i investicionih bankarskih uslugaPredstavljaju prvi organizacioni oblik banaka
To su tzv nespecijalizovane bankeDominiraju depozitni izvori i kratkoročni kreditiKreiraju i sopstvene hartije od vrijednostiTeže ih je kontrolisati
Finansijske aktivnosti banaka u konceptu ldquouniversal bankingrdquomogu uključivati
Djelatnost univerzalne banke posredovanje (intermediation) trgovanje finansijskim instrumentima devizama i derivatima osiguranje ili prihvatanje odgovornosti za kupovinu novog duga i
emisije dionica (underwriting) brokerski poslovi
korporacijske savjetodavne usluge uključujući udruživanja i usluge akvizicije
investicijsko upravljanje osiguranje držanje kapitala ne-finansijskih kompanija u bankarskom portfoliju
DJELATNOST DOMAĆIH BANAKA
1 Primanje svih vrsta novčanih depozita i drugih novčanih sredstava2 Davanje i uzimanje kredita i finansijski lizing3 Davanje svih oblika novčanog jemstva4 Učešće kupovina i prodaja instrumenata tržištanovcai
kapitalazasvojilituđi račun5 Usluge platnog prometa i prenosa novca6 Kupovina i prodaja strane valute7 Izdavanje i upravljanje sredstvima plaćanja (uključujući kreditne kartice
putne i bankarske čekove)8 Pohranjivanje i upravljanje vrijednosnim papirima i drugim
vrijednostima9 Usluge finansijskog menadžmenta10 Kupovina i prodaja vrijednosnih papira11 Drugi poslovi
BILANS BANAKA
BILANS u bankarstvu ima dvostruko značenje analiza bilansa banke I analiza bilansa debitora
Bilans stanja ndash sistematizovan pregled bankarske aktive i pasive na određeni dan
ndash važan izvor informacija i osnova za donošenje poslovnih odluka
Pomaže kod formulisanja poslovne politike banke utvrđivanjem i praćenjem koeficijenata (stopa)
gotovine likvidnosti solventnosti rezervi likvidnosti kreditiranja kapitala i dr
komparativna analiza banke u odnosu na druge banke ili na bankarski sektor u cjelini
Bilans stanja
bruto bilans ukupna aktiva i pasiva
neto bilans prikazuje kredite i ostale finansijske plasmane na strani active I izvore sredstava kojima se pokrivaju ti plasmani
nekonsolidovani bilans prikazuje bruto aktivu i pasivu sektora poslovnih banaka (sa svim interbankarskim pozicijama)
konsolidovani bilans odnosi se na plasmane i obaveze prema nebankarskom sektoru dok su interbankarske pozicije anulirane
Struktura bilansa banke
AKTIVA PASIVA Krediti 52 Oročeni depoziti 42Plasmani u hartije od vrijednosti 16 Depoziti po viđenju 33Likvidna aktiva 14 Obaveze na novčanom tržištu 14Gotovina (+ rezerve) 13 Ostale obaveze 3Ostala aktiva 5 Kapital 8UKUPNO 100 UKUPNO 100
Fundamentalna ravnoteža bilansa
Izbalansiranost vrijednosti aktive i pasive u ročnom i valutnom pogledu
Aktiva = obaveze + fondovi (kapital)Fondovi (Kapital) = aktiva ndash obavezeObaveze = aktiva ndash fondovi (kapital)
Pitanje realne aktive - ako su obaveze i fondovi pokriveni dovoljnim obimom realne aktive - ako je pozitivna vrijednost kapitala - izjednačenost spoljnih obaveza i neto aktive
BANKARSKI AGREGATI
1 Finansijski potencijal2 Finansijski plasmani3 Depozitni potencijal4 Kreditni potencijal
1 Finansijski potencijal
zbir svih izvora sredstava koje banka transferiše u različite vrste plasmana
FP = Σ P = DP + KI + OI
2 Finansijski plasmani
predstavlja zbir ukupne aktive bilansa bankeFPL = Σ A = KR + HV + R
Ukupni plasmani moraju biti pokriveni izvorima sredstavaFP = FPL
3 Depozitni potencijal
zbir depozitnih izvora sredstava DP = Dpv + Dšt + Dor
Nivo depozitnog potencijala neposredno utiče na nivo kreditnog potencijala
4 Kreditni potencijal
kvantum slobodnih sredstava banke koji može biti plasiran u vidu kredita ili drugih plasmana a da pri tome ne ugrozi likvidnost i solventnost održavajući propisanu stopu obaveznih rezervi
KP = FP ndash PR (OR+RL)
Nivo kreditnog (slobodnog ili raspoloživog) potencijala određuje nivo kreditnih plasmana
PR ndash programirane ili standardne rezerve OR ndash obavezna rezerva RL ndash rezerve likvidnosti
Značaj analize bankarskih agregata
- omogućava banci određivanje realnog kreditnog potencijala - dolazi se do značajnih signala vezanih za funkcionisanje makro
sistema- doprinosi kompleksnoj ocjeni ukupnih performansi banke- omogućava komparativnu analizu sa bankarskim trendovima u
inostranstvu
61Bilans banaka
1 Uvod
Finansijski izvještaji sadrže ključne informacije za donošenje odluka o poslovanju banke
Bilans stanja prikazuje imovinu obaveze i temeljni kapital Bilans stanja također daje pregled inputa i outputa banaka
Bilans uspjehadaje pregled cijena koštanja inputa i vrijenosti outputa
Pojam bilansa stanja Bilans stanja pokazuje iznos i sastav izvora sredstava koje je banka pribavila za finansiranje aktivnosti posuđivanja i investiranja kao i koliko je novca banka uložila u kredite vrijednosne papire i ostale finansijske outpute
Pojam bilansa uspjeha Bilans uspjeha pokazuje koliko je banku koštalo pribavljanje depozita i drugih izvora sredstava te koliko su iznosili prihodi po osnovu korištenja tih sredstava
2 Bilans stanja banke
Bilans banke kao i svaki drugi bilans sastoji se od aktive i pasive sa specifičnim elementima
Aktiva = obaveze + kapital
U aktivu bilansa banke spadaju Gotovina Vrijednosni papiri Krediti Lizinzi Ostala mješovita imovina
U pasivu bilansa banke spadaju Depoziti Nedepozitni izvori banke Temeljni kapital
Aktiva = Pasiva
Izvori bankinih sredstava = korištenju bankinih sredstavaa Aktiva bilansa banke
Gotovina i depoziti kod banaka
Gotovina banke prestavlja primarni izvor likvidnosti i u nju spadaju Gotovina u trezoru Depoziti koje banka drži u drugim bankama Gotovina u procesu prikupljanja Računi rezervi kod Centralne banke Gotovina je prva linija odbrane u slučaju neočekivanih zahtjeva od banke
Investicije u likvidne vrijednosne papire
Predstavljaju ulaganja u likvidne vrijednosne papire sa ciljem izgradnje druge linije odbrane likvidnosti banke ili sekundarnih rezervi
Ova kategorija aktive je između gotovine i kredita
Njihova osnovna karakteristika je da donose određeni prihod banci za razliku od gotovine
Ovdje spadaju kratkoročni državni papiri komercijalni zapisi kao i oročeni depoziti banke
Investicije u vrijednosne papire radi prihoda
Banka investira u ove vrijednosne papire radi očekivane stope povrata na njih a ne radi kreiranja sekundarnih rezervi likvidnosti
Ovdje spadaju sve vrste vrijednosnih papira koje banci donose prihode
Također banke drže i određeni broj vrijednosnih papira namijenjenih trgovanju s ciljem ostvarivanja određenog prihoda na promjeni cijena
Krediti
Ovdje spadaju sve vrste plasiranih kredita banke
Svaki kredit nosi određeni rang odnosno određene je kategorije1 Kategorija A-Dobra aktiva2 Kategorija B-Aktiva sa posebnom napomenom3 Kategorija C-Podstandardna aktiva4 Kategorija D-Sumnjiva aktiva i5 Kategorija E-Gubitak
Rezerve za potencijalne gubitke
Sukladno rangu aktive svaka banka izdvaja odgovarajuće rezerve za eventualne gubitke Rezerve prestavljaju odbitnu stavku aktivePostoje opće i posebne rezerve
Posebne rezerve su rezerve koje se izdvajaju prema propisima i u iznosu određenom od strane Agencije za svaku od kategorije aktive
Izdvajanje rezervi prema kategorijama aktive
1 Kategorija A -Dobra aktiva 2 ORKG za opći kreditni rizik
2 Kategorija B - Aktiva sa posebnom napomenom 5-15 PRKG za PKG
3 Kategorija C - Podstandardna aktiva 16-40 PRKG za PKG
4 Kategorija D - Sumnjiva aktiva 41-60 PRKG za PKG
5 Kategorija E - Gubitak 100 PRKG za PKG
ORKG - opće rezerve za kreditne gubitke PRKG - posebne rezerve za kreditne gubitkePKG - potencijalni kreditni gubitak
Ostala aktiva
Odnosi se na ostale kategorije fiksne aktiveOvdje spadaju zgrade oprema investicija u podružnice osiguranje itdOva kategorije je pod strogim nadzorom Agencije i ne smije se neograničeno i nekontrolisano povećavati
b Pasiva banke
Depoziti
Depoziti predstavljaju osnovni izvor finansiranja aktive bankeDepoziti mogu biti
- Transakcioni- Netransakcioni- Štedni- Oročeni
Također u ovu kategoriju pasive se ubrajaju i depoziti javnih institucija
Nedepozitni izvori
Ovdje spadaju Vrijednosni papiri izdati kao izvor finansiranja Krediti od drugih banaka i institucija Ugovori o rekupovini ndashREPO
Nedepozitni izvori predstavljaju veoma bitan izvor finansiranja aktive banke
Kapital
Kapital predstavlja vlasnički dio poslovanja
U kapital se ubrajaju Akcionarski kapital Subordinirani dug Opće rezerve za pokriće gubitka banaka
3 Vanbilansne stavke banaka
U novije vrijeme prisutan je trend rasta vanbilansnih pozicija banaka
Ovdje se između ostalog ubrajaju Stand by kreditni sporazumi Swap kamatnih stopa Obaveze po kreditima Ugovori o kursnim listama itd
Izvor su dodatnog rizika poslovanja banaka
4 Bilans uspjeha banke
Pojam bilansa uspjeha Bilans uspjeha predstavlja iznos primljenih prihoda te izloženih troškova koji su se pojavili u određenom periodu
KAMATNI PRIHODIKamate i naknade po kreditimaKamate od investicija u vrijednosne papireDrugi prihodi od kamata
KAMATNI TROŠKOVIKamate na depoziteKamate na kratkoročni dugKamate na dugoročni dug
NEKAMATNI PRIHODINaknade za usluge vezane za depoziteNaknade po osnovu zaključenih ugovora o rentanju opreme objekata i sl
NEKAMATNI TROŠKOVIPlaće dnevnice i ostali troškovi uposlenihNeto troškovi najmova i opremeRežijski troškovi Rezervacije za moguće gubitke po kreditima Porezi
Neto prihod od kamate=gt razlika između prihoda od kamate i troškova kamata
Neto nekamatani prihod =gt razlika između nekamatnih prihoda i nekamatnih troškova
Prihod prije poreza =gtrazlika predhodnih kategorija
NETO DOBIT = UKUPNE STAVKE PRIHODA -(minus) UKUPNE STAVKE RASHODA
KAKO POVEĆATI DOBITPovećati bilo koju od stavki aktive Povećavati aktivu s višim prihodom na račun one s nižim Smanjiti kamate na uzete depozite Tražiti jeftinije izvore na račun onih skupljih Smanjiti troškove poslovanja Izbjeći moguće poreze
7 OSNOVNI PRINCIPI BANKARSKOG POSLOVANJA
LIKVIDNOST
Sposobnost banke da izvršava svoje kratkoročne obaveze o rokovima dospjeća
Banka je likvidna sve dok je sposobna da o rokovima dospjeća izvršava svoje obaveze
Likvidnost je osnova za normalno funkcionisanje depozitnog i kreditnog mehanizma kod svake banke
Povjerenje je osnov odnosa banke i klijenta i banke moraju da se bore da održe to povjerenje Ono se održava neodložnim izmirenjem dospjelih obaveza
Nelikvidna banka nije u stanju da pokrije prezentovane naloge za isplatu ugovorenih obaveza
Različit nivo likvidnosti
Aktive bilansa super-likvidna imovina likvidna imovina i nelikvidna imovina
Pasive bilansa
Vanbilansnih pozicija
Idealno stanje poklapanje likvidnosti imovine i dospjeća obaveza
Uticaj ročne transformacije sredstava deponenti i tražioci kredita ndash suprostavljeni ciljevi
Pod kontrolom bankarskog menadžmenta
Banka zarađuje na ročnoj transformaciji sredstava
U težnji za zaradom -gt opasnost od probijanja granica ročne transformacije -gt nelikvidnost
Banke mogu vršiti ročnu transformaciju ali samo do određenog stepena koji su one same utvrdile na osnovu iskustva
Nelikvidnost može da nastane ukoliko banka postane nesolventna -gt vrijednost aktive ltvrijednosti obaveza tz da banka nema kapitala
Promjena koncepta likvidnosti banke u savremenim uslovima
ranije jednostavniji menadžment likvidnosti koji se sastojao u tome da vodi računa o likvidnosnoj strukturi svoje aktive
danas povećani rizik da likvidnost banke bude ugrožena (rizik vanbilansnih obaveza i prekid zaduživanja na finansijskom tržištu) ali i nove mogućnosti zaduživanja i odbrane likvidnosti banke
Najlošija pozicija u savremenoj tržišnoj strukturi- banka uključena u finansijsko tržište- upravljanjem pasivom obezbjeđuje dodatni kvantum likvidnosti- sticajem okolnosti ndashgubi svoju kreditnu sposobnost na tržištu1048790zatvara
joj se pristup finansijskom tržištu
Jedini izlaz kredit za likvidnost od Centralne banke -gt koja diktira menadžmentu banke restrukturiranja bilansa
STRATEGIJE LIKVIDNOSTI
1 Strategija kratkoročnih komercijalnih kredita- dominantna u toku XIX vijeka- depozitni potencijal su uglavnom činili a vistadepoziti - održavanje solventnosti i likvidnosti plasmanom depozitnog
potencijala u kratkoročne kredite- rok kredita do 90 dana-pokriveni robnim mjenicama
- nelikvidnost bi mogla nastati samo neto smanjenjem depozita kao bankarskih resursa
- CB bi mogla odobriti kredit za likvidnost- kasnije raste značaj štednih i oročenih depozita kao i kredita sa
dužim rokovima otplate tako da ova strategija gubi na značaju
2 Strategija utrživih aktiva- nastala je početkom XX vijeka na bazi razvoja fin tržišta- banke diverzifikuju svoju rezervnu aktivu - sekundarne rezerve ndashdržavni VP (blagajnički zapisi)- kamatonosne sekundarne rezerve privlače bankare- uslov dovoljno duboko finansijsko (posebno novčano)tržište- odbrana likvidnosti prodaja dijela kratkoročnih VP kao i dijela
kreditnog portfolija- sekjurizacija kredita grupe banaka udružuju dijelove
standardizovanih kredita u određeni pulkod neke finansijske institucije Na osnovu toga finans
- institucija emituje nove VP koje prodaje zainteresovanim institucionalnim investitorima
3 Strategija na bazi plasmana sa anticipiranim dohotkom- postala je dominantna poslije Drugog svjetskog rata- rast srednjoročnih i dugoročnih kredita na osnovu rasta štednih i
oročenih depozita- povrat kredita na osnovu anuitetnog otplatnog plana - otplata iz prihoda korisnika kredita (firme i stanovništvo) - preduzeća kvartalni i polugodišnji anuiteti- stanovništvo mjesečni anuitet- analiza i praćenje priliva i odliva
4 Strategija upravljanja pasivom- razvijena u toku šezdesetih godina- obezbjeđenje likvidnosti na osnovu povlačenja (uzimanja) kredita
umjesto putem prodaje kratkoročnih VP- predpostavlja jako finansijsko tržište sa obiljem sredstava koja se
mogu angažovati putem kreditnih aranžmana- mogućnost korištenja kredita kod CB- uslov banka mora imati solidnu kreditnu sposobnost
INDIKATORI NELIKVIDNOSTI
- Nema dovoljno novčanih sredstava za pokriće naloga komitenata- nije u stanju isplatiti novčana sredstva po odobrenim kreditima
- nije u stanju otplaćivati uzete kredite- drži niži nivo OR kod CB od propisanih
UPRAVLJANJE AKTIVOM I LIKVIDNOST
Posebno značajno u uslovima nerazvijenog finansijskog tržišta odnosno kada banka ne koristi mehanizme upravljanja pasivom
Banka formira primarnu rezervu likvidnosti koja se u uprošćenom finansijskom sistemu sastoji od novca na depozitnom računu kod CB
Dva pristupa upravljanja aktivom
Stock pristup banka treba težiti da ima kvalitetnu aktivu U slučaju privremene nelikvidnosti banka može prodati dio aktive povući sredstva sa FT ili od CB Težište na upravljanju aktivom radi obezbjeđenja likvidnosti Klasifikacija aktive banke prema stepenu likvidnosti
Flow pristup respektuje ročnu transformaciju buduće prilive i odlive Banka stvara ldquomapu likvidnostirdquondash sagledava poziciju likvidnosti u rokovima od 1-8 dana 8-30 i 30-90 dana
Optimalno rješenje u kombinaciji dva pristupa
UPRAVLJANJE PASIVOM I LIKVIDNOST
Banke rješavaju problem likvidnosti upravljanjem pasivom odnosno angažovanjem dodatnih sredstava na finansijskom tržištu (kao i kredita kod CB)
Mehanizmi angažmana kredita za likvidnost1 Međubankarski kredit za likvidnost2 Aranžmani o rekupovini sredstava (REPOS)3 Depozitni certifikati (CDs)4 Krediti za likvidnost kod CB
Međubankarski krediti za likvidnost
Predstavlja mehanizam raspodjele sredstava na računima kod centralne banke na kreditnoj bazi uz plaćanjenaplatu kamate
Posebno karakteristično za američke banke kod kojih u pravilu manje banke imaju više sredstava na računima kod CB nego velike banke
Manje banke često imaju viškove primarne likvidnosti pa je moguće da one na vrlo kratak rok uz naplatu kamate ustupaju ta sredstva drugim bankama
Radi se uglavnom o neosiguranim kreditima (bez pokrića)
Aranžmani o rekupovini sredstava (REPO)
Radi se o prodaji finansijske aktive uz obavezu prodavca da mora u određenom kratkom terminu kupiti tu istu aktivu po unaprijed dogovorenoj cijeni
Kao pokriće koriste se državne obveznice Smatraju se najsigurnijim načinom ulaganja
Ročnost ovog aranžmana je od jednog dana do nekoliko mjeseci Može biti ldquoREPO sa unaprijed dogovorenim datumomrdquo ili tzv ldquootvoreni REPOrdquo sa mogućnošću kupovine u bilo koje vrijeme u budućnosti
Banka u osnovi vrši prodaju vrijednosnih papira za novac uz obavezu njihove ponovne kupovine Kupac zarađuje kamatu po repo-stopi dok prodavac rješava problem kratkoročne nelikvidnosti
Depozitni certifikati (CDs)
Banka emituje depozitne certifikate sa kratkim rokovima vraćanja kada su u funkciji obezbjeđenja likvidnosti
Kada ima narasle zahtjeve za dodatnim novčanim sredstvima banka nudi emisiju svojih CDs po atraktivnim kamatnim stopama
Ona očekuje da u vrlo kratkom roku dođe do likvidnih sredstava ndash znatno brže nego da čeka neto-priliv depozita
Krediti za likvidnost kod CB
CB ih odobrava bankama koje su solventne ali imaju kratkoročne probleme likvidnosti
Realizuju se posredstvom tzv ldquodiskontnog šalterardquo na kojem banke mogu da dobiju superkratkoročne kredite CB uz zalog državnih vrijednosnih papira
Dva koncepta kamatnih stopa za navedene kredite- ispod tržišne (potreba kontrole namjenskog korištenja)- iznad tržišne (kaznene banke nezainteresovane da ih koriste)
Tri tipa ovih kredita1 za prilagođavanje bilansne strukture banaka2 za pokrivanje sezonskih debalansa3 za otklanjanje posljedica neočekivanih događaja
UTVRĐIVANJE LIKVIDNOSTI
Potrebno je izvršiti grupisanje pojedinih oblika aktive prema stepenu likvidnosti
Gradacija u tri kategorije- Primarna gotovina u blagajni sredstva po viđenju kod korespodentskih
banaka i na računu kod CB- Sekundarna primarna likvidnost uvećana za najlikvidniji dio aktive banke - koji
se u kratkom roku i uz niske troškove može pretvoriti u novac (mjenice kratkoročni krediti do tri mjeseca)
- Tercijarna dijelovi plasmana banke koji se do isteka određenog roka ne mogu pretvoriti u gotov novac (dugoročni krediti obligacije mjenice koje se ne mogu eskontovati)
INSTRUMENTI MJERENJA LIKVIDNOSTI
Kvantitativnipristupa odnos kredita i depozitab odnos likvidne aktive i ukupnih depozitac odnos likvidne i ukupne aktived odnos likvidne aktive i kratkoročnih obavezae prosječna dospjelost plasmana u HV
Kvalitativnipristup Praćenje i analizaa sezonskih ciklusab slučajnih i dugoročnih promjenac novčanih tokova
Kvanitativni ili stock pristup
a Odnos kredita i depozita
kada se odnos penje do relativno visokog nivoa- bankari manje pozajmljuju i investiraju Krediti su nelikvidna imovina banke ndash kada oni rastu =gt likvidnost opada
Nedostatak ne daje informacije o dospjelosti i urednosti otplate kredita niti informacije o stepenu likvidnosti Ne sadrži ni informacije o prirodi bančine imovine izvan kreditnog portfelja (npr gotovina i kratkoročne HV i fiksna aktiva)
To je signal koji opominje menadžment banke da napravi ocjenu svog programa prekomjerne ekspanzije kredita
b odnos likvidne aktive i ukupnih depozita
nešto pouzdaniji od prethodnog
Nedostatak značajan dio gotovine nije stvarno raspoloživ za odgovaranje na bančine potrebe za likvidnim sredstvima (npr obavezna rezerva i sl)
Nedostatak koeficijenata statički ili stock pristup (bez dinamike)
Zaključak Ne postoji opšta formula likvidnosti za sve banke pa ni za jednu banku u različitim vremenskim periodima Svaka banka traga za svojim optimumom likvidnosti
Korelativno praćenje stope rasta depozita i kredita Stabilne stope rasta depozita siguran su pokazatelj održavanja optimalne zone likvidnosti bez formiranja dodatnih rezervi lkvidnosti
Formiranje predvidivih stopa kredita odnosno kalkulisanje cikličnih sezonskih slučajnih i dugoročnih varijacija stopa formiranja kredita i depozita
Zlatno pravilo likvidnosti stope rasta kredita ne smiju biti veće od stopa rasta depozita
Banka mora nastojati da što prije otkloni nelikvidnost kako bi sačuvala povjerenje svojih komitenata
Projektovanje likvidnosti
U savremenim bankama vrše komisije za upravljanje aktivom i pasivomSastoji se u prognoziranju rasta kredita i depozita te aranžiranju dodatnih izvora za obezbjeđenje likvidnosti banke
Suština izračunati gep (jaz) likvidnosti banke kao razliku između anticipiranih izvora sredstava i potencijalne upotrebe sredstava od strane banke
Značaj izbora optimalne kombinacije
Diferencijacija depozita stabilni i nestabilni (više ili manje osjetljivi na promjene tržišne kamatne stope)
Ciklični aspekt (povezanost banke sa granama kod kojih postoji veći stepen cikličnih oscilacija) U uslovima uspona privredne aktivnosti banke smanjuju kratkoročne i dugoročne VP i povećavaju kredite U uslovima recesije =gt smanjuju se zahtjevi za kreditima =gt banke usmjeravaju sredstva u VP
Način projektovanja likvidnosti
Potrebe dodatne likvidnostiprognozirani rast kredita + rast obaveznih rezervi ndash prognozirani porast depozita
Na izbor sredstava za pokrivanje gep-a utiče dužina vremena projektovanog gep-a očekivano kretanje kamatnih stopa na finansijskom tržištu
Na politiku likvidnosti utiče i filozofija menadžmenta
Faktori koji utiču na likvidnost
ročna struktura svih sredstava dinamika priliva sredstava ponašanje poslovnih subjekata smjernice ekonomske i razvojne politike mjere monetarno- kreditne politike
Propisi agencije za bankarstvo
ldquoOdlukao minimalnimstandardimaza upravljanjerizikomlikvidnostibanakardquo
Nadzorni odbor banke odgovoran je da osigura da banka ima i provodi adekvatan program za upravljanje rizikom likvidnosti
Više rukovodstvo banke dužno je da pripremai Odborudajeprijedlogeprogramai politika provodiprogramei politike prati upravljai kontroliše dautvrdimetodprocjenetekućei budućelikvidnosti obezbjedisistemizvještavanjao likvidnosti obavještavaOdboro stanjulikvidnostinajmanjejednomkvartalno
pratiekonomskei drugeusloveu okruženjukojimoguuticatinalikvidnost obezbjediuslovezasisteminterne kontrole
Obaveza banke Ročno usklađivanje ugovorenih dospjeća instrumenata aktive i pasive
najmanje90 izvorasredstavasarokomdospjećado 365 danadaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 365 dana
najmanje95 izvorasarokomdospjećado 180 danaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 180 dana
izvoresredstavasarokomdospjećado 90 danau punomiznosuangažujeu plasmanesarokomdospjećado 90 dana
Rezerva likvidnosti
Empirijski određena visinom novčanih sredstava poslovne banke u gotovini i na računima kod CB Izražava se u procentima od depozita sa kojima banka raspolaže
Na osnovu višegodišnjeg iskustva ocijenjeno je da odnos sredstava na žiro-računu poslovne banke ne bi smio biti niži od 4 do 5 od ukupnih depozita po viđenju
Kod nas su banke obavezne da održavaju prosječan desetodnevni minimum likvidnosti u novčanim sredstvima u visini od najmanje 20 iznosa kratkoročnih izvora sredstava
PROPISANE ZAŠTITNE MJERE
principdase štovišeoslanjanastabilneizvoresredstava principzamaksimalnudiverzifikacijuizvorasredstavapodospjeću vrstii
brojukomitenata tržištui instrumentima organizacionemjerezaupravljanjelikvidnošću (kompetentnalica
efikasnakontrolai sl) stepenuključenostibankeu tržištanovcai razvojakratkoročnihvrijednosnihpapira redovnopripremanjeplanovazavanredne(neočekivane)situacije kvalitetaninformacioni sistem
SOLVENTNOST
Solventnost je sposobnost banke da svoje ukupne obaveze može pokriti svojom ukupnom aktivom čija se vrijednost može potvrditi na tržištu dakle po tržišnoj cijeni
Nesolventna banka formirana vrijednost obaveza iznad nivoa realne aktive
Da li banka može biti nelikvidna ali solventnalikvidna ali nesolventna
Vremenska koponenta za razlikovanje kategorija likvidnosti i solventnosti
Likvidnost sposobnost banke da odgovori svojim obavezama u određenom (kratkom) roku a
Solventnost sposobnost banke da odgovori svim svojim obavezama Da u trenutku likvidacije može da isplati svoje povjerioce
Ako je banka nesolventna dolazi pod udar regulatornih organa uz mogućnost gubljenja poslovnog statusa u obliku likvidacije ili preuzimanja od neke druge banke
POSLOVNOST
predstavlja postizanje maksimalnih rezultata minimalnim ulaganjem sredstavaSastavni dijelovi
samostalnost i objektivnost u donošenju odluka stalna cirkulacija novca poslovno predviđanje
Princip poslovnosti ugrađuje se u princip likvidnosti sa kojim čini jedinstvenu cjelinu
EFIKASNOST
predstavlja princip po kojem banka odobrava kredite za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno uložitiBanke će sredstva usmjeriti u projekat koji će nakon otplate kredita uspješno poslovati
Banka teži optimalnoj efikasnosti koja je rezultanta poželjnog stepena likvidnosti i sigurnosti koji reflektuju operativna i strateška ponašanja vlasnika menadžmenta i klijenata banke
PROFITABILNOST
cilj banke je ostvarenje što većeg profita na osnovu kamatne marže zaračunavanjem provizije na bankarske usluge kao i prihoda ostvarenih vođenjem vlastitih poslova bankeProfitabilnost kao obezbjeđenje dovoljne stope prinosa po jedinici dioničkog kapitala
Rezultat - rast profita i povećanje tržišne vrijednosti banke
Osnovni principi bankarskog poslovanja - Vježbe
1 Finansijski indikatori banaka
Cilj poslovanja =gt adekvatna stopa prinosa po jedinici kapitalaUslov rasta banke je i povećanje kapitala =gt propisan mininimum
Svrha indikatoraUpoređivanje performansi banke sa drugim bankama i Posmatranje date banke kroz vrijeme
Osnovni principi bankarskog poslovanja su Likvidnost Solventnost Sigurnost Profitabilnost Efikasnost
2 Likvidnost banaka
Pojam likvidnost sposobnost subjekta da izvrši svoje tekuće obaveze o roku dospijećaKroz adekvatno upravljanje likvidnošću banka gradi povjerenjeRangiranje aktive i pasive prema stepenima likvidnosti super-likvidna likvidna i nelikvidnaPojam ročna transformacija usklađivanje rokova obaveza i potraživanja
Postoji više indikatora likvidnosti ali osnovni su Likvidna aktiva ukupna aktiva Likvidna pasiva ukupna pasiva
3 Solventnost
Razlika između likvidnosti i solventnostiPojam solventnosti dugoročna usklađenost strukture aktive i pasive tj mogućnost da se svi dugovi plate ldquokonačnordquo ali po tržišnim cijenamaBanka je solventna ako joj je u slučaju likvidacije aktiva veća od pasive
Trojako značenje solventnosti Sposobnost banke da snosi rizik (u slučaju likvidacije) Obezbjeđenje sigurnosti deponentima (minimiziranje rizika za
deponente) Makroekonomska funkcija banke (u slučaju nesolvnentnosti jedne
banke posljedica može biti pad povjerenja u sve banke ndash lančani efekat
4 Sigurnost
Pojam sigurnosti mogućnost plaćanja i naplate svih obaveza i potraživanja u ugovorenim rokovima i utvrđenom obimu Odnosi se na procjenu klijenta njegove sposobnosti da izmiri svoje obaveze na vrijeme u punom iznosu te na način predviđen u ugovoru
Postiže se provjerama klijenataZakonski uređeno putem garancija koje su neophodne
5 Efikasnost
Pojam efikasnosti (poslovanja) aktivnosti koje vode ka ostvarenju optimalnih rezultata
Princip po kojem banka odobrava sredstva za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno upotrijebiti
Efikasnost = likvidnost + profitabilnost + solventnost + sigurnost
6 Profitabilnost
Profitabilnost =gt funkcija cilja banke
Cilj banke je stalno povećanje profitabilnostiTrendovi u profitabilnosti banaka =gttokom 80-ih i 90-ih bilježe se opadajuće stope
U obješnjenju postoje dvije koncepcije Posljedica djelovanja cikličnih i strukturnih faktora na svjetskom
planu Dilema - tranzicija konkurencija
Važni pokazatelji ROI ROA ROE
ROI =neto prihod nakon poreza operativni prihodROA =neto prihod nakon poreza ukupna aktivaROE =neto prihod nakon poreza akcijski kapital
a) Povezanost pokazatelja profitabilnostiROI =NP OP ndashpovrat na investicijeAU =OP UA -efekat korištenja activeROA =ROI x AU -povrat na aktivuEM =UA AK ndashakcijski multiplikator ROE= ROA x EM ndashpovrat na akcijski kapital
b) Formiranje profita banke
1 Kamatni prihod (-)2 Kamatni rashod3 Neto kamatni prihod (+)4 Neto nekamatni prihod5 Bruto prihod (-)6 Operativni rashodi7 Neto prihod (-)8 Izdvojene rezerve9 Neto prihod prije oporezivanja (-)10 Porez na profit11 Neto prihod poslije oporezivanja (-)12 Raspoređeni profit13 Zadržani ili neraspoređeni profit
c) Primjer izračunavanja profitabilnosti
Banka ldquoXrdquoima sljedeće pokazatelje poslovanja
Ukupna aktiva200000000 KMOperativni prihod20000000 KMAkcijski kapital16000000 KMNeto dobit (profit)1000000 KM
Izračunati ROI AU ROA EM i ROE =
Rješenje ROI = NP OP = 5AU = OP UA = 01ROA = ROI x AU = 05EM = UA AK = 1K = 125ROE = ROA x EM = 625
d) Faktori profitabilnosti
Postoje dvije vrste faktora koji utiču na profitabilnost banke mikroekonomski i makroekonomski
Mikroekonomski faktori profitabilnosti suKvalitet MGMT-aKvalitet aktiveEkonomija obimaEkonomija okviraVanbilansne operacijeTroškovi poslovanja IProfitni centri
Makroekonomski faktori profitabilnosti su Faza ekonomskog ciklusa Sektorske krize Kretanje kamata
Pojam kamatna margina razlika između aktivne i pasivne kamatne stope =gt razlika između kamatne stope na plasmane i dugove
e) Projektovanje profitabilnosti banaka
r = i + ot + ( 25 -i) x EAr -na plasmane I -kamatna stopa na obavezeE -akcijski kapital A ndashaktivaGranična stopa prinosa na akcijski kapitalAko imamo sljedeće podatker = 25 prije porezar = 15 poslije poreza od 40
Primjer Ako imamo sljedeće podatkei=10E=40A=100ot=3
Rješenje r = 136
f) Uticaj multiplikatora na profitabilnost
Ako je očekivani ROE = 25 prije poreza onda je ROE nakon poreza od (40) jednak 15Za stopu obaveznog kapitala od 8 ostvaruje se EM od 25Razlog =gt EM se računa samo na akcijski kapital (npr 4=gt 1 004 =25)Dakle ROA mora biti najmanje 1 jer jeROE = ROA x EM =gt 1 x 25ROE = 25
Uticaj CB na ekonomska kretanja
Tri aspekta neposrednog djelovanja CB na globalna ekonomska kretanja
1)Globalna kontrola količine novca i kredita2)Kreditna regulacija3)Supervizija poslovanja bankarskog sistema
Primarna emisija CB
Stvara mogućnost poslovnim bankama da brže dođu do potrebnog inicijalnog novca
Primarni novac u dva osnovna oblika1)gotov novac2)depoziti koje poslovne banke drže na žiro i drugim računima
Usmjeravanje primarnog novcaputem deviznih transakcija - Promet hartija od vrijednosti na otvorenom tržištuputem kreditnog mehanizma - Kreditiranje
Kreditiranje ali samo na kratak rok
Supervizija banaka
Zadatak supervizije amortizacija poremećaja zaštita depozita zaštita povjerenja
Obuhvata kontrolu
1 vlasništva i upravljačke strukture u bankama2 bilansne strukture3 kredita i mikrokreditne politike banaka4 likvidnosti i solventnosti5 razvoja konkurentnosti6 pojava nelojalne konkurencije7 odnosa stabilnosti i profitabilnosti i dr
Instrumenti monetarne politike CB1 operacije na otvorenom tržištu2 krediti poslovnim bankama3 obavezna rezerva4 specijalni depoziti5 eskontnadiskontna kamatna stopa6 direktivne mjere CB I7 neformalni uticaj CB
1 Operacije na otvorenom tržištu
Kupovina i prodaja državnih obveznica na finansijskom tržištu od strane CBUticaj na promjene kamatnih stopa na tržištuUticaj na kreditni potencijal poslovnih banakaSuptilan i lahko primjenljiv mehanizam monetarne politikeČesto se kombinuje sa mehanizmima reeskonta
2 Krediti poslovnim bankama
Vrste kredita Krediti po osnovu raspoloživih hartija od vrijednosti u portfelju
poslovnih banaka (refinansiranje) -Reeskontni krediti -Krediti pokriveni dokumentima (državne obveznice)
Selektivni krediti Krediti usmjereni ka državi (napušta se) Krediti za likvidnost
Kupovina robnih mjenica i drugih komercijalnih papira od poslovnih banakaKupuju se po eskontnoj KSRezultat priliv svježeg novca u poslovnu bankuRigidan i relativno prevaziđen mehanizam
3 Obavezna rezerva
Rast stope -gt smanjenje kreditnog potencijalaU slučaju većeg priliva depozita iz inostranstva CB će povećati stopu obavezne rezervePodsticaj bankama da primjenjuju finansijske inovacijeRigidan instrument koji se koristi u zemljama sa nerazvijenom tržišnom strukturom
4 Specijalni depoziti
Cilj -dodatno snižavanje obima raspoloživih bankarskih resursa
Realizuju se primjenom ldquomarginalne obavezne rezerverdquo za banke sa ekspanzivnim rastom depozita
Veće stope obavezne rezerve na prirast depozitaObično sa nultom stopom naknade za ORRijetko se primjenjuje
5 Eskontna kamatna stopa
To je minimalna KS po kojoj je CB spremna da kreditira poslovne banke
Referentna kamatna stopa ndash uticaj na tržišnu kamatnu stopu
Banke obično slijede varijacije u kretanju eskontne stope CBRasterećenje privrede i podsticaj investiranju
Eskontna stopa u funkciji podrške domaćoj privredi
Američki FED snizio je svoju eskontnu kamatnu stopu u pokušaju da pomogne oporavak američke privrede FED je od početka 2001 godine snizio svoju kamatnu stopu sa 65 na 1
Objašnjavajući svoju odluku u FED-u su izjavili da veća nesigurnost dijelom posljedica većih privrednih rizika trenutno ograničava potrošnju proizvodnju i zaposlenost Oni se nadaju da će snažan i kontinuirani rast proizvodnje te dodatno smanjenje kamata biti od pomoći privredi koja se nalazi u vremenu slabijeg učinka
ECB zadržava nisku diskontnu stopu
Europska centralna banka (ECB) odlučila je ostaviti kamatnu stopu za refinanciranje na 2 uprkos tome što je britanska centralna banka (Bank of England - BoE) odlučila podići stopu sa najnižeg nivoa u posljednjih 48 godina za četvrtinu postotnog poena na 375
ECB je posljednji put spustila kamatnu stopu u julu ove godine dok je za BoE današnji porast kamatne stope bio prvi u više od 3 i pol godine
Makroekonomski pokazatelji još od ljeta iniciraju oporavak u eurozoni no ekonomisti upozoravaju da do značajnijeg rasta privrede neće doći tako skoro (6112003 Bankamagazin)
Makroekonomski pokazatelji još od ljeta iniciraju oporavak u eurozoni no ekonomisti upozoravaju da do značajnijeg rasta privrede neće doći tako skoro
6 Direktivne mjere CB
U suprotnosti su tržišnim mehanizmima
Kvantitativne limitiranje obima kredita visine KS na depozite obima i cijene HV obima potrošačkih i stambenih kredita
Kvalitativne sugestije i uputstva bankama da daju prioritet pojedinim privrednim djelatnostima
Rijetko se primjenjuju - obično u uslovima poremećaja
7 Neformalni uticaj CB
U suprotnosti su tržišnim mehanizmimaMoralni apeli bankama da se uzdrže od prekomjernog kreditiranja ili visokih KSldquoprijateljska upozorenjardquo ili ldquonagovještajirdquoUsmena i pismena saopštenjaPozivanje bankara na razgovore i slRjeđe se primjenjuje
Institucije bankarskog sistema
Bankarski sistem BiH1 CBBH - Centralna banka BiH2 FBA - Agencija za bankarstvo FbiH3 ABRS - Agencija za bankarstvo RS 4 AOD - Agencija za osiguranje depozita5 Ostale institucije
5 CENTRALNA BANKA BiH
Centralna banka BiH
Na njenom čelu nalazi se Upravno vijećeNe može davati kredite kreiranjem novca i u tom smislu djeluje kao Currency Board
Cilj Centralne banke je da postigne i održi stabilnost domaće valute (KM) tako što izdaje domaću valutu prema aranžmanu poznatom pod nazivom Currency Board
ldquoCurrency Boardrdquo
ldquoCurrency Boardrdquo u smislu Zakona o CB znači operativno pravilo za izdavanje domaćevalute prema kojem se domaća valuta izdaje samo uz kupovinu konvertibilne devizne valute sa punim pokrićem u neto stranoj aktiviTo znači da Centrana banka ne može odobriti kredit
Tri osnovne karakteristike CBA
1 Fiksni devizni tečaj utvrđen Zakonom o CBBH ( 1 KM = 1 DEM = 051129 euro )2 Puna devizna pokrivenost KM pasive CBBH
3 Puna konvertibilnost KM pasive CBBH u vezanu valutu euro
Pored toga CBBiH ne može davati kredite niti komercijalnim bankama niti
vladama CBBiH a ni drugi autoriteti u BiH ne mogu vršiti ograničenja na
plaćanja i međunarodne transakcije CBBiH osigurava transparentnost rada i transparentnost njenih
računa
Osnovni zadaci CB BiH
a) da definiše usvoji i kontroliše monetarnu politiku BiH putem izdavanja domaćevalute
b) da drži i upravlja službenim deviznim rezervama CB na siguran i profitabilan način
c) da potpomogne ili uspostavi i održava odgovarajuće platne i obračunske sisteme
d) da prima depozite od BiH i komercijalnih banaka radi ispunjenja zahtjeva za obaveznim rezervama
e) da stavlja u i povlači iz opticaja domaću valutu
f) da obavlja devizne operacije na zahtjev banaka
g) da prikuplja podatke koji se odnose na ekonomske i finansijske aktivnosti
Struktura bilansa CB
AKTIVA PASIVAKrediti bankama Gotov novacDržavne obveznice Depoziti banakaDevizna potraživanja Specijalni depozitiZlato I rezerve Depoziti države
Devizne obavezeFondoviInterne rezerve
Struktura bilansa CBBH
PASIVA1 Rezervniprimarni novac
gotovina izvan monetarnih vlasti- izvan CBBiH depoziti komercijalnih banaka
2 Inostrana pasiva kratkoročne obaveze prema nerezidentimadepoziti nerezidenataobaveze prema MMF-u
3 Depoziti centralne vlade 4 Kapitalni račun
početni kapital i rezerveakumulirana dobit
AKTIVA
1 Strana aktiva strana valuta u trezoru CBdevizni depoziti kod inostranih banakaraspolaganje SDR-ovima i dugoročni strani vrijednosni papiri
2 Potraživanja od privatnog sektora
Nezavisnost CB BiH
Centralna banka je potpuno nezavisna od FBiH RS te bilo koje javne agencije i organa
Centralna banka neće primati instrukcije od bilo kojeg drugog lica
Samostalnost Centralne banke treba biti poštovana i niko ne može tražiti da se utječe na bilo kojeg člana tijela Centralne banke koje donosi odluke u izvršavanju njegovih dužnosti prema Centralnoj banci niti da se miješa u djelatnost Centralne banke
Organizacija CB BiH
Centralna banka se sastoji od Upravnog vijeća Uprave (koja se sastoji od Guvernera i tri Viceguvernera) Osoblja
Konvertibilnost KMNa zahtjev Centralna banka na teritoriji Bosne i Hercegovine bez ograničenja kupuje i prodaje Konvertibilne marke za euro po kursu definisanom Zakonom o CB
Operacije na tržištu novcaCentralna banka se nećeuključivati u nikakve operacije na tržištu novca uključujući tu i vrijednosne papire bilo koje vrste
Operacije kliringaCentralna banka može ili za svoj vlastiti račun ili za račun i po nalogu Bosne i Hercegovine da uđe u klirinške i platežne aranžmane ili sklopi bilo koji drugi ugovor u istu svrhu sa javnim ili privatnim klirinškim institucijama koje se nalaze u inostranstvu
Bez kreditiranja državeCentralna banka će raditi kao bankar i fiskalni agent Bosne i Hercegovine pod uslovom da niti jedna transakcija koju CB sprovede ne može služiti kao finansijska pomoć uključujući kredit za ili u korist Bosne i Hercegovine
51 Currency Board domaća i svjetska iskustva
1 Pojam Currency Board-a
MMF definišeCurrencyBoardaranžmankaomonetarnirežimkojise zasnivanaeksplicitnojzakonskojobavezikonverzijedomaćevaluteuspecifičnu stranuvalutupričemuinstitucijakojaemitujenovacimaodređena ograničenja
2 Principi Currency Board-a
Principi Currency Board-a su Depoziti po viđenju su konvertibilni u valutu zemlje
monetarnog odbora po fiksnom kursu Odnos između novca u opticaju i novčane mase je
stalan Monetarna politika se sastoji u konverziji domaće valute
u stranu po fiksnom kursu
3 Karakteristike Currency Board-a
Konvertibilnost bilo kojeg iznosa domaće valute u stabilnu stranu valutu
Fiksan devizni kurs domaćevaluteprema referentnoj valuti Puno pokriće emitovanog domaćeg novca stranim rezervama Djeluje na principu novčanog sistema zlatne poluge Nove rezerve pribavljaju se iz zemlje rezervne valute Promjene u platnom bilansu utiču na promjene domaće novčane
mase Trgovinska veza između zemlje monetarnog odbora i zemlje
monetarne valute je obično stabilna Centralna banka ne prima depozite ne može kupovati državne
vrijednosne papire ne daje kredite vladi ni komercijalnim bankama i nema ulogu ldquozajmodavca krajnje instancerdquo ne reguliše bankarski sistem ne nadzire operacije diskrecione monetarne politike
Država ne može kontrolirati količinu novca u opticaju koja je određena potražnjom za novcem
Currency Board u BiH
CBBiH počela je sa radom 11 8 1997 god na principu valutnog odbora
Prije njenog osnivanja u BiH su bile u opticaju 4 valute HR kuna bosanski i jugoslovenski dinar i DM
Ubrzo nakon toga KM postaje jedina legalna valuta
a) Razlozi formiranja CBA u BiH
Potreba za vezivanjem KM za određenu stabilnu valutu
Razlozi odabira DM kao referentne valute Visok nivo povjerenja Historijska vezanost za DM Velika količina DM u zemlji
1999 god ulogu DM preuzima EURO
Osigurao je stabilnost KM Mogao bi biti ugrožen ako se ne zaustavi stalni porast vanjskotrgovinskog debalansaBrojni ekonomisti u BiH smatraju da je naš valutni odbor rigidan te bi bilo nužno izvršiti korekcije u pravcu povećanja njegove fleksibilnosti
b Prednosti CBA u BiH
Četiri su razloga zašto je CBA u BiH bio uspješan1 Javnost u BiH se suočila sa brojnim finansijskim traumama CBA je vratio povjerenje javnosti u domaću valutu2 Javnost u BiH ima puno povjerenje u euro
3 Mnogi su vjerovali da je CBBiH uspješno funkcionirala kao CBA jer je imala donedavno stranog guvernera4 Jedan od razloga zašto CBA uspješno funkcionira u BiH je dobar pravni i institucionalni okvir za CBBiH
Zašto bi CBA trebao biti zadržan u BiH
1 CBA proizvodi realne ekonomske i socijalne koristi
2 Stabilnost domaće valute u odnosu na euro u budućnosti jer BiH ima viziju pristupiti EU
3 Nema konkretne alternative koji bi to monetarni režim trebalo uvesti nakon CBA
4 Dugoročno nastojanje da se kroz CBA ekonomija BiH što više približi ekonomiji EU
6 KOMERCIJALNO BANKARSTVO
VRSTE BANAKA
1 Ročnost poslova komercijalne banke (kratkoročni poslovi) investicione ili razvojne banke (dugoročni poslovi)
2 Privredna grana ili oblast industrijske poljoprivredne trgovačke SMEs sektor spoljnotrgovinske
3 Veličina finansijskog potencijala
male srednje velike
4 Veličina teritorije koju pokriva lokalne regionalne nacionalne
5 Prosječna vrijednost bankarskih depozitnih ili kreditnih operacija
banke malih operacija (ldquoretail banksrdquo) ndashbankarstvo na malo banke velikih operacija (ldquowholesale banksrdquo) ndashbankarstvo na veliko
6 Prisustvo inostrane komponente u poslovanju domaće međunarodne
Uobičajena podjela banaka
A) Depozitne ili komercijalne banke
Mobilišu kratkoročne depozite (uglavnom stanovništva)i plasiraju ih na kratak rok
Finansiraju robni promet i zalihe preduzeća trajna i potrošna dobra stanovništva
Imaju razgranatu mrežu filijalaImaju problem ročne usklađenosti sredDrže transakcione depoziteZalaze i u investicione aktivnosti(VP)
B) Poslovne banke
Sve više se približavaju komercijalnim bankamaFinansijski potencijal zasnivaju na sopstvenom kapitalu i rezervama
Ulaze u vlasništvo kompanija preko čijeg profita uvećavaju sopstveni kapitalFinansirajuuglavnom krupne industrijske kompanije
Osnivaju filijale i u drugim zemljama
C) Univerzalne banke
Klijentima pružaju kompletan set poslovnih i investicionih bankarskih uslugaPredstavljaju prvi organizacioni oblik banaka
To su tzv nespecijalizovane bankeDominiraju depozitni izvori i kratkoročni kreditiKreiraju i sopstvene hartije od vrijednostiTeže ih je kontrolisati
Finansijske aktivnosti banaka u konceptu ldquouniversal bankingrdquomogu uključivati
Djelatnost univerzalne banke posredovanje (intermediation) trgovanje finansijskim instrumentima devizama i derivatima osiguranje ili prihvatanje odgovornosti za kupovinu novog duga i
emisije dionica (underwriting) brokerski poslovi
korporacijske savjetodavne usluge uključujući udruživanja i usluge akvizicije
investicijsko upravljanje osiguranje držanje kapitala ne-finansijskih kompanija u bankarskom portfoliju
DJELATNOST DOMAĆIH BANAKA
1 Primanje svih vrsta novčanih depozita i drugih novčanih sredstava2 Davanje i uzimanje kredita i finansijski lizing3 Davanje svih oblika novčanog jemstva4 Učešće kupovina i prodaja instrumenata tržištanovcai
kapitalazasvojilituđi račun5 Usluge platnog prometa i prenosa novca6 Kupovina i prodaja strane valute7 Izdavanje i upravljanje sredstvima plaćanja (uključujući kreditne kartice
putne i bankarske čekove)8 Pohranjivanje i upravljanje vrijednosnim papirima i drugim
vrijednostima9 Usluge finansijskog menadžmenta10 Kupovina i prodaja vrijednosnih papira11 Drugi poslovi
BILANS BANAKA
BILANS u bankarstvu ima dvostruko značenje analiza bilansa banke I analiza bilansa debitora
Bilans stanja ndash sistematizovan pregled bankarske aktive i pasive na određeni dan
ndash važan izvor informacija i osnova za donošenje poslovnih odluka
Pomaže kod formulisanja poslovne politike banke utvrđivanjem i praćenjem koeficijenata (stopa)
gotovine likvidnosti solventnosti rezervi likvidnosti kreditiranja kapitala i dr
komparativna analiza banke u odnosu na druge banke ili na bankarski sektor u cjelini
Bilans stanja
bruto bilans ukupna aktiva i pasiva
neto bilans prikazuje kredite i ostale finansijske plasmane na strani active I izvore sredstava kojima se pokrivaju ti plasmani
nekonsolidovani bilans prikazuje bruto aktivu i pasivu sektora poslovnih banaka (sa svim interbankarskim pozicijama)
konsolidovani bilans odnosi se na plasmane i obaveze prema nebankarskom sektoru dok su interbankarske pozicije anulirane
Struktura bilansa banke
AKTIVA PASIVA Krediti 52 Oročeni depoziti 42Plasmani u hartije od vrijednosti 16 Depoziti po viđenju 33Likvidna aktiva 14 Obaveze na novčanom tržištu 14Gotovina (+ rezerve) 13 Ostale obaveze 3Ostala aktiva 5 Kapital 8UKUPNO 100 UKUPNO 100
Fundamentalna ravnoteža bilansa
Izbalansiranost vrijednosti aktive i pasive u ročnom i valutnom pogledu
Aktiva = obaveze + fondovi (kapital)Fondovi (Kapital) = aktiva ndash obavezeObaveze = aktiva ndash fondovi (kapital)
Pitanje realne aktive - ako su obaveze i fondovi pokriveni dovoljnim obimom realne aktive - ako je pozitivna vrijednost kapitala - izjednačenost spoljnih obaveza i neto aktive
BANKARSKI AGREGATI
1 Finansijski potencijal2 Finansijski plasmani3 Depozitni potencijal4 Kreditni potencijal
1 Finansijski potencijal
zbir svih izvora sredstava koje banka transferiše u različite vrste plasmana
FP = Σ P = DP + KI + OI
2 Finansijski plasmani
predstavlja zbir ukupne aktive bilansa bankeFPL = Σ A = KR + HV + R
Ukupni plasmani moraju biti pokriveni izvorima sredstavaFP = FPL
3 Depozitni potencijal
zbir depozitnih izvora sredstava DP = Dpv + Dšt + Dor
Nivo depozitnog potencijala neposredno utiče na nivo kreditnog potencijala
4 Kreditni potencijal
kvantum slobodnih sredstava banke koji može biti plasiran u vidu kredita ili drugih plasmana a da pri tome ne ugrozi likvidnost i solventnost održavajući propisanu stopu obaveznih rezervi
KP = FP ndash PR (OR+RL)
Nivo kreditnog (slobodnog ili raspoloživog) potencijala određuje nivo kreditnih plasmana
PR ndash programirane ili standardne rezerve OR ndash obavezna rezerva RL ndash rezerve likvidnosti
Značaj analize bankarskih agregata
- omogućava banci određivanje realnog kreditnog potencijala - dolazi se do značajnih signala vezanih za funkcionisanje makro
sistema- doprinosi kompleksnoj ocjeni ukupnih performansi banke- omogućava komparativnu analizu sa bankarskim trendovima u
inostranstvu
61Bilans banaka
1 Uvod
Finansijski izvještaji sadrže ključne informacije za donošenje odluka o poslovanju banke
Bilans stanja prikazuje imovinu obaveze i temeljni kapital Bilans stanja također daje pregled inputa i outputa banaka
Bilans uspjehadaje pregled cijena koštanja inputa i vrijenosti outputa
Pojam bilansa stanja Bilans stanja pokazuje iznos i sastav izvora sredstava koje je banka pribavila za finansiranje aktivnosti posuđivanja i investiranja kao i koliko je novca banka uložila u kredite vrijednosne papire i ostale finansijske outpute
Pojam bilansa uspjeha Bilans uspjeha pokazuje koliko je banku koštalo pribavljanje depozita i drugih izvora sredstava te koliko su iznosili prihodi po osnovu korištenja tih sredstava
2 Bilans stanja banke
Bilans banke kao i svaki drugi bilans sastoji se od aktive i pasive sa specifičnim elementima
Aktiva = obaveze + kapital
U aktivu bilansa banke spadaju Gotovina Vrijednosni papiri Krediti Lizinzi Ostala mješovita imovina
U pasivu bilansa banke spadaju Depoziti Nedepozitni izvori banke Temeljni kapital
Aktiva = Pasiva
Izvori bankinih sredstava = korištenju bankinih sredstavaa Aktiva bilansa banke
Gotovina i depoziti kod banaka
Gotovina banke prestavlja primarni izvor likvidnosti i u nju spadaju Gotovina u trezoru Depoziti koje banka drži u drugim bankama Gotovina u procesu prikupljanja Računi rezervi kod Centralne banke Gotovina je prva linija odbrane u slučaju neočekivanih zahtjeva od banke
Investicije u likvidne vrijednosne papire
Predstavljaju ulaganja u likvidne vrijednosne papire sa ciljem izgradnje druge linije odbrane likvidnosti banke ili sekundarnih rezervi
Ova kategorija aktive je između gotovine i kredita
Njihova osnovna karakteristika je da donose određeni prihod banci za razliku od gotovine
Ovdje spadaju kratkoročni državni papiri komercijalni zapisi kao i oročeni depoziti banke
Investicije u vrijednosne papire radi prihoda
Banka investira u ove vrijednosne papire radi očekivane stope povrata na njih a ne radi kreiranja sekundarnih rezervi likvidnosti
Ovdje spadaju sve vrste vrijednosnih papira koje banci donose prihode
Također banke drže i određeni broj vrijednosnih papira namijenjenih trgovanju s ciljem ostvarivanja određenog prihoda na promjeni cijena
Krediti
Ovdje spadaju sve vrste plasiranih kredita banke
Svaki kredit nosi određeni rang odnosno određene je kategorije1 Kategorija A-Dobra aktiva2 Kategorija B-Aktiva sa posebnom napomenom3 Kategorija C-Podstandardna aktiva4 Kategorija D-Sumnjiva aktiva i5 Kategorija E-Gubitak
Rezerve za potencijalne gubitke
Sukladno rangu aktive svaka banka izdvaja odgovarajuće rezerve za eventualne gubitke Rezerve prestavljaju odbitnu stavku aktivePostoje opće i posebne rezerve
Posebne rezerve su rezerve koje se izdvajaju prema propisima i u iznosu određenom od strane Agencije za svaku od kategorije aktive
Izdvajanje rezervi prema kategorijama aktive
1 Kategorija A -Dobra aktiva 2 ORKG za opći kreditni rizik
2 Kategorija B - Aktiva sa posebnom napomenom 5-15 PRKG za PKG
3 Kategorija C - Podstandardna aktiva 16-40 PRKG za PKG
4 Kategorija D - Sumnjiva aktiva 41-60 PRKG za PKG
5 Kategorija E - Gubitak 100 PRKG za PKG
ORKG - opće rezerve za kreditne gubitke PRKG - posebne rezerve za kreditne gubitkePKG - potencijalni kreditni gubitak
Ostala aktiva
Odnosi se na ostale kategorije fiksne aktiveOvdje spadaju zgrade oprema investicija u podružnice osiguranje itdOva kategorije je pod strogim nadzorom Agencije i ne smije se neograničeno i nekontrolisano povećavati
b Pasiva banke
Depoziti
Depoziti predstavljaju osnovni izvor finansiranja aktive bankeDepoziti mogu biti
- Transakcioni- Netransakcioni- Štedni- Oročeni
Također u ovu kategoriju pasive se ubrajaju i depoziti javnih institucija
Nedepozitni izvori
Ovdje spadaju Vrijednosni papiri izdati kao izvor finansiranja Krediti od drugih banaka i institucija Ugovori o rekupovini ndashREPO
Nedepozitni izvori predstavljaju veoma bitan izvor finansiranja aktive banke
Kapital
Kapital predstavlja vlasnički dio poslovanja
U kapital se ubrajaju Akcionarski kapital Subordinirani dug Opće rezerve za pokriće gubitka banaka
3 Vanbilansne stavke banaka
U novije vrijeme prisutan je trend rasta vanbilansnih pozicija banaka
Ovdje se između ostalog ubrajaju Stand by kreditni sporazumi Swap kamatnih stopa Obaveze po kreditima Ugovori o kursnim listama itd
Izvor su dodatnog rizika poslovanja banaka
4 Bilans uspjeha banke
Pojam bilansa uspjeha Bilans uspjeha predstavlja iznos primljenih prihoda te izloženih troškova koji su se pojavili u određenom periodu
KAMATNI PRIHODIKamate i naknade po kreditimaKamate od investicija u vrijednosne papireDrugi prihodi od kamata
KAMATNI TROŠKOVIKamate na depoziteKamate na kratkoročni dugKamate na dugoročni dug
NEKAMATNI PRIHODINaknade za usluge vezane za depoziteNaknade po osnovu zaključenih ugovora o rentanju opreme objekata i sl
NEKAMATNI TROŠKOVIPlaće dnevnice i ostali troškovi uposlenihNeto troškovi najmova i opremeRežijski troškovi Rezervacije za moguće gubitke po kreditima Porezi
Neto prihod od kamate=gt razlika između prihoda od kamate i troškova kamata
Neto nekamatani prihod =gt razlika između nekamatnih prihoda i nekamatnih troškova
Prihod prije poreza =gtrazlika predhodnih kategorija
NETO DOBIT = UKUPNE STAVKE PRIHODA -(minus) UKUPNE STAVKE RASHODA
KAKO POVEĆATI DOBITPovećati bilo koju od stavki aktive Povećavati aktivu s višim prihodom na račun one s nižim Smanjiti kamate na uzete depozite Tražiti jeftinije izvore na račun onih skupljih Smanjiti troškove poslovanja Izbjeći moguće poreze
7 OSNOVNI PRINCIPI BANKARSKOG POSLOVANJA
LIKVIDNOST
Sposobnost banke da izvršava svoje kratkoročne obaveze o rokovima dospjeća
Banka je likvidna sve dok je sposobna da o rokovima dospjeća izvršava svoje obaveze
Likvidnost je osnova za normalno funkcionisanje depozitnog i kreditnog mehanizma kod svake banke
Povjerenje je osnov odnosa banke i klijenta i banke moraju da se bore da održe to povjerenje Ono se održava neodložnim izmirenjem dospjelih obaveza
Nelikvidna banka nije u stanju da pokrije prezentovane naloge za isplatu ugovorenih obaveza
Različit nivo likvidnosti
Aktive bilansa super-likvidna imovina likvidna imovina i nelikvidna imovina
Pasive bilansa
Vanbilansnih pozicija
Idealno stanje poklapanje likvidnosti imovine i dospjeća obaveza
Uticaj ročne transformacije sredstava deponenti i tražioci kredita ndash suprostavljeni ciljevi
Pod kontrolom bankarskog menadžmenta
Banka zarađuje na ročnoj transformaciji sredstava
U težnji za zaradom -gt opasnost od probijanja granica ročne transformacije -gt nelikvidnost
Banke mogu vršiti ročnu transformaciju ali samo do određenog stepena koji su one same utvrdile na osnovu iskustva
Nelikvidnost može da nastane ukoliko banka postane nesolventna -gt vrijednost aktive ltvrijednosti obaveza tz da banka nema kapitala
Promjena koncepta likvidnosti banke u savremenim uslovima
ranije jednostavniji menadžment likvidnosti koji se sastojao u tome da vodi računa o likvidnosnoj strukturi svoje aktive
danas povećani rizik da likvidnost banke bude ugrožena (rizik vanbilansnih obaveza i prekid zaduživanja na finansijskom tržištu) ali i nove mogućnosti zaduživanja i odbrane likvidnosti banke
Najlošija pozicija u savremenoj tržišnoj strukturi- banka uključena u finansijsko tržište- upravljanjem pasivom obezbjeđuje dodatni kvantum likvidnosti- sticajem okolnosti ndashgubi svoju kreditnu sposobnost na tržištu1048790zatvara
joj se pristup finansijskom tržištu
Jedini izlaz kredit za likvidnost od Centralne banke -gt koja diktira menadžmentu banke restrukturiranja bilansa
STRATEGIJE LIKVIDNOSTI
1 Strategija kratkoročnih komercijalnih kredita- dominantna u toku XIX vijeka- depozitni potencijal su uglavnom činili a vistadepoziti - održavanje solventnosti i likvidnosti plasmanom depozitnog
potencijala u kratkoročne kredite- rok kredita do 90 dana-pokriveni robnim mjenicama
- nelikvidnost bi mogla nastati samo neto smanjenjem depozita kao bankarskih resursa
- CB bi mogla odobriti kredit za likvidnost- kasnije raste značaj štednih i oročenih depozita kao i kredita sa
dužim rokovima otplate tako da ova strategija gubi na značaju
2 Strategija utrživih aktiva- nastala je početkom XX vijeka na bazi razvoja fin tržišta- banke diverzifikuju svoju rezervnu aktivu - sekundarne rezerve ndashdržavni VP (blagajnički zapisi)- kamatonosne sekundarne rezerve privlače bankare- uslov dovoljno duboko finansijsko (posebno novčano)tržište- odbrana likvidnosti prodaja dijela kratkoročnih VP kao i dijela
kreditnog portfolija- sekjurizacija kredita grupe banaka udružuju dijelove
standardizovanih kredita u određeni pulkod neke finansijske institucije Na osnovu toga finans
- institucija emituje nove VP koje prodaje zainteresovanim institucionalnim investitorima
3 Strategija na bazi plasmana sa anticipiranim dohotkom- postala je dominantna poslije Drugog svjetskog rata- rast srednjoročnih i dugoročnih kredita na osnovu rasta štednih i
oročenih depozita- povrat kredita na osnovu anuitetnog otplatnog plana - otplata iz prihoda korisnika kredita (firme i stanovništvo) - preduzeća kvartalni i polugodišnji anuiteti- stanovništvo mjesečni anuitet- analiza i praćenje priliva i odliva
4 Strategija upravljanja pasivom- razvijena u toku šezdesetih godina- obezbjeđenje likvidnosti na osnovu povlačenja (uzimanja) kredita
umjesto putem prodaje kratkoročnih VP- predpostavlja jako finansijsko tržište sa obiljem sredstava koja se
mogu angažovati putem kreditnih aranžmana- mogućnost korištenja kredita kod CB- uslov banka mora imati solidnu kreditnu sposobnost
INDIKATORI NELIKVIDNOSTI
- Nema dovoljno novčanih sredstava za pokriće naloga komitenata- nije u stanju isplatiti novčana sredstva po odobrenim kreditima
- nije u stanju otplaćivati uzete kredite- drži niži nivo OR kod CB od propisanih
UPRAVLJANJE AKTIVOM I LIKVIDNOST
Posebno značajno u uslovima nerazvijenog finansijskog tržišta odnosno kada banka ne koristi mehanizme upravljanja pasivom
Banka formira primarnu rezervu likvidnosti koja se u uprošćenom finansijskom sistemu sastoji od novca na depozitnom računu kod CB
Dva pristupa upravljanja aktivom
Stock pristup banka treba težiti da ima kvalitetnu aktivu U slučaju privremene nelikvidnosti banka može prodati dio aktive povući sredstva sa FT ili od CB Težište na upravljanju aktivom radi obezbjeđenja likvidnosti Klasifikacija aktive banke prema stepenu likvidnosti
Flow pristup respektuje ročnu transformaciju buduće prilive i odlive Banka stvara ldquomapu likvidnostirdquondash sagledava poziciju likvidnosti u rokovima od 1-8 dana 8-30 i 30-90 dana
Optimalno rješenje u kombinaciji dva pristupa
UPRAVLJANJE PASIVOM I LIKVIDNOST
Banke rješavaju problem likvidnosti upravljanjem pasivom odnosno angažovanjem dodatnih sredstava na finansijskom tržištu (kao i kredita kod CB)
Mehanizmi angažmana kredita za likvidnost1 Međubankarski kredit za likvidnost2 Aranžmani o rekupovini sredstava (REPOS)3 Depozitni certifikati (CDs)4 Krediti za likvidnost kod CB
Međubankarski krediti za likvidnost
Predstavlja mehanizam raspodjele sredstava na računima kod centralne banke na kreditnoj bazi uz plaćanjenaplatu kamate
Posebno karakteristično za američke banke kod kojih u pravilu manje banke imaju više sredstava na računima kod CB nego velike banke
Manje banke često imaju viškove primarne likvidnosti pa je moguće da one na vrlo kratak rok uz naplatu kamate ustupaju ta sredstva drugim bankama
Radi se uglavnom o neosiguranim kreditima (bez pokrića)
Aranžmani o rekupovini sredstava (REPO)
Radi se o prodaji finansijske aktive uz obavezu prodavca da mora u određenom kratkom terminu kupiti tu istu aktivu po unaprijed dogovorenoj cijeni
Kao pokriće koriste se državne obveznice Smatraju se najsigurnijim načinom ulaganja
Ročnost ovog aranžmana je od jednog dana do nekoliko mjeseci Može biti ldquoREPO sa unaprijed dogovorenim datumomrdquo ili tzv ldquootvoreni REPOrdquo sa mogućnošću kupovine u bilo koje vrijeme u budućnosti
Banka u osnovi vrši prodaju vrijednosnih papira za novac uz obavezu njihove ponovne kupovine Kupac zarađuje kamatu po repo-stopi dok prodavac rješava problem kratkoročne nelikvidnosti
Depozitni certifikati (CDs)
Banka emituje depozitne certifikate sa kratkim rokovima vraćanja kada su u funkciji obezbjeđenja likvidnosti
Kada ima narasle zahtjeve za dodatnim novčanim sredstvima banka nudi emisiju svojih CDs po atraktivnim kamatnim stopama
Ona očekuje da u vrlo kratkom roku dođe do likvidnih sredstava ndash znatno brže nego da čeka neto-priliv depozita
Krediti za likvidnost kod CB
CB ih odobrava bankama koje su solventne ali imaju kratkoročne probleme likvidnosti
Realizuju se posredstvom tzv ldquodiskontnog šalterardquo na kojem banke mogu da dobiju superkratkoročne kredite CB uz zalog državnih vrijednosnih papira
Dva koncepta kamatnih stopa za navedene kredite- ispod tržišne (potreba kontrole namjenskog korištenja)- iznad tržišne (kaznene banke nezainteresovane da ih koriste)
Tri tipa ovih kredita1 za prilagođavanje bilansne strukture banaka2 za pokrivanje sezonskih debalansa3 za otklanjanje posljedica neočekivanih događaja
UTVRĐIVANJE LIKVIDNOSTI
Potrebno je izvršiti grupisanje pojedinih oblika aktive prema stepenu likvidnosti
Gradacija u tri kategorije- Primarna gotovina u blagajni sredstva po viđenju kod korespodentskih
banaka i na računu kod CB- Sekundarna primarna likvidnost uvećana za najlikvidniji dio aktive banke - koji
se u kratkom roku i uz niske troškove može pretvoriti u novac (mjenice kratkoročni krediti do tri mjeseca)
- Tercijarna dijelovi plasmana banke koji se do isteka određenog roka ne mogu pretvoriti u gotov novac (dugoročni krediti obligacije mjenice koje se ne mogu eskontovati)
INSTRUMENTI MJERENJA LIKVIDNOSTI
Kvantitativnipristupa odnos kredita i depozitab odnos likvidne aktive i ukupnih depozitac odnos likvidne i ukupne aktived odnos likvidne aktive i kratkoročnih obavezae prosječna dospjelost plasmana u HV
Kvalitativnipristup Praćenje i analizaa sezonskih ciklusab slučajnih i dugoročnih promjenac novčanih tokova
Kvanitativni ili stock pristup
a Odnos kredita i depozita
kada se odnos penje do relativno visokog nivoa- bankari manje pozajmljuju i investiraju Krediti su nelikvidna imovina banke ndash kada oni rastu =gt likvidnost opada
Nedostatak ne daje informacije o dospjelosti i urednosti otplate kredita niti informacije o stepenu likvidnosti Ne sadrži ni informacije o prirodi bančine imovine izvan kreditnog portfelja (npr gotovina i kratkoročne HV i fiksna aktiva)
To je signal koji opominje menadžment banke da napravi ocjenu svog programa prekomjerne ekspanzije kredita
b odnos likvidne aktive i ukupnih depozita
nešto pouzdaniji od prethodnog
Nedostatak značajan dio gotovine nije stvarno raspoloživ za odgovaranje na bančine potrebe za likvidnim sredstvima (npr obavezna rezerva i sl)
Nedostatak koeficijenata statički ili stock pristup (bez dinamike)
Zaključak Ne postoji opšta formula likvidnosti za sve banke pa ni za jednu banku u različitim vremenskim periodima Svaka banka traga za svojim optimumom likvidnosti
Korelativno praćenje stope rasta depozita i kredita Stabilne stope rasta depozita siguran su pokazatelj održavanja optimalne zone likvidnosti bez formiranja dodatnih rezervi lkvidnosti
Formiranje predvidivih stopa kredita odnosno kalkulisanje cikličnih sezonskih slučajnih i dugoročnih varijacija stopa formiranja kredita i depozita
Zlatno pravilo likvidnosti stope rasta kredita ne smiju biti veće od stopa rasta depozita
Banka mora nastojati da što prije otkloni nelikvidnost kako bi sačuvala povjerenje svojih komitenata
Projektovanje likvidnosti
U savremenim bankama vrše komisije za upravljanje aktivom i pasivomSastoji se u prognoziranju rasta kredita i depozita te aranžiranju dodatnih izvora za obezbjeđenje likvidnosti banke
Suština izračunati gep (jaz) likvidnosti banke kao razliku između anticipiranih izvora sredstava i potencijalne upotrebe sredstava od strane banke
Značaj izbora optimalne kombinacije
Diferencijacija depozita stabilni i nestabilni (više ili manje osjetljivi na promjene tržišne kamatne stope)
Ciklični aspekt (povezanost banke sa granama kod kojih postoji veći stepen cikličnih oscilacija) U uslovima uspona privredne aktivnosti banke smanjuju kratkoročne i dugoročne VP i povećavaju kredite U uslovima recesije =gt smanjuju se zahtjevi za kreditima =gt banke usmjeravaju sredstva u VP
Način projektovanja likvidnosti
Potrebe dodatne likvidnostiprognozirani rast kredita + rast obaveznih rezervi ndash prognozirani porast depozita
Na izbor sredstava za pokrivanje gep-a utiče dužina vremena projektovanog gep-a očekivano kretanje kamatnih stopa na finansijskom tržištu
Na politiku likvidnosti utiče i filozofija menadžmenta
Faktori koji utiču na likvidnost
ročna struktura svih sredstava dinamika priliva sredstava ponašanje poslovnih subjekata smjernice ekonomske i razvojne politike mjere monetarno- kreditne politike
Propisi agencije za bankarstvo
ldquoOdlukao minimalnimstandardimaza upravljanjerizikomlikvidnostibanakardquo
Nadzorni odbor banke odgovoran je da osigura da banka ima i provodi adekvatan program za upravljanje rizikom likvidnosti
Više rukovodstvo banke dužno je da pripremai Odborudajeprijedlogeprogramai politika provodiprogramei politike prati upravljai kontroliše dautvrdimetodprocjenetekućei budućelikvidnosti obezbjedisistemizvještavanjao likvidnosti obavještavaOdboro stanjulikvidnostinajmanjejednomkvartalno
pratiekonomskei drugeusloveu okruženjukojimoguuticatinalikvidnost obezbjediuslovezasisteminterne kontrole
Obaveza banke Ročno usklađivanje ugovorenih dospjeća instrumenata aktive i pasive
najmanje90 izvorasredstavasarokomdospjećado 365 danadaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 365 dana
najmanje95 izvorasarokomdospjećado 180 danaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 180 dana
izvoresredstavasarokomdospjećado 90 danau punomiznosuangažujeu plasmanesarokomdospjećado 90 dana
Rezerva likvidnosti
Empirijski određena visinom novčanih sredstava poslovne banke u gotovini i na računima kod CB Izražava se u procentima od depozita sa kojima banka raspolaže
Na osnovu višegodišnjeg iskustva ocijenjeno je da odnos sredstava na žiro-računu poslovne banke ne bi smio biti niži od 4 do 5 od ukupnih depozita po viđenju
Kod nas su banke obavezne da održavaju prosječan desetodnevni minimum likvidnosti u novčanim sredstvima u visini od najmanje 20 iznosa kratkoročnih izvora sredstava
PROPISANE ZAŠTITNE MJERE
principdase štovišeoslanjanastabilneizvoresredstava principzamaksimalnudiverzifikacijuizvorasredstavapodospjeću vrstii
brojukomitenata tržištui instrumentima organizacionemjerezaupravljanjelikvidnošću (kompetentnalica
efikasnakontrolai sl) stepenuključenostibankeu tržištanovcai razvojakratkoročnihvrijednosnihpapira redovnopripremanjeplanovazavanredne(neočekivane)situacije kvalitetaninformacioni sistem
SOLVENTNOST
Solventnost je sposobnost banke da svoje ukupne obaveze može pokriti svojom ukupnom aktivom čija se vrijednost može potvrditi na tržištu dakle po tržišnoj cijeni
Nesolventna banka formirana vrijednost obaveza iznad nivoa realne aktive
Da li banka može biti nelikvidna ali solventnalikvidna ali nesolventna
Vremenska koponenta za razlikovanje kategorija likvidnosti i solventnosti
Likvidnost sposobnost banke da odgovori svojim obavezama u određenom (kratkom) roku a
Solventnost sposobnost banke da odgovori svim svojim obavezama Da u trenutku likvidacije može da isplati svoje povjerioce
Ako je banka nesolventna dolazi pod udar regulatornih organa uz mogućnost gubljenja poslovnog statusa u obliku likvidacije ili preuzimanja od neke druge banke
POSLOVNOST
predstavlja postizanje maksimalnih rezultata minimalnim ulaganjem sredstavaSastavni dijelovi
samostalnost i objektivnost u donošenju odluka stalna cirkulacija novca poslovno predviđanje
Princip poslovnosti ugrađuje se u princip likvidnosti sa kojim čini jedinstvenu cjelinu
EFIKASNOST
predstavlja princip po kojem banka odobrava kredite za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno uložitiBanke će sredstva usmjeriti u projekat koji će nakon otplate kredita uspješno poslovati
Banka teži optimalnoj efikasnosti koja je rezultanta poželjnog stepena likvidnosti i sigurnosti koji reflektuju operativna i strateška ponašanja vlasnika menadžmenta i klijenata banke
PROFITABILNOST
cilj banke je ostvarenje što većeg profita na osnovu kamatne marže zaračunavanjem provizije na bankarske usluge kao i prihoda ostvarenih vođenjem vlastitih poslova bankeProfitabilnost kao obezbjeđenje dovoljne stope prinosa po jedinici dioničkog kapitala
Rezultat - rast profita i povećanje tržišne vrijednosti banke
Osnovni principi bankarskog poslovanja - Vježbe
1 Finansijski indikatori banaka
Cilj poslovanja =gt adekvatna stopa prinosa po jedinici kapitalaUslov rasta banke je i povećanje kapitala =gt propisan mininimum
Svrha indikatoraUpoređivanje performansi banke sa drugim bankama i Posmatranje date banke kroz vrijeme
Osnovni principi bankarskog poslovanja su Likvidnost Solventnost Sigurnost Profitabilnost Efikasnost
2 Likvidnost banaka
Pojam likvidnost sposobnost subjekta da izvrši svoje tekuće obaveze o roku dospijećaKroz adekvatno upravljanje likvidnošću banka gradi povjerenjeRangiranje aktive i pasive prema stepenima likvidnosti super-likvidna likvidna i nelikvidnaPojam ročna transformacija usklađivanje rokova obaveza i potraživanja
Postoji više indikatora likvidnosti ali osnovni su Likvidna aktiva ukupna aktiva Likvidna pasiva ukupna pasiva
3 Solventnost
Razlika između likvidnosti i solventnostiPojam solventnosti dugoročna usklađenost strukture aktive i pasive tj mogućnost da se svi dugovi plate ldquokonačnordquo ali po tržišnim cijenamaBanka je solventna ako joj je u slučaju likvidacije aktiva veća od pasive
Trojako značenje solventnosti Sposobnost banke da snosi rizik (u slučaju likvidacije) Obezbjeđenje sigurnosti deponentima (minimiziranje rizika za
deponente) Makroekonomska funkcija banke (u slučaju nesolvnentnosti jedne
banke posljedica može biti pad povjerenja u sve banke ndash lančani efekat
4 Sigurnost
Pojam sigurnosti mogućnost plaćanja i naplate svih obaveza i potraživanja u ugovorenim rokovima i utvrđenom obimu Odnosi se na procjenu klijenta njegove sposobnosti da izmiri svoje obaveze na vrijeme u punom iznosu te na način predviđen u ugovoru
Postiže se provjerama klijenataZakonski uređeno putem garancija koje su neophodne
5 Efikasnost
Pojam efikasnosti (poslovanja) aktivnosti koje vode ka ostvarenju optimalnih rezultata
Princip po kojem banka odobrava sredstva za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno upotrijebiti
Efikasnost = likvidnost + profitabilnost + solventnost + sigurnost
6 Profitabilnost
Profitabilnost =gt funkcija cilja banke
Cilj banke je stalno povećanje profitabilnostiTrendovi u profitabilnosti banaka =gttokom 80-ih i 90-ih bilježe se opadajuće stope
U obješnjenju postoje dvije koncepcije Posljedica djelovanja cikličnih i strukturnih faktora na svjetskom
planu Dilema - tranzicija konkurencija
Važni pokazatelji ROI ROA ROE
ROI =neto prihod nakon poreza operativni prihodROA =neto prihod nakon poreza ukupna aktivaROE =neto prihod nakon poreza akcijski kapital
a) Povezanost pokazatelja profitabilnostiROI =NP OP ndashpovrat na investicijeAU =OP UA -efekat korištenja activeROA =ROI x AU -povrat na aktivuEM =UA AK ndashakcijski multiplikator ROE= ROA x EM ndashpovrat na akcijski kapital
b) Formiranje profita banke
1 Kamatni prihod (-)2 Kamatni rashod3 Neto kamatni prihod (+)4 Neto nekamatni prihod5 Bruto prihod (-)6 Operativni rashodi7 Neto prihod (-)8 Izdvojene rezerve9 Neto prihod prije oporezivanja (-)10 Porez na profit11 Neto prihod poslije oporezivanja (-)12 Raspoređeni profit13 Zadržani ili neraspoređeni profit
c) Primjer izračunavanja profitabilnosti
Banka ldquoXrdquoima sljedeće pokazatelje poslovanja
Ukupna aktiva200000000 KMOperativni prihod20000000 KMAkcijski kapital16000000 KMNeto dobit (profit)1000000 KM
Izračunati ROI AU ROA EM i ROE =
Rješenje ROI = NP OP = 5AU = OP UA = 01ROA = ROI x AU = 05EM = UA AK = 1K = 125ROE = ROA x EM = 625
d) Faktori profitabilnosti
Postoje dvije vrste faktora koji utiču na profitabilnost banke mikroekonomski i makroekonomski
Mikroekonomski faktori profitabilnosti suKvalitet MGMT-aKvalitet aktiveEkonomija obimaEkonomija okviraVanbilansne operacijeTroškovi poslovanja IProfitni centri
Makroekonomski faktori profitabilnosti su Faza ekonomskog ciklusa Sektorske krize Kretanje kamata
Pojam kamatna margina razlika između aktivne i pasivne kamatne stope =gt razlika između kamatne stope na plasmane i dugove
e) Projektovanje profitabilnosti banaka
r = i + ot + ( 25 -i) x EAr -na plasmane I -kamatna stopa na obavezeE -akcijski kapital A ndashaktivaGranična stopa prinosa na akcijski kapitalAko imamo sljedeće podatker = 25 prije porezar = 15 poslije poreza od 40
Primjer Ako imamo sljedeće podatkei=10E=40A=100ot=3
Rješenje r = 136
f) Uticaj multiplikatora na profitabilnost
Ako je očekivani ROE = 25 prije poreza onda je ROE nakon poreza od (40) jednak 15Za stopu obaveznog kapitala od 8 ostvaruje se EM od 25Razlog =gt EM se računa samo na akcijski kapital (npr 4=gt 1 004 =25)Dakle ROA mora biti najmanje 1 jer jeROE = ROA x EM =gt 1 x 25ROE = 25
Instrumenti monetarne politike CB1 operacije na otvorenom tržištu2 krediti poslovnim bankama3 obavezna rezerva4 specijalni depoziti5 eskontnadiskontna kamatna stopa6 direktivne mjere CB I7 neformalni uticaj CB
1 Operacije na otvorenom tržištu
Kupovina i prodaja državnih obveznica na finansijskom tržištu od strane CBUticaj na promjene kamatnih stopa na tržištuUticaj na kreditni potencijal poslovnih banakaSuptilan i lahko primjenljiv mehanizam monetarne politikeČesto se kombinuje sa mehanizmima reeskonta
2 Krediti poslovnim bankama
Vrste kredita Krediti po osnovu raspoloživih hartija od vrijednosti u portfelju
poslovnih banaka (refinansiranje) -Reeskontni krediti -Krediti pokriveni dokumentima (državne obveznice)
Selektivni krediti Krediti usmjereni ka državi (napušta se) Krediti za likvidnost
Kupovina robnih mjenica i drugih komercijalnih papira od poslovnih banakaKupuju se po eskontnoj KSRezultat priliv svježeg novca u poslovnu bankuRigidan i relativno prevaziđen mehanizam
3 Obavezna rezerva
Rast stope -gt smanjenje kreditnog potencijalaU slučaju većeg priliva depozita iz inostranstva CB će povećati stopu obavezne rezervePodsticaj bankama da primjenjuju finansijske inovacijeRigidan instrument koji se koristi u zemljama sa nerazvijenom tržišnom strukturom
4 Specijalni depoziti
Cilj -dodatno snižavanje obima raspoloživih bankarskih resursa
Realizuju se primjenom ldquomarginalne obavezne rezerverdquo za banke sa ekspanzivnim rastom depozita
Veće stope obavezne rezerve na prirast depozitaObično sa nultom stopom naknade za ORRijetko se primjenjuje
5 Eskontna kamatna stopa
To je minimalna KS po kojoj je CB spremna da kreditira poslovne banke
Referentna kamatna stopa ndash uticaj na tržišnu kamatnu stopu
Banke obično slijede varijacije u kretanju eskontne stope CBRasterećenje privrede i podsticaj investiranju
Eskontna stopa u funkciji podrške domaćoj privredi
Američki FED snizio je svoju eskontnu kamatnu stopu u pokušaju da pomogne oporavak američke privrede FED je od početka 2001 godine snizio svoju kamatnu stopu sa 65 na 1
Objašnjavajući svoju odluku u FED-u su izjavili da veća nesigurnost dijelom posljedica većih privrednih rizika trenutno ograničava potrošnju proizvodnju i zaposlenost Oni se nadaju da će snažan i kontinuirani rast proizvodnje te dodatno smanjenje kamata biti od pomoći privredi koja se nalazi u vremenu slabijeg učinka
ECB zadržava nisku diskontnu stopu
Europska centralna banka (ECB) odlučila je ostaviti kamatnu stopu za refinanciranje na 2 uprkos tome što je britanska centralna banka (Bank of England - BoE) odlučila podići stopu sa najnižeg nivoa u posljednjih 48 godina za četvrtinu postotnog poena na 375
ECB je posljednji put spustila kamatnu stopu u julu ove godine dok je za BoE današnji porast kamatne stope bio prvi u više od 3 i pol godine
Makroekonomski pokazatelji još od ljeta iniciraju oporavak u eurozoni no ekonomisti upozoravaju da do značajnijeg rasta privrede neće doći tako skoro (6112003 Bankamagazin)
Makroekonomski pokazatelji još od ljeta iniciraju oporavak u eurozoni no ekonomisti upozoravaju da do značajnijeg rasta privrede neće doći tako skoro
6 Direktivne mjere CB
U suprotnosti su tržišnim mehanizmima
Kvantitativne limitiranje obima kredita visine KS na depozite obima i cijene HV obima potrošačkih i stambenih kredita
Kvalitativne sugestije i uputstva bankama da daju prioritet pojedinim privrednim djelatnostima
Rijetko se primjenjuju - obično u uslovima poremećaja
7 Neformalni uticaj CB
U suprotnosti su tržišnim mehanizmimaMoralni apeli bankama da se uzdrže od prekomjernog kreditiranja ili visokih KSldquoprijateljska upozorenjardquo ili ldquonagovještajirdquoUsmena i pismena saopštenjaPozivanje bankara na razgovore i slRjeđe se primjenjuje
Institucije bankarskog sistema
Bankarski sistem BiH1 CBBH - Centralna banka BiH2 FBA - Agencija za bankarstvo FbiH3 ABRS - Agencija za bankarstvo RS 4 AOD - Agencija za osiguranje depozita5 Ostale institucije
5 CENTRALNA BANKA BiH
Centralna banka BiH
Na njenom čelu nalazi se Upravno vijećeNe može davati kredite kreiranjem novca i u tom smislu djeluje kao Currency Board
Cilj Centralne banke je da postigne i održi stabilnost domaće valute (KM) tako što izdaje domaću valutu prema aranžmanu poznatom pod nazivom Currency Board
ldquoCurrency Boardrdquo
ldquoCurrency Boardrdquo u smislu Zakona o CB znači operativno pravilo za izdavanje domaćevalute prema kojem se domaća valuta izdaje samo uz kupovinu konvertibilne devizne valute sa punim pokrićem u neto stranoj aktiviTo znači da Centrana banka ne može odobriti kredit
Tri osnovne karakteristike CBA
1 Fiksni devizni tečaj utvrđen Zakonom o CBBH ( 1 KM = 1 DEM = 051129 euro )2 Puna devizna pokrivenost KM pasive CBBH
3 Puna konvertibilnost KM pasive CBBH u vezanu valutu euro
Pored toga CBBiH ne može davati kredite niti komercijalnim bankama niti
vladama CBBiH a ni drugi autoriteti u BiH ne mogu vršiti ograničenja na
plaćanja i međunarodne transakcije CBBiH osigurava transparentnost rada i transparentnost njenih
računa
Osnovni zadaci CB BiH
a) da definiše usvoji i kontroliše monetarnu politiku BiH putem izdavanja domaćevalute
b) da drži i upravlja službenim deviznim rezervama CB na siguran i profitabilan način
c) da potpomogne ili uspostavi i održava odgovarajuće platne i obračunske sisteme
d) da prima depozite od BiH i komercijalnih banaka radi ispunjenja zahtjeva za obaveznim rezervama
e) da stavlja u i povlači iz opticaja domaću valutu
f) da obavlja devizne operacije na zahtjev banaka
g) da prikuplja podatke koji se odnose na ekonomske i finansijske aktivnosti
Struktura bilansa CB
AKTIVA PASIVAKrediti bankama Gotov novacDržavne obveznice Depoziti banakaDevizna potraživanja Specijalni depozitiZlato I rezerve Depoziti države
Devizne obavezeFondoviInterne rezerve
Struktura bilansa CBBH
PASIVA1 Rezervniprimarni novac
gotovina izvan monetarnih vlasti- izvan CBBiH depoziti komercijalnih banaka
2 Inostrana pasiva kratkoročne obaveze prema nerezidentimadepoziti nerezidenataobaveze prema MMF-u
3 Depoziti centralne vlade 4 Kapitalni račun
početni kapital i rezerveakumulirana dobit
AKTIVA
1 Strana aktiva strana valuta u trezoru CBdevizni depoziti kod inostranih banakaraspolaganje SDR-ovima i dugoročni strani vrijednosni papiri
2 Potraživanja od privatnog sektora
Nezavisnost CB BiH
Centralna banka je potpuno nezavisna od FBiH RS te bilo koje javne agencije i organa
Centralna banka neće primati instrukcije od bilo kojeg drugog lica
Samostalnost Centralne banke treba biti poštovana i niko ne može tražiti da se utječe na bilo kojeg člana tijela Centralne banke koje donosi odluke u izvršavanju njegovih dužnosti prema Centralnoj banci niti da se miješa u djelatnost Centralne banke
Organizacija CB BiH
Centralna banka se sastoji od Upravnog vijeća Uprave (koja se sastoji od Guvernera i tri Viceguvernera) Osoblja
Konvertibilnost KMNa zahtjev Centralna banka na teritoriji Bosne i Hercegovine bez ograničenja kupuje i prodaje Konvertibilne marke za euro po kursu definisanom Zakonom o CB
Operacije na tržištu novcaCentralna banka se nećeuključivati u nikakve operacije na tržištu novca uključujući tu i vrijednosne papire bilo koje vrste
Operacije kliringaCentralna banka može ili za svoj vlastiti račun ili za račun i po nalogu Bosne i Hercegovine da uđe u klirinške i platežne aranžmane ili sklopi bilo koji drugi ugovor u istu svrhu sa javnim ili privatnim klirinškim institucijama koje se nalaze u inostranstvu
Bez kreditiranja državeCentralna banka će raditi kao bankar i fiskalni agent Bosne i Hercegovine pod uslovom da niti jedna transakcija koju CB sprovede ne može služiti kao finansijska pomoć uključujući kredit za ili u korist Bosne i Hercegovine
51 Currency Board domaća i svjetska iskustva
1 Pojam Currency Board-a
MMF definišeCurrencyBoardaranžmankaomonetarnirežimkojise zasnivanaeksplicitnojzakonskojobavezikonverzijedomaćevaluteuspecifičnu stranuvalutupričemuinstitucijakojaemitujenovacimaodređena ograničenja
2 Principi Currency Board-a
Principi Currency Board-a su Depoziti po viđenju su konvertibilni u valutu zemlje
monetarnog odbora po fiksnom kursu Odnos između novca u opticaju i novčane mase je
stalan Monetarna politika se sastoji u konverziji domaće valute
u stranu po fiksnom kursu
3 Karakteristike Currency Board-a
Konvertibilnost bilo kojeg iznosa domaće valute u stabilnu stranu valutu
Fiksan devizni kurs domaćevaluteprema referentnoj valuti Puno pokriće emitovanog domaćeg novca stranim rezervama Djeluje na principu novčanog sistema zlatne poluge Nove rezerve pribavljaju se iz zemlje rezervne valute Promjene u platnom bilansu utiču na promjene domaće novčane
mase Trgovinska veza između zemlje monetarnog odbora i zemlje
monetarne valute je obično stabilna Centralna banka ne prima depozite ne može kupovati državne
vrijednosne papire ne daje kredite vladi ni komercijalnim bankama i nema ulogu ldquozajmodavca krajnje instancerdquo ne reguliše bankarski sistem ne nadzire operacije diskrecione monetarne politike
Država ne može kontrolirati količinu novca u opticaju koja je određena potražnjom za novcem
Currency Board u BiH
CBBiH počela je sa radom 11 8 1997 god na principu valutnog odbora
Prije njenog osnivanja u BiH su bile u opticaju 4 valute HR kuna bosanski i jugoslovenski dinar i DM
Ubrzo nakon toga KM postaje jedina legalna valuta
a) Razlozi formiranja CBA u BiH
Potreba za vezivanjem KM za određenu stabilnu valutu
Razlozi odabira DM kao referentne valute Visok nivo povjerenja Historijska vezanost za DM Velika količina DM u zemlji
1999 god ulogu DM preuzima EURO
Osigurao je stabilnost KM Mogao bi biti ugrožen ako se ne zaustavi stalni porast vanjskotrgovinskog debalansaBrojni ekonomisti u BiH smatraju da je naš valutni odbor rigidan te bi bilo nužno izvršiti korekcije u pravcu povećanja njegove fleksibilnosti
b Prednosti CBA u BiH
Četiri su razloga zašto je CBA u BiH bio uspješan1 Javnost u BiH se suočila sa brojnim finansijskim traumama CBA je vratio povjerenje javnosti u domaću valutu2 Javnost u BiH ima puno povjerenje u euro
3 Mnogi su vjerovali da je CBBiH uspješno funkcionirala kao CBA jer je imala donedavno stranog guvernera4 Jedan od razloga zašto CBA uspješno funkcionira u BiH je dobar pravni i institucionalni okvir za CBBiH
Zašto bi CBA trebao biti zadržan u BiH
1 CBA proizvodi realne ekonomske i socijalne koristi
2 Stabilnost domaće valute u odnosu na euro u budućnosti jer BiH ima viziju pristupiti EU
3 Nema konkretne alternative koji bi to monetarni režim trebalo uvesti nakon CBA
4 Dugoročno nastojanje da se kroz CBA ekonomija BiH što više približi ekonomiji EU
6 KOMERCIJALNO BANKARSTVO
VRSTE BANAKA
1 Ročnost poslova komercijalne banke (kratkoročni poslovi) investicione ili razvojne banke (dugoročni poslovi)
2 Privredna grana ili oblast industrijske poljoprivredne trgovačke SMEs sektor spoljnotrgovinske
3 Veličina finansijskog potencijala
male srednje velike
4 Veličina teritorije koju pokriva lokalne regionalne nacionalne
5 Prosječna vrijednost bankarskih depozitnih ili kreditnih operacija
banke malih operacija (ldquoretail banksrdquo) ndashbankarstvo na malo banke velikih operacija (ldquowholesale banksrdquo) ndashbankarstvo na veliko
6 Prisustvo inostrane komponente u poslovanju domaće međunarodne
Uobičajena podjela banaka
A) Depozitne ili komercijalne banke
Mobilišu kratkoročne depozite (uglavnom stanovništva)i plasiraju ih na kratak rok
Finansiraju robni promet i zalihe preduzeća trajna i potrošna dobra stanovništva
Imaju razgranatu mrežu filijalaImaju problem ročne usklađenosti sredDrže transakcione depoziteZalaze i u investicione aktivnosti(VP)
B) Poslovne banke
Sve više se približavaju komercijalnim bankamaFinansijski potencijal zasnivaju na sopstvenom kapitalu i rezervama
Ulaze u vlasništvo kompanija preko čijeg profita uvećavaju sopstveni kapitalFinansirajuuglavnom krupne industrijske kompanije
Osnivaju filijale i u drugim zemljama
C) Univerzalne banke
Klijentima pružaju kompletan set poslovnih i investicionih bankarskih uslugaPredstavljaju prvi organizacioni oblik banaka
To su tzv nespecijalizovane bankeDominiraju depozitni izvori i kratkoročni kreditiKreiraju i sopstvene hartije od vrijednostiTeže ih je kontrolisati
Finansijske aktivnosti banaka u konceptu ldquouniversal bankingrdquomogu uključivati
Djelatnost univerzalne banke posredovanje (intermediation) trgovanje finansijskim instrumentima devizama i derivatima osiguranje ili prihvatanje odgovornosti za kupovinu novog duga i
emisije dionica (underwriting) brokerski poslovi
korporacijske savjetodavne usluge uključujući udruživanja i usluge akvizicije
investicijsko upravljanje osiguranje držanje kapitala ne-finansijskih kompanija u bankarskom portfoliju
DJELATNOST DOMAĆIH BANAKA
1 Primanje svih vrsta novčanih depozita i drugih novčanih sredstava2 Davanje i uzimanje kredita i finansijski lizing3 Davanje svih oblika novčanog jemstva4 Učešće kupovina i prodaja instrumenata tržištanovcai
kapitalazasvojilituđi račun5 Usluge platnog prometa i prenosa novca6 Kupovina i prodaja strane valute7 Izdavanje i upravljanje sredstvima plaćanja (uključujući kreditne kartice
putne i bankarske čekove)8 Pohranjivanje i upravljanje vrijednosnim papirima i drugim
vrijednostima9 Usluge finansijskog menadžmenta10 Kupovina i prodaja vrijednosnih papira11 Drugi poslovi
BILANS BANAKA
BILANS u bankarstvu ima dvostruko značenje analiza bilansa banke I analiza bilansa debitora
Bilans stanja ndash sistematizovan pregled bankarske aktive i pasive na određeni dan
ndash važan izvor informacija i osnova za donošenje poslovnih odluka
Pomaže kod formulisanja poslovne politike banke utvrđivanjem i praćenjem koeficijenata (stopa)
gotovine likvidnosti solventnosti rezervi likvidnosti kreditiranja kapitala i dr
komparativna analiza banke u odnosu na druge banke ili na bankarski sektor u cjelini
Bilans stanja
bruto bilans ukupna aktiva i pasiva
neto bilans prikazuje kredite i ostale finansijske plasmane na strani active I izvore sredstava kojima se pokrivaju ti plasmani
nekonsolidovani bilans prikazuje bruto aktivu i pasivu sektora poslovnih banaka (sa svim interbankarskim pozicijama)
konsolidovani bilans odnosi se na plasmane i obaveze prema nebankarskom sektoru dok su interbankarske pozicije anulirane
Struktura bilansa banke
AKTIVA PASIVA Krediti 52 Oročeni depoziti 42Plasmani u hartije od vrijednosti 16 Depoziti po viđenju 33Likvidna aktiva 14 Obaveze na novčanom tržištu 14Gotovina (+ rezerve) 13 Ostale obaveze 3Ostala aktiva 5 Kapital 8UKUPNO 100 UKUPNO 100
Fundamentalna ravnoteža bilansa
Izbalansiranost vrijednosti aktive i pasive u ročnom i valutnom pogledu
Aktiva = obaveze + fondovi (kapital)Fondovi (Kapital) = aktiva ndash obavezeObaveze = aktiva ndash fondovi (kapital)
Pitanje realne aktive - ako su obaveze i fondovi pokriveni dovoljnim obimom realne aktive - ako je pozitivna vrijednost kapitala - izjednačenost spoljnih obaveza i neto aktive
BANKARSKI AGREGATI
1 Finansijski potencijal2 Finansijski plasmani3 Depozitni potencijal4 Kreditni potencijal
1 Finansijski potencijal
zbir svih izvora sredstava koje banka transferiše u različite vrste plasmana
FP = Σ P = DP + KI + OI
2 Finansijski plasmani
predstavlja zbir ukupne aktive bilansa bankeFPL = Σ A = KR + HV + R
Ukupni plasmani moraju biti pokriveni izvorima sredstavaFP = FPL
3 Depozitni potencijal
zbir depozitnih izvora sredstava DP = Dpv + Dšt + Dor
Nivo depozitnog potencijala neposredno utiče na nivo kreditnog potencijala
4 Kreditni potencijal
kvantum slobodnih sredstava banke koji može biti plasiran u vidu kredita ili drugih plasmana a da pri tome ne ugrozi likvidnost i solventnost održavajući propisanu stopu obaveznih rezervi
KP = FP ndash PR (OR+RL)
Nivo kreditnog (slobodnog ili raspoloživog) potencijala određuje nivo kreditnih plasmana
PR ndash programirane ili standardne rezerve OR ndash obavezna rezerva RL ndash rezerve likvidnosti
Značaj analize bankarskih agregata
- omogućava banci određivanje realnog kreditnog potencijala - dolazi se do značajnih signala vezanih za funkcionisanje makro
sistema- doprinosi kompleksnoj ocjeni ukupnih performansi banke- omogućava komparativnu analizu sa bankarskim trendovima u
inostranstvu
61Bilans banaka
1 Uvod
Finansijski izvještaji sadrže ključne informacije za donošenje odluka o poslovanju banke
Bilans stanja prikazuje imovinu obaveze i temeljni kapital Bilans stanja također daje pregled inputa i outputa banaka
Bilans uspjehadaje pregled cijena koštanja inputa i vrijenosti outputa
Pojam bilansa stanja Bilans stanja pokazuje iznos i sastav izvora sredstava koje je banka pribavila za finansiranje aktivnosti posuđivanja i investiranja kao i koliko je novca banka uložila u kredite vrijednosne papire i ostale finansijske outpute
Pojam bilansa uspjeha Bilans uspjeha pokazuje koliko je banku koštalo pribavljanje depozita i drugih izvora sredstava te koliko su iznosili prihodi po osnovu korištenja tih sredstava
2 Bilans stanja banke
Bilans banke kao i svaki drugi bilans sastoji se od aktive i pasive sa specifičnim elementima
Aktiva = obaveze + kapital
U aktivu bilansa banke spadaju Gotovina Vrijednosni papiri Krediti Lizinzi Ostala mješovita imovina
U pasivu bilansa banke spadaju Depoziti Nedepozitni izvori banke Temeljni kapital
Aktiva = Pasiva
Izvori bankinih sredstava = korištenju bankinih sredstavaa Aktiva bilansa banke
Gotovina i depoziti kod banaka
Gotovina banke prestavlja primarni izvor likvidnosti i u nju spadaju Gotovina u trezoru Depoziti koje banka drži u drugim bankama Gotovina u procesu prikupljanja Računi rezervi kod Centralne banke Gotovina je prva linija odbrane u slučaju neočekivanih zahtjeva od banke
Investicije u likvidne vrijednosne papire
Predstavljaju ulaganja u likvidne vrijednosne papire sa ciljem izgradnje druge linije odbrane likvidnosti banke ili sekundarnih rezervi
Ova kategorija aktive je između gotovine i kredita
Njihova osnovna karakteristika je da donose određeni prihod banci za razliku od gotovine
Ovdje spadaju kratkoročni državni papiri komercijalni zapisi kao i oročeni depoziti banke
Investicije u vrijednosne papire radi prihoda
Banka investira u ove vrijednosne papire radi očekivane stope povrata na njih a ne radi kreiranja sekundarnih rezervi likvidnosti
Ovdje spadaju sve vrste vrijednosnih papira koje banci donose prihode
Također banke drže i određeni broj vrijednosnih papira namijenjenih trgovanju s ciljem ostvarivanja određenog prihoda na promjeni cijena
Krediti
Ovdje spadaju sve vrste plasiranih kredita banke
Svaki kredit nosi određeni rang odnosno određene je kategorije1 Kategorija A-Dobra aktiva2 Kategorija B-Aktiva sa posebnom napomenom3 Kategorija C-Podstandardna aktiva4 Kategorija D-Sumnjiva aktiva i5 Kategorija E-Gubitak
Rezerve za potencijalne gubitke
Sukladno rangu aktive svaka banka izdvaja odgovarajuće rezerve za eventualne gubitke Rezerve prestavljaju odbitnu stavku aktivePostoje opće i posebne rezerve
Posebne rezerve su rezerve koje se izdvajaju prema propisima i u iznosu određenom od strane Agencije za svaku od kategorije aktive
Izdvajanje rezervi prema kategorijama aktive
1 Kategorija A -Dobra aktiva 2 ORKG za opći kreditni rizik
2 Kategorija B - Aktiva sa posebnom napomenom 5-15 PRKG za PKG
3 Kategorija C - Podstandardna aktiva 16-40 PRKG za PKG
4 Kategorija D - Sumnjiva aktiva 41-60 PRKG za PKG
5 Kategorija E - Gubitak 100 PRKG za PKG
ORKG - opće rezerve za kreditne gubitke PRKG - posebne rezerve za kreditne gubitkePKG - potencijalni kreditni gubitak
Ostala aktiva
Odnosi se na ostale kategorije fiksne aktiveOvdje spadaju zgrade oprema investicija u podružnice osiguranje itdOva kategorije je pod strogim nadzorom Agencije i ne smije se neograničeno i nekontrolisano povećavati
b Pasiva banke
Depoziti
Depoziti predstavljaju osnovni izvor finansiranja aktive bankeDepoziti mogu biti
- Transakcioni- Netransakcioni- Štedni- Oročeni
Također u ovu kategoriju pasive se ubrajaju i depoziti javnih institucija
Nedepozitni izvori
Ovdje spadaju Vrijednosni papiri izdati kao izvor finansiranja Krediti od drugih banaka i institucija Ugovori o rekupovini ndashREPO
Nedepozitni izvori predstavljaju veoma bitan izvor finansiranja aktive banke
Kapital
Kapital predstavlja vlasnički dio poslovanja
U kapital se ubrajaju Akcionarski kapital Subordinirani dug Opće rezerve za pokriće gubitka banaka
3 Vanbilansne stavke banaka
U novije vrijeme prisutan je trend rasta vanbilansnih pozicija banaka
Ovdje se između ostalog ubrajaju Stand by kreditni sporazumi Swap kamatnih stopa Obaveze po kreditima Ugovori o kursnim listama itd
Izvor su dodatnog rizika poslovanja banaka
4 Bilans uspjeha banke
Pojam bilansa uspjeha Bilans uspjeha predstavlja iznos primljenih prihoda te izloženih troškova koji su se pojavili u određenom periodu
KAMATNI PRIHODIKamate i naknade po kreditimaKamate od investicija u vrijednosne papireDrugi prihodi od kamata
KAMATNI TROŠKOVIKamate na depoziteKamate na kratkoročni dugKamate na dugoročni dug
NEKAMATNI PRIHODINaknade za usluge vezane za depoziteNaknade po osnovu zaključenih ugovora o rentanju opreme objekata i sl
NEKAMATNI TROŠKOVIPlaće dnevnice i ostali troškovi uposlenihNeto troškovi najmova i opremeRežijski troškovi Rezervacije za moguće gubitke po kreditima Porezi
Neto prihod od kamate=gt razlika između prihoda od kamate i troškova kamata
Neto nekamatani prihod =gt razlika između nekamatnih prihoda i nekamatnih troškova
Prihod prije poreza =gtrazlika predhodnih kategorija
NETO DOBIT = UKUPNE STAVKE PRIHODA -(minus) UKUPNE STAVKE RASHODA
KAKO POVEĆATI DOBITPovećati bilo koju od stavki aktive Povećavati aktivu s višim prihodom na račun one s nižim Smanjiti kamate na uzete depozite Tražiti jeftinije izvore na račun onih skupljih Smanjiti troškove poslovanja Izbjeći moguće poreze
7 OSNOVNI PRINCIPI BANKARSKOG POSLOVANJA
LIKVIDNOST
Sposobnost banke da izvršava svoje kratkoročne obaveze o rokovima dospjeća
Banka je likvidna sve dok je sposobna da o rokovima dospjeća izvršava svoje obaveze
Likvidnost je osnova za normalno funkcionisanje depozitnog i kreditnog mehanizma kod svake banke
Povjerenje je osnov odnosa banke i klijenta i banke moraju da se bore da održe to povjerenje Ono se održava neodložnim izmirenjem dospjelih obaveza
Nelikvidna banka nije u stanju da pokrije prezentovane naloge za isplatu ugovorenih obaveza
Različit nivo likvidnosti
Aktive bilansa super-likvidna imovina likvidna imovina i nelikvidna imovina
Pasive bilansa
Vanbilansnih pozicija
Idealno stanje poklapanje likvidnosti imovine i dospjeća obaveza
Uticaj ročne transformacije sredstava deponenti i tražioci kredita ndash suprostavljeni ciljevi
Pod kontrolom bankarskog menadžmenta
Banka zarađuje na ročnoj transformaciji sredstava
U težnji za zaradom -gt opasnost od probijanja granica ročne transformacije -gt nelikvidnost
Banke mogu vršiti ročnu transformaciju ali samo do određenog stepena koji su one same utvrdile na osnovu iskustva
Nelikvidnost može da nastane ukoliko banka postane nesolventna -gt vrijednost aktive ltvrijednosti obaveza tz da banka nema kapitala
Promjena koncepta likvidnosti banke u savremenim uslovima
ranije jednostavniji menadžment likvidnosti koji se sastojao u tome da vodi računa o likvidnosnoj strukturi svoje aktive
danas povećani rizik da likvidnost banke bude ugrožena (rizik vanbilansnih obaveza i prekid zaduživanja na finansijskom tržištu) ali i nove mogućnosti zaduživanja i odbrane likvidnosti banke
Najlošija pozicija u savremenoj tržišnoj strukturi- banka uključena u finansijsko tržište- upravljanjem pasivom obezbjeđuje dodatni kvantum likvidnosti- sticajem okolnosti ndashgubi svoju kreditnu sposobnost na tržištu1048790zatvara
joj se pristup finansijskom tržištu
Jedini izlaz kredit za likvidnost od Centralne banke -gt koja diktira menadžmentu banke restrukturiranja bilansa
STRATEGIJE LIKVIDNOSTI
1 Strategija kratkoročnih komercijalnih kredita- dominantna u toku XIX vijeka- depozitni potencijal su uglavnom činili a vistadepoziti - održavanje solventnosti i likvidnosti plasmanom depozitnog
potencijala u kratkoročne kredite- rok kredita do 90 dana-pokriveni robnim mjenicama
- nelikvidnost bi mogla nastati samo neto smanjenjem depozita kao bankarskih resursa
- CB bi mogla odobriti kredit za likvidnost- kasnije raste značaj štednih i oročenih depozita kao i kredita sa
dužim rokovima otplate tako da ova strategija gubi na značaju
2 Strategija utrživih aktiva- nastala je početkom XX vijeka na bazi razvoja fin tržišta- banke diverzifikuju svoju rezervnu aktivu - sekundarne rezerve ndashdržavni VP (blagajnički zapisi)- kamatonosne sekundarne rezerve privlače bankare- uslov dovoljno duboko finansijsko (posebno novčano)tržište- odbrana likvidnosti prodaja dijela kratkoročnih VP kao i dijela
kreditnog portfolija- sekjurizacija kredita grupe banaka udružuju dijelove
standardizovanih kredita u određeni pulkod neke finansijske institucije Na osnovu toga finans
- institucija emituje nove VP koje prodaje zainteresovanim institucionalnim investitorima
3 Strategija na bazi plasmana sa anticipiranim dohotkom- postala je dominantna poslije Drugog svjetskog rata- rast srednjoročnih i dugoročnih kredita na osnovu rasta štednih i
oročenih depozita- povrat kredita na osnovu anuitetnog otplatnog plana - otplata iz prihoda korisnika kredita (firme i stanovništvo) - preduzeća kvartalni i polugodišnji anuiteti- stanovništvo mjesečni anuitet- analiza i praćenje priliva i odliva
4 Strategija upravljanja pasivom- razvijena u toku šezdesetih godina- obezbjeđenje likvidnosti na osnovu povlačenja (uzimanja) kredita
umjesto putem prodaje kratkoročnih VP- predpostavlja jako finansijsko tržište sa obiljem sredstava koja se
mogu angažovati putem kreditnih aranžmana- mogućnost korištenja kredita kod CB- uslov banka mora imati solidnu kreditnu sposobnost
INDIKATORI NELIKVIDNOSTI
- Nema dovoljno novčanih sredstava za pokriće naloga komitenata- nije u stanju isplatiti novčana sredstva po odobrenim kreditima
- nije u stanju otplaćivati uzete kredite- drži niži nivo OR kod CB od propisanih
UPRAVLJANJE AKTIVOM I LIKVIDNOST
Posebno značajno u uslovima nerazvijenog finansijskog tržišta odnosno kada banka ne koristi mehanizme upravljanja pasivom
Banka formira primarnu rezervu likvidnosti koja se u uprošćenom finansijskom sistemu sastoji od novca na depozitnom računu kod CB
Dva pristupa upravljanja aktivom
Stock pristup banka treba težiti da ima kvalitetnu aktivu U slučaju privremene nelikvidnosti banka može prodati dio aktive povući sredstva sa FT ili od CB Težište na upravljanju aktivom radi obezbjeđenja likvidnosti Klasifikacija aktive banke prema stepenu likvidnosti
Flow pristup respektuje ročnu transformaciju buduće prilive i odlive Banka stvara ldquomapu likvidnostirdquondash sagledava poziciju likvidnosti u rokovima od 1-8 dana 8-30 i 30-90 dana
Optimalno rješenje u kombinaciji dva pristupa
UPRAVLJANJE PASIVOM I LIKVIDNOST
Banke rješavaju problem likvidnosti upravljanjem pasivom odnosno angažovanjem dodatnih sredstava na finansijskom tržištu (kao i kredita kod CB)
Mehanizmi angažmana kredita za likvidnost1 Međubankarski kredit za likvidnost2 Aranžmani o rekupovini sredstava (REPOS)3 Depozitni certifikati (CDs)4 Krediti za likvidnost kod CB
Međubankarski krediti za likvidnost
Predstavlja mehanizam raspodjele sredstava na računima kod centralne banke na kreditnoj bazi uz plaćanjenaplatu kamate
Posebno karakteristično za američke banke kod kojih u pravilu manje banke imaju više sredstava na računima kod CB nego velike banke
Manje banke često imaju viškove primarne likvidnosti pa je moguće da one na vrlo kratak rok uz naplatu kamate ustupaju ta sredstva drugim bankama
Radi se uglavnom o neosiguranim kreditima (bez pokrića)
Aranžmani o rekupovini sredstava (REPO)
Radi se o prodaji finansijske aktive uz obavezu prodavca da mora u određenom kratkom terminu kupiti tu istu aktivu po unaprijed dogovorenoj cijeni
Kao pokriće koriste se državne obveznice Smatraju se najsigurnijim načinom ulaganja
Ročnost ovog aranžmana je od jednog dana do nekoliko mjeseci Može biti ldquoREPO sa unaprijed dogovorenim datumomrdquo ili tzv ldquootvoreni REPOrdquo sa mogućnošću kupovine u bilo koje vrijeme u budućnosti
Banka u osnovi vrši prodaju vrijednosnih papira za novac uz obavezu njihove ponovne kupovine Kupac zarađuje kamatu po repo-stopi dok prodavac rješava problem kratkoročne nelikvidnosti
Depozitni certifikati (CDs)
Banka emituje depozitne certifikate sa kratkim rokovima vraćanja kada su u funkciji obezbjeđenja likvidnosti
Kada ima narasle zahtjeve za dodatnim novčanim sredstvima banka nudi emisiju svojih CDs po atraktivnim kamatnim stopama
Ona očekuje da u vrlo kratkom roku dođe do likvidnih sredstava ndash znatno brže nego da čeka neto-priliv depozita
Krediti za likvidnost kod CB
CB ih odobrava bankama koje su solventne ali imaju kratkoročne probleme likvidnosti
Realizuju se posredstvom tzv ldquodiskontnog šalterardquo na kojem banke mogu da dobiju superkratkoročne kredite CB uz zalog državnih vrijednosnih papira
Dva koncepta kamatnih stopa za navedene kredite- ispod tržišne (potreba kontrole namjenskog korištenja)- iznad tržišne (kaznene banke nezainteresovane da ih koriste)
Tri tipa ovih kredita1 za prilagođavanje bilansne strukture banaka2 za pokrivanje sezonskih debalansa3 za otklanjanje posljedica neočekivanih događaja
UTVRĐIVANJE LIKVIDNOSTI
Potrebno je izvršiti grupisanje pojedinih oblika aktive prema stepenu likvidnosti
Gradacija u tri kategorije- Primarna gotovina u blagajni sredstva po viđenju kod korespodentskih
banaka i na računu kod CB- Sekundarna primarna likvidnost uvećana za najlikvidniji dio aktive banke - koji
se u kratkom roku i uz niske troškove može pretvoriti u novac (mjenice kratkoročni krediti do tri mjeseca)
- Tercijarna dijelovi plasmana banke koji se do isteka određenog roka ne mogu pretvoriti u gotov novac (dugoročni krediti obligacije mjenice koje se ne mogu eskontovati)
INSTRUMENTI MJERENJA LIKVIDNOSTI
Kvantitativnipristupa odnos kredita i depozitab odnos likvidne aktive i ukupnih depozitac odnos likvidne i ukupne aktived odnos likvidne aktive i kratkoročnih obavezae prosječna dospjelost plasmana u HV
Kvalitativnipristup Praćenje i analizaa sezonskih ciklusab slučajnih i dugoročnih promjenac novčanih tokova
Kvanitativni ili stock pristup
a Odnos kredita i depozita
kada se odnos penje do relativno visokog nivoa- bankari manje pozajmljuju i investiraju Krediti su nelikvidna imovina banke ndash kada oni rastu =gt likvidnost opada
Nedostatak ne daje informacije o dospjelosti i urednosti otplate kredita niti informacije o stepenu likvidnosti Ne sadrži ni informacije o prirodi bančine imovine izvan kreditnog portfelja (npr gotovina i kratkoročne HV i fiksna aktiva)
To je signal koji opominje menadžment banke da napravi ocjenu svog programa prekomjerne ekspanzije kredita
b odnos likvidne aktive i ukupnih depozita
nešto pouzdaniji od prethodnog
Nedostatak značajan dio gotovine nije stvarno raspoloživ za odgovaranje na bančine potrebe za likvidnim sredstvima (npr obavezna rezerva i sl)
Nedostatak koeficijenata statički ili stock pristup (bez dinamike)
Zaključak Ne postoji opšta formula likvidnosti za sve banke pa ni za jednu banku u različitim vremenskim periodima Svaka banka traga za svojim optimumom likvidnosti
Korelativno praćenje stope rasta depozita i kredita Stabilne stope rasta depozita siguran su pokazatelj održavanja optimalne zone likvidnosti bez formiranja dodatnih rezervi lkvidnosti
Formiranje predvidivih stopa kredita odnosno kalkulisanje cikličnih sezonskih slučajnih i dugoročnih varijacija stopa formiranja kredita i depozita
Zlatno pravilo likvidnosti stope rasta kredita ne smiju biti veće od stopa rasta depozita
Banka mora nastojati da što prije otkloni nelikvidnost kako bi sačuvala povjerenje svojih komitenata
Projektovanje likvidnosti
U savremenim bankama vrše komisije za upravljanje aktivom i pasivomSastoji se u prognoziranju rasta kredita i depozita te aranžiranju dodatnih izvora za obezbjeđenje likvidnosti banke
Suština izračunati gep (jaz) likvidnosti banke kao razliku između anticipiranih izvora sredstava i potencijalne upotrebe sredstava od strane banke
Značaj izbora optimalne kombinacije
Diferencijacija depozita stabilni i nestabilni (više ili manje osjetljivi na promjene tržišne kamatne stope)
Ciklični aspekt (povezanost banke sa granama kod kojih postoji veći stepen cikličnih oscilacija) U uslovima uspona privredne aktivnosti banke smanjuju kratkoročne i dugoročne VP i povećavaju kredite U uslovima recesije =gt smanjuju se zahtjevi za kreditima =gt banke usmjeravaju sredstva u VP
Način projektovanja likvidnosti
Potrebe dodatne likvidnostiprognozirani rast kredita + rast obaveznih rezervi ndash prognozirani porast depozita
Na izbor sredstava za pokrivanje gep-a utiče dužina vremena projektovanog gep-a očekivano kretanje kamatnih stopa na finansijskom tržištu
Na politiku likvidnosti utiče i filozofija menadžmenta
Faktori koji utiču na likvidnost
ročna struktura svih sredstava dinamika priliva sredstava ponašanje poslovnih subjekata smjernice ekonomske i razvojne politike mjere monetarno- kreditne politike
Propisi agencije za bankarstvo
ldquoOdlukao minimalnimstandardimaza upravljanjerizikomlikvidnostibanakardquo
Nadzorni odbor banke odgovoran je da osigura da banka ima i provodi adekvatan program za upravljanje rizikom likvidnosti
Više rukovodstvo banke dužno je da pripremai Odborudajeprijedlogeprogramai politika provodiprogramei politike prati upravljai kontroliše dautvrdimetodprocjenetekućei budućelikvidnosti obezbjedisistemizvještavanjao likvidnosti obavještavaOdboro stanjulikvidnostinajmanjejednomkvartalno
pratiekonomskei drugeusloveu okruženjukojimoguuticatinalikvidnost obezbjediuslovezasisteminterne kontrole
Obaveza banke Ročno usklađivanje ugovorenih dospjeća instrumenata aktive i pasive
najmanje90 izvorasredstavasarokomdospjećado 365 danadaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 365 dana
najmanje95 izvorasarokomdospjećado 180 danaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 180 dana
izvoresredstavasarokomdospjećado 90 danau punomiznosuangažujeu plasmanesarokomdospjećado 90 dana
Rezerva likvidnosti
Empirijski određena visinom novčanih sredstava poslovne banke u gotovini i na računima kod CB Izražava se u procentima od depozita sa kojima banka raspolaže
Na osnovu višegodišnjeg iskustva ocijenjeno je da odnos sredstava na žiro-računu poslovne banke ne bi smio biti niži od 4 do 5 od ukupnih depozita po viđenju
Kod nas su banke obavezne da održavaju prosječan desetodnevni minimum likvidnosti u novčanim sredstvima u visini od najmanje 20 iznosa kratkoročnih izvora sredstava
PROPISANE ZAŠTITNE MJERE
principdase štovišeoslanjanastabilneizvoresredstava principzamaksimalnudiverzifikacijuizvorasredstavapodospjeću vrstii
brojukomitenata tržištui instrumentima organizacionemjerezaupravljanjelikvidnošću (kompetentnalica
efikasnakontrolai sl) stepenuključenostibankeu tržištanovcai razvojakratkoročnihvrijednosnihpapira redovnopripremanjeplanovazavanredne(neočekivane)situacije kvalitetaninformacioni sistem
SOLVENTNOST
Solventnost je sposobnost banke da svoje ukupne obaveze može pokriti svojom ukupnom aktivom čija se vrijednost može potvrditi na tržištu dakle po tržišnoj cijeni
Nesolventna banka formirana vrijednost obaveza iznad nivoa realne aktive
Da li banka može biti nelikvidna ali solventnalikvidna ali nesolventna
Vremenska koponenta za razlikovanje kategorija likvidnosti i solventnosti
Likvidnost sposobnost banke da odgovori svojim obavezama u određenom (kratkom) roku a
Solventnost sposobnost banke da odgovori svim svojim obavezama Da u trenutku likvidacije može da isplati svoje povjerioce
Ako je banka nesolventna dolazi pod udar regulatornih organa uz mogućnost gubljenja poslovnog statusa u obliku likvidacije ili preuzimanja od neke druge banke
POSLOVNOST
predstavlja postizanje maksimalnih rezultata minimalnim ulaganjem sredstavaSastavni dijelovi
samostalnost i objektivnost u donošenju odluka stalna cirkulacija novca poslovno predviđanje
Princip poslovnosti ugrađuje se u princip likvidnosti sa kojim čini jedinstvenu cjelinu
EFIKASNOST
predstavlja princip po kojem banka odobrava kredite za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno uložitiBanke će sredstva usmjeriti u projekat koji će nakon otplate kredita uspješno poslovati
Banka teži optimalnoj efikasnosti koja je rezultanta poželjnog stepena likvidnosti i sigurnosti koji reflektuju operativna i strateška ponašanja vlasnika menadžmenta i klijenata banke
PROFITABILNOST
cilj banke je ostvarenje što većeg profita na osnovu kamatne marže zaračunavanjem provizije na bankarske usluge kao i prihoda ostvarenih vođenjem vlastitih poslova bankeProfitabilnost kao obezbjeđenje dovoljne stope prinosa po jedinici dioničkog kapitala
Rezultat - rast profita i povećanje tržišne vrijednosti banke
Osnovni principi bankarskog poslovanja - Vježbe
1 Finansijski indikatori banaka
Cilj poslovanja =gt adekvatna stopa prinosa po jedinici kapitalaUslov rasta banke je i povećanje kapitala =gt propisan mininimum
Svrha indikatoraUpoređivanje performansi banke sa drugim bankama i Posmatranje date banke kroz vrijeme
Osnovni principi bankarskog poslovanja su Likvidnost Solventnost Sigurnost Profitabilnost Efikasnost
2 Likvidnost banaka
Pojam likvidnost sposobnost subjekta da izvrši svoje tekuće obaveze o roku dospijećaKroz adekvatno upravljanje likvidnošću banka gradi povjerenjeRangiranje aktive i pasive prema stepenima likvidnosti super-likvidna likvidna i nelikvidnaPojam ročna transformacija usklađivanje rokova obaveza i potraživanja
Postoji više indikatora likvidnosti ali osnovni su Likvidna aktiva ukupna aktiva Likvidna pasiva ukupna pasiva
3 Solventnost
Razlika između likvidnosti i solventnostiPojam solventnosti dugoročna usklađenost strukture aktive i pasive tj mogućnost da se svi dugovi plate ldquokonačnordquo ali po tržišnim cijenamaBanka je solventna ako joj je u slučaju likvidacije aktiva veća od pasive
Trojako značenje solventnosti Sposobnost banke da snosi rizik (u slučaju likvidacije) Obezbjeđenje sigurnosti deponentima (minimiziranje rizika za
deponente) Makroekonomska funkcija banke (u slučaju nesolvnentnosti jedne
banke posljedica može biti pad povjerenja u sve banke ndash lančani efekat
4 Sigurnost
Pojam sigurnosti mogućnost plaćanja i naplate svih obaveza i potraživanja u ugovorenim rokovima i utvrđenom obimu Odnosi se na procjenu klijenta njegove sposobnosti da izmiri svoje obaveze na vrijeme u punom iznosu te na način predviđen u ugovoru
Postiže se provjerama klijenataZakonski uređeno putem garancija koje su neophodne
5 Efikasnost
Pojam efikasnosti (poslovanja) aktivnosti koje vode ka ostvarenju optimalnih rezultata
Princip po kojem banka odobrava sredstva za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno upotrijebiti
Efikasnost = likvidnost + profitabilnost + solventnost + sigurnost
6 Profitabilnost
Profitabilnost =gt funkcija cilja banke
Cilj banke je stalno povećanje profitabilnostiTrendovi u profitabilnosti banaka =gttokom 80-ih i 90-ih bilježe se opadajuće stope
U obješnjenju postoje dvije koncepcije Posljedica djelovanja cikličnih i strukturnih faktora na svjetskom
planu Dilema - tranzicija konkurencija
Važni pokazatelji ROI ROA ROE
ROI =neto prihod nakon poreza operativni prihodROA =neto prihod nakon poreza ukupna aktivaROE =neto prihod nakon poreza akcijski kapital
a) Povezanost pokazatelja profitabilnostiROI =NP OP ndashpovrat na investicijeAU =OP UA -efekat korištenja activeROA =ROI x AU -povrat na aktivuEM =UA AK ndashakcijski multiplikator ROE= ROA x EM ndashpovrat na akcijski kapital
b) Formiranje profita banke
1 Kamatni prihod (-)2 Kamatni rashod3 Neto kamatni prihod (+)4 Neto nekamatni prihod5 Bruto prihod (-)6 Operativni rashodi7 Neto prihod (-)8 Izdvojene rezerve9 Neto prihod prije oporezivanja (-)10 Porez na profit11 Neto prihod poslije oporezivanja (-)12 Raspoređeni profit13 Zadržani ili neraspoređeni profit
c) Primjer izračunavanja profitabilnosti
Banka ldquoXrdquoima sljedeće pokazatelje poslovanja
Ukupna aktiva200000000 KMOperativni prihod20000000 KMAkcijski kapital16000000 KMNeto dobit (profit)1000000 KM
Izračunati ROI AU ROA EM i ROE =
Rješenje ROI = NP OP = 5AU = OP UA = 01ROA = ROI x AU = 05EM = UA AK = 1K = 125ROE = ROA x EM = 625
d) Faktori profitabilnosti
Postoje dvije vrste faktora koji utiču na profitabilnost banke mikroekonomski i makroekonomski
Mikroekonomski faktori profitabilnosti suKvalitet MGMT-aKvalitet aktiveEkonomija obimaEkonomija okviraVanbilansne operacijeTroškovi poslovanja IProfitni centri
Makroekonomski faktori profitabilnosti su Faza ekonomskog ciklusa Sektorske krize Kretanje kamata
Pojam kamatna margina razlika između aktivne i pasivne kamatne stope =gt razlika između kamatne stope na plasmane i dugove
e) Projektovanje profitabilnosti banaka
r = i + ot + ( 25 -i) x EAr -na plasmane I -kamatna stopa na obavezeE -akcijski kapital A ndashaktivaGranična stopa prinosa na akcijski kapitalAko imamo sljedeće podatker = 25 prije porezar = 15 poslije poreza od 40
Primjer Ako imamo sljedeće podatkei=10E=40A=100ot=3
Rješenje r = 136
f) Uticaj multiplikatora na profitabilnost
Ako je očekivani ROE = 25 prije poreza onda je ROE nakon poreza od (40) jednak 15Za stopu obaveznog kapitala od 8 ostvaruje se EM od 25Razlog =gt EM se računa samo na akcijski kapital (npr 4=gt 1 004 =25)Dakle ROA mora biti najmanje 1 jer jeROE = ROA x EM =gt 1 x 25ROE = 25
4 Specijalni depoziti
Cilj -dodatno snižavanje obima raspoloživih bankarskih resursa
Realizuju se primjenom ldquomarginalne obavezne rezerverdquo za banke sa ekspanzivnim rastom depozita
Veće stope obavezne rezerve na prirast depozitaObično sa nultom stopom naknade za ORRijetko se primjenjuje
5 Eskontna kamatna stopa
To je minimalna KS po kojoj je CB spremna da kreditira poslovne banke
Referentna kamatna stopa ndash uticaj na tržišnu kamatnu stopu
Banke obično slijede varijacije u kretanju eskontne stope CBRasterećenje privrede i podsticaj investiranju
Eskontna stopa u funkciji podrške domaćoj privredi
Američki FED snizio je svoju eskontnu kamatnu stopu u pokušaju da pomogne oporavak američke privrede FED je od početka 2001 godine snizio svoju kamatnu stopu sa 65 na 1
Objašnjavajući svoju odluku u FED-u su izjavili da veća nesigurnost dijelom posljedica većih privrednih rizika trenutno ograničava potrošnju proizvodnju i zaposlenost Oni se nadaju da će snažan i kontinuirani rast proizvodnje te dodatno smanjenje kamata biti od pomoći privredi koja se nalazi u vremenu slabijeg učinka
ECB zadržava nisku diskontnu stopu
Europska centralna banka (ECB) odlučila je ostaviti kamatnu stopu za refinanciranje na 2 uprkos tome što je britanska centralna banka (Bank of England - BoE) odlučila podići stopu sa najnižeg nivoa u posljednjih 48 godina za četvrtinu postotnog poena na 375
ECB je posljednji put spustila kamatnu stopu u julu ove godine dok je za BoE današnji porast kamatne stope bio prvi u više od 3 i pol godine
Makroekonomski pokazatelji još od ljeta iniciraju oporavak u eurozoni no ekonomisti upozoravaju da do značajnijeg rasta privrede neće doći tako skoro (6112003 Bankamagazin)
Makroekonomski pokazatelji još od ljeta iniciraju oporavak u eurozoni no ekonomisti upozoravaju da do značajnijeg rasta privrede neće doći tako skoro
6 Direktivne mjere CB
U suprotnosti su tržišnim mehanizmima
Kvantitativne limitiranje obima kredita visine KS na depozite obima i cijene HV obima potrošačkih i stambenih kredita
Kvalitativne sugestije i uputstva bankama da daju prioritet pojedinim privrednim djelatnostima
Rijetko se primjenjuju - obično u uslovima poremećaja
7 Neformalni uticaj CB
U suprotnosti su tržišnim mehanizmimaMoralni apeli bankama da se uzdrže od prekomjernog kreditiranja ili visokih KSldquoprijateljska upozorenjardquo ili ldquonagovještajirdquoUsmena i pismena saopštenjaPozivanje bankara na razgovore i slRjeđe se primjenjuje
Institucije bankarskog sistema
Bankarski sistem BiH1 CBBH - Centralna banka BiH2 FBA - Agencija za bankarstvo FbiH3 ABRS - Agencija za bankarstvo RS 4 AOD - Agencija za osiguranje depozita5 Ostale institucije
5 CENTRALNA BANKA BiH
Centralna banka BiH
Na njenom čelu nalazi se Upravno vijećeNe može davati kredite kreiranjem novca i u tom smislu djeluje kao Currency Board
Cilj Centralne banke je da postigne i održi stabilnost domaće valute (KM) tako što izdaje domaću valutu prema aranžmanu poznatom pod nazivom Currency Board
ldquoCurrency Boardrdquo
ldquoCurrency Boardrdquo u smislu Zakona o CB znači operativno pravilo za izdavanje domaćevalute prema kojem se domaća valuta izdaje samo uz kupovinu konvertibilne devizne valute sa punim pokrićem u neto stranoj aktiviTo znači da Centrana banka ne može odobriti kredit
Tri osnovne karakteristike CBA
1 Fiksni devizni tečaj utvrđen Zakonom o CBBH ( 1 KM = 1 DEM = 051129 euro )2 Puna devizna pokrivenost KM pasive CBBH
3 Puna konvertibilnost KM pasive CBBH u vezanu valutu euro
Pored toga CBBiH ne može davati kredite niti komercijalnim bankama niti
vladama CBBiH a ni drugi autoriteti u BiH ne mogu vršiti ograničenja na
plaćanja i međunarodne transakcije CBBiH osigurava transparentnost rada i transparentnost njenih
računa
Osnovni zadaci CB BiH
a) da definiše usvoji i kontroliše monetarnu politiku BiH putem izdavanja domaćevalute
b) da drži i upravlja službenim deviznim rezervama CB na siguran i profitabilan način
c) da potpomogne ili uspostavi i održava odgovarajuće platne i obračunske sisteme
d) da prima depozite od BiH i komercijalnih banaka radi ispunjenja zahtjeva za obaveznim rezervama
e) da stavlja u i povlači iz opticaja domaću valutu
f) da obavlja devizne operacije na zahtjev banaka
g) da prikuplja podatke koji se odnose na ekonomske i finansijske aktivnosti
Struktura bilansa CB
AKTIVA PASIVAKrediti bankama Gotov novacDržavne obveznice Depoziti banakaDevizna potraživanja Specijalni depozitiZlato I rezerve Depoziti države
Devizne obavezeFondoviInterne rezerve
Struktura bilansa CBBH
PASIVA1 Rezervniprimarni novac
gotovina izvan monetarnih vlasti- izvan CBBiH depoziti komercijalnih banaka
2 Inostrana pasiva kratkoročne obaveze prema nerezidentimadepoziti nerezidenataobaveze prema MMF-u
3 Depoziti centralne vlade 4 Kapitalni račun
početni kapital i rezerveakumulirana dobit
AKTIVA
1 Strana aktiva strana valuta u trezoru CBdevizni depoziti kod inostranih banakaraspolaganje SDR-ovima i dugoročni strani vrijednosni papiri
2 Potraživanja od privatnog sektora
Nezavisnost CB BiH
Centralna banka je potpuno nezavisna od FBiH RS te bilo koje javne agencije i organa
Centralna banka neće primati instrukcije od bilo kojeg drugog lica
Samostalnost Centralne banke treba biti poštovana i niko ne može tražiti da se utječe na bilo kojeg člana tijela Centralne banke koje donosi odluke u izvršavanju njegovih dužnosti prema Centralnoj banci niti da se miješa u djelatnost Centralne banke
Organizacija CB BiH
Centralna banka se sastoji od Upravnog vijeća Uprave (koja se sastoji od Guvernera i tri Viceguvernera) Osoblja
Konvertibilnost KMNa zahtjev Centralna banka na teritoriji Bosne i Hercegovine bez ograničenja kupuje i prodaje Konvertibilne marke za euro po kursu definisanom Zakonom o CB
Operacije na tržištu novcaCentralna banka se nećeuključivati u nikakve operacije na tržištu novca uključujući tu i vrijednosne papire bilo koje vrste
Operacije kliringaCentralna banka može ili za svoj vlastiti račun ili za račun i po nalogu Bosne i Hercegovine da uđe u klirinške i platežne aranžmane ili sklopi bilo koji drugi ugovor u istu svrhu sa javnim ili privatnim klirinškim institucijama koje se nalaze u inostranstvu
Bez kreditiranja državeCentralna banka će raditi kao bankar i fiskalni agent Bosne i Hercegovine pod uslovom da niti jedna transakcija koju CB sprovede ne može služiti kao finansijska pomoć uključujući kredit za ili u korist Bosne i Hercegovine
51 Currency Board domaća i svjetska iskustva
1 Pojam Currency Board-a
MMF definišeCurrencyBoardaranžmankaomonetarnirežimkojise zasnivanaeksplicitnojzakonskojobavezikonverzijedomaćevaluteuspecifičnu stranuvalutupričemuinstitucijakojaemitujenovacimaodređena ograničenja
2 Principi Currency Board-a
Principi Currency Board-a su Depoziti po viđenju su konvertibilni u valutu zemlje
monetarnog odbora po fiksnom kursu Odnos između novca u opticaju i novčane mase je
stalan Monetarna politika se sastoji u konverziji domaće valute
u stranu po fiksnom kursu
3 Karakteristike Currency Board-a
Konvertibilnost bilo kojeg iznosa domaće valute u stabilnu stranu valutu
Fiksan devizni kurs domaćevaluteprema referentnoj valuti Puno pokriće emitovanog domaćeg novca stranim rezervama Djeluje na principu novčanog sistema zlatne poluge Nove rezerve pribavljaju se iz zemlje rezervne valute Promjene u platnom bilansu utiču na promjene domaće novčane
mase Trgovinska veza između zemlje monetarnog odbora i zemlje
monetarne valute je obično stabilna Centralna banka ne prima depozite ne može kupovati državne
vrijednosne papire ne daje kredite vladi ni komercijalnim bankama i nema ulogu ldquozajmodavca krajnje instancerdquo ne reguliše bankarski sistem ne nadzire operacije diskrecione monetarne politike
Država ne može kontrolirati količinu novca u opticaju koja je određena potražnjom za novcem
Currency Board u BiH
CBBiH počela je sa radom 11 8 1997 god na principu valutnog odbora
Prije njenog osnivanja u BiH su bile u opticaju 4 valute HR kuna bosanski i jugoslovenski dinar i DM
Ubrzo nakon toga KM postaje jedina legalna valuta
a) Razlozi formiranja CBA u BiH
Potreba za vezivanjem KM za određenu stabilnu valutu
Razlozi odabira DM kao referentne valute Visok nivo povjerenja Historijska vezanost za DM Velika količina DM u zemlji
1999 god ulogu DM preuzima EURO
Osigurao je stabilnost KM Mogao bi biti ugrožen ako se ne zaustavi stalni porast vanjskotrgovinskog debalansaBrojni ekonomisti u BiH smatraju da je naš valutni odbor rigidan te bi bilo nužno izvršiti korekcije u pravcu povećanja njegove fleksibilnosti
b Prednosti CBA u BiH
Četiri su razloga zašto je CBA u BiH bio uspješan1 Javnost u BiH se suočila sa brojnim finansijskim traumama CBA je vratio povjerenje javnosti u domaću valutu2 Javnost u BiH ima puno povjerenje u euro
3 Mnogi su vjerovali da je CBBiH uspješno funkcionirala kao CBA jer je imala donedavno stranog guvernera4 Jedan od razloga zašto CBA uspješno funkcionira u BiH je dobar pravni i institucionalni okvir za CBBiH
Zašto bi CBA trebao biti zadržan u BiH
1 CBA proizvodi realne ekonomske i socijalne koristi
2 Stabilnost domaće valute u odnosu na euro u budućnosti jer BiH ima viziju pristupiti EU
3 Nema konkretne alternative koji bi to monetarni režim trebalo uvesti nakon CBA
4 Dugoročno nastojanje da se kroz CBA ekonomija BiH što više približi ekonomiji EU
6 KOMERCIJALNO BANKARSTVO
VRSTE BANAKA
1 Ročnost poslova komercijalne banke (kratkoročni poslovi) investicione ili razvojne banke (dugoročni poslovi)
2 Privredna grana ili oblast industrijske poljoprivredne trgovačke SMEs sektor spoljnotrgovinske
3 Veličina finansijskog potencijala
male srednje velike
4 Veličina teritorije koju pokriva lokalne regionalne nacionalne
5 Prosječna vrijednost bankarskih depozitnih ili kreditnih operacija
banke malih operacija (ldquoretail banksrdquo) ndashbankarstvo na malo banke velikih operacija (ldquowholesale banksrdquo) ndashbankarstvo na veliko
6 Prisustvo inostrane komponente u poslovanju domaće međunarodne
Uobičajena podjela banaka
A) Depozitne ili komercijalne banke
Mobilišu kratkoročne depozite (uglavnom stanovništva)i plasiraju ih na kratak rok
Finansiraju robni promet i zalihe preduzeća trajna i potrošna dobra stanovništva
Imaju razgranatu mrežu filijalaImaju problem ročne usklađenosti sredDrže transakcione depoziteZalaze i u investicione aktivnosti(VP)
B) Poslovne banke
Sve više se približavaju komercijalnim bankamaFinansijski potencijal zasnivaju na sopstvenom kapitalu i rezervama
Ulaze u vlasništvo kompanija preko čijeg profita uvećavaju sopstveni kapitalFinansirajuuglavnom krupne industrijske kompanije
Osnivaju filijale i u drugim zemljama
C) Univerzalne banke
Klijentima pružaju kompletan set poslovnih i investicionih bankarskih uslugaPredstavljaju prvi organizacioni oblik banaka
To su tzv nespecijalizovane bankeDominiraju depozitni izvori i kratkoročni kreditiKreiraju i sopstvene hartije od vrijednostiTeže ih je kontrolisati
Finansijske aktivnosti banaka u konceptu ldquouniversal bankingrdquomogu uključivati
Djelatnost univerzalne banke posredovanje (intermediation) trgovanje finansijskim instrumentima devizama i derivatima osiguranje ili prihvatanje odgovornosti za kupovinu novog duga i
emisije dionica (underwriting) brokerski poslovi
korporacijske savjetodavne usluge uključujući udruživanja i usluge akvizicije
investicijsko upravljanje osiguranje držanje kapitala ne-finansijskih kompanija u bankarskom portfoliju
DJELATNOST DOMAĆIH BANAKA
1 Primanje svih vrsta novčanih depozita i drugih novčanih sredstava2 Davanje i uzimanje kredita i finansijski lizing3 Davanje svih oblika novčanog jemstva4 Učešće kupovina i prodaja instrumenata tržištanovcai
kapitalazasvojilituđi račun5 Usluge platnog prometa i prenosa novca6 Kupovina i prodaja strane valute7 Izdavanje i upravljanje sredstvima plaćanja (uključujući kreditne kartice
putne i bankarske čekove)8 Pohranjivanje i upravljanje vrijednosnim papirima i drugim
vrijednostima9 Usluge finansijskog menadžmenta10 Kupovina i prodaja vrijednosnih papira11 Drugi poslovi
BILANS BANAKA
BILANS u bankarstvu ima dvostruko značenje analiza bilansa banke I analiza bilansa debitora
Bilans stanja ndash sistematizovan pregled bankarske aktive i pasive na određeni dan
ndash važan izvor informacija i osnova za donošenje poslovnih odluka
Pomaže kod formulisanja poslovne politike banke utvrđivanjem i praćenjem koeficijenata (stopa)
gotovine likvidnosti solventnosti rezervi likvidnosti kreditiranja kapitala i dr
komparativna analiza banke u odnosu na druge banke ili na bankarski sektor u cjelini
Bilans stanja
bruto bilans ukupna aktiva i pasiva
neto bilans prikazuje kredite i ostale finansijske plasmane na strani active I izvore sredstava kojima se pokrivaju ti plasmani
nekonsolidovani bilans prikazuje bruto aktivu i pasivu sektora poslovnih banaka (sa svim interbankarskim pozicijama)
konsolidovani bilans odnosi se na plasmane i obaveze prema nebankarskom sektoru dok su interbankarske pozicije anulirane
Struktura bilansa banke
AKTIVA PASIVA Krediti 52 Oročeni depoziti 42Plasmani u hartije od vrijednosti 16 Depoziti po viđenju 33Likvidna aktiva 14 Obaveze na novčanom tržištu 14Gotovina (+ rezerve) 13 Ostale obaveze 3Ostala aktiva 5 Kapital 8UKUPNO 100 UKUPNO 100
Fundamentalna ravnoteža bilansa
Izbalansiranost vrijednosti aktive i pasive u ročnom i valutnom pogledu
Aktiva = obaveze + fondovi (kapital)Fondovi (Kapital) = aktiva ndash obavezeObaveze = aktiva ndash fondovi (kapital)
Pitanje realne aktive - ako su obaveze i fondovi pokriveni dovoljnim obimom realne aktive - ako je pozitivna vrijednost kapitala - izjednačenost spoljnih obaveza i neto aktive
BANKARSKI AGREGATI
1 Finansijski potencijal2 Finansijski plasmani3 Depozitni potencijal4 Kreditni potencijal
1 Finansijski potencijal
zbir svih izvora sredstava koje banka transferiše u različite vrste plasmana
FP = Σ P = DP + KI + OI
2 Finansijski plasmani
predstavlja zbir ukupne aktive bilansa bankeFPL = Σ A = KR + HV + R
Ukupni plasmani moraju biti pokriveni izvorima sredstavaFP = FPL
3 Depozitni potencijal
zbir depozitnih izvora sredstava DP = Dpv + Dšt + Dor
Nivo depozitnog potencijala neposredno utiče na nivo kreditnog potencijala
4 Kreditni potencijal
kvantum slobodnih sredstava banke koji može biti plasiran u vidu kredita ili drugih plasmana a da pri tome ne ugrozi likvidnost i solventnost održavajući propisanu stopu obaveznih rezervi
KP = FP ndash PR (OR+RL)
Nivo kreditnog (slobodnog ili raspoloživog) potencijala određuje nivo kreditnih plasmana
PR ndash programirane ili standardne rezerve OR ndash obavezna rezerva RL ndash rezerve likvidnosti
Značaj analize bankarskih agregata
- omogućava banci određivanje realnog kreditnog potencijala - dolazi se do značajnih signala vezanih za funkcionisanje makro
sistema- doprinosi kompleksnoj ocjeni ukupnih performansi banke- omogućava komparativnu analizu sa bankarskim trendovima u
inostranstvu
61Bilans banaka
1 Uvod
Finansijski izvještaji sadrže ključne informacije za donošenje odluka o poslovanju banke
Bilans stanja prikazuje imovinu obaveze i temeljni kapital Bilans stanja također daje pregled inputa i outputa banaka
Bilans uspjehadaje pregled cijena koštanja inputa i vrijenosti outputa
Pojam bilansa stanja Bilans stanja pokazuje iznos i sastav izvora sredstava koje je banka pribavila za finansiranje aktivnosti posuđivanja i investiranja kao i koliko je novca banka uložila u kredite vrijednosne papire i ostale finansijske outpute
Pojam bilansa uspjeha Bilans uspjeha pokazuje koliko je banku koštalo pribavljanje depozita i drugih izvora sredstava te koliko su iznosili prihodi po osnovu korištenja tih sredstava
2 Bilans stanja banke
Bilans banke kao i svaki drugi bilans sastoji se od aktive i pasive sa specifičnim elementima
Aktiva = obaveze + kapital
U aktivu bilansa banke spadaju Gotovina Vrijednosni papiri Krediti Lizinzi Ostala mješovita imovina
U pasivu bilansa banke spadaju Depoziti Nedepozitni izvori banke Temeljni kapital
Aktiva = Pasiva
Izvori bankinih sredstava = korištenju bankinih sredstavaa Aktiva bilansa banke
Gotovina i depoziti kod banaka
Gotovina banke prestavlja primarni izvor likvidnosti i u nju spadaju Gotovina u trezoru Depoziti koje banka drži u drugim bankama Gotovina u procesu prikupljanja Računi rezervi kod Centralne banke Gotovina je prva linija odbrane u slučaju neočekivanih zahtjeva od banke
Investicije u likvidne vrijednosne papire
Predstavljaju ulaganja u likvidne vrijednosne papire sa ciljem izgradnje druge linije odbrane likvidnosti banke ili sekundarnih rezervi
Ova kategorija aktive je između gotovine i kredita
Njihova osnovna karakteristika je da donose određeni prihod banci za razliku od gotovine
Ovdje spadaju kratkoročni državni papiri komercijalni zapisi kao i oročeni depoziti banke
Investicije u vrijednosne papire radi prihoda
Banka investira u ove vrijednosne papire radi očekivane stope povrata na njih a ne radi kreiranja sekundarnih rezervi likvidnosti
Ovdje spadaju sve vrste vrijednosnih papira koje banci donose prihode
Također banke drže i određeni broj vrijednosnih papira namijenjenih trgovanju s ciljem ostvarivanja određenog prihoda na promjeni cijena
Krediti
Ovdje spadaju sve vrste plasiranih kredita banke
Svaki kredit nosi određeni rang odnosno određene je kategorije1 Kategorija A-Dobra aktiva2 Kategorija B-Aktiva sa posebnom napomenom3 Kategorija C-Podstandardna aktiva4 Kategorija D-Sumnjiva aktiva i5 Kategorija E-Gubitak
Rezerve za potencijalne gubitke
Sukladno rangu aktive svaka banka izdvaja odgovarajuće rezerve za eventualne gubitke Rezerve prestavljaju odbitnu stavku aktivePostoje opće i posebne rezerve
Posebne rezerve su rezerve koje se izdvajaju prema propisima i u iznosu određenom od strane Agencije za svaku od kategorije aktive
Izdvajanje rezervi prema kategorijama aktive
1 Kategorija A -Dobra aktiva 2 ORKG za opći kreditni rizik
2 Kategorija B - Aktiva sa posebnom napomenom 5-15 PRKG za PKG
3 Kategorija C - Podstandardna aktiva 16-40 PRKG za PKG
4 Kategorija D - Sumnjiva aktiva 41-60 PRKG za PKG
5 Kategorija E - Gubitak 100 PRKG za PKG
ORKG - opće rezerve za kreditne gubitke PRKG - posebne rezerve za kreditne gubitkePKG - potencijalni kreditni gubitak
Ostala aktiva
Odnosi se na ostale kategorije fiksne aktiveOvdje spadaju zgrade oprema investicija u podružnice osiguranje itdOva kategorije je pod strogim nadzorom Agencije i ne smije se neograničeno i nekontrolisano povećavati
b Pasiva banke
Depoziti
Depoziti predstavljaju osnovni izvor finansiranja aktive bankeDepoziti mogu biti
- Transakcioni- Netransakcioni- Štedni- Oročeni
Također u ovu kategoriju pasive se ubrajaju i depoziti javnih institucija
Nedepozitni izvori
Ovdje spadaju Vrijednosni papiri izdati kao izvor finansiranja Krediti od drugih banaka i institucija Ugovori o rekupovini ndashREPO
Nedepozitni izvori predstavljaju veoma bitan izvor finansiranja aktive banke
Kapital
Kapital predstavlja vlasnički dio poslovanja
U kapital se ubrajaju Akcionarski kapital Subordinirani dug Opće rezerve za pokriće gubitka banaka
3 Vanbilansne stavke banaka
U novije vrijeme prisutan je trend rasta vanbilansnih pozicija banaka
Ovdje se između ostalog ubrajaju Stand by kreditni sporazumi Swap kamatnih stopa Obaveze po kreditima Ugovori o kursnim listama itd
Izvor su dodatnog rizika poslovanja banaka
4 Bilans uspjeha banke
Pojam bilansa uspjeha Bilans uspjeha predstavlja iznos primljenih prihoda te izloženih troškova koji su se pojavili u određenom periodu
KAMATNI PRIHODIKamate i naknade po kreditimaKamate od investicija u vrijednosne papireDrugi prihodi od kamata
KAMATNI TROŠKOVIKamate na depoziteKamate na kratkoročni dugKamate na dugoročni dug
NEKAMATNI PRIHODINaknade za usluge vezane za depoziteNaknade po osnovu zaključenih ugovora o rentanju opreme objekata i sl
NEKAMATNI TROŠKOVIPlaće dnevnice i ostali troškovi uposlenihNeto troškovi najmova i opremeRežijski troškovi Rezervacije za moguće gubitke po kreditima Porezi
Neto prihod od kamate=gt razlika između prihoda od kamate i troškova kamata
Neto nekamatani prihod =gt razlika između nekamatnih prihoda i nekamatnih troškova
Prihod prije poreza =gtrazlika predhodnih kategorija
NETO DOBIT = UKUPNE STAVKE PRIHODA -(minus) UKUPNE STAVKE RASHODA
KAKO POVEĆATI DOBITPovećati bilo koju od stavki aktive Povećavati aktivu s višim prihodom na račun one s nižim Smanjiti kamate na uzete depozite Tražiti jeftinije izvore na račun onih skupljih Smanjiti troškove poslovanja Izbjeći moguće poreze
7 OSNOVNI PRINCIPI BANKARSKOG POSLOVANJA
LIKVIDNOST
Sposobnost banke da izvršava svoje kratkoročne obaveze o rokovima dospjeća
Banka je likvidna sve dok je sposobna da o rokovima dospjeća izvršava svoje obaveze
Likvidnost je osnova za normalno funkcionisanje depozitnog i kreditnog mehanizma kod svake banke
Povjerenje je osnov odnosa banke i klijenta i banke moraju da se bore da održe to povjerenje Ono se održava neodložnim izmirenjem dospjelih obaveza
Nelikvidna banka nije u stanju da pokrije prezentovane naloge za isplatu ugovorenih obaveza
Različit nivo likvidnosti
Aktive bilansa super-likvidna imovina likvidna imovina i nelikvidna imovina
Pasive bilansa
Vanbilansnih pozicija
Idealno stanje poklapanje likvidnosti imovine i dospjeća obaveza
Uticaj ročne transformacije sredstava deponenti i tražioci kredita ndash suprostavljeni ciljevi
Pod kontrolom bankarskog menadžmenta
Banka zarađuje na ročnoj transformaciji sredstava
U težnji za zaradom -gt opasnost od probijanja granica ročne transformacije -gt nelikvidnost
Banke mogu vršiti ročnu transformaciju ali samo do određenog stepena koji su one same utvrdile na osnovu iskustva
Nelikvidnost može da nastane ukoliko banka postane nesolventna -gt vrijednost aktive ltvrijednosti obaveza tz da banka nema kapitala
Promjena koncepta likvidnosti banke u savremenim uslovima
ranije jednostavniji menadžment likvidnosti koji se sastojao u tome da vodi računa o likvidnosnoj strukturi svoje aktive
danas povećani rizik da likvidnost banke bude ugrožena (rizik vanbilansnih obaveza i prekid zaduživanja na finansijskom tržištu) ali i nove mogućnosti zaduživanja i odbrane likvidnosti banke
Najlošija pozicija u savremenoj tržišnoj strukturi- banka uključena u finansijsko tržište- upravljanjem pasivom obezbjeđuje dodatni kvantum likvidnosti- sticajem okolnosti ndashgubi svoju kreditnu sposobnost na tržištu1048790zatvara
joj se pristup finansijskom tržištu
Jedini izlaz kredit za likvidnost od Centralne banke -gt koja diktira menadžmentu banke restrukturiranja bilansa
STRATEGIJE LIKVIDNOSTI
1 Strategija kratkoročnih komercijalnih kredita- dominantna u toku XIX vijeka- depozitni potencijal su uglavnom činili a vistadepoziti - održavanje solventnosti i likvidnosti plasmanom depozitnog
potencijala u kratkoročne kredite- rok kredita do 90 dana-pokriveni robnim mjenicama
- nelikvidnost bi mogla nastati samo neto smanjenjem depozita kao bankarskih resursa
- CB bi mogla odobriti kredit za likvidnost- kasnije raste značaj štednih i oročenih depozita kao i kredita sa
dužim rokovima otplate tako da ova strategija gubi na značaju
2 Strategija utrživih aktiva- nastala je početkom XX vijeka na bazi razvoja fin tržišta- banke diverzifikuju svoju rezervnu aktivu - sekundarne rezerve ndashdržavni VP (blagajnički zapisi)- kamatonosne sekundarne rezerve privlače bankare- uslov dovoljno duboko finansijsko (posebno novčano)tržište- odbrana likvidnosti prodaja dijela kratkoročnih VP kao i dijela
kreditnog portfolija- sekjurizacija kredita grupe banaka udružuju dijelove
standardizovanih kredita u određeni pulkod neke finansijske institucije Na osnovu toga finans
- institucija emituje nove VP koje prodaje zainteresovanim institucionalnim investitorima
3 Strategija na bazi plasmana sa anticipiranim dohotkom- postala je dominantna poslije Drugog svjetskog rata- rast srednjoročnih i dugoročnih kredita na osnovu rasta štednih i
oročenih depozita- povrat kredita na osnovu anuitetnog otplatnog plana - otplata iz prihoda korisnika kredita (firme i stanovništvo) - preduzeća kvartalni i polugodišnji anuiteti- stanovništvo mjesečni anuitet- analiza i praćenje priliva i odliva
4 Strategija upravljanja pasivom- razvijena u toku šezdesetih godina- obezbjeđenje likvidnosti na osnovu povlačenja (uzimanja) kredita
umjesto putem prodaje kratkoročnih VP- predpostavlja jako finansijsko tržište sa obiljem sredstava koja se
mogu angažovati putem kreditnih aranžmana- mogućnost korištenja kredita kod CB- uslov banka mora imati solidnu kreditnu sposobnost
INDIKATORI NELIKVIDNOSTI
- Nema dovoljno novčanih sredstava za pokriće naloga komitenata- nije u stanju isplatiti novčana sredstva po odobrenim kreditima
- nije u stanju otplaćivati uzete kredite- drži niži nivo OR kod CB od propisanih
UPRAVLJANJE AKTIVOM I LIKVIDNOST
Posebno značajno u uslovima nerazvijenog finansijskog tržišta odnosno kada banka ne koristi mehanizme upravljanja pasivom
Banka formira primarnu rezervu likvidnosti koja se u uprošćenom finansijskom sistemu sastoji od novca na depozitnom računu kod CB
Dva pristupa upravljanja aktivom
Stock pristup banka treba težiti da ima kvalitetnu aktivu U slučaju privremene nelikvidnosti banka može prodati dio aktive povući sredstva sa FT ili od CB Težište na upravljanju aktivom radi obezbjeđenja likvidnosti Klasifikacija aktive banke prema stepenu likvidnosti
Flow pristup respektuje ročnu transformaciju buduće prilive i odlive Banka stvara ldquomapu likvidnostirdquondash sagledava poziciju likvidnosti u rokovima od 1-8 dana 8-30 i 30-90 dana
Optimalno rješenje u kombinaciji dva pristupa
UPRAVLJANJE PASIVOM I LIKVIDNOST
Banke rješavaju problem likvidnosti upravljanjem pasivom odnosno angažovanjem dodatnih sredstava na finansijskom tržištu (kao i kredita kod CB)
Mehanizmi angažmana kredita za likvidnost1 Međubankarski kredit za likvidnost2 Aranžmani o rekupovini sredstava (REPOS)3 Depozitni certifikati (CDs)4 Krediti za likvidnost kod CB
Međubankarski krediti za likvidnost
Predstavlja mehanizam raspodjele sredstava na računima kod centralne banke na kreditnoj bazi uz plaćanjenaplatu kamate
Posebno karakteristično za američke banke kod kojih u pravilu manje banke imaju više sredstava na računima kod CB nego velike banke
Manje banke često imaju viškove primarne likvidnosti pa je moguće da one na vrlo kratak rok uz naplatu kamate ustupaju ta sredstva drugim bankama
Radi se uglavnom o neosiguranim kreditima (bez pokrića)
Aranžmani o rekupovini sredstava (REPO)
Radi se o prodaji finansijske aktive uz obavezu prodavca da mora u određenom kratkom terminu kupiti tu istu aktivu po unaprijed dogovorenoj cijeni
Kao pokriće koriste se državne obveznice Smatraju se najsigurnijim načinom ulaganja
Ročnost ovog aranžmana je od jednog dana do nekoliko mjeseci Može biti ldquoREPO sa unaprijed dogovorenim datumomrdquo ili tzv ldquootvoreni REPOrdquo sa mogućnošću kupovine u bilo koje vrijeme u budućnosti
Banka u osnovi vrši prodaju vrijednosnih papira za novac uz obavezu njihove ponovne kupovine Kupac zarađuje kamatu po repo-stopi dok prodavac rješava problem kratkoročne nelikvidnosti
Depozitni certifikati (CDs)
Banka emituje depozitne certifikate sa kratkim rokovima vraćanja kada su u funkciji obezbjeđenja likvidnosti
Kada ima narasle zahtjeve za dodatnim novčanim sredstvima banka nudi emisiju svojih CDs po atraktivnim kamatnim stopama
Ona očekuje da u vrlo kratkom roku dođe do likvidnih sredstava ndash znatno brže nego da čeka neto-priliv depozita
Krediti za likvidnost kod CB
CB ih odobrava bankama koje su solventne ali imaju kratkoročne probleme likvidnosti
Realizuju se posredstvom tzv ldquodiskontnog šalterardquo na kojem banke mogu da dobiju superkratkoročne kredite CB uz zalog državnih vrijednosnih papira
Dva koncepta kamatnih stopa za navedene kredite- ispod tržišne (potreba kontrole namjenskog korištenja)- iznad tržišne (kaznene banke nezainteresovane da ih koriste)
Tri tipa ovih kredita1 za prilagođavanje bilansne strukture banaka2 za pokrivanje sezonskih debalansa3 za otklanjanje posljedica neočekivanih događaja
UTVRĐIVANJE LIKVIDNOSTI
Potrebno je izvršiti grupisanje pojedinih oblika aktive prema stepenu likvidnosti
Gradacija u tri kategorije- Primarna gotovina u blagajni sredstva po viđenju kod korespodentskih
banaka i na računu kod CB- Sekundarna primarna likvidnost uvećana za najlikvidniji dio aktive banke - koji
se u kratkom roku i uz niske troškove može pretvoriti u novac (mjenice kratkoročni krediti do tri mjeseca)
- Tercijarna dijelovi plasmana banke koji se do isteka određenog roka ne mogu pretvoriti u gotov novac (dugoročni krediti obligacije mjenice koje se ne mogu eskontovati)
INSTRUMENTI MJERENJA LIKVIDNOSTI
Kvantitativnipristupa odnos kredita i depozitab odnos likvidne aktive i ukupnih depozitac odnos likvidne i ukupne aktived odnos likvidne aktive i kratkoročnih obavezae prosječna dospjelost plasmana u HV
Kvalitativnipristup Praćenje i analizaa sezonskih ciklusab slučajnih i dugoročnih promjenac novčanih tokova
Kvanitativni ili stock pristup
a Odnos kredita i depozita
kada se odnos penje do relativno visokog nivoa- bankari manje pozajmljuju i investiraju Krediti su nelikvidna imovina banke ndash kada oni rastu =gt likvidnost opada
Nedostatak ne daje informacije o dospjelosti i urednosti otplate kredita niti informacije o stepenu likvidnosti Ne sadrži ni informacije o prirodi bančine imovine izvan kreditnog portfelja (npr gotovina i kratkoročne HV i fiksna aktiva)
To je signal koji opominje menadžment banke da napravi ocjenu svog programa prekomjerne ekspanzije kredita
b odnos likvidne aktive i ukupnih depozita
nešto pouzdaniji od prethodnog
Nedostatak značajan dio gotovine nije stvarno raspoloživ za odgovaranje na bančine potrebe za likvidnim sredstvima (npr obavezna rezerva i sl)
Nedostatak koeficijenata statički ili stock pristup (bez dinamike)
Zaključak Ne postoji opšta formula likvidnosti za sve banke pa ni za jednu banku u različitim vremenskim periodima Svaka banka traga za svojim optimumom likvidnosti
Korelativno praćenje stope rasta depozita i kredita Stabilne stope rasta depozita siguran su pokazatelj održavanja optimalne zone likvidnosti bez formiranja dodatnih rezervi lkvidnosti
Formiranje predvidivih stopa kredita odnosno kalkulisanje cikličnih sezonskih slučajnih i dugoročnih varijacija stopa formiranja kredita i depozita
Zlatno pravilo likvidnosti stope rasta kredita ne smiju biti veće od stopa rasta depozita
Banka mora nastojati da što prije otkloni nelikvidnost kako bi sačuvala povjerenje svojih komitenata
Projektovanje likvidnosti
U savremenim bankama vrše komisije za upravljanje aktivom i pasivomSastoji se u prognoziranju rasta kredita i depozita te aranžiranju dodatnih izvora za obezbjeđenje likvidnosti banke
Suština izračunati gep (jaz) likvidnosti banke kao razliku između anticipiranih izvora sredstava i potencijalne upotrebe sredstava od strane banke
Značaj izbora optimalne kombinacije
Diferencijacija depozita stabilni i nestabilni (više ili manje osjetljivi na promjene tržišne kamatne stope)
Ciklični aspekt (povezanost banke sa granama kod kojih postoji veći stepen cikličnih oscilacija) U uslovima uspona privredne aktivnosti banke smanjuju kratkoročne i dugoročne VP i povećavaju kredite U uslovima recesije =gt smanjuju se zahtjevi za kreditima =gt banke usmjeravaju sredstva u VP
Način projektovanja likvidnosti
Potrebe dodatne likvidnostiprognozirani rast kredita + rast obaveznih rezervi ndash prognozirani porast depozita
Na izbor sredstava za pokrivanje gep-a utiče dužina vremena projektovanog gep-a očekivano kretanje kamatnih stopa na finansijskom tržištu
Na politiku likvidnosti utiče i filozofija menadžmenta
Faktori koji utiču na likvidnost
ročna struktura svih sredstava dinamika priliva sredstava ponašanje poslovnih subjekata smjernice ekonomske i razvojne politike mjere monetarno- kreditne politike
Propisi agencije za bankarstvo
ldquoOdlukao minimalnimstandardimaza upravljanjerizikomlikvidnostibanakardquo
Nadzorni odbor banke odgovoran je da osigura da banka ima i provodi adekvatan program za upravljanje rizikom likvidnosti
Više rukovodstvo banke dužno je da pripremai Odborudajeprijedlogeprogramai politika provodiprogramei politike prati upravljai kontroliše dautvrdimetodprocjenetekućei budućelikvidnosti obezbjedisistemizvještavanjao likvidnosti obavještavaOdboro stanjulikvidnostinajmanjejednomkvartalno
pratiekonomskei drugeusloveu okruženjukojimoguuticatinalikvidnost obezbjediuslovezasisteminterne kontrole
Obaveza banke Ročno usklađivanje ugovorenih dospjeća instrumenata aktive i pasive
najmanje90 izvorasredstavasarokomdospjećado 365 danadaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 365 dana
najmanje95 izvorasarokomdospjećado 180 danaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 180 dana
izvoresredstavasarokomdospjećado 90 danau punomiznosuangažujeu plasmanesarokomdospjećado 90 dana
Rezerva likvidnosti
Empirijski određena visinom novčanih sredstava poslovne banke u gotovini i na računima kod CB Izražava se u procentima od depozita sa kojima banka raspolaže
Na osnovu višegodišnjeg iskustva ocijenjeno je da odnos sredstava na žiro-računu poslovne banke ne bi smio biti niži od 4 do 5 od ukupnih depozita po viđenju
Kod nas su banke obavezne da održavaju prosječan desetodnevni minimum likvidnosti u novčanim sredstvima u visini od najmanje 20 iznosa kratkoročnih izvora sredstava
PROPISANE ZAŠTITNE MJERE
principdase štovišeoslanjanastabilneizvoresredstava principzamaksimalnudiverzifikacijuizvorasredstavapodospjeću vrstii
brojukomitenata tržištui instrumentima organizacionemjerezaupravljanjelikvidnošću (kompetentnalica
efikasnakontrolai sl) stepenuključenostibankeu tržištanovcai razvojakratkoročnihvrijednosnihpapira redovnopripremanjeplanovazavanredne(neočekivane)situacije kvalitetaninformacioni sistem
SOLVENTNOST
Solventnost je sposobnost banke da svoje ukupne obaveze može pokriti svojom ukupnom aktivom čija se vrijednost može potvrditi na tržištu dakle po tržišnoj cijeni
Nesolventna banka formirana vrijednost obaveza iznad nivoa realne aktive
Da li banka može biti nelikvidna ali solventnalikvidna ali nesolventna
Vremenska koponenta za razlikovanje kategorija likvidnosti i solventnosti
Likvidnost sposobnost banke da odgovori svojim obavezama u određenom (kratkom) roku a
Solventnost sposobnost banke da odgovori svim svojim obavezama Da u trenutku likvidacije može da isplati svoje povjerioce
Ako je banka nesolventna dolazi pod udar regulatornih organa uz mogućnost gubljenja poslovnog statusa u obliku likvidacije ili preuzimanja od neke druge banke
POSLOVNOST
predstavlja postizanje maksimalnih rezultata minimalnim ulaganjem sredstavaSastavni dijelovi
samostalnost i objektivnost u donošenju odluka stalna cirkulacija novca poslovno predviđanje
Princip poslovnosti ugrađuje se u princip likvidnosti sa kojim čini jedinstvenu cjelinu
EFIKASNOST
predstavlja princip po kojem banka odobrava kredite za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno uložitiBanke će sredstva usmjeriti u projekat koji će nakon otplate kredita uspješno poslovati
Banka teži optimalnoj efikasnosti koja je rezultanta poželjnog stepena likvidnosti i sigurnosti koji reflektuju operativna i strateška ponašanja vlasnika menadžmenta i klijenata banke
PROFITABILNOST
cilj banke je ostvarenje što većeg profita na osnovu kamatne marže zaračunavanjem provizije na bankarske usluge kao i prihoda ostvarenih vođenjem vlastitih poslova bankeProfitabilnost kao obezbjeđenje dovoljne stope prinosa po jedinici dioničkog kapitala
Rezultat - rast profita i povećanje tržišne vrijednosti banke
Osnovni principi bankarskog poslovanja - Vježbe
1 Finansijski indikatori banaka
Cilj poslovanja =gt adekvatna stopa prinosa po jedinici kapitalaUslov rasta banke je i povećanje kapitala =gt propisan mininimum
Svrha indikatoraUpoređivanje performansi banke sa drugim bankama i Posmatranje date banke kroz vrijeme
Osnovni principi bankarskog poslovanja su Likvidnost Solventnost Sigurnost Profitabilnost Efikasnost
2 Likvidnost banaka
Pojam likvidnost sposobnost subjekta da izvrši svoje tekuće obaveze o roku dospijećaKroz adekvatno upravljanje likvidnošću banka gradi povjerenjeRangiranje aktive i pasive prema stepenima likvidnosti super-likvidna likvidna i nelikvidnaPojam ročna transformacija usklađivanje rokova obaveza i potraživanja
Postoji više indikatora likvidnosti ali osnovni su Likvidna aktiva ukupna aktiva Likvidna pasiva ukupna pasiva
3 Solventnost
Razlika između likvidnosti i solventnostiPojam solventnosti dugoročna usklađenost strukture aktive i pasive tj mogućnost da se svi dugovi plate ldquokonačnordquo ali po tržišnim cijenamaBanka je solventna ako joj je u slučaju likvidacije aktiva veća od pasive
Trojako značenje solventnosti Sposobnost banke da snosi rizik (u slučaju likvidacije) Obezbjeđenje sigurnosti deponentima (minimiziranje rizika za
deponente) Makroekonomska funkcija banke (u slučaju nesolvnentnosti jedne
banke posljedica može biti pad povjerenja u sve banke ndash lančani efekat
4 Sigurnost
Pojam sigurnosti mogućnost plaćanja i naplate svih obaveza i potraživanja u ugovorenim rokovima i utvrđenom obimu Odnosi se na procjenu klijenta njegove sposobnosti da izmiri svoje obaveze na vrijeme u punom iznosu te na način predviđen u ugovoru
Postiže se provjerama klijenataZakonski uređeno putem garancija koje su neophodne
5 Efikasnost
Pojam efikasnosti (poslovanja) aktivnosti koje vode ka ostvarenju optimalnih rezultata
Princip po kojem banka odobrava sredstva za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno upotrijebiti
Efikasnost = likvidnost + profitabilnost + solventnost + sigurnost
6 Profitabilnost
Profitabilnost =gt funkcija cilja banke
Cilj banke je stalno povećanje profitabilnostiTrendovi u profitabilnosti banaka =gttokom 80-ih i 90-ih bilježe se opadajuće stope
U obješnjenju postoje dvije koncepcije Posljedica djelovanja cikličnih i strukturnih faktora na svjetskom
planu Dilema - tranzicija konkurencija
Važni pokazatelji ROI ROA ROE
ROI =neto prihod nakon poreza operativni prihodROA =neto prihod nakon poreza ukupna aktivaROE =neto prihod nakon poreza akcijski kapital
a) Povezanost pokazatelja profitabilnostiROI =NP OP ndashpovrat na investicijeAU =OP UA -efekat korištenja activeROA =ROI x AU -povrat na aktivuEM =UA AK ndashakcijski multiplikator ROE= ROA x EM ndashpovrat na akcijski kapital
b) Formiranje profita banke
1 Kamatni prihod (-)2 Kamatni rashod3 Neto kamatni prihod (+)4 Neto nekamatni prihod5 Bruto prihod (-)6 Operativni rashodi7 Neto prihod (-)8 Izdvojene rezerve9 Neto prihod prije oporezivanja (-)10 Porez na profit11 Neto prihod poslije oporezivanja (-)12 Raspoređeni profit13 Zadržani ili neraspoređeni profit
c) Primjer izračunavanja profitabilnosti
Banka ldquoXrdquoima sljedeće pokazatelje poslovanja
Ukupna aktiva200000000 KMOperativni prihod20000000 KMAkcijski kapital16000000 KMNeto dobit (profit)1000000 KM
Izračunati ROI AU ROA EM i ROE =
Rješenje ROI = NP OP = 5AU = OP UA = 01ROA = ROI x AU = 05EM = UA AK = 1K = 125ROE = ROA x EM = 625
d) Faktori profitabilnosti
Postoje dvije vrste faktora koji utiču na profitabilnost banke mikroekonomski i makroekonomski
Mikroekonomski faktori profitabilnosti suKvalitet MGMT-aKvalitet aktiveEkonomija obimaEkonomija okviraVanbilansne operacijeTroškovi poslovanja IProfitni centri
Makroekonomski faktori profitabilnosti su Faza ekonomskog ciklusa Sektorske krize Kretanje kamata
Pojam kamatna margina razlika između aktivne i pasivne kamatne stope =gt razlika između kamatne stope na plasmane i dugove
e) Projektovanje profitabilnosti banaka
r = i + ot + ( 25 -i) x EAr -na plasmane I -kamatna stopa na obavezeE -akcijski kapital A ndashaktivaGranična stopa prinosa na akcijski kapitalAko imamo sljedeće podatker = 25 prije porezar = 15 poslije poreza od 40
Primjer Ako imamo sljedeće podatkei=10E=40A=100ot=3
Rješenje r = 136
f) Uticaj multiplikatora na profitabilnost
Ako je očekivani ROE = 25 prije poreza onda je ROE nakon poreza od (40) jednak 15Za stopu obaveznog kapitala od 8 ostvaruje se EM od 25Razlog =gt EM se računa samo na akcijski kapital (npr 4=gt 1 004 =25)Dakle ROA mora biti najmanje 1 jer jeROE = ROA x EM =gt 1 x 25ROE = 25
Makroekonomski pokazatelji još od ljeta iniciraju oporavak u eurozoni no ekonomisti upozoravaju da do značajnijeg rasta privrede neće doći tako skoro (6112003 Bankamagazin)
Makroekonomski pokazatelji još od ljeta iniciraju oporavak u eurozoni no ekonomisti upozoravaju da do značajnijeg rasta privrede neće doći tako skoro
6 Direktivne mjere CB
U suprotnosti su tržišnim mehanizmima
Kvantitativne limitiranje obima kredita visine KS na depozite obima i cijene HV obima potrošačkih i stambenih kredita
Kvalitativne sugestije i uputstva bankama da daju prioritet pojedinim privrednim djelatnostima
Rijetko se primjenjuju - obično u uslovima poremećaja
7 Neformalni uticaj CB
U suprotnosti su tržišnim mehanizmimaMoralni apeli bankama da se uzdrže od prekomjernog kreditiranja ili visokih KSldquoprijateljska upozorenjardquo ili ldquonagovještajirdquoUsmena i pismena saopštenjaPozivanje bankara na razgovore i slRjeđe se primjenjuje
Institucije bankarskog sistema
Bankarski sistem BiH1 CBBH - Centralna banka BiH2 FBA - Agencija za bankarstvo FbiH3 ABRS - Agencija za bankarstvo RS 4 AOD - Agencija za osiguranje depozita5 Ostale institucije
5 CENTRALNA BANKA BiH
Centralna banka BiH
Na njenom čelu nalazi se Upravno vijećeNe može davati kredite kreiranjem novca i u tom smislu djeluje kao Currency Board
Cilj Centralne banke je da postigne i održi stabilnost domaće valute (KM) tako što izdaje domaću valutu prema aranžmanu poznatom pod nazivom Currency Board
ldquoCurrency Boardrdquo
ldquoCurrency Boardrdquo u smislu Zakona o CB znači operativno pravilo za izdavanje domaćevalute prema kojem se domaća valuta izdaje samo uz kupovinu konvertibilne devizne valute sa punim pokrićem u neto stranoj aktiviTo znači da Centrana banka ne može odobriti kredit
Tri osnovne karakteristike CBA
1 Fiksni devizni tečaj utvrđen Zakonom o CBBH ( 1 KM = 1 DEM = 051129 euro )2 Puna devizna pokrivenost KM pasive CBBH
3 Puna konvertibilnost KM pasive CBBH u vezanu valutu euro
Pored toga CBBiH ne može davati kredite niti komercijalnim bankama niti
vladama CBBiH a ni drugi autoriteti u BiH ne mogu vršiti ograničenja na
plaćanja i međunarodne transakcije CBBiH osigurava transparentnost rada i transparentnost njenih
računa
Osnovni zadaci CB BiH
a) da definiše usvoji i kontroliše monetarnu politiku BiH putem izdavanja domaćevalute
b) da drži i upravlja službenim deviznim rezervama CB na siguran i profitabilan način
c) da potpomogne ili uspostavi i održava odgovarajuće platne i obračunske sisteme
d) da prima depozite od BiH i komercijalnih banaka radi ispunjenja zahtjeva za obaveznim rezervama
e) da stavlja u i povlači iz opticaja domaću valutu
f) da obavlja devizne operacije na zahtjev banaka
g) da prikuplja podatke koji se odnose na ekonomske i finansijske aktivnosti
Struktura bilansa CB
AKTIVA PASIVAKrediti bankama Gotov novacDržavne obveznice Depoziti banakaDevizna potraživanja Specijalni depozitiZlato I rezerve Depoziti države
Devizne obavezeFondoviInterne rezerve
Struktura bilansa CBBH
PASIVA1 Rezervniprimarni novac
gotovina izvan monetarnih vlasti- izvan CBBiH depoziti komercijalnih banaka
2 Inostrana pasiva kratkoročne obaveze prema nerezidentimadepoziti nerezidenataobaveze prema MMF-u
3 Depoziti centralne vlade 4 Kapitalni račun
početni kapital i rezerveakumulirana dobit
AKTIVA
1 Strana aktiva strana valuta u trezoru CBdevizni depoziti kod inostranih banakaraspolaganje SDR-ovima i dugoročni strani vrijednosni papiri
2 Potraživanja od privatnog sektora
Nezavisnost CB BiH
Centralna banka je potpuno nezavisna od FBiH RS te bilo koje javne agencije i organa
Centralna banka neće primati instrukcije od bilo kojeg drugog lica
Samostalnost Centralne banke treba biti poštovana i niko ne može tražiti da se utječe na bilo kojeg člana tijela Centralne banke koje donosi odluke u izvršavanju njegovih dužnosti prema Centralnoj banci niti da se miješa u djelatnost Centralne banke
Organizacija CB BiH
Centralna banka se sastoji od Upravnog vijeća Uprave (koja se sastoji od Guvernera i tri Viceguvernera) Osoblja
Konvertibilnost KMNa zahtjev Centralna banka na teritoriji Bosne i Hercegovine bez ograničenja kupuje i prodaje Konvertibilne marke za euro po kursu definisanom Zakonom o CB
Operacije na tržištu novcaCentralna banka se nećeuključivati u nikakve operacije na tržištu novca uključujući tu i vrijednosne papire bilo koje vrste
Operacije kliringaCentralna banka može ili za svoj vlastiti račun ili za račun i po nalogu Bosne i Hercegovine da uđe u klirinške i platežne aranžmane ili sklopi bilo koji drugi ugovor u istu svrhu sa javnim ili privatnim klirinškim institucijama koje se nalaze u inostranstvu
Bez kreditiranja državeCentralna banka će raditi kao bankar i fiskalni agent Bosne i Hercegovine pod uslovom da niti jedna transakcija koju CB sprovede ne može služiti kao finansijska pomoć uključujući kredit za ili u korist Bosne i Hercegovine
51 Currency Board domaća i svjetska iskustva
1 Pojam Currency Board-a
MMF definišeCurrencyBoardaranžmankaomonetarnirežimkojise zasnivanaeksplicitnojzakonskojobavezikonverzijedomaćevaluteuspecifičnu stranuvalutupričemuinstitucijakojaemitujenovacimaodređena ograničenja
2 Principi Currency Board-a
Principi Currency Board-a su Depoziti po viđenju su konvertibilni u valutu zemlje
monetarnog odbora po fiksnom kursu Odnos između novca u opticaju i novčane mase je
stalan Monetarna politika se sastoji u konverziji domaće valute
u stranu po fiksnom kursu
3 Karakteristike Currency Board-a
Konvertibilnost bilo kojeg iznosa domaće valute u stabilnu stranu valutu
Fiksan devizni kurs domaćevaluteprema referentnoj valuti Puno pokriće emitovanog domaćeg novca stranim rezervama Djeluje na principu novčanog sistema zlatne poluge Nove rezerve pribavljaju se iz zemlje rezervne valute Promjene u platnom bilansu utiču na promjene domaće novčane
mase Trgovinska veza između zemlje monetarnog odbora i zemlje
monetarne valute je obično stabilna Centralna banka ne prima depozite ne može kupovati državne
vrijednosne papire ne daje kredite vladi ni komercijalnim bankama i nema ulogu ldquozajmodavca krajnje instancerdquo ne reguliše bankarski sistem ne nadzire operacije diskrecione monetarne politike
Država ne može kontrolirati količinu novca u opticaju koja je određena potražnjom za novcem
Currency Board u BiH
CBBiH počela je sa radom 11 8 1997 god na principu valutnog odbora
Prije njenog osnivanja u BiH su bile u opticaju 4 valute HR kuna bosanski i jugoslovenski dinar i DM
Ubrzo nakon toga KM postaje jedina legalna valuta
a) Razlozi formiranja CBA u BiH
Potreba za vezivanjem KM za određenu stabilnu valutu
Razlozi odabira DM kao referentne valute Visok nivo povjerenja Historijska vezanost za DM Velika količina DM u zemlji
1999 god ulogu DM preuzima EURO
Osigurao je stabilnost KM Mogao bi biti ugrožen ako se ne zaustavi stalni porast vanjskotrgovinskog debalansaBrojni ekonomisti u BiH smatraju da je naš valutni odbor rigidan te bi bilo nužno izvršiti korekcije u pravcu povećanja njegove fleksibilnosti
b Prednosti CBA u BiH
Četiri su razloga zašto je CBA u BiH bio uspješan1 Javnost u BiH se suočila sa brojnim finansijskim traumama CBA je vratio povjerenje javnosti u domaću valutu2 Javnost u BiH ima puno povjerenje u euro
3 Mnogi su vjerovali da je CBBiH uspješno funkcionirala kao CBA jer je imala donedavno stranog guvernera4 Jedan od razloga zašto CBA uspješno funkcionira u BiH je dobar pravni i institucionalni okvir za CBBiH
Zašto bi CBA trebao biti zadržan u BiH
1 CBA proizvodi realne ekonomske i socijalne koristi
2 Stabilnost domaće valute u odnosu na euro u budućnosti jer BiH ima viziju pristupiti EU
3 Nema konkretne alternative koji bi to monetarni režim trebalo uvesti nakon CBA
4 Dugoročno nastojanje da se kroz CBA ekonomija BiH što više približi ekonomiji EU
6 KOMERCIJALNO BANKARSTVO
VRSTE BANAKA
1 Ročnost poslova komercijalne banke (kratkoročni poslovi) investicione ili razvojne banke (dugoročni poslovi)
2 Privredna grana ili oblast industrijske poljoprivredne trgovačke SMEs sektor spoljnotrgovinske
3 Veličina finansijskog potencijala
male srednje velike
4 Veličina teritorije koju pokriva lokalne regionalne nacionalne
5 Prosječna vrijednost bankarskih depozitnih ili kreditnih operacija
banke malih operacija (ldquoretail banksrdquo) ndashbankarstvo na malo banke velikih operacija (ldquowholesale banksrdquo) ndashbankarstvo na veliko
6 Prisustvo inostrane komponente u poslovanju domaće međunarodne
Uobičajena podjela banaka
A) Depozitne ili komercijalne banke
Mobilišu kratkoročne depozite (uglavnom stanovništva)i plasiraju ih na kratak rok
Finansiraju robni promet i zalihe preduzeća trajna i potrošna dobra stanovništva
Imaju razgranatu mrežu filijalaImaju problem ročne usklađenosti sredDrže transakcione depoziteZalaze i u investicione aktivnosti(VP)
B) Poslovne banke
Sve više se približavaju komercijalnim bankamaFinansijski potencijal zasnivaju na sopstvenom kapitalu i rezervama
Ulaze u vlasništvo kompanija preko čijeg profita uvećavaju sopstveni kapitalFinansirajuuglavnom krupne industrijske kompanije
Osnivaju filijale i u drugim zemljama
C) Univerzalne banke
Klijentima pružaju kompletan set poslovnih i investicionih bankarskih uslugaPredstavljaju prvi organizacioni oblik banaka
To su tzv nespecijalizovane bankeDominiraju depozitni izvori i kratkoročni kreditiKreiraju i sopstvene hartije od vrijednostiTeže ih je kontrolisati
Finansijske aktivnosti banaka u konceptu ldquouniversal bankingrdquomogu uključivati
Djelatnost univerzalne banke posredovanje (intermediation) trgovanje finansijskim instrumentima devizama i derivatima osiguranje ili prihvatanje odgovornosti za kupovinu novog duga i
emisije dionica (underwriting) brokerski poslovi
korporacijske savjetodavne usluge uključujući udruživanja i usluge akvizicije
investicijsko upravljanje osiguranje držanje kapitala ne-finansijskih kompanija u bankarskom portfoliju
DJELATNOST DOMAĆIH BANAKA
1 Primanje svih vrsta novčanih depozita i drugih novčanih sredstava2 Davanje i uzimanje kredita i finansijski lizing3 Davanje svih oblika novčanog jemstva4 Učešće kupovina i prodaja instrumenata tržištanovcai
kapitalazasvojilituđi račun5 Usluge platnog prometa i prenosa novca6 Kupovina i prodaja strane valute7 Izdavanje i upravljanje sredstvima plaćanja (uključujući kreditne kartice
putne i bankarske čekove)8 Pohranjivanje i upravljanje vrijednosnim papirima i drugim
vrijednostima9 Usluge finansijskog menadžmenta10 Kupovina i prodaja vrijednosnih papira11 Drugi poslovi
BILANS BANAKA
BILANS u bankarstvu ima dvostruko značenje analiza bilansa banke I analiza bilansa debitora
Bilans stanja ndash sistematizovan pregled bankarske aktive i pasive na određeni dan
ndash važan izvor informacija i osnova za donošenje poslovnih odluka
Pomaže kod formulisanja poslovne politike banke utvrđivanjem i praćenjem koeficijenata (stopa)
gotovine likvidnosti solventnosti rezervi likvidnosti kreditiranja kapitala i dr
komparativna analiza banke u odnosu na druge banke ili na bankarski sektor u cjelini
Bilans stanja
bruto bilans ukupna aktiva i pasiva
neto bilans prikazuje kredite i ostale finansijske plasmane na strani active I izvore sredstava kojima se pokrivaju ti plasmani
nekonsolidovani bilans prikazuje bruto aktivu i pasivu sektora poslovnih banaka (sa svim interbankarskim pozicijama)
konsolidovani bilans odnosi se na plasmane i obaveze prema nebankarskom sektoru dok su interbankarske pozicije anulirane
Struktura bilansa banke
AKTIVA PASIVA Krediti 52 Oročeni depoziti 42Plasmani u hartije od vrijednosti 16 Depoziti po viđenju 33Likvidna aktiva 14 Obaveze na novčanom tržištu 14Gotovina (+ rezerve) 13 Ostale obaveze 3Ostala aktiva 5 Kapital 8UKUPNO 100 UKUPNO 100
Fundamentalna ravnoteža bilansa
Izbalansiranost vrijednosti aktive i pasive u ročnom i valutnom pogledu
Aktiva = obaveze + fondovi (kapital)Fondovi (Kapital) = aktiva ndash obavezeObaveze = aktiva ndash fondovi (kapital)
Pitanje realne aktive - ako su obaveze i fondovi pokriveni dovoljnim obimom realne aktive - ako je pozitivna vrijednost kapitala - izjednačenost spoljnih obaveza i neto aktive
BANKARSKI AGREGATI
1 Finansijski potencijal2 Finansijski plasmani3 Depozitni potencijal4 Kreditni potencijal
1 Finansijski potencijal
zbir svih izvora sredstava koje banka transferiše u različite vrste plasmana
FP = Σ P = DP + KI + OI
2 Finansijski plasmani
predstavlja zbir ukupne aktive bilansa bankeFPL = Σ A = KR + HV + R
Ukupni plasmani moraju biti pokriveni izvorima sredstavaFP = FPL
3 Depozitni potencijal
zbir depozitnih izvora sredstava DP = Dpv + Dšt + Dor
Nivo depozitnog potencijala neposredno utiče na nivo kreditnog potencijala
4 Kreditni potencijal
kvantum slobodnih sredstava banke koji može biti plasiran u vidu kredita ili drugih plasmana a da pri tome ne ugrozi likvidnost i solventnost održavajući propisanu stopu obaveznih rezervi
KP = FP ndash PR (OR+RL)
Nivo kreditnog (slobodnog ili raspoloživog) potencijala određuje nivo kreditnih plasmana
PR ndash programirane ili standardne rezerve OR ndash obavezna rezerva RL ndash rezerve likvidnosti
Značaj analize bankarskih agregata
- omogućava banci određivanje realnog kreditnog potencijala - dolazi se do značajnih signala vezanih za funkcionisanje makro
sistema- doprinosi kompleksnoj ocjeni ukupnih performansi banke- omogućava komparativnu analizu sa bankarskim trendovima u
inostranstvu
61Bilans banaka
1 Uvod
Finansijski izvještaji sadrže ključne informacije za donošenje odluka o poslovanju banke
Bilans stanja prikazuje imovinu obaveze i temeljni kapital Bilans stanja također daje pregled inputa i outputa banaka
Bilans uspjehadaje pregled cijena koštanja inputa i vrijenosti outputa
Pojam bilansa stanja Bilans stanja pokazuje iznos i sastav izvora sredstava koje je banka pribavila za finansiranje aktivnosti posuđivanja i investiranja kao i koliko je novca banka uložila u kredite vrijednosne papire i ostale finansijske outpute
Pojam bilansa uspjeha Bilans uspjeha pokazuje koliko je banku koštalo pribavljanje depozita i drugih izvora sredstava te koliko su iznosili prihodi po osnovu korištenja tih sredstava
2 Bilans stanja banke
Bilans banke kao i svaki drugi bilans sastoji se od aktive i pasive sa specifičnim elementima
Aktiva = obaveze + kapital
U aktivu bilansa banke spadaju Gotovina Vrijednosni papiri Krediti Lizinzi Ostala mješovita imovina
U pasivu bilansa banke spadaju Depoziti Nedepozitni izvori banke Temeljni kapital
Aktiva = Pasiva
Izvori bankinih sredstava = korištenju bankinih sredstavaa Aktiva bilansa banke
Gotovina i depoziti kod banaka
Gotovina banke prestavlja primarni izvor likvidnosti i u nju spadaju Gotovina u trezoru Depoziti koje banka drži u drugim bankama Gotovina u procesu prikupljanja Računi rezervi kod Centralne banke Gotovina je prva linija odbrane u slučaju neočekivanih zahtjeva od banke
Investicije u likvidne vrijednosne papire
Predstavljaju ulaganja u likvidne vrijednosne papire sa ciljem izgradnje druge linije odbrane likvidnosti banke ili sekundarnih rezervi
Ova kategorija aktive je između gotovine i kredita
Njihova osnovna karakteristika je da donose određeni prihod banci za razliku od gotovine
Ovdje spadaju kratkoročni državni papiri komercijalni zapisi kao i oročeni depoziti banke
Investicije u vrijednosne papire radi prihoda
Banka investira u ove vrijednosne papire radi očekivane stope povrata na njih a ne radi kreiranja sekundarnih rezervi likvidnosti
Ovdje spadaju sve vrste vrijednosnih papira koje banci donose prihode
Također banke drže i određeni broj vrijednosnih papira namijenjenih trgovanju s ciljem ostvarivanja određenog prihoda na promjeni cijena
Krediti
Ovdje spadaju sve vrste plasiranih kredita banke
Svaki kredit nosi određeni rang odnosno određene je kategorije1 Kategorija A-Dobra aktiva2 Kategorija B-Aktiva sa posebnom napomenom3 Kategorija C-Podstandardna aktiva4 Kategorija D-Sumnjiva aktiva i5 Kategorija E-Gubitak
Rezerve za potencijalne gubitke
Sukladno rangu aktive svaka banka izdvaja odgovarajuće rezerve za eventualne gubitke Rezerve prestavljaju odbitnu stavku aktivePostoje opće i posebne rezerve
Posebne rezerve su rezerve koje se izdvajaju prema propisima i u iznosu određenom od strane Agencije za svaku od kategorije aktive
Izdvajanje rezervi prema kategorijama aktive
1 Kategorija A -Dobra aktiva 2 ORKG za opći kreditni rizik
2 Kategorija B - Aktiva sa posebnom napomenom 5-15 PRKG za PKG
3 Kategorija C - Podstandardna aktiva 16-40 PRKG za PKG
4 Kategorija D - Sumnjiva aktiva 41-60 PRKG za PKG
5 Kategorija E - Gubitak 100 PRKG za PKG
ORKG - opće rezerve za kreditne gubitke PRKG - posebne rezerve za kreditne gubitkePKG - potencijalni kreditni gubitak
Ostala aktiva
Odnosi se na ostale kategorije fiksne aktiveOvdje spadaju zgrade oprema investicija u podružnice osiguranje itdOva kategorije je pod strogim nadzorom Agencije i ne smije se neograničeno i nekontrolisano povećavati
b Pasiva banke
Depoziti
Depoziti predstavljaju osnovni izvor finansiranja aktive bankeDepoziti mogu biti
- Transakcioni- Netransakcioni- Štedni- Oročeni
Također u ovu kategoriju pasive se ubrajaju i depoziti javnih institucija
Nedepozitni izvori
Ovdje spadaju Vrijednosni papiri izdati kao izvor finansiranja Krediti od drugih banaka i institucija Ugovori o rekupovini ndashREPO
Nedepozitni izvori predstavljaju veoma bitan izvor finansiranja aktive banke
Kapital
Kapital predstavlja vlasnički dio poslovanja
U kapital se ubrajaju Akcionarski kapital Subordinirani dug Opće rezerve za pokriće gubitka banaka
3 Vanbilansne stavke banaka
U novije vrijeme prisutan je trend rasta vanbilansnih pozicija banaka
Ovdje se između ostalog ubrajaju Stand by kreditni sporazumi Swap kamatnih stopa Obaveze po kreditima Ugovori o kursnim listama itd
Izvor su dodatnog rizika poslovanja banaka
4 Bilans uspjeha banke
Pojam bilansa uspjeha Bilans uspjeha predstavlja iznos primljenih prihoda te izloženih troškova koji su se pojavili u određenom periodu
KAMATNI PRIHODIKamate i naknade po kreditimaKamate od investicija u vrijednosne papireDrugi prihodi od kamata
KAMATNI TROŠKOVIKamate na depoziteKamate na kratkoročni dugKamate na dugoročni dug
NEKAMATNI PRIHODINaknade za usluge vezane za depoziteNaknade po osnovu zaključenih ugovora o rentanju opreme objekata i sl
NEKAMATNI TROŠKOVIPlaće dnevnice i ostali troškovi uposlenihNeto troškovi najmova i opremeRežijski troškovi Rezervacije za moguće gubitke po kreditima Porezi
Neto prihod od kamate=gt razlika između prihoda od kamate i troškova kamata
Neto nekamatani prihod =gt razlika između nekamatnih prihoda i nekamatnih troškova
Prihod prije poreza =gtrazlika predhodnih kategorija
NETO DOBIT = UKUPNE STAVKE PRIHODA -(minus) UKUPNE STAVKE RASHODA
KAKO POVEĆATI DOBITPovećati bilo koju od stavki aktive Povećavati aktivu s višim prihodom na račun one s nižim Smanjiti kamate na uzete depozite Tražiti jeftinije izvore na račun onih skupljih Smanjiti troškove poslovanja Izbjeći moguće poreze
7 OSNOVNI PRINCIPI BANKARSKOG POSLOVANJA
LIKVIDNOST
Sposobnost banke da izvršava svoje kratkoročne obaveze o rokovima dospjeća
Banka je likvidna sve dok je sposobna da o rokovima dospjeća izvršava svoje obaveze
Likvidnost je osnova za normalno funkcionisanje depozitnog i kreditnog mehanizma kod svake banke
Povjerenje je osnov odnosa banke i klijenta i banke moraju da se bore da održe to povjerenje Ono se održava neodložnim izmirenjem dospjelih obaveza
Nelikvidna banka nije u stanju da pokrije prezentovane naloge za isplatu ugovorenih obaveza
Različit nivo likvidnosti
Aktive bilansa super-likvidna imovina likvidna imovina i nelikvidna imovina
Pasive bilansa
Vanbilansnih pozicija
Idealno stanje poklapanje likvidnosti imovine i dospjeća obaveza
Uticaj ročne transformacije sredstava deponenti i tražioci kredita ndash suprostavljeni ciljevi
Pod kontrolom bankarskog menadžmenta
Banka zarađuje na ročnoj transformaciji sredstava
U težnji za zaradom -gt opasnost od probijanja granica ročne transformacije -gt nelikvidnost
Banke mogu vršiti ročnu transformaciju ali samo do određenog stepena koji su one same utvrdile na osnovu iskustva
Nelikvidnost može da nastane ukoliko banka postane nesolventna -gt vrijednost aktive ltvrijednosti obaveza tz da banka nema kapitala
Promjena koncepta likvidnosti banke u savremenim uslovima
ranije jednostavniji menadžment likvidnosti koji se sastojao u tome da vodi računa o likvidnosnoj strukturi svoje aktive
danas povećani rizik da likvidnost banke bude ugrožena (rizik vanbilansnih obaveza i prekid zaduživanja na finansijskom tržištu) ali i nove mogućnosti zaduživanja i odbrane likvidnosti banke
Najlošija pozicija u savremenoj tržišnoj strukturi- banka uključena u finansijsko tržište- upravljanjem pasivom obezbjeđuje dodatni kvantum likvidnosti- sticajem okolnosti ndashgubi svoju kreditnu sposobnost na tržištu1048790zatvara
joj se pristup finansijskom tržištu
Jedini izlaz kredit za likvidnost od Centralne banke -gt koja diktira menadžmentu banke restrukturiranja bilansa
STRATEGIJE LIKVIDNOSTI
1 Strategija kratkoročnih komercijalnih kredita- dominantna u toku XIX vijeka- depozitni potencijal su uglavnom činili a vistadepoziti - održavanje solventnosti i likvidnosti plasmanom depozitnog
potencijala u kratkoročne kredite- rok kredita do 90 dana-pokriveni robnim mjenicama
- nelikvidnost bi mogla nastati samo neto smanjenjem depozita kao bankarskih resursa
- CB bi mogla odobriti kredit za likvidnost- kasnije raste značaj štednih i oročenih depozita kao i kredita sa
dužim rokovima otplate tako da ova strategija gubi na značaju
2 Strategija utrživih aktiva- nastala je početkom XX vijeka na bazi razvoja fin tržišta- banke diverzifikuju svoju rezervnu aktivu - sekundarne rezerve ndashdržavni VP (blagajnički zapisi)- kamatonosne sekundarne rezerve privlače bankare- uslov dovoljno duboko finansijsko (posebno novčano)tržište- odbrana likvidnosti prodaja dijela kratkoročnih VP kao i dijela
kreditnog portfolija- sekjurizacija kredita grupe banaka udružuju dijelove
standardizovanih kredita u određeni pulkod neke finansijske institucije Na osnovu toga finans
- institucija emituje nove VP koje prodaje zainteresovanim institucionalnim investitorima
3 Strategija na bazi plasmana sa anticipiranim dohotkom- postala je dominantna poslije Drugog svjetskog rata- rast srednjoročnih i dugoročnih kredita na osnovu rasta štednih i
oročenih depozita- povrat kredita na osnovu anuitetnog otplatnog plana - otplata iz prihoda korisnika kredita (firme i stanovništvo) - preduzeća kvartalni i polugodišnji anuiteti- stanovništvo mjesečni anuitet- analiza i praćenje priliva i odliva
4 Strategija upravljanja pasivom- razvijena u toku šezdesetih godina- obezbjeđenje likvidnosti na osnovu povlačenja (uzimanja) kredita
umjesto putem prodaje kratkoročnih VP- predpostavlja jako finansijsko tržište sa obiljem sredstava koja se
mogu angažovati putem kreditnih aranžmana- mogućnost korištenja kredita kod CB- uslov banka mora imati solidnu kreditnu sposobnost
INDIKATORI NELIKVIDNOSTI
- Nema dovoljno novčanih sredstava za pokriće naloga komitenata- nije u stanju isplatiti novčana sredstva po odobrenim kreditima
- nije u stanju otplaćivati uzete kredite- drži niži nivo OR kod CB od propisanih
UPRAVLJANJE AKTIVOM I LIKVIDNOST
Posebno značajno u uslovima nerazvijenog finansijskog tržišta odnosno kada banka ne koristi mehanizme upravljanja pasivom
Banka formira primarnu rezervu likvidnosti koja se u uprošćenom finansijskom sistemu sastoji od novca na depozitnom računu kod CB
Dva pristupa upravljanja aktivom
Stock pristup banka treba težiti da ima kvalitetnu aktivu U slučaju privremene nelikvidnosti banka može prodati dio aktive povući sredstva sa FT ili od CB Težište na upravljanju aktivom radi obezbjeđenja likvidnosti Klasifikacija aktive banke prema stepenu likvidnosti
Flow pristup respektuje ročnu transformaciju buduće prilive i odlive Banka stvara ldquomapu likvidnostirdquondash sagledava poziciju likvidnosti u rokovima od 1-8 dana 8-30 i 30-90 dana
Optimalno rješenje u kombinaciji dva pristupa
UPRAVLJANJE PASIVOM I LIKVIDNOST
Banke rješavaju problem likvidnosti upravljanjem pasivom odnosno angažovanjem dodatnih sredstava na finansijskom tržištu (kao i kredita kod CB)
Mehanizmi angažmana kredita za likvidnost1 Međubankarski kredit za likvidnost2 Aranžmani o rekupovini sredstava (REPOS)3 Depozitni certifikati (CDs)4 Krediti za likvidnost kod CB
Međubankarski krediti za likvidnost
Predstavlja mehanizam raspodjele sredstava na računima kod centralne banke na kreditnoj bazi uz plaćanjenaplatu kamate
Posebno karakteristično za američke banke kod kojih u pravilu manje banke imaju više sredstava na računima kod CB nego velike banke
Manje banke često imaju viškove primarne likvidnosti pa je moguće da one na vrlo kratak rok uz naplatu kamate ustupaju ta sredstva drugim bankama
Radi se uglavnom o neosiguranim kreditima (bez pokrića)
Aranžmani o rekupovini sredstava (REPO)
Radi se o prodaji finansijske aktive uz obavezu prodavca da mora u određenom kratkom terminu kupiti tu istu aktivu po unaprijed dogovorenoj cijeni
Kao pokriće koriste se državne obveznice Smatraju se najsigurnijim načinom ulaganja
Ročnost ovog aranžmana je od jednog dana do nekoliko mjeseci Može biti ldquoREPO sa unaprijed dogovorenim datumomrdquo ili tzv ldquootvoreni REPOrdquo sa mogućnošću kupovine u bilo koje vrijeme u budućnosti
Banka u osnovi vrši prodaju vrijednosnih papira za novac uz obavezu njihove ponovne kupovine Kupac zarađuje kamatu po repo-stopi dok prodavac rješava problem kratkoročne nelikvidnosti
Depozitni certifikati (CDs)
Banka emituje depozitne certifikate sa kratkim rokovima vraćanja kada su u funkciji obezbjeđenja likvidnosti
Kada ima narasle zahtjeve za dodatnim novčanim sredstvima banka nudi emisiju svojih CDs po atraktivnim kamatnim stopama
Ona očekuje da u vrlo kratkom roku dođe do likvidnih sredstava ndash znatno brže nego da čeka neto-priliv depozita
Krediti za likvidnost kod CB
CB ih odobrava bankama koje su solventne ali imaju kratkoročne probleme likvidnosti
Realizuju se posredstvom tzv ldquodiskontnog šalterardquo na kojem banke mogu da dobiju superkratkoročne kredite CB uz zalog državnih vrijednosnih papira
Dva koncepta kamatnih stopa za navedene kredite- ispod tržišne (potreba kontrole namjenskog korištenja)- iznad tržišne (kaznene banke nezainteresovane da ih koriste)
Tri tipa ovih kredita1 za prilagođavanje bilansne strukture banaka2 za pokrivanje sezonskih debalansa3 za otklanjanje posljedica neočekivanih događaja
UTVRĐIVANJE LIKVIDNOSTI
Potrebno je izvršiti grupisanje pojedinih oblika aktive prema stepenu likvidnosti
Gradacija u tri kategorije- Primarna gotovina u blagajni sredstva po viđenju kod korespodentskih
banaka i na računu kod CB- Sekundarna primarna likvidnost uvećana za najlikvidniji dio aktive banke - koji
se u kratkom roku i uz niske troškove može pretvoriti u novac (mjenice kratkoročni krediti do tri mjeseca)
- Tercijarna dijelovi plasmana banke koji se do isteka određenog roka ne mogu pretvoriti u gotov novac (dugoročni krediti obligacije mjenice koje se ne mogu eskontovati)
INSTRUMENTI MJERENJA LIKVIDNOSTI
Kvantitativnipristupa odnos kredita i depozitab odnos likvidne aktive i ukupnih depozitac odnos likvidne i ukupne aktived odnos likvidne aktive i kratkoročnih obavezae prosječna dospjelost plasmana u HV
Kvalitativnipristup Praćenje i analizaa sezonskih ciklusab slučajnih i dugoročnih promjenac novčanih tokova
Kvanitativni ili stock pristup
a Odnos kredita i depozita
kada se odnos penje do relativno visokog nivoa- bankari manje pozajmljuju i investiraju Krediti su nelikvidna imovina banke ndash kada oni rastu =gt likvidnost opada
Nedostatak ne daje informacije o dospjelosti i urednosti otplate kredita niti informacije o stepenu likvidnosti Ne sadrži ni informacije o prirodi bančine imovine izvan kreditnog portfelja (npr gotovina i kratkoročne HV i fiksna aktiva)
To je signal koji opominje menadžment banke da napravi ocjenu svog programa prekomjerne ekspanzije kredita
b odnos likvidne aktive i ukupnih depozita
nešto pouzdaniji od prethodnog
Nedostatak značajan dio gotovine nije stvarno raspoloživ za odgovaranje na bančine potrebe za likvidnim sredstvima (npr obavezna rezerva i sl)
Nedostatak koeficijenata statički ili stock pristup (bez dinamike)
Zaključak Ne postoji opšta formula likvidnosti za sve banke pa ni za jednu banku u različitim vremenskim periodima Svaka banka traga za svojim optimumom likvidnosti
Korelativno praćenje stope rasta depozita i kredita Stabilne stope rasta depozita siguran su pokazatelj održavanja optimalne zone likvidnosti bez formiranja dodatnih rezervi lkvidnosti
Formiranje predvidivih stopa kredita odnosno kalkulisanje cikličnih sezonskih slučajnih i dugoročnih varijacija stopa formiranja kredita i depozita
Zlatno pravilo likvidnosti stope rasta kredita ne smiju biti veće od stopa rasta depozita
Banka mora nastojati da što prije otkloni nelikvidnost kako bi sačuvala povjerenje svojih komitenata
Projektovanje likvidnosti
U savremenim bankama vrše komisije za upravljanje aktivom i pasivomSastoji se u prognoziranju rasta kredita i depozita te aranžiranju dodatnih izvora za obezbjeđenje likvidnosti banke
Suština izračunati gep (jaz) likvidnosti banke kao razliku između anticipiranih izvora sredstava i potencijalne upotrebe sredstava od strane banke
Značaj izbora optimalne kombinacije
Diferencijacija depozita stabilni i nestabilni (više ili manje osjetljivi na promjene tržišne kamatne stope)
Ciklični aspekt (povezanost banke sa granama kod kojih postoji veći stepen cikličnih oscilacija) U uslovima uspona privredne aktivnosti banke smanjuju kratkoročne i dugoročne VP i povećavaju kredite U uslovima recesije =gt smanjuju se zahtjevi za kreditima =gt banke usmjeravaju sredstva u VP
Način projektovanja likvidnosti
Potrebe dodatne likvidnostiprognozirani rast kredita + rast obaveznih rezervi ndash prognozirani porast depozita
Na izbor sredstava za pokrivanje gep-a utiče dužina vremena projektovanog gep-a očekivano kretanje kamatnih stopa na finansijskom tržištu
Na politiku likvidnosti utiče i filozofija menadžmenta
Faktori koji utiču na likvidnost
ročna struktura svih sredstava dinamika priliva sredstava ponašanje poslovnih subjekata smjernice ekonomske i razvojne politike mjere monetarno- kreditne politike
Propisi agencije za bankarstvo
ldquoOdlukao minimalnimstandardimaza upravljanjerizikomlikvidnostibanakardquo
Nadzorni odbor banke odgovoran je da osigura da banka ima i provodi adekvatan program za upravljanje rizikom likvidnosti
Više rukovodstvo banke dužno je da pripremai Odborudajeprijedlogeprogramai politika provodiprogramei politike prati upravljai kontroliše dautvrdimetodprocjenetekućei budućelikvidnosti obezbjedisistemizvještavanjao likvidnosti obavještavaOdboro stanjulikvidnostinajmanjejednomkvartalno
pratiekonomskei drugeusloveu okruženjukojimoguuticatinalikvidnost obezbjediuslovezasisteminterne kontrole
Obaveza banke Ročno usklađivanje ugovorenih dospjeća instrumenata aktive i pasive
najmanje90 izvorasredstavasarokomdospjećado 365 danadaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 365 dana
najmanje95 izvorasarokomdospjećado 180 danaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 180 dana
izvoresredstavasarokomdospjećado 90 danau punomiznosuangažujeu plasmanesarokomdospjećado 90 dana
Rezerva likvidnosti
Empirijski određena visinom novčanih sredstava poslovne banke u gotovini i na računima kod CB Izražava se u procentima od depozita sa kojima banka raspolaže
Na osnovu višegodišnjeg iskustva ocijenjeno je da odnos sredstava na žiro-računu poslovne banke ne bi smio biti niži od 4 do 5 od ukupnih depozita po viđenju
Kod nas su banke obavezne da održavaju prosječan desetodnevni minimum likvidnosti u novčanim sredstvima u visini od najmanje 20 iznosa kratkoročnih izvora sredstava
PROPISANE ZAŠTITNE MJERE
principdase štovišeoslanjanastabilneizvoresredstava principzamaksimalnudiverzifikacijuizvorasredstavapodospjeću vrstii
brojukomitenata tržištui instrumentima organizacionemjerezaupravljanjelikvidnošću (kompetentnalica
efikasnakontrolai sl) stepenuključenostibankeu tržištanovcai razvojakratkoročnihvrijednosnihpapira redovnopripremanjeplanovazavanredne(neočekivane)situacije kvalitetaninformacioni sistem
SOLVENTNOST
Solventnost je sposobnost banke da svoje ukupne obaveze može pokriti svojom ukupnom aktivom čija se vrijednost može potvrditi na tržištu dakle po tržišnoj cijeni
Nesolventna banka formirana vrijednost obaveza iznad nivoa realne aktive
Da li banka može biti nelikvidna ali solventnalikvidna ali nesolventna
Vremenska koponenta za razlikovanje kategorija likvidnosti i solventnosti
Likvidnost sposobnost banke da odgovori svojim obavezama u određenom (kratkom) roku a
Solventnost sposobnost banke da odgovori svim svojim obavezama Da u trenutku likvidacije može da isplati svoje povjerioce
Ako je banka nesolventna dolazi pod udar regulatornih organa uz mogućnost gubljenja poslovnog statusa u obliku likvidacije ili preuzimanja od neke druge banke
POSLOVNOST
predstavlja postizanje maksimalnih rezultata minimalnim ulaganjem sredstavaSastavni dijelovi
samostalnost i objektivnost u donošenju odluka stalna cirkulacija novca poslovno predviđanje
Princip poslovnosti ugrađuje se u princip likvidnosti sa kojim čini jedinstvenu cjelinu
EFIKASNOST
predstavlja princip po kojem banka odobrava kredite za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno uložitiBanke će sredstva usmjeriti u projekat koji će nakon otplate kredita uspješno poslovati
Banka teži optimalnoj efikasnosti koja je rezultanta poželjnog stepena likvidnosti i sigurnosti koji reflektuju operativna i strateška ponašanja vlasnika menadžmenta i klijenata banke
PROFITABILNOST
cilj banke je ostvarenje što većeg profita na osnovu kamatne marže zaračunavanjem provizije na bankarske usluge kao i prihoda ostvarenih vođenjem vlastitih poslova bankeProfitabilnost kao obezbjeđenje dovoljne stope prinosa po jedinici dioničkog kapitala
Rezultat - rast profita i povećanje tržišne vrijednosti banke
Osnovni principi bankarskog poslovanja - Vježbe
1 Finansijski indikatori banaka
Cilj poslovanja =gt adekvatna stopa prinosa po jedinici kapitalaUslov rasta banke je i povećanje kapitala =gt propisan mininimum
Svrha indikatoraUpoređivanje performansi banke sa drugim bankama i Posmatranje date banke kroz vrijeme
Osnovni principi bankarskog poslovanja su Likvidnost Solventnost Sigurnost Profitabilnost Efikasnost
2 Likvidnost banaka
Pojam likvidnost sposobnost subjekta da izvrši svoje tekuće obaveze o roku dospijećaKroz adekvatno upravljanje likvidnošću banka gradi povjerenjeRangiranje aktive i pasive prema stepenima likvidnosti super-likvidna likvidna i nelikvidnaPojam ročna transformacija usklađivanje rokova obaveza i potraživanja
Postoji više indikatora likvidnosti ali osnovni su Likvidna aktiva ukupna aktiva Likvidna pasiva ukupna pasiva
3 Solventnost
Razlika između likvidnosti i solventnostiPojam solventnosti dugoročna usklađenost strukture aktive i pasive tj mogućnost da se svi dugovi plate ldquokonačnordquo ali po tržišnim cijenamaBanka je solventna ako joj je u slučaju likvidacije aktiva veća od pasive
Trojako značenje solventnosti Sposobnost banke da snosi rizik (u slučaju likvidacije) Obezbjeđenje sigurnosti deponentima (minimiziranje rizika za
deponente) Makroekonomska funkcija banke (u slučaju nesolvnentnosti jedne
banke posljedica može biti pad povjerenja u sve banke ndash lančani efekat
4 Sigurnost
Pojam sigurnosti mogućnost plaćanja i naplate svih obaveza i potraživanja u ugovorenim rokovima i utvrđenom obimu Odnosi se na procjenu klijenta njegove sposobnosti da izmiri svoje obaveze na vrijeme u punom iznosu te na način predviđen u ugovoru
Postiže se provjerama klijenataZakonski uređeno putem garancija koje su neophodne
5 Efikasnost
Pojam efikasnosti (poslovanja) aktivnosti koje vode ka ostvarenju optimalnih rezultata
Princip po kojem banka odobrava sredstva za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno upotrijebiti
Efikasnost = likvidnost + profitabilnost + solventnost + sigurnost
6 Profitabilnost
Profitabilnost =gt funkcija cilja banke
Cilj banke je stalno povećanje profitabilnostiTrendovi u profitabilnosti banaka =gttokom 80-ih i 90-ih bilježe se opadajuće stope
U obješnjenju postoje dvije koncepcije Posljedica djelovanja cikličnih i strukturnih faktora na svjetskom
planu Dilema - tranzicija konkurencija
Važni pokazatelji ROI ROA ROE
ROI =neto prihod nakon poreza operativni prihodROA =neto prihod nakon poreza ukupna aktivaROE =neto prihod nakon poreza akcijski kapital
a) Povezanost pokazatelja profitabilnostiROI =NP OP ndashpovrat na investicijeAU =OP UA -efekat korištenja activeROA =ROI x AU -povrat na aktivuEM =UA AK ndashakcijski multiplikator ROE= ROA x EM ndashpovrat na akcijski kapital
b) Formiranje profita banke
1 Kamatni prihod (-)2 Kamatni rashod3 Neto kamatni prihod (+)4 Neto nekamatni prihod5 Bruto prihod (-)6 Operativni rashodi7 Neto prihod (-)8 Izdvojene rezerve9 Neto prihod prije oporezivanja (-)10 Porez na profit11 Neto prihod poslije oporezivanja (-)12 Raspoređeni profit13 Zadržani ili neraspoređeni profit
c) Primjer izračunavanja profitabilnosti
Banka ldquoXrdquoima sljedeće pokazatelje poslovanja
Ukupna aktiva200000000 KMOperativni prihod20000000 KMAkcijski kapital16000000 KMNeto dobit (profit)1000000 KM
Izračunati ROI AU ROA EM i ROE =
Rješenje ROI = NP OP = 5AU = OP UA = 01ROA = ROI x AU = 05EM = UA AK = 1K = 125ROE = ROA x EM = 625
d) Faktori profitabilnosti
Postoje dvije vrste faktora koji utiču na profitabilnost banke mikroekonomski i makroekonomski
Mikroekonomski faktori profitabilnosti suKvalitet MGMT-aKvalitet aktiveEkonomija obimaEkonomija okviraVanbilansne operacijeTroškovi poslovanja IProfitni centri
Makroekonomski faktori profitabilnosti su Faza ekonomskog ciklusa Sektorske krize Kretanje kamata
Pojam kamatna margina razlika između aktivne i pasivne kamatne stope =gt razlika između kamatne stope na plasmane i dugove
e) Projektovanje profitabilnosti banaka
r = i + ot + ( 25 -i) x EAr -na plasmane I -kamatna stopa na obavezeE -akcijski kapital A ndashaktivaGranična stopa prinosa na akcijski kapitalAko imamo sljedeće podatker = 25 prije porezar = 15 poslije poreza od 40
Primjer Ako imamo sljedeće podatkei=10E=40A=100ot=3
Rješenje r = 136
f) Uticaj multiplikatora na profitabilnost
Ako je očekivani ROE = 25 prije poreza onda je ROE nakon poreza od (40) jednak 15Za stopu obaveznog kapitala od 8 ostvaruje se EM od 25Razlog =gt EM se računa samo na akcijski kapital (npr 4=gt 1 004 =25)Dakle ROA mora biti najmanje 1 jer jeROE = ROA x EM =gt 1 x 25ROE = 25
5 CENTRALNA BANKA BiH
Centralna banka BiH
Na njenom čelu nalazi se Upravno vijećeNe može davati kredite kreiranjem novca i u tom smislu djeluje kao Currency Board
Cilj Centralne banke je da postigne i održi stabilnost domaće valute (KM) tako što izdaje domaću valutu prema aranžmanu poznatom pod nazivom Currency Board
ldquoCurrency Boardrdquo
ldquoCurrency Boardrdquo u smislu Zakona o CB znači operativno pravilo za izdavanje domaćevalute prema kojem se domaća valuta izdaje samo uz kupovinu konvertibilne devizne valute sa punim pokrićem u neto stranoj aktiviTo znači da Centrana banka ne može odobriti kredit
Tri osnovne karakteristike CBA
1 Fiksni devizni tečaj utvrđen Zakonom o CBBH ( 1 KM = 1 DEM = 051129 euro )2 Puna devizna pokrivenost KM pasive CBBH
3 Puna konvertibilnost KM pasive CBBH u vezanu valutu euro
Pored toga CBBiH ne može davati kredite niti komercijalnim bankama niti
vladama CBBiH a ni drugi autoriteti u BiH ne mogu vršiti ograničenja na
plaćanja i međunarodne transakcije CBBiH osigurava transparentnost rada i transparentnost njenih
računa
Osnovni zadaci CB BiH
a) da definiše usvoji i kontroliše monetarnu politiku BiH putem izdavanja domaćevalute
b) da drži i upravlja službenim deviznim rezervama CB na siguran i profitabilan način
c) da potpomogne ili uspostavi i održava odgovarajuće platne i obračunske sisteme
d) da prima depozite od BiH i komercijalnih banaka radi ispunjenja zahtjeva za obaveznim rezervama
e) da stavlja u i povlači iz opticaja domaću valutu
f) da obavlja devizne operacije na zahtjev banaka
g) da prikuplja podatke koji se odnose na ekonomske i finansijske aktivnosti
Struktura bilansa CB
AKTIVA PASIVAKrediti bankama Gotov novacDržavne obveznice Depoziti banakaDevizna potraživanja Specijalni depozitiZlato I rezerve Depoziti države
Devizne obavezeFondoviInterne rezerve
Struktura bilansa CBBH
PASIVA1 Rezervniprimarni novac
gotovina izvan monetarnih vlasti- izvan CBBiH depoziti komercijalnih banaka
2 Inostrana pasiva kratkoročne obaveze prema nerezidentimadepoziti nerezidenataobaveze prema MMF-u
3 Depoziti centralne vlade 4 Kapitalni račun
početni kapital i rezerveakumulirana dobit
AKTIVA
1 Strana aktiva strana valuta u trezoru CBdevizni depoziti kod inostranih banakaraspolaganje SDR-ovima i dugoročni strani vrijednosni papiri
2 Potraživanja od privatnog sektora
Nezavisnost CB BiH
Centralna banka je potpuno nezavisna od FBiH RS te bilo koje javne agencije i organa
Centralna banka neće primati instrukcije od bilo kojeg drugog lica
Samostalnost Centralne banke treba biti poštovana i niko ne može tražiti da se utječe na bilo kojeg člana tijela Centralne banke koje donosi odluke u izvršavanju njegovih dužnosti prema Centralnoj banci niti da se miješa u djelatnost Centralne banke
Organizacija CB BiH
Centralna banka se sastoji od Upravnog vijeća Uprave (koja se sastoji od Guvernera i tri Viceguvernera) Osoblja
Konvertibilnost KMNa zahtjev Centralna banka na teritoriji Bosne i Hercegovine bez ograničenja kupuje i prodaje Konvertibilne marke za euro po kursu definisanom Zakonom o CB
Operacije na tržištu novcaCentralna banka se nećeuključivati u nikakve operacije na tržištu novca uključujući tu i vrijednosne papire bilo koje vrste
Operacije kliringaCentralna banka može ili za svoj vlastiti račun ili za račun i po nalogu Bosne i Hercegovine da uđe u klirinške i platežne aranžmane ili sklopi bilo koji drugi ugovor u istu svrhu sa javnim ili privatnim klirinškim institucijama koje se nalaze u inostranstvu
Bez kreditiranja državeCentralna banka će raditi kao bankar i fiskalni agent Bosne i Hercegovine pod uslovom da niti jedna transakcija koju CB sprovede ne može služiti kao finansijska pomoć uključujući kredit za ili u korist Bosne i Hercegovine
51 Currency Board domaća i svjetska iskustva
1 Pojam Currency Board-a
MMF definišeCurrencyBoardaranžmankaomonetarnirežimkojise zasnivanaeksplicitnojzakonskojobavezikonverzijedomaćevaluteuspecifičnu stranuvalutupričemuinstitucijakojaemitujenovacimaodređena ograničenja
2 Principi Currency Board-a
Principi Currency Board-a su Depoziti po viđenju su konvertibilni u valutu zemlje
monetarnog odbora po fiksnom kursu Odnos između novca u opticaju i novčane mase je
stalan Monetarna politika se sastoji u konverziji domaće valute
u stranu po fiksnom kursu
3 Karakteristike Currency Board-a
Konvertibilnost bilo kojeg iznosa domaće valute u stabilnu stranu valutu
Fiksan devizni kurs domaćevaluteprema referentnoj valuti Puno pokriće emitovanog domaćeg novca stranim rezervama Djeluje na principu novčanog sistema zlatne poluge Nove rezerve pribavljaju se iz zemlje rezervne valute Promjene u platnom bilansu utiču na promjene domaće novčane
mase Trgovinska veza između zemlje monetarnog odbora i zemlje
monetarne valute je obično stabilna Centralna banka ne prima depozite ne može kupovati državne
vrijednosne papire ne daje kredite vladi ni komercijalnim bankama i nema ulogu ldquozajmodavca krajnje instancerdquo ne reguliše bankarski sistem ne nadzire operacije diskrecione monetarne politike
Država ne može kontrolirati količinu novca u opticaju koja je određena potražnjom za novcem
Currency Board u BiH
CBBiH počela je sa radom 11 8 1997 god na principu valutnog odbora
Prije njenog osnivanja u BiH su bile u opticaju 4 valute HR kuna bosanski i jugoslovenski dinar i DM
Ubrzo nakon toga KM postaje jedina legalna valuta
a) Razlozi formiranja CBA u BiH
Potreba za vezivanjem KM za određenu stabilnu valutu
Razlozi odabira DM kao referentne valute Visok nivo povjerenja Historijska vezanost za DM Velika količina DM u zemlji
1999 god ulogu DM preuzima EURO
Osigurao je stabilnost KM Mogao bi biti ugrožen ako se ne zaustavi stalni porast vanjskotrgovinskog debalansaBrojni ekonomisti u BiH smatraju da je naš valutni odbor rigidan te bi bilo nužno izvršiti korekcije u pravcu povećanja njegove fleksibilnosti
b Prednosti CBA u BiH
Četiri su razloga zašto je CBA u BiH bio uspješan1 Javnost u BiH se suočila sa brojnim finansijskim traumama CBA je vratio povjerenje javnosti u domaću valutu2 Javnost u BiH ima puno povjerenje u euro
3 Mnogi su vjerovali da je CBBiH uspješno funkcionirala kao CBA jer je imala donedavno stranog guvernera4 Jedan od razloga zašto CBA uspješno funkcionira u BiH je dobar pravni i institucionalni okvir za CBBiH
Zašto bi CBA trebao biti zadržan u BiH
1 CBA proizvodi realne ekonomske i socijalne koristi
2 Stabilnost domaće valute u odnosu na euro u budućnosti jer BiH ima viziju pristupiti EU
3 Nema konkretne alternative koji bi to monetarni režim trebalo uvesti nakon CBA
4 Dugoročno nastojanje da se kroz CBA ekonomija BiH što više približi ekonomiji EU
6 KOMERCIJALNO BANKARSTVO
VRSTE BANAKA
1 Ročnost poslova komercijalne banke (kratkoročni poslovi) investicione ili razvojne banke (dugoročni poslovi)
2 Privredna grana ili oblast industrijske poljoprivredne trgovačke SMEs sektor spoljnotrgovinske
3 Veličina finansijskog potencijala
male srednje velike
4 Veličina teritorije koju pokriva lokalne regionalne nacionalne
5 Prosječna vrijednost bankarskih depozitnih ili kreditnih operacija
banke malih operacija (ldquoretail banksrdquo) ndashbankarstvo na malo banke velikih operacija (ldquowholesale banksrdquo) ndashbankarstvo na veliko
6 Prisustvo inostrane komponente u poslovanju domaće međunarodne
Uobičajena podjela banaka
A) Depozitne ili komercijalne banke
Mobilišu kratkoročne depozite (uglavnom stanovništva)i plasiraju ih na kratak rok
Finansiraju robni promet i zalihe preduzeća trajna i potrošna dobra stanovništva
Imaju razgranatu mrežu filijalaImaju problem ročne usklađenosti sredDrže transakcione depoziteZalaze i u investicione aktivnosti(VP)
B) Poslovne banke
Sve više se približavaju komercijalnim bankamaFinansijski potencijal zasnivaju na sopstvenom kapitalu i rezervama
Ulaze u vlasništvo kompanija preko čijeg profita uvećavaju sopstveni kapitalFinansirajuuglavnom krupne industrijske kompanije
Osnivaju filijale i u drugim zemljama
C) Univerzalne banke
Klijentima pružaju kompletan set poslovnih i investicionih bankarskih uslugaPredstavljaju prvi organizacioni oblik banaka
To su tzv nespecijalizovane bankeDominiraju depozitni izvori i kratkoročni kreditiKreiraju i sopstvene hartije od vrijednostiTeže ih je kontrolisati
Finansijske aktivnosti banaka u konceptu ldquouniversal bankingrdquomogu uključivati
Djelatnost univerzalne banke posredovanje (intermediation) trgovanje finansijskim instrumentima devizama i derivatima osiguranje ili prihvatanje odgovornosti za kupovinu novog duga i
emisije dionica (underwriting) brokerski poslovi
korporacijske savjetodavne usluge uključujući udruživanja i usluge akvizicije
investicijsko upravljanje osiguranje držanje kapitala ne-finansijskih kompanija u bankarskom portfoliju
DJELATNOST DOMAĆIH BANAKA
1 Primanje svih vrsta novčanih depozita i drugih novčanih sredstava2 Davanje i uzimanje kredita i finansijski lizing3 Davanje svih oblika novčanog jemstva4 Učešće kupovina i prodaja instrumenata tržištanovcai
kapitalazasvojilituđi račun5 Usluge platnog prometa i prenosa novca6 Kupovina i prodaja strane valute7 Izdavanje i upravljanje sredstvima plaćanja (uključujući kreditne kartice
putne i bankarske čekove)8 Pohranjivanje i upravljanje vrijednosnim papirima i drugim
vrijednostima9 Usluge finansijskog menadžmenta10 Kupovina i prodaja vrijednosnih papira11 Drugi poslovi
BILANS BANAKA
BILANS u bankarstvu ima dvostruko značenje analiza bilansa banke I analiza bilansa debitora
Bilans stanja ndash sistematizovan pregled bankarske aktive i pasive na određeni dan
ndash važan izvor informacija i osnova za donošenje poslovnih odluka
Pomaže kod formulisanja poslovne politike banke utvrđivanjem i praćenjem koeficijenata (stopa)
gotovine likvidnosti solventnosti rezervi likvidnosti kreditiranja kapitala i dr
komparativna analiza banke u odnosu na druge banke ili na bankarski sektor u cjelini
Bilans stanja
bruto bilans ukupna aktiva i pasiva
neto bilans prikazuje kredite i ostale finansijske plasmane na strani active I izvore sredstava kojima se pokrivaju ti plasmani
nekonsolidovani bilans prikazuje bruto aktivu i pasivu sektora poslovnih banaka (sa svim interbankarskim pozicijama)
konsolidovani bilans odnosi se na plasmane i obaveze prema nebankarskom sektoru dok su interbankarske pozicije anulirane
Struktura bilansa banke
AKTIVA PASIVA Krediti 52 Oročeni depoziti 42Plasmani u hartije od vrijednosti 16 Depoziti po viđenju 33Likvidna aktiva 14 Obaveze na novčanom tržištu 14Gotovina (+ rezerve) 13 Ostale obaveze 3Ostala aktiva 5 Kapital 8UKUPNO 100 UKUPNO 100
Fundamentalna ravnoteža bilansa
Izbalansiranost vrijednosti aktive i pasive u ročnom i valutnom pogledu
Aktiva = obaveze + fondovi (kapital)Fondovi (Kapital) = aktiva ndash obavezeObaveze = aktiva ndash fondovi (kapital)
Pitanje realne aktive - ako su obaveze i fondovi pokriveni dovoljnim obimom realne aktive - ako je pozitivna vrijednost kapitala - izjednačenost spoljnih obaveza i neto aktive
BANKARSKI AGREGATI
1 Finansijski potencijal2 Finansijski plasmani3 Depozitni potencijal4 Kreditni potencijal
1 Finansijski potencijal
zbir svih izvora sredstava koje banka transferiše u različite vrste plasmana
FP = Σ P = DP + KI + OI
2 Finansijski plasmani
predstavlja zbir ukupne aktive bilansa bankeFPL = Σ A = KR + HV + R
Ukupni plasmani moraju biti pokriveni izvorima sredstavaFP = FPL
3 Depozitni potencijal
zbir depozitnih izvora sredstava DP = Dpv + Dšt + Dor
Nivo depozitnog potencijala neposredno utiče na nivo kreditnog potencijala
4 Kreditni potencijal
kvantum slobodnih sredstava banke koji može biti plasiran u vidu kredita ili drugih plasmana a da pri tome ne ugrozi likvidnost i solventnost održavajući propisanu stopu obaveznih rezervi
KP = FP ndash PR (OR+RL)
Nivo kreditnog (slobodnog ili raspoloživog) potencijala određuje nivo kreditnih plasmana
PR ndash programirane ili standardne rezerve OR ndash obavezna rezerva RL ndash rezerve likvidnosti
Značaj analize bankarskih agregata
- omogućava banci određivanje realnog kreditnog potencijala - dolazi se do značajnih signala vezanih za funkcionisanje makro
sistema- doprinosi kompleksnoj ocjeni ukupnih performansi banke- omogućava komparativnu analizu sa bankarskim trendovima u
inostranstvu
61Bilans banaka
1 Uvod
Finansijski izvještaji sadrže ključne informacije za donošenje odluka o poslovanju banke
Bilans stanja prikazuje imovinu obaveze i temeljni kapital Bilans stanja također daje pregled inputa i outputa banaka
Bilans uspjehadaje pregled cijena koštanja inputa i vrijenosti outputa
Pojam bilansa stanja Bilans stanja pokazuje iznos i sastav izvora sredstava koje je banka pribavila za finansiranje aktivnosti posuđivanja i investiranja kao i koliko je novca banka uložila u kredite vrijednosne papire i ostale finansijske outpute
Pojam bilansa uspjeha Bilans uspjeha pokazuje koliko je banku koštalo pribavljanje depozita i drugih izvora sredstava te koliko su iznosili prihodi po osnovu korištenja tih sredstava
2 Bilans stanja banke
Bilans banke kao i svaki drugi bilans sastoji se od aktive i pasive sa specifičnim elementima
Aktiva = obaveze + kapital
U aktivu bilansa banke spadaju Gotovina Vrijednosni papiri Krediti Lizinzi Ostala mješovita imovina
U pasivu bilansa banke spadaju Depoziti Nedepozitni izvori banke Temeljni kapital
Aktiva = Pasiva
Izvori bankinih sredstava = korištenju bankinih sredstavaa Aktiva bilansa banke
Gotovina i depoziti kod banaka
Gotovina banke prestavlja primarni izvor likvidnosti i u nju spadaju Gotovina u trezoru Depoziti koje banka drži u drugim bankama Gotovina u procesu prikupljanja Računi rezervi kod Centralne banke Gotovina je prva linija odbrane u slučaju neočekivanih zahtjeva od banke
Investicije u likvidne vrijednosne papire
Predstavljaju ulaganja u likvidne vrijednosne papire sa ciljem izgradnje druge linije odbrane likvidnosti banke ili sekundarnih rezervi
Ova kategorija aktive je između gotovine i kredita
Njihova osnovna karakteristika je da donose određeni prihod banci za razliku od gotovine
Ovdje spadaju kratkoročni državni papiri komercijalni zapisi kao i oročeni depoziti banke
Investicije u vrijednosne papire radi prihoda
Banka investira u ove vrijednosne papire radi očekivane stope povrata na njih a ne radi kreiranja sekundarnih rezervi likvidnosti
Ovdje spadaju sve vrste vrijednosnih papira koje banci donose prihode
Također banke drže i određeni broj vrijednosnih papira namijenjenih trgovanju s ciljem ostvarivanja određenog prihoda na promjeni cijena
Krediti
Ovdje spadaju sve vrste plasiranih kredita banke
Svaki kredit nosi određeni rang odnosno određene je kategorije1 Kategorija A-Dobra aktiva2 Kategorija B-Aktiva sa posebnom napomenom3 Kategorija C-Podstandardna aktiva4 Kategorija D-Sumnjiva aktiva i5 Kategorija E-Gubitak
Rezerve za potencijalne gubitke
Sukladno rangu aktive svaka banka izdvaja odgovarajuće rezerve za eventualne gubitke Rezerve prestavljaju odbitnu stavku aktivePostoje opće i posebne rezerve
Posebne rezerve su rezerve koje se izdvajaju prema propisima i u iznosu određenom od strane Agencije za svaku od kategorije aktive
Izdvajanje rezervi prema kategorijama aktive
1 Kategorija A -Dobra aktiva 2 ORKG za opći kreditni rizik
2 Kategorija B - Aktiva sa posebnom napomenom 5-15 PRKG za PKG
3 Kategorija C - Podstandardna aktiva 16-40 PRKG za PKG
4 Kategorija D - Sumnjiva aktiva 41-60 PRKG za PKG
5 Kategorija E - Gubitak 100 PRKG za PKG
ORKG - opće rezerve za kreditne gubitke PRKG - posebne rezerve za kreditne gubitkePKG - potencijalni kreditni gubitak
Ostala aktiva
Odnosi se na ostale kategorije fiksne aktiveOvdje spadaju zgrade oprema investicija u podružnice osiguranje itdOva kategorije je pod strogim nadzorom Agencije i ne smije se neograničeno i nekontrolisano povećavati
b Pasiva banke
Depoziti
Depoziti predstavljaju osnovni izvor finansiranja aktive bankeDepoziti mogu biti
- Transakcioni- Netransakcioni- Štedni- Oročeni
Također u ovu kategoriju pasive se ubrajaju i depoziti javnih institucija
Nedepozitni izvori
Ovdje spadaju Vrijednosni papiri izdati kao izvor finansiranja Krediti od drugih banaka i institucija Ugovori o rekupovini ndashREPO
Nedepozitni izvori predstavljaju veoma bitan izvor finansiranja aktive banke
Kapital
Kapital predstavlja vlasnički dio poslovanja
U kapital se ubrajaju Akcionarski kapital Subordinirani dug Opće rezerve za pokriće gubitka banaka
3 Vanbilansne stavke banaka
U novije vrijeme prisutan je trend rasta vanbilansnih pozicija banaka
Ovdje se između ostalog ubrajaju Stand by kreditni sporazumi Swap kamatnih stopa Obaveze po kreditima Ugovori o kursnim listama itd
Izvor su dodatnog rizika poslovanja banaka
4 Bilans uspjeha banke
Pojam bilansa uspjeha Bilans uspjeha predstavlja iznos primljenih prihoda te izloženih troškova koji su se pojavili u određenom periodu
KAMATNI PRIHODIKamate i naknade po kreditimaKamate od investicija u vrijednosne papireDrugi prihodi od kamata
KAMATNI TROŠKOVIKamate na depoziteKamate na kratkoročni dugKamate na dugoročni dug
NEKAMATNI PRIHODINaknade za usluge vezane za depoziteNaknade po osnovu zaključenih ugovora o rentanju opreme objekata i sl
NEKAMATNI TROŠKOVIPlaće dnevnice i ostali troškovi uposlenihNeto troškovi najmova i opremeRežijski troškovi Rezervacije za moguće gubitke po kreditima Porezi
Neto prihod od kamate=gt razlika između prihoda od kamate i troškova kamata
Neto nekamatani prihod =gt razlika između nekamatnih prihoda i nekamatnih troškova
Prihod prije poreza =gtrazlika predhodnih kategorija
NETO DOBIT = UKUPNE STAVKE PRIHODA -(minus) UKUPNE STAVKE RASHODA
KAKO POVEĆATI DOBITPovećati bilo koju od stavki aktive Povećavati aktivu s višim prihodom na račun one s nižim Smanjiti kamate na uzete depozite Tražiti jeftinije izvore na račun onih skupljih Smanjiti troškove poslovanja Izbjeći moguće poreze
7 OSNOVNI PRINCIPI BANKARSKOG POSLOVANJA
LIKVIDNOST
Sposobnost banke da izvršava svoje kratkoročne obaveze o rokovima dospjeća
Banka je likvidna sve dok je sposobna da o rokovima dospjeća izvršava svoje obaveze
Likvidnost je osnova za normalno funkcionisanje depozitnog i kreditnog mehanizma kod svake banke
Povjerenje je osnov odnosa banke i klijenta i banke moraju da se bore da održe to povjerenje Ono se održava neodložnim izmirenjem dospjelih obaveza
Nelikvidna banka nije u stanju da pokrije prezentovane naloge za isplatu ugovorenih obaveza
Različit nivo likvidnosti
Aktive bilansa super-likvidna imovina likvidna imovina i nelikvidna imovina
Pasive bilansa
Vanbilansnih pozicija
Idealno stanje poklapanje likvidnosti imovine i dospjeća obaveza
Uticaj ročne transformacije sredstava deponenti i tražioci kredita ndash suprostavljeni ciljevi
Pod kontrolom bankarskog menadžmenta
Banka zarađuje na ročnoj transformaciji sredstava
U težnji za zaradom -gt opasnost od probijanja granica ročne transformacije -gt nelikvidnost
Banke mogu vršiti ročnu transformaciju ali samo do određenog stepena koji su one same utvrdile na osnovu iskustva
Nelikvidnost može da nastane ukoliko banka postane nesolventna -gt vrijednost aktive ltvrijednosti obaveza tz da banka nema kapitala
Promjena koncepta likvidnosti banke u savremenim uslovima
ranije jednostavniji menadžment likvidnosti koji se sastojao u tome da vodi računa o likvidnosnoj strukturi svoje aktive
danas povećani rizik da likvidnost banke bude ugrožena (rizik vanbilansnih obaveza i prekid zaduživanja na finansijskom tržištu) ali i nove mogućnosti zaduživanja i odbrane likvidnosti banke
Najlošija pozicija u savremenoj tržišnoj strukturi- banka uključena u finansijsko tržište- upravljanjem pasivom obezbjeđuje dodatni kvantum likvidnosti- sticajem okolnosti ndashgubi svoju kreditnu sposobnost na tržištu1048790zatvara
joj se pristup finansijskom tržištu
Jedini izlaz kredit za likvidnost od Centralne banke -gt koja diktira menadžmentu banke restrukturiranja bilansa
STRATEGIJE LIKVIDNOSTI
1 Strategija kratkoročnih komercijalnih kredita- dominantna u toku XIX vijeka- depozitni potencijal su uglavnom činili a vistadepoziti - održavanje solventnosti i likvidnosti plasmanom depozitnog
potencijala u kratkoročne kredite- rok kredita do 90 dana-pokriveni robnim mjenicama
- nelikvidnost bi mogla nastati samo neto smanjenjem depozita kao bankarskih resursa
- CB bi mogla odobriti kredit za likvidnost- kasnije raste značaj štednih i oročenih depozita kao i kredita sa
dužim rokovima otplate tako da ova strategija gubi na značaju
2 Strategija utrživih aktiva- nastala je početkom XX vijeka na bazi razvoja fin tržišta- banke diverzifikuju svoju rezervnu aktivu - sekundarne rezerve ndashdržavni VP (blagajnički zapisi)- kamatonosne sekundarne rezerve privlače bankare- uslov dovoljno duboko finansijsko (posebno novčano)tržište- odbrana likvidnosti prodaja dijela kratkoročnih VP kao i dijela
kreditnog portfolija- sekjurizacija kredita grupe banaka udružuju dijelove
standardizovanih kredita u određeni pulkod neke finansijske institucije Na osnovu toga finans
- institucija emituje nove VP koje prodaje zainteresovanim institucionalnim investitorima
3 Strategija na bazi plasmana sa anticipiranim dohotkom- postala je dominantna poslije Drugog svjetskog rata- rast srednjoročnih i dugoročnih kredita na osnovu rasta štednih i
oročenih depozita- povrat kredita na osnovu anuitetnog otplatnog plana - otplata iz prihoda korisnika kredita (firme i stanovništvo) - preduzeća kvartalni i polugodišnji anuiteti- stanovništvo mjesečni anuitet- analiza i praćenje priliva i odliva
4 Strategija upravljanja pasivom- razvijena u toku šezdesetih godina- obezbjeđenje likvidnosti na osnovu povlačenja (uzimanja) kredita
umjesto putem prodaje kratkoročnih VP- predpostavlja jako finansijsko tržište sa obiljem sredstava koja se
mogu angažovati putem kreditnih aranžmana- mogućnost korištenja kredita kod CB- uslov banka mora imati solidnu kreditnu sposobnost
INDIKATORI NELIKVIDNOSTI
- Nema dovoljno novčanih sredstava za pokriće naloga komitenata- nije u stanju isplatiti novčana sredstva po odobrenim kreditima
- nije u stanju otplaćivati uzete kredite- drži niži nivo OR kod CB od propisanih
UPRAVLJANJE AKTIVOM I LIKVIDNOST
Posebno značajno u uslovima nerazvijenog finansijskog tržišta odnosno kada banka ne koristi mehanizme upravljanja pasivom
Banka formira primarnu rezervu likvidnosti koja se u uprošćenom finansijskom sistemu sastoji od novca na depozitnom računu kod CB
Dva pristupa upravljanja aktivom
Stock pristup banka treba težiti da ima kvalitetnu aktivu U slučaju privremene nelikvidnosti banka može prodati dio aktive povući sredstva sa FT ili od CB Težište na upravljanju aktivom radi obezbjeđenja likvidnosti Klasifikacija aktive banke prema stepenu likvidnosti
Flow pristup respektuje ročnu transformaciju buduće prilive i odlive Banka stvara ldquomapu likvidnostirdquondash sagledava poziciju likvidnosti u rokovima od 1-8 dana 8-30 i 30-90 dana
Optimalno rješenje u kombinaciji dva pristupa
UPRAVLJANJE PASIVOM I LIKVIDNOST
Banke rješavaju problem likvidnosti upravljanjem pasivom odnosno angažovanjem dodatnih sredstava na finansijskom tržištu (kao i kredita kod CB)
Mehanizmi angažmana kredita za likvidnost1 Međubankarski kredit za likvidnost2 Aranžmani o rekupovini sredstava (REPOS)3 Depozitni certifikati (CDs)4 Krediti za likvidnost kod CB
Međubankarski krediti za likvidnost
Predstavlja mehanizam raspodjele sredstava na računima kod centralne banke na kreditnoj bazi uz plaćanjenaplatu kamate
Posebno karakteristično za američke banke kod kojih u pravilu manje banke imaju više sredstava na računima kod CB nego velike banke
Manje banke često imaju viškove primarne likvidnosti pa je moguće da one na vrlo kratak rok uz naplatu kamate ustupaju ta sredstva drugim bankama
Radi se uglavnom o neosiguranim kreditima (bez pokrića)
Aranžmani o rekupovini sredstava (REPO)
Radi se o prodaji finansijske aktive uz obavezu prodavca da mora u određenom kratkom terminu kupiti tu istu aktivu po unaprijed dogovorenoj cijeni
Kao pokriće koriste se državne obveznice Smatraju se najsigurnijim načinom ulaganja
Ročnost ovog aranžmana je od jednog dana do nekoliko mjeseci Može biti ldquoREPO sa unaprijed dogovorenim datumomrdquo ili tzv ldquootvoreni REPOrdquo sa mogućnošću kupovine u bilo koje vrijeme u budućnosti
Banka u osnovi vrši prodaju vrijednosnih papira za novac uz obavezu njihove ponovne kupovine Kupac zarađuje kamatu po repo-stopi dok prodavac rješava problem kratkoročne nelikvidnosti
Depozitni certifikati (CDs)
Banka emituje depozitne certifikate sa kratkim rokovima vraćanja kada su u funkciji obezbjeđenja likvidnosti
Kada ima narasle zahtjeve za dodatnim novčanim sredstvima banka nudi emisiju svojih CDs po atraktivnim kamatnim stopama
Ona očekuje da u vrlo kratkom roku dođe do likvidnih sredstava ndash znatno brže nego da čeka neto-priliv depozita
Krediti za likvidnost kod CB
CB ih odobrava bankama koje su solventne ali imaju kratkoročne probleme likvidnosti
Realizuju se posredstvom tzv ldquodiskontnog šalterardquo na kojem banke mogu da dobiju superkratkoročne kredite CB uz zalog državnih vrijednosnih papira
Dva koncepta kamatnih stopa za navedene kredite- ispod tržišne (potreba kontrole namjenskog korištenja)- iznad tržišne (kaznene banke nezainteresovane da ih koriste)
Tri tipa ovih kredita1 za prilagođavanje bilansne strukture banaka2 za pokrivanje sezonskih debalansa3 za otklanjanje posljedica neočekivanih događaja
UTVRĐIVANJE LIKVIDNOSTI
Potrebno je izvršiti grupisanje pojedinih oblika aktive prema stepenu likvidnosti
Gradacija u tri kategorije- Primarna gotovina u blagajni sredstva po viđenju kod korespodentskih
banaka i na računu kod CB- Sekundarna primarna likvidnost uvećana za najlikvidniji dio aktive banke - koji
se u kratkom roku i uz niske troškove može pretvoriti u novac (mjenice kratkoročni krediti do tri mjeseca)
- Tercijarna dijelovi plasmana banke koji se do isteka određenog roka ne mogu pretvoriti u gotov novac (dugoročni krediti obligacije mjenice koje se ne mogu eskontovati)
INSTRUMENTI MJERENJA LIKVIDNOSTI
Kvantitativnipristupa odnos kredita i depozitab odnos likvidne aktive i ukupnih depozitac odnos likvidne i ukupne aktived odnos likvidne aktive i kratkoročnih obavezae prosječna dospjelost plasmana u HV
Kvalitativnipristup Praćenje i analizaa sezonskih ciklusab slučajnih i dugoročnih promjenac novčanih tokova
Kvanitativni ili stock pristup
a Odnos kredita i depozita
kada se odnos penje do relativno visokog nivoa- bankari manje pozajmljuju i investiraju Krediti su nelikvidna imovina banke ndash kada oni rastu =gt likvidnost opada
Nedostatak ne daje informacije o dospjelosti i urednosti otplate kredita niti informacije o stepenu likvidnosti Ne sadrži ni informacije o prirodi bančine imovine izvan kreditnog portfelja (npr gotovina i kratkoročne HV i fiksna aktiva)
To je signal koji opominje menadžment banke da napravi ocjenu svog programa prekomjerne ekspanzije kredita
b odnos likvidne aktive i ukupnih depozita
nešto pouzdaniji od prethodnog
Nedostatak značajan dio gotovine nije stvarno raspoloživ za odgovaranje na bančine potrebe za likvidnim sredstvima (npr obavezna rezerva i sl)
Nedostatak koeficijenata statički ili stock pristup (bez dinamike)
Zaključak Ne postoji opšta formula likvidnosti za sve banke pa ni za jednu banku u različitim vremenskim periodima Svaka banka traga za svojim optimumom likvidnosti
Korelativno praćenje stope rasta depozita i kredita Stabilne stope rasta depozita siguran su pokazatelj održavanja optimalne zone likvidnosti bez formiranja dodatnih rezervi lkvidnosti
Formiranje predvidivih stopa kredita odnosno kalkulisanje cikličnih sezonskih slučajnih i dugoročnih varijacija stopa formiranja kredita i depozita
Zlatno pravilo likvidnosti stope rasta kredita ne smiju biti veće od stopa rasta depozita
Banka mora nastojati da što prije otkloni nelikvidnost kako bi sačuvala povjerenje svojih komitenata
Projektovanje likvidnosti
U savremenim bankama vrše komisije za upravljanje aktivom i pasivomSastoji se u prognoziranju rasta kredita i depozita te aranžiranju dodatnih izvora za obezbjeđenje likvidnosti banke
Suština izračunati gep (jaz) likvidnosti banke kao razliku između anticipiranih izvora sredstava i potencijalne upotrebe sredstava od strane banke
Značaj izbora optimalne kombinacije
Diferencijacija depozita stabilni i nestabilni (više ili manje osjetljivi na promjene tržišne kamatne stope)
Ciklični aspekt (povezanost banke sa granama kod kojih postoji veći stepen cikličnih oscilacija) U uslovima uspona privredne aktivnosti banke smanjuju kratkoročne i dugoročne VP i povećavaju kredite U uslovima recesije =gt smanjuju se zahtjevi za kreditima =gt banke usmjeravaju sredstva u VP
Način projektovanja likvidnosti
Potrebe dodatne likvidnostiprognozirani rast kredita + rast obaveznih rezervi ndash prognozirani porast depozita
Na izbor sredstava za pokrivanje gep-a utiče dužina vremena projektovanog gep-a očekivano kretanje kamatnih stopa na finansijskom tržištu
Na politiku likvidnosti utiče i filozofija menadžmenta
Faktori koji utiču na likvidnost
ročna struktura svih sredstava dinamika priliva sredstava ponašanje poslovnih subjekata smjernice ekonomske i razvojne politike mjere monetarno- kreditne politike
Propisi agencije za bankarstvo
ldquoOdlukao minimalnimstandardimaza upravljanjerizikomlikvidnostibanakardquo
Nadzorni odbor banke odgovoran je da osigura da banka ima i provodi adekvatan program za upravljanje rizikom likvidnosti
Više rukovodstvo banke dužno je da pripremai Odborudajeprijedlogeprogramai politika provodiprogramei politike prati upravljai kontroliše dautvrdimetodprocjenetekućei budućelikvidnosti obezbjedisistemizvještavanjao likvidnosti obavještavaOdboro stanjulikvidnostinajmanjejednomkvartalno
pratiekonomskei drugeusloveu okruženjukojimoguuticatinalikvidnost obezbjediuslovezasisteminterne kontrole
Obaveza banke Ročno usklađivanje ugovorenih dospjeća instrumenata aktive i pasive
najmanje90 izvorasredstavasarokomdospjećado 365 danadaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 365 dana
najmanje95 izvorasarokomdospjećado 180 danaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 180 dana
izvoresredstavasarokomdospjećado 90 danau punomiznosuangažujeu plasmanesarokomdospjećado 90 dana
Rezerva likvidnosti
Empirijski određena visinom novčanih sredstava poslovne banke u gotovini i na računima kod CB Izražava se u procentima od depozita sa kojima banka raspolaže
Na osnovu višegodišnjeg iskustva ocijenjeno je da odnos sredstava na žiro-računu poslovne banke ne bi smio biti niži od 4 do 5 od ukupnih depozita po viđenju
Kod nas su banke obavezne da održavaju prosječan desetodnevni minimum likvidnosti u novčanim sredstvima u visini od najmanje 20 iznosa kratkoročnih izvora sredstava
PROPISANE ZAŠTITNE MJERE
principdase štovišeoslanjanastabilneizvoresredstava principzamaksimalnudiverzifikacijuizvorasredstavapodospjeću vrstii
brojukomitenata tržištui instrumentima organizacionemjerezaupravljanjelikvidnošću (kompetentnalica
efikasnakontrolai sl) stepenuključenostibankeu tržištanovcai razvojakratkoročnihvrijednosnihpapira redovnopripremanjeplanovazavanredne(neočekivane)situacije kvalitetaninformacioni sistem
SOLVENTNOST
Solventnost je sposobnost banke da svoje ukupne obaveze može pokriti svojom ukupnom aktivom čija se vrijednost može potvrditi na tržištu dakle po tržišnoj cijeni
Nesolventna banka formirana vrijednost obaveza iznad nivoa realne aktive
Da li banka može biti nelikvidna ali solventnalikvidna ali nesolventna
Vremenska koponenta za razlikovanje kategorija likvidnosti i solventnosti
Likvidnost sposobnost banke da odgovori svojim obavezama u određenom (kratkom) roku a
Solventnost sposobnost banke da odgovori svim svojim obavezama Da u trenutku likvidacije može da isplati svoje povjerioce
Ako je banka nesolventna dolazi pod udar regulatornih organa uz mogućnost gubljenja poslovnog statusa u obliku likvidacije ili preuzimanja od neke druge banke
POSLOVNOST
predstavlja postizanje maksimalnih rezultata minimalnim ulaganjem sredstavaSastavni dijelovi
samostalnost i objektivnost u donošenju odluka stalna cirkulacija novca poslovno predviđanje
Princip poslovnosti ugrađuje se u princip likvidnosti sa kojim čini jedinstvenu cjelinu
EFIKASNOST
predstavlja princip po kojem banka odobrava kredite za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno uložitiBanke će sredstva usmjeriti u projekat koji će nakon otplate kredita uspješno poslovati
Banka teži optimalnoj efikasnosti koja je rezultanta poželjnog stepena likvidnosti i sigurnosti koji reflektuju operativna i strateška ponašanja vlasnika menadžmenta i klijenata banke
PROFITABILNOST
cilj banke je ostvarenje što većeg profita na osnovu kamatne marže zaračunavanjem provizije na bankarske usluge kao i prihoda ostvarenih vođenjem vlastitih poslova bankeProfitabilnost kao obezbjeđenje dovoljne stope prinosa po jedinici dioničkog kapitala
Rezultat - rast profita i povećanje tržišne vrijednosti banke
Osnovni principi bankarskog poslovanja - Vježbe
1 Finansijski indikatori banaka
Cilj poslovanja =gt adekvatna stopa prinosa po jedinici kapitalaUslov rasta banke je i povećanje kapitala =gt propisan mininimum
Svrha indikatoraUpoređivanje performansi banke sa drugim bankama i Posmatranje date banke kroz vrijeme
Osnovni principi bankarskog poslovanja su Likvidnost Solventnost Sigurnost Profitabilnost Efikasnost
2 Likvidnost banaka
Pojam likvidnost sposobnost subjekta da izvrši svoje tekuće obaveze o roku dospijećaKroz adekvatno upravljanje likvidnošću banka gradi povjerenjeRangiranje aktive i pasive prema stepenima likvidnosti super-likvidna likvidna i nelikvidnaPojam ročna transformacija usklađivanje rokova obaveza i potraživanja
Postoji više indikatora likvidnosti ali osnovni su Likvidna aktiva ukupna aktiva Likvidna pasiva ukupna pasiva
3 Solventnost
Razlika između likvidnosti i solventnostiPojam solventnosti dugoročna usklađenost strukture aktive i pasive tj mogućnost da se svi dugovi plate ldquokonačnordquo ali po tržišnim cijenamaBanka je solventna ako joj je u slučaju likvidacije aktiva veća od pasive
Trojako značenje solventnosti Sposobnost banke da snosi rizik (u slučaju likvidacije) Obezbjeđenje sigurnosti deponentima (minimiziranje rizika za
deponente) Makroekonomska funkcija banke (u slučaju nesolvnentnosti jedne
banke posljedica može biti pad povjerenja u sve banke ndash lančani efekat
4 Sigurnost
Pojam sigurnosti mogućnost plaćanja i naplate svih obaveza i potraživanja u ugovorenim rokovima i utvrđenom obimu Odnosi se na procjenu klijenta njegove sposobnosti da izmiri svoje obaveze na vrijeme u punom iznosu te na način predviđen u ugovoru
Postiže se provjerama klijenataZakonski uređeno putem garancija koje su neophodne
5 Efikasnost
Pojam efikasnosti (poslovanja) aktivnosti koje vode ka ostvarenju optimalnih rezultata
Princip po kojem banka odobrava sredstva za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno upotrijebiti
Efikasnost = likvidnost + profitabilnost + solventnost + sigurnost
6 Profitabilnost
Profitabilnost =gt funkcija cilja banke
Cilj banke je stalno povećanje profitabilnostiTrendovi u profitabilnosti banaka =gttokom 80-ih i 90-ih bilježe se opadajuće stope
U obješnjenju postoje dvije koncepcije Posljedica djelovanja cikličnih i strukturnih faktora na svjetskom
planu Dilema - tranzicija konkurencija
Važni pokazatelji ROI ROA ROE
ROI =neto prihod nakon poreza operativni prihodROA =neto prihod nakon poreza ukupna aktivaROE =neto prihod nakon poreza akcijski kapital
a) Povezanost pokazatelja profitabilnostiROI =NP OP ndashpovrat na investicijeAU =OP UA -efekat korištenja activeROA =ROI x AU -povrat na aktivuEM =UA AK ndashakcijski multiplikator ROE= ROA x EM ndashpovrat na akcijski kapital
b) Formiranje profita banke
1 Kamatni prihod (-)2 Kamatni rashod3 Neto kamatni prihod (+)4 Neto nekamatni prihod5 Bruto prihod (-)6 Operativni rashodi7 Neto prihod (-)8 Izdvojene rezerve9 Neto prihod prije oporezivanja (-)10 Porez na profit11 Neto prihod poslije oporezivanja (-)12 Raspoređeni profit13 Zadržani ili neraspoređeni profit
c) Primjer izračunavanja profitabilnosti
Banka ldquoXrdquoima sljedeće pokazatelje poslovanja
Ukupna aktiva200000000 KMOperativni prihod20000000 KMAkcijski kapital16000000 KMNeto dobit (profit)1000000 KM
Izračunati ROI AU ROA EM i ROE =
Rješenje ROI = NP OP = 5AU = OP UA = 01ROA = ROI x AU = 05EM = UA AK = 1K = 125ROE = ROA x EM = 625
d) Faktori profitabilnosti
Postoje dvije vrste faktora koji utiču na profitabilnost banke mikroekonomski i makroekonomski
Mikroekonomski faktori profitabilnosti suKvalitet MGMT-aKvalitet aktiveEkonomija obimaEkonomija okviraVanbilansne operacijeTroškovi poslovanja IProfitni centri
Makroekonomski faktori profitabilnosti su Faza ekonomskog ciklusa Sektorske krize Kretanje kamata
Pojam kamatna margina razlika između aktivne i pasivne kamatne stope =gt razlika između kamatne stope na plasmane i dugove
e) Projektovanje profitabilnosti banaka
r = i + ot + ( 25 -i) x EAr -na plasmane I -kamatna stopa na obavezeE -akcijski kapital A ndashaktivaGranična stopa prinosa na akcijski kapitalAko imamo sljedeće podatker = 25 prije porezar = 15 poslije poreza od 40
Primjer Ako imamo sljedeće podatkei=10E=40A=100ot=3
Rješenje r = 136
f) Uticaj multiplikatora na profitabilnost
Ako je očekivani ROE = 25 prije poreza onda je ROE nakon poreza od (40) jednak 15Za stopu obaveznog kapitala od 8 ostvaruje se EM od 25Razlog =gt EM se računa samo na akcijski kapital (npr 4=gt 1 004 =25)Dakle ROA mora biti najmanje 1 jer jeROE = ROA x EM =gt 1 x 25ROE = 25
b) da drži i upravlja službenim deviznim rezervama CB na siguran i profitabilan način
c) da potpomogne ili uspostavi i održava odgovarajuće platne i obračunske sisteme
d) da prima depozite od BiH i komercijalnih banaka radi ispunjenja zahtjeva za obaveznim rezervama
e) da stavlja u i povlači iz opticaja domaću valutu
f) da obavlja devizne operacije na zahtjev banaka
g) da prikuplja podatke koji se odnose na ekonomske i finansijske aktivnosti
Struktura bilansa CB
AKTIVA PASIVAKrediti bankama Gotov novacDržavne obveznice Depoziti banakaDevizna potraživanja Specijalni depozitiZlato I rezerve Depoziti države
Devizne obavezeFondoviInterne rezerve
Struktura bilansa CBBH
PASIVA1 Rezervniprimarni novac
gotovina izvan monetarnih vlasti- izvan CBBiH depoziti komercijalnih banaka
2 Inostrana pasiva kratkoročne obaveze prema nerezidentimadepoziti nerezidenataobaveze prema MMF-u
3 Depoziti centralne vlade 4 Kapitalni račun
početni kapital i rezerveakumulirana dobit
AKTIVA
1 Strana aktiva strana valuta u trezoru CBdevizni depoziti kod inostranih banakaraspolaganje SDR-ovima i dugoročni strani vrijednosni papiri
2 Potraživanja od privatnog sektora
Nezavisnost CB BiH
Centralna banka je potpuno nezavisna od FBiH RS te bilo koje javne agencije i organa
Centralna banka neće primati instrukcije od bilo kojeg drugog lica
Samostalnost Centralne banke treba biti poštovana i niko ne može tražiti da se utječe na bilo kojeg člana tijela Centralne banke koje donosi odluke u izvršavanju njegovih dužnosti prema Centralnoj banci niti da se miješa u djelatnost Centralne banke
Organizacija CB BiH
Centralna banka se sastoji od Upravnog vijeća Uprave (koja se sastoji od Guvernera i tri Viceguvernera) Osoblja
Konvertibilnost KMNa zahtjev Centralna banka na teritoriji Bosne i Hercegovine bez ograničenja kupuje i prodaje Konvertibilne marke za euro po kursu definisanom Zakonom o CB
Operacije na tržištu novcaCentralna banka se nećeuključivati u nikakve operacije na tržištu novca uključujući tu i vrijednosne papire bilo koje vrste
Operacije kliringaCentralna banka može ili za svoj vlastiti račun ili za račun i po nalogu Bosne i Hercegovine da uđe u klirinške i platežne aranžmane ili sklopi bilo koji drugi ugovor u istu svrhu sa javnim ili privatnim klirinškim institucijama koje se nalaze u inostranstvu
Bez kreditiranja državeCentralna banka će raditi kao bankar i fiskalni agent Bosne i Hercegovine pod uslovom da niti jedna transakcija koju CB sprovede ne može služiti kao finansijska pomoć uključujući kredit za ili u korist Bosne i Hercegovine
51 Currency Board domaća i svjetska iskustva
1 Pojam Currency Board-a
MMF definišeCurrencyBoardaranžmankaomonetarnirežimkojise zasnivanaeksplicitnojzakonskojobavezikonverzijedomaćevaluteuspecifičnu stranuvalutupričemuinstitucijakojaemitujenovacimaodređena ograničenja
2 Principi Currency Board-a
Principi Currency Board-a su Depoziti po viđenju su konvertibilni u valutu zemlje
monetarnog odbora po fiksnom kursu Odnos između novca u opticaju i novčane mase je
stalan Monetarna politika se sastoji u konverziji domaće valute
u stranu po fiksnom kursu
3 Karakteristike Currency Board-a
Konvertibilnost bilo kojeg iznosa domaće valute u stabilnu stranu valutu
Fiksan devizni kurs domaćevaluteprema referentnoj valuti Puno pokriće emitovanog domaćeg novca stranim rezervama Djeluje na principu novčanog sistema zlatne poluge Nove rezerve pribavljaju se iz zemlje rezervne valute Promjene u platnom bilansu utiču na promjene domaće novčane
mase Trgovinska veza između zemlje monetarnog odbora i zemlje
monetarne valute je obično stabilna Centralna banka ne prima depozite ne može kupovati državne
vrijednosne papire ne daje kredite vladi ni komercijalnim bankama i nema ulogu ldquozajmodavca krajnje instancerdquo ne reguliše bankarski sistem ne nadzire operacije diskrecione monetarne politike
Država ne može kontrolirati količinu novca u opticaju koja je određena potražnjom za novcem
Currency Board u BiH
CBBiH počela je sa radom 11 8 1997 god na principu valutnog odbora
Prije njenog osnivanja u BiH su bile u opticaju 4 valute HR kuna bosanski i jugoslovenski dinar i DM
Ubrzo nakon toga KM postaje jedina legalna valuta
a) Razlozi formiranja CBA u BiH
Potreba za vezivanjem KM za određenu stabilnu valutu
Razlozi odabira DM kao referentne valute Visok nivo povjerenja Historijska vezanost za DM Velika količina DM u zemlji
1999 god ulogu DM preuzima EURO
Osigurao je stabilnost KM Mogao bi biti ugrožen ako se ne zaustavi stalni porast vanjskotrgovinskog debalansaBrojni ekonomisti u BiH smatraju da je naš valutni odbor rigidan te bi bilo nužno izvršiti korekcije u pravcu povećanja njegove fleksibilnosti
b Prednosti CBA u BiH
Četiri su razloga zašto je CBA u BiH bio uspješan1 Javnost u BiH se suočila sa brojnim finansijskim traumama CBA je vratio povjerenje javnosti u domaću valutu2 Javnost u BiH ima puno povjerenje u euro
3 Mnogi su vjerovali da je CBBiH uspješno funkcionirala kao CBA jer je imala donedavno stranog guvernera4 Jedan od razloga zašto CBA uspješno funkcionira u BiH je dobar pravni i institucionalni okvir za CBBiH
Zašto bi CBA trebao biti zadržan u BiH
1 CBA proizvodi realne ekonomske i socijalne koristi
2 Stabilnost domaće valute u odnosu na euro u budućnosti jer BiH ima viziju pristupiti EU
3 Nema konkretne alternative koji bi to monetarni režim trebalo uvesti nakon CBA
4 Dugoročno nastojanje da se kroz CBA ekonomija BiH što više približi ekonomiji EU
6 KOMERCIJALNO BANKARSTVO
VRSTE BANAKA
1 Ročnost poslova komercijalne banke (kratkoročni poslovi) investicione ili razvojne banke (dugoročni poslovi)
2 Privredna grana ili oblast industrijske poljoprivredne trgovačke SMEs sektor spoljnotrgovinske
3 Veličina finansijskog potencijala
male srednje velike
4 Veličina teritorije koju pokriva lokalne regionalne nacionalne
5 Prosječna vrijednost bankarskih depozitnih ili kreditnih operacija
banke malih operacija (ldquoretail banksrdquo) ndashbankarstvo na malo banke velikih operacija (ldquowholesale banksrdquo) ndashbankarstvo na veliko
6 Prisustvo inostrane komponente u poslovanju domaće međunarodne
Uobičajena podjela banaka
A) Depozitne ili komercijalne banke
Mobilišu kratkoročne depozite (uglavnom stanovništva)i plasiraju ih na kratak rok
Finansiraju robni promet i zalihe preduzeća trajna i potrošna dobra stanovništva
Imaju razgranatu mrežu filijalaImaju problem ročne usklađenosti sredDrže transakcione depoziteZalaze i u investicione aktivnosti(VP)
B) Poslovne banke
Sve više se približavaju komercijalnim bankamaFinansijski potencijal zasnivaju na sopstvenom kapitalu i rezervama
Ulaze u vlasništvo kompanija preko čijeg profita uvećavaju sopstveni kapitalFinansirajuuglavnom krupne industrijske kompanije
Osnivaju filijale i u drugim zemljama
C) Univerzalne banke
Klijentima pružaju kompletan set poslovnih i investicionih bankarskih uslugaPredstavljaju prvi organizacioni oblik banaka
To su tzv nespecijalizovane bankeDominiraju depozitni izvori i kratkoročni kreditiKreiraju i sopstvene hartije od vrijednostiTeže ih je kontrolisati
Finansijske aktivnosti banaka u konceptu ldquouniversal bankingrdquomogu uključivati
Djelatnost univerzalne banke posredovanje (intermediation) trgovanje finansijskim instrumentima devizama i derivatima osiguranje ili prihvatanje odgovornosti za kupovinu novog duga i
emisije dionica (underwriting) brokerski poslovi
korporacijske savjetodavne usluge uključujući udruživanja i usluge akvizicije
investicijsko upravljanje osiguranje držanje kapitala ne-finansijskih kompanija u bankarskom portfoliju
DJELATNOST DOMAĆIH BANAKA
1 Primanje svih vrsta novčanih depozita i drugih novčanih sredstava2 Davanje i uzimanje kredita i finansijski lizing3 Davanje svih oblika novčanog jemstva4 Učešće kupovina i prodaja instrumenata tržištanovcai
kapitalazasvojilituđi račun5 Usluge platnog prometa i prenosa novca6 Kupovina i prodaja strane valute7 Izdavanje i upravljanje sredstvima plaćanja (uključujući kreditne kartice
putne i bankarske čekove)8 Pohranjivanje i upravljanje vrijednosnim papirima i drugim
vrijednostima9 Usluge finansijskog menadžmenta10 Kupovina i prodaja vrijednosnih papira11 Drugi poslovi
BILANS BANAKA
BILANS u bankarstvu ima dvostruko značenje analiza bilansa banke I analiza bilansa debitora
Bilans stanja ndash sistematizovan pregled bankarske aktive i pasive na određeni dan
ndash važan izvor informacija i osnova za donošenje poslovnih odluka
Pomaže kod formulisanja poslovne politike banke utvrđivanjem i praćenjem koeficijenata (stopa)
gotovine likvidnosti solventnosti rezervi likvidnosti kreditiranja kapitala i dr
komparativna analiza banke u odnosu na druge banke ili na bankarski sektor u cjelini
Bilans stanja
bruto bilans ukupna aktiva i pasiva
neto bilans prikazuje kredite i ostale finansijske plasmane na strani active I izvore sredstava kojima se pokrivaju ti plasmani
nekonsolidovani bilans prikazuje bruto aktivu i pasivu sektora poslovnih banaka (sa svim interbankarskim pozicijama)
konsolidovani bilans odnosi se na plasmane i obaveze prema nebankarskom sektoru dok su interbankarske pozicije anulirane
Struktura bilansa banke
AKTIVA PASIVA Krediti 52 Oročeni depoziti 42Plasmani u hartije od vrijednosti 16 Depoziti po viđenju 33Likvidna aktiva 14 Obaveze na novčanom tržištu 14Gotovina (+ rezerve) 13 Ostale obaveze 3Ostala aktiva 5 Kapital 8UKUPNO 100 UKUPNO 100
Fundamentalna ravnoteža bilansa
Izbalansiranost vrijednosti aktive i pasive u ročnom i valutnom pogledu
Aktiva = obaveze + fondovi (kapital)Fondovi (Kapital) = aktiva ndash obavezeObaveze = aktiva ndash fondovi (kapital)
Pitanje realne aktive - ako su obaveze i fondovi pokriveni dovoljnim obimom realne aktive - ako je pozitivna vrijednost kapitala - izjednačenost spoljnih obaveza i neto aktive
BANKARSKI AGREGATI
1 Finansijski potencijal2 Finansijski plasmani3 Depozitni potencijal4 Kreditni potencijal
1 Finansijski potencijal
zbir svih izvora sredstava koje banka transferiše u različite vrste plasmana
FP = Σ P = DP + KI + OI
2 Finansijski plasmani
predstavlja zbir ukupne aktive bilansa bankeFPL = Σ A = KR + HV + R
Ukupni plasmani moraju biti pokriveni izvorima sredstavaFP = FPL
3 Depozitni potencijal
zbir depozitnih izvora sredstava DP = Dpv + Dšt + Dor
Nivo depozitnog potencijala neposredno utiče na nivo kreditnog potencijala
4 Kreditni potencijal
kvantum slobodnih sredstava banke koji može biti plasiran u vidu kredita ili drugih plasmana a da pri tome ne ugrozi likvidnost i solventnost održavajući propisanu stopu obaveznih rezervi
KP = FP ndash PR (OR+RL)
Nivo kreditnog (slobodnog ili raspoloživog) potencijala određuje nivo kreditnih plasmana
PR ndash programirane ili standardne rezerve OR ndash obavezna rezerva RL ndash rezerve likvidnosti
Značaj analize bankarskih agregata
- omogućava banci određivanje realnog kreditnog potencijala - dolazi se do značajnih signala vezanih za funkcionisanje makro
sistema- doprinosi kompleksnoj ocjeni ukupnih performansi banke- omogućava komparativnu analizu sa bankarskim trendovima u
inostranstvu
61Bilans banaka
1 Uvod
Finansijski izvještaji sadrže ključne informacije za donošenje odluka o poslovanju banke
Bilans stanja prikazuje imovinu obaveze i temeljni kapital Bilans stanja također daje pregled inputa i outputa banaka
Bilans uspjehadaje pregled cijena koštanja inputa i vrijenosti outputa
Pojam bilansa stanja Bilans stanja pokazuje iznos i sastav izvora sredstava koje je banka pribavila za finansiranje aktivnosti posuđivanja i investiranja kao i koliko je novca banka uložila u kredite vrijednosne papire i ostale finansijske outpute
Pojam bilansa uspjeha Bilans uspjeha pokazuje koliko je banku koštalo pribavljanje depozita i drugih izvora sredstava te koliko su iznosili prihodi po osnovu korištenja tih sredstava
2 Bilans stanja banke
Bilans banke kao i svaki drugi bilans sastoji se od aktive i pasive sa specifičnim elementima
Aktiva = obaveze + kapital
U aktivu bilansa banke spadaju Gotovina Vrijednosni papiri Krediti Lizinzi Ostala mješovita imovina
U pasivu bilansa banke spadaju Depoziti Nedepozitni izvori banke Temeljni kapital
Aktiva = Pasiva
Izvori bankinih sredstava = korištenju bankinih sredstavaa Aktiva bilansa banke
Gotovina i depoziti kod banaka
Gotovina banke prestavlja primarni izvor likvidnosti i u nju spadaju Gotovina u trezoru Depoziti koje banka drži u drugim bankama Gotovina u procesu prikupljanja Računi rezervi kod Centralne banke Gotovina je prva linija odbrane u slučaju neočekivanih zahtjeva od banke
Investicije u likvidne vrijednosne papire
Predstavljaju ulaganja u likvidne vrijednosne papire sa ciljem izgradnje druge linije odbrane likvidnosti banke ili sekundarnih rezervi
Ova kategorija aktive je između gotovine i kredita
Njihova osnovna karakteristika je da donose određeni prihod banci za razliku od gotovine
Ovdje spadaju kratkoročni državni papiri komercijalni zapisi kao i oročeni depoziti banke
Investicije u vrijednosne papire radi prihoda
Banka investira u ove vrijednosne papire radi očekivane stope povrata na njih a ne radi kreiranja sekundarnih rezervi likvidnosti
Ovdje spadaju sve vrste vrijednosnih papira koje banci donose prihode
Također banke drže i određeni broj vrijednosnih papira namijenjenih trgovanju s ciljem ostvarivanja određenog prihoda na promjeni cijena
Krediti
Ovdje spadaju sve vrste plasiranih kredita banke
Svaki kredit nosi određeni rang odnosno određene je kategorije1 Kategorija A-Dobra aktiva2 Kategorija B-Aktiva sa posebnom napomenom3 Kategorija C-Podstandardna aktiva4 Kategorija D-Sumnjiva aktiva i5 Kategorija E-Gubitak
Rezerve za potencijalne gubitke
Sukladno rangu aktive svaka banka izdvaja odgovarajuće rezerve za eventualne gubitke Rezerve prestavljaju odbitnu stavku aktivePostoje opće i posebne rezerve
Posebne rezerve su rezerve koje se izdvajaju prema propisima i u iznosu određenom od strane Agencije za svaku od kategorije aktive
Izdvajanje rezervi prema kategorijama aktive
1 Kategorija A -Dobra aktiva 2 ORKG za opći kreditni rizik
2 Kategorija B - Aktiva sa posebnom napomenom 5-15 PRKG za PKG
3 Kategorija C - Podstandardna aktiva 16-40 PRKG za PKG
4 Kategorija D - Sumnjiva aktiva 41-60 PRKG za PKG
5 Kategorija E - Gubitak 100 PRKG za PKG
ORKG - opće rezerve za kreditne gubitke PRKG - posebne rezerve za kreditne gubitkePKG - potencijalni kreditni gubitak
Ostala aktiva
Odnosi se na ostale kategorije fiksne aktiveOvdje spadaju zgrade oprema investicija u podružnice osiguranje itdOva kategorije je pod strogim nadzorom Agencije i ne smije se neograničeno i nekontrolisano povećavati
b Pasiva banke
Depoziti
Depoziti predstavljaju osnovni izvor finansiranja aktive bankeDepoziti mogu biti
- Transakcioni- Netransakcioni- Štedni- Oročeni
Također u ovu kategoriju pasive se ubrajaju i depoziti javnih institucija
Nedepozitni izvori
Ovdje spadaju Vrijednosni papiri izdati kao izvor finansiranja Krediti od drugih banaka i institucija Ugovori o rekupovini ndashREPO
Nedepozitni izvori predstavljaju veoma bitan izvor finansiranja aktive banke
Kapital
Kapital predstavlja vlasnički dio poslovanja
U kapital se ubrajaju Akcionarski kapital Subordinirani dug Opće rezerve za pokriće gubitka banaka
3 Vanbilansne stavke banaka
U novije vrijeme prisutan je trend rasta vanbilansnih pozicija banaka
Ovdje se između ostalog ubrajaju Stand by kreditni sporazumi Swap kamatnih stopa Obaveze po kreditima Ugovori o kursnim listama itd
Izvor su dodatnog rizika poslovanja banaka
4 Bilans uspjeha banke
Pojam bilansa uspjeha Bilans uspjeha predstavlja iznos primljenih prihoda te izloženih troškova koji su se pojavili u određenom periodu
KAMATNI PRIHODIKamate i naknade po kreditimaKamate od investicija u vrijednosne papireDrugi prihodi od kamata
KAMATNI TROŠKOVIKamate na depoziteKamate na kratkoročni dugKamate na dugoročni dug
NEKAMATNI PRIHODINaknade za usluge vezane za depoziteNaknade po osnovu zaključenih ugovora o rentanju opreme objekata i sl
NEKAMATNI TROŠKOVIPlaće dnevnice i ostali troškovi uposlenihNeto troškovi najmova i opremeRežijski troškovi Rezervacije za moguće gubitke po kreditima Porezi
Neto prihod od kamate=gt razlika između prihoda od kamate i troškova kamata
Neto nekamatani prihod =gt razlika između nekamatnih prihoda i nekamatnih troškova
Prihod prije poreza =gtrazlika predhodnih kategorija
NETO DOBIT = UKUPNE STAVKE PRIHODA -(minus) UKUPNE STAVKE RASHODA
KAKO POVEĆATI DOBITPovećati bilo koju od stavki aktive Povećavati aktivu s višim prihodom na račun one s nižim Smanjiti kamate na uzete depozite Tražiti jeftinije izvore na račun onih skupljih Smanjiti troškove poslovanja Izbjeći moguće poreze
7 OSNOVNI PRINCIPI BANKARSKOG POSLOVANJA
LIKVIDNOST
Sposobnost banke da izvršava svoje kratkoročne obaveze o rokovima dospjeća
Banka je likvidna sve dok je sposobna da o rokovima dospjeća izvršava svoje obaveze
Likvidnost je osnova za normalno funkcionisanje depozitnog i kreditnog mehanizma kod svake banke
Povjerenje je osnov odnosa banke i klijenta i banke moraju da se bore da održe to povjerenje Ono se održava neodložnim izmirenjem dospjelih obaveza
Nelikvidna banka nije u stanju da pokrije prezentovane naloge za isplatu ugovorenih obaveza
Različit nivo likvidnosti
Aktive bilansa super-likvidna imovina likvidna imovina i nelikvidna imovina
Pasive bilansa
Vanbilansnih pozicija
Idealno stanje poklapanje likvidnosti imovine i dospjeća obaveza
Uticaj ročne transformacije sredstava deponenti i tražioci kredita ndash suprostavljeni ciljevi
Pod kontrolom bankarskog menadžmenta
Banka zarađuje na ročnoj transformaciji sredstava
U težnji za zaradom -gt opasnost od probijanja granica ročne transformacije -gt nelikvidnost
Banke mogu vršiti ročnu transformaciju ali samo do određenog stepena koji su one same utvrdile na osnovu iskustva
Nelikvidnost može da nastane ukoliko banka postane nesolventna -gt vrijednost aktive ltvrijednosti obaveza tz da banka nema kapitala
Promjena koncepta likvidnosti banke u savremenim uslovima
ranije jednostavniji menadžment likvidnosti koji se sastojao u tome da vodi računa o likvidnosnoj strukturi svoje aktive
danas povećani rizik da likvidnost banke bude ugrožena (rizik vanbilansnih obaveza i prekid zaduživanja na finansijskom tržištu) ali i nove mogućnosti zaduživanja i odbrane likvidnosti banke
Najlošija pozicija u savremenoj tržišnoj strukturi- banka uključena u finansijsko tržište- upravljanjem pasivom obezbjeđuje dodatni kvantum likvidnosti- sticajem okolnosti ndashgubi svoju kreditnu sposobnost na tržištu1048790zatvara
joj se pristup finansijskom tržištu
Jedini izlaz kredit za likvidnost od Centralne banke -gt koja diktira menadžmentu banke restrukturiranja bilansa
STRATEGIJE LIKVIDNOSTI
1 Strategija kratkoročnih komercijalnih kredita- dominantna u toku XIX vijeka- depozitni potencijal su uglavnom činili a vistadepoziti - održavanje solventnosti i likvidnosti plasmanom depozitnog
potencijala u kratkoročne kredite- rok kredita do 90 dana-pokriveni robnim mjenicama
- nelikvidnost bi mogla nastati samo neto smanjenjem depozita kao bankarskih resursa
- CB bi mogla odobriti kredit za likvidnost- kasnije raste značaj štednih i oročenih depozita kao i kredita sa
dužim rokovima otplate tako da ova strategija gubi na značaju
2 Strategija utrživih aktiva- nastala je početkom XX vijeka na bazi razvoja fin tržišta- banke diverzifikuju svoju rezervnu aktivu - sekundarne rezerve ndashdržavni VP (blagajnički zapisi)- kamatonosne sekundarne rezerve privlače bankare- uslov dovoljno duboko finansijsko (posebno novčano)tržište- odbrana likvidnosti prodaja dijela kratkoročnih VP kao i dijela
kreditnog portfolija- sekjurizacija kredita grupe banaka udružuju dijelove
standardizovanih kredita u određeni pulkod neke finansijske institucije Na osnovu toga finans
- institucija emituje nove VP koje prodaje zainteresovanim institucionalnim investitorima
3 Strategija na bazi plasmana sa anticipiranim dohotkom- postala je dominantna poslije Drugog svjetskog rata- rast srednjoročnih i dugoročnih kredita na osnovu rasta štednih i
oročenih depozita- povrat kredita na osnovu anuitetnog otplatnog plana - otplata iz prihoda korisnika kredita (firme i stanovništvo) - preduzeća kvartalni i polugodišnji anuiteti- stanovništvo mjesečni anuitet- analiza i praćenje priliva i odliva
4 Strategija upravljanja pasivom- razvijena u toku šezdesetih godina- obezbjeđenje likvidnosti na osnovu povlačenja (uzimanja) kredita
umjesto putem prodaje kratkoročnih VP- predpostavlja jako finansijsko tržište sa obiljem sredstava koja se
mogu angažovati putem kreditnih aranžmana- mogućnost korištenja kredita kod CB- uslov banka mora imati solidnu kreditnu sposobnost
INDIKATORI NELIKVIDNOSTI
- Nema dovoljno novčanih sredstava za pokriće naloga komitenata- nije u stanju isplatiti novčana sredstva po odobrenim kreditima
- nije u stanju otplaćivati uzete kredite- drži niži nivo OR kod CB od propisanih
UPRAVLJANJE AKTIVOM I LIKVIDNOST
Posebno značajno u uslovima nerazvijenog finansijskog tržišta odnosno kada banka ne koristi mehanizme upravljanja pasivom
Banka formira primarnu rezervu likvidnosti koja se u uprošćenom finansijskom sistemu sastoji od novca na depozitnom računu kod CB
Dva pristupa upravljanja aktivom
Stock pristup banka treba težiti da ima kvalitetnu aktivu U slučaju privremene nelikvidnosti banka može prodati dio aktive povući sredstva sa FT ili od CB Težište na upravljanju aktivom radi obezbjeđenja likvidnosti Klasifikacija aktive banke prema stepenu likvidnosti
Flow pristup respektuje ročnu transformaciju buduće prilive i odlive Banka stvara ldquomapu likvidnostirdquondash sagledava poziciju likvidnosti u rokovima od 1-8 dana 8-30 i 30-90 dana
Optimalno rješenje u kombinaciji dva pristupa
UPRAVLJANJE PASIVOM I LIKVIDNOST
Banke rješavaju problem likvidnosti upravljanjem pasivom odnosno angažovanjem dodatnih sredstava na finansijskom tržištu (kao i kredita kod CB)
Mehanizmi angažmana kredita za likvidnost1 Međubankarski kredit za likvidnost2 Aranžmani o rekupovini sredstava (REPOS)3 Depozitni certifikati (CDs)4 Krediti za likvidnost kod CB
Međubankarski krediti za likvidnost
Predstavlja mehanizam raspodjele sredstava na računima kod centralne banke na kreditnoj bazi uz plaćanjenaplatu kamate
Posebno karakteristično za američke banke kod kojih u pravilu manje banke imaju više sredstava na računima kod CB nego velike banke
Manje banke često imaju viškove primarne likvidnosti pa je moguće da one na vrlo kratak rok uz naplatu kamate ustupaju ta sredstva drugim bankama
Radi se uglavnom o neosiguranim kreditima (bez pokrića)
Aranžmani o rekupovini sredstava (REPO)
Radi se o prodaji finansijske aktive uz obavezu prodavca da mora u određenom kratkom terminu kupiti tu istu aktivu po unaprijed dogovorenoj cijeni
Kao pokriće koriste se državne obveznice Smatraju se najsigurnijim načinom ulaganja
Ročnost ovog aranžmana je od jednog dana do nekoliko mjeseci Može biti ldquoREPO sa unaprijed dogovorenim datumomrdquo ili tzv ldquootvoreni REPOrdquo sa mogućnošću kupovine u bilo koje vrijeme u budućnosti
Banka u osnovi vrši prodaju vrijednosnih papira za novac uz obavezu njihove ponovne kupovine Kupac zarađuje kamatu po repo-stopi dok prodavac rješava problem kratkoročne nelikvidnosti
Depozitni certifikati (CDs)
Banka emituje depozitne certifikate sa kratkim rokovima vraćanja kada su u funkciji obezbjeđenja likvidnosti
Kada ima narasle zahtjeve za dodatnim novčanim sredstvima banka nudi emisiju svojih CDs po atraktivnim kamatnim stopama
Ona očekuje da u vrlo kratkom roku dođe do likvidnih sredstava ndash znatno brže nego da čeka neto-priliv depozita
Krediti za likvidnost kod CB
CB ih odobrava bankama koje su solventne ali imaju kratkoročne probleme likvidnosti
Realizuju se posredstvom tzv ldquodiskontnog šalterardquo na kojem banke mogu da dobiju superkratkoročne kredite CB uz zalog državnih vrijednosnih papira
Dva koncepta kamatnih stopa za navedene kredite- ispod tržišne (potreba kontrole namjenskog korištenja)- iznad tržišne (kaznene banke nezainteresovane da ih koriste)
Tri tipa ovih kredita1 za prilagođavanje bilansne strukture banaka2 za pokrivanje sezonskih debalansa3 za otklanjanje posljedica neočekivanih događaja
UTVRĐIVANJE LIKVIDNOSTI
Potrebno je izvršiti grupisanje pojedinih oblika aktive prema stepenu likvidnosti
Gradacija u tri kategorije- Primarna gotovina u blagajni sredstva po viđenju kod korespodentskih
banaka i na računu kod CB- Sekundarna primarna likvidnost uvećana za najlikvidniji dio aktive banke - koji
se u kratkom roku i uz niske troškove može pretvoriti u novac (mjenice kratkoročni krediti do tri mjeseca)
- Tercijarna dijelovi plasmana banke koji se do isteka određenog roka ne mogu pretvoriti u gotov novac (dugoročni krediti obligacije mjenice koje se ne mogu eskontovati)
INSTRUMENTI MJERENJA LIKVIDNOSTI
Kvantitativnipristupa odnos kredita i depozitab odnos likvidne aktive i ukupnih depozitac odnos likvidne i ukupne aktived odnos likvidne aktive i kratkoročnih obavezae prosječna dospjelost plasmana u HV
Kvalitativnipristup Praćenje i analizaa sezonskih ciklusab slučajnih i dugoročnih promjenac novčanih tokova
Kvanitativni ili stock pristup
a Odnos kredita i depozita
kada se odnos penje do relativno visokog nivoa- bankari manje pozajmljuju i investiraju Krediti su nelikvidna imovina banke ndash kada oni rastu =gt likvidnost opada
Nedostatak ne daje informacije o dospjelosti i urednosti otplate kredita niti informacije o stepenu likvidnosti Ne sadrži ni informacije o prirodi bančine imovine izvan kreditnog portfelja (npr gotovina i kratkoročne HV i fiksna aktiva)
To je signal koji opominje menadžment banke da napravi ocjenu svog programa prekomjerne ekspanzije kredita
b odnos likvidne aktive i ukupnih depozita
nešto pouzdaniji od prethodnog
Nedostatak značajan dio gotovine nije stvarno raspoloživ za odgovaranje na bančine potrebe za likvidnim sredstvima (npr obavezna rezerva i sl)
Nedostatak koeficijenata statički ili stock pristup (bez dinamike)
Zaključak Ne postoji opšta formula likvidnosti za sve banke pa ni za jednu banku u različitim vremenskim periodima Svaka banka traga za svojim optimumom likvidnosti
Korelativno praćenje stope rasta depozita i kredita Stabilne stope rasta depozita siguran su pokazatelj održavanja optimalne zone likvidnosti bez formiranja dodatnih rezervi lkvidnosti
Formiranje predvidivih stopa kredita odnosno kalkulisanje cikličnih sezonskih slučajnih i dugoročnih varijacija stopa formiranja kredita i depozita
Zlatno pravilo likvidnosti stope rasta kredita ne smiju biti veće od stopa rasta depozita
Banka mora nastojati da što prije otkloni nelikvidnost kako bi sačuvala povjerenje svojih komitenata
Projektovanje likvidnosti
U savremenim bankama vrše komisije za upravljanje aktivom i pasivomSastoji se u prognoziranju rasta kredita i depozita te aranžiranju dodatnih izvora za obezbjeđenje likvidnosti banke
Suština izračunati gep (jaz) likvidnosti banke kao razliku između anticipiranih izvora sredstava i potencijalne upotrebe sredstava od strane banke
Značaj izbora optimalne kombinacije
Diferencijacija depozita stabilni i nestabilni (više ili manje osjetljivi na promjene tržišne kamatne stope)
Ciklični aspekt (povezanost banke sa granama kod kojih postoji veći stepen cikličnih oscilacija) U uslovima uspona privredne aktivnosti banke smanjuju kratkoročne i dugoročne VP i povećavaju kredite U uslovima recesije =gt smanjuju se zahtjevi za kreditima =gt banke usmjeravaju sredstva u VP
Način projektovanja likvidnosti
Potrebe dodatne likvidnostiprognozirani rast kredita + rast obaveznih rezervi ndash prognozirani porast depozita
Na izbor sredstava za pokrivanje gep-a utiče dužina vremena projektovanog gep-a očekivano kretanje kamatnih stopa na finansijskom tržištu
Na politiku likvidnosti utiče i filozofija menadžmenta
Faktori koji utiču na likvidnost
ročna struktura svih sredstava dinamika priliva sredstava ponašanje poslovnih subjekata smjernice ekonomske i razvojne politike mjere monetarno- kreditne politike
Propisi agencije za bankarstvo
ldquoOdlukao minimalnimstandardimaza upravljanjerizikomlikvidnostibanakardquo
Nadzorni odbor banke odgovoran je da osigura da banka ima i provodi adekvatan program za upravljanje rizikom likvidnosti
Više rukovodstvo banke dužno je da pripremai Odborudajeprijedlogeprogramai politika provodiprogramei politike prati upravljai kontroliše dautvrdimetodprocjenetekućei budućelikvidnosti obezbjedisistemizvještavanjao likvidnosti obavještavaOdboro stanjulikvidnostinajmanjejednomkvartalno
pratiekonomskei drugeusloveu okruženjukojimoguuticatinalikvidnost obezbjediuslovezasisteminterne kontrole
Obaveza banke Ročno usklađivanje ugovorenih dospjeća instrumenata aktive i pasive
najmanje90 izvorasredstavasarokomdospjećado 365 danadaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 365 dana
najmanje95 izvorasarokomdospjećado 180 danaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 180 dana
izvoresredstavasarokomdospjećado 90 danau punomiznosuangažujeu plasmanesarokomdospjećado 90 dana
Rezerva likvidnosti
Empirijski određena visinom novčanih sredstava poslovne banke u gotovini i na računima kod CB Izražava se u procentima od depozita sa kojima banka raspolaže
Na osnovu višegodišnjeg iskustva ocijenjeno je da odnos sredstava na žiro-računu poslovne banke ne bi smio biti niži od 4 do 5 od ukupnih depozita po viđenju
Kod nas su banke obavezne da održavaju prosječan desetodnevni minimum likvidnosti u novčanim sredstvima u visini od najmanje 20 iznosa kratkoročnih izvora sredstava
PROPISANE ZAŠTITNE MJERE
principdase štovišeoslanjanastabilneizvoresredstava principzamaksimalnudiverzifikacijuizvorasredstavapodospjeću vrstii
brojukomitenata tržištui instrumentima organizacionemjerezaupravljanjelikvidnošću (kompetentnalica
efikasnakontrolai sl) stepenuključenostibankeu tržištanovcai razvojakratkoročnihvrijednosnihpapira redovnopripremanjeplanovazavanredne(neočekivane)situacije kvalitetaninformacioni sistem
SOLVENTNOST
Solventnost je sposobnost banke da svoje ukupne obaveze može pokriti svojom ukupnom aktivom čija se vrijednost može potvrditi na tržištu dakle po tržišnoj cijeni
Nesolventna banka formirana vrijednost obaveza iznad nivoa realne aktive
Da li banka može biti nelikvidna ali solventnalikvidna ali nesolventna
Vremenska koponenta za razlikovanje kategorija likvidnosti i solventnosti
Likvidnost sposobnost banke da odgovori svojim obavezama u određenom (kratkom) roku a
Solventnost sposobnost banke da odgovori svim svojim obavezama Da u trenutku likvidacije može da isplati svoje povjerioce
Ako je banka nesolventna dolazi pod udar regulatornih organa uz mogućnost gubljenja poslovnog statusa u obliku likvidacije ili preuzimanja od neke druge banke
POSLOVNOST
predstavlja postizanje maksimalnih rezultata minimalnim ulaganjem sredstavaSastavni dijelovi
samostalnost i objektivnost u donošenju odluka stalna cirkulacija novca poslovno predviđanje
Princip poslovnosti ugrađuje se u princip likvidnosti sa kojim čini jedinstvenu cjelinu
EFIKASNOST
predstavlja princip po kojem banka odobrava kredite za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno uložitiBanke će sredstva usmjeriti u projekat koji će nakon otplate kredita uspješno poslovati
Banka teži optimalnoj efikasnosti koja je rezultanta poželjnog stepena likvidnosti i sigurnosti koji reflektuju operativna i strateška ponašanja vlasnika menadžmenta i klijenata banke
PROFITABILNOST
cilj banke je ostvarenje što većeg profita na osnovu kamatne marže zaračunavanjem provizije na bankarske usluge kao i prihoda ostvarenih vođenjem vlastitih poslova bankeProfitabilnost kao obezbjeđenje dovoljne stope prinosa po jedinici dioničkog kapitala
Rezultat - rast profita i povećanje tržišne vrijednosti banke
Osnovni principi bankarskog poslovanja - Vježbe
1 Finansijski indikatori banaka
Cilj poslovanja =gt adekvatna stopa prinosa po jedinici kapitalaUslov rasta banke je i povećanje kapitala =gt propisan mininimum
Svrha indikatoraUpoređivanje performansi banke sa drugim bankama i Posmatranje date banke kroz vrijeme
Osnovni principi bankarskog poslovanja su Likvidnost Solventnost Sigurnost Profitabilnost Efikasnost
2 Likvidnost banaka
Pojam likvidnost sposobnost subjekta da izvrši svoje tekuće obaveze o roku dospijećaKroz adekvatno upravljanje likvidnošću banka gradi povjerenjeRangiranje aktive i pasive prema stepenima likvidnosti super-likvidna likvidna i nelikvidnaPojam ročna transformacija usklađivanje rokova obaveza i potraživanja
Postoji više indikatora likvidnosti ali osnovni su Likvidna aktiva ukupna aktiva Likvidna pasiva ukupna pasiva
3 Solventnost
Razlika između likvidnosti i solventnostiPojam solventnosti dugoročna usklađenost strukture aktive i pasive tj mogućnost da se svi dugovi plate ldquokonačnordquo ali po tržišnim cijenamaBanka je solventna ako joj je u slučaju likvidacije aktiva veća od pasive
Trojako značenje solventnosti Sposobnost banke da snosi rizik (u slučaju likvidacije) Obezbjeđenje sigurnosti deponentima (minimiziranje rizika za
deponente) Makroekonomska funkcija banke (u slučaju nesolvnentnosti jedne
banke posljedica može biti pad povjerenja u sve banke ndash lančani efekat
4 Sigurnost
Pojam sigurnosti mogućnost plaćanja i naplate svih obaveza i potraživanja u ugovorenim rokovima i utvrđenom obimu Odnosi se na procjenu klijenta njegove sposobnosti da izmiri svoje obaveze na vrijeme u punom iznosu te na način predviđen u ugovoru
Postiže se provjerama klijenataZakonski uređeno putem garancija koje su neophodne
5 Efikasnost
Pojam efikasnosti (poslovanja) aktivnosti koje vode ka ostvarenju optimalnih rezultata
Princip po kojem banka odobrava sredstva za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno upotrijebiti
Efikasnost = likvidnost + profitabilnost + solventnost + sigurnost
6 Profitabilnost
Profitabilnost =gt funkcija cilja banke
Cilj banke je stalno povećanje profitabilnostiTrendovi u profitabilnosti banaka =gttokom 80-ih i 90-ih bilježe se opadajuće stope
U obješnjenju postoje dvije koncepcije Posljedica djelovanja cikličnih i strukturnih faktora na svjetskom
planu Dilema - tranzicija konkurencija
Važni pokazatelji ROI ROA ROE
ROI =neto prihod nakon poreza operativni prihodROA =neto prihod nakon poreza ukupna aktivaROE =neto prihod nakon poreza akcijski kapital
a) Povezanost pokazatelja profitabilnostiROI =NP OP ndashpovrat na investicijeAU =OP UA -efekat korištenja activeROA =ROI x AU -povrat na aktivuEM =UA AK ndashakcijski multiplikator ROE= ROA x EM ndashpovrat na akcijski kapital
b) Formiranje profita banke
1 Kamatni prihod (-)2 Kamatni rashod3 Neto kamatni prihod (+)4 Neto nekamatni prihod5 Bruto prihod (-)6 Operativni rashodi7 Neto prihod (-)8 Izdvojene rezerve9 Neto prihod prije oporezivanja (-)10 Porez na profit11 Neto prihod poslije oporezivanja (-)12 Raspoređeni profit13 Zadržani ili neraspoređeni profit
c) Primjer izračunavanja profitabilnosti
Banka ldquoXrdquoima sljedeće pokazatelje poslovanja
Ukupna aktiva200000000 KMOperativni prihod20000000 KMAkcijski kapital16000000 KMNeto dobit (profit)1000000 KM
Izračunati ROI AU ROA EM i ROE =
Rješenje ROI = NP OP = 5AU = OP UA = 01ROA = ROI x AU = 05EM = UA AK = 1K = 125ROE = ROA x EM = 625
d) Faktori profitabilnosti
Postoje dvije vrste faktora koji utiču na profitabilnost banke mikroekonomski i makroekonomski
Mikroekonomski faktori profitabilnosti suKvalitet MGMT-aKvalitet aktiveEkonomija obimaEkonomija okviraVanbilansne operacijeTroškovi poslovanja IProfitni centri
Makroekonomski faktori profitabilnosti su Faza ekonomskog ciklusa Sektorske krize Kretanje kamata
Pojam kamatna margina razlika između aktivne i pasivne kamatne stope =gt razlika između kamatne stope na plasmane i dugove
e) Projektovanje profitabilnosti banaka
r = i + ot + ( 25 -i) x EAr -na plasmane I -kamatna stopa na obavezeE -akcijski kapital A ndashaktivaGranična stopa prinosa na akcijski kapitalAko imamo sljedeće podatker = 25 prije porezar = 15 poslije poreza od 40
Primjer Ako imamo sljedeće podatkei=10E=40A=100ot=3
Rješenje r = 136
f) Uticaj multiplikatora na profitabilnost
Ako je očekivani ROE = 25 prije poreza onda je ROE nakon poreza od (40) jednak 15Za stopu obaveznog kapitala od 8 ostvaruje se EM od 25Razlog =gt EM se računa samo na akcijski kapital (npr 4=gt 1 004 =25)Dakle ROA mora biti najmanje 1 jer jeROE = ROA x EM =gt 1 x 25ROE = 25
1 Strana aktiva strana valuta u trezoru CBdevizni depoziti kod inostranih banakaraspolaganje SDR-ovima i dugoročni strani vrijednosni papiri
2 Potraživanja od privatnog sektora
Nezavisnost CB BiH
Centralna banka je potpuno nezavisna od FBiH RS te bilo koje javne agencije i organa
Centralna banka neće primati instrukcije od bilo kojeg drugog lica
Samostalnost Centralne banke treba biti poštovana i niko ne može tražiti da se utječe na bilo kojeg člana tijela Centralne banke koje donosi odluke u izvršavanju njegovih dužnosti prema Centralnoj banci niti da se miješa u djelatnost Centralne banke
Organizacija CB BiH
Centralna banka se sastoji od Upravnog vijeća Uprave (koja se sastoji od Guvernera i tri Viceguvernera) Osoblja
Konvertibilnost KMNa zahtjev Centralna banka na teritoriji Bosne i Hercegovine bez ograničenja kupuje i prodaje Konvertibilne marke za euro po kursu definisanom Zakonom o CB
Operacije na tržištu novcaCentralna banka se nećeuključivati u nikakve operacije na tržištu novca uključujući tu i vrijednosne papire bilo koje vrste
Operacije kliringaCentralna banka može ili za svoj vlastiti račun ili za račun i po nalogu Bosne i Hercegovine da uđe u klirinške i platežne aranžmane ili sklopi bilo koji drugi ugovor u istu svrhu sa javnim ili privatnim klirinškim institucijama koje se nalaze u inostranstvu
Bez kreditiranja državeCentralna banka će raditi kao bankar i fiskalni agent Bosne i Hercegovine pod uslovom da niti jedna transakcija koju CB sprovede ne može služiti kao finansijska pomoć uključujući kredit za ili u korist Bosne i Hercegovine
51 Currency Board domaća i svjetska iskustva
1 Pojam Currency Board-a
MMF definišeCurrencyBoardaranžmankaomonetarnirežimkojise zasnivanaeksplicitnojzakonskojobavezikonverzijedomaćevaluteuspecifičnu stranuvalutupričemuinstitucijakojaemitujenovacimaodređena ograničenja
2 Principi Currency Board-a
Principi Currency Board-a su Depoziti po viđenju su konvertibilni u valutu zemlje
monetarnog odbora po fiksnom kursu Odnos između novca u opticaju i novčane mase je
stalan Monetarna politika se sastoji u konverziji domaće valute
u stranu po fiksnom kursu
3 Karakteristike Currency Board-a
Konvertibilnost bilo kojeg iznosa domaće valute u stabilnu stranu valutu
Fiksan devizni kurs domaćevaluteprema referentnoj valuti Puno pokriće emitovanog domaćeg novca stranim rezervama Djeluje na principu novčanog sistema zlatne poluge Nove rezerve pribavljaju se iz zemlje rezervne valute Promjene u platnom bilansu utiču na promjene domaće novčane
mase Trgovinska veza između zemlje monetarnog odbora i zemlje
monetarne valute je obično stabilna Centralna banka ne prima depozite ne može kupovati državne
vrijednosne papire ne daje kredite vladi ni komercijalnim bankama i nema ulogu ldquozajmodavca krajnje instancerdquo ne reguliše bankarski sistem ne nadzire operacije diskrecione monetarne politike
Država ne može kontrolirati količinu novca u opticaju koja je određena potražnjom za novcem
Currency Board u BiH
CBBiH počela je sa radom 11 8 1997 god na principu valutnog odbora
Prije njenog osnivanja u BiH su bile u opticaju 4 valute HR kuna bosanski i jugoslovenski dinar i DM
Ubrzo nakon toga KM postaje jedina legalna valuta
a) Razlozi formiranja CBA u BiH
Potreba za vezivanjem KM za određenu stabilnu valutu
Razlozi odabira DM kao referentne valute Visok nivo povjerenja Historijska vezanost za DM Velika količina DM u zemlji
1999 god ulogu DM preuzima EURO
Osigurao je stabilnost KM Mogao bi biti ugrožen ako se ne zaustavi stalni porast vanjskotrgovinskog debalansaBrojni ekonomisti u BiH smatraju da je naš valutni odbor rigidan te bi bilo nužno izvršiti korekcije u pravcu povećanja njegove fleksibilnosti
b Prednosti CBA u BiH
Četiri su razloga zašto je CBA u BiH bio uspješan1 Javnost u BiH se suočila sa brojnim finansijskim traumama CBA je vratio povjerenje javnosti u domaću valutu2 Javnost u BiH ima puno povjerenje u euro
3 Mnogi su vjerovali da je CBBiH uspješno funkcionirala kao CBA jer je imala donedavno stranog guvernera4 Jedan od razloga zašto CBA uspješno funkcionira u BiH je dobar pravni i institucionalni okvir za CBBiH
Zašto bi CBA trebao biti zadržan u BiH
1 CBA proizvodi realne ekonomske i socijalne koristi
2 Stabilnost domaće valute u odnosu na euro u budućnosti jer BiH ima viziju pristupiti EU
3 Nema konkretne alternative koji bi to monetarni režim trebalo uvesti nakon CBA
4 Dugoročno nastojanje da se kroz CBA ekonomija BiH što više približi ekonomiji EU
6 KOMERCIJALNO BANKARSTVO
VRSTE BANAKA
1 Ročnost poslova komercijalne banke (kratkoročni poslovi) investicione ili razvojne banke (dugoročni poslovi)
2 Privredna grana ili oblast industrijske poljoprivredne trgovačke SMEs sektor spoljnotrgovinske
3 Veličina finansijskog potencijala
male srednje velike
4 Veličina teritorije koju pokriva lokalne regionalne nacionalne
5 Prosječna vrijednost bankarskih depozitnih ili kreditnih operacija
banke malih operacija (ldquoretail banksrdquo) ndashbankarstvo na malo banke velikih operacija (ldquowholesale banksrdquo) ndashbankarstvo na veliko
6 Prisustvo inostrane komponente u poslovanju domaće međunarodne
Uobičajena podjela banaka
A) Depozitne ili komercijalne banke
Mobilišu kratkoročne depozite (uglavnom stanovništva)i plasiraju ih na kratak rok
Finansiraju robni promet i zalihe preduzeća trajna i potrošna dobra stanovništva
Imaju razgranatu mrežu filijalaImaju problem ročne usklađenosti sredDrže transakcione depoziteZalaze i u investicione aktivnosti(VP)
B) Poslovne banke
Sve više se približavaju komercijalnim bankamaFinansijski potencijal zasnivaju na sopstvenom kapitalu i rezervama
Ulaze u vlasništvo kompanija preko čijeg profita uvećavaju sopstveni kapitalFinansirajuuglavnom krupne industrijske kompanije
Osnivaju filijale i u drugim zemljama
C) Univerzalne banke
Klijentima pružaju kompletan set poslovnih i investicionih bankarskih uslugaPredstavljaju prvi organizacioni oblik banaka
To su tzv nespecijalizovane bankeDominiraju depozitni izvori i kratkoročni kreditiKreiraju i sopstvene hartije od vrijednostiTeže ih je kontrolisati
Finansijske aktivnosti banaka u konceptu ldquouniversal bankingrdquomogu uključivati
Djelatnost univerzalne banke posredovanje (intermediation) trgovanje finansijskim instrumentima devizama i derivatima osiguranje ili prihvatanje odgovornosti za kupovinu novog duga i
emisije dionica (underwriting) brokerski poslovi
korporacijske savjetodavne usluge uključujući udruživanja i usluge akvizicije
investicijsko upravljanje osiguranje držanje kapitala ne-finansijskih kompanija u bankarskom portfoliju
DJELATNOST DOMAĆIH BANAKA
1 Primanje svih vrsta novčanih depozita i drugih novčanih sredstava2 Davanje i uzimanje kredita i finansijski lizing3 Davanje svih oblika novčanog jemstva4 Učešće kupovina i prodaja instrumenata tržištanovcai
kapitalazasvojilituđi račun5 Usluge platnog prometa i prenosa novca6 Kupovina i prodaja strane valute7 Izdavanje i upravljanje sredstvima plaćanja (uključujući kreditne kartice
putne i bankarske čekove)8 Pohranjivanje i upravljanje vrijednosnim papirima i drugim
vrijednostima9 Usluge finansijskog menadžmenta10 Kupovina i prodaja vrijednosnih papira11 Drugi poslovi
BILANS BANAKA
BILANS u bankarstvu ima dvostruko značenje analiza bilansa banke I analiza bilansa debitora
Bilans stanja ndash sistematizovan pregled bankarske aktive i pasive na određeni dan
ndash važan izvor informacija i osnova za donošenje poslovnih odluka
Pomaže kod formulisanja poslovne politike banke utvrđivanjem i praćenjem koeficijenata (stopa)
gotovine likvidnosti solventnosti rezervi likvidnosti kreditiranja kapitala i dr
komparativna analiza banke u odnosu na druge banke ili na bankarski sektor u cjelini
Bilans stanja
bruto bilans ukupna aktiva i pasiva
neto bilans prikazuje kredite i ostale finansijske plasmane na strani active I izvore sredstava kojima se pokrivaju ti plasmani
nekonsolidovani bilans prikazuje bruto aktivu i pasivu sektora poslovnih banaka (sa svim interbankarskim pozicijama)
konsolidovani bilans odnosi se na plasmane i obaveze prema nebankarskom sektoru dok su interbankarske pozicije anulirane
Struktura bilansa banke
AKTIVA PASIVA Krediti 52 Oročeni depoziti 42Plasmani u hartije od vrijednosti 16 Depoziti po viđenju 33Likvidna aktiva 14 Obaveze na novčanom tržištu 14Gotovina (+ rezerve) 13 Ostale obaveze 3Ostala aktiva 5 Kapital 8UKUPNO 100 UKUPNO 100
Fundamentalna ravnoteža bilansa
Izbalansiranost vrijednosti aktive i pasive u ročnom i valutnom pogledu
Aktiva = obaveze + fondovi (kapital)Fondovi (Kapital) = aktiva ndash obavezeObaveze = aktiva ndash fondovi (kapital)
Pitanje realne aktive - ako su obaveze i fondovi pokriveni dovoljnim obimom realne aktive - ako je pozitivna vrijednost kapitala - izjednačenost spoljnih obaveza i neto aktive
BANKARSKI AGREGATI
1 Finansijski potencijal2 Finansijski plasmani3 Depozitni potencijal4 Kreditni potencijal
1 Finansijski potencijal
zbir svih izvora sredstava koje banka transferiše u različite vrste plasmana
FP = Σ P = DP + KI + OI
2 Finansijski plasmani
predstavlja zbir ukupne aktive bilansa bankeFPL = Σ A = KR + HV + R
Ukupni plasmani moraju biti pokriveni izvorima sredstavaFP = FPL
3 Depozitni potencijal
zbir depozitnih izvora sredstava DP = Dpv + Dšt + Dor
Nivo depozitnog potencijala neposredno utiče na nivo kreditnog potencijala
4 Kreditni potencijal
kvantum slobodnih sredstava banke koji može biti plasiran u vidu kredita ili drugih plasmana a da pri tome ne ugrozi likvidnost i solventnost održavajući propisanu stopu obaveznih rezervi
KP = FP ndash PR (OR+RL)
Nivo kreditnog (slobodnog ili raspoloživog) potencijala određuje nivo kreditnih plasmana
PR ndash programirane ili standardne rezerve OR ndash obavezna rezerva RL ndash rezerve likvidnosti
Značaj analize bankarskih agregata
- omogućava banci određivanje realnog kreditnog potencijala - dolazi se do značajnih signala vezanih za funkcionisanje makro
sistema- doprinosi kompleksnoj ocjeni ukupnih performansi banke- omogućava komparativnu analizu sa bankarskim trendovima u
inostranstvu
61Bilans banaka
1 Uvod
Finansijski izvještaji sadrže ključne informacije za donošenje odluka o poslovanju banke
Bilans stanja prikazuje imovinu obaveze i temeljni kapital Bilans stanja također daje pregled inputa i outputa banaka
Bilans uspjehadaje pregled cijena koštanja inputa i vrijenosti outputa
Pojam bilansa stanja Bilans stanja pokazuje iznos i sastav izvora sredstava koje je banka pribavila za finansiranje aktivnosti posuđivanja i investiranja kao i koliko je novca banka uložila u kredite vrijednosne papire i ostale finansijske outpute
Pojam bilansa uspjeha Bilans uspjeha pokazuje koliko je banku koštalo pribavljanje depozita i drugih izvora sredstava te koliko su iznosili prihodi po osnovu korištenja tih sredstava
2 Bilans stanja banke
Bilans banke kao i svaki drugi bilans sastoji se od aktive i pasive sa specifičnim elementima
Aktiva = obaveze + kapital
U aktivu bilansa banke spadaju Gotovina Vrijednosni papiri Krediti Lizinzi Ostala mješovita imovina
U pasivu bilansa banke spadaju Depoziti Nedepozitni izvori banke Temeljni kapital
Aktiva = Pasiva
Izvori bankinih sredstava = korištenju bankinih sredstavaa Aktiva bilansa banke
Gotovina i depoziti kod banaka
Gotovina banke prestavlja primarni izvor likvidnosti i u nju spadaju Gotovina u trezoru Depoziti koje banka drži u drugim bankama Gotovina u procesu prikupljanja Računi rezervi kod Centralne banke Gotovina je prva linija odbrane u slučaju neočekivanih zahtjeva od banke
Investicije u likvidne vrijednosne papire
Predstavljaju ulaganja u likvidne vrijednosne papire sa ciljem izgradnje druge linije odbrane likvidnosti banke ili sekundarnih rezervi
Ova kategorija aktive je između gotovine i kredita
Njihova osnovna karakteristika je da donose određeni prihod banci za razliku od gotovine
Ovdje spadaju kratkoročni državni papiri komercijalni zapisi kao i oročeni depoziti banke
Investicije u vrijednosne papire radi prihoda
Banka investira u ove vrijednosne papire radi očekivane stope povrata na njih a ne radi kreiranja sekundarnih rezervi likvidnosti
Ovdje spadaju sve vrste vrijednosnih papira koje banci donose prihode
Također banke drže i određeni broj vrijednosnih papira namijenjenih trgovanju s ciljem ostvarivanja određenog prihoda na promjeni cijena
Krediti
Ovdje spadaju sve vrste plasiranih kredita banke
Svaki kredit nosi određeni rang odnosno određene je kategorije1 Kategorija A-Dobra aktiva2 Kategorija B-Aktiva sa posebnom napomenom3 Kategorija C-Podstandardna aktiva4 Kategorija D-Sumnjiva aktiva i5 Kategorija E-Gubitak
Rezerve za potencijalne gubitke
Sukladno rangu aktive svaka banka izdvaja odgovarajuće rezerve za eventualne gubitke Rezerve prestavljaju odbitnu stavku aktivePostoje opće i posebne rezerve
Posebne rezerve su rezerve koje se izdvajaju prema propisima i u iznosu određenom od strane Agencije za svaku od kategorije aktive
Izdvajanje rezervi prema kategorijama aktive
1 Kategorija A -Dobra aktiva 2 ORKG za opći kreditni rizik
2 Kategorija B - Aktiva sa posebnom napomenom 5-15 PRKG za PKG
3 Kategorija C - Podstandardna aktiva 16-40 PRKG za PKG
4 Kategorija D - Sumnjiva aktiva 41-60 PRKG za PKG
5 Kategorija E - Gubitak 100 PRKG za PKG
ORKG - opće rezerve za kreditne gubitke PRKG - posebne rezerve za kreditne gubitkePKG - potencijalni kreditni gubitak
Ostala aktiva
Odnosi se na ostale kategorije fiksne aktiveOvdje spadaju zgrade oprema investicija u podružnice osiguranje itdOva kategorije je pod strogim nadzorom Agencije i ne smije se neograničeno i nekontrolisano povećavati
b Pasiva banke
Depoziti
Depoziti predstavljaju osnovni izvor finansiranja aktive bankeDepoziti mogu biti
- Transakcioni- Netransakcioni- Štedni- Oročeni
Također u ovu kategoriju pasive se ubrajaju i depoziti javnih institucija
Nedepozitni izvori
Ovdje spadaju Vrijednosni papiri izdati kao izvor finansiranja Krediti od drugih banaka i institucija Ugovori o rekupovini ndashREPO
Nedepozitni izvori predstavljaju veoma bitan izvor finansiranja aktive banke
Kapital
Kapital predstavlja vlasnički dio poslovanja
U kapital se ubrajaju Akcionarski kapital Subordinirani dug Opće rezerve za pokriće gubitka banaka
3 Vanbilansne stavke banaka
U novije vrijeme prisutan je trend rasta vanbilansnih pozicija banaka
Ovdje se između ostalog ubrajaju Stand by kreditni sporazumi Swap kamatnih stopa Obaveze po kreditima Ugovori o kursnim listama itd
Izvor su dodatnog rizika poslovanja banaka
4 Bilans uspjeha banke
Pojam bilansa uspjeha Bilans uspjeha predstavlja iznos primljenih prihoda te izloženih troškova koji su se pojavili u određenom periodu
KAMATNI PRIHODIKamate i naknade po kreditimaKamate od investicija u vrijednosne papireDrugi prihodi od kamata
KAMATNI TROŠKOVIKamate na depoziteKamate na kratkoročni dugKamate na dugoročni dug
NEKAMATNI PRIHODINaknade za usluge vezane za depoziteNaknade po osnovu zaključenih ugovora o rentanju opreme objekata i sl
NEKAMATNI TROŠKOVIPlaće dnevnice i ostali troškovi uposlenihNeto troškovi najmova i opremeRežijski troškovi Rezervacije za moguće gubitke po kreditima Porezi
Neto prihod od kamate=gt razlika između prihoda od kamate i troškova kamata
Neto nekamatani prihod =gt razlika između nekamatnih prihoda i nekamatnih troškova
Prihod prije poreza =gtrazlika predhodnih kategorija
NETO DOBIT = UKUPNE STAVKE PRIHODA -(minus) UKUPNE STAVKE RASHODA
KAKO POVEĆATI DOBITPovećati bilo koju od stavki aktive Povećavati aktivu s višim prihodom na račun one s nižim Smanjiti kamate na uzete depozite Tražiti jeftinije izvore na račun onih skupljih Smanjiti troškove poslovanja Izbjeći moguće poreze
7 OSNOVNI PRINCIPI BANKARSKOG POSLOVANJA
LIKVIDNOST
Sposobnost banke da izvršava svoje kratkoročne obaveze o rokovima dospjeća
Banka je likvidna sve dok je sposobna da o rokovima dospjeća izvršava svoje obaveze
Likvidnost je osnova za normalno funkcionisanje depozitnog i kreditnog mehanizma kod svake banke
Povjerenje je osnov odnosa banke i klijenta i banke moraju da se bore da održe to povjerenje Ono se održava neodložnim izmirenjem dospjelih obaveza
Nelikvidna banka nije u stanju da pokrije prezentovane naloge za isplatu ugovorenih obaveza
Različit nivo likvidnosti
Aktive bilansa super-likvidna imovina likvidna imovina i nelikvidna imovina
Pasive bilansa
Vanbilansnih pozicija
Idealno stanje poklapanje likvidnosti imovine i dospjeća obaveza
Uticaj ročne transformacije sredstava deponenti i tražioci kredita ndash suprostavljeni ciljevi
Pod kontrolom bankarskog menadžmenta
Banka zarađuje na ročnoj transformaciji sredstava
U težnji za zaradom -gt opasnost od probijanja granica ročne transformacije -gt nelikvidnost
Banke mogu vršiti ročnu transformaciju ali samo do određenog stepena koji su one same utvrdile na osnovu iskustva
Nelikvidnost može da nastane ukoliko banka postane nesolventna -gt vrijednost aktive ltvrijednosti obaveza tz da banka nema kapitala
Promjena koncepta likvidnosti banke u savremenim uslovima
ranije jednostavniji menadžment likvidnosti koji se sastojao u tome da vodi računa o likvidnosnoj strukturi svoje aktive
danas povećani rizik da likvidnost banke bude ugrožena (rizik vanbilansnih obaveza i prekid zaduživanja na finansijskom tržištu) ali i nove mogućnosti zaduživanja i odbrane likvidnosti banke
Najlošija pozicija u savremenoj tržišnoj strukturi- banka uključena u finansijsko tržište- upravljanjem pasivom obezbjeđuje dodatni kvantum likvidnosti- sticajem okolnosti ndashgubi svoju kreditnu sposobnost na tržištu1048790zatvara
joj se pristup finansijskom tržištu
Jedini izlaz kredit za likvidnost od Centralne banke -gt koja diktira menadžmentu banke restrukturiranja bilansa
STRATEGIJE LIKVIDNOSTI
1 Strategija kratkoročnih komercijalnih kredita- dominantna u toku XIX vijeka- depozitni potencijal su uglavnom činili a vistadepoziti - održavanje solventnosti i likvidnosti plasmanom depozitnog
potencijala u kratkoročne kredite- rok kredita do 90 dana-pokriveni robnim mjenicama
- nelikvidnost bi mogla nastati samo neto smanjenjem depozita kao bankarskih resursa
- CB bi mogla odobriti kredit za likvidnost- kasnije raste značaj štednih i oročenih depozita kao i kredita sa
dužim rokovima otplate tako da ova strategija gubi na značaju
2 Strategija utrživih aktiva- nastala je početkom XX vijeka na bazi razvoja fin tržišta- banke diverzifikuju svoju rezervnu aktivu - sekundarne rezerve ndashdržavni VP (blagajnički zapisi)- kamatonosne sekundarne rezerve privlače bankare- uslov dovoljno duboko finansijsko (posebno novčano)tržište- odbrana likvidnosti prodaja dijela kratkoročnih VP kao i dijela
kreditnog portfolija- sekjurizacija kredita grupe banaka udružuju dijelove
standardizovanih kredita u određeni pulkod neke finansijske institucije Na osnovu toga finans
- institucija emituje nove VP koje prodaje zainteresovanim institucionalnim investitorima
3 Strategija na bazi plasmana sa anticipiranim dohotkom- postala je dominantna poslije Drugog svjetskog rata- rast srednjoročnih i dugoročnih kredita na osnovu rasta štednih i
oročenih depozita- povrat kredita na osnovu anuitetnog otplatnog plana - otplata iz prihoda korisnika kredita (firme i stanovništvo) - preduzeća kvartalni i polugodišnji anuiteti- stanovništvo mjesečni anuitet- analiza i praćenje priliva i odliva
4 Strategija upravljanja pasivom- razvijena u toku šezdesetih godina- obezbjeđenje likvidnosti na osnovu povlačenja (uzimanja) kredita
umjesto putem prodaje kratkoročnih VP- predpostavlja jako finansijsko tržište sa obiljem sredstava koja se
mogu angažovati putem kreditnih aranžmana- mogućnost korištenja kredita kod CB- uslov banka mora imati solidnu kreditnu sposobnost
INDIKATORI NELIKVIDNOSTI
- Nema dovoljno novčanih sredstava za pokriće naloga komitenata- nije u stanju isplatiti novčana sredstva po odobrenim kreditima
- nije u stanju otplaćivati uzete kredite- drži niži nivo OR kod CB od propisanih
UPRAVLJANJE AKTIVOM I LIKVIDNOST
Posebno značajno u uslovima nerazvijenog finansijskog tržišta odnosno kada banka ne koristi mehanizme upravljanja pasivom
Banka formira primarnu rezervu likvidnosti koja se u uprošćenom finansijskom sistemu sastoji od novca na depozitnom računu kod CB
Dva pristupa upravljanja aktivom
Stock pristup banka treba težiti da ima kvalitetnu aktivu U slučaju privremene nelikvidnosti banka može prodati dio aktive povući sredstva sa FT ili od CB Težište na upravljanju aktivom radi obezbjeđenja likvidnosti Klasifikacija aktive banke prema stepenu likvidnosti
Flow pristup respektuje ročnu transformaciju buduće prilive i odlive Banka stvara ldquomapu likvidnostirdquondash sagledava poziciju likvidnosti u rokovima od 1-8 dana 8-30 i 30-90 dana
Optimalno rješenje u kombinaciji dva pristupa
UPRAVLJANJE PASIVOM I LIKVIDNOST
Banke rješavaju problem likvidnosti upravljanjem pasivom odnosno angažovanjem dodatnih sredstava na finansijskom tržištu (kao i kredita kod CB)
Mehanizmi angažmana kredita za likvidnost1 Međubankarski kredit za likvidnost2 Aranžmani o rekupovini sredstava (REPOS)3 Depozitni certifikati (CDs)4 Krediti za likvidnost kod CB
Međubankarski krediti za likvidnost
Predstavlja mehanizam raspodjele sredstava na računima kod centralne banke na kreditnoj bazi uz plaćanjenaplatu kamate
Posebno karakteristično za američke banke kod kojih u pravilu manje banke imaju više sredstava na računima kod CB nego velike banke
Manje banke često imaju viškove primarne likvidnosti pa je moguće da one na vrlo kratak rok uz naplatu kamate ustupaju ta sredstva drugim bankama
Radi se uglavnom o neosiguranim kreditima (bez pokrića)
Aranžmani o rekupovini sredstava (REPO)
Radi se o prodaji finansijske aktive uz obavezu prodavca da mora u određenom kratkom terminu kupiti tu istu aktivu po unaprijed dogovorenoj cijeni
Kao pokriće koriste se državne obveznice Smatraju se najsigurnijim načinom ulaganja
Ročnost ovog aranžmana je od jednog dana do nekoliko mjeseci Može biti ldquoREPO sa unaprijed dogovorenim datumomrdquo ili tzv ldquootvoreni REPOrdquo sa mogućnošću kupovine u bilo koje vrijeme u budućnosti
Banka u osnovi vrši prodaju vrijednosnih papira za novac uz obavezu njihove ponovne kupovine Kupac zarađuje kamatu po repo-stopi dok prodavac rješava problem kratkoročne nelikvidnosti
Depozitni certifikati (CDs)
Banka emituje depozitne certifikate sa kratkim rokovima vraćanja kada su u funkciji obezbjeđenja likvidnosti
Kada ima narasle zahtjeve za dodatnim novčanim sredstvima banka nudi emisiju svojih CDs po atraktivnim kamatnim stopama
Ona očekuje da u vrlo kratkom roku dođe do likvidnih sredstava ndash znatno brže nego da čeka neto-priliv depozita
Krediti za likvidnost kod CB
CB ih odobrava bankama koje su solventne ali imaju kratkoročne probleme likvidnosti
Realizuju se posredstvom tzv ldquodiskontnog šalterardquo na kojem banke mogu da dobiju superkratkoročne kredite CB uz zalog državnih vrijednosnih papira
Dva koncepta kamatnih stopa za navedene kredite- ispod tržišne (potreba kontrole namjenskog korištenja)- iznad tržišne (kaznene banke nezainteresovane da ih koriste)
Tri tipa ovih kredita1 za prilagođavanje bilansne strukture banaka2 za pokrivanje sezonskih debalansa3 za otklanjanje posljedica neočekivanih događaja
UTVRĐIVANJE LIKVIDNOSTI
Potrebno je izvršiti grupisanje pojedinih oblika aktive prema stepenu likvidnosti
Gradacija u tri kategorije- Primarna gotovina u blagajni sredstva po viđenju kod korespodentskih
banaka i na računu kod CB- Sekundarna primarna likvidnost uvećana za najlikvidniji dio aktive banke - koji
se u kratkom roku i uz niske troškove može pretvoriti u novac (mjenice kratkoročni krediti do tri mjeseca)
- Tercijarna dijelovi plasmana banke koji se do isteka određenog roka ne mogu pretvoriti u gotov novac (dugoročni krediti obligacije mjenice koje se ne mogu eskontovati)
INSTRUMENTI MJERENJA LIKVIDNOSTI
Kvantitativnipristupa odnos kredita i depozitab odnos likvidne aktive i ukupnih depozitac odnos likvidne i ukupne aktived odnos likvidne aktive i kratkoročnih obavezae prosječna dospjelost plasmana u HV
Kvalitativnipristup Praćenje i analizaa sezonskih ciklusab slučajnih i dugoročnih promjenac novčanih tokova
Kvanitativni ili stock pristup
a Odnos kredita i depozita
kada se odnos penje do relativno visokog nivoa- bankari manje pozajmljuju i investiraju Krediti su nelikvidna imovina banke ndash kada oni rastu =gt likvidnost opada
Nedostatak ne daje informacije o dospjelosti i urednosti otplate kredita niti informacije o stepenu likvidnosti Ne sadrži ni informacije o prirodi bančine imovine izvan kreditnog portfelja (npr gotovina i kratkoročne HV i fiksna aktiva)
To je signal koji opominje menadžment banke da napravi ocjenu svog programa prekomjerne ekspanzije kredita
b odnos likvidne aktive i ukupnih depozita
nešto pouzdaniji od prethodnog
Nedostatak značajan dio gotovine nije stvarno raspoloživ za odgovaranje na bančine potrebe za likvidnim sredstvima (npr obavezna rezerva i sl)
Nedostatak koeficijenata statički ili stock pristup (bez dinamike)
Zaključak Ne postoji opšta formula likvidnosti za sve banke pa ni za jednu banku u različitim vremenskim periodima Svaka banka traga za svojim optimumom likvidnosti
Korelativno praćenje stope rasta depozita i kredita Stabilne stope rasta depozita siguran su pokazatelj održavanja optimalne zone likvidnosti bez formiranja dodatnih rezervi lkvidnosti
Formiranje predvidivih stopa kredita odnosno kalkulisanje cikličnih sezonskih slučajnih i dugoročnih varijacija stopa formiranja kredita i depozita
Zlatno pravilo likvidnosti stope rasta kredita ne smiju biti veće od stopa rasta depozita
Banka mora nastojati da što prije otkloni nelikvidnost kako bi sačuvala povjerenje svojih komitenata
Projektovanje likvidnosti
U savremenim bankama vrše komisije za upravljanje aktivom i pasivomSastoji se u prognoziranju rasta kredita i depozita te aranžiranju dodatnih izvora za obezbjeđenje likvidnosti banke
Suština izračunati gep (jaz) likvidnosti banke kao razliku između anticipiranih izvora sredstava i potencijalne upotrebe sredstava od strane banke
Značaj izbora optimalne kombinacije
Diferencijacija depozita stabilni i nestabilni (više ili manje osjetljivi na promjene tržišne kamatne stope)
Ciklični aspekt (povezanost banke sa granama kod kojih postoji veći stepen cikličnih oscilacija) U uslovima uspona privredne aktivnosti banke smanjuju kratkoročne i dugoročne VP i povećavaju kredite U uslovima recesije =gt smanjuju se zahtjevi za kreditima =gt banke usmjeravaju sredstva u VP
Način projektovanja likvidnosti
Potrebe dodatne likvidnostiprognozirani rast kredita + rast obaveznih rezervi ndash prognozirani porast depozita
Na izbor sredstava za pokrivanje gep-a utiče dužina vremena projektovanog gep-a očekivano kretanje kamatnih stopa na finansijskom tržištu
Na politiku likvidnosti utiče i filozofija menadžmenta
Faktori koji utiču na likvidnost
ročna struktura svih sredstava dinamika priliva sredstava ponašanje poslovnih subjekata smjernice ekonomske i razvojne politike mjere monetarno- kreditne politike
Propisi agencije za bankarstvo
ldquoOdlukao minimalnimstandardimaza upravljanjerizikomlikvidnostibanakardquo
Nadzorni odbor banke odgovoran je da osigura da banka ima i provodi adekvatan program za upravljanje rizikom likvidnosti
Više rukovodstvo banke dužno je da pripremai Odborudajeprijedlogeprogramai politika provodiprogramei politike prati upravljai kontroliše dautvrdimetodprocjenetekućei budućelikvidnosti obezbjedisistemizvještavanjao likvidnosti obavještavaOdboro stanjulikvidnostinajmanjejednomkvartalno
pratiekonomskei drugeusloveu okruženjukojimoguuticatinalikvidnost obezbjediuslovezasisteminterne kontrole
Obaveza banke Ročno usklađivanje ugovorenih dospjeća instrumenata aktive i pasive
najmanje90 izvorasredstavasarokomdospjećado 365 danadaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 365 dana
najmanje95 izvorasarokomdospjećado 180 danaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 180 dana
izvoresredstavasarokomdospjećado 90 danau punomiznosuangažujeu plasmanesarokomdospjećado 90 dana
Rezerva likvidnosti
Empirijski određena visinom novčanih sredstava poslovne banke u gotovini i na računima kod CB Izražava se u procentima od depozita sa kojima banka raspolaže
Na osnovu višegodišnjeg iskustva ocijenjeno je da odnos sredstava na žiro-računu poslovne banke ne bi smio biti niži od 4 do 5 od ukupnih depozita po viđenju
Kod nas su banke obavezne da održavaju prosječan desetodnevni minimum likvidnosti u novčanim sredstvima u visini od najmanje 20 iznosa kratkoročnih izvora sredstava
PROPISANE ZAŠTITNE MJERE
principdase štovišeoslanjanastabilneizvoresredstava principzamaksimalnudiverzifikacijuizvorasredstavapodospjeću vrstii
brojukomitenata tržištui instrumentima organizacionemjerezaupravljanjelikvidnošću (kompetentnalica
efikasnakontrolai sl) stepenuključenostibankeu tržištanovcai razvojakratkoročnihvrijednosnihpapira redovnopripremanjeplanovazavanredne(neočekivane)situacije kvalitetaninformacioni sistem
SOLVENTNOST
Solventnost je sposobnost banke da svoje ukupne obaveze može pokriti svojom ukupnom aktivom čija se vrijednost može potvrditi na tržištu dakle po tržišnoj cijeni
Nesolventna banka formirana vrijednost obaveza iznad nivoa realne aktive
Da li banka može biti nelikvidna ali solventnalikvidna ali nesolventna
Vremenska koponenta za razlikovanje kategorija likvidnosti i solventnosti
Likvidnost sposobnost banke da odgovori svojim obavezama u određenom (kratkom) roku a
Solventnost sposobnost banke da odgovori svim svojim obavezama Da u trenutku likvidacije može da isplati svoje povjerioce
Ako je banka nesolventna dolazi pod udar regulatornih organa uz mogućnost gubljenja poslovnog statusa u obliku likvidacije ili preuzimanja od neke druge banke
POSLOVNOST
predstavlja postizanje maksimalnih rezultata minimalnim ulaganjem sredstavaSastavni dijelovi
samostalnost i objektivnost u donošenju odluka stalna cirkulacija novca poslovno predviđanje
Princip poslovnosti ugrađuje se u princip likvidnosti sa kojim čini jedinstvenu cjelinu
EFIKASNOST
predstavlja princip po kojem banka odobrava kredite za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno uložitiBanke će sredstva usmjeriti u projekat koji će nakon otplate kredita uspješno poslovati
Banka teži optimalnoj efikasnosti koja je rezultanta poželjnog stepena likvidnosti i sigurnosti koji reflektuju operativna i strateška ponašanja vlasnika menadžmenta i klijenata banke
PROFITABILNOST
cilj banke je ostvarenje što većeg profita na osnovu kamatne marže zaračunavanjem provizije na bankarske usluge kao i prihoda ostvarenih vođenjem vlastitih poslova bankeProfitabilnost kao obezbjeđenje dovoljne stope prinosa po jedinici dioničkog kapitala
Rezultat - rast profita i povećanje tržišne vrijednosti banke
Osnovni principi bankarskog poslovanja - Vježbe
1 Finansijski indikatori banaka
Cilj poslovanja =gt adekvatna stopa prinosa po jedinici kapitalaUslov rasta banke je i povećanje kapitala =gt propisan mininimum
Svrha indikatoraUpoređivanje performansi banke sa drugim bankama i Posmatranje date banke kroz vrijeme
Osnovni principi bankarskog poslovanja su Likvidnost Solventnost Sigurnost Profitabilnost Efikasnost
2 Likvidnost banaka
Pojam likvidnost sposobnost subjekta da izvrši svoje tekuće obaveze o roku dospijećaKroz adekvatno upravljanje likvidnošću banka gradi povjerenjeRangiranje aktive i pasive prema stepenima likvidnosti super-likvidna likvidna i nelikvidnaPojam ročna transformacija usklađivanje rokova obaveza i potraživanja
Postoji više indikatora likvidnosti ali osnovni su Likvidna aktiva ukupna aktiva Likvidna pasiva ukupna pasiva
3 Solventnost
Razlika između likvidnosti i solventnostiPojam solventnosti dugoročna usklađenost strukture aktive i pasive tj mogućnost da se svi dugovi plate ldquokonačnordquo ali po tržišnim cijenamaBanka je solventna ako joj je u slučaju likvidacije aktiva veća od pasive
Trojako značenje solventnosti Sposobnost banke da snosi rizik (u slučaju likvidacije) Obezbjeđenje sigurnosti deponentima (minimiziranje rizika za
deponente) Makroekonomska funkcija banke (u slučaju nesolvnentnosti jedne
banke posljedica može biti pad povjerenja u sve banke ndash lančani efekat
4 Sigurnost
Pojam sigurnosti mogućnost plaćanja i naplate svih obaveza i potraživanja u ugovorenim rokovima i utvrđenom obimu Odnosi se na procjenu klijenta njegove sposobnosti da izmiri svoje obaveze na vrijeme u punom iznosu te na način predviđen u ugovoru
Postiže se provjerama klijenataZakonski uređeno putem garancija koje su neophodne
5 Efikasnost
Pojam efikasnosti (poslovanja) aktivnosti koje vode ka ostvarenju optimalnih rezultata
Princip po kojem banka odobrava sredstva za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno upotrijebiti
Efikasnost = likvidnost + profitabilnost + solventnost + sigurnost
6 Profitabilnost
Profitabilnost =gt funkcija cilja banke
Cilj banke je stalno povećanje profitabilnostiTrendovi u profitabilnosti banaka =gttokom 80-ih i 90-ih bilježe se opadajuće stope
U obješnjenju postoje dvije koncepcije Posljedica djelovanja cikličnih i strukturnih faktora na svjetskom
planu Dilema - tranzicija konkurencija
Važni pokazatelji ROI ROA ROE
ROI =neto prihod nakon poreza operativni prihodROA =neto prihod nakon poreza ukupna aktivaROE =neto prihod nakon poreza akcijski kapital
a) Povezanost pokazatelja profitabilnostiROI =NP OP ndashpovrat na investicijeAU =OP UA -efekat korištenja activeROA =ROI x AU -povrat na aktivuEM =UA AK ndashakcijski multiplikator ROE= ROA x EM ndashpovrat na akcijski kapital
b) Formiranje profita banke
1 Kamatni prihod (-)2 Kamatni rashod3 Neto kamatni prihod (+)4 Neto nekamatni prihod5 Bruto prihod (-)6 Operativni rashodi7 Neto prihod (-)8 Izdvojene rezerve9 Neto prihod prije oporezivanja (-)10 Porez na profit11 Neto prihod poslije oporezivanja (-)12 Raspoređeni profit13 Zadržani ili neraspoređeni profit
c) Primjer izračunavanja profitabilnosti
Banka ldquoXrdquoima sljedeće pokazatelje poslovanja
Ukupna aktiva200000000 KMOperativni prihod20000000 KMAkcijski kapital16000000 KMNeto dobit (profit)1000000 KM
Izračunati ROI AU ROA EM i ROE =
Rješenje ROI = NP OP = 5AU = OP UA = 01ROA = ROI x AU = 05EM = UA AK = 1K = 125ROE = ROA x EM = 625
d) Faktori profitabilnosti
Postoje dvije vrste faktora koji utiču na profitabilnost banke mikroekonomski i makroekonomski
Mikroekonomski faktori profitabilnosti suKvalitet MGMT-aKvalitet aktiveEkonomija obimaEkonomija okviraVanbilansne operacijeTroškovi poslovanja IProfitni centri
Makroekonomski faktori profitabilnosti su Faza ekonomskog ciklusa Sektorske krize Kretanje kamata
Pojam kamatna margina razlika između aktivne i pasivne kamatne stope =gt razlika između kamatne stope na plasmane i dugove
e) Projektovanje profitabilnosti banaka
r = i + ot + ( 25 -i) x EAr -na plasmane I -kamatna stopa na obavezeE -akcijski kapital A ndashaktivaGranična stopa prinosa na akcijski kapitalAko imamo sljedeće podatker = 25 prije porezar = 15 poslije poreza od 40
Primjer Ako imamo sljedeće podatkei=10E=40A=100ot=3
Rješenje r = 136
f) Uticaj multiplikatora na profitabilnost
Ako je očekivani ROE = 25 prije poreza onda je ROE nakon poreza od (40) jednak 15Za stopu obaveznog kapitala od 8 ostvaruje se EM od 25Razlog =gt EM se računa samo na akcijski kapital (npr 4=gt 1 004 =25)Dakle ROA mora biti najmanje 1 jer jeROE = ROA x EM =gt 1 x 25ROE = 25
Bez kreditiranja državeCentralna banka će raditi kao bankar i fiskalni agent Bosne i Hercegovine pod uslovom da niti jedna transakcija koju CB sprovede ne može služiti kao finansijska pomoć uključujući kredit za ili u korist Bosne i Hercegovine
51 Currency Board domaća i svjetska iskustva
1 Pojam Currency Board-a
MMF definišeCurrencyBoardaranžmankaomonetarnirežimkojise zasnivanaeksplicitnojzakonskojobavezikonverzijedomaćevaluteuspecifičnu stranuvalutupričemuinstitucijakojaemitujenovacimaodređena ograničenja
2 Principi Currency Board-a
Principi Currency Board-a su Depoziti po viđenju su konvertibilni u valutu zemlje
monetarnog odbora po fiksnom kursu Odnos između novca u opticaju i novčane mase je
stalan Monetarna politika se sastoji u konverziji domaće valute
u stranu po fiksnom kursu
3 Karakteristike Currency Board-a
Konvertibilnost bilo kojeg iznosa domaće valute u stabilnu stranu valutu
Fiksan devizni kurs domaćevaluteprema referentnoj valuti Puno pokriće emitovanog domaćeg novca stranim rezervama Djeluje na principu novčanog sistema zlatne poluge Nove rezerve pribavljaju se iz zemlje rezervne valute Promjene u platnom bilansu utiču na promjene domaće novčane
mase Trgovinska veza između zemlje monetarnog odbora i zemlje
monetarne valute je obično stabilna Centralna banka ne prima depozite ne može kupovati državne
vrijednosne papire ne daje kredite vladi ni komercijalnim bankama i nema ulogu ldquozajmodavca krajnje instancerdquo ne reguliše bankarski sistem ne nadzire operacije diskrecione monetarne politike
Država ne može kontrolirati količinu novca u opticaju koja je određena potražnjom za novcem
Currency Board u BiH
CBBiH počela je sa radom 11 8 1997 god na principu valutnog odbora
Prije njenog osnivanja u BiH su bile u opticaju 4 valute HR kuna bosanski i jugoslovenski dinar i DM
Ubrzo nakon toga KM postaje jedina legalna valuta
a) Razlozi formiranja CBA u BiH
Potreba za vezivanjem KM za određenu stabilnu valutu
Razlozi odabira DM kao referentne valute Visok nivo povjerenja Historijska vezanost za DM Velika količina DM u zemlji
1999 god ulogu DM preuzima EURO
Osigurao je stabilnost KM Mogao bi biti ugrožen ako se ne zaustavi stalni porast vanjskotrgovinskog debalansaBrojni ekonomisti u BiH smatraju da je naš valutni odbor rigidan te bi bilo nužno izvršiti korekcije u pravcu povećanja njegove fleksibilnosti
b Prednosti CBA u BiH
Četiri su razloga zašto je CBA u BiH bio uspješan1 Javnost u BiH se suočila sa brojnim finansijskim traumama CBA je vratio povjerenje javnosti u domaću valutu2 Javnost u BiH ima puno povjerenje u euro
3 Mnogi su vjerovali da je CBBiH uspješno funkcionirala kao CBA jer je imala donedavno stranog guvernera4 Jedan od razloga zašto CBA uspješno funkcionira u BiH je dobar pravni i institucionalni okvir za CBBiH
Zašto bi CBA trebao biti zadržan u BiH
1 CBA proizvodi realne ekonomske i socijalne koristi
2 Stabilnost domaće valute u odnosu na euro u budućnosti jer BiH ima viziju pristupiti EU
3 Nema konkretne alternative koji bi to monetarni režim trebalo uvesti nakon CBA
4 Dugoročno nastojanje da se kroz CBA ekonomija BiH što više približi ekonomiji EU
6 KOMERCIJALNO BANKARSTVO
VRSTE BANAKA
1 Ročnost poslova komercijalne banke (kratkoročni poslovi) investicione ili razvojne banke (dugoročni poslovi)
2 Privredna grana ili oblast industrijske poljoprivredne trgovačke SMEs sektor spoljnotrgovinske
3 Veličina finansijskog potencijala
male srednje velike
4 Veličina teritorije koju pokriva lokalne regionalne nacionalne
5 Prosječna vrijednost bankarskih depozitnih ili kreditnih operacija
banke malih operacija (ldquoretail banksrdquo) ndashbankarstvo na malo banke velikih operacija (ldquowholesale banksrdquo) ndashbankarstvo na veliko
6 Prisustvo inostrane komponente u poslovanju domaće međunarodne
Uobičajena podjela banaka
A) Depozitne ili komercijalne banke
Mobilišu kratkoročne depozite (uglavnom stanovništva)i plasiraju ih na kratak rok
Finansiraju robni promet i zalihe preduzeća trajna i potrošna dobra stanovništva
Imaju razgranatu mrežu filijalaImaju problem ročne usklađenosti sredDrže transakcione depoziteZalaze i u investicione aktivnosti(VP)
B) Poslovne banke
Sve više se približavaju komercijalnim bankamaFinansijski potencijal zasnivaju na sopstvenom kapitalu i rezervama
Ulaze u vlasništvo kompanija preko čijeg profita uvećavaju sopstveni kapitalFinansirajuuglavnom krupne industrijske kompanije
Osnivaju filijale i u drugim zemljama
C) Univerzalne banke
Klijentima pružaju kompletan set poslovnih i investicionih bankarskih uslugaPredstavljaju prvi organizacioni oblik banaka
To su tzv nespecijalizovane bankeDominiraju depozitni izvori i kratkoročni kreditiKreiraju i sopstvene hartije od vrijednostiTeže ih je kontrolisati
Finansijske aktivnosti banaka u konceptu ldquouniversal bankingrdquomogu uključivati
Djelatnost univerzalne banke posredovanje (intermediation) trgovanje finansijskim instrumentima devizama i derivatima osiguranje ili prihvatanje odgovornosti za kupovinu novog duga i
emisije dionica (underwriting) brokerski poslovi
korporacijske savjetodavne usluge uključujući udruživanja i usluge akvizicije
investicijsko upravljanje osiguranje držanje kapitala ne-finansijskih kompanija u bankarskom portfoliju
DJELATNOST DOMAĆIH BANAKA
1 Primanje svih vrsta novčanih depozita i drugih novčanih sredstava2 Davanje i uzimanje kredita i finansijski lizing3 Davanje svih oblika novčanog jemstva4 Učešće kupovina i prodaja instrumenata tržištanovcai
kapitalazasvojilituđi račun5 Usluge platnog prometa i prenosa novca6 Kupovina i prodaja strane valute7 Izdavanje i upravljanje sredstvima plaćanja (uključujući kreditne kartice
putne i bankarske čekove)8 Pohranjivanje i upravljanje vrijednosnim papirima i drugim
vrijednostima9 Usluge finansijskog menadžmenta10 Kupovina i prodaja vrijednosnih papira11 Drugi poslovi
BILANS BANAKA
BILANS u bankarstvu ima dvostruko značenje analiza bilansa banke I analiza bilansa debitora
Bilans stanja ndash sistematizovan pregled bankarske aktive i pasive na određeni dan
ndash važan izvor informacija i osnova za donošenje poslovnih odluka
Pomaže kod formulisanja poslovne politike banke utvrđivanjem i praćenjem koeficijenata (stopa)
gotovine likvidnosti solventnosti rezervi likvidnosti kreditiranja kapitala i dr
komparativna analiza banke u odnosu na druge banke ili na bankarski sektor u cjelini
Bilans stanja
bruto bilans ukupna aktiva i pasiva
neto bilans prikazuje kredite i ostale finansijske plasmane na strani active I izvore sredstava kojima se pokrivaju ti plasmani
nekonsolidovani bilans prikazuje bruto aktivu i pasivu sektora poslovnih banaka (sa svim interbankarskim pozicijama)
konsolidovani bilans odnosi se na plasmane i obaveze prema nebankarskom sektoru dok su interbankarske pozicije anulirane
Struktura bilansa banke
AKTIVA PASIVA Krediti 52 Oročeni depoziti 42Plasmani u hartije od vrijednosti 16 Depoziti po viđenju 33Likvidna aktiva 14 Obaveze na novčanom tržištu 14Gotovina (+ rezerve) 13 Ostale obaveze 3Ostala aktiva 5 Kapital 8UKUPNO 100 UKUPNO 100
Fundamentalna ravnoteža bilansa
Izbalansiranost vrijednosti aktive i pasive u ročnom i valutnom pogledu
Aktiva = obaveze + fondovi (kapital)Fondovi (Kapital) = aktiva ndash obavezeObaveze = aktiva ndash fondovi (kapital)
Pitanje realne aktive - ako su obaveze i fondovi pokriveni dovoljnim obimom realne aktive - ako je pozitivna vrijednost kapitala - izjednačenost spoljnih obaveza i neto aktive
BANKARSKI AGREGATI
1 Finansijski potencijal2 Finansijski plasmani3 Depozitni potencijal4 Kreditni potencijal
1 Finansijski potencijal
zbir svih izvora sredstava koje banka transferiše u različite vrste plasmana
FP = Σ P = DP + KI + OI
2 Finansijski plasmani
predstavlja zbir ukupne aktive bilansa bankeFPL = Σ A = KR + HV + R
Ukupni plasmani moraju biti pokriveni izvorima sredstavaFP = FPL
3 Depozitni potencijal
zbir depozitnih izvora sredstava DP = Dpv + Dšt + Dor
Nivo depozitnog potencijala neposredno utiče na nivo kreditnog potencijala
4 Kreditni potencijal
kvantum slobodnih sredstava banke koji može biti plasiran u vidu kredita ili drugih plasmana a da pri tome ne ugrozi likvidnost i solventnost održavajući propisanu stopu obaveznih rezervi
KP = FP ndash PR (OR+RL)
Nivo kreditnog (slobodnog ili raspoloživog) potencijala određuje nivo kreditnih plasmana
PR ndash programirane ili standardne rezerve OR ndash obavezna rezerva RL ndash rezerve likvidnosti
Značaj analize bankarskih agregata
- omogućava banci određivanje realnog kreditnog potencijala - dolazi se do značajnih signala vezanih za funkcionisanje makro
sistema- doprinosi kompleksnoj ocjeni ukupnih performansi banke- omogućava komparativnu analizu sa bankarskim trendovima u
inostranstvu
61Bilans banaka
1 Uvod
Finansijski izvještaji sadrže ključne informacije za donošenje odluka o poslovanju banke
Bilans stanja prikazuje imovinu obaveze i temeljni kapital Bilans stanja također daje pregled inputa i outputa banaka
Bilans uspjehadaje pregled cijena koštanja inputa i vrijenosti outputa
Pojam bilansa stanja Bilans stanja pokazuje iznos i sastav izvora sredstava koje je banka pribavila za finansiranje aktivnosti posuđivanja i investiranja kao i koliko je novca banka uložila u kredite vrijednosne papire i ostale finansijske outpute
Pojam bilansa uspjeha Bilans uspjeha pokazuje koliko je banku koštalo pribavljanje depozita i drugih izvora sredstava te koliko su iznosili prihodi po osnovu korištenja tih sredstava
2 Bilans stanja banke
Bilans banke kao i svaki drugi bilans sastoji se od aktive i pasive sa specifičnim elementima
Aktiva = obaveze + kapital
U aktivu bilansa banke spadaju Gotovina Vrijednosni papiri Krediti Lizinzi Ostala mješovita imovina
U pasivu bilansa banke spadaju Depoziti Nedepozitni izvori banke Temeljni kapital
Aktiva = Pasiva
Izvori bankinih sredstava = korištenju bankinih sredstavaa Aktiva bilansa banke
Gotovina i depoziti kod banaka
Gotovina banke prestavlja primarni izvor likvidnosti i u nju spadaju Gotovina u trezoru Depoziti koje banka drži u drugim bankama Gotovina u procesu prikupljanja Računi rezervi kod Centralne banke Gotovina je prva linija odbrane u slučaju neočekivanih zahtjeva od banke
Investicije u likvidne vrijednosne papire
Predstavljaju ulaganja u likvidne vrijednosne papire sa ciljem izgradnje druge linije odbrane likvidnosti banke ili sekundarnih rezervi
Ova kategorija aktive je između gotovine i kredita
Njihova osnovna karakteristika je da donose određeni prihod banci za razliku od gotovine
Ovdje spadaju kratkoročni državni papiri komercijalni zapisi kao i oročeni depoziti banke
Investicije u vrijednosne papire radi prihoda
Banka investira u ove vrijednosne papire radi očekivane stope povrata na njih a ne radi kreiranja sekundarnih rezervi likvidnosti
Ovdje spadaju sve vrste vrijednosnih papira koje banci donose prihode
Također banke drže i određeni broj vrijednosnih papira namijenjenih trgovanju s ciljem ostvarivanja određenog prihoda na promjeni cijena
Krediti
Ovdje spadaju sve vrste plasiranih kredita banke
Svaki kredit nosi određeni rang odnosno određene je kategorije1 Kategorija A-Dobra aktiva2 Kategorija B-Aktiva sa posebnom napomenom3 Kategorija C-Podstandardna aktiva4 Kategorija D-Sumnjiva aktiva i5 Kategorija E-Gubitak
Rezerve za potencijalne gubitke
Sukladno rangu aktive svaka banka izdvaja odgovarajuće rezerve za eventualne gubitke Rezerve prestavljaju odbitnu stavku aktivePostoje opće i posebne rezerve
Posebne rezerve su rezerve koje se izdvajaju prema propisima i u iznosu određenom od strane Agencije za svaku od kategorije aktive
Izdvajanje rezervi prema kategorijama aktive
1 Kategorija A -Dobra aktiva 2 ORKG za opći kreditni rizik
2 Kategorija B - Aktiva sa posebnom napomenom 5-15 PRKG za PKG
3 Kategorija C - Podstandardna aktiva 16-40 PRKG za PKG
4 Kategorija D - Sumnjiva aktiva 41-60 PRKG za PKG
5 Kategorija E - Gubitak 100 PRKG za PKG
ORKG - opće rezerve za kreditne gubitke PRKG - posebne rezerve za kreditne gubitkePKG - potencijalni kreditni gubitak
Ostala aktiva
Odnosi se na ostale kategorije fiksne aktiveOvdje spadaju zgrade oprema investicija u podružnice osiguranje itdOva kategorije je pod strogim nadzorom Agencije i ne smije se neograničeno i nekontrolisano povećavati
b Pasiva banke
Depoziti
Depoziti predstavljaju osnovni izvor finansiranja aktive bankeDepoziti mogu biti
- Transakcioni- Netransakcioni- Štedni- Oročeni
Također u ovu kategoriju pasive se ubrajaju i depoziti javnih institucija
Nedepozitni izvori
Ovdje spadaju Vrijednosni papiri izdati kao izvor finansiranja Krediti od drugih banaka i institucija Ugovori o rekupovini ndashREPO
Nedepozitni izvori predstavljaju veoma bitan izvor finansiranja aktive banke
Kapital
Kapital predstavlja vlasnički dio poslovanja
U kapital se ubrajaju Akcionarski kapital Subordinirani dug Opće rezerve za pokriće gubitka banaka
3 Vanbilansne stavke banaka
U novije vrijeme prisutan je trend rasta vanbilansnih pozicija banaka
Ovdje se između ostalog ubrajaju Stand by kreditni sporazumi Swap kamatnih stopa Obaveze po kreditima Ugovori o kursnim listama itd
Izvor su dodatnog rizika poslovanja banaka
4 Bilans uspjeha banke
Pojam bilansa uspjeha Bilans uspjeha predstavlja iznos primljenih prihoda te izloženih troškova koji su se pojavili u određenom periodu
KAMATNI PRIHODIKamate i naknade po kreditimaKamate od investicija u vrijednosne papireDrugi prihodi od kamata
KAMATNI TROŠKOVIKamate na depoziteKamate na kratkoročni dugKamate na dugoročni dug
NEKAMATNI PRIHODINaknade za usluge vezane za depoziteNaknade po osnovu zaključenih ugovora o rentanju opreme objekata i sl
NEKAMATNI TROŠKOVIPlaće dnevnice i ostali troškovi uposlenihNeto troškovi najmova i opremeRežijski troškovi Rezervacije za moguće gubitke po kreditima Porezi
Neto prihod od kamate=gt razlika između prihoda od kamate i troškova kamata
Neto nekamatani prihod =gt razlika između nekamatnih prihoda i nekamatnih troškova
Prihod prije poreza =gtrazlika predhodnih kategorija
NETO DOBIT = UKUPNE STAVKE PRIHODA -(minus) UKUPNE STAVKE RASHODA
KAKO POVEĆATI DOBITPovećati bilo koju od stavki aktive Povećavati aktivu s višim prihodom na račun one s nižim Smanjiti kamate na uzete depozite Tražiti jeftinije izvore na račun onih skupljih Smanjiti troškove poslovanja Izbjeći moguće poreze
7 OSNOVNI PRINCIPI BANKARSKOG POSLOVANJA
LIKVIDNOST
Sposobnost banke da izvršava svoje kratkoročne obaveze o rokovima dospjeća
Banka je likvidna sve dok je sposobna da o rokovima dospjeća izvršava svoje obaveze
Likvidnost je osnova za normalno funkcionisanje depozitnog i kreditnog mehanizma kod svake banke
Povjerenje je osnov odnosa banke i klijenta i banke moraju da se bore da održe to povjerenje Ono se održava neodložnim izmirenjem dospjelih obaveza
Nelikvidna banka nije u stanju da pokrije prezentovane naloge za isplatu ugovorenih obaveza
Različit nivo likvidnosti
Aktive bilansa super-likvidna imovina likvidna imovina i nelikvidna imovina
Pasive bilansa
Vanbilansnih pozicija
Idealno stanje poklapanje likvidnosti imovine i dospjeća obaveza
Uticaj ročne transformacije sredstava deponenti i tražioci kredita ndash suprostavljeni ciljevi
Pod kontrolom bankarskog menadžmenta
Banka zarađuje na ročnoj transformaciji sredstava
U težnji za zaradom -gt opasnost od probijanja granica ročne transformacije -gt nelikvidnost
Banke mogu vršiti ročnu transformaciju ali samo do određenog stepena koji su one same utvrdile na osnovu iskustva
Nelikvidnost može da nastane ukoliko banka postane nesolventna -gt vrijednost aktive ltvrijednosti obaveza tz da banka nema kapitala
Promjena koncepta likvidnosti banke u savremenim uslovima
ranije jednostavniji menadžment likvidnosti koji se sastojao u tome da vodi računa o likvidnosnoj strukturi svoje aktive
danas povećani rizik da likvidnost banke bude ugrožena (rizik vanbilansnih obaveza i prekid zaduživanja na finansijskom tržištu) ali i nove mogućnosti zaduživanja i odbrane likvidnosti banke
Najlošija pozicija u savremenoj tržišnoj strukturi- banka uključena u finansijsko tržište- upravljanjem pasivom obezbjeđuje dodatni kvantum likvidnosti- sticajem okolnosti ndashgubi svoju kreditnu sposobnost na tržištu1048790zatvara
joj se pristup finansijskom tržištu
Jedini izlaz kredit za likvidnost od Centralne banke -gt koja diktira menadžmentu banke restrukturiranja bilansa
STRATEGIJE LIKVIDNOSTI
1 Strategija kratkoročnih komercijalnih kredita- dominantna u toku XIX vijeka- depozitni potencijal su uglavnom činili a vistadepoziti - održavanje solventnosti i likvidnosti plasmanom depozitnog
potencijala u kratkoročne kredite- rok kredita do 90 dana-pokriveni robnim mjenicama
- nelikvidnost bi mogla nastati samo neto smanjenjem depozita kao bankarskih resursa
- CB bi mogla odobriti kredit za likvidnost- kasnije raste značaj štednih i oročenih depozita kao i kredita sa
dužim rokovima otplate tako da ova strategija gubi na značaju
2 Strategija utrživih aktiva- nastala je početkom XX vijeka na bazi razvoja fin tržišta- banke diverzifikuju svoju rezervnu aktivu - sekundarne rezerve ndashdržavni VP (blagajnički zapisi)- kamatonosne sekundarne rezerve privlače bankare- uslov dovoljno duboko finansijsko (posebno novčano)tržište- odbrana likvidnosti prodaja dijela kratkoročnih VP kao i dijela
kreditnog portfolija- sekjurizacija kredita grupe banaka udružuju dijelove
standardizovanih kredita u određeni pulkod neke finansijske institucije Na osnovu toga finans
- institucija emituje nove VP koje prodaje zainteresovanim institucionalnim investitorima
3 Strategija na bazi plasmana sa anticipiranim dohotkom- postala je dominantna poslije Drugog svjetskog rata- rast srednjoročnih i dugoročnih kredita na osnovu rasta štednih i
oročenih depozita- povrat kredita na osnovu anuitetnog otplatnog plana - otplata iz prihoda korisnika kredita (firme i stanovništvo) - preduzeća kvartalni i polugodišnji anuiteti- stanovništvo mjesečni anuitet- analiza i praćenje priliva i odliva
4 Strategija upravljanja pasivom- razvijena u toku šezdesetih godina- obezbjeđenje likvidnosti na osnovu povlačenja (uzimanja) kredita
umjesto putem prodaje kratkoročnih VP- predpostavlja jako finansijsko tržište sa obiljem sredstava koja se
mogu angažovati putem kreditnih aranžmana- mogućnost korištenja kredita kod CB- uslov banka mora imati solidnu kreditnu sposobnost
INDIKATORI NELIKVIDNOSTI
- Nema dovoljno novčanih sredstava za pokriće naloga komitenata- nije u stanju isplatiti novčana sredstva po odobrenim kreditima
- nije u stanju otplaćivati uzete kredite- drži niži nivo OR kod CB od propisanih
UPRAVLJANJE AKTIVOM I LIKVIDNOST
Posebno značajno u uslovima nerazvijenog finansijskog tržišta odnosno kada banka ne koristi mehanizme upravljanja pasivom
Banka formira primarnu rezervu likvidnosti koja se u uprošćenom finansijskom sistemu sastoji od novca na depozitnom računu kod CB
Dva pristupa upravljanja aktivom
Stock pristup banka treba težiti da ima kvalitetnu aktivu U slučaju privremene nelikvidnosti banka može prodati dio aktive povući sredstva sa FT ili od CB Težište na upravljanju aktivom radi obezbjeđenja likvidnosti Klasifikacija aktive banke prema stepenu likvidnosti
Flow pristup respektuje ročnu transformaciju buduće prilive i odlive Banka stvara ldquomapu likvidnostirdquondash sagledava poziciju likvidnosti u rokovima od 1-8 dana 8-30 i 30-90 dana
Optimalno rješenje u kombinaciji dva pristupa
UPRAVLJANJE PASIVOM I LIKVIDNOST
Banke rješavaju problem likvidnosti upravljanjem pasivom odnosno angažovanjem dodatnih sredstava na finansijskom tržištu (kao i kredita kod CB)
Mehanizmi angažmana kredita za likvidnost1 Međubankarski kredit za likvidnost2 Aranžmani o rekupovini sredstava (REPOS)3 Depozitni certifikati (CDs)4 Krediti za likvidnost kod CB
Međubankarski krediti za likvidnost
Predstavlja mehanizam raspodjele sredstava na računima kod centralne banke na kreditnoj bazi uz plaćanjenaplatu kamate
Posebno karakteristično za američke banke kod kojih u pravilu manje banke imaju više sredstava na računima kod CB nego velike banke
Manje banke često imaju viškove primarne likvidnosti pa je moguće da one na vrlo kratak rok uz naplatu kamate ustupaju ta sredstva drugim bankama
Radi se uglavnom o neosiguranim kreditima (bez pokrića)
Aranžmani o rekupovini sredstava (REPO)
Radi se o prodaji finansijske aktive uz obavezu prodavca da mora u određenom kratkom terminu kupiti tu istu aktivu po unaprijed dogovorenoj cijeni
Kao pokriće koriste se državne obveznice Smatraju se najsigurnijim načinom ulaganja
Ročnost ovog aranžmana je od jednog dana do nekoliko mjeseci Može biti ldquoREPO sa unaprijed dogovorenim datumomrdquo ili tzv ldquootvoreni REPOrdquo sa mogućnošću kupovine u bilo koje vrijeme u budućnosti
Banka u osnovi vrši prodaju vrijednosnih papira za novac uz obavezu njihove ponovne kupovine Kupac zarađuje kamatu po repo-stopi dok prodavac rješava problem kratkoročne nelikvidnosti
Depozitni certifikati (CDs)
Banka emituje depozitne certifikate sa kratkim rokovima vraćanja kada su u funkciji obezbjeđenja likvidnosti
Kada ima narasle zahtjeve za dodatnim novčanim sredstvima banka nudi emisiju svojih CDs po atraktivnim kamatnim stopama
Ona očekuje da u vrlo kratkom roku dođe do likvidnih sredstava ndash znatno brže nego da čeka neto-priliv depozita
Krediti za likvidnost kod CB
CB ih odobrava bankama koje su solventne ali imaju kratkoročne probleme likvidnosti
Realizuju se posredstvom tzv ldquodiskontnog šalterardquo na kojem banke mogu da dobiju superkratkoročne kredite CB uz zalog državnih vrijednosnih papira
Dva koncepta kamatnih stopa za navedene kredite- ispod tržišne (potreba kontrole namjenskog korištenja)- iznad tržišne (kaznene banke nezainteresovane da ih koriste)
Tri tipa ovih kredita1 za prilagođavanje bilansne strukture banaka2 za pokrivanje sezonskih debalansa3 za otklanjanje posljedica neočekivanih događaja
UTVRĐIVANJE LIKVIDNOSTI
Potrebno je izvršiti grupisanje pojedinih oblika aktive prema stepenu likvidnosti
Gradacija u tri kategorije- Primarna gotovina u blagajni sredstva po viđenju kod korespodentskih
banaka i na računu kod CB- Sekundarna primarna likvidnost uvećana za najlikvidniji dio aktive banke - koji
se u kratkom roku i uz niske troškove može pretvoriti u novac (mjenice kratkoročni krediti do tri mjeseca)
- Tercijarna dijelovi plasmana banke koji se do isteka određenog roka ne mogu pretvoriti u gotov novac (dugoročni krediti obligacije mjenice koje se ne mogu eskontovati)
INSTRUMENTI MJERENJA LIKVIDNOSTI
Kvantitativnipristupa odnos kredita i depozitab odnos likvidne aktive i ukupnih depozitac odnos likvidne i ukupne aktived odnos likvidne aktive i kratkoročnih obavezae prosječna dospjelost plasmana u HV
Kvalitativnipristup Praćenje i analizaa sezonskih ciklusab slučajnih i dugoročnih promjenac novčanih tokova
Kvanitativni ili stock pristup
a Odnos kredita i depozita
kada se odnos penje do relativno visokog nivoa- bankari manje pozajmljuju i investiraju Krediti su nelikvidna imovina banke ndash kada oni rastu =gt likvidnost opada
Nedostatak ne daje informacije o dospjelosti i urednosti otplate kredita niti informacije o stepenu likvidnosti Ne sadrži ni informacije o prirodi bančine imovine izvan kreditnog portfelja (npr gotovina i kratkoročne HV i fiksna aktiva)
To je signal koji opominje menadžment banke da napravi ocjenu svog programa prekomjerne ekspanzije kredita
b odnos likvidne aktive i ukupnih depozita
nešto pouzdaniji od prethodnog
Nedostatak značajan dio gotovine nije stvarno raspoloživ za odgovaranje na bančine potrebe za likvidnim sredstvima (npr obavezna rezerva i sl)
Nedostatak koeficijenata statički ili stock pristup (bez dinamike)
Zaključak Ne postoji opšta formula likvidnosti za sve banke pa ni za jednu banku u različitim vremenskim periodima Svaka banka traga za svojim optimumom likvidnosti
Korelativno praćenje stope rasta depozita i kredita Stabilne stope rasta depozita siguran su pokazatelj održavanja optimalne zone likvidnosti bez formiranja dodatnih rezervi lkvidnosti
Formiranje predvidivih stopa kredita odnosno kalkulisanje cikličnih sezonskih slučajnih i dugoročnih varijacija stopa formiranja kredita i depozita
Zlatno pravilo likvidnosti stope rasta kredita ne smiju biti veće od stopa rasta depozita
Banka mora nastojati da što prije otkloni nelikvidnost kako bi sačuvala povjerenje svojih komitenata
Projektovanje likvidnosti
U savremenim bankama vrše komisije za upravljanje aktivom i pasivomSastoji se u prognoziranju rasta kredita i depozita te aranžiranju dodatnih izvora za obezbjeđenje likvidnosti banke
Suština izračunati gep (jaz) likvidnosti banke kao razliku između anticipiranih izvora sredstava i potencijalne upotrebe sredstava od strane banke
Značaj izbora optimalne kombinacije
Diferencijacija depozita stabilni i nestabilni (više ili manje osjetljivi na promjene tržišne kamatne stope)
Ciklični aspekt (povezanost banke sa granama kod kojih postoji veći stepen cikličnih oscilacija) U uslovima uspona privredne aktivnosti banke smanjuju kratkoročne i dugoročne VP i povećavaju kredite U uslovima recesije =gt smanjuju se zahtjevi za kreditima =gt banke usmjeravaju sredstva u VP
Način projektovanja likvidnosti
Potrebe dodatne likvidnostiprognozirani rast kredita + rast obaveznih rezervi ndash prognozirani porast depozita
Na izbor sredstava za pokrivanje gep-a utiče dužina vremena projektovanog gep-a očekivano kretanje kamatnih stopa na finansijskom tržištu
Na politiku likvidnosti utiče i filozofija menadžmenta
Faktori koji utiču na likvidnost
ročna struktura svih sredstava dinamika priliva sredstava ponašanje poslovnih subjekata smjernice ekonomske i razvojne politike mjere monetarno- kreditne politike
Propisi agencije za bankarstvo
ldquoOdlukao minimalnimstandardimaza upravljanjerizikomlikvidnostibanakardquo
Nadzorni odbor banke odgovoran je da osigura da banka ima i provodi adekvatan program za upravljanje rizikom likvidnosti
Više rukovodstvo banke dužno je da pripremai Odborudajeprijedlogeprogramai politika provodiprogramei politike prati upravljai kontroliše dautvrdimetodprocjenetekućei budućelikvidnosti obezbjedisistemizvještavanjao likvidnosti obavještavaOdboro stanjulikvidnostinajmanjejednomkvartalno
pratiekonomskei drugeusloveu okruženjukojimoguuticatinalikvidnost obezbjediuslovezasisteminterne kontrole
Obaveza banke Ročno usklađivanje ugovorenih dospjeća instrumenata aktive i pasive
najmanje90 izvorasredstavasarokomdospjećado 365 danadaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 365 dana
najmanje95 izvorasarokomdospjećado 180 danaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 180 dana
izvoresredstavasarokomdospjećado 90 danau punomiznosuangažujeu plasmanesarokomdospjećado 90 dana
Rezerva likvidnosti
Empirijski određena visinom novčanih sredstava poslovne banke u gotovini i na računima kod CB Izražava se u procentima od depozita sa kojima banka raspolaže
Na osnovu višegodišnjeg iskustva ocijenjeno je da odnos sredstava na žiro-računu poslovne banke ne bi smio biti niži od 4 do 5 od ukupnih depozita po viđenju
Kod nas su banke obavezne da održavaju prosječan desetodnevni minimum likvidnosti u novčanim sredstvima u visini od najmanje 20 iznosa kratkoročnih izvora sredstava
PROPISANE ZAŠTITNE MJERE
principdase štovišeoslanjanastabilneizvoresredstava principzamaksimalnudiverzifikacijuizvorasredstavapodospjeću vrstii
brojukomitenata tržištui instrumentima organizacionemjerezaupravljanjelikvidnošću (kompetentnalica
efikasnakontrolai sl) stepenuključenostibankeu tržištanovcai razvojakratkoročnihvrijednosnihpapira redovnopripremanjeplanovazavanredne(neočekivane)situacije kvalitetaninformacioni sistem
SOLVENTNOST
Solventnost je sposobnost banke da svoje ukupne obaveze može pokriti svojom ukupnom aktivom čija se vrijednost može potvrditi na tržištu dakle po tržišnoj cijeni
Nesolventna banka formirana vrijednost obaveza iznad nivoa realne aktive
Da li banka može biti nelikvidna ali solventnalikvidna ali nesolventna
Vremenska koponenta za razlikovanje kategorija likvidnosti i solventnosti
Likvidnost sposobnost banke da odgovori svojim obavezama u određenom (kratkom) roku a
Solventnost sposobnost banke da odgovori svim svojim obavezama Da u trenutku likvidacije može da isplati svoje povjerioce
Ako je banka nesolventna dolazi pod udar regulatornih organa uz mogućnost gubljenja poslovnog statusa u obliku likvidacije ili preuzimanja od neke druge banke
POSLOVNOST
predstavlja postizanje maksimalnih rezultata minimalnim ulaganjem sredstavaSastavni dijelovi
samostalnost i objektivnost u donošenju odluka stalna cirkulacija novca poslovno predviđanje
Princip poslovnosti ugrađuje se u princip likvidnosti sa kojim čini jedinstvenu cjelinu
EFIKASNOST
predstavlja princip po kojem banka odobrava kredite za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno uložitiBanke će sredstva usmjeriti u projekat koji će nakon otplate kredita uspješno poslovati
Banka teži optimalnoj efikasnosti koja je rezultanta poželjnog stepena likvidnosti i sigurnosti koji reflektuju operativna i strateška ponašanja vlasnika menadžmenta i klijenata banke
PROFITABILNOST
cilj banke je ostvarenje što većeg profita na osnovu kamatne marže zaračunavanjem provizije na bankarske usluge kao i prihoda ostvarenih vođenjem vlastitih poslova bankeProfitabilnost kao obezbjeđenje dovoljne stope prinosa po jedinici dioničkog kapitala
Rezultat - rast profita i povećanje tržišne vrijednosti banke
Osnovni principi bankarskog poslovanja - Vježbe
1 Finansijski indikatori banaka
Cilj poslovanja =gt adekvatna stopa prinosa po jedinici kapitalaUslov rasta banke je i povećanje kapitala =gt propisan mininimum
Svrha indikatoraUpoređivanje performansi banke sa drugim bankama i Posmatranje date banke kroz vrijeme
Osnovni principi bankarskog poslovanja su Likvidnost Solventnost Sigurnost Profitabilnost Efikasnost
2 Likvidnost banaka
Pojam likvidnost sposobnost subjekta da izvrši svoje tekuće obaveze o roku dospijećaKroz adekvatno upravljanje likvidnošću banka gradi povjerenjeRangiranje aktive i pasive prema stepenima likvidnosti super-likvidna likvidna i nelikvidnaPojam ročna transformacija usklađivanje rokova obaveza i potraživanja
Postoji više indikatora likvidnosti ali osnovni su Likvidna aktiva ukupna aktiva Likvidna pasiva ukupna pasiva
3 Solventnost
Razlika između likvidnosti i solventnostiPojam solventnosti dugoročna usklađenost strukture aktive i pasive tj mogućnost da se svi dugovi plate ldquokonačnordquo ali po tržišnim cijenamaBanka je solventna ako joj je u slučaju likvidacije aktiva veća od pasive
Trojako značenje solventnosti Sposobnost banke da snosi rizik (u slučaju likvidacije) Obezbjeđenje sigurnosti deponentima (minimiziranje rizika za
deponente) Makroekonomska funkcija banke (u slučaju nesolvnentnosti jedne
banke posljedica može biti pad povjerenja u sve banke ndash lančani efekat
4 Sigurnost
Pojam sigurnosti mogućnost plaćanja i naplate svih obaveza i potraživanja u ugovorenim rokovima i utvrđenom obimu Odnosi se na procjenu klijenta njegove sposobnosti da izmiri svoje obaveze na vrijeme u punom iznosu te na način predviđen u ugovoru
Postiže se provjerama klijenataZakonski uređeno putem garancija koje su neophodne
5 Efikasnost
Pojam efikasnosti (poslovanja) aktivnosti koje vode ka ostvarenju optimalnih rezultata
Princip po kojem banka odobrava sredstva za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno upotrijebiti
Efikasnost = likvidnost + profitabilnost + solventnost + sigurnost
6 Profitabilnost
Profitabilnost =gt funkcija cilja banke
Cilj banke je stalno povećanje profitabilnostiTrendovi u profitabilnosti banaka =gttokom 80-ih i 90-ih bilježe se opadajuće stope
U obješnjenju postoje dvije koncepcije Posljedica djelovanja cikličnih i strukturnih faktora na svjetskom
planu Dilema - tranzicija konkurencija
Važni pokazatelji ROI ROA ROE
ROI =neto prihod nakon poreza operativni prihodROA =neto prihod nakon poreza ukupna aktivaROE =neto prihod nakon poreza akcijski kapital
a) Povezanost pokazatelja profitabilnostiROI =NP OP ndashpovrat na investicijeAU =OP UA -efekat korištenja activeROA =ROI x AU -povrat na aktivuEM =UA AK ndashakcijski multiplikator ROE= ROA x EM ndashpovrat na akcijski kapital
b) Formiranje profita banke
1 Kamatni prihod (-)2 Kamatni rashod3 Neto kamatni prihod (+)4 Neto nekamatni prihod5 Bruto prihod (-)6 Operativni rashodi7 Neto prihod (-)8 Izdvojene rezerve9 Neto prihod prije oporezivanja (-)10 Porez na profit11 Neto prihod poslije oporezivanja (-)12 Raspoređeni profit13 Zadržani ili neraspoređeni profit
c) Primjer izračunavanja profitabilnosti
Banka ldquoXrdquoima sljedeće pokazatelje poslovanja
Ukupna aktiva200000000 KMOperativni prihod20000000 KMAkcijski kapital16000000 KMNeto dobit (profit)1000000 KM
Izračunati ROI AU ROA EM i ROE =
Rješenje ROI = NP OP = 5AU = OP UA = 01ROA = ROI x AU = 05EM = UA AK = 1K = 125ROE = ROA x EM = 625
d) Faktori profitabilnosti
Postoje dvije vrste faktora koji utiču na profitabilnost banke mikroekonomski i makroekonomski
Mikroekonomski faktori profitabilnosti suKvalitet MGMT-aKvalitet aktiveEkonomija obimaEkonomija okviraVanbilansne operacijeTroškovi poslovanja IProfitni centri
Makroekonomski faktori profitabilnosti su Faza ekonomskog ciklusa Sektorske krize Kretanje kamata
Pojam kamatna margina razlika između aktivne i pasivne kamatne stope =gt razlika između kamatne stope na plasmane i dugove
e) Projektovanje profitabilnosti banaka
r = i + ot + ( 25 -i) x EAr -na plasmane I -kamatna stopa na obavezeE -akcijski kapital A ndashaktivaGranična stopa prinosa na akcijski kapitalAko imamo sljedeće podatker = 25 prije porezar = 15 poslije poreza od 40
Primjer Ako imamo sljedeće podatkei=10E=40A=100ot=3
Rješenje r = 136
f) Uticaj multiplikatora na profitabilnost
Ako je očekivani ROE = 25 prije poreza onda je ROE nakon poreza od (40) jednak 15Za stopu obaveznog kapitala od 8 ostvaruje se EM od 25Razlog =gt EM se računa samo na akcijski kapital (npr 4=gt 1 004 =25)Dakle ROA mora biti najmanje 1 jer jeROE = ROA x EM =gt 1 x 25ROE = 25
Currency Board u BiH
CBBiH počela je sa radom 11 8 1997 god na principu valutnog odbora
Prije njenog osnivanja u BiH su bile u opticaju 4 valute HR kuna bosanski i jugoslovenski dinar i DM
Ubrzo nakon toga KM postaje jedina legalna valuta
a) Razlozi formiranja CBA u BiH
Potreba za vezivanjem KM za određenu stabilnu valutu
Razlozi odabira DM kao referentne valute Visok nivo povjerenja Historijska vezanost za DM Velika količina DM u zemlji
1999 god ulogu DM preuzima EURO
Osigurao je stabilnost KM Mogao bi biti ugrožen ako se ne zaustavi stalni porast vanjskotrgovinskog debalansaBrojni ekonomisti u BiH smatraju da je naš valutni odbor rigidan te bi bilo nužno izvršiti korekcije u pravcu povećanja njegove fleksibilnosti
b Prednosti CBA u BiH
Četiri su razloga zašto je CBA u BiH bio uspješan1 Javnost u BiH se suočila sa brojnim finansijskim traumama CBA je vratio povjerenje javnosti u domaću valutu2 Javnost u BiH ima puno povjerenje u euro
3 Mnogi su vjerovali da je CBBiH uspješno funkcionirala kao CBA jer je imala donedavno stranog guvernera4 Jedan od razloga zašto CBA uspješno funkcionira u BiH je dobar pravni i institucionalni okvir za CBBiH
Zašto bi CBA trebao biti zadržan u BiH
1 CBA proizvodi realne ekonomske i socijalne koristi
2 Stabilnost domaće valute u odnosu na euro u budućnosti jer BiH ima viziju pristupiti EU
3 Nema konkretne alternative koji bi to monetarni režim trebalo uvesti nakon CBA
4 Dugoročno nastojanje da se kroz CBA ekonomija BiH što više približi ekonomiji EU
6 KOMERCIJALNO BANKARSTVO
VRSTE BANAKA
1 Ročnost poslova komercijalne banke (kratkoročni poslovi) investicione ili razvojne banke (dugoročni poslovi)
2 Privredna grana ili oblast industrijske poljoprivredne trgovačke SMEs sektor spoljnotrgovinske
3 Veličina finansijskog potencijala
male srednje velike
4 Veličina teritorije koju pokriva lokalne regionalne nacionalne
5 Prosječna vrijednost bankarskih depozitnih ili kreditnih operacija
banke malih operacija (ldquoretail banksrdquo) ndashbankarstvo na malo banke velikih operacija (ldquowholesale banksrdquo) ndashbankarstvo na veliko
6 Prisustvo inostrane komponente u poslovanju domaće međunarodne
Uobičajena podjela banaka
A) Depozitne ili komercijalne banke
Mobilišu kratkoročne depozite (uglavnom stanovništva)i plasiraju ih na kratak rok
Finansiraju robni promet i zalihe preduzeća trajna i potrošna dobra stanovništva
Imaju razgranatu mrežu filijalaImaju problem ročne usklađenosti sredDrže transakcione depoziteZalaze i u investicione aktivnosti(VP)
B) Poslovne banke
Sve više se približavaju komercijalnim bankamaFinansijski potencijal zasnivaju na sopstvenom kapitalu i rezervama
Ulaze u vlasništvo kompanija preko čijeg profita uvećavaju sopstveni kapitalFinansirajuuglavnom krupne industrijske kompanije
Osnivaju filijale i u drugim zemljama
C) Univerzalne banke
Klijentima pružaju kompletan set poslovnih i investicionih bankarskih uslugaPredstavljaju prvi organizacioni oblik banaka
To su tzv nespecijalizovane bankeDominiraju depozitni izvori i kratkoročni kreditiKreiraju i sopstvene hartije od vrijednostiTeže ih je kontrolisati
Finansijske aktivnosti banaka u konceptu ldquouniversal bankingrdquomogu uključivati
Djelatnost univerzalne banke posredovanje (intermediation) trgovanje finansijskim instrumentima devizama i derivatima osiguranje ili prihvatanje odgovornosti za kupovinu novog duga i
emisije dionica (underwriting) brokerski poslovi
korporacijske savjetodavne usluge uključujući udruživanja i usluge akvizicije
investicijsko upravljanje osiguranje držanje kapitala ne-finansijskih kompanija u bankarskom portfoliju
DJELATNOST DOMAĆIH BANAKA
1 Primanje svih vrsta novčanih depozita i drugih novčanih sredstava2 Davanje i uzimanje kredita i finansijski lizing3 Davanje svih oblika novčanog jemstva4 Učešće kupovina i prodaja instrumenata tržištanovcai
kapitalazasvojilituđi račun5 Usluge platnog prometa i prenosa novca6 Kupovina i prodaja strane valute7 Izdavanje i upravljanje sredstvima plaćanja (uključujući kreditne kartice
putne i bankarske čekove)8 Pohranjivanje i upravljanje vrijednosnim papirima i drugim
vrijednostima9 Usluge finansijskog menadžmenta10 Kupovina i prodaja vrijednosnih papira11 Drugi poslovi
BILANS BANAKA
BILANS u bankarstvu ima dvostruko značenje analiza bilansa banke I analiza bilansa debitora
Bilans stanja ndash sistematizovan pregled bankarske aktive i pasive na određeni dan
ndash važan izvor informacija i osnova za donošenje poslovnih odluka
Pomaže kod formulisanja poslovne politike banke utvrđivanjem i praćenjem koeficijenata (stopa)
gotovine likvidnosti solventnosti rezervi likvidnosti kreditiranja kapitala i dr
komparativna analiza banke u odnosu na druge banke ili na bankarski sektor u cjelini
Bilans stanja
bruto bilans ukupna aktiva i pasiva
neto bilans prikazuje kredite i ostale finansijske plasmane na strani active I izvore sredstava kojima se pokrivaju ti plasmani
nekonsolidovani bilans prikazuje bruto aktivu i pasivu sektora poslovnih banaka (sa svim interbankarskim pozicijama)
konsolidovani bilans odnosi se na plasmane i obaveze prema nebankarskom sektoru dok su interbankarske pozicije anulirane
Struktura bilansa banke
AKTIVA PASIVA Krediti 52 Oročeni depoziti 42Plasmani u hartije od vrijednosti 16 Depoziti po viđenju 33Likvidna aktiva 14 Obaveze na novčanom tržištu 14Gotovina (+ rezerve) 13 Ostale obaveze 3Ostala aktiva 5 Kapital 8UKUPNO 100 UKUPNO 100
Fundamentalna ravnoteža bilansa
Izbalansiranost vrijednosti aktive i pasive u ročnom i valutnom pogledu
Aktiva = obaveze + fondovi (kapital)Fondovi (Kapital) = aktiva ndash obavezeObaveze = aktiva ndash fondovi (kapital)
Pitanje realne aktive - ako su obaveze i fondovi pokriveni dovoljnim obimom realne aktive - ako je pozitivna vrijednost kapitala - izjednačenost spoljnih obaveza i neto aktive
BANKARSKI AGREGATI
1 Finansijski potencijal2 Finansijski plasmani3 Depozitni potencijal4 Kreditni potencijal
1 Finansijski potencijal
zbir svih izvora sredstava koje banka transferiše u različite vrste plasmana
FP = Σ P = DP + KI + OI
2 Finansijski plasmani
predstavlja zbir ukupne aktive bilansa bankeFPL = Σ A = KR + HV + R
Ukupni plasmani moraju biti pokriveni izvorima sredstavaFP = FPL
3 Depozitni potencijal
zbir depozitnih izvora sredstava DP = Dpv + Dšt + Dor
Nivo depozitnog potencijala neposredno utiče na nivo kreditnog potencijala
4 Kreditni potencijal
kvantum slobodnih sredstava banke koji može biti plasiran u vidu kredita ili drugih plasmana a da pri tome ne ugrozi likvidnost i solventnost održavajući propisanu stopu obaveznih rezervi
KP = FP ndash PR (OR+RL)
Nivo kreditnog (slobodnog ili raspoloživog) potencijala određuje nivo kreditnih plasmana
PR ndash programirane ili standardne rezerve OR ndash obavezna rezerva RL ndash rezerve likvidnosti
Značaj analize bankarskih agregata
- omogućava banci određivanje realnog kreditnog potencijala - dolazi se do značajnih signala vezanih za funkcionisanje makro
sistema- doprinosi kompleksnoj ocjeni ukupnih performansi banke- omogućava komparativnu analizu sa bankarskim trendovima u
inostranstvu
61Bilans banaka
1 Uvod
Finansijski izvještaji sadrže ključne informacije za donošenje odluka o poslovanju banke
Bilans stanja prikazuje imovinu obaveze i temeljni kapital Bilans stanja također daje pregled inputa i outputa banaka
Bilans uspjehadaje pregled cijena koštanja inputa i vrijenosti outputa
Pojam bilansa stanja Bilans stanja pokazuje iznos i sastav izvora sredstava koje je banka pribavila za finansiranje aktivnosti posuđivanja i investiranja kao i koliko je novca banka uložila u kredite vrijednosne papire i ostale finansijske outpute
Pojam bilansa uspjeha Bilans uspjeha pokazuje koliko je banku koštalo pribavljanje depozita i drugih izvora sredstava te koliko su iznosili prihodi po osnovu korištenja tih sredstava
2 Bilans stanja banke
Bilans banke kao i svaki drugi bilans sastoji se od aktive i pasive sa specifičnim elementima
Aktiva = obaveze + kapital
U aktivu bilansa banke spadaju Gotovina Vrijednosni papiri Krediti Lizinzi Ostala mješovita imovina
U pasivu bilansa banke spadaju Depoziti Nedepozitni izvori banke Temeljni kapital
Aktiva = Pasiva
Izvori bankinih sredstava = korištenju bankinih sredstavaa Aktiva bilansa banke
Gotovina i depoziti kod banaka
Gotovina banke prestavlja primarni izvor likvidnosti i u nju spadaju Gotovina u trezoru Depoziti koje banka drži u drugim bankama Gotovina u procesu prikupljanja Računi rezervi kod Centralne banke Gotovina je prva linija odbrane u slučaju neočekivanih zahtjeva od banke
Investicije u likvidne vrijednosne papire
Predstavljaju ulaganja u likvidne vrijednosne papire sa ciljem izgradnje druge linije odbrane likvidnosti banke ili sekundarnih rezervi
Ova kategorija aktive je između gotovine i kredita
Njihova osnovna karakteristika je da donose određeni prihod banci za razliku od gotovine
Ovdje spadaju kratkoročni državni papiri komercijalni zapisi kao i oročeni depoziti banke
Investicije u vrijednosne papire radi prihoda
Banka investira u ove vrijednosne papire radi očekivane stope povrata na njih a ne radi kreiranja sekundarnih rezervi likvidnosti
Ovdje spadaju sve vrste vrijednosnih papira koje banci donose prihode
Također banke drže i određeni broj vrijednosnih papira namijenjenih trgovanju s ciljem ostvarivanja određenog prihoda na promjeni cijena
Krediti
Ovdje spadaju sve vrste plasiranih kredita banke
Svaki kredit nosi određeni rang odnosno određene je kategorije1 Kategorija A-Dobra aktiva2 Kategorija B-Aktiva sa posebnom napomenom3 Kategorija C-Podstandardna aktiva4 Kategorija D-Sumnjiva aktiva i5 Kategorija E-Gubitak
Rezerve za potencijalne gubitke
Sukladno rangu aktive svaka banka izdvaja odgovarajuće rezerve za eventualne gubitke Rezerve prestavljaju odbitnu stavku aktivePostoje opće i posebne rezerve
Posebne rezerve su rezerve koje se izdvajaju prema propisima i u iznosu određenom od strane Agencije za svaku od kategorije aktive
Izdvajanje rezervi prema kategorijama aktive
1 Kategorija A -Dobra aktiva 2 ORKG za opći kreditni rizik
2 Kategorija B - Aktiva sa posebnom napomenom 5-15 PRKG za PKG
3 Kategorija C - Podstandardna aktiva 16-40 PRKG za PKG
4 Kategorija D - Sumnjiva aktiva 41-60 PRKG za PKG
5 Kategorija E - Gubitak 100 PRKG za PKG
ORKG - opće rezerve za kreditne gubitke PRKG - posebne rezerve za kreditne gubitkePKG - potencijalni kreditni gubitak
Ostala aktiva
Odnosi se na ostale kategorije fiksne aktiveOvdje spadaju zgrade oprema investicija u podružnice osiguranje itdOva kategorije je pod strogim nadzorom Agencije i ne smije se neograničeno i nekontrolisano povećavati
b Pasiva banke
Depoziti
Depoziti predstavljaju osnovni izvor finansiranja aktive bankeDepoziti mogu biti
- Transakcioni- Netransakcioni- Štedni- Oročeni
Također u ovu kategoriju pasive se ubrajaju i depoziti javnih institucija
Nedepozitni izvori
Ovdje spadaju Vrijednosni papiri izdati kao izvor finansiranja Krediti od drugih banaka i institucija Ugovori o rekupovini ndashREPO
Nedepozitni izvori predstavljaju veoma bitan izvor finansiranja aktive banke
Kapital
Kapital predstavlja vlasnički dio poslovanja
U kapital se ubrajaju Akcionarski kapital Subordinirani dug Opće rezerve za pokriće gubitka banaka
3 Vanbilansne stavke banaka
U novije vrijeme prisutan je trend rasta vanbilansnih pozicija banaka
Ovdje se između ostalog ubrajaju Stand by kreditni sporazumi Swap kamatnih stopa Obaveze po kreditima Ugovori o kursnim listama itd
Izvor su dodatnog rizika poslovanja banaka
4 Bilans uspjeha banke
Pojam bilansa uspjeha Bilans uspjeha predstavlja iznos primljenih prihoda te izloženih troškova koji su se pojavili u određenom periodu
KAMATNI PRIHODIKamate i naknade po kreditimaKamate od investicija u vrijednosne papireDrugi prihodi od kamata
KAMATNI TROŠKOVIKamate na depoziteKamate na kratkoročni dugKamate na dugoročni dug
NEKAMATNI PRIHODINaknade za usluge vezane za depoziteNaknade po osnovu zaključenih ugovora o rentanju opreme objekata i sl
NEKAMATNI TROŠKOVIPlaće dnevnice i ostali troškovi uposlenihNeto troškovi najmova i opremeRežijski troškovi Rezervacije za moguće gubitke po kreditima Porezi
Neto prihod od kamate=gt razlika između prihoda od kamate i troškova kamata
Neto nekamatani prihod =gt razlika između nekamatnih prihoda i nekamatnih troškova
Prihod prije poreza =gtrazlika predhodnih kategorija
NETO DOBIT = UKUPNE STAVKE PRIHODA -(minus) UKUPNE STAVKE RASHODA
KAKO POVEĆATI DOBITPovećati bilo koju od stavki aktive Povećavati aktivu s višim prihodom na račun one s nižim Smanjiti kamate na uzete depozite Tražiti jeftinije izvore na račun onih skupljih Smanjiti troškove poslovanja Izbjeći moguće poreze
7 OSNOVNI PRINCIPI BANKARSKOG POSLOVANJA
LIKVIDNOST
Sposobnost banke da izvršava svoje kratkoročne obaveze o rokovima dospjeća
Banka je likvidna sve dok je sposobna da o rokovima dospjeća izvršava svoje obaveze
Likvidnost je osnova za normalno funkcionisanje depozitnog i kreditnog mehanizma kod svake banke
Povjerenje je osnov odnosa banke i klijenta i banke moraju da se bore da održe to povjerenje Ono se održava neodložnim izmirenjem dospjelih obaveza
Nelikvidna banka nije u stanju da pokrije prezentovane naloge za isplatu ugovorenih obaveza
Različit nivo likvidnosti
Aktive bilansa super-likvidna imovina likvidna imovina i nelikvidna imovina
Pasive bilansa
Vanbilansnih pozicija
Idealno stanje poklapanje likvidnosti imovine i dospjeća obaveza
Uticaj ročne transformacije sredstava deponenti i tražioci kredita ndash suprostavljeni ciljevi
Pod kontrolom bankarskog menadžmenta
Banka zarađuje na ročnoj transformaciji sredstava
U težnji za zaradom -gt opasnost od probijanja granica ročne transformacije -gt nelikvidnost
Banke mogu vršiti ročnu transformaciju ali samo do određenog stepena koji su one same utvrdile na osnovu iskustva
Nelikvidnost može da nastane ukoliko banka postane nesolventna -gt vrijednost aktive ltvrijednosti obaveza tz da banka nema kapitala
Promjena koncepta likvidnosti banke u savremenim uslovima
ranije jednostavniji menadžment likvidnosti koji se sastojao u tome da vodi računa o likvidnosnoj strukturi svoje aktive
danas povećani rizik da likvidnost banke bude ugrožena (rizik vanbilansnih obaveza i prekid zaduživanja na finansijskom tržištu) ali i nove mogućnosti zaduživanja i odbrane likvidnosti banke
Najlošija pozicija u savremenoj tržišnoj strukturi- banka uključena u finansijsko tržište- upravljanjem pasivom obezbjeđuje dodatni kvantum likvidnosti- sticajem okolnosti ndashgubi svoju kreditnu sposobnost na tržištu1048790zatvara
joj se pristup finansijskom tržištu
Jedini izlaz kredit za likvidnost od Centralne banke -gt koja diktira menadžmentu banke restrukturiranja bilansa
STRATEGIJE LIKVIDNOSTI
1 Strategija kratkoročnih komercijalnih kredita- dominantna u toku XIX vijeka- depozitni potencijal su uglavnom činili a vistadepoziti - održavanje solventnosti i likvidnosti plasmanom depozitnog
potencijala u kratkoročne kredite- rok kredita do 90 dana-pokriveni robnim mjenicama
- nelikvidnost bi mogla nastati samo neto smanjenjem depozita kao bankarskih resursa
- CB bi mogla odobriti kredit za likvidnost- kasnije raste značaj štednih i oročenih depozita kao i kredita sa
dužim rokovima otplate tako da ova strategija gubi na značaju
2 Strategija utrživih aktiva- nastala je početkom XX vijeka na bazi razvoja fin tržišta- banke diverzifikuju svoju rezervnu aktivu - sekundarne rezerve ndashdržavni VP (blagajnički zapisi)- kamatonosne sekundarne rezerve privlače bankare- uslov dovoljno duboko finansijsko (posebno novčano)tržište- odbrana likvidnosti prodaja dijela kratkoročnih VP kao i dijela
kreditnog portfolija- sekjurizacija kredita grupe banaka udružuju dijelove
standardizovanih kredita u određeni pulkod neke finansijske institucije Na osnovu toga finans
- institucija emituje nove VP koje prodaje zainteresovanim institucionalnim investitorima
3 Strategija na bazi plasmana sa anticipiranim dohotkom- postala je dominantna poslije Drugog svjetskog rata- rast srednjoročnih i dugoročnih kredita na osnovu rasta štednih i
oročenih depozita- povrat kredita na osnovu anuitetnog otplatnog plana - otplata iz prihoda korisnika kredita (firme i stanovništvo) - preduzeća kvartalni i polugodišnji anuiteti- stanovništvo mjesečni anuitet- analiza i praćenje priliva i odliva
4 Strategija upravljanja pasivom- razvijena u toku šezdesetih godina- obezbjeđenje likvidnosti na osnovu povlačenja (uzimanja) kredita
umjesto putem prodaje kratkoročnih VP- predpostavlja jako finansijsko tržište sa obiljem sredstava koja se
mogu angažovati putem kreditnih aranžmana- mogućnost korištenja kredita kod CB- uslov banka mora imati solidnu kreditnu sposobnost
INDIKATORI NELIKVIDNOSTI
- Nema dovoljno novčanih sredstava za pokriće naloga komitenata- nije u stanju isplatiti novčana sredstva po odobrenim kreditima
- nije u stanju otplaćivati uzete kredite- drži niži nivo OR kod CB od propisanih
UPRAVLJANJE AKTIVOM I LIKVIDNOST
Posebno značajno u uslovima nerazvijenog finansijskog tržišta odnosno kada banka ne koristi mehanizme upravljanja pasivom
Banka formira primarnu rezervu likvidnosti koja se u uprošćenom finansijskom sistemu sastoji od novca na depozitnom računu kod CB
Dva pristupa upravljanja aktivom
Stock pristup banka treba težiti da ima kvalitetnu aktivu U slučaju privremene nelikvidnosti banka može prodati dio aktive povući sredstva sa FT ili od CB Težište na upravljanju aktivom radi obezbjeđenja likvidnosti Klasifikacija aktive banke prema stepenu likvidnosti
Flow pristup respektuje ročnu transformaciju buduće prilive i odlive Banka stvara ldquomapu likvidnostirdquondash sagledava poziciju likvidnosti u rokovima od 1-8 dana 8-30 i 30-90 dana
Optimalno rješenje u kombinaciji dva pristupa
UPRAVLJANJE PASIVOM I LIKVIDNOST
Banke rješavaju problem likvidnosti upravljanjem pasivom odnosno angažovanjem dodatnih sredstava na finansijskom tržištu (kao i kredita kod CB)
Mehanizmi angažmana kredita za likvidnost1 Međubankarski kredit za likvidnost2 Aranžmani o rekupovini sredstava (REPOS)3 Depozitni certifikati (CDs)4 Krediti za likvidnost kod CB
Međubankarski krediti za likvidnost
Predstavlja mehanizam raspodjele sredstava na računima kod centralne banke na kreditnoj bazi uz plaćanjenaplatu kamate
Posebno karakteristično za američke banke kod kojih u pravilu manje banke imaju više sredstava na računima kod CB nego velike banke
Manje banke često imaju viškove primarne likvidnosti pa je moguće da one na vrlo kratak rok uz naplatu kamate ustupaju ta sredstva drugim bankama
Radi se uglavnom o neosiguranim kreditima (bez pokrića)
Aranžmani o rekupovini sredstava (REPO)
Radi se o prodaji finansijske aktive uz obavezu prodavca da mora u određenom kratkom terminu kupiti tu istu aktivu po unaprijed dogovorenoj cijeni
Kao pokriće koriste se državne obveznice Smatraju se najsigurnijim načinom ulaganja
Ročnost ovog aranžmana je od jednog dana do nekoliko mjeseci Može biti ldquoREPO sa unaprijed dogovorenim datumomrdquo ili tzv ldquootvoreni REPOrdquo sa mogućnošću kupovine u bilo koje vrijeme u budućnosti
Banka u osnovi vrši prodaju vrijednosnih papira za novac uz obavezu njihove ponovne kupovine Kupac zarađuje kamatu po repo-stopi dok prodavac rješava problem kratkoročne nelikvidnosti
Depozitni certifikati (CDs)
Banka emituje depozitne certifikate sa kratkim rokovima vraćanja kada su u funkciji obezbjeđenja likvidnosti
Kada ima narasle zahtjeve za dodatnim novčanim sredstvima banka nudi emisiju svojih CDs po atraktivnim kamatnim stopama
Ona očekuje da u vrlo kratkom roku dođe do likvidnih sredstava ndash znatno brže nego da čeka neto-priliv depozita
Krediti za likvidnost kod CB
CB ih odobrava bankama koje su solventne ali imaju kratkoročne probleme likvidnosti
Realizuju se posredstvom tzv ldquodiskontnog šalterardquo na kojem banke mogu da dobiju superkratkoročne kredite CB uz zalog državnih vrijednosnih papira
Dva koncepta kamatnih stopa za navedene kredite- ispod tržišne (potreba kontrole namjenskog korištenja)- iznad tržišne (kaznene banke nezainteresovane da ih koriste)
Tri tipa ovih kredita1 za prilagođavanje bilansne strukture banaka2 za pokrivanje sezonskih debalansa3 za otklanjanje posljedica neočekivanih događaja
UTVRĐIVANJE LIKVIDNOSTI
Potrebno je izvršiti grupisanje pojedinih oblika aktive prema stepenu likvidnosti
Gradacija u tri kategorije- Primarna gotovina u blagajni sredstva po viđenju kod korespodentskih
banaka i na računu kod CB- Sekundarna primarna likvidnost uvećana za najlikvidniji dio aktive banke - koji
se u kratkom roku i uz niske troškove može pretvoriti u novac (mjenice kratkoročni krediti do tri mjeseca)
- Tercijarna dijelovi plasmana banke koji se do isteka određenog roka ne mogu pretvoriti u gotov novac (dugoročni krediti obligacije mjenice koje se ne mogu eskontovati)
INSTRUMENTI MJERENJA LIKVIDNOSTI
Kvantitativnipristupa odnos kredita i depozitab odnos likvidne aktive i ukupnih depozitac odnos likvidne i ukupne aktived odnos likvidne aktive i kratkoročnih obavezae prosječna dospjelost plasmana u HV
Kvalitativnipristup Praćenje i analizaa sezonskih ciklusab slučajnih i dugoročnih promjenac novčanih tokova
Kvanitativni ili stock pristup
a Odnos kredita i depozita
kada se odnos penje do relativno visokog nivoa- bankari manje pozajmljuju i investiraju Krediti su nelikvidna imovina banke ndash kada oni rastu =gt likvidnost opada
Nedostatak ne daje informacije o dospjelosti i urednosti otplate kredita niti informacije o stepenu likvidnosti Ne sadrži ni informacije o prirodi bančine imovine izvan kreditnog portfelja (npr gotovina i kratkoročne HV i fiksna aktiva)
To je signal koji opominje menadžment banke da napravi ocjenu svog programa prekomjerne ekspanzije kredita
b odnos likvidne aktive i ukupnih depozita
nešto pouzdaniji od prethodnog
Nedostatak značajan dio gotovine nije stvarno raspoloživ za odgovaranje na bančine potrebe za likvidnim sredstvima (npr obavezna rezerva i sl)
Nedostatak koeficijenata statički ili stock pristup (bez dinamike)
Zaključak Ne postoji opšta formula likvidnosti za sve banke pa ni za jednu banku u različitim vremenskim periodima Svaka banka traga za svojim optimumom likvidnosti
Korelativno praćenje stope rasta depozita i kredita Stabilne stope rasta depozita siguran su pokazatelj održavanja optimalne zone likvidnosti bez formiranja dodatnih rezervi lkvidnosti
Formiranje predvidivih stopa kredita odnosno kalkulisanje cikličnih sezonskih slučajnih i dugoročnih varijacija stopa formiranja kredita i depozita
Zlatno pravilo likvidnosti stope rasta kredita ne smiju biti veće od stopa rasta depozita
Banka mora nastojati da što prije otkloni nelikvidnost kako bi sačuvala povjerenje svojih komitenata
Projektovanje likvidnosti
U savremenim bankama vrše komisije za upravljanje aktivom i pasivomSastoji se u prognoziranju rasta kredita i depozita te aranžiranju dodatnih izvora za obezbjeđenje likvidnosti banke
Suština izračunati gep (jaz) likvidnosti banke kao razliku između anticipiranih izvora sredstava i potencijalne upotrebe sredstava od strane banke
Značaj izbora optimalne kombinacije
Diferencijacija depozita stabilni i nestabilni (više ili manje osjetljivi na promjene tržišne kamatne stope)
Ciklični aspekt (povezanost banke sa granama kod kojih postoji veći stepen cikličnih oscilacija) U uslovima uspona privredne aktivnosti banke smanjuju kratkoročne i dugoročne VP i povećavaju kredite U uslovima recesije =gt smanjuju se zahtjevi za kreditima =gt banke usmjeravaju sredstva u VP
Način projektovanja likvidnosti
Potrebe dodatne likvidnostiprognozirani rast kredita + rast obaveznih rezervi ndash prognozirani porast depozita
Na izbor sredstava za pokrivanje gep-a utiče dužina vremena projektovanog gep-a očekivano kretanje kamatnih stopa na finansijskom tržištu
Na politiku likvidnosti utiče i filozofija menadžmenta
Faktori koji utiču na likvidnost
ročna struktura svih sredstava dinamika priliva sredstava ponašanje poslovnih subjekata smjernice ekonomske i razvojne politike mjere monetarno- kreditne politike
Propisi agencije za bankarstvo
ldquoOdlukao minimalnimstandardimaza upravljanjerizikomlikvidnostibanakardquo
Nadzorni odbor banke odgovoran je da osigura da banka ima i provodi adekvatan program za upravljanje rizikom likvidnosti
Više rukovodstvo banke dužno je da pripremai Odborudajeprijedlogeprogramai politika provodiprogramei politike prati upravljai kontroliše dautvrdimetodprocjenetekućei budućelikvidnosti obezbjedisistemizvještavanjao likvidnosti obavještavaOdboro stanjulikvidnostinajmanjejednomkvartalno
pratiekonomskei drugeusloveu okruženjukojimoguuticatinalikvidnost obezbjediuslovezasisteminterne kontrole
Obaveza banke Ročno usklađivanje ugovorenih dospjeća instrumenata aktive i pasive
najmanje90 izvorasredstavasarokomdospjećado 365 danadaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 365 dana
najmanje95 izvorasarokomdospjećado 180 danaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 180 dana
izvoresredstavasarokomdospjećado 90 danau punomiznosuangažujeu plasmanesarokomdospjećado 90 dana
Rezerva likvidnosti
Empirijski određena visinom novčanih sredstava poslovne banke u gotovini i na računima kod CB Izražava se u procentima od depozita sa kojima banka raspolaže
Na osnovu višegodišnjeg iskustva ocijenjeno je da odnos sredstava na žiro-računu poslovne banke ne bi smio biti niži od 4 do 5 od ukupnih depozita po viđenju
Kod nas su banke obavezne da održavaju prosječan desetodnevni minimum likvidnosti u novčanim sredstvima u visini od najmanje 20 iznosa kratkoročnih izvora sredstava
PROPISANE ZAŠTITNE MJERE
principdase štovišeoslanjanastabilneizvoresredstava principzamaksimalnudiverzifikacijuizvorasredstavapodospjeću vrstii
brojukomitenata tržištui instrumentima organizacionemjerezaupravljanjelikvidnošću (kompetentnalica
efikasnakontrolai sl) stepenuključenostibankeu tržištanovcai razvojakratkoročnihvrijednosnihpapira redovnopripremanjeplanovazavanredne(neočekivane)situacije kvalitetaninformacioni sistem
SOLVENTNOST
Solventnost je sposobnost banke da svoje ukupne obaveze može pokriti svojom ukupnom aktivom čija se vrijednost može potvrditi na tržištu dakle po tržišnoj cijeni
Nesolventna banka formirana vrijednost obaveza iznad nivoa realne aktive
Da li banka može biti nelikvidna ali solventnalikvidna ali nesolventna
Vremenska koponenta za razlikovanje kategorija likvidnosti i solventnosti
Likvidnost sposobnost banke da odgovori svojim obavezama u određenom (kratkom) roku a
Solventnost sposobnost banke da odgovori svim svojim obavezama Da u trenutku likvidacije može da isplati svoje povjerioce
Ako je banka nesolventna dolazi pod udar regulatornih organa uz mogućnost gubljenja poslovnog statusa u obliku likvidacije ili preuzimanja od neke druge banke
POSLOVNOST
predstavlja postizanje maksimalnih rezultata minimalnim ulaganjem sredstavaSastavni dijelovi
samostalnost i objektivnost u donošenju odluka stalna cirkulacija novca poslovno predviđanje
Princip poslovnosti ugrađuje se u princip likvidnosti sa kojim čini jedinstvenu cjelinu
EFIKASNOST
predstavlja princip po kojem banka odobrava kredite za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno uložitiBanke će sredstva usmjeriti u projekat koji će nakon otplate kredita uspješno poslovati
Banka teži optimalnoj efikasnosti koja je rezultanta poželjnog stepena likvidnosti i sigurnosti koji reflektuju operativna i strateška ponašanja vlasnika menadžmenta i klijenata banke
PROFITABILNOST
cilj banke je ostvarenje što većeg profita na osnovu kamatne marže zaračunavanjem provizije na bankarske usluge kao i prihoda ostvarenih vođenjem vlastitih poslova bankeProfitabilnost kao obezbjeđenje dovoljne stope prinosa po jedinici dioničkog kapitala
Rezultat - rast profita i povećanje tržišne vrijednosti banke
Osnovni principi bankarskog poslovanja - Vježbe
1 Finansijski indikatori banaka
Cilj poslovanja =gt adekvatna stopa prinosa po jedinici kapitalaUslov rasta banke je i povećanje kapitala =gt propisan mininimum
Svrha indikatoraUpoređivanje performansi banke sa drugim bankama i Posmatranje date banke kroz vrijeme
Osnovni principi bankarskog poslovanja su Likvidnost Solventnost Sigurnost Profitabilnost Efikasnost
2 Likvidnost banaka
Pojam likvidnost sposobnost subjekta da izvrši svoje tekuće obaveze o roku dospijećaKroz adekvatno upravljanje likvidnošću banka gradi povjerenjeRangiranje aktive i pasive prema stepenima likvidnosti super-likvidna likvidna i nelikvidnaPojam ročna transformacija usklađivanje rokova obaveza i potraživanja
Postoji više indikatora likvidnosti ali osnovni su Likvidna aktiva ukupna aktiva Likvidna pasiva ukupna pasiva
3 Solventnost
Razlika između likvidnosti i solventnostiPojam solventnosti dugoročna usklađenost strukture aktive i pasive tj mogućnost da se svi dugovi plate ldquokonačnordquo ali po tržišnim cijenamaBanka je solventna ako joj je u slučaju likvidacije aktiva veća od pasive
Trojako značenje solventnosti Sposobnost banke da snosi rizik (u slučaju likvidacije) Obezbjeđenje sigurnosti deponentima (minimiziranje rizika za
deponente) Makroekonomska funkcija banke (u slučaju nesolvnentnosti jedne
banke posljedica može biti pad povjerenja u sve banke ndash lančani efekat
4 Sigurnost
Pojam sigurnosti mogućnost plaćanja i naplate svih obaveza i potraživanja u ugovorenim rokovima i utvrđenom obimu Odnosi se na procjenu klijenta njegove sposobnosti da izmiri svoje obaveze na vrijeme u punom iznosu te na način predviđen u ugovoru
Postiže se provjerama klijenataZakonski uređeno putem garancija koje su neophodne
5 Efikasnost
Pojam efikasnosti (poslovanja) aktivnosti koje vode ka ostvarenju optimalnih rezultata
Princip po kojem banka odobrava sredstva za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno upotrijebiti
Efikasnost = likvidnost + profitabilnost + solventnost + sigurnost
6 Profitabilnost
Profitabilnost =gt funkcija cilja banke
Cilj banke je stalno povećanje profitabilnostiTrendovi u profitabilnosti banaka =gttokom 80-ih i 90-ih bilježe se opadajuće stope
U obješnjenju postoje dvije koncepcije Posljedica djelovanja cikličnih i strukturnih faktora na svjetskom
planu Dilema - tranzicija konkurencija
Važni pokazatelji ROI ROA ROE
ROI =neto prihod nakon poreza operativni prihodROA =neto prihod nakon poreza ukupna aktivaROE =neto prihod nakon poreza akcijski kapital
a) Povezanost pokazatelja profitabilnostiROI =NP OP ndashpovrat na investicijeAU =OP UA -efekat korištenja activeROA =ROI x AU -povrat na aktivuEM =UA AK ndashakcijski multiplikator ROE= ROA x EM ndashpovrat na akcijski kapital
b) Formiranje profita banke
1 Kamatni prihod (-)2 Kamatni rashod3 Neto kamatni prihod (+)4 Neto nekamatni prihod5 Bruto prihod (-)6 Operativni rashodi7 Neto prihod (-)8 Izdvojene rezerve9 Neto prihod prije oporezivanja (-)10 Porez na profit11 Neto prihod poslije oporezivanja (-)12 Raspoređeni profit13 Zadržani ili neraspoređeni profit
c) Primjer izračunavanja profitabilnosti
Banka ldquoXrdquoima sljedeće pokazatelje poslovanja
Ukupna aktiva200000000 KMOperativni prihod20000000 KMAkcijski kapital16000000 KMNeto dobit (profit)1000000 KM
Izračunati ROI AU ROA EM i ROE =
Rješenje ROI = NP OP = 5AU = OP UA = 01ROA = ROI x AU = 05EM = UA AK = 1K = 125ROE = ROA x EM = 625
d) Faktori profitabilnosti
Postoje dvije vrste faktora koji utiču na profitabilnost banke mikroekonomski i makroekonomski
Mikroekonomski faktori profitabilnosti suKvalitet MGMT-aKvalitet aktiveEkonomija obimaEkonomija okviraVanbilansne operacijeTroškovi poslovanja IProfitni centri
Makroekonomski faktori profitabilnosti su Faza ekonomskog ciklusa Sektorske krize Kretanje kamata
Pojam kamatna margina razlika između aktivne i pasivne kamatne stope =gt razlika između kamatne stope na plasmane i dugove
e) Projektovanje profitabilnosti banaka
r = i + ot + ( 25 -i) x EAr -na plasmane I -kamatna stopa na obavezeE -akcijski kapital A ndashaktivaGranična stopa prinosa na akcijski kapitalAko imamo sljedeće podatker = 25 prije porezar = 15 poslije poreza od 40
Primjer Ako imamo sljedeće podatkei=10E=40A=100ot=3
Rješenje r = 136
f) Uticaj multiplikatora na profitabilnost
Ako je očekivani ROE = 25 prije poreza onda je ROE nakon poreza od (40) jednak 15Za stopu obaveznog kapitala od 8 ostvaruje se EM od 25Razlog =gt EM se računa samo na akcijski kapital (npr 4=gt 1 004 =25)Dakle ROA mora biti najmanje 1 jer jeROE = ROA x EM =gt 1 x 25ROE = 25
3 Nema konkretne alternative koji bi to monetarni režim trebalo uvesti nakon CBA
4 Dugoročno nastojanje da se kroz CBA ekonomija BiH što više približi ekonomiji EU
6 KOMERCIJALNO BANKARSTVO
VRSTE BANAKA
1 Ročnost poslova komercijalne banke (kratkoročni poslovi) investicione ili razvojne banke (dugoročni poslovi)
2 Privredna grana ili oblast industrijske poljoprivredne trgovačke SMEs sektor spoljnotrgovinske
3 Veličina finansijskog potencijala
male srednje velike
4 Veličina teritorije koju pokriva lokalne regionalne nacionalne
5 Prosječna vrijednost bankarskih depozitnih ili kreditnih operacija
banke malih operacija (ldquoretail banksrdquo) ndashbankarstvo na malo banke velikih operacija (ldquowholesale banksrdquo) ndashbankarstvo na veliko
6 Prisustvo inostrane komponente u poslovanju domaće međunarodne
Uobičajena podjela banaka
A) Depozitne ili komercijalne banke
Mobilišu kratkoročne depozite (uglavnom stanovništva)i plasiraju ih na kratak rok
Finansiraju robni promet i zalihe preduzeća trajna i potrošna dobra stanovništva
Imaju razgranatu mrežu filijalaImaju problem ročne usklađenosti sredDrže transakcione depoziteZalaze i u investicione aktivnosti(VP)
B) Poslovne banke
Sve više se približavaju komercijalnim bankamaFinansijski potencijal zasnivaju na sopstvenom kapitalu i rezervama
Ulaze u vlasništvo kompanija preko čijeg profita uvećavaju sopstveni kapitalFinansirajuuglavnom krupne industrijske kompanije
Osnivaju filijale i u drugim zemljama
C) Univerzalne banke
Klijentima pružaju kompletan set poslovnih i investicionih bankarskih uslugaPredstavljaju prvi organizacioni oblik banaka
To su tzv nespecijalizovane bankeDominiraju depozitni izvori i kratkoročni kreditiKreiraju i sopstvene hartije od vrijednostiTeže ih je kontrolisati
Finansijske aktivnosti banaka u konceptu ldquouniversal bankingrdquomogu uključivati
Djelatnost univerzalne banke posredovanje (intermediation) trgovanje finansijskim instrumentima devizama i derivatima osiguranje ili prihvatanje odgovornosti za kupovinu novog duga i
emisije dionica (underwriting) brokerski poslovi
korporacijske savjetodavne usluge uključujući udruživanja i usluge akvizicije
investicijsko upravljanje osiguranje držanje kapitala ne-finansijskih kompanija u bankarskom portfoliju
DJELATNOST DOMAĆIH BANAKA
1 Primanje svih vrsta novčanih depozita i drugih novčanih sredstava2 Davanje i uzimanje kredita i finansijski lizing3 Davanje svih oblika novčanog jemstva4 Učešće kupovina i prodaja instrumenata tržištanovcai
kapitalazasvojilituđi račun5 Usluge platnog prometa i prenosa novca6 Kupovina i prodaja strane valute7 Izdavanje i upravljanje sredstvima plaćanja (uključujući kreditne kartice
putne i bankarske čekove)8 Pohranjivanje i upravljanje vrijednosnim papirima i drugim
vrijednostima9 Usluge finansijskog menadžmenta10 Kupovina i prodaja vrijednosnih papira11 Drugi poslovi
BILANS BANAKA
BILANS u bankarstvu ima dvostruko značenje analiza bilansa banke I analiza bilansa debitora
Bilans stanja ndash sistematizovan pregled bankarske aktive i pasive na određeni dan
ndash važan izvor informacija i osnova za donošenje poslovnih odluka
Pomaže kod formulisanja poslovne politike banke utvrđivanjem i praćenjem koeficijenata (stopa)
gotovine likvidnosti solventnosti rezervi likvidnosti kreditiranja kapitala i dr
komparativna analiza banke u odnosu na druge banke ili na bankarski sektor u cjelini
Bilans stanja
bruto bilans ukupna aktiva i pasiva
neto bilans prikazuje kredite i ostale finansijske plasmane na strani active I izvore sredstava kojima se pokrivaju ti plasmani
nekonsolidovani bilans prikazuje bruto aktivu i pasivu sektora poslovnih banaka (sa svim interbankarskim pozicijama)
konsolidovani bilans odnosi se na plasmane i obaveze prema nebankarskom sektoru dok su interbankarske pozicije anulirane
Struktura bilansa banke
AKTIVA PASIVA Krediti 52 Oročeni depoziti 42Plasmani u hartije od vrijednosti 16 Depoziti po viđenju 33Likvidna aktiva 14 Obaveze na novčanom tržištu 14Gotovina (+ rezerve) 13 Ostale obaveze 3Ostala aktiva 5 Kapital 8UKUPNO 100 UKUPNO 100
Fundamentalna ravnoteža bilansa
Izbalansiranost vrijednosti aktive i pasive u ročnom i valutnom pogledu
Aktiva = obaveze + fondovi (kapital)Fondovi (Kapital) = aktiva ndash obavezeObaveze = aktiva ndash fondovi (kapital)
Pitanje realne aktive - ako su obaveze i fondovi pokriveni dovoljnim obimom realne aktive - ako je pozitivna vrijednost kapitala - izjednačenost spoljnih obaveza i neto aktive
BANKARSKI AGREGATI
1 Finansijski potencijal2 Finansijski plasmani3 Depozitni potencijal4 Kreditni potencijal
1 Finansijski potencijal
zbir svih izvora sredstava koje banka transferiše u različite vrste plasmana
FP = Σ P = DP + KI + OI
2 Finansijski plasmani
predstavlja zbir ukupne aktive bilansa bankeFPL = Σ A = KR + HV + R
Ukupni plasmani moraju biti pokriveni izvorima sredstavaFP = FPL
3 Depozitni potencijal
zbir depozitnih izvora sredstava DP = Dpv + Dšt + Dor
Nivo depozitnog potencijala neposredno utiče na nivo kreditnog potencijala
4 Kreditni potencijal
kvantum slobodnih sredstava banke koji može biti plasiran u vidu kredita ili drugih plasmana a da pri tome ne ugrozi likvidnost i solventnost održavajući propisanu stopu obaveznih rezervi
KP = FP ndash PR (OR+RL)
Nivo kreditnog (slobodnog ili raspoloživog) potencijala određuje nivo kreditnih plasmana
PR ndash programirane ili standardne rezerve OR ndash obavezna rezerva RL ndash rezerve likvidnosti
Značaj analize bankarskih agregata
- omogućava banci određivanje realnog kreditnog potencijala - dolazi se do značajnih signala vezanih za funkcionisanje makro
sistema- doprinosi kompleksnoj ocjeni ukupnih performansi banke- omogućava komparativnu analizu sa bankarskim trendovima u
inostranstvu
61Bilans banaka
1 Uvod
Finansijski izvještaji sadrže ključne informacije za donošenje odluka o poslovanju banke
Bilans stanja prikazuje imovinu obaveze i temeljni kapital Bilans stanja također daje pregled inputa i outputa banaka
Bilans uspjehadaje pregled cijena koštanja inputa i vrijenosti outputa
Pojam bilansa stanja Bilans stanja pokazuje iznos i sastav izvora sredstava koje je banka pribavila za finansiranje aktivnosti posuđivanja i investiranja kao i koliko je novca banka uložila u kredite vrijednosne papire i ostale finansijske outpute
Pojam bilansa uspjeha Bilans uspjeha pokazuje koliko je banku koštalo pribavljanje depozita i drugih izvora sredstava te koliko su iznosili prihodi po osnovu korištenja tih sredstava
2 Bilans stanja banke
Bilans banke kao i svaki drugi bilans sastoji se od aktive i pasive sa specifičnim elementima
Aktiva = obaveze + kapital
U aktivu bilansa banke spadaju Gotovina Vrijednosni papiri Krediti Lizinzi Ostala mješovita imovina
U pasivu bilansa banke spadaju Depoziti Nedepozitni izvori banke Temeljni kapital
Aktiva = Pasiva
Izvori bankinih sredstava = korištenju bankinih sredstavaa Aktiva bilansa banke
Gotovina i depoziti kod banaka
Gotovina banke prestavlja primarni izvor likvidnosti i u nju spadaju Gotovina u trezoru Depoziti koje banka drži u drugim bankama Gotovina u procesu prikupljanja Računi rezervi kod Centralne banke Gotovina je prva linija odbrane u slučaju neočekivanih zahtjeva od banke
Investicije u likvidne vrijednosne papire
Predstavljaju ulaganja u likvidne vrijednosne papire sa ciljem izgradnje druge linije odbrane likvidnosti banke ili sekundarnih rezervi
Ova kategorija aktive je između gotovine i kredita
Njihova osnovna karakteristika je da donose određeni prihod banci za razliku od gotovine
Ovdje spadaju kratkoročni državni papiri komercijalni zapisi kao i oročeni depoziti banke
Investicije u vrijednosne papire radi prihoda
Banka investira u ove vrijednosne papire radi očekivane stope povrata na njih a ne radi kreiranja sekundarnih rezervi likvidnosti
Ovdje spadaju sve vrste vrijednosnih papira koje banci donose prihode
Također banke drže i određeni broj vrijednosnih papira namijenjenih trgovanju s ciljem ostvarivanja određenog prihoda na promjeni cijena
Krediti
Ovdje spadaju sve vrste plasiranih kredita banke
Svaki kredit nosi određeni rang odnosno određene je kategorije1 Kategorija A-Dobra aktiva2 Kategorija B-Aktiva sa posebnom napomenom3 Kategorija C-Podstandardna aktiva4 Kategorija D-Sumnjiva aktiva i5 Kategorija E-Gubitak
Rezerve za potencijalne gubitke
Sukladno rangu aktive svaka banka izdvaja odgovarajuće rezerve za eventualne gubitke Rezerve prestavljaju odbitnu stavku aktivePostoje opće i posebne rezerve
Posebne rezerve su rezerve koje se izdvajaju prema propisima i u iznosu određenom od strane Agencije za svaku od kategorije aktive
Izdvajanje rezervi prema kategorijama aktive
1 Kategorija A -Dobra aktiva 2 ORKG za opći kreditni rizik
2 Kategorija B - Aktiva sa posebnom napomenom 5-15 PRKG za PKG
3 Kategorija C - Podstandardna aktiva 16-40 PRKG za PKG
4 Kategorija D - Sumnjiva aktiva 41-60 PRKG za PKG
5 Kategorija E - Gubitak 100 PRKG za PKG
ORKG - opće rezerve za kreditne gubitke PRKG - posebne rezerve za kreditne gubitkePKG - potencijalni kreditni gubitak
Ostala aktiva
Odnosi se na ostale kategorije fiksne aktiveOvdje spadaju zgrade oprema investicija u podružnice osiguranje itdOva kategorije je pod strogim nadzorom Agencije i ne smije se neograničeno i nekontrolisano povećavati
b Pasiva banke
Depoziti
Depoziti predstavljaju osnovni izvor finansiranja aktive bankeDepoziti mogu biti
- Transakcioni- Netransakcioni- Štedni- Oročeni
Također u ovu kategoriju pasive se ubrajaju i depoziti javnih institucija
Nedepozitni izvori
Ovdje spadaju Vrijednosni papiri izdati kao izvor finansiranja Krediti od drugih banaka i institucija Ugovori o rekupovini ndashREPO
Nedepozitni izvori predstavljaju veoma bitan izvor finansiranja aktive banke
Kapital
Kapital predstavlja vlasnički dio poslovanja
U kapital se ubrajaju Akcionarski kapital Subordinirani dug Opće rezerve za pokriće gubitka banaka
3 Vanbilansne stavke banaka
U novije vrijeme prisutan je trend rasta vanbilansnih pozicija banaka
Ovdje se između ostalog ubrajaju Stand by kreditni sporazumi Swap kamatnih stopa Obaveze po kreditima Ugovori o kursnim listama itd
Izvor su dodatnog rizika poslovanja banaka
4 Bilans uspjeha banke
Pojam bilansa uspjeha Bilans uspjeha predstavlja iznos primljenih prihoda te izloženih troškova koji su se pojavili u određenom periodu
KAMATNI PRIHODIKamate i naknade po kreditimaKamate od investicija u vrijednosne papireDrugi prihodi od kamata
KAMATNI TROŠKOVIKamate na depoziteKamate na kratkoročni dugKamate na dugoročni dug
NEKAMATNI PRIHODINaknade za usluge vezane za depoziteNaknade po osnovu zaključenih ugovora o rentanju opreme objekata i sl
NEKAMATNI TROŠKOVIPlaće dnevnice i ostali troškovi uposlenihNeto troškovi najmova i opremeRežijski troškovi Rezervacije za moguće gubitke po kreditima Porezi
Neto prihod od kamate=gt razlika između prihoda od kamate i troškova kamata
Neto nekamatani prihod =gt razlika između nekamatnih prihoda i nekamatnih troškova
Prihod prije poreza =gtrazlika predhodnih kategorija
NETO DOBIT = UKUPNE STAVKE PRIHODA -(minus) UKUPNE STAVKE RASHODA
KAKO POVEĆATI DOBITPovećati bilo koju od stavki aktive Povećavati aktivu s višim prihodom na račun one s nižim Smanjiti kamate na uzete depozite Tražiti jeftinije izvore na račun onih skupljih Smanjiti troškove poslovanja Izbjeći moguće poreze
7 OSNOVNI PRINCIPI BANKARSKOG POSLOVANJA
LIKVIDNOST
Sposobnost banke da izvršava svoje kratkoročne obaveze o rokovima dospjeća
Banka je likvidna sve dok je sposobna da o rokovima dospjeća izvršava svoje obaveze
Likvidnost je osnova za normalno funkcionisanje depozitnog i kreditnog mehanizma kod svake banke
Povjerenje je osnov odnosa banke i klijenta i banke moraju da se bore da održe to povjerenje Ono se održava neodložnim izmirenjem dospjelih obaveza
Nelikvidna banka nije u stanju da pokrije prezentovane naloge za isplatu ugovorenih obaveza
Različit nivo likvidnosti
Aktive bilansa super-likvidna imovina likvidna imovina i nelikvidna imovina
Pasive bilansa
Vanbilansnih pozicija
Idealno stanje poklapanje likvidnosti imovine i dospjeća obaveza
Uticaj ročne transformacije sredstava deponenti i tražioci kredita ndash suprostavljeni ciljevi
Pod kontrolom bankarskog menadžmenta
Banka zarađuje na ročnoj transformaciji sredstava
U težnji za zaradom -gt opasnost od probijanja granica ročne transformacije -gt nelikvidnost
Banke mogu vršiti ročnu transformaciju ali samo do određenog stepena koji su one same utvrdile na osnovu iskustva
Nelikvidnost može da nastane ukoliko banka postane nesolventna -gt vrijednost aktive ltvrijednosti obaveza tz da banka nema kapitala
Promjena koncepta likvidnosti banke u savremenim uslovima
ranije jednostavniji menadžment likvidnosti koji se sastojao u tome da vodi računa o likvidnosnoj strukturi svoje aktive
danas povećani rizik da likvidnost banke bude ugrožena (rizik vanbilansnih obaveza i prekid zaduživanja na finansijskom tržištu) ali i nove mogućnosti zaduživanja i odbrane likvidnosti banke
Najlošija pozicija u savremenoj tržišnoj strukturi- banka uključena u finansijsko tržište- upravljanjem pasivom obezbjeđuje dodatni kvantum likvidnosti- sticajem okolnosti ndashgubi svoju kreditnu sposobnost na tržištu1048790zatvara
joj se pristup finansijskom tržištu
Jedini izlaz kredit za likvidnost od Centralne banke -gt koja diktira menadžmentu banke restrukturiranja bilansa
STRATEGIJE LIKVIDNOSTI
1 Strategija kratkoročnih komercijalnih kredita- dominantna u toku XIX vijeka- depozitni potencijal su uglavnom činili a vistadepoziti - održavanje solventnosti i likvidnosti plasmanom depozitnog
potencijala u kratkoročne kredite- rok kredita do 90 dana-pokriveni robnim mjenicama
- nelikvidnost bi mogla nastati samo neto smanjenjem depozita kao bankarskih resursa
- CB bi mogla odobriti kredit za likvidnost- kasnije raste značaj štednih i oročenih depozita kao i kredita sa
dužim rokovima otplate tako da ova strategija gubi na značaju
2 Strategija utrživih aktiva- nastala je početkom XX vijeka na bazi razvoja fin tržišta- banke diverzifikuju svoju rezervnu aktivu - sekundarne rezerve ndashdržavni VP (blagajnički zapisi)- kamatonosne sekundarne rezerve privlače bankare- uslov dovoljno duboko finansijsko (posebno novčano)tržište- odbrana likvidnosti prodaja dijela kratkoročnih VP kao i dijela
kreditnog portfolija- sekjurizacija kredita grupe banaka udružuju dijelove
standardizovanih kredita u određeni pulkod neke finansijske institucije Na osnovu toga finans
- institucija emituje nove VP koje prodaje zainteresovanim institucionalnim investitorima
3 Strategija na bazi plasmana sa anticipiranim dohotkom- postala je dominantna poslije Drugog svjetskog rata- rast srednjoročnih i dugoročnih kredita na osnovu rasta štednih i
oročenih depozita- povrat kredita na osnovu anuitetnog otplatnog plana - otplata iz prihoda korisnika kredita (firme i stanovništvo) - preduzeća kvartalni i polugodišnji anuiteti- stanovništvo mjesečni anuitet- analiza i praćenje priliva i odliva
4 Strategija upravljanja pasivom- razvijena u toku šezdesetih godina- obezbjeđenje likvidnosti na osnovu povlačenja (uzimanja) kredita
umjesto putem prodaje kratkoročnih VP- predpostavlja jako finansijsko tržište sa obiljem sredstava koja se
mogu angažovati putem kreditnih aranžmana- mogućnost korištenja kredita kod CB- uslov banka mora imati solidnu kreditnu sposobnost
INDIKATORI NELIKVIDNOSTI
- Nema dovoljno novčanih sredstava za pokriće naloga komitenata- nije u stanju isplatiti novčana sredstva po odobrenim kreditima
- nije u stanju otplaćivati uzete kredite- drži niži nivo OR kod CB od propisanih
UPRAVLJANJE AKTIVOM I LIKVIDNOST
Posebno značajno u uslovima nerazvijenog finansijskog tržišta odnosno kada banka ne koristi mehanizme upravljanja pasivom
Banka formira primarnu rezervu likvidnosti koja se u uprošćenom finansijskom sistemu sastoji od novca na depozitnom računu kod CB
Dva pristupa upravljanja aktivom
Stock pristup banka treba težiti da ima kvalitetnu aktivu U slučaju privremene nelikvidnosti banka može prodati dio aktive povući sredstva sa FT ili od CB Težište na upravljanju aktivom radi obezbjeđenja likvidnosti Klasifikacija aktive banke prema stepenu likvidnosti
Flow pristup respektuje ročnu transformaciju buduće prilive i odlive Banka stvara ldquomapu likvidnostirdquondash sagledava poziciju likvidnosti u rokovima od 1-8 dana 8-30 i 30-90 dana
Optimalno rješenje u kombinaciji dva pristupa
UPRAVLJANJE PASIVOM I LIKVIDNOST
Banke rješavaju problem likvidnosti upravljanjem pasivom odnosno angažovanjem dodatnih sredstava na finansijskom tržištu (kao i kredita kod CB)
Mehanizmi angažmana kredita za likvidnost1 Međubankarski kredit za likvidnost2 Aranžmani o rekupovini sredstava (REPOS)3 Depozitni certifikati (CDs)4 Krediti za likvidnost kod CB
Međubankarski krediti za likvidnost
Predstavlja mehanizam raspodjele sredstava na računima kod centralne banke na kreditnoj bazi uz plaćanjenaplatu kamate
Posebno karakteristično za američke banke kod kojih u pravilu manje banke imaju više sredstava na računima kod CB nego velike banke
Manje banke često imaju viškove primarne likvidnosti pa je moguće da one na vrlo kratak rok uz naplatu kamate ustupaju ta sredstva drugim bankama
Radi se uglavnom o neosiguranim kreditima (bez pokrića)
Aranžmani o rekupovini sredstava (REPO)
Radi se o prodaji finansijske aktive uz obavezu prodavca da mora u određenom kratkom terminu kupiti tu istu aktivu po unaprijed dogovorenoj cijeni
Kao pokriće koriste se državne obveznice Smatraju se najsigurnijim načinom ulaganja
Ročnost ovog aranžmana je od jednog dana do nekoliko mjeseci Može biti ldquoREPO sa unaprijed dogovorenim datumomrdquo ili tzv ldquootvoreni REPOrdquo sa mogućnošću kupovine u bilo koje vrijeme u budućnosti
Banka u osnovi vrši prodaju vrijednosnih papira za novac uz obavezu njihove ponovne kupovine Kupac zarađuje kamatu po repo-stopi dok prodavac rješava problem kratkoročne nelikvidnosti
Depozitni certifikati (CDs)
Banka emituje depozitne certifikate sa kratkim rokovima vraćanja kada su u funkciji obezbjeđenja likvidnosti
Kada ima narasle zahtjeve za dodatnim novčanim sredstvima banka nudi emisiju svojih CDs po atraktivnim kamatnim stopama
Ona očekuje da u vrlo kratkom roku dođe do likvidnih sredstava ndash znatno brže nego da čeka neto-priliv depozita
Krediti za likvidnost kod CB
CB ih odobrava bankama koje su solventne ali imaju kratkoročne probleme likvidnosti
Realizuju se posredstvom tzv ldquodiskontnog šalterardquo na kojem banke mogu da dobiju superkratkoročne kredite CB uz zalog državnih vrijednosnih papira
Dva koncepta kamatnih stopa za navedene kredite- ispod tržišne (potreba kontrole namjenskog korištenja)- iznad tržišne (kaznene banke nezainteresovane da ih koriste)
Tri tipa ovih kredita1 za prilagođavanje bilansne strukture banaka2 za pokrivanje sezonskih debalansa3 za otklanjanje posljedica neočekivanih događaja
UTVRĐIVANJE LIKVIDNOSTI
Potrebno je izvršiti grupisanje pojedinih oblika aktive prema stepenu likvidnosti
Gradacija u tri kategorije- Primarna gotovina u blagajni sredstva po viđenju kod korespodentskih
banaka i na računu kod CB- Sekundarna primarna likvidnost uvećana za najlikvidniji dio aktive banke - koji
se u kratkom roku i uz niske troškove može pretvoriti u novac (mjenice kratkoročni krediti do tri mjeseca)
- Tercijarna dijelovi plasmana banke koji se do isteka određenog roka ne mogu pretvoriti u gotov novac (dugoročni krediti obligacije mjenice koje se ne mogu eskontovati)
INSTRUMENTI MJERENJA LIKVIDNOSTI
Kvantitativnipristupa odnos kredita i depozitab odnos likvidne aktive i ukupnih depozitac odnos likvidne i ukupne aktived odnos likvidne aktive i kratkoročnih obavezae prosječna dospjelost plasmana u HV
Kvalitativnipristup Praćenje i analizaa sezonskih ciklusab slučajnih i dugoročnih promjenac novčanih tokova
Kvanitativni ili stock pristup
a Odnos kredita i depozita
kada se odnos penje do relativno visokog nivoa- bankari manje pozajmljuju i investiraju Krediti su nelikvidna imovina banke ndash kada oni rastu =gt likvidnost opada
Nedostatak ne daje informacije o dospjelosti i urednosti otplate kredita niti informacije o stepenu likvidnosti Ne sadrži ni informacije o prirodi bančine imovine izvan kreditnog portfelja (npr gotovina i kratkoročne HV i fiksna aktiva)
To je signal koji opominje menadžment banke da napravi ocjenu svog programa prekomjerne ekspanzije kredita
b odnos likvidne aktive i ukupnih depozita
nešto pouzdaniji od prethodnog
Nedostatak značajan dio gotovine nije stvarno raspoloživ za odgovaranje na bančine potrebe za likvidnim sredstvima (npr obavezna rezerva i sl)
Nedostatak koeficijenata statički ili stock pristup (bez dinamike)
Zaključak Ne postoji opšta formula likvidnosti za sve banke pa ni za jednu banku u različitim vremenskim periodima Svaka banka traga za svojim optimumom likvidnosti
Korelativno praćenje stope rasta depozita i kredita Stabilne stope rasta depozita siguran su pokazatelj održavanja optimalne zone likvidnosti bez formiranja dodatnih rezervi lkvidnosti
Formiranje predvidivih stopa kredita odnosno kalkulisanje cikličnih sezonskih slučajnih i dugoročnih varijacija stopa formiranja kredita i depozita
Zlatno pravilo likvidnosti stope rasta kredita ne smiju biti veće od stopa rasta depozita
Banka mora nastojati da što prije otkloni nelikvidnost kako bi sačuvala povjerenje svojih komitenata
Projektovanje likvidnosti
U savremenim bankama vrše komisije za upravljanje aktivom i pasivomSastoji se u prognoziranju rasta kredita i depozita te aranžiranju dodatnih izvora za obezbjeđenje likvidnosti banke
Suština izračunati gep (jaz) likvidnosti banke kao razliku između anticipiranih izvora sredstava i potencijalne upotrebe sredstava od strane banke
Značaj izbora optimalne kombinacije
Diferencijacija depozita stabilni i nestabilni (više ili manje osjetljivi na promjene tržišne kamatne stope)
Ciklični aspekt (povezanost banke sa granama kod kojih postoji veći stepen cikličnih oscilacija) U uslovima uspona privredne aktivnosti banke smanjuju kratkoročne i dugoročne VP i povećavaju kredite U uslovima recesije =gt smanjuju se zahtjevi za kreditima =gt banke usmjeravaju sredstva u VP
Način projektovanja likvidnosti
Potrebe dodatne likvidnostiprognozirani rast kredita + rast obaveznih rezervi ndash prognozirani porast depozita
Na izbor sredstava za pokrivanje gep-a utiče dužina vremena projektovanog gep-a očekivano kretanje kamatnih stopa na finansijskom tržištu
Na politiku likvidnosti utiče i filozofija menadžmenta
Faktori koji utiču na likvidnost
ročna struktura svih sredstava dinamika priliva sredstava ponašanje poslovnih subjekata smjernice ekonomske i razvojne politike mjere monetarno- kreditne politike
Propisi agencije za bankarstvo
ldquoOdlukao minimalnimstandardimaza upravljanjerizikomlikvidnostibanakardquo
Nadzorni odbor banke odgovoran je da osigura da banka ima i provodi adekvatan program za upravljanje rizikom likvidnosti
Više rukovodstvo banke dužno je da pripremai Odborudajeprijedlogeprogramai politika provodiprogramei politike prati upravljai kontroliše dautvrdimetodprocjenetekućei budućelikvidnosti obezbjedisistemizvještavanjao likvidnosti obavještavaOdboro stanjulikvidnostinajmanjejednomkvartalno
pratiekonomskei drugeusloveu okruženjukojimoguuticatinalikvidnost obezbjediuslovezasisteminterne kontrole
Obaveza banke Ročno usklađivanje ugovorenih dospjeća instrumenata aktive i pasive
najmanje90 izvorasredstavasarokomdospjećado 365 danadaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 365 dana
najmanje95 izvorasarokomdospjećado 180 danaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 180 dana
izvoresredstavasarokomdospjećado 90 danau punomiznosuangažujeu plasmanesarokomdospjećado 90 dana
Rezerva likvidnosti
Empirijski određena visinom novčanih sredstava poslovne banke u gotovini i na računima kod CB Izražava se u procentima od depozita sa kojima banka raspolaže
Na osnovu višegodišnjeg iskustva ocijenjeno je da odnos sredstava na žiro-računu poslovne banke ne bi smio biti niži od 4 do 5 od ukupnih depozita po viđenju
Kod nas su banke obavezne da održavaju prosječan desetodnevni minimum likvidnosti u novčanim sredstvima u visini od najmanje 20 iznosa kratkoročnih izvora sredstava
PROPISANE ZAŠTITNE MJERE
principdase štovišeoslanjanastabilneizvoresredstava principzamaksimalnudiverzifikacijuizvorasredstavapodospjeću vrstii
brojukomitenata tržištui instrumentima organizacionemjerezaupravljanjelikvidnošću (kompetentnalica
efikasnakontrolai sl) stepenuključenostibankeu tržištanovcai razvojakratkoročnihvrijednosnihpapira redovnopripremanjeplanovazavanredne(neočekivane)situacije kvalitetaninformacioni sistem
SOLVENTNOST
Solventnost je sposobnost banke da svoje ukupne obaveze može pokriti svojom ukupnom aktivom čija se vrijednost može potvrditi na tržištu dakle po tržišnoj cijeni
Nesolventna banka formirana vrijednost obaveza iznad nivoa realne aktive
Da li banka može biti nelikvidna ali solventnalikvidna ali nesolventna
Vremenska koponenta za razlikovanje kategorija likvidnosti i solventnosti
Likvidnost sposobnost banke da odgovori svojim obavezama u određenom (kratkom) roku a
Solventnost sposobnost banke da odgovori svim svojim obavezama Da u trenutku likvidacije može da isplati svoje povjerioce
Ako je banka nesolventna dolazi pod udar regulatornih organa uz mogućnost gubljenja poslovnog statusa u obliku likvidacije ili preuzimanja od neke druge banke
POSLOVNOST
predstavlja postizanje maksimalnih rezultata minimalnim ulaganjem sredstavaSastavni dijelovi
samostalnost i objektivnost u donošenju odluka stalna cirkulacija novca poslovno predviđanje
Princip poslovnosti ugrađuje se u princip likvidnosti sa kojim čini jedinstvenu cjelinu
EFIKASNOST
predstavlja princip po kojem banka odobrava kredite za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno uložitiBanke će sredstva usmjeriti u projekat koji će nakon otplate kredita uspješno poslovati
Banka teži optimalnoj efikasnosti koja je rezultanta poželjnog stepena likvidnosti i sigurnosti koji reflektuju operativna i strateška ponašanja vlasnika menadžmenta i klijenata banke
PROFITABILNOST
cilj banke je ostvarenje što većeg profita na osnovu kamatne marže zaračunavanjem provizije na bankarske usluge kao i prihoda ostvarenih vođenjem vlastitih poslova bankeProfitabilnost kao obezbjeđenje dovoljne stope prinosa po jedinici dioničkog kapitala
Rezultat - rast profita i povećanje tržišne vrijednosti banke
Osnovni principi bankarskog poslovanja - Vježbe
1 Finansijski indikatori banaka
Cilj poslovanja =gt adekvatna stopa prinosa po jedinici kapitalaUslov rasta banke je i povećanje kapitala =gt propisan mininimum
Svrha indikatoraUpoređivanje performansi banke sa drugim bankama i Posmatranje date banke kroz vrijeme
Osnovni principi bankarskog poslovanja su Likvidnost Solventnost Sigurnost Profitabilnost Efikasnost
2 Likvidnost banaka
Pojam likvidnost sposobnost subjekta da izvrši svoje tekuće obaveze o roku dospijećaKroz adekvatno upravljanje likvidnošću banka gradi povjerenjeRangiranje aktive i pasive prema stepenima likvidnosti super-likvidna likvidna i nelikvidnaPojam ročna transformacija usklađivanje rokova obaveza i potraživanja
Postoji više indikatora likvidnosti ali osnovni su Likvidna aktiva ukupna aktiva Likvidna pasiva ukupna pasiva
3 Solventnost
Razlika između likvidnosti i solventnostiPojam solventnosti dugoročna usklađenost strukture aktive i pasive tj mogućnost da se svi dugovi plate ldquokonačnordquo ali po tržišnim cijenamaBanka je solventna ako joj je u slučaju likvidacije aktiva veća od pasive
Trojako značenje solventnosti Sposobnost banke da snosi rizik (u slučaju likvidacije) Obezbjeđenje sigurnosti deponentima (minimiziranje rizika za
deponente) Makroekonomska funkcija banke (u slučaju nesolvnentnosti jedne
banke posljedica može biti pad povjerenja u sve banke ndash lančani efekat
4 Sigurnost
Pojam sigurnosti mogućnost plaćanja i naplate svih obaveza i potraživanja u ugovorenim rokovima i utvrđenom obimu Odnosi se na procjenu klijenta njegove sposobnosti da izmiri svoje obaveze na vrijeme u punom iznosu te na način predviđen u ugovoru
Postiže se provjerama klijenataZakonski uređeno putem garancija koje su neophodne
5 Efikasnost
Pojam efikasnosti (poslovanja) aktivnosti koje vode ka ostvarenju optimalnih rezultata
Princip po kojem banka odobrava sredstva za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno upotrijebiti
Efikasnost = likvidnost + profitabilnost + solventnost + sigurnost
6 Profitabilnost
Profitabilnost =gt funkcija cilja banke
Cilj banke je stalno povećanje profitabilnostiTrendovi u profitabilnosti banaka =gttokom 80-ih i 90-ih bilježe se opadajuće stope
U obješnjenju postoje dvije koncepcije Posljedica djelovanja cikličnih i strukturnih faktora na svjetskom
planu Dilema - tranzicija konkurencija
Važni pokazatelji ROI ROA ROE
ROI =neto prihod nakon poreza operativni prihodROA =neto prihod nakon poreza ukupna aktivaROE =neto prihod nakon poreza akcijski kapital
a) Povezanost pokazatelja profitabilnostiROI =NP OP ndashpovrat na investicijeAU =OP UA -efekat korištenja activeROA =ROI x AU -povrat na aktivuEM =UA AK ndashakcijski multiplikator ROE= ROA x EM ndashpovrat na akcijski kapital
b) Formiranje profita banke
1 Kamatni prihod (-)2 Kamatni rashod3 Neto kamatni prihod (+)4 Neto nekamatni prihod5 Bruto prihod (-)6 Operativni rashodi7 Neto prihod (-)8 Izdvojene rezerve9 Neto prihod prije oporezivanja (-)10 Porez na profit11 Neto prihod poslije oporezivanja (-)12 Raspoređeni profit13 Zadržani ili neraspoređeni profit
c) Primjer izračunavanja profitabilnosti
Banka ldquoXrdquoima sljedeće pokazatelje poslovanja
Ukupna aktiva200000000 KMOperativni prihod20000000 KMAkcijski kapital16000000 KMNeto dobit (profit)1000000 KM
Izračunati ROI AU ROA EM i ROE =
Rješenje ROI = NP OP = 5AU = OP UA = 01ROA = ROI x AU = 05EM = UA AK = 1K = 125ROE = ROA x EM = 625
d) Faktori profitabilnosti
Postoje dvije vrste faktora koji utiču na profitabilnost banke mikroekonomski i makroekonomski
Mikroekonomski faktori profitabilnosti suKvalitet MGMT-aKvalitet aktiveEkonomija obimaEkonomija okviraVanbilansne operacijeTroškovi poslovanja IProfitni centri
Makroekonomski faktori profitabilnosti su Faza ekonomskog ciklusa Sektorske krize Kretanje kamata
Pojam kamatna margina razlika između aktivne i pasivne kamatne stope =gt razlika između kamatne stope na plasmane i dugove
e) Projektovanje profitabilnosti banaka
r = i + ot + ( 25 -i) x EAr -na plasmane I -kamatna stopa na obavezeE -akcijski kapital A ndashaktivaGranična stopa prinosa na akcijski kapitalAko imamo sljedeće podatker = 25 prije porezar = 15 poslije poreza od 40
Primjer Ako imamo sljedeće podatkei=10E=40A=100ot=3
Rješenje r = 136
f) Uticaj multiplikatora na profitabilnost
Ako je očekivani ROE = 25 prije poreza onda je ROE nakon poreza od (40) jednak 15Za stopu obaveznog kapitala od 8 ostvaruje se EM od 25Razlog =gt EM se računa samo na akcijski kapital (npr 4=gt 1 004 =25)Dakle ROA mora biti najmanje 1 jer jeROE = ROA x EM =gt 1 x 25ROE = 25
Uobičajena podjela banaka
A) Depozitne ili komercijalne banke
Mobilišu kratkoročne depozite (uglavnom stanovništva)i plasiraju ih na kratak rok
Finansiraju robni promet i zalihe preduzeća trajna i potrošna dobra stanovništva
Imaju razgranatu mrežu filijalaImaju problem ročne usklađenosti sredDrže transakcione depoziteZalaze i u investicione aktivnosti(VP)
B) Poslovne banke
Sve više se približavaju komercijalnim bankamaFinansijski potencijal zasnivaju na sopstvenom kapitalu i rezervama
Ulaze u vlasništvo kompanija preko čijeg profita uvećavaju sopstveni kapitalFinansirajuuglavnom krupne industrijske kompanije
Osnivaju filijale i u drugim zemljama
C) Univerzalne banke
Klijentima pružaju kompletan set poslovnih i investicionih bankarskih uslugaPredstavljaju prvi organizacioni oblik banaka
To su tzv nespecijalizovane bankeDominiraju depozitni izvori i kratkoročni kreditiKreiraju i sopstvene hartije od vrijednostiTeže ih je kontrolisati
Finansijske aktivnosti banaka u konceptu ldquouniversal bankingrdquomogu uključivati
Djelatnost univerzalne banke posredovanje (intermediation) trgovanje finansijskim instrumentima devizama i derivatima osiguranje ili prihvatanje odgovornosti za kupovinu novog duga i
emisije dionica (underwriting) brokerski poslovi
korporacijske savjetodavne usluge uključujući udruživanja i usluge akvizicije
investicijsko upravljanje osiguranje držanje kapitala ne-finansijskih kompanija u bankarskom portfoliju
DJELATNOST DOMAĆIH BANAKA
1 Primanje svih vrsta novčanih depozita i drugih novčanih sredstava2 Davanje i uzimanje kredita i finansijski lizing3 Davanje svih oblika novčanog jemstva4 Učešće kupovina i prodaja instrumenata tržištanovcai
kapitalazasvojilituđi račun5 Usluge platnog prometa i prenosa novca6 Kupovina i prodaja strane valute7 Izdavanje i upravljanje sredstvima plaćanja (uključujući kreditne kartice
putne i bankarske čekove)8 Pohranjivanje i upravljanje vrijednosnim papirima i drugim
vrijednostima9 Usluge finansijskog menadžmenta10 Kupovina i prodaja vrijednosnih papira11 Drugi poslovi
BILANS BANAKA
BILANS u bankarstvu ima dvostruko značenje analiza bilansa banke I analiza bilansa debitora
Bilans stanja ndash sistematizovan pregled bankarske aktive i pasive na određeni dan
ndash važan izvor informacija i osnova za donošenje poslovnih odluka
Pomaže kod formulisanja poslovne politike banke utvrđivanjem i praćenjem koeficijenata (stopa)
gotovine likvidnosti solventnosti rezervi likvidnosti kreditiranja kapitala i dr
komparativna analiza banke u odnosu na druge banke ili na bankarski sektor u cjelini
Bilans stanja
bruto bilans ukupna aktiva i pasiva
neto bilans prikazuje kredite i ostale finansijske plasmane na strani active I izvore sredstava kojima se pokrivaju ti plasmani
nekonsolidovani bilans prikazuje bruto aktivu i pasivu sektora poslovnih banaka (sa svim interbankarskim pozicijama)
konsolidovani bilans odnosi se na plasmane i obaveze prema nebankarskom sektoru dok su interbankarske pozicije anulirane
Struktura bilansa banke
AKTIVA PASIVA Krediti 52 Oročeni depoziti 42Plasmani u hartije od vrijednosti 16 Depoziti po viđenju 33Likvidna aktiva 14 Obaveze na novčanom tržištu 14Gotovina (+ rezerve) 13 Ostale obaveze 3Ostala aktiva 5 Kapital 8UKUPNO 100 UKUPNO 100
Fundamentalna ravnoteža bilansa
Izbalansiranost vrijednosti aktive i pasive u ročnom i valutnom pogledu
Aktiva = obaveze + fondovi (kapital)Fondovi (Kapital) = aktiva ndash obavezeObaveze = aktiva ndash fondovi (kapital)
Pitanje realne aktive - ako su obaveze i fondovi pokriveni dovoljnim obimom realne aktive - ako je pozitivna vrijednost kapitala - izjednačenost spoljnih obaveza i neto aktive
BANKARSKI AGREGATI
1 Finansijski potencijal2 Finansijski plasmani3 Depozitni potencijal4 Kreditni potencijal
1 Finansijski potencijal
zbir svih izvora sredstava koje banka transferiše u različite vrste plasmana
FP = Σ P = DP + KI + OI
2 Finansijski plasmani
predstavlja zbir ukupne aktive bilansa bankeFPL = Σ A = KR + HV + R
Ukupni plasmani moraju biti pokriveni izvorima sredstavaFP = FPL
3 Depozitni potencijal
zbir depozitnih izvora sredstava DP = Dpv + Dšt + Dor
Nivo depozitnog potencijala neposredno utiče na nivo kreditnog potencijala
4 Kreditni potencijal
kvantum slobodnih sredstava banke koji može biti plasiran u vidu kredita ili drugih plasmana a da pri tome ne ugrozi likvidnost i solventnost održavajući propisanu stopu obaveznih rezervi
KP = FP ndash PR (OR+RL)
Nivo kreditnog (slobodnog ili raspoloživog) potencijala određuje nivo kreditnih plasmana
PR ndash programirane ili standardne rezerve OR ndash obavezna rezerva RL ndash rezerve likvidnosti
Značaj analize bankarskih agregata
- omogućava banci određivanje realnog kreditnog potencijala - dolazi se do značajnih signala vezanih za funkcionisanje makro
sistema- doprinosi kompleksnoj ocjeni ukupnih performansi banke- omogućava komparativnu analizu sa bankarskim trendovima u
inostranstvu
61Bilans banaka
1 Uvod
Finansijski izvještaji sadrže ključne informacije za donošenje odluka o poslovanju banke
Bilans stanja prikazuje imovinu obaveze i temeljni kapital Bilans stanja također daje pregled inputa i outputa banaka
Bilans uspjehadaje pregled cijena koštanja inputa i vrijenosti outputa
Pojam bilansa stanja Bilans stanja pokazuje iznos i sastav izvora sredstava koje je banka pribavila za finansiranje aktivnosti posuđivanja i investiranja kao i koliko je novca banka uložila u kredite vrijednosne papire i ostale finansijske outpute
Pojam bilansa uspjeha Bilans uspjeha pokazuje koliko je banku koštalo pribavljanje depozita i drugih izvora sredstava te koliko su iznosili prihodi po osnovu korištenja tih sredstava
2 Bilans stanja banke
Bilans banke kao i svaki drugi bilans sastoji se od aktive i pasive sa specifičnim elementima
Aktiva = obaveze + kapital
U aktivu bilansa banke spadaju Gotovina Vrijednosni papiri Krediti Lizinzi Ostala mješovita imovina
U pasivu bilansa banke spadaju Depoziti Nedepozitni izvori banke Temeljni kapital
Aktiva = Pasiva
Izvori bankinih sredstava = korištenju bankinih sredstavaa Aktiva bilansa banke
Gotovina i depoziti kod banaka
Gotovina banke prestavlja primarni izvor likvidnosti i u nju spadaju Gotovina u trezoru Depoziti koje banka drži u drugim bankama Gotovina u procesu prikupljanja Računi rezervi kod Centralne banke Gotovina je prva linija odbrane u slučaju neočekivanih zahtjeva od banke
Investicije u likvidne vrijednosne papire
Predstavljaju ulaganja u likvidne vrijednosne papire sa ciljem izgradnje druge linije odbrane likvidnosti banke ili sekundarnih rezervi
Ova kategorija aktive je između gotovine i kredita
Njihova osnovna karakteristika je da donose određeni prihod banci za razliku od gotovine
Ovdje spadaju kratkoročni državni papiri komercijalni zapisi kao i oročeni depoziti banke
Investicije u vrijednosne papire radi prihoda
Banka investira u ove vrijednosne papire radi očekivane stope povrata na njih a ne radi kreiranja sekundarnih rezervi likvidnosti
Ovdje spadaju sve vrste vrijednosnih papira koje banci donose prihode
Također banke drže i određeni broj vrijednosnih papira namijenjenih trgovanju s ciljem ostvarivanja određenog prihoda na promjeni cijena
Krediti
Ovdje spadaju sve vrste plasiranih kredita banke
Svaki kredit nosi određeni rang odnosno određene je kategorije1 Kategorija A-Dobra aktiva2 Kategorija B-Aktiva sa posebnom napomenom3 Kategorija C-Podstandardna aktiva4 Kategorija D-Sumnjiva aktiva i5 Kategorija E-Gubitak
Rezerve za potencijalne gubitke
Sukladno rangu aktive svaka banka izdvaja odgovarajuće rezerve za eventualne gubitke Rezerve prestavljaju odbitnu stavku aktivePostoje opće i posebne rezerve
Posebne rezerve su rezerve koje se izdvajaju prema propisima i u iznosu određenom od strane Agencije za svaku od kategorije aktive
Izdvajanje rezervi prema kategorijama aktive
1 Kategorija A -Dobra aktiva 2 ORKG za opći kreditni rizik
2 Kategorija B - Aktiva sa posebnom napomenom 5-15 PRKG za PKG
3 Kategorija C - Podstandardna aktiva 16-40 PRKG za PKG
4 Kategorija D - Sumnjiva aktiva 41-60 PRKG za PKG
5 Kategorija E - Gubitak 100 PRKG za PKG
ORKG - opće rezerve za kreditne gubitke PRKG - posebne rezerve za kreditne gubitkePKG - potencijalni kreditni gubitak
Ostala aktiva
Odnosi se na ostale kategorije fiksne aktiveOvdje spadaju zgrade oprema investicija u podružnice osiguranje itdOva kategorije je pod strogim nadzorom Agencije i ne smije se neograničeno i nekontrolisano povećavati
b Pasiva banke
Depoziti
Depoziti predstavljaju osnovni izvor finansiranja aktive bankeDepoziti mogu biti
- Transakcioni- Netransakcioni- Štedni- Oročeni
Također u ovu kategoriju pasive se ubrajaju i depoziti javnih institucija
Nedepozitni izvori
Ovdje spadaju Vrijednosni papiri izdati kao izvor finansiranja Krediti od drugih banaka i institucija Ugovori o rekupovini ndashREPO
Nedepozitni izvori predstavljaju veoma bitan izvor finansiranja aktive banke
Kapital
Kapital predstavlja vlasnički dio poslovanja
U kapital se ubrajaju Akcionarski kapital Subordinirani dug Opće rezerve za pokriće gubitka banaka
3 Vanbilansne stavke banaka
U novije vrijeme prisutan je trend rasta vanbilansnih pozicija banaka
Ovdje se između ostalog ubrajaju Stand by kreditni sporazumi Swap kamatnih stopa Obaveze po kreditima Ugovori o kursnim listama itd
Izvor su dodatnog rizika poslovanja banaka
4 Bilans uspjeha banke
Pojam bilansa uspjeha Bilans uspjeha predstavlja iznos primljenih prihoda te izloženih troškova koji su se pojavili u određenom periodu
KAMATNI PRIHODIKamate i naknade po kreditimaKamate od investicija u vrijednosne papireDrugi prihodi od kamata
KAMATNI TROŠKOVIKamate na depoziteKamate na kratkoročni dugKamate na dugoročni dug
NEKAMATNI PRIHODINaknade za usluge vezane za depoziteNaknade po osnovu zaključenih ugovora o rentanju opreme objekata i sl
NEKAMATNI TROŠKOVIPlaće dnevnice i ostali troškovi uposlenihNeto troškovi najmova i opremeRežijski troškovi Rezervacije za moguće gubitke po kreditima Porezi
Neto prihod od kamate=gt razlika između prihoda od kamate i troškova kamata
Neto nekamatani prihod =gt razlika između nekamatnih prihoda i nekamatnih troškova
Prihod prije poreza =gtrazlika predhodnih kategorija
NETO DOBIT = UKUPNE STAVKE PRIHODA -(minus) UKUPNE STAVKE RASHODA
KAKO POVEĆATI DOBITPovećati bilo koju od stavki aktive Povećavati aktivu s višim prihodom na račun one s nižim Smanjiti kamate na uzete depozite Tražiti jeftinije izvore na račun onih skupljih Smanjiti troškove poslovanja Izbjeći moguće poreze
7 OSNOVNI PRINCIPI BANKARSKOG POSLOVANJA
LIKVIDNOST
Sposobnost banke da izvršava svoje kratkoročne obaveze o rokovima dospjeća
Banka je likvidna sve dok je sposobna da o rokovima dospjeća izvršava svoje obaveze
Likvidnost je osnova za normalno funkcionisanje depozitnog i kreditnog mehanizma kod svake banke
Povjerenje je osnov odnosa banke i klijenta i banke moraju da se bore da održe to povjerenje Ono se održava neodložnim izmirenjem dospjelih obaveza
Nelikvidna banka nije u stanju da pokrije prezentovane naloge za isplatu ugovorenih obaveza
Različit nivo likvidnosti
Aktive bilansa super-likvidna imovina likvidna imovina i nelikvidna imovina
Pasive bilansa
Vanbilansnih pozicija
Idealno stanje poklapanje likvidnosti imovine i dospjeća obaveza
Uticaj ročne transformacije sredstava deponenti i tražioci kredita ndash suprostavljeni ciljevi
Pod kontrolom bankarskog menadžmenta
Banka zarađuje na ročnoj transformaciji sredstava
U težnji za zaradom -gt opasnost od probijanja granica ročne transformacije -gt nelikvidnost
Banke mogu vršiti ročnu transformaciju ali samo do određenog stepena koji su one same utvrdile na osnovu iskustva
Nelikvidnost može da nastane ukoliko banka postane nesolventna -gt vrijednost aktive ltvrijednosti obaveza tz da banka nema kapitala
Promjena koncepta likvidnosti banke u savremenim uslovima
ranije jednostavniji menadžment likvidnosti koji se sastojao u tome da vodi računa o likvidnosnoj strukturi svoje aktive
danas povećani rizik da likvidnost banke bude ugrožena (rizik vanbilansnih obaveza i prekid zaduživanja na finansijskom tržištu) ali i nove mogućnosti zaduživanja i odbrane likvidnosti banke
Najlošija pozicija u savremenoj tržišnoj strukturi- banka uključena u finansijsko tržište- upravljanjem pasivom obezbjeđuje dodatni kvantum likvidnosti- sticajem okolnosti ndashgubi svoju kreditnu sposobnost na tržištu1048790zatvara
joj se pristup finansijskom tržištu
Jedini izlaz kredit za likvidnost od Centralne banke -gt koja diktira menadžmentu banke restrukturiranja bilansa
STRATEGIJE LIKVIDNOSTI
1 Strategija kratkoročnih komercijalnih kredita- dominantna u toku XIX vijeka- depozitni potencijal su uglavnom činili a vistadepoziti - održavanje solventnosti i likvidnosti plasmanom depozitnog
potencijala u kratkoročne kredite- rok kredita do 90 dana-pokriveni robnim mjenicama
- nelikvidnost bi mogla nastati samo neto smanjenjem depozita kao bankarskih resursa
- CB bi mogla odobriti kredit za likvidnost- kasnije raste značaj štednih i oročenih depozita kao i kredita sa
dužim rokovima otplate tako da ova strategija gubi na značaju
2 Strategija utrživih aktiva- nastala je početkom XX vijeka na bazi razvoja fin tržišta- banke diverzifikuju svoju rezervnu aktivu - sekundarne rezerve ndashdržavni VP (blagajnički zapisi)- kamatonosne sekundarne rezerve privlače bankare- uslov dovoljno duboko finansijsko (posebno novčano)tržište- odbrana likvidnosti prodaja dijela kratkoročnih VP kao i dijela
kreditnog portfolija- sekjurizacija kredita grupe banaka udružuju dijelove
standardizovanih kredita u određeni pulkod neke finansijske institucije Na osnovu toga finans
- institucija emituje nove VP koje prodaje zainteresovanim institucionalnim investitorima
3 Strategija na bazi plasmana sa anticipiranim dohotkom- postala je dominantna poslije Drugog svjetskog rata- rast srednjoročnih i dugoročnih kredita na osnovu rasta štednih i
oročenih depozita- povrat kredita na osnovu anuitetnog otplatnog plana - otplata iz prihoda korisnika kredita (firme i stanovništvo) - preduzeća kvartalni i polugodišnji anuiteti- stanovništvo mjesečni anuitet- analiza i praćenje priliva i odliva
4 Strategija upravljanja pasivom- razvijena u toku šezdesetih godina- obezbjeđenje likvidnosti na osnovu povlačenja (uzimanja) kredita
umjesto putem prodaje kratkoročnih VP- predpostavlja jako finansijsko tržište sa obiljem sredstava koja se
mogu angažovati putem kreditnih aranžmana- mogućnost korištenja kredita kod CB- uslov banka mora imati solidnu kreditnu sposobnost
INDIKATORI NELIKVIDNOSTI
- Nema dovoljno novčanih sredstava za pokriće naloga komitenata- nije u stanju isplatiti novčana sredstva po odobrenim kreditima
- nije u stanju otplaćivati uzete kredite- drži niži nivo OR kod CB od propisanih
UPRAVLJANJE AKTIVOM I LIKVIDNOST
Posebno značajno u uslovima nerazvijenog finansijskog tržišta odnosno kada banka ne koristi mehanizme upravljanja pasivom
Banka formira primarnu rezervu likvidnosti koja se u uprošćenom finansijskom sistemu sastoji od novca na depozitnom računu kod CB
Dva pristupa upravljanja aktivom
Stock pristup banka treba težiti da ima kvalitetnu aktivu U slučaju privremene nelikvidnosti banka može prodati dio aktive povući sredstva sa FT ili od CB Težište na upravljanju aktivom radi obezbjeđenja likvidnosti Klasifikacija aktive banke prema stepenu likvidnosti
Flow pristup respektuje ročnu transformaciju buduće prilive i odlive Banka stvara ldquomapu likvidnostirdquondash sagledava poziciju likvidnosti u rokovima od 1-8 dana 8-30 i 30-90 dana
Optimalno rješenje u kombinaciji dva pristupa
UPRAVLJANJE PASIVOM I LIKVIDNOST
Banke rješavaju problem likvidnosti upravljanjem pasivom odnosno angažovanjem dodatnih sredstava na finansijskom tržištu (kao i kredita kod CB)
Mehanizmi angažmana kredita za likvidnost1 Međubankarski kredit za likvidnost2 Aranžmani o rekupovini sredstava (REPOS)3 Depozitni certifikati (CDs)4 Krediti za likvidnost kod CB
Međubankarski krediti za likvidnost
Predstavlja mehanizam raspodjele sredstava na računima kod centralne banke na kreditnoj bazi uz plaćanjenaplatu kamate
Posebno karakteristično za američke banke kod kojih u pravilu manje banke imaju više sredstava na računima kod CB nego velike banke
Manje banke često imaju viškove primarne likvidnosti pa je moguće da one na vrlo kratak rok uz naplatu kamate ustupaju ta sredstva drugim bankama
Radi se uglavnom o neosiguranim kreditima (bez pokrića)
Aranžmani o rekupovini sredstava (REPO)
Radi se o prodaji finansijske aktive uz obavezu prodavca da mora u određenom kratkom terminu kupiti tu istu aktivu po unaprijed dogovorenoj cijeni
Kao pokriće koriste se državne obveznice Smatraju se najsigurnijim načinom ulaganja
Ročnost ovog aranžmana je od jednog dana do nekoliko mjeseci Može biti ldquoREPO sa unaprijed dogovorenim datumomrdquo ili tzv ldquootvoreni REPOrdquo sa mogućnošću kupovine u bilo koje vrijeme u budućnosti
Banka u osnovi vrši prodaju vrijednosnih papira za novac uz obavezu njihove ponovne kupovine Kupac zarađuje kamatu po repo-stopi dok prodavac rješava problem kratkoročne nelikvidnosti
Depozitni certifikati (CDs)
Banka emituje depozitne certifikate sa kratkim rokovima vraćanja kada su u funkciji obezbjeđenja likvidnosti
Kada ima narasle zahtjeve za dodatnim novčanim sredstvima banka nudi emisiju svojih CDs po atraktivnim kamatnim stopama
Ona očekuje da u vrlo kratkom roku dođe do likvidnih sredstava ndash znatno brže nego da čeka neto-priliv depozita
Krediti za likvidnost kod CB
CB ih odobrava bankama koje su solventne ali imaju kratkoročne probleme likvidnosti
Realizuju se posredstvom tzv ldquodiskontnog šalterardquo na kojem banke mogu da dobiju superkratkoročne kredite CB uz zalog državnih vrijednosnih papira
Dva koncepta kamatnih stopa za navedene kredite- ispod tržišne (potreba kontrole namjenskog korištenja)- iznad tržišne (kaznene banke nezainteresovane da ih koriste)
Tri tipa ovih kredita1 za prilagođavanje bilansne strukture banaka2 za pokrivanje sezonskih debalansa3 za otklanjanje posljedica neočekivanih događaja
UTVRĐIVANJE LIKVIDNOSTI
Potrebno je izvršiti grupisanje pojedinih oblika aktive prema stepenu likvidnosti
Gradacija u tri kategorije- Primarna gotovina u blagajni sredstva po viđenju kod korespodentskih
banaka i na računu kod CB- Sekundarna primarna likvidnost uvećana za najlikvidniji dio aktive banke - koji
se u kratkom roku i uz niske troškove može pretvoriti u novac (mjenice kratkoročni krediti do tri mjeseca)
- Tercijarna dijelovi plasmana banke koji se do isteka određenog roka ne mogu pretvoriti u gotov novac (dugoročni krediti obligacije mjenice koje se ne mogu eskontovati)
INSTRUMENTI MJERENJA LIKVIDNOSTI
Kvantitativnipristupa odnos kredita i depozitab odnos likvidne aktive i ukupnih depozitac odnos likvidne i ukupne aktived odnos likvidne aktive i kratkoročnih obavezae prosječna dospjelost plasmana u HV
Kvalitativnipristup Praćenje i analizaa sezonskih ciklusab slučajnih i dugoročnih promjenac novčanih tokova
Kvanitativni ili stock pristup
a Odnos kredita i depozita
kada se odnos penje do relativno visokog nivoa- bankari manje pozajmljuju i investiraju Krediti su nelikvidna imovina banke ndash kada oni rastu =gt likvidnost opada
Nedostatak ne daje informacije o dospjelosti i urednosti otplate kredita niti informacije o stepenu likvidnosti Ne sadrži ni informacije o prirodi bančine imovine izvan kreditnog portfelja (npr gotovina i kratkoročne HV i fiksna aktiva)
To je signal koji opominje menadžment banke da napravi ocjenu svog programa prekomjerne ekspanzije kredita
b odnos likvidne aktive i ukupnih depozita
nešto pouzdaniji od prethodnog
Nedostatak značajan dio gotovine nije stvarno raspoloživ za odgovaranje na bančine potrebe za likvidnim sredstvima (npr obavezna rezerva i sl)
Nedostatak koeficijenata statički ili stock pristup (bez dinamike)
Zaključak Ne postoji opšta formula likvidnosti za sve banke pa ni za jednu banku u različitim vremenskim periodima Svaka banka traga za svojim optimumom likvidnosti
Korelativno praćenje stope rasta depozita i kredita Stabilne stope rasta depozita siguran su pokazatelj održavanja optimalne zone likvidnosti bez formiranja dodatnih rezervi lkvidnosti
Formiranje predvidivih stopa kredita odnosno kalkulisanje cikličnih sezonskih slučajnih i dugoročnih varijacija stopa formiranja kredita i depozita
Zlatno pravilo likvidnosti stope rasta kredita ne smiju biti veće od stopa rasta depozita
Banka mora nastojati da što prije otkloni nelikvidnost kako bi sačuvala povjerenje svojih komitenata
Projektovanje likvidnosti
U savremenim bankama vrše komisije za upravljanje aktivom i pasivomSastoji se u prognoziranju rasta kredita i depozita te aranžiranju dodatnih izvora za obezbjeđenje likvidnosti banke
Suština izračunati gep (jaz) likvidnosti banke kao razliku između anticipiranih izvora sredstava i potencijalne upotrebe sredstava od strane banke
Značaj izbora optimalne kombinacije
Diferencijacija depozita stabilni i nestabilni (više ili manje osjetljivi na promjene tržišne kamatne stope)
Ciklični aspekt (povezanost banke sa granama kod kojih postoji veći stepen cikličnih oscilacija) U uslovima uspona privredne aktivnosti banke smanjuju kratkoročne i dugoročne VP i povećavaju kredite U uslovima recesije =gt smanjuju se zahtjevi za kreditima =gt banke usmjeravaju sredstva u VP
Način projektovanja likvidnosti
Potrebe dodatne likvidnostiprognozirani rast kredita + rast obaveznih rezervi ndash prognozirani porast depozita
Na izbor sredstava za pokrivanje gep-a utiče dužina vremena projektovanog gep-a očekivano kretanje kamatnih stopa na finansijskom tržištu
Na politiku likvidnosti utiče i filozofija menadžmenta
Faktori koji utiču na likvidnost
ročna struktura svih sredstava dinamika priliva sredstava ponašanje poslovnih subjekata smjernice ekonomske i razvojne politike mjere monetarno- kreditne politike
Propisi agencije za bankarstvo
ldquoOdlukao minimalnimstandardimaza upravljanjerizikomlikvidnostibanakardquo
Nadzorni odbor banke odgovoran je da osigura da banka ima i provodi adekvatan program za upravljanje rizikom likvidnosti
Više rukovodstvo banke dužno je da pripremai Odborudajeprijedlogeprogramai politika provodiprogramei politike prati upravljai kontroliše dautvrdimetodprocjenetekućei budućelikvidnosti obezbjedisistemizvještavanjao likvidnosti obavještavaOdboro stanjulikvidnostinajmanjejednomkvartalno
pratiekonomskei drugeusloveu okruženjukojimoguuticatinalikvidnost obezbjediuslovezasisteminterne kontrole
Obaveza banke Ročno usklađivanje ugovorenih dospjeća instrumenata aktive i pasive
najmanje90 izvorasredstavasarokomdospjećado 365 danadaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 365 dana
najmanje95 izvorasarokomdospjećado 180 danaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 180 dana
izvoresredstavasarokomdospjećado 90 danau punomiznosuangažujeu plasmanesarokomdospjećado 90 dana
Rezerva likvidnosti
Empirijski određena visinom novčanih sredstava poslovne banke u gotovini i na računima kod CB Izražava se u procentima od depozita sa kojima banka raspolaže
Na osnovu višegodišnjeg iskustva ocijenjeno je da odnos sredstava na žiro-računu poslovne banke ne bi smio biti niži od 4 do 5 od ukupnih depozita po viđenju
Kod nas su banke obavezne da održavaju prosječan desetodnevni minimum likvidnosti u novčanim sredstvima u visini od najmanje 20 iznosa kratkoročnih izvora sredstava
PROPISANE ZAŠTITNE MJERE
principdase štovišeoslanjanastabilneizvoresredstava principzamaksimalnudiverzifikacijuizvorasredstavapodospjeću vrstii
brojukomitenata tržištui instrumentima organizacionemjerezaupravljanjelikvidnošću (kompetentnalica
efikasnakontrolai sl) stepenuključenostibankeu tržištanovcai razvojakratkoročnihvrijednosnihpapira redovnopripremanjeplanovazavanredne(neočekivane)situacije kvalitetaninformacioni sistem
SOLVENTNOST
Solventnost je sposobnost banke da svoje ukupne obaveze može pokriti svojom ukupnom aktivom čija se vrijednost može potvrditi na tržištu dakle po tržišnoj cijeni
Nesolventna banka formirana vrijednost obaveza iznad nivoa realne aktive
Da li banka može biti nelikvidna ali solventnalikvidna ali nesolventna
Vremenska koponenta za razlikovanje kategorija likvidnosti i solventnosti
Likvidnost sposobnost banke da odgovori svojim obavezama u određenom (kratkom) roku a
Solventnost sposobnost banke da odgovori svim svojim obavezama Da u trenutku likvidacije može da isplati svoje povjerioce
Ako je banka nesolventna dolazi pod udar regulatornih organa uz mogućnost gubljenja poslovnog statusa u obliku likvidacije ili preuzimanja od neke druge banke
POSLOVNOST
predstavlja postizanje maksimalnih rezultata minimalnim ulaganjem sredstavaSastavni dijelovi
samostalnost i objektivnost u donošenju odluka stalna cirkulacija novca poslovno predviđanje
Princip poslovnosti ugrađuje se u princip likvidnosti sa kojim čini jedinstvenu cjelinu
EFIKASNOST
predstavlja princip po kojem banka odobrava kredite za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno uložitiBanke će sredstva usmjeriti u projekat koji će nakon otplate kredita uspješno poslovati
Banka teži optimalnoj efikasnosti koja je rezultanta poželjnog stepena likvidnosti i sigurnosti koji reflektuju operativna i strateška ponašanja vlasnika menadžmenta i klijenata banke
PROFITABILNOST
cilj banke je ostvarenje što većeg profita na osnovu kamatne marže zaračunavanjem provizije na bankarske usluge kao i prihoda ostvarenih vođenjem vlastitih poslova bankeProfitabilnost kao obezbjeđenje dovoljne stope prinosa po jedinici dioničkog kapitala
Rezultat - rast profita i povećanje tržišne vrijednosti banke
Osnovni principi bankarskog poslovanja - Vježbe
1 Finansijski indikatori banaka
Cilj poslovanja =gt adekvatna stopa prinosa po jedinici kapitalaUslov rasta banke je i povećanje kapitala =gt propisan mininimum
Svrha indikatoraUpoređivanje performansi banke sa drugim bankama i Posmatranje date banke kroz vrijeme
Osnovni principi bankarskog poslovanja su Likvidnost Solventnost Sigurnost Profitabilnost Efikasnost
2 Likvidnost banaka
Pojam likvidnost sposobnost subjekta da izvrši svoje tekuće obaveze o roku dospijećaKroz adekvatno upravljanje likvidnošću banka gradi povjerenjeRangiranje aktive i pasive prema stepenima likvidnosti super-likvidna likvidna i nelikvidnaPojam ročna transformacija usklađivanje rokova obaveza i potraživanja
Postoji više indikatora likvidnosti ali osnovni su Likvidna aktiva ukupna aktiva Likvidna pasiva ukupna pasiva
3 Solventnost
Razlika između likvidnosti i solventnostiPojam solventnosti dugoročna usklađenost strukture aktive i pasive tj mogućnost da se svi dugovi plate ldquokonačnordquo ali po tržišnim cijenamaBanka je solventna ako joj je u slučaju likvidacije aktiva veća od pasive
Trojako značenje solventnosti Sposobnost banke da snosi rizik (u slučaju likvidacije) Obezbjeđenje sigurnosti deponentima (minimiziranje rizika za
deponente) Makroekonomska funkcija banke (u slučaju nesolvnentnosti jedne
banke posljedica može biti pad povjerenja u sve banke ndash lančani efekat
4 Sigurnost
Pojam sigurnosti mogućnost plaćanja i naplate svih obaveza i potraživanja u ugovorenim rokovima i utvrđenom obimu Odnosi se na procjenu klijenta njegove sposobnosti da izmiri svoje obaveze na vrijeme u punom iznosu te na način predviđen u ugovoru
Postiže se provjerama klijenataZakonski uređeno putem garancija koje su neophodne
5 Efikasnost
Pojam efikasnosti (poslovanja) aktivnosti koje vode ka ostvarenju optimalnih rezultata
Princip po kojem banka odobrava sredstva za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno upotrijebiti
Efikasnost = likvidnost + profitabilnost + solventnost + sigurnost
6 Profitabilnost
Profitabilnost =gt funkcija cilja banke
Cilj banke je stalno povećanje profitabilnostiTrendovi u profitabilnosti banaka =gttokom 80-ih i 90-ih bilježe se opadajuće stope
U obješnjenju postoje dvije koncepcije Posljedica djelovanja cikličnih i strukturnih faktora na svjetskom
planu Dilema - tranzicija konkurencija
Važni pokazatelji ROI ROA ROE
ROI =neto prihod nakon poreza operativni prihodROA =neto prihod nakon poreza ukupna aktivaROE =neto prihod nakon poreza akcijski kapital
a) Povezanost pokazatelja profitabilnostiROI =NP OP ndashpovrat na investicijeAU =OP UA -efekat korištenja activeROA =ROI x AU -povrat na aktivuEM =UA AK ndashakcijski multiplikator ROE= ROA x EM ndashpovrat na akcijski kapital
b) Formiranje profita banke
1 Kamatni prihod (-)2 Kamatni rashod3 Neto kamatni prihod (+)4 Neto nekamatni prihod5 Bruto prihod (-)6 Operativni rashodi7 Neto prihod (-)8 Izdvojene rezerve9 Neto prihod prije oporezivanja (-)10 Porez na profit11 Neto prihod poslije oporezivanja (-)12 Raspoređeni profit13 Zadržani ili neraspoređeni profit
c) Primjer izračunavanja profitabilnosti
Banka ldquoXrdquoima sljedeće pokazatelje poslovanja
Ukupna aktiva200000000 KMOperativni prihod20000000 KMAkcijski kapital16000000 KMNeto dobit (profit)1000000 KM
Izračunati ROI AU ROA EM i ROE =
Rješenje ROI = NP OP = 5AU = OP UA = 01ROA = ROI x AU = 05EM = UA AK = 1K = 125ROE = ROA x EM = 625
d) Faktori profitabilnosti
Postoje dvije vrste faktora koji utiču na profitabilnost banke mikroekonomski i makroekonomski
Mikroekonomski faktori profitabilnosti suKvalitet MGMT-aKvalitet aktiveEkonomija obimaEkonomija okviraVanbilansne operacijeTroškovi poslovanja IProfitni centri
Makroekonomski faktori profitabilnosti su Faza ekonomskog ciklusa Sektorske krize Kretanje kamata
Pojam kamatna margina razlika između aktivne i pasivne kamatne stope =gt razlika između kamatne stope na plasmane i dugove
e) Projektovanje profitabilnosti banaka
r = i + ot + ( 25 -i) x EAr -na plasmane I -kamatna stopa na obavezeE -akcijski kapital A ndashaktivaGranična stopa prinosa na akcijski kapitalAko imamo sljedeće podatker = 25 prije porezar = 15 poslije poreza od 40
Primjer Ako imamo sljedeće podatkei=10E=40A=100ot=3
Rješenje r = 136
f) Uticaj multiplikatora na profitabilnost
Ako je očekivani ROE = 25 prije poreza onda je ROE nakon poreza od (40) jednak 15Za stopu obaveznog kapitala od 8 ostvaruje se EM od 25Razlog =gt EM se računa samo na akcijski kapital (npr 4=gt 1 004 =25)Dakle ROA mora biti najmanje 1 jer jeROE = ROA x EM =gt 1 x 25ROE = 25
korporacijske savjetodavne usluge uključujući udruživanja i usluge akvizicije
investicijsko upravljanje osiguranje držanje kapitala ne-finansijskih kompanija u bankarskom portfoliju
DJELATNOST DOMAĆIH BANAKA
1 Primanje svih vrsta novčanih depozita i drugih novčanih sredstava2 Davanje i uzimanje kredita i finansijski lizing3 Davanje svih oblika novčanog jemstva4 Učešće kupovina i prodaja instrumenata tržištanovcai
kapitalazasvojilituđi račun5 Usluge platnog prometa i prenosa novca6 Kupovina i prodaja strane valute7 Izdavanje i upravljanje sredstvima plaćanja (uključujući kreditne kartice
putne i bankarske čekove)8 Pohranjivanje i upravljanje vrijednosnim papirima i drugim
vrijednostima9 Usluge finansijskog menadžmenta10 Kupovina i prodaja vrijednosnih papira11 Drugi poslovi
BILANS BANAKA
BILANS u bankarstvu ima dvostruko značenje analiza bilansa banke I analiza bilansa debitora
Bilans stanja ndash sistematizovan pregled bankarske aktive i pasive na određeni dan
ndash važan izvor informacija i osnova za donošenje poslovnih odluka
Pomaže kod formulisanja poslovne politike banke utvrđivanjem i praćenjem koeficijenata (stopa)
gotovine likvidnosti solventnosti rezervi likvidnosti kreditiranja kapitala i dr
komparativna analiza banke u odnosu na druge banke ili na bankarski sektor u cjelini
Bilans stanja
bruto bilans ukupna aktiva i pasiva
neto bilans prikazuje kredite i ostale finansijske plasmane na strani active I izvore sredstava kojima se pokrivaju ti plasmani
nekonsolidovani bilans prikazuje bruto aktivu i pasivu sektora poslovnih banaka (sa svim interbankarskim pozicijama)
konsolidovani bilans odnosi se na plasmane i obaveze prema nebankarskom sektoru dok su interbankarske pozicije anulirane
Struktura bilansa banke
AKTIVA PASIVA Krediti 52 Oročeni depoziti 42Plasmani u hartije od vrijednosti 16 Depoziti po viđenju 33Likvidna aktiva 14 Obaveze na novčanom tržištu 14Gotovina (+ rezerve) 13 Ostale obaveze 3Ostala aktiva 5 Kapital 8UKUPNO 100 UKUPNO 100
Fundamentalna ravnoteža bilansa
Izbalansiranost vrijednosti aktive i pasive u ročnom i valutnom pogledu
Aktiva = obaveze + fondovi (kapital)Fondovi (Kapital) = aktiva ndash obavezeObaveze = aktiva ndash fondovi (kapital)
Pitanje realne aktive - ako su obaveze i fondovi pokriveni dovoljnim obimom realne aktive - ako je pozitivna vrijednost kapitala - izjednačenost spoljnih obaveza i neto aktive
BANKARSKI AGREGATI
1 Finansijski potencijal2 Finansijski plasmani3 Depozitni potencijal4 Kreditni potencijal
1 Finansijski potencijal
zbir svih izvora sredstava koje banka transferiše u različite vrste plasmana
FP = Σ P = DP + KI + OI
2 Finansijski plasmani
predstavlja zbir ukupne aktive bilansa bankeFPL = Σ A = KR + HV + R
Ukupni plasmani moraju biti pokriveni izvorima sredstavaFP = FPL
3 Depozitni potencijal
zbir depozitnih izvora sredstava DP = Dpv + Dšt + Dor
Nivo depozitnog potencijala neposredno utiče na nivo kreditnog potencijala
4 Kreditni potencijal
kvantum slobodnih sredstava banke koji može biti plasiran u vidu kredita ili drugih plasmana a da pri tome ne ugrozi likvidnost i solventnost održavajući propisanu stopu obaveznih rezervi
KP = FP ndash PR (OR+RL)
Nivo kreditnog (slobodnog ili raspoloživog) potencijala određuje nivo kreditnih plasmana
PR ndash programirane ili standardne rezerve OR ndash obavezna rezerva RL ndash rezerve likvidnosti
Značaj analize bankarskih agregata
- omogućava banci određivanje realnog kreditnog potencijala - dolazi se do značajnih signala vezanih za funkcionisanje makro
sistema- doprinosi kompleksnoj ocjeni ukupnih performansi banke- omogućava komparativnu analizu sa bankarskim trendovima u
inostranstvu
61Bilans banaka
1 Uvod
Finansijski izvještaji sadrže ključne informacije za donošenje odluka o poslovanju banke
Bilans stanja prikazuje imovinu obaveze i temeljni kapital Bilans stanja također daje pregled inputa i outputa banaka
Bilans uspjehadaje pregled cijena koštanja inputa i vrijenosti outputa
Pojam bilansa stanja Bilans stanja pokazuje iznos i sastav izvora sredstava koje je banka pribavila za finansiranje aktivnosti posuđivanja i investiranja kao i koliko je novca banka uložila u kredite vrijednosne papire i ostale finansijske outpute
Pojam bilansa uspjeha Bilans uspjeha pokazuje koliko je banku koštalo pribavljanje depozita i drugih izvora sredstava te koliko su iznosili prihodi po osnovu korištenja tih sredstava
2 Bilans stanja banke
Bilans banke kao i svaki drugi bilans sastoji se od aktive i pasive sa specifičnim elementima
Aktiva = obaveze + kapital
U aktivu bilansa banke spadaju Gotovina Vrijednosni papiri Krediti Lizinzi Ostala mješovita imovina
U pasivu bilansa banke spadaju Depoziti Nedepozitni izvori banke Temeljni kapital
Aktiva = Pasiva
Izvori bankinih sredstava = korištenju bankinih sredstavaa Aktiva bilansa banke
Gotovina i depoziti kod banaka
Gotovina banke prestavlja primarni izvor likvidnosti i u nju spadaju Gotovina u trezoru Depoziti koje banka drži u drugim bankama Gotovina u procesu prikupljanja Računi rezervi kod Centralne banke Gotovina je prva linija odbrane u slučaju neočekivanih zahtjeva od banke
Investicije u likvidne vrijednosne papire
Predstavljaju ulaganja u likvidne vrijednosne papire sa ciljem izgradnje druge linije odbrane likvidnosti banke ili sekundarnih rezervi
Ova kategorija aktive je između gotovine i kredita
Njihova osnovna karakteristika je da donose određeni prihod banci za razliku od gotovine
Ovdje spadaju kratkoročni državni papiri komercijalni zapisi kao i oročeni depoziti banke
Investicije u vrijednosne papire radi prihoda
Banka investira u ove vrijednosne papire radi očekivane stope povrata na njih a ne radi kreiranja sekundarnih rezervi likvidnosti
Ovdje spadaju sve vrste vrijednosnih papira koje banci donose prihode
Također banke drže i određeni broj vrijednosnih papira namijenjenih trgovanju s ciljem ostvarivanja određenog prihoda na promjeni cijena
Krediti
Ovdje spadaju sve vrste plasiranih kredita banke
Svaki kredit nosi određeni rang odnosno određene je kategorije1 Kategorija A-Dobra aktiva2 Kategorija B-Aktiva sa posebnom napomenom3 Kategorija C-Podstandardna aktiva4 Kategorija D-Sumnjiva aktiva i5 Kategorija E-Gubitak
Rezerve za potencijalne gubitke
Sukladno rangu aktive svaka banka izdvaja odgovarajuće rezerve za eventualne gubitke Rezerve prestavljaju odbitnu stavku aktivePostoje opće i posebne rezerve
Posebne rezerve su rezerve koje se izdvajaju prema propisima i u iznosu određenom od strane Agencije za svaku od kategorije aktive
Izdvajanje rezervi prema kategorijama aktive
1 Kategorija A -Dobra aktiva 2 ORKG za opći kreditni rizik
2 Kategorija B - Aktiva sa posebnom napomenom 5-15 PRKG za PKG
3 Kategorija C - Podstandardna aktiva 16-40 PRKG za PKG
4 Kategorija D - Sumnjiva aktiva 41-60 PRKG za PKG
5 Kategorija E - Gubitak 100 PRKG za PKG
ORKG - opće rezerve za kreditne gubitke PRKG - posebne rezerve za kreditne gubitkePKG - potencijalni kreditni gubitak
Ostala aktiva
Odnosi se na ostale kategorije fiksne aktiveOvdje spadaju zgrade oprema investicija u podružnice osiguranje itdOva kategorije je pod strogim nadzorom Agencije i ne smije se neograničeno i nekontrolisano povećavati
b Pasiva banke
Depoziti
Depoziti predstavljaju osnovni izvor finansiranja aktive bankeDepoziti mogu biti
- Transakcioni- Netransakcioni- Štedni- Oročeni
Također u ovu kategoriju pasive se ubrajaju i depoziti javnih institucija
Nedepozitni izvori
Ovdje spadaju Vrijednosni papiri izdati kao izvor finansiranja Krediti od drugih banaka i institucija Ugovori o rekupovini ndashREPO
Nedepozitni izvori predstavljaju veoma bitan izvor finansiranja aktive banke
Kapital
Kapital predstavlja vlasnički dio poslovanja
U kapital se ubrajaju Akcionarski kapital Subordinirani dug Opće rezerve za pokriće gubitka banaka
3 Vanbilansne stavke banaka
U novije vrijeme prisutan je trend rasta vanbilansnih pozicija banaka
Ovdje se između ostalog ubrajaju Stand by kreditni sporazumi Swap kamatnih stopa Obaveze po kreditima Ugovori o kursnim listama itd
Izvor su dodatnog rizika poslovanja banaka
4 Bilans uspjeha banke
Pojam bilansa uspjeha Bilans uspjeha predstavlja iznos primljenih prihoda te izloženih troškova koji su se pojavili u određenom periodu
KAMATNI PRIHODIKamate i naknade po kreditimaKamate od investicija u vrijednosne papireDrugi prihodi od kamata
KAMATNI TROŠKOVIKamate na depoziteKamate na kratkoročni dugKamate na dugoročni dug
NEKAMATNI PRIHODINaknade za usluge vezane za depoziteNaknade po osnovu zaključenih ugovora o rentanju opreme objekata i sl
NEKAMATNI TROŠKOVIPlaće dnevnice i ostali troškovi uposlenihNeto troškovi najmova i opremeRežijski troškovi Rezervacije za moguće gubitke po kreditima Porezi
Neto prihod od kamate=gt razlika između prihoda od kamate i troškova kamata
Neto nekamatani prihod =gt razlika između nekamatnih prihoda i nekamatnih troškova
Prihod prije poreza =gtrazlika predhodnih kategorija
NETO DOBIT = UKUPNE STAVKE PRIHODA -(minus) UKUPNE STAVKE RASHODA
KAKO POVEĆATI DOBITPovećati bilo koju od stavki aktive Povećavati aktivu s višim prihodom na račun one s nižim Smanjiti kamate na uzete depozite Tražiti jeftinije izvore na račun onih skupljih Smanjiti troškove poslovanja Izbjeći moguće poreze
7 OSNOVNI PRINCIPI BANKARSKOG POSLOVANJA
LIKVIDNOST
Sposobnost banke da izvršava svoje kratkoročne obaveze o rokovima dospjeća
Banka je likvidna sve dok je sposobna da o rokovima dospjeća izvršava svoje obaveze
Likvidnost je osnova za normalno funkcionisanje depozitnog i kreditnog mehanizma kod svake banke
Povjerenje je osnov odnosa banke i klijenta i banke moraju da se bore da održe to povjerenje Ono se održava neodložnim izmirenjem dospjelih obaveza
Nelikvidna banka nije u stanju da pokrije prezentovane naloge za isplatu ugovorenih obaveza
Različit nivo likvidnosti
Aktive bilansa super-likvidna imovina likvidna imovina i nelikvidna imovina
Pasive bilansa
Vanbilansnih pozicija
Idealno stanje poklapanje likvidnosti imovine i dospjeća obaveza
Uticaj ročne transformacije sredstava deponenti i tražioci kredita ndash suprostavljeni ciljevi
Pod kontrolom bankarskog menadžmenta
Banka zarađuje na ročnoj transformaciji sredstava
U težnji za zaradom -gt opasnost od probijanja granica ročne transformacije -gt nelikvidnost
Banke mogu vršiti ročnu transformaciju ali samo do određenog stepena koji su one same utvrdile na osnovu iskustva
Nelikvidnost može da nastane ukoliko banka postane nesolventna -gt vrijednost aktive ltvrijednosti obaveza tz da banka nema kapitala
Promjena koncepta likvidnosti banke u savremenim uslovima
ranije jednostavniji menadžment likvidnosti koji se sastojao u tome da vodi računa o likvidnosnoj strukturi svoje aktive
danas povećani rizik da likvidnost banke bude ugrožena (rizik vanbilansnih obaveza i prekid zaduživanja na finansijskom tržištu) ali i nove mogućnosti zaduživanja i odbrane likvidnosti banke
Najlošija pozicija u savremenoj tržišnoj strukturi- banka uključena u finansijsko tržište- upravljanjem pasivom obezbjeđuje dodatni kvantum likvidnosti- sticajem okolnosti ndashgubi svoju kreditnu sposobnost na tržištu1048790zatvara
joj se pristup finansijskom tržištu
Jedini izlaz kredit za likvidnost od Centralne banke -gt koja diktira menadžmentu banke restrukturiranja bilansa
STRATEGIJE LIKVIDNOSTI
1 Strategija kratkoročnih komercijalnih kredita- dominantna u toku XIX vijeka- depozitni potencijal su uglavnom činili a vistadepoziti - održavanje solventnosti i likvidnosti plasmanom depozitnog
potencijala u kratkoročne kredite- rok kredita do 90 dana-pokriveni robnim mjenicama
- nelikvidnost bi mogla nastati samo neto smanjenjem depozita kao bankarskih resursa
- CB bi mogla odobriti kredit za likvidnost- kasnije raste značaj štednih i oročenih depozita kao i kredita sa
dužim rokovima otplate tako da ova strategija gubi na značaju
2 Strategija utrživih aktiva- nastala je početkom XX vijeka na bazi razvoja fin tržišta- banke diverzifikuju svoju rezervnu aktivu - sekundarne rezerve ndashdržavni VP (blagajnički zapisi)- kamatonosne sekundarne rezerve privlače bankare- uslov dovoljno duboko finansijsko (posebno novčano)tržište- odbrana likvidnosti prodaja dijela kratkoročnih VP kao i dijela
kreditnog portfolija- sekjurizacija kredita grupe banaka udružuju dijelove
standardizovanih kredita u određeni pulkod neke finansijske institucije Na osnovu toga finans
- institucija emituje nove VP koje prodaje zainteresovanim institucionalnim investitorima
3 Strategija na bazi plasmana sa anticipiranim dohotkom- postala je dominantna poslije Drugog svjetskog rata- rast srednjoročnih i dugoročnih kredita na osnovu rasta štednih i
oročenih depozita- povrat kredita na osnovu anuitetnog otplatnog plana - otplata iz prihoda korisnika kredita (firme i stanovništvo) - preduzeća kvartalni i polugodišnji anuiteti- stanovništvo mjesečni anuitet- analiza i praćenje priliva i odliva
4 Strategija upravljanja pasivom- razvijena u toku šezdesetih godina- obezbjeđenje likvidnosti na osnovu povlačenja (uzimanja) kredita
umjesto putem prodaje kratkoročnih VP- predpostavlja jako finansijsko tržište sa obiljem sredstava koja se
mogu angažovati putem kreditnih aranžmana- mogućnost korištenja kredita kod CB- uslov banka mora imati solidnu kreditnu sposobnost
INDIKATORI NELIKVIDNOSTI
- Nema dovoljno novčanih sredstava za pokriće naloga komitenata- nije u stanju isplatiti novčana sredstva po odobrenim kreditima
- nije u stanju otplaćivati uzete kredite- drži niži nivo OR kod CB od propisanih
UPRAVLJANJE AKTIVOM I LIKVIDNOST
Posebno značajno u uslovima nerazvijenog finansijskog tržišta odnosno kada banka ne koristi mehanizme upravljanja pasivom
Banka formira primarnu rezervu likvidnosti koja se u uprošćenom finansijskom sistemu sastoji od novca na depozitnom računu kod CB
Dva pristupa upravljanja aktivom
Stock pristup banka treba težiti da ima kvalitetnu aktivu U slučaju privremene nelikvidnosti banka može prodati dio aktive povući sredstva sa FT ili od CB Težište na upravljanju aktivom radi obezbjeđenja likvidnosti Klasifikacija aktive banke prema stepenu likvidnosti
Flow pristup respektuje ročnu transformaciju buduće prilive i odlive Banka stvara ldquomapu likvidnostirdquondash sagledava poziciju likvidnosti u rokovima od 1-8 dana 8-30 i 30-90 dana
Optimalno rješenje u kombinaciji dva pristupa
UPRAVLJANJE PASIVOM I LIKVIDNOST
Banke rješavaju problem likvidnosti upravljanjem pasivom odnosno angažovanjem dodatnih sredstava na finansijskom tržištu (kao i kredita kod CB)
Mehanizmi angažmana kredita za likvidnost1 Međubankarski kredit za likvidnost2 Aranžmani o rekupovini sredstava (REPOS)3 Depozitni certifikati (CDs)4 Krediti za likvidnost kod CB
Međubankarski krediti za likvidnost
Predstavlja mehanizam raspodjele sredstava na računima kod centralne banke na kreditnoj bazi uz plaćanjenaplatu kamate
Posebno karakteristično za američke banke kod kojih u pravilu manje banke imaju više sredstava na računima kod CB nego velike banke
Manje banke često imaju viškove primarne likvidnosti pa je moguće da one na vrlo kratak rok uz naplatu kamate ustupaju ta sredstva drugim bankama
Radi se uglavnom o neosiguranim kreditima (bez pokrića)
Aranžmani o rekupovini sredstava (REPO)
Radi se o prodaji finansijske aktive uz obavezu prodavca da mora u određenom kratkom terminu kupiti tu istu aktivu po unaprijed dogovorenoj cijeni
Kao pokriće koriste se državne obveznice Smatraju se najsigurnijim načinom ulaganja
Ročnost ovog aranžmana je od jednog dana do nekoliko mjeseci Može biti ldquoREPO sa unaprijed dogovorenim datumomrdquo ili tzv ldquootvoreni REPOrdquo sa mogućnošću kupovine u bilo koje vrijeme u budućnosti
Banka u osnovi vrši prodaju vrijednosnih papira za novac uz obavezu njihove ponovne kupovine Kupac zarađuje kamatu po repo-stopi dok prodavac rješava problem kratkoročne nelikvidnosti
Depozitni certifikati (CDs)
Banka emituje depozitne certifikate sa kratkim rokovima vraćanja kada su u funkciji obezbjeđenja likvidnosti
Kada ima narasle zahtjeve za dodatnim novčanim sredstvima banka nudi emisiju svojih CDs po atraktivnim kamatnim stopama
Ona očekuje da u vrlo kratkom roku dođe do likvidnih sredstava ndash znatno brže nego da čeka neto-priliv depozita
Krediti za likvidnost kod CB
CB ih odobrava bankama koje su solventne ali imaju kratkoročne probleme likvidnosti
Realizuju se posredstvom tzv ldquodiskontnog šalterardquo na kojem banke mogu da dobiju superkratkoročne kredite CB uz zalog državnih vrijednosnih papira
Dva koncepta kamatnih stopa za navedene kredite- ispod tržišne (potreba kontrole namjenskog korištenja)- iznad tržišne (kaznene banke nezainteresovane da ih koriste)
Tri tipa ovih kredita1 za prilagođavanje bilansne strukture banaka2 za pokrivanje sezonskih debalansa3 za otklanjanje posljedica neočekivanih događaja
UTVRĐIVANJE LIKVIDNOSTI
Potrebno je izvršiti grupisanje pojedinih oblika aktive prema stepenu likvidnosti
Gradacija u tri kategorije- Primarna gotovina u blagajni sredstva po viđenju kod korespodentskih
banaka i na računu kod CB- Sekundarna primarna likvidnost uvećana za najlikvidniji dio aktive banke - koji
se u kratkom roku i uz niske troškove može pretvoriti u novac (mjenice kratkoročni krediti do tri mjeseca)
- Tercijarna dijelovi plasmana banke koji se do isteka određenog roka ne mogu pretvoriti u gotov novac (dugoročni krediti obligacije mjenice koje se ne mogu eskontovati)
INSTRUMENTI MJERENJA LIKVIDNOSTI
Kvantitativnipristupa odnos kredita i depozitab odnos likvidne aktive i ukupnih depozitac odnos likvidne i ukupne aktived odnos likvidne aktive i kratkoročnih obavezae prosječna dospjelost plasmana u HV
Kvalitativnipristup Praćenje i analizaa sezonskih ciklusab slučajnih i dugoročnih promjenac novčanih tokova
Kvanitativni ili stock pristup
a Odnos kredita i depozita
kada se odnos penje do relativno visokog nivoa- bankari manje pozajmljuju i investiraju Krediti su nelikvidna imovina banke ndash kada oni rastu =gt likvidnost opada
Nedostatak ne daje informacije o dospjelosti i urednosti otplate kredita niti informacije o stepenu likvidnosti Ne sadrži ni informacije o prirodi bančine imovine izvan kreditnog portfelja (npr gotovina i kratkoročne HV i fiksna aktiva)
To je signal koji opominje menadžment banke da napravi ocjenu svog programa prekomjerne ekspanzije kredita
b odnos likvidne aktive i ukupnih depozita
nešto pouzdaniji od prethodnog
Nedostatak značajan dio gotovine nije stvarno raspoloživ za odgovaranje na bančine potrebe za likvidnim sredstvima (npr obavezna rezerva i sl)
Nedostatak koeficijenata statički ili stock pristup (bez dinamike)
Zaključak Ne postoji opšta formula likvidnosti za sve banke pa ni za jednu banku u različitim vremenskim periodima Svaka banka traga za svojim optimumom likvidnosti
Korelativno praćenje stope rasta depozita i kredita Stabilne stope rasta depozita siguran su pokazatelj održavanja optimalne zone likvidnosti bez formiranja dodatnih rezervi lkvidnosti
Formiranje predvidivih stopa kredita odnosno kalkulisanje cikličnih sezonskih slučajnih i dugoročnih varijacija stopa formiranja kredita i depozita
Zlatno pravilo likvidnosti stope rasta kredita ne smiju biti veće od stopa rasta depozita
Banka mora nastojati da što prije otkloni nelikvidnost kako bi sačuvala povjerenje svojih komitenata
Projektovanje likvidnosti
U savremenim bankama vrše komisije za upravljanje aktivom i pasivomSastoji se u prognoziranju rasta kredita i depozita te aranžiranju dodatnih izvora za obezbjeđenje likvidnosti banke
Suština izračunati gep (jaz) likvidnosti banke kao razliku između anticipiranih izvora sredstava i potencijalne upotrebe sredstava od strane banke
Značaj izbora optimalne kombinacije
Diferencijacija depozita stabilni i nestabilni (više ili manje osjetljivi na promjene tržišne kamatne stope)
Ciklični aspekt (povezanost banke sa granama kod kojih postoji veći stepen cikličnih oscilacija) U uslovima uspona privredne aktivnosti banke smanjuju kratkoročne i dugoročne VP i povećavaju kredite U uslovima recesije =gt smanjuju se zahtjevi za kreditima =gt banke usmjeravaju sredstva u VP
Način projektovanja likvidnosti
Potrebe dodatne likvidnostiprognozirani rast kredita + rast obaveznih rezervi ndash prognozirani porast depozita
Na izbor sredstava za pokrivanje gep-a utiče dužina vremena projektovanog gep-a očekivano kretanje kamatnih stopa na finansijskom tržištu
Na politiku likvidnosti utiče i filozofija menadžmenta
Faktori koji utiču na likvidnost
ročna struktura svih sredstava dinamika priliva sredstava ponašanje poslovnih subjekata smjernice ekonomske i razvojne politike mjere monetarno- kreditne politike
Propisi agencije za bankarstvo
ldquoOdlukao minimalnimstandardimaza upravljanjerizikomlikvidnostibanakardquo
Nadzorni odbor banke odgovoran je da osigura da banka ima i provodi adekvatan program za upravljanje rizikom likvidnosti
Više rukovodstvo banke dužno je da pripremai Odborudajeprijedlogeprogramai politika provodiprogramei politike prati upravljai kontroliše dautvrdimetodprocjenetekućei budućelikvidnosti obezbjedisistemizvještavanjao likvidnosti obavještavaOdboro stanjulikvidnostinajmanjejednomkvartalno
pratiekonomskei drugeusloveu okruženjukojimoguuticatinalikvidnost obezbjediuslovezasisteminterne kontrole
Obaveza banke Ročno usklađivanje ugovorenih dospjeća instrumenata aktive i pasive
najmanje90 izvorasredstavasarokomdospjećado 365 danadaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 365 dana
najmanje95 izvorasarokomdospjećado 180 danaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 180 dana
izvoresredstavasarokomdospjećado 90 danau punomiznosuangažujeu plasmanesarokomdospjećado 90 dana
Rezerva likvidnosti
Empirijski određena visinom novčanih sredstava poslovne banke u gotovini i na računima kod CB Izražava se u procentima od depozita sa kojima banka raspolaže
Na osnovu višegodišnjeg iskustva ocijenjeno je da odnos sredstava na žiro-računu poslovne banke ne bi smio biti niži od 4 do 5 od ukupnih depozita po viđenju
Kod nas su banke obavezne da održavaju prosječan desetodnevni minimum likvidnosti u novčanim sredstvima u visini od najmanje 20 iznosa kratkoročnih izvora sredstava
PROPISANE ZAŠTITNE MJERE
principdase štovišeoslanjanastabilneizvoresredstava principzamaksimalnudiverzifikacijuizvorasredstavapodospjeću vrstii
brojukomitenata tržištui instrumentima organizacionemjerezaupravljanjelikvidnošću (kompetentnalica
efikasnakontrolai sl) stepenuključenostibankeu tržištanovcai razvojakratkoročnihvrijednosnihpapira redovnopripremanjeplanovazavanredne(neočekivane)situacije kvalitetaninformacioni sistem
SOLVENTNOST
Solventnost je sposobnost banke da svoje ukupne obaveze može pokriti svojom ukupnom aktivom čija se vrijednost može potvrditi na tržištu dakle po tržišnoj cijeni
Nesolventna banka formirana vrijednost obaveza iznad nivoa realne aktive
Da li banka može biti nelikvidna ali solventnalikvidna ali nesolventna
Vremenska koponenta za razlikovanje kategorija likvidnosti i solventnosti
Likvidnost sposobnost banke da odgovori svojim obavezama u određenom (kratkom) roku a
Solventnost sposobnost banke da odgovori svim svojim obavezama Da u trenutku likvidacije može da isplati svoje povjerioce
Ako je banka nesolventna dolazi pod udar regulatornih organa uz mogućnost gubljenja poslovnog statusa u obliku likvidacije ili preuzimanja od neke druge banke
POSLOVNOST
predstavlja postizanje maksimalnih rezultata minimalnim ulaganjem sredstavaSastavni dijelovi
samostalnost i objektivnost u donošenju odluka stalna cirkulacija novca poslovno predviđanje
Princip poslovnosti ugrađuje se u princip likvidnosti sa kojim čini jedinstvenu cjelinu
EFIKASNOST
predstavlja princip po kojem banka odobrava kredite za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno uložitiBanke će sredstva usmjeriti u projekat koji će nakon otplate kredita uspješno poslovati
Banka teži optimalnoj efikasnosti koja je rezultanta poželjnog stepena likvidnosti i sigurnosti koji reflektuju operativna i strateška ponašanja vlasnika menadžmenta i klijenata banke
PROFITABILNOST
cilj banke je ostvarenje što većeg profita na osnovu kamatne marže zaračunavanjem provizije na bankarske usluge kao i prihoda ostvarenih vođenjem vlastitih poslova bankeProfitabilnost kao obezbjeđenje dovoljne stope prinosa po jedinici dioničkog kapitala
Rezultat - rast profita i povećanje tržišne vrijednosti banke
Osnovni principi bankarskog poslovanja - Vježbe
1 Finansijski indikatori banaka
Cilj poslovanja =gt adekvatna stopa prinosa po jedinici kapitalaUslov rasta banke je i povećanje kapitala =gt propisan mininimum
Svrha indikatoraUpoređivanje performansi banke sa drugim bankama i Posmatranje date banke kroz vrijeme
Osnovni principi bankarskog poslovanja su Likvidnost Solventnost Sigurnost Profitabilnost Efikasnost
2 Likvidnost banaka
Pojam likvidnost sposobnost subjekta da izvrši svoje tekuće obaveze o roku dospijećaKroz adekvatno upravljanje likvidnošću banka gradi povjerenjeRangiranje aktive i pasive prema stepenima likvidnosti super-likvidna likvidna i nelikvidnaPojam ročna transformacija usklađivanje rokova obaveza i potraživanja
Postoji više indikatora likvidnosti ali osnovni su Likvidna aktiva ukupna aktiva Likvidna pasiva ukupna pasiva
3 Solventnost
Razlika između likvidnosti i solventnostiPojam solventnosti dugoročna usklađenost strukture aktive i pasive tj mogućnost da se svi dugovi plate ldquokonačnordquo ali po tržišnim cijenamaBanka je solventna ako joj je u slučaju likvidacije aktiva veća od pasive
Trojako značenje solventnosti Sposobnost banke da snosi rizik (u slučaju likvidacije) Obezbjeđenje sigurnosti deponentima (minimiziranje rizika za
deponente) Makroekonomska funkcija banke (u slučaju nesolvnentnosti jedne
banke posljedica može biti pad povjerenja u sve banke ndash lančani efekat
4 Sigurnost
Pojam sigurnosti mogućnost plaćanja i naplate svih obaveza i potraživanja u ugovorenim rokovima i utvrđenom obimu Odnosi se na procjenu klijenta njegove sposobnosti da izmiri svoje obaveze na vrijeme u punom iznosu te na način predviđen u ugovoru
Postiže se provjerama klijenataZakonski uređeno putem garancija koje su neophodne
5 Efikasnost
Pojam efikasnosti (poslovanja) aktivnosti koje vode ka ostvarenju optimalnih rezultata
Princip po kojem banka odobrava sredstva za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno upotrijebiti
Efikasnost = likvidnost + profitabilnost + solventnost + sigurnost
6 Profitabilnost
Profitabilnost =gt funkcija cilja banke
Cilj banke je stalno povećanje profitabilnostiTrendovi u profitabilnosti banaka =gttokom 80-ih i 90-ih bilježe se opadajuće stope
U obješnjenju postoje dvije koncepcije Posljedica djelovanja cikličnih i strukturnih faktora na svjetskom
planu Dilema - tranzicija konkurencija
Važni pokazatelji ROI ROA ROE
ROI =neto prihod nakon poreza operativni prihodROA =neto prihod nakon poreza ukupna aktivaROE =neto prihod nakon poreza akcijski kapital
a) Povezanost pokazatelja profitabilnostiROI =NP OP ndashpovrat na investicijeAU =OP UA -efekat korištenja activeROA =ROI x AU -povrat na aktivuEM =UA AK ndashakcijski multiplikator ROE= ROA x EM ndashpovrat na akcijski kapital
b) Formiranje profita banke
1 Kamatni prihod (-)2 Kamatni rashod3 Neto kamatni prihod (+)4 Neto nekamatni prihod5 Bruto prihod (-)6 Operativni rashodi7 Neto prihod (-)8 Izdvojene rezerve9 Neto prihod prije oporezivanja (-)10 Porez na profit11 Neto prihod poslije oporezivanja (-)12 Raspoređeni profit13 Zadržani ili neraspoređeni profit
c) Primjer izračunavanja profitabilnosti
Banka ldquoXrdquoima sljedeće pokazatelje poslovanja
Ukupna aktiva200000000 KMOperativni prihod20000000 KMAkcijski kapital16000000 KMNeto dobit (profit)1000000 KM
Izračunati ROI AU ROA EM i ROE =
Rješenje ROI = NP OP = 5AU = OP UA = 01ROA = ROI x AU = 05EM = UA AK = 1K = 125ROE = ROA x EM = 625
d) Faktori profitabilnosti
Postoje dvije vrste faktora koji utiču na profitabilnost banke mikroekonomski i makroekonomski
Mikroekonomski faktori profitabilnosti suKvalitet MGMT-aKvalitet aktiveEkonomija obimaEkonomija okviraVanbilansne operacijeTroškovi poslovanja IProfitni centri
Makroekonomski faktori profitabilnosti su Faza ekonomskog ciklusa Sektorske krize Kretanje kamata
Pojam kamatna margina razlika između aktivne i pasivne kamatne stope =gt razlika između kamatne stope na plasmane i dugove
e) Projektovanje profitabilnosti banaka
r = i + ot + ( 25 -i) x EAr -na plasmane I -kamatna stopa na obavezeE -akcijski kapital A ndashaktivaGranična stopa prinosa na akcijski kapitalAko imamo sljedeće podatker = 25 prije porezar = 15 poslije poreza od 40
Primjer Ako imamo sljedeće podatkei=10E=40A=100ot=3
Rješenje r = 136
f) Uticaj multiplikatora na profitabilnost
Ako je očekivani ROE = 25 prije poreza onda je ROE nakon poreza od (40) jednak 15Za stopu obaveznog kapitala od 8 ostvaruje se EM od 25Razlog =gt EM se računa samo na akcijski kapital (npr 4=gt 1 004 =25)Dakle ROA mora biti najmanje 1 jer jeROE = ROA x EM =gt 1 x 25ROE = 25
Bilans stanja
bruto bilans ukupna aktiva i pasiva
neto bilans prikazuje kredite i ostale finansijske plasmane na strani active I izvore sredstava kojima se pokrivaju ti plasmani
nekonsolidovani bilans prikazuje bruto aktivu i pasivu sektora poslovnih banaka (sa svim interbankarskim pozicijama)
konsolidovani bilans odnosi se na plasmane i obaveze prema nebankarskom sektoru dok su interbankarske pozicije anulirane
Struktura bilansa banke
AKTIVA PASIVA Krediti 52 Oročeni depoziti 42Plasmani u hartije od vrijednosti 16 Depoziti po viđenju 33Likvidna aktiva 14 Obaveze na novčanom tržištu 14Gotovina (+ rezerve) 13 Ostale obaveze 3Ostala aktiva 5 Kapital 8UKUPNO 100 UKUPNO 100
Fundamentalna ravnoteža bilansa
Izbalansiranost vrijednosti aktive i pasive u ročnom i valutnom pogledu
Aktiva = obaveze + fondovi (kapital)Fondovi (Kapital) = aktiva ndash obavezeObaveze = aktiva ndash fondovi (kapital)
Pitanje realne aktive - ako su obaveze i fondovi pokriveni dovoljnim obimom realne aktive - ako je pozitivna vrijednost kapitala - izjednačenost spoljnih obaveza i neto aktive
BANKARSKI AGREGATI
1 Finansijski potencijal2 Finansijski plasmani3 Depozitni potencijal4 Kreditni potencijal
1 Finansijski potencijal
zbir svih izvora sredstava koje banka transferiše u različite vrste plasmana
FP = Σ P = DP + KI + OI
2 Finansijski plasmani
predstavlja zbir ukupne aktive bilansa bankeFPL = Σ A = KR + HV + R
Ukupni plasmani moraju biti pokriveni izvorima sredstavaFP = FPL
3 Depozitni potencijal
zbir depozitnih izvora sredstava DP = Dpv + Dšt + Dor
Nivo depozitnog potencijala neposredno utiče na nivo kreditnog potencijala
4 Kreditni potencijal
kvantum slobodnih sredstava banke koji može biti plasiran u vidu kredita ili drugih plasmana a da pri tome ne ugrozi likvidnost i solventnost održavajući propisanu stopu obaveznih rezervi
KP = FP ndash PR (OR+RL)
Nivo kreditnog (slobodnog ili raspoloživog) potencijala određuje nivo kreditnih plasmana
PR ndash programirane ili standardne rezerve OR ndash obavezna rezerva RL ndash rezerve likvidnosti
Značaj analize bankarskih agregata
- omogućava banci određivanje realnog kreditnog potencijala - dolazi se do značajnih signala vezanih za funkcionisanje makro
sistema- doprinosi kompleksnoj ocjeni ukupnih performansi banke- omogućava komparativnu analizu sa bankarskim trendovima u
inostranstvu
61Bilans banaka
1 Uvod
Finansijski izvještaji sadrže ključne informacije za donošenje odluka o poslovanju banke
Bilans stanja prikazuje imovinu obaveze i temeljni kapital Bilans stanja također daje pregled inputa i outputa banaka
Bilans uspjehadaje pregled cijena koštanja inputa i vrijenosti outputa
Pojam bilansa stanja Bilans stanja pokazuje iznos i sastav izvora sredstava koje je banka pribavila za finansiranje aktivnosti posuđivanja i investiranja kao i koliko je novca banka uložila u kredite vrijednosne papire i ostale finansijske outpute
Pojam bilansa uspjeha Bilans uspjeha pokazuje koliko je banku koštalo pribavljanje depozita i drugih izvora sredstava te koliko su iznosili prihodi po osnovu korištenja tih sredstava
2 Bilans stanja banke
Bilans banke kao i svaki drugi bilans sastoji se od aktive i pasive sa specifičnim elementima
Aktiva = obaveze + kapital
U aktivu bilansa banke spadaju Gotovina Vrijednosni papiri Krediti Lizinzi Ostala mješovita imovina
U pasivu bilansa banke spadaju Depoziti Nedepozitni izvori banke Temeljni kapital
Aktiva = Pasiva
Izvori bankinih sredstava = korištenju bankinih sredstavaa Aktiva bilansa banke
Gotovina i depoziti kod banaka
Gotovina banke prestavlja primarni izvor likvidnosti i u nju spadaju Gotovina u trezoru Depoziti koje banka drži u drugim bankama Gotovina u procesu prikupljanja Računi rezervi kod Centralne banke Gotovina je prva linija odbrane u slučaju neočekivanih zahtjeva od banke
Investicije u likvidne vrijednosne papire
Predstavljaju ulaganja u likvidne vrijednosne papire sa ciljem izgradnje druge linije odbrane likvidnosti banke ili sekundarnih rezervi
Ova kategorija aktive je između gotovine i kredita
Njihova osnovna karakteristika je da donose određeni prihod banci za razliku od gotovine
Ovdje spadaju kratkoročni državni papiri komercijalni zapisi kao i oročeni depoziti banke
Investicije u vrijednosne papire radi prihoda
Banka investira u ove vrijednosne papire radi očekivane stope povrata na njih a ne radi kreiranja sekundarnih rezervi likvidnosti
Ovdje spadaju sve vrste vrijednosnih papira koje banci donose prihode
Također banke drže i određeni broj vrijednosnih papira namijenjenih trgovanju s ciljem ostvarivanja određenog prihoda na promjeni cijena
Krediti
Ovdje spadaju sve vrste plasiranih kredita banke
Svaki kredit nosi određeni rang odnosno određene je kategorije1 Kategorija A-Dobra aktiva2 Kategorija B-Aktiva sa posebnom napomenom3 Kategorija C-Podstandardna aktiva4 Kategorija D-Sumnjiva aktiva i5 Kategorija E-Gubitak
Rezerve za potencijalne gubitke
Sukladno rangu aktive svaka banka izdvaja odgovarajuće rezerve za eventualne gubitke Rezerve prestavljaju odbitnu stavku aktivePostoje opće i posebne rezerve
Posebne rezerve su rezerve koje se izdvajaju prema propisima i u iznosu određenom od strane Agencije za svaku od kategorije aktive
Izdvajanje rezervi prema kategorijama aktive
1 Kategorija A -Dobra aktiva 2 ORKG za opći kreditni rizik
2 Kategorija B - Aktiva sa posebnom napomenom 5-15 PRKG za PKG
3 Kategorija C - Podstandardna aktiva 16-40 PRKG za PKG
4 Kategorija D - Sumnjiva aktiva 41-60 PRKG za PKG
5 Kategorija E - Gubitak 100 PRKG za PKG
ORKG - opće rezerve za kreditne gubitke PRKG - posebne rezerve za kreditne gubitkePKG - potencijalni kreditni gubitak
Ostala aktiva
Odnosi se na ostale kategorije fiksne aktiveOvdje spadaju zgrade oprema investicija u podružnice osiguranje itdOva kategorije je pod strogim nadzorom Agencije i ne smije se neograničeno i nekontrolisano povećavati
b Pasiva banke
Depoziti
Depoziti predstavljaju osnovni izvor finansiranja aktive bankeDepoziti mogu biti
- Transakcioni- Netransakcioni- Štedni- Oročeni
Također u ovu kategoriju pasive se ubrajaju i depoziti javnih institucija
Nedepozitni izvori
Ovdje spadaju Vrijednosni papiri izdati kao izvor finansiranja Krediti od drugih banaka i institucija Ugovori o rekupovini ndashREPO
Nedepozitni izvori predstavljaju veoma bitan izvor finansiranja aktive banke
Kapital
Kapital predstavlja vlasnički dio poslovanja
U kapital se ubrajaju Akcionarski kapital Subordinirani dug Opće rezerve za pokriće gubitka banaka
3 Vanbilansne stavke banaka
U novije vrijeme prisutan je trend rasta vanbilansnih pozicija banaka
Ovdje se između ostalog ubrajaju Stand by kreditni sporazumi Swap kamatnih stopa Obaveze po kreditima Ugovori o kursnim listama itd
Izvor su dodatnog rizika poslovanja banaka
4 Bilans uspjeha banke
Pojam bilansa uspjeha Bilans uspjeha predstavlja iznos primljenih prihoda te izloženih troškova koji su se pojavili u određenom periodu
KAMATNI PRIHODIKamate i naknade po kreditimaKamate od investicija u vrijednosne papireDrugi prihodi od kamata
KAMATNI TROŠKOVIKamate na depoziteKamate na kratkoročni dugKamate na dugoročni dug
NEKAMATNI PRIHODINaknade za usluge vezane za depoziteNaknade po osnovu zaključenih ugovora o rentanju opreme objekata i sl
NEKAMATNI TROŠKOVIPlaće dnevnice i ostali troškovi uposlenihNeto troškovi najmova i opremeRežijski troškovi Rezervacije za moguće gubitke po kreditima Porezi
Neto prihod od kamate=gt razlika između prihoda od kamate i troškova kamata
Neto nekamatani prihod =gt razlika između nekamatnih prihoda i nekamatnih troškova
Prihod prije poreza =gtrazlika predhodnih kategorija
NETO DOBIT = UKUPNE STAVKE PRIHODA -(minus) UKUPNE STAVKE RASHODA
KAKO POVEĆATI DOBITPovećati bilo koju od stavki aktive Povećavati aktivu s višim prihodom na račun one s nižim Smanjiti kamate na uzete depozite Tražiti jeftinije izvore na račun onih skupljih Smanjiti troškove poslovanja Izbjeći moguće poreze
7 OSNOVNI PRINCIPI BANKARSKOG POSLOVANJA
LIKVIDNOST
Sposobnost banke da izvršava svoje kratkoročne obaveze o rokovima dospjeća
Banka je likvidna sve dok je sposobna da o rokovima dospjeća izvršava svoje obaveze
Likvidnost je osnova za normalno funkcionisanje depozitnog i kreditnog mehanizma kod svake banke
Povjerenje je osnov odnosa banke i klijenta i banke moraju da se bore da održe to povjerenje Ono se održava neodložnim izmirenjem dospjelih obaveza
Nelikvidna banka nije u stanju da pokrije prezentovane naloge za isplatu ugovorenih obaveza
Različit nivo likvidnosti
Aktive bilansa super-likvidna imovina likvidna imovina i nelikvidna imovina
Pasive bilansa
Vanbilansnih pozicija
Idealno stanje poklapanje likvidnosti imovine i dospjeća obaveza
Uticaj ročne transformacije sredstava deponenti i tražioci kredita ndash suprostavljeni ciljevi
Pod kontrolom bankarskog menadžmenta
Banka zarađuje na ročnoj transformaciji sredstava
U težnji za zaradom -gt opasnost od probijanja granica ročne transformacije -gt nelikvidnost
Banke mogu vršiti ročnu transformaciju ali samo do određenog stepena koji su one same utvrdile na osnovu iskustva
Nelikvidnost može da nastane ukoliko banka postane nesolventna -gt vrijednost aktive ltvrijednosti obaveza tz da banka nema kapitala
Promjena koncepta likvidnosti banke u savremenim uslovima
ranije jednostavniji menadžment likvidnosti koji se sastojao u tome da vodi računa o likvidnosnoj strukturi svoje aktive
danas povećani rizik da likvidnost banke bude ugrožena (rizik vanbilansnih obaveza i prekid zaduživanja na finansijskom tržištu) ali i nove mogućnosti zaduživanja i odbrane likvidnosti banke
Najlošija pozicija u savremenoj tržišnoj strukturi- banka uključena u finansijsko tržište- upravljanjem pasivom obezbjeđuje dodatni kvantum likvidnosti- sticajem okolnosti ndashgubi svoju kreditnu sposobnost na tržištu1048790zatvara
joj se pristup finansijskom tržištu
Jedini izlaz kredit za likvidnost od Centralne banke -gt koja diktira menadžmentu banke restrukturiranja bilansa
STRATEGIJE LIKVIDNOSTI
1 Strategija kratkoročnih komercijalnih kredita- dominantna u toku XIX vijeka- depozitni potencijal su uglavnom činili a vistadepoziti - održavanje solventnosti i likvidnosti plasmanom depozitnog
potencijala u kratkoročne kredite- rok kredita do 90 dana-pokriveni robnim mjenicama
- nelikvidnost bi mogla nastati samo neto smanjenjem depozita kao bankarskih resursa
- CB bi mogla odobriti kredit za likvidnost- kasnije raste značaj štednih i oročenih depozita kao i kredita sa
dužim rokovima otplate tako da ova strategija gubi na značaju
2 Strategija utrživih aktiva- nastala je početkom XX vijeka na bazi razvoja fin tržišta- banke diverzifikuju svoju rezervnu aktivu - sekundarne rezerve ndashdržavni VP (blagajnički zapisi)- kamatonosne sekundarne rezerve privlače bankare- uslov dovoljno duboko finansijsko (posebno novčano)tržište- odbrana likvidnosti prodaja dijela kratkoročnih VP kao i dijela
kreditnog portfolija- sekjurizacija kredita grupe banaka udružuju dijelove
standardizovanih kredita u određeni pulkod neke finansijske institucije Na osnovu toga finans
- institucija emituje nove VP koje prodaje zainteresovanim institucionalnim investitorima
3 Strategija na bazi plasmana sa anticipiranim dohotkom- postala je dominantna poslije Drugog svjetskog rata- rast srednjoročnih i dugoročnih kredita na osnovu rasta štednih i
oročenih depozita- povrat kredita na osnovu anuitetnog otplatnog plana - otplata iz prihoda korisnika kredita (firme i stanovništvo) - preduzeća kvartalni i polugodišnji anuiteti- stanovništvo mjesečni anuitet- analiza i praćenje priliva i odliva
4 Strategija upravljanja pasivom- razvijena u toku šezdesetih godina- obezbjeđenje likvidnosti na osnovu povlačenja (uzimanja) kredita
umjesto putem prodaje kratkoročnih VP- predpostavlja jako finansijsko tržište sa obiljem sredstava koja se
mogu angažovati putem kreditnih aranžmana- mogućnost korištenja kredita kod CB- uslov banka mora imati solidnu kreditnu sposobnost
INDIKATORI NELIKVIDNOSTI
- Nema dovoljno novčanih sredstava za pokriće naloga komitenata- nije u stanju isplatiti novčana sredstva po odobrenim kreditima
- nije u stanju otplaćivati uzete kredite- drži niži nivo OR kod CB od propisanih
UPRAVLJANJE AKTIVOM I LIKVIDNOST
Posebno značajno u uslovima nerazvijenog finansijskog tržišta odnosno kada banka ne koristi mehanizme upravljanja pasivom
Banka formira primarnu rezervu likvidnosti koja se u uprošćenom finansijskom sistemu sastoji od novca na depozitnom računu kod CB
Dva pristupa upravljanja aktivom
Stock pristup banka treba težiti da ima kvalitetnu aktivu U slučaju privremene nelikvidnosti banka može prodati dio aktive povući sredstva sa FT ili od CB Težište na upravljanju aktivom radi obezbjeđenja likvidnosti Klasifikacija aktive banke prema stepenu likvidnosti
Flow pristup respektuje ročnu transformaciju buduće prilive i odlive Banka stvara ldquomapu likvidnostirdquondash sagledava poziciju likvidnosti u rokovima od 1-8 dana 8-30 i 30-90 dana
Optimalno rješenje u kombinaciji dva pristupa
UPRAVLJANJE PASIVOM I LIKVIDNOST
Banke rješavaju problem likvidnosti upravljanjem pasivom odnosno angažovanjem dodatnih sredstava na finansijskom tržištu (kao i kredita kod CB)
Mehanizmi angažmana kredita za likvidnost1 Međubankarski kredit za likvidnost2 Aranžmani o rekupovini sredstava (REPOS)3 Depozitni certifikati (CDs)4 Krediti za likvidnost kod CB
Međubankarski krediti za likvidnost
Predstavlja mehanizam raspodjele sredstava na računima kod centralne banke na kreditnoj bazi uz plaćanjenaplatu kamate
Posebno karakteristično za američke banke kod kojih u pravilu manje banke imaju više sredstava na računima kod CB nego velike banke
Manje banke često imaju viškove primarne likvidnosti pa je moguće da one na vrlo kratak rok uz naplatu kamate ustupaju ta sredstva drugim bankama
Radi se uglavnom o neosiguranim kreditima (bez pokrića)
Aranžmani o rekupovini sredstava (REPO)
Radi se o prodaji finansijske aktive uz obavezu prodavca da mora u određenom kratkom terminu kupiti tu istu aktivu po unaprijed dogovorenoj cijeni
Kao pokriće koriste se državne obveznice Smatraju se najsigurnijim načinom ulaganja
Ročnost ovog aranžmana je od jednog dana do nekoliko mjeseci Može biti ldquoREPO sa unaprijed dogovorenim datumomrdquo ili tzv ldquootvoreni REPOrdquo sa mogućnošću kupovine u bilo koje vrijeme u budućnosti
Banka u osnovi vrši prodaju vrijednosnih papira za novac uz obavezu njihove ponovne kupovine Kupac zarađuje kamatu po repo-stopi dok prodavac rješava problem kratkoročne nelikvidnosti
Depozitni certifikati (CDs)
Banka emituje depozitne certifikate sa kratkim rokovima vraćanja kada su u funkciji obezbjeđenja likvidnosti
Kada ima narasle zahtjeve za dodatnim novčanim sredstvima banka nudi emisiju svojih CDs po atraktivnim kamatnim stopama
Ona očekuje da u vrlo kratkom roku dođe do likvidnih sredstava ndash znatno brže nego da čeka neto-priliv depozita
Krediti za likvidnost kod CB
CB ih odobrava bankama koje su solventne ali imaju kratkoročne probleme likvidnosti
Realizuju se posredstvom tzv ldquodiskontnog šalterardquo na kojem banke mogu da dobiju superkratkoročne kredite CB uz zalog državnih vrijednosnih papira
Dva koncepta kamatnih stopa za navedene kredite- ispod tržišne (potreba kontrole namjenskog korištenja)- iznad tržišne (kaznene banke nezainteresovane da ih koriste)
Tri tipa ovih kredita1 za prilagođavanje bilansne strukture banaka2 za pokrivanje sezonskih debalansa3 za otklanjanje posljedica neočekivanih događaja
UTVRĐIVANJE LIKVIDNOSTI
Potrebno je izvršiti grupisanje pojedinih oblika aktive prema stepenu likvidnosti
Gradacija u tri kategorije- Primarna gotovina u blagajni sredstva po viđenju kod korespodentskih
banaka i na računu kod CB- Sekundarna primarna likvidnost uvećana za najlikvidniji dio aktive banke - koji
se u kratkom roku i uz niske troškove može pretvoriti u novac (mjenice kratkoročni krediti do tri mjeseca)
- Tercijarna dijelovi plasmana banke koji se do isteka određenog roka ne mogu pretvoriti u gotov novac (dugoročni krediti obligacije mjenice koje se ne mogu eskontovati)
INSTRUMENTI MJERENJA LIKVIDNOSTI
Kvantitativnipristupa odnos kredita i depozitab odnos likvidne aktive i ukupnih depozitac odnos likvidne i ukupne aktived odnos likvidne aktive i kratkoročnih obavezae prosječna dospjelost plasmana u HV
Kvalitativnipristup Praćenje i analizaa sezonskih ciklusab slučajnih i dugoročnih promjenac novčanih tokova
Kvanitativni ili stock pristup
a Odnos kredita i depozita
kada se odnos penje do relativno visokog nivoa- bankari manje pozajmljuju i investiraju Krediti su nelikvidna imovina banke ndash kada oni rastu =gt likvidnost opada
Nedostatak ne daje informacije o dospjelosti i urednosti otplate kredita niti informacije o stepenu likvidnosti Ne sadrži ni informacije o prirodi bančine imovine izvan kreditnog portfelja (npr gotovina i kratkoročne HV i fiksna aktiva)
To je signal koji opominje menadžment banke da napravi ocjenu svog programa prekomjerne ekspanzije kredita
b odnos likvidne aktive i ukupnih depozita
nešto pouzdaniji od prethodnog
Nedostatak značajan dio gotovine nije stvarno raspoloživ za odgovaranje na bančine potrebe za likvidnim sredstvima (npr obavezna rezerva i sl)
Nedostatak koeficijenata statički ili stock pristup (bez dinamike)
Zaključak Ne postoji opšta formula likvidnosti za sve banke pa ni za jednu banku u različitim vremenskim periodima Svaka banka traga za svojim optimumom likvidnosti
Korelativno praćenje stope rasta depozita i kredita Stabilne stope rasta depozita siguran su pokazatelj održavanja optimalne zone likvidnosti bez formiranja dodatnih rezervi lkvidnosti
Formiranje predvidivih stopa kredita odnosno kalkulisanje cikličnih sezonskih slučajnih i dugoročnih varijacija stopa formiranja kredita i depozita
Zlatno pravilo likvidnosti stope rasta kredita ne smiju biti veće od stopa rasta depozita
Banka mora nastojati da što prije otkloni nelikvidnost kako bi sačuvala povjerenje svojih komitenata
Projektovanje likvidnosti
U savremenim bankama vrše komisije za upravljanje aktivom i pasivomSastoji se u prognoziranju rasta kredita i depozita te aranžiranju dodatnih izvora za obezbjeđenje likvidnosti banke
Suština izračunati gep (jaz) likvidnosti banke kao razliku između anticipiranih izvora sredstava i potencijalne upotrebe sredstava od strane banke
Značaj izbora optimalne kombinacije
Diferencijacija depozita stabilni i nestabilni (više ili manje osjetljivi na promjene tržišne kamatne stope)
Ciklični aspekt (povezanost banke sa granama kod kojih postoji veći stepen cikličnih oscilacija) U uslovima uspona privredne aktivnosti banke smanjuju kratkoročne i dugoročne VP i povećavaju kredite U uslovima recesije =gt smanjuju se zahtjevi za kreditima =gt banke usmjeravaju sredstva u VP
Način projektovanja likvidnosti
Potrebe dodatne likvidnostiprognozirani rast kredita + rast obaveznih rezervi ndash prognozirani porast depozita
Na izbor sredstava za pokrivanje gep-a utiče dužina vremena projektovanog gep-a očekivano kretanje kamatnih stopa na finansijskom tržištu
Na politiku likvidnosti utiče i filozofija menadžmenta
Faktori koji utiču na likvidnost
ročna struktura svih sredstava dinamika priliva sredstava ponašanje poslovnih subjekata smjernice ekonomske i razvojne politike mjere monetarno- kreditne politike
Propisi agencije za bankarstvo
ldquoOdlukao minimalnimstandardimaza upravljanjerizikomlikvidnostibanakardquo
Nadzorni odbor banke odgovoran je da osigura da banka ima i provodi adekvatan program za upravljanje rizikom likvidnosti
Više rukovodstvo banke dužno je da pripremai Odborudajeprijedlogeprogramai politika provodiprogramei politike prati upravljai kontroliše dautvrdimetodprocjenetekućei budućelikvidnosti obezbjedisistemizvještavanjao likvidnosti obavještavaOdboro stanjulikvidnostinajmanjejednomkvartalno
pratiekonomskei drugeusloveu okruženjukojimoguuticatinalikvidnost obezbjediuslovezasisteminterne kontrole
Obaveza banke Ročno usklađivanje ugovorenih dospjeća instrumenata aktive i pasive
najmanje90 izvorasredstavasarokomdospjećado 365 danadaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 365 dana
najmanje95 izvorasarokomdospjećado 180 danaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 180 dana
izvoresredstavasarokomdospjećado 90 danau punomiznosuangažujeu plasmanesarokomdospjećado 90 dana
Rezerva likvidnosti
Empirijski određena visinom novčanih sredstava poslovne banke u gotovini i na računima kod CB Izražava se u procentima od depozita sa kojima banka raspolaže
Na osnovu višegodišnjeg iskustva ocijenjeno je da odnos sredstava na žiro-računu poslovne banke ne bi smio biti niži od 4 do 5 od ukupnih depozita po viđenju
Kod nas su banke obavezne da održavaju prosječan desetodnevni minimum likvidnosti u novčanim sredstvima u visini od najmanje 20 iznosa kratkoročnih izvora sredstava
PROPISANE ZAŠTITNE MJERE
principdase štovišeoslanjanastabilneizvoresredstava principzamaksimalnudiverzifikacijuizvorasredstavapodospjeću vrstii
brojukomitenata tržištui instrumentima organizacionemjerezaupravljanjelikvidnošću (kompetentnalica
efikasnakontrolai sl) stepenuključenostibankeu tržištanovcai razvojakratkoročnihvrijednosnihpapira redovnopripremanjeplanovazavanredne(neočekivane)situacije kvalitetaninformacioni sistem
SOLVENTNOST
Solventnost je sposobnost banke da svoje ukupne obaveze može pokriti svojom ukupnom aktivom čija se vrijednost može potvrditi na tržištu dakle po tržišnoj cijeni
Nesolventna banka formirana vrijednost obaveza iznad nivoa realne aktive
Da li banka može biti nelikvidna ali solventnalikvidna ali nesolventna
Vremenska koponenta za razlikovanje kategorija likvidnosti i solventnosti
Likvidnost sposobnost banke da odgovori svojim obavezama u određenom (kratkom) roku a
Solventnost sposobnost banke da odgovori svim svojim obavezama Da u trenutku likvidacije može da isplati svoje povjerioce
Ako je banka nesolventna dolazi pod udar regulatornih organa uz mogućnost gubljenja poslovnog statusa u obliku likvidacije ili preuzimanja od neke druge banke
POSLOVNOST
predstavlja postizanje maksimalnih rezultata minimalnim ulaganjem sredstavaSastavni dijelovi
samostalnost i objektivnost u donošenju odluka stalna cirkulacija novca poslovno predviđanje
Princip poslovnosti ugrađuje se u princip likvidnosti sa kojim čini jedinstvenu cjelinu
EFIKASNOST
predstavlja princip po kojem banka odobrava kredite za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno uložitiBanke će sredstva usmjeriti u projekat koji će nakon otplate kredita uspješno poslovati
Banka teži optimalnoj efikasnosti koja je rezultanta poželjnog stepena likvidnosti i sigurnosti koji reflektuju operativna i strateška ponašanja vlasnika menadžmenta i klijenata banke
PROFITABILNOST
cilj banke je ostvarenje što većeg profita na osnovu kamatne marže zaračunavanjem provizije na bankarske usluge kao i prihoda ostvarenih vođenjem vlastitih poslova bankeProfitabilnost kao obezbjeđenje dovoljne stope prinosa po jedinici dioničkog kapitala
Rezultat - rast profita i povećanje tržišne vrijednosti banke
Osnovni principi bankarskog poslovanja - Vježbe
1 Finansijski indikatori banaka
Cilj poslovanja =gt adekvatna stopa prinosa po jedinici kapitalaUslov rasta banke je i povećanje kapitala =gt propisan mininimum
Svrha indikatoraUpoređivanje performansi banke sa drugim bankama i Posmatranje date banke kroz vrijeme
Osnovni principi bankarskog poslovanja su Likvidnost Solventnost Sigurnost Profitabilnost Efikasnost
2 Likvidnost banaka
Pojam likvidnost sposobnost subjekta da izvrši svoje tekuće obaveze o roku dospijećaKroz adekvatno upravljanje likvidnošću banka gradi povjerenjeRangiranje aktive i pasive prema stepenima likvidnosti super-likvidna likvidna i nelikvidnaPojam ročna transformacija usklađivanje rokova obaveza i potraživanja
Postoji više indikatora likvidnosti ali osnovni su Likvidna aktiva ukupna aktiva Likvidna pasiva ukupna pasiva
3 Solventnost
Razlika između likvidnosti i solventnostiPojam solventnosti dugoročna usklađenost strukture aktive i pasive tj mogućnost da se svi dugovi plate ldquokonačnordquo ali po tržišnim cijenamaBanka je solventna ako joj je u slučaju likvidacije aktiva veća od pasive
Trojako značenje solventnosti Sposobnost banke da snosi rizik (u slučaju likvidacije) Obezbjeđenje sigurnosti deponentima (minimiziranje rizika za
deponente) Makroekonomska funkcija banke (u slučaju nesolvnentnosti jedne
banke posljedica može biti pad povjerenja u sve banke ndash lančani efekat
4 Sigurnost
Pojam sigurnosti mogućnost plaćanja i naplate svih obaveza i potraživanja u ugovorenim rokovima i utvrđenom obimu Odnosi se na procjenu klijenta njegove sposobnosti da izmiri svoje obaveze na vrijeme u punom iznosu te na način predviđen u ugovoru
Postiže se provjerama klijenataZakonski uređeno putem garancija koje su neophodne
5 Efikasnost
Pojam efikasnosti (poslovanja) aktivnosti koje vode ka ostvarenju optimalnih rezultata
Princip po kojem banka odobrava sredstva za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno upotrijebiti
Efikasnost = likvidnost + profitabilnost + solventnost + sigurnost
6 Profitabilnost
Profitabilnost =gt funkcija cilja banke
Cilj banke je stalno povećanje profitabilnostiTrendovi u profitabilnosti banaka =gttokom 80-ih i 90-ih bilježe se opadajuće stope
U obješnjenju postoje dvije koncepcije Posljedica djelovanja cikličnih i strukturnih faktora na svjetskom
planu Dilema - tranzicija konkurencija
Važni pokazatelji ROI ROA ROE
ROI =neto prihod nakon poreza operativni prihodROA =neto prihod nakon poreza ukupna aktivaROE =neto prihod nakon poreza akcijski kapital
a) Povezanost pokazatelja profitabilnostiROI =NP OP ndashpovrat na investicijeAU =OP UA -efekat korištenja activeROA =ROI x AU -povrat na aktivuEM =UA AK ndashakcijski multiplikator ROE= ROA x EM ndashpovrat na akcijski kapital
b) Formiranje profita banke
1 Kamatni prihod (-)2 Kamatni rashod3 Neto kamatni prihod (+)4 Neto nekamatni prihod5 Bruto prihod (-)6 Operativni rashodi7 Neto prihod (-)8 Izdvojene rezerve9 Neto prihod prije oporezivanja (-)10 Porez na profit11 Neto prihod poslije oporezivanja (-)12 Raspoređeni profit13 Zadržani ili neraspoređeni profit
c) Primjer izračunavanja profitabilnosti
Banka ldquoXrdquoima sljedeće pokazatelje poslovanja
Ukupna aktiva200000000 KMOperativni prihod20000000 KMAkcijski kapital16000000 KMNeto dobit (profit)1000000 KM
Izračunati ROI AU ROA EM i ROE =
Rješenje ROI = NP OP = 5AU = OP UA = 01ROA = ROI x AU = 05EM = UA AK = 1K = 125ROE = ROA x EM = 625
d) Faktori profitabilnosti
Postoje dvije vrste faktora koji utiču na profitabilnost banke mikroekonomski i makroekonomski
Mikroekonomski faktori profitabilnosti suKvalitet MGMT-aKvalitet aktiveEkonomija obimaEkonomija okviraVanbilansne operacijeTroškovi poslovanja IProfitni centri
Makroekonomski faktori profitabilnosti su Faza ekonomskog ciklusa Sektorske krize Kretanje kamata
Pojam kamatna margina razlika između aktivne i pasivne kamatne stope =gt razlika između kamatne stope na plasmane i dugove
e) Projektovanje profitabilnosti banaka
r = i + ot + ( 25 -i) x EAr -na plasmane I -kamatna stopa na obavezeE -akcijski kapital A ndashaktivaGranična stopa prinosa na akcijski kapitalAko imamo sljedeće podatker = 25 prije porezar = 15 poslije poreza od 40
Primjer Ako imamo sljedeće podatkei=10E=40A=100ot=3
Rješenje r = 136
f) Uticaj multiplikatora na profitabilnost
Ako je očekivani ROE = 25 prije poreza onda je ROE nakon poreza od (40) jednak 15Za stopu obaveznog kapitala od 8 ostvaruje se EM od 25Razlog =gt EM se računa samo na akcijski kapital (npr 4=gt 1 004 =25)Dakle ROA mora biti najmanje 1 jer jeROE = ROA x EM =gt 1 x 25ROE = 25
1 Finansijski potencijal
zbir svih izvora sredstava koje banka transferiše u različite vrste plasmana
FP = Σ P = DP + KI + OI
2 Finansijski plasmani
predstavlja zbir ukupne aktive bilansa bankeFPL = Σ A = KR + HV + R
Ukupni plasmani moraju biti pokriveni izvorima sredstavaFP = FPL
3 Depozitni potencijal
zbir depozitnih izvora sredstava DP = Dpv + Dšt + Dor
Nivo depozitnog potencijala neposredno utiče na nivo kreditnog potencijala
4 Kreditni potencijal
kvantum slobodnih sredstava banke koji može biti plasiran u vidu kredita ili drugih plasmana a da pri tome ne ugrozi likvidnost i solventnost održavajući propisanu stopu obaveznih rezervi
KP = FP ndash PR (OR+RL)
Nivo kreditnog (slobodnog ili raspoloživog) potencijala određuje nivo kreditnih plasmana
PR ndash programirane ili standardne rezerve OR ndash obavezna rezerva RL ndash rezerve likvidnosti
Značaj analize bankarskih agregata
- omogućava banci određivanje realnog kreditnog potencijala - dolazi se do značajnih signala vezanih za funkcionisanje makro
sistema- doprinosi kompleksnoj ocjeni ukupnih performansi banke- omogućava komparativnu analizu sa bankarskim trendovima u
inostranstvu
61Bilans banaka
1 Uvod
Finansijski izvještaji sadrže ključne informacije za donošenje odluka o poslovanju banke
Bilans stanja prikazuje imovinu obaveze i temeljni kapital Bilans stanja također daje pregled inputa i outputa banaka
Bilans uspjehadaje pregled cijena koštanja inputa i vrijenosti outputa
Pojam bilansa stanja Bilans stanja pokazuje iznos i sastav izvora sredstava koje je banka pribavila za finansiranje aktivnosti posuđivanja i investiranja kao i koliko je novca banka uložila u kredite vrijednosne papire i ostale finansijske outpute
Pojam bilansa uspjeha Bilans uspjeha pokazuje koliko je banku koštalo pribavljanje depozita i drugih izvora sredstava te koliko su iznosili prihodi po osnovu korištenja tih sredstava
2 Bilans stanja banke
Bilans banke kao i svaki drugi bilans sastoji se od aktive i pasive sa specifičnim elementima
Aktiva = obaveze + kapital
U aktivu bilansa banke spadaju Gotovina Vrijednosni papiri Krediti Lizinzi Ostala mješovita imovina
U pasivu bilansa banke spadaju Depoziti Nedepozitni izvori banke Temeljni kapital
Aktiva = Pasiva
Izvori bankinih sredstava = korištenju bankinih sredstavaa Aktiva bilansa banke
Gotovina i depoziti kod banaka
Gotovina banke prestavlja primarni izvor likvidnosti i u nju spadaju Gotovina u trezoru Depoziti koje banka drži u drugim bankama Gotovina u procesu prikupljanja Računi rezervi kod Centralne banke Gotovina je prva linija odbrane u slučaju neočekivanih zahtjeva od banke
Investicije u likvidne vrijednosne papire
Predstavljaju ulaganja u likvidne vrijednosne papire sa ciljem izgradnje druge linije odbrane likvidnosti banke ili sekundarnih rezervi
Ova kategorija aktive je između gotovine i kredita
Njihova osnovna karakteristika je da donose određeni prihod banci za razliku od gotovine
Ovdje spadaju kratkoročni državni papiri komercijalni zapisi kao i oročeni depoziti banke
Investicije u vrijednosne papire radi prihoda
Banka investira u ove vrijednosne papire radi očekivane stope povrata na njih a ne radi kreiranja sekundarnih rezervi likvidnosti
Ovdje spadaju sve vrste vrijednosnih papira koje banci donose prihode
Također banke drže i određeni broj vrijednosnih papira namijenjenih trgovanju s ciljem ostvarivanja određenog prihoda na promjeni cijena
Krediti
Ovdje spadaju sve vrste plasiranih kredita banke
Svaki kredit nosi određeni rang odnosno određene je kategorije1 Kategorija A-Dobra aktiva2 Kategorija B-Aktiva sa posebnom napomenom3 Kategorija C-Podstandardna aktiva4 Kategorija D-Sumnjiva aktiva i5 Kategorija E-Gubitak
Rezerve za potencijalne gubitke
Sukladno rangu aktive svaka banka izdvaja odgovarajuće rezerve za eventualne gubitke Rezerve prestavljaju odbitnu stavku aktivePostoje opće i posebne rezerve
Posebne rezerve su rezerve koje se izdvajaju prema propisima i u iznosu određenom od strane Agencije za svaku od kategorije aktive
Izdvajanje rezervi prema kategorijama aktive
1 Kategorija A -Dobra aktiva 2 ORKG za opći kreditni rizik
2 Kategorija B - Aktiva sa posebnom napomenom 5-15 PRKG za PKG
3 Kategorija C - Podstandardna aktiva 16-40 PRKG za PKG
4 Kategorija D - Sumnjiva aktiva 41-60 PRKG za PKG
5 Kategorija E - Gubitak 100 PRKG za PKG
ORKG - opće rezerve za kreditne gubitke PRKG - posebne rezerve za kreditne gubitkePKG - potencijalni kreditni gubitak
Ostala aktiva
Odnosi se na ostale kategorije fiksne aktiveOvdje spadaju zgrade oprema investicija u podružnice osiguranje itdOva kategorije je pod strogim nadzorom Agencije i ne smije se neograničeno i nekontrolisano povećavati
b Pasiva banke
Depoziti
Depoziti predstavljaju osnovni izvor finansiranja aktive bankeDepoziti mogu biti
- Transakcioni- Netransakcioni- Štedni- Oročeni
Također u ovu kategoriju pasive se ubrajaju i depoziti javnih institucija
Nedepozitni izvori
Ovdje spadaju Vrijednosni papiri izdati kao izvor finansiranja Krediti od drugih banaka i institucija Ugovori o rekupovini ndashREPO
Nedepozitni izvori predstavljaju veoma bitan izvor finansiranja aktive banke
Kapital
Kapital predstavlja vlasnički dio poslovanja
U kapital se ubrajaju Akcionarski kapital Subordinirani dug Opće rezerve za pokriće gubitka banaka
3 Vanbilansne stavke banaka
U novije vrijeme prisutan je trend rasta vanbilansnih pozicija banaka
Ovdje se između ostalog ubrajaju Stand by kreditni sporazumi Swap kamatnih stopa Obaveze po kreditima Ugovori o kursnim listama itd
Izvor su dodatnog rizika poslovanja banaka
4 Bilans uspjeha banke
Pojam bilansa uspjeha Bilans uspjeha predstavlja iznos primljenih prihoda te izloženih troškova koji su se pojavili u određenom periodu
KAMATNI PRIHODIKamate i naknade po kreditimaKamate od investicija u vrijednosne papireDrugi prihodi od kamata
KAMATNI TROŠKOVIKamate na depoziteKamate na kratkoročni dugKamate na dugoročni dug
NEKAMATNI PRIHODINaknade za usluge vezane za depoziteNaknade po osnovu zaključenih ugovora o rentanju opreme objekata i sl
NEKAMATNI TROŠKOVIPlaće dnevnice i ostali troškovi uposlenihNeto troškovi najmova i opremeRežijski troškovi Rezervacije za moguće gubitke po kreditima Porezi
Neto prihod od kamate=gt razlika između prihoda od kamate i troškova kamata
Neto nekamatani prihod =gt razlika između nekamatnih prihoda i nekamatnih troškova
Prihod prije poreza =gtrazlika predhodnih kategorija
NETO DOBIT = UKUPNE STAVKE PRIHODA -(minus) UKUPNE STAVKE RASHODA
KAKO POVEĆATI DOBITPovećati bilo koju od stavki aktive Povećavati aktivu s višim prihodom na račun one s nižim Smanjiti kamate na uzete depozite Tražiti jeftinije izvore na račun onih skupljih Smanjiti troškove poslovanja Izbjeći moguće poreze
7 OSNOVNI PRINCIPI BANKARSKOG POSLOVANJA
LIKVIDNOST
Sposobnost banke da izvršava svoje kratkoročne obaveze o rokovima dospjeća
Banka je likvidna sve dok je sposobna da o rokovima dospjeća izvršava svoje obaveze
Likvidnost je osnova za normalno funkcionisanje depozitnog i kreditnog mehanizma kod svake banke
Povjerenje je osnov odnosa banke i klijenta i banke moraju da se bore da održe to povjerenje Ono se održava neodložnim izmirenjem dospjelih obaveza
Nelikvidna banka nije u stanju da pokrije prezentovane naloge za isplatu ugovorenih obaveza
Različit nivo likvidnosti
Aktive bilansa super-likvidna imovina likvidna imovina i nelikvidna imovina
Pasive bilansa
Vanbilansnih pozicija
Idealno stanje poklapanje likvidnosti imovine i dospjeća obaveza
Uticaj ročne transformacije sredstava deponenti i tražioci kredita ndash suprostavljeni ciljevi
Pod kontrolom bankarskog menadžmenta
Banka zarađuje na ročnoj transformaciji sredstava
U težnji za zaradom -gt opasnost od probijanja granica ročne transformacije -gt nelikvidnost
Banke mogu vršiti ročnu transformaciju ali samo do određenog stepena koji su one same utvrdile na osnovu iskustva
Nelikvidnost može da nastane ukoliko banka postane nesolventna -gt vrijednost aktive ltvrijednosti obaveza tz da banka nema kapitala
Promjena koncepta likvidnosti banke u savremenim uslovima
ranije jednostavniji menadžment likvidnosti koji se sastojao u tome da vodi računa o likvidnosnoj strukturi svoje aktive
danas povećani rizik da likvidnost banke bude ugrožena (rizik vanbilansnih obaveza i prekid zaduživanja na finansijskom tržištu) ali i nove mogućnosti zaduživanja i odbrane likvidnosti banke
Najlošija pozicija u savremenoj tržišnoj strukturi- banka uključena u finansijsko tržište- upravljanjem pasivom obezbjeđuje dodatni kvantum likvidnosti- sticajem okolnosti ndashgubi svoju kreditnu sposobnost na tržištu1048790zatvara
joj se pristup finansijskom tržištu
Jedini izlaz kredit za likvidnost od Centralne banke -gt koja diktira menadžmentu banke restrukturiranja bilansa
STRATEGIJE LIKVIDNOSTI
1 Strategija kratkoročnih komercijalnih kredita- dominantna u toku XIX vijeka- depozitni potencijal su uglavnom činili a vistadepoziti - održavanje solventnosti i likvidnosti plasmanom depozitnog
potencijala u kratkoročne kredite- rok kredita do 90 dana-pokriveni robnim mjenicama
- nelikvidnost bi mogla nastati samo neto smanjenjem depozita kao bankarskih resursa
- CB bi mogla odobriti kredit za likvidnost- kasnije raste značaj štednih i oročenih depozita kao i kredita sa
dužim rokovima otplate tako da ova strategija gubi na značaju
2 Strategija utrživih aktiva- nastala je početkom XX vijeka na bazi razvoja fin tržišta- banke diverzifikuju svoju rezervnu aktivu - sekundarne rezerve ndashdržavni VP (blagajnički zapisi)- kamatonosne sekundarne rezerve privlače bankare- uslov dovoljno duboko finansijsko (posebno novčano)tržište- odbrana likvidnosti prodaja dijela kratkoročnih VP kao i dijela
kreditnog portfolija- sekjurizacija kredita grupe banaka udružuju dijelove
standardizovanih kredita u određeni pulkod neke finansijske institucije Na osnovu toga finans
- institucija emituje nove VP koje prodaje zainteresovanim institucionalnim investitorima
3 Strategija na bazi plasmana sa anticipiranim dohotkom- postala je dominantna poslije Drugog svjetskog rata- rast srednjoročnih i dugoročnih kredita na osnovu rasta štednih i
oročenih depozita- povrat kredita na osnovu anuitetnog otplatnog plana - otplata iz prihoda korisnika kredita (firme i stanovništvo) - preduzeća kvartalni i polugodišnji anuiteti- stanovništvo mjesečni anuitet- analiza i praćenje priliva i odliva
4 Strategija upravljanja pasivom- razvijena u toku šezdesetih godina- obezbjeđenje likvidnosti na osnovu povlačenja (uzimanja) kredita
umjesto putem prodaje kratkoročnih VP- predpostavlja jako finansijsko tržište sa obiljem sredstava koja se
mogu angažovati putem kreditnih aranžmana- mogućnost korištenja kredita kod CB- uslov banka mora imati solidnu kreditnu sposobnost
INDIKATORI NELIKVIDNOSTI
- Nema dovoljno novčanih sredstava za pokriće naloga komitenata- nije u stanju isplatiti novčana sredstva po odobrenim kreditima
- nije u stanju otplaćivati uzete kredite- drži niži nivo OR kod CB od propisanih
UPRAVLJANJE AKTIVOM I LIKVIDNOST
Posebno značajno u uslovima nerazvijenog finansijskog tržišta odnosno kada banka ne koristi mehanizme upravljanja pasivom
Banka formira primarnu rezervu likvidnosti koja se u uprošćenom finansijskom sistemu sastoji od novca na depozitnom računu kod CB
Dva pristupa upravljanja aktivom
Stock pristup banka treba težiti da ima kvalitetnu aktivu U slučaju privremene nelikvidnosti banka može prodati dio aktive povući sredstva sa FT ili od CB Težište na upravljanju aktivom radi obezbjeđenja likvidnosti Klasifikacija aktive banke prema stepenu likvidnosti
Flow pristup respektuje ročnu transformaciju buduće prilive i odlive Banka stvara ldquomapu likvidnostirdquondash sagledava poziciju likvidnosti u rokovima od 1-8 dana 8-30 i 30-90 dana
Optimalno rješenje u kombinaciji dva pristupa
UPRAVLJANJE PASIVOM I LIKVIDNOST
Banke rješavaju problem likvidnosti upravljanjem pasivom odnosno angažovanjem dodatnih sredstava na finansijskom tržištu (kao i kredita kod CB)
Mehanizmi angažmana kredita za likvidnost1 Međubankarski kredit za likvidnost2 Aranžmani o rekupovini sredstava (REPOS)3 Depozitni certifikati (CDs)4 Krediti za likvidnost kod CB
Međubankarski krediti za likvidnost
Predstavlja mehanizam raspodjele sredstava na računima kod centralne banke na kreditnoj bazi uz plaćanjenaplatu kamate
Posebno karakteristično za američke banke kod kojih u pravilu manje banke imaju više sredstava na računima kod CB nego velike banke
Manje banke često imaju viškove primarne likvidnosti pa je moguće da one na vrlo kratak rok uz naplatu kamate ustupaju ta sredstva drugim bankama
Radi se uglavnom o neosiguranim kreditima (bez pokrića)
Aranžmani o rekupovini sredstava (REPO)
Radi se o prodaji finansijske aktive uz obavezu prodavca da mora u određenom kratkom terminu kupiti tu istu aktivu po unaprijed dogovorenoj cijeni
Kao pokriće koriste se državne obveznice Smatraju se najsigurnijim načinom ulaganja
Ročnost ovog aranžmana je od jednog dana do nekoliko mjeseci Može biti ldquoREPO sa unaprijed dogovorenim datumomrdquo ili tzv ldquootvoreni REPOrdquo sa mogućnošću kupovine u bilo koje vrijeme u budućnosti
Banka u osnovi vrši prodaju vrijednosnih papira za novac uz obavezu njihove ponovne kupovine Kupac zarađuje kamatu po repo-stopi dok prodavac rješava problem kratkoročne nelikvidnosti
Depozitni certifikati (CDs)
Banka emituje depozitne certifikate sa kratkim rokovima vraćanja kada su u funkciji obezbjeđenja likvidnosti
Kada ima narasle zahtjeve za dodatnim novčanim sredstvima banka nudi emisiju svojih CDs po atraktivnim kamatnim stopama
Ona očekuje da u vrlo kratkom roku dođe do likvidnih sredstava ndash znatno brže nego da čeka neto-priliv depozita
Krediti za likvidnost kod CB
CB ih odobrava bankama koje su solventne ali imaju kratkoročne probleme likvidnosti
Realizuju se posredstvom tzv ldquodiskontnog šalterardquo na kojem banke mogu da dobiju superkratkoročne kredite CB uz zalog državnih vrijednosnih papira
Dva koncepta kamatnih stopa za navedene kredite- ispod tržišne (potreba kontrole namjenskog korištenja)- iznad tržišne (kaznene banke nezainteresovane da ih koriste)
Tri tipa ovih kredita1 za prilagođavanje bilansne strukture banaka2 za pokrivanje sezonskih debalansa3 za otklanjanje posljedica neočekivanih događaja
UTVRĐIVANJE LIKVIDNOSTI
Potrebno je izvršiti grupisanje pojedinih oblika aktive prema stepenu likvidnosti
Gradacija u tri kategorije- Primarna gotovina u blagajni sredstva po viđenju kod korespodentskih
banaka i na računu kod CB- Sekundarna primarna likvidnost uvećana za najlikvidniji dio aktive banke - koji
se u kratkom roku i uz niske troškove može pretvoriti u novac (mjenice kratkoročni krediti do tri mjeseca)
- Tercijarna dijelovi plasmana banke koji se do isteka određenog roka ne mogu pretvoriti u gotov novac (dugoročni krediti obligacije mjenice koje se ne mogu eskontovati)
INSTRUMENTI MJERENJA LIKVIDNOSTI
Kvantitativnipristupa odnos kredita i depozitab odnos likvidne aktive i ukupnih depozitac odnos likvidne i ukupne aktived odnos likvidne aktive i kratkoročnih obavezae prosječna dospjelost plasmana u HV
Kvalitativnipristup Praćenje i analizaa sezonskih ciklusab slučajnih i dugoročnih promjenac novčanih tokova
Kvanitativni ili stock pristup
a Odnos kredita i depozita
kada se odnos penje do relativno visokog nivoa- bankari manje pozajmljuju i investiraju Krediti su nelikvidna imovina banke ndash kada oni rastu =gt likvidnost opada
Nedostatak ne daje informacije o dospjelosti i urednosti otplate kredita niti informacije o stepenu likvidnosti Ne sadrži ni informacije o prirodi bančine imovine izvan kreditnog portfelja (npr gotovina i kratkoročne HV i fiksna aktiva)
To je signal koji opominje menadžment banke da napravi ocjenu svog programa prekomjerne ekspanzije kredita
b odnos likvidne aktive i ukupnih depozita
nešto pouzdaniji od prethodnog
Nedostatak značajan dio gotovine nije stvarno raspoloživ za odgovaranje na bančine potrebe za likvidnim sredstvima (npr obavezna rezerva i sl)
Nedostatak koeficijenata statički ili stock pristup (bez dinamike)
Zaključak Ne postoji opšta formula likvidnosti za sve banke pa ni za jednu banku u različitim vremenskim periodima Svaka banka traga za svojim optimumom likvidnosti
Korelativno praćenje stope rasta depozita i kredita Stabilne stope rasta depozita siguran su pokazatelj održavanja optimalne zone likvidnosti bez formiranja dodatnih rezervi lkvidnosti
Formiranje predvidivih stopa kredita odnosno kalkulisanje cikličnih sezonskih slučajnih i dugoročnih varijacija stopa formiranja kredita i depozita
Zlatno pravilo likvidnosti stope rasta kredita ne smiju biti veće od stopa rasta depozita
Banka mora nastojati da što prije otkloni nelikvidnost kako bi sačuvala povjerenje svojih komitenata
Projektovanje likvidnosti
U savremenim bankama vrše komisije za upravljanje aktivom i pasivomSastoji se u prognoziranju rasta kredita i depozita te aranžiranju dodatnih izvora za obezbjeđenje likvidnosti banke
Suština izračunati gep (jaz) likvidnosti banke kao razliku između anticipiranih izvora sredstava i potencijalne upotrebe sredstava od strane banke
Značaj izbora optimalne kombinacije
Diferencijacija depozita stabilni i nestabilni (više ili manje osjetljivi na promjene tržišne kamatne stope)
Ciklični aspekt (povezanost banke sa granama kod kojih postoji veći stepen cikličnih oscilacija) U uslovima uspona privredne aktivnosti banke smanjuju kratkoročne i dugoročne VP i povećavaju kredite U uslovima recesije =gt smanjuju se zahtjevi za kreditima =gt banke usmjeravaju sredstva u VP
Način projektovanja likvidnosti
Potrebe dodatne likvidnostiprognozirani rast kredita + rast obaveznih rezervi ndash prognozirani porast depozita
Na izbor sredstava za pokrivanje gep-a utiče dužina vremena projektovanog gep-a očekivano kretanje kamatnih stopa na finansijskom tržištu
Na politiku likvidnosti utiče i filozofija menadžmenta
Faktori koji utiču na likvidnost
ročna struktura svih sredstava dinamika priliva sredstava ponašanje poslovnih subjekata smjernice ekonomske i razvojne politike mjere monetarno- kreditne politike
Propisi agencije za bankarstvo
ldquoOdlukao minimalnimstandardimaza upravljanjerizikomlikvidnostibanakardquo
Nadzorni odbor banke odgovoran je da osigura da banka ima i provodi adekvatan program za upravljanje rizikom likvidnosti
Više rukovodstvo banke dužno je da pripremai Odborudajeprijedlogeprogramai politika provodiprogramei politike prati upravljai kontroliše dautvrdimetodprocjenetekućei budućelikvidnosti obezbjedisistemizvještavanjao likvidnosti obavještavaOdboro stanjulikvidnostinajmanjejednomkvartalno
pratiekonomskei drugeusloveu okruženjukojimoguuticatinalikvidnost obezbjediuslovezasisteminterne kontrole
Obaveza banke Ročno usklađivanje ugovorenih dospjeća instrumenata aktive i pasive
najmanje90 izvorasredstavasarokomdospjećado 365 danadaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 365 dana
najmanje95 izvorasarokomdospjećado 180 danaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 180 dana
izvoresredstavasarokomdospjećado 90 danau punomiznosuangažujeu plasmanesarokomdospjećado 90 dana
Rezerva likvidnosti
Empirijski određena visinom novčanih sredstava poslovne banke u gotovini i na računima kod CB Izražava se u procentima od depozita sa kojima banka raspolaže
Na osnovu višegodišnjeg iskustva ocijenjeno je da odnos sredstava na žiro-računu poslovne banke ne bi smio biti niži od 4 do 5 od ukupnih depozita po viđenju
Kod nas su banke obavezne da održavaju prosječan desetodnevni minimum likvidnosti u novčanim sredstvima u visini od najmanje 20 iznosa kratkoročnih izvora sredstava
PROPISANE ZAŠTITNE MJERE
principdase štovišeoslanjanastabilneizvoresredstava principzamaksimalnudiverzifikacijuizvorasredstavapodospjeću vrstii
brojukomitenata tržištui instrumentima organizacionemjerezaupravljanjelikvidnošću (kompetentnalica
efikasnakontrolai sl) stepenuključenostibankeu tržištanovcai razvojakratkoročnihvrijednosnihpapira redovnopripremanjeplanovazavanredne(neočekivane)situacije kvalitetaninformacioni sistem
SOLVENTNOST
Solventnost je sposobnost banke da svoje ukupne obaveze može pokriti svojom ukupnom aktivom čija se vrijednost može potvrditi na tržištu dakle po tržišnoj cijeni
Nesolventna banka formirana vrijednost obaveza iznad nivoa realne aktive
Da li banka može biti nelikvidna ali solventnalikvidna ali nesolventna
Vremenska koponenta za razlikovanje kategorija likvidnosti i solventnosti
Likvidnost sposobnost banke da odgovori svojim obavezama u određenom (kratkom) roku a
Solventnost sposobnost banke da odgovori svim svojim obavezama Da u trenutku likvidacije može da isplati svoje povjerioce
Ako je banka nesolventna dolazi pod udar regulatornih organa uz mogućnost gubljenja poslovnog statusa u obliku likvidacije ili preuzimanja od neke druge banke
POSLOVNOST
predstavlja postizanje maksimalnih rezultata minimalnim ulaganjem sredstavaSastavni dijelovi
samostalnost i objektivnost u donošenju odluka stalna cirkulacija novca poslovno predviđanje
Princip poslovnosti ugrađuje se u princip likvidnosti sa kojim čini jedinstvenu cjelinu
EFIKASNOST
predstavlja princip po kojem banka odobrava kredite za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno uložitiBanke će sredstva usmjeriti u projekat koji će nakon otplate kredita uspješno poslovati
Banka teži optimalnoj efikasnosti koja je rezultanta poželjnog stepena likvidnosti i sigurnosti koji reflektuju operativna i strateška ponašanja vlasnika menadžmenta i klijenata banke
PROFITABILNOST
cilj banke je ostvarenje što većeg profita na osnovu kamatne marže zaračunavanjem provizije na bankarske usluge kao i prihoda ostvarenih vođenjem vlastitih poslova bankeProfitabilnost kao obezbjeđenje dovoljne stope prinosa po jedinici dioničkog kapitala
Rezultat - rast profita i povećanje tržišne vrijednosti banke
Osnovni principi bankarskog poslovanja - Vježbe
1 Finansijski indikatori banaka
Cilj poslovanja =gt adekvatna stopa prinosa po jedinici kapitalaUslov rasta banke je i povećanje kapitala =gt propisan mininimum
Svrha indikatoraUpoređivanje performansi banke sa drugim bankama i Posmatranje date banke kroz vrijeme
Osnovni principi bankarskog poslovanja su Likvidnost Solventnost Sigurnost Profitabilnost Efikasnost
2 Likvidnost banaka
Pojam likvidnost sposobnost subjekta da izvrši svoje tekuće obaveze o roku dospijećaKroz adekvatno upravljanje likvidnošću banka gradi povjerenjeRangiranje aktive i pasive prema stepenima likvidnosti super-likvidna likvidna i nelikvidnaPojam ročna transformacija usklađivanje rokova obaveza i potraživanja
Postoji više indikatora likvidnosti ali osnovni su Likvidna aktiva ukupna aktiva Likvidna pasiva ukupna pasiva
3 Solventnost
Razlika između likvidnosti i solventnostiPojam solventnosti dugoročna usklađenost strukture aktive i pasive tj mogućnost da se svi dugovi plate ldquokonačnordquo ali po tržišnim cijenamaBanka je solventna ako joj je u slučaju likvidacije aktiva veća od pasive
Trojako značenje solventnosti Sposobnost banke da snosi rizik (u slučaju likvidacije) Obezbjeđenje sigurnosti deponentima (minimiziranje rizika za
deponente) Makroekonomska funkcija banke (u slučaju nesolvnentnosti jedne
banke posljedica može biti pad povjerenja u sve banke ndash lančani efekat
4 Sigurnost
Pojam sigurnosti mogućnost plaćanja i naplate svih obaveza i potraživanja u ugovorenim rokovima i utvrđenom obimu Odnosi se na procjenu klijenta njegove sposobnosti da izmiri svoje obaveze na vrijeme u punom iznosu te na način predviđen u ugovoru
Postiže se provjerama klijenataZakonski uređeno putem garancija koje su neophodne
5 Efikasnost
Pojam efikasnosti (poslovanja) aktivnosti koje vode ka ostvarenju optimalnih rezultata
Princip po kojem banka odobrava sredstva za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno upotrijebiti
Efikasnost = likvidnost + profitabilnost + solventnost + sigurnost
6 Profitabilnost
Profitabilnost =gt funkcija cilja banke
Cilj banke je stalno povećanje profitabilnostiTrendovi u profitabilnosti banaka =gttokom 80-ih i 90-ih bilježe se opadajuće stope
U obješnjenju postoje dvije koncepcije Posljedica djelovanja cikličnih i strukturnih faktora na svjetskom
planu Dilema - tranzicija konkurencija
Važni pokazatelji ROI ROA ROE
ROI =neto prihod nakon poreza operativni prihodROA =neto prihod nakon poreza ukupna aktivaROE =neto prihod nakon poreza akcijski kapital
a) Povezanost pokazatelja profitabilnostiROI =NP OP ndashpovrat na investicijeAU =OP UA -efekat korištenja activeROA =ROI x AU -povrat na aktivuEM =UA AK ndashakcijski multiplikator ROE= ROA x EM ndashpovrat na akcijski kapital
b) Formiranje profita banke
1 Kamatni prihod (-)2 Kamatni rashod3 Neto kamatni prihod (+)4 Neto nekamatni prihod5 Bruto prihod (-)6 Operativni rashodi7 Neto prihod (-)8 Izdvojene rezerve9 Neto prihod prije oporezivanja (-)10 Porez na profit11 Neto prihod poslije oporezivanja (-)12 Raspoređeni profit13 Zadržani ili neraspoređeni profit
c) Primjer izračunavanja profitabilnosti
Banka ldquoXrdquoima sljedeće pokazatelje poslovanja
Ukupna aktiva200000000 KMOperativni prihod20000000 KMAkcijski kapital16000000 KMNeto dobit (profit)1000000 KM
Izračunati ROI AU ROA EM i ROE =
Rješenje ROI = NP OP = 5AU = OP UA = 01ROA = ROI x AU = 05EM = UA AK = 1K = 125ROE = ROA x EM = 625
d) Faktori profitabilnosti
Postoje dvije vrste faktora koji utiču na profitabilnost banke mikroekonomski i makroekonomski
Mikroekonomski faktori profitabilnosti suKvalitet MGMT-aKvalitet aktiveEkonomija obimaEkonomija okviraVanbilansne operacijeTroškovi poslovanja IProfitni centri
Makroekonomski faktori profitabilnosti su Faza ekonomskog ciklusa Sektorske krize Kretanje kamata
Pojam kamatna margina razlika između aktivne i pasivne kamatne stope =gt razlika između kamatne stope na plasmane i dugove
e) Projektovanje profitabilnosti banaka
r = i + ot + ( 25 -i) x EAr -na plasmane I -kamatna stopa na obavezeE -akcijski kapital A ndashaktivaGranična stopa prinosa na akcijski kapitalAko imamo sljedeće podatker = 25 prije porezar = 15 poslije poreza od 40
Primjer Ako imamo sljedeće podatkei=10E=40A=100ot=3
Rješenje r = 136
f) Uticaj multiplikatora na profitabilnost
Ako je očekivani ROE = 25 prije poreza onda je ROE nakon poreza od (40) jednak 15Za stopu obaveznog kapitala od 8 ostvaruje se EM od 25Razlog =gt EM se računa samo na akcijski kapital (npr 4=gt 1 004 =25)Dakle ROA mora biti najmanje 1 jer jeROE = ROA x EM =gt 1 x 25ROE = 25
61Bilans banaka
1 Uvod
Finansijski izvještaji sadrže ključne informacije za donošenje odluka o poslovanju banke
Bilans stanja prikazuje imovinu obaveze i temeljni kapital Bilans stanja također daje pregled inputa i outputa banaka
Bilans uspjehadaje pregled cijena koštanja inputa i vrijenosti outputa
Pojam bilansa stanja Bilans stanja pokazuje iznos i sastav izvora sredstava koje je banka pribavila za finansiranje aktivnosti posuđivanja i investiranja kao i koliko je novca banka uložila u kredite vrijednosne papire i ostale finansijske outpute
Pojam bilansa uspjeha Bilans uspjeha pokazuje koliko je banku koštalo pribavljanje depozita i drugih izvora sredstava te koliko su iznosili prihodi po osnovu korištenja tih sredstava
2 Bilans stanja banke
Bilans banke kao i svaki drugi bilans sastoji se od aktive i pasive sa specifičnim elementima
Aktiva = obaveze + kapital
U aktivu bilansa banke spadaju Gotovina Vrijednosni papiri Krediti Lizinzi Ostala mješovita imovina
U pasivu bilansa banke spadaju Depoziti Nedepozitni izvori banke Temeljni kapital
Aktiva = Pasiva
Izvori bankinih sredstava = korištenju bankinih sredstavaa Aktiva bilansa banke
Gotovina i depoziti kod banaka
Gotovina banke prestavlja primarni izvor likvidnosti i u nju spadaju Gotovina u trezoru Depoziti koje banka drži u drugim bankama Gotovina u procesu prikupljanja Računi rezervi kod Centralne banke Gotovina je prva linija odbrane u slučaju neočekivanih zahtjeva od banke
Investicije u likvidne vrijednosne papire
Predstavljaju ulaganja u likvidne vrijednosne papire sa ciljem izgradnje druge linije odbrane likvidnosti banke ili sekundarnih rezervi
Ova kategorija aktive je između gotovine i kredita
Njihova osnovna karakteristika je da donose određeni prihod banci za razliku od gotovine
Ovdje spadaju kratkoročni državni papiri komercijalni zapisi kao i oročeni depoziti banke
Investicije u vrijednosne papire radi prihoda
Banka investira u ove vrijednosne papire radi očekivane stope povrata na njih a ne radi kreiranja sekundarnih rezervi likvidnosti
Ovdje spadaju sve vrste vrijednosnih papira koje banci donose prihode
Također banke drže i određeni broj vrijednosnih papira namijenjenih trgovanju s ciljem ostvarivanja određenog prihoda na promjeni cijena
Krediti
Ovdje spadaju sve vrste plasiranih kredita banke
Svaki kredit nosi određeni rang odnosno određene je kategorije1 Kategorija A-Dobra aktiva2 Kategorija B-Aktiva sa posebnom napomenom3 Kategorija C-Podstandardna aktiva4 Kategorija D-Sumnjiva aktiva i5 Kategorija E-Gubitak
Rezerve za potencijalne gubitke
Sukladno rangu aktive svaka banka izdvaja odgovarajuće rezerve za eventualne gubitke Rezerve prestavljaju odbitnu stavku aktivePostoje opće i posebne rezerve
Posebne rezerve su rezerve koje se izdvajaju prema propisima i u iznosu određenom od strane Agencije za svaku od kategorije aktive
Izdvajanje rezervi prema kategorijama aktive
1 Kategorija A -Dobra aktiva 2 ORKG za opći kreditni rizik
2 Kategorija B - Aktiva sa posebnom napomenom 5-15 PRKG za PKG
3 Kategorija C - Podstandardna aktiva 16-40 PRKG za PKG
4 Kategorija D - Sumnjiva aktiva 41-60 PRKG za PKG
5 Kategorija E - Gubitak 100 PRKG za PKG
ORKG - opće rezerve za kreditne gubitke PRKG - posebne rezerve za kreditne gubitkePKG - potencijalni kreditni gubitak
Ostala aktiva
Odnosi se na ostale kategorije fiksne aktiveOvdje spadaju zgrade oprema investicija u podružnice osiguranje itdOva kategorije je pod strogim nadzorom Agencije i ne smije se neograničeno i nekontrolisano povećavati
b Pasiva banke
Depoziti
Depoziti predstavljaju osnovni izvor finansiranja aktive bankeDepoziti mogu biti
- Transakcioni- Netransakcioni- Štedni- Oročeni
Također u ovu kategoriju pasive se ubrajaju i depoziti javnih institucija
Nedepozitni izvori
Ovdje spadaju Vrijednosni papiri izdati kao izvor finansiranja Krediti od drugih banaka i institucija Ugovori o rekupovini ndashREPO
Nedepozitni izvori predstavljaju veoma bitan izvor finansiranja aktive banke
Kapital
Kapital predstavlja vlasnički dio poslovanja
U kapital se ubrajaju Akcionarski kapital Subordinirani dug Opće rezerve za pokriće gubitka banaka
3 Vanbilansne stavke banaka
U novije vrijeme prisutan je trend rasta vanbilansnih pozicija banaka
Ovdje se između ostalog ubrajaju Stand by kreditni sporazumi Swap kamatnih stopa Obaveze po kreditima Ugovori o kursnim listama itd
Izvor su dodatnog rizika poslovanja banaka
4 Bilans uspjeha banke
Pojam bilansa uspjeha Bilans uspjeha predstavlja iznos primljenih prihoda te izloženih troškova koji su se pojavili u određenom periodu
KAMATNI PRIHODIKamate i naknade po kreditimaKamate od investicija u vrijednosne papireDrugi prihodi od kamata
KAMATNI TROŠKOVIKamate na depoziteKamate na kratkoročni dugKamate na dugoročni dug
NEKAMATNI PRIHODINaknade za usluge vezane za depoziteNaknade po osnovu zaključenih ugovora o rentanju opreme objekata i sl
NEKAMATNI TROŠKOVIPlaće dnevnice i ostali troškovi uposlenihNeto troškovi najmova i opremeRežijski troškovi Rezervacije za moguće gubitke po kreditima Porezi
Neto prihod od kamate=gt razlika između prihoda od kamate i troškova kamata
Neto nekamatani prihod =gt razlika između nekamatnih prihoda i nekamatnih troškova
Prihod prije poreza =gtrazlika predhodnih kategorija
NETO DOBIT = UKUPNE STAVKE PRIHODA -(minus) UKUPNE STAVKE RASHODA
KAKO POVEĆATI DOBITPovećati bilo koju od stavki aktive Povećavati aktivu s višim prihodom na račun one s nižim Smanjiti kamate na uzete depozite Tražiti jeftinije izvore na račun onih skupljih Smanjiti troškove poslovanja Izbjeći moguće poreze
7 OSNOVNI PRINCIPI BANKARSKOG POSLOVANJA
LIKVIDNOST
Sposobnost banke da izvršava svoje kratkoročne obaveze o rokovima dospjeća
Banka je likvidna sve dok je sposobna da o rokovima dospjeća izvršava svoje obaveze
Likvidnost je osnova za normalno funkcionisanje depozitnog i kreditnog mehanizma kod svake banke
Povjerenje je osnov odnosa banke i klijenta i banke moraju da se bore da održe to povjerenje Ono se održava neodložnim izmirenjem dospjelih obaveza
Nelikvidna banka nije u stanju da pokrije prezentovane naloge za isplatu ugovorenih obaveza
Različit nivo likvidnosti
Aktive bilansa super-likvidna imovina likvidna imovina i nelikvidna imovina
Pasive bilansa
Vanbilansnih pozicija
Idealno stanje poklapanje likvidnosti imovine i dospjeća obaveza
Uticaj ročne transformacije sredstava deponenti i tražioci kredita ndash suprostavljeni ciljevi
Pod kontrolom bankarskog menadžmenta
Banka zarađuje na ročnoj transformaciji sredstava
U težnji za zaradom -gt opasnost od probijanja granica ročne transformacije -gt nelikvidnost
Banke mogu vršiti ročnu transformaciju ali samo do određenog stepena koji su one same utvrdile na osnovu iskustva
Nelikvidnost može da nastane ukoliko banka postane nesolventna -gt vrijednost aktive ltvrijednosti obaveza tz da banka nema kapitala
Promjena koncepta likvidnosti banke u savremenim uslovima
ranije jednostavniji menadžment likvidnosti koji se sastojao u tome da vodi računa o likvidnosnoj strukturi svoje aktive
danas povećani rizik da likvidnost banke bude ugrožena (rizik vanbilansnih obaveza i prekid zaduživanja na finansijskom tržištu) ali i nove mogućnosti zaduživanja i odbrane likvidnosti banke
Najlošija pozicija u savremenoj tržišnoj strukturi- banka uključena u finansijsko tržište- upravljanjem pasivom obezbjeđuje dodatni kvantum likvidnosti- sticajem okolnosti ndashgubi svoju kreditnu sposobnost na tržištu1048790zatvara
joj se pristup finansijskom tržištu
Jedini izlaz kredit za likvidnost od Centralne banke -gt koja diktira menadžmentu banke restrukturiranja bilansa
STRATEGIJE LIKVIDNOSTI
1 Strategija kratkoročnih komercijalnih kredita- dominantna u toku XIX vijeka- depozitni potencijal su uglavnom činili a vistadepoziti - održavanje solventnosti i likvidnosti plasmanom depozitnog
potencijala u kratkoročne kredite- rok kredita do 90 dana-pokriveni robnim mjenicama
- nelikvidnost bi mogla nastati samo neto smanjenjem depozita kao bankarskih resursa
- CB bi mogla odobriti kredit za likvidnost- kasnije raste značaj štednih i oročenih depozita kao i kredita sa
dužim rokovima otplate tako da ova strategija gubi na značaju
2 Strategija utrživih aktiva- nastala je početkom XX vijeka na bazi razvoja fin tržišta- banke diverzifikuju svoju rezervnu aktivu - sekundarne rezerve ndashdržavni VP (blagajnički zapisi)- kamatonosne sekundarne rezerve privlače bankare- uslov dovoljno duboko finansijsko (posebno novčano)tržište- odbrana likvidnosti prodaja dijela kratkoročnih VP kao i dijela
kreditnog portfolija- sekjurizacija kredita grupe banaka udružuju dijelove
standardizovanih kredita u određeni pulkod neke finansijske institucije Na osnovu toga finans
- institucija emituje nove VP koje prodaje zainteresovanim institucionalnim investitorima
3 Strategija na bazi plasmana sa anticipiranim dohotkom- postala je dominantna poslije Drugog svjetskog rata- rast srednjoročnih i dugoročnih kredita na osnovu rasta štednih i
oročenih depozita- povrat kredita na osnovu anuitetnog otplatnog plana - otplata iz prihoda korisnika kredita (firme i stanovništvo) - preduzeća kvartalni i polugodišnji anuiteti- stanovništvo mjesečni anuitet- analiza i praćenje priliva i odliva
4 Strategija upravljanja pasivom- razvijena u toku šezdesetih godina- obezbjeđenje likvidnosti na osnovu povlačenja (uzimanja) kredita
umjesto putem prodaje kratkoročnih VP- predpostavlja jako finansijsko tržište sa obiljem sredstava koja se
mogu angažovati putem kreditnih aranžmana- mogućnost korištenja kredita kod CB- uslov banka mora imati solidnu kreditnu sposobnost
INDIKATORI NELIKVIDNOSTI
- Nema dovoljno novčanih sredstava za pokriće naloga komitenata- nije u stanju isplatiti novčana sredstva po odobrenim kreditima
- nije u stanju otplaćivati uzete kredite- drži niži nivo OR kod CB od propisanih
UPRAVLJANJE AKTIVOM I LIKVIDNOST
Posebno značajno u uslovima nerazvijenog finansijskog tržišta odnosno kada banka ne koristi mehanizme upravljanja pasivom
Banka formira primarnu rezervu likvidnosti koja se u uprošćenom finansijskom sistemu sastoji od novca na depozitnom računu kod CB
Dva pristupa upravljanja aktivom
Stock pristup banka treba težiti da ima kvalitetnu aktivu U slučaju privremene nelikvidnosti banka može prodati dio aktive povući sredstva sa FT ili od CB Težište na upravljanju aktivom radi obezbjeđenja likvidnosti Klasifikacija aktive banke prema stepenu likvidnosti
Flow pristup respektuje ročnu transformaciju buduće prilive i odlive Banka stvara ldquomapu likvidnostirdquondash sagledava poziciju likvidnosti u rokovima od 1-8 dana 8-30 i 30-90 dana
Optimalno rješenje u kombinaciji dva pristupa
UPRAVLJANJE PASIVOM I LIKVIDNOST
Banke rješavaju problem likvidnosti upravljanjem pasivom odnosno angažovanjem dodatnih sredstava na finansijskom tržištu (kao i kredita kod CB)
Mehanizmi angažmana kredita za likvidnost1 Međubankarski kredit za likvidnost2 Aranžmani o rekupovini sredstava (REPOS)3 Depozitni certifikati (CDs)4 Krediti za likvidnost kod CB
Međubankarski krediti za likvidnost
Predstavlja mehanizam raspodjele sredstava na računima kod centralne banke na kreditnoj bazi uz plaćanjenaplatu kamate
Posebno karakteristično za američke banke kod kojih u pravilu manje banke imaju više sredstava na računima kod CB nego velike banke
Manje banke često imaju viškove primarne likvidnosti pa je moguće da one na vrlo kratak rok uz naplatu kamate ustupaju ta sredstva drugim bankama
Radi se uglavnom o neosiguranim kreditima (bez pokrića)
Aranžmani o rekupovini sredstava (REPO)
Radi se o prodaji finansijske aktive uz obavezu prodavca da mora u određenom kratkom terminu kupiti tu istu aktivu po unaprijed dogovorenoj cijeni
Kao pokriće koriste se državne obveznice Smatraju se najsigurnijim načinom ulaganja
Ročnost ovog aranžmana je od jednog dana do nekoliko mjeseci Može biti ldquoREPO sa unaprijed dogovorenim datumomrdquo ili tzv ldquootvoreni REPOrdquo sa mogućnošću kupovine u bilo koje vrijeme u budućnosti
Banka u osnovi vrši prodaju vrijednosnih papira za novac uz obavezu njihove ponovne kupovine Kupac zarađuje kamatu po repo-stopi dok prodavac rješava problem kratkoročne nelikvidnosti
Depozitni certifikati (CDs)
Banka emituje depozitne certifikate sa kratkim rokovima vraćanja kada su u funkciji obezbjeđenja likvidnosti
Kada ima narasle zahtjeve za dodatnim novčanim sredstvima banka nudi emisiju svojih CDs po atraktivnim kamatnim stopama
Ona očekuje da u vrlo kratkom roku dođe do likvidnih sredstava ndash znatno brže nego da čeka neto-priliv depozita
Krediti za likvidnost kod CB
CB ih odobrava bankama koje su solventne ali imaju kratkoročne probleme likvidnosti
Realizuju se posredstvom tzv ldquodiskontnog šalterardquo na kojem banke mogu da dobiju superkratkoročne kredite CB uz zalog državnih vrijednosnih papira
Dva koncepta kamatnih stopa za navedene kredite- ispod tržišne (potreba kontrole namjenskog korištenja)- iznad tržišne (kaznene banke nezainteresovane da ih koriste)
Tri tipa ovih kredita1 za prilagođavanje bilansne strukture banaka2 za pokrivanje sezonskih debalansa3 za otklanjanje posljedica neočekivanih događaja
UTVRĐIVANJE LIKVIDNOSTI
Potrebno je izvršiti grupisanje pojedinih oblika aktive prema stepenu likvidnosti
Gradacija u tri kategorije- Primarna gotovina u blagajni sredstva po viđenju kod korespodentskih
banaka i na računu kod CB- Sekundarna primarna likvidnost uvećana za najlikvidniji dio aktive banke - koji
se u kratkom roku i uz niske troškove može pretvoriti u novac (mjenice kratkoročni krediti do tri mjeseca)
- Tercijarna dijelovi plasmana banke koji se do isteka određenog roka ne mogu pretvoriti u gotov novac (dugoročni krediti obligacije mjenice koje se ne mogu eskontovati)
INSTRUMENTI MJERENJA LIKVIDNOSTI
Kvantitativnipristupa odnos kredita i depozitab odnos likvidne aktive i ukupnih depozitac odnos likvidne i ukupne aktived odnos likvidne aktive i kratkoročnih obavezae prosječna dospjelost plasmana u HV
Kvalitativnipristup Praćenje i analizaa sezonskih ciklusab slučajnih i dugoročnih promjenac novčanih tokova
Kvanitativni ili stock pristup
a Odnos kredita i depozita
kada se odnos penje do relativno visokog nivoa- bankari manje pozajmljuju i investiraju Krediti su nelikvidna imovina banke ndash kada oni rastu =gt likvidnost opada
Nedostatak ne daje informacije o dospjelosti i urednosti otplate kredita niti informacije o stepenu likvidnosti Ne sadrži ni informacije o prirodi bančine imovine izvan kreditnog portfelja (npr gotovina i kratkoročne HV i fiksna aktiva)
To je signal koji opominje menadžment banke da napravi ocjenu svog programa prekomjerne ekspanzije kredita
b odnos likvidne aktive i ukupnih depozita
nešto pouzdaniji od prethodnog
Nedostatak značajan dio gotovine nije stvarno raspoloživ za odgovaranje na bančine potrebe za likvidnim sredstvima (npr obavezna rezerva i sl)
Nedostatak koeficijenata statički ili stock pristup (bez dinamike)
Zaključak Ne postoji opšta formula likvidnosti za sve banke pa ni za jednu banku u različitim vremenskim periodima Svaka banka traga za svojim optimumom likvidnosti
Korelativno praćenje stope rasta depozita i kredita Stabilne stope rasta depozita siguran su pokazatelj održavanja optimalne zone likvidnosti bez formiranja dodatnih rezervi lkvidnosti
Formiranje predvidivih stopa kredita odnosno kalkulisanje cikličnih sezonskih slučajnih i dugoročnih varijacija stopa formiranja kredita i depozita
Zlatno pravilo likvidnosti stope rasta kredita ne smiju biti veće od stopa rasta depozita
Banka mora nastojati da što prije otkloni nelikvidnost kako bi sačuvala povjerenje svojih komitenata
Projektovanje likvidnosti
U savremenim bankama vrše komisije za upravljanje aktivom i pasivomSastoji se u prognoziranju rasta kredita i depozita te aranžiranju dodatnih izvora za obezbjeđenje likvidnosti banke
Suština izračunati gep (jaz) likvidnosti banke kao razliku između anticipiranih izvora sredstava i potencijalne upotrebe sredstava od strane banke
Značaj izbora optimalne kombinacije
Diferencijacija depozita stabilni i nestabilni (više ili manje osjetljivi na promjene tržišne kamatne stope)
Ciklični aspekt (povezanost banke sa granama kod kojih postoji veći stepen cikličnih oscilacija) U uslovima uspona privredne aktivnosti banke smanjuju kratkoročne i dugoročne VP i povećavaju kredite U uslovima recesije =gt smanjuju se zahtjevi za kreditima =gt banke usmjeravaju sredstva u VP
Način projektovanja likvidnosti
Potrebe dodatne likvidnostiprognozirani rast kredita + rast obaveznih rezervi ndash prognozirani porast depozita
Na izbor sredstava za pokrivanje gep-a utiče dužina vremena projektovanog gep-a očekivano kretanje kamatnih stopa na finansijskom tržištu
Na politiku likvidnosti utiče i filozofija menadžmenta
Faktori koji utiču na likvidnost
ročna struktura svih sredstava dinamika priliva sredstava ponašanje poslovnih subjekata smjernice ekonomske i razvojne politike mjere monetarno- kreditne politike
Propisi agencije za bankarstvo
ldquoOdlukao minimalnimstandardimaza upravljanjerizikomlikvidnostibanakardquo
Nadzorni odbor banke odgovoran je da osigura da banka ima i provodi adekvatan program za upravljanje rizikom likvidnosti
Više rukovodstvo banke dužno je da pripremai Odborudajeprijedlogeprogramai politika provodiprogramei politike prati upravljai kontroliše dautvrdimetodprocjenetekućei budućelikvidnosti obezbjedisistemizvještavanjao likvidnosti obavještavaOdboro stanjulikvidnostinajmanjejednomkvartalno
pratiekonomskei drugeusloveu okruženjukojimoguuticatinalikvidnost obezbjediuslovezasisteminterne kontrole
Obaveza banke Ročno usklađivanje ugovorenih dospjeća instrumenata aktive i pasive
najmanje90 izvorasredstavasarokomdospjećado 365 danadaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 365 dana
najmanje95 izvorasarokomdospjećado 180 danaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 180 dana
izvoresredstavasarokomdospjećado 90 danau punomiznosuangažujeu plasmanesarokomdospjećado 90 dana
Rezerva likvidnosti
Empirijski određena visinom novčanih sredstava poslovne banke u gotovini i na računima kod CB Izražava se u procentima od depozita sa kojima banka raspolaže
Na osnovu višegodišnjeg iskustva ocijenjeno je da odnos sredstava na žiro-računu poslovne banke ne bi smio biti niži od 4 do 5 od ukupnih depozita po viđenju
Kod nas su banke obavezne da održavaju prosječan desetodnevni minimum likvidnosti u novčanim sredstvima u visini od najmanje 20 iznosa kratkoročnih izvora sredstava
PROPISANE ZAŠTITNE MJERE
principdase štovišeoslanjanastabilneizvoresredstava principzamaksimalnudiverzifikacijuizvorasredstavapodospjeću vrstii
brojukomitenata tržištui instrumentima organizacionemjerezaupravljanjelikvidnošću (kompetentnalica
efikasnakontrolai sl) stepenuključenostibankeu tržištanovcai razvojakratkoročnihvrijednosnihpapira redovnopripremanjeplanovazavanredne(neočekivane)situacije kvalitetaninformacioni sistem
SOLVENTNOST
Solventnost je sposobnost banke da svoje ukupne obaveze može pokriti svojom ukupnom aktivom čija se vrijednost može potvrditi na tržištu dakle po tržišnoj cijeni
Nesolventna banka formirana vrijednost obaveza iznad nivoa realne aktive
Da li banka može biti nelikvidna ali solventnalikvidna ali nesolventna
Vremenska koponenta za razlikovanje kategorija likvidnosti i solventnosti
Likvidnost sposobnost banke da odgovori svojim obavezama u određenom (kratkom) roku a
Solventnost sposobnost banke da odgovori svim svojim obavezama Da u trenutku likvidacije može da isplati svoje povjerioce
Ako je banka nesolventna dolazi pod udar regulatornih organa uz mogućnost gubljenja poslovnog statusa u obliku likvidacije ili preuzimanja od neke druge banke
POSLOVNOST
predstavlja postizanje maksimalnih rezultata minimalnim ulaganjem sredstavaSastavni dijelovi
samostalnost i objektivnost u donošenju odluka stalna cirkulacija novca poslovno predviđanje
Princip poslovnosti ugrađuje se u princip likvidnosti sa kojim čini jedinstvenu cjelinu
EFIKASNOST
predstavlja princip po kojem banka odobrava kredite za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno uložitiBanke će sredstva usmjeriti u projekat koji će nakon otplate kredita uspješno poslovati
Banka teži optimalnoj efikasnosti koja je rezultanta poželjnog stepena likvidnosti i sigurnosti koji reflektuju operativna i strateška ponašanja vlasnika menadžmenta i klijenata banke
PROFITABILNOST
cilj banke je ostvarenje što većeg profita na osnovu kamatne marže zaračunavanjem provizije na bankarske usluge kao i prihoda ostvarenih vođenjem vlastitih poslova bankeProfitabilnost kao obezbjeđenje dovoljne stope prinosa po jedinici dioničkog kapitala
Rezultat - rast profita i povećanje tržišne vrijednosti banke
Osnovni principi bankarskog poslovanja - Vježbe
1 Finansijski indikatori banaka
Cilj poslovanja =gt adekvatna stopa prinosa po jedinici kapitalaUslov rasta banke je i povećanje kapitala =gt propisan mininimum
Svrha indikatoraUpoređivanje performansi banke sa drugim bankama i Posmatranje date banke kroz vrijeme
Osnovni principi bankarskog poslovanja su Likvidnost Solventnost Sigurnost Profitabilnost Efikasnost
2 Likvidnost banaka
Pojam likvidnost sposobnost subjekta da izvrši svoje tekuće obaveze o roku dospijećaKroz adekvatno upravljanje likvidnošću banka gradi povjerenjeRangiranje aktive i pasive prema stepenima likvidnosti super-likvidna likvidna i nelikvidnaPojam ročna transformacija usklađivanje rokova obaveza i potraživanja
Postoji više indikatora likvidnosti ali osnovni su Likvidna aktiva ukupna aktiva Likvidna pasiva ukupna pasiva
3 Solventnost
Razlika između likvidnosti i solventnostiPojam solventnosti dugoročna usklađenost strukture aktive i pasive tj mogućnost da se svi dugovi plate ldquokonačnordquo ali po tržišnim cijenamaBanka je solventna ako joj je u slučaju likvidacije aktiva veća od pasive
Trojako značenje solventnosti Sposobnost banke da snosi rizik (u slučaju likvidacije) Obezbjeđenje sigurnosti deponentima (minimiziranje rizika za
deponente) Makroekonomska funkcija banke (u slučaju nesolvnentnosti jedne
banke posljedica može biti pad povjerenja u sve banke ndash lančani efekat
4 Sigurnost
Pojam sigurnosti mogućnost plaćanja i naplate svih obaveza i potraživanja u ugovorenim rokovima i utvrđenom obimu Odnosi se na procjenu klijenta njegove sposobnosti da izmiri svoje obaveze na vrijeme u punom iznosu te na način predviđen u ugovoru
Postiže se provjerama klijenataZakonski uređeno putem garancija koje su neophodne
5 Efikasnost
Pojam efikasnosti (poslovanja) aktivnosti koje vode ka ostvarenju optimalnih rezultata
Princip po kojem banka odobrava sredstva za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno upotrijebiti
Efikasnost = likvidnost + profitabilnost + solventnost + sigurnost
6 Profitabilnost
Profitabilnost =gt funkcija cilja banke
Cilj banke je stalno povećanje profitabilnostiTrendovi u profitabilnosti banaka =gttokom 80-ih i 90-ih bilježe se opadajuće stope
U obješnjenju postoje dvije koncepcije Posljedica djelovanja cikličnih i strukturnih faktora na svjetskom
planu Dilema - tranzicija konkurencija
Važni pokazatelji ROI ROA ROE
ROI =neto prihod nakon poreza operativni prihodROA =neto prihod nakon poreza ukupna aktivaROE =neto prihod nakon poreza akcijski kapital
a) Povezanost pokazatelja profitabilnostiROI =NP OP ndashpovrat na investicijeAU =OP UA -efekat korištenja activeROA =ROI x AU -povrat na aktivuEM =UA AK ndashakcijski multiplikator ROE= ROA x EM ndashpovrat na akcijski kapital
b) Formiranje profita banke
1 Kamatni prihod (-)2 Kamatni rashod3 Neto kamatni prihod (+)4 Neto nekamatni prihod5 Bruto prihod (-)6 Operativni rashodi7 Neto prihod (-)8 Izdvojene rezerve9 Neto prihod prije oporezivanja (-)10 Porez na profit11 Neto prihod poslije oporezivanja (-)12 Raspoređeni profit13 Zadržani ili neraspoređeni profit
c) Primjer izračunavanja profitabilnosti
Banka ldquoXrdquoima sljedeće pokazatelje poslovanja
Ukupna aktiva200000000 KMOperativni prihod20000000 KMAkcijski kapital16000000 KMNeto dobit (profit)1000000 KM
Izračunati ROI AU ROA EM i ROE =
Rješenje ROI = NP OP = 5AU = OP UA = 01ROA = ROI x AU = 05EM = UA AK = 1K = 125ROE = ROA x EM = 625
d) Faktori profitabilnosti
Postoje dvije vrste faktora koji utiču na profitabilnost banke mikroekonomski i makroekonomski
Mikroekonomski faktori profitabilnosti suKvalitet MGMT-aKvalitet aktiveEkonomija obimaEkonomija okviraVanbilansne operacijeTroškovi poslovanja IProfitni centri
Makroekonomski faktori profitabilnosti su Faza ekonomskog ciklusa Sektorske krize Kretanje kamata
Pojam kamatna margina razlika između aktivne i pasivne kamatne stope =gt razlika između kamatne stope na plasmane i dugove
e) Projektovanje profitabilnosti banaka
r = i + ot + ( 25 -i) x EAr -na plasmane I -kamatna stopa na obavezeE -akcijski kapital A ndashaktivaGranična stopa prinosa na akcijski kapitalAko imamo sljedeće podatker = 25 prije porezar = 15 poslije poreza od 40
Primjer Ako imamo sljedeće podatkei=10E=40A=100ot=3
Rješenje r = 136
f) Uticaj multiplikatora na profitabilnost
Ako je očekivani ROE = 25 prije poreza onda je ROE nakon poreza od (40) jednak 15Za stopu obaveznog kapitala od 8 ostvaruje se EM od 25Razlog =gt EM se računa samo na akcijski kapital (npr 4=gt 1 004 =25)Dakle ROA mora biti najmanje 1 jer jeROE = ROA x EM =gt 1 x 25ROE = 25
Gotovina banke prestavlja primarni izvor likvidnosti i u nju spadaju Gotovina u trezoru Depoziti koje banka drži u drugim bankama Gotovina u procesu prikupljanja Računi rezervi kod Centralne banke Gotovina je prva linija odbrane u slučaju neočekivanih zahtjeva od banke
Investicije u likvidne vrijednosne papire
Predstavljaju ulaganja u likvidne vrijednosne papire sa ciljem izgradnje druge linije odbrane likvidnosti banke ili sekundarnih rezervi
Ova kategorija aktive je između gotovine i kredita
Njihova osnovna karakteristika je da donose određeni prihod banci za razliku od gotovine
Ovdje spadaju kratkoročni državni papiri komercijalni zapisi kao i oročeni depoziti banke
Investicije u vrijednosne papire radi prihoda
Banka investira u ove vrijednosne papire radi očekivane stope povrata na njih a ne radi kreiranja sekundarnih rezervi likvidnosti
Ovdje spadaju sve vrste vrijednosnih papira koje banci donose prihode
Također banke drže i određeni broj vrijednosnih papira namijenjenih trgovanju s ciljem ostvarivanja određenog prihoda na promjeni cijena
Krediti
Ovdje spadaju sve vrste plasiranih kredita banke
Svaki kredit nosi određeni rang odnosno određene je kategorije1 Kategorija A-Dobra aktiva2 Kategorija B-Aktiva sa posebnom napomenom3 Kategorija C-Podstandardna aktiva4 Kategorija D-Sumnjiva aktiva i5 Kategorija E-Gubitak
Rezerve za potencijalne gubitke
Sukladno rangu aktive svaka banka izdvaja odgovarajuće rezerve za eventualne gubitke Rezerve prestavljaju odbitnu stavku aktivePostoje opće i posebne rezerve
Posebne rezerve su rezerve koje se izdvajaju prema propisima i u iznosu određenom od strane Agencije za svaku od kategorije aktive
Izdvajanje rezervi prema kategorijama aktive
1 Kategorija A -Dobra aktiva 2 ORKG za opći kreditni rizik
2 Kategorija B - Aktiva sa posebnom napomenom 5-15 PRKG za PKG
3 Kategorija C - Podstandardna aktiva 16-40 PRKG za PKG
4 Kategorija D - Sumnjiva aktiva 41-60 PRKG za PKG
5 Kategorija E - Gubitak 100 PRKG za PKG
ORKG - opće rezerve za kreditne gubitke PRKG - posebne rezerve za kreditne gubitkePKG - potencijalni kreditni gubitak
Ostala aktiva
Odnosi se na ostale kategorije fiksne aktiveOvdje spadaju zgrade oprema investicija u podružnice osiguranje itdOva kategorije je pod strogim nadzorom Agencije i ne smije se neograničeno i nekontrolisano povećavati
b Pasiva banke
Depoziti
Depoziti predstavljaju osnovni izvor finansiranja aktive bankeDepoziti mogu biti
- Transakcioni- Netransakcioni- Štedni- Oročeni
Također u ovu kategoriju pasive se ubrajaju i depoziti javnih institucija
Nedepozitni izvori
Ovdje spadaju Vrijednosni papiri izdati kao izvor finansiranja Krediti od drugih banaka i institucija Ugovori o rekupovini ndashREPO
Nedepozitni izvori predstavljaju veoma bitan izvor finansiranja aktive banke
Kapital
Kapital predstavlja vlasnički dio poslovanja
U kapital se ubrajaju Akcionarski kapital Subordinirani dug Opće rezerve za pokriće gubitka banaka
3 Vanbilansne stavke banaka
U novije vrijeme prisutan je trend rasta vanbilansnih pozicija banaka
Ovdje se između ostalog ubrajaju Stand by kreditni sporazumi Swap kamatnih stopa Obaveze po kreditima Ugovori o kursnim listama itd
Izvor su dodatnog rizika poslovanja banaka
4 Bilans uspjeha banke
Pojam bilansa uspjeha Bilans uspjeha predstavlja iznos primljenih prihoda te izloženih troškova koji su se pojavili u određenom periodu
KAMATNI PRIHODIKamate i naknade po kreditimaKamate od investicija u vrijednosne papireDrugi prihodi od kamata
KAMATNI TROŠKOVIKamate na depoziteKamate na kratkoročni dugKamate na dugoročni dug
NEKAMATNI PRIHODINaknade za usluge vezane za depoziteNaknade po osnovu zaključenih ugovora o rentanju opreme objekata i sl
NEKAMATNI TROŠKOVIPlaće dnevnice i ostali troškovi uposlenihNeto troškovi najmova i opremeRežijski troškovi Rezervacije za moguće gubitke po kreditima Porezi
Neto prihod od kamate=gt razlika između prihoda od kamate i troškova kamata
Neto nekamatani prihod =gt razlika između nekamatnih prihoda i nekamatnih troškova
Prihod prije poreza =gtrazlika predhodnih kategorija
NETO DOBIT = UKUPNE STAVKE PRIHODA -(minus) UKUPNE STAVKE RASHODA
KAKO POVEĆATI DOBITPovećati bilo koju od stavki aktive Povećavati aktivu s višim prihodom na račun one s nižim Smanjiti kamate na uzete depozite Tražiti jeftinije izvore na račun onih skupljih Smanjiti troškove poslovanja Izbjeći moguće poreze
7 OSNOVNI PRINCIPI BANKARSKOG POSLOVANJA
LIKVIDNOST
Sposobnost banke da izvršava svoje kratkoročne obaveze o rokovima dospjeća
Banka je likvidna sve dok je sposobna da o rokovima dospjeća izvršava svoje obaveze
Likvidnost je osnova za normalno funkcionisanje depozitnog i kreditnog mehanizma kod svake banke
Povjerenje je osnov odnosa banke i klijenta i banke moraju da se bore da održe to povjerenje Ono se održava neodložnim izmirenjem dospjelih obaveza
Nelikvidna banka nije u stanju da pokrije prezentovane naloge za isplatu ugovorenih obaveza
Različit nivo likvidnosti
Aktive bilansa super-likvidna imovina likvidna imovina i nelikvidna imovina
Pasive bilansa
Vanbilansnih pozicija
Idealno stanje poklapanje likvidnosti imovine i dospjeća obaveza
Uticaj ročne transformacije sredstava deponenti i tražioci kredita ndash suprostavljeni ciljevi
Pod kontrolom bankarskog menadžmenta
Banka zarađuje na ročnoj transformaciji sredstava
U težnji za zaradom -gt opasnost od probijanja granica ročne transformacije -gt nelikvidnost
Banke mogu vršiti ročnu transformaciju ali samo do određenog stepena koji su one same utvrdile na osnovu iskustva
Nelikvidnost može da nastane ukoliko banka postane nesolventna -gt vrijednost aktive ltvrijednosti obaveza tz da banka nema kapitala
Promjena koncepta likvidnosti banke u savremenim uslovima
ranije jednostavniji menadžment likvidnosti koji se sastojao u tome da vodi računa o likvidnosnoj strukturi svoje aktive
danas povećani rizik da likvidnost banke bude ugrožena (rizik vanbilansnih obaveza i prekid zaduživanja na finansijskom tržištu) ali i nove mogućnosti zaduživanja i odbrane likvidnosti banke
Najlošija pozicija u savremenoj tržišnoj strukturi- banka uključena u finansijsko tržište- upravljanjem pasivom obezbjeđuje dodatni kvantum likvidnosti- sticajem okolnosti ndashgubi svoju kreditnu sposobnost na tržištu1048790zatvara
joj se pristup finansijskom tržištu
Jedini izlaz kredit za likvidnost od Centralne banke -gt koja diktira menadžmentu banke restrukturiranja bilansa
STRATEGIJE LIKVIDNOSTI
1 Strategija kratkoročnih komercijalnih kredita- dominantna u toku XIX vijeka- depozitni potencijal su uglavnom činili a vistadepoziti - održavanje solventnosti i likvidnosti plasmanom depozitnog
potencijala u kratkoročne kredite- rok kredita do 90 dana-pokriveni robnim mjenicama
- nelikvidnost bi mogla nastati samo neto smanjenjem depozita kao bankarskih resursa
- CB bi mogla odobriti kredit za likvidnost- kasnije raste značaj štednih i oročenih depozita kao i kredita sa
dužim rokovima otplate tako da ova strategija gubi na značaju
2 Strategija utrživih aktiva- nastala je početkom XX vijeka na bazi razvoja fin tržišta- banke diverzifikuju svoju rezervnu aktivu - sekundarne rezerve ndashdržavni VP (blagajnički zapisi)- kamatonosne sekundarne rezerve privlače bankare- uslov dovoljno duboko finansijsko (posebno novčano)tržište- odbrana likvidnosti prodaja dijela kratkoročnih VP kao i dijela
kreditnog portfolija- sekjurizacija kredita grupe banaka udružuju dijelove
standardizovanih kredita u određeni pulkod neke finansijske institucije Na osnovu toga finans
- institucija emituje nove VP koje prodaje zainteresovanim institucionalnim investitorima
3 Strategija na bazi plasmana sa anticipiranim dohotkom- postala je dominantna poslije Drugog svjetskog rata- rast srednjoročnih i dugoročnih kredita na osnovu rasta štednih i
oročenih depozita- povrat kredita na osnovu anuitetnog otplatnog plana - otplata iz prihoda korisnika kredita (firme i stanovništvo) - preduzeća kvartalni i polugodišnji anuiteti- stanovništvo mjesečni anuitet- analiza i praćenje priliva i odliva
4 Strategija upravljanja pasivom- razvijena u toku šezdesetih godina- obezbjeđenje likvidnosti na osnovu povlačenja (uzimanja) kredita
umjesto putem prodaje kratkoročnih VP- predpostavlja jako finansijsko tržište sa obiljem sredstava koja se
mogu angažovati putem kreditnih aranžmana- mogućnost korištenja kredita kod CB- uslov banka mora imati solidnu kreditnu sposobnost
INDIKATORI NELIKVIDNOSTI
- Nema dovoljno novčanih sredstava za pokriće naloga komitenata- nije u stanju isplatiti novčana sredstva po odobrenim kreditima
- nije u stanju otplaćivati uzete kredite- drži niži nivo OR kod CB od propisanih
UPRAVLJANJE AKTIVOM I LIKVIDNOST
Posebno značajno u uslovima nerazvijenog finansijskog tržišta odnosno kada banka ne koristi mehanizme upravljanja pasivom
Banka formira primarnu rezervu likvidnosti koja se u uprošćenom finansijskom sistemu sastoji od novca na depozitnom računu kod CB
Dva pristupa upravljanja aktivom
Stock pristup banka treba težiti da ima kvalitetnu aktivu U slučaju privremene nelikvidnosti banka može prodati dio aktive povući sredstva sa FT ili od CB Težište na upravljanju aktivom radi obezbjeđenja likvidnosti Klasifikacija aktive banke prema stepenu likvidnosti
Flow pristup respektuje ročnu transformaciju buduće prilive i odlive Banka stvara ldquomapu likvidnostirdquondash sagledava poziciju likvidnosti u rokovima od 1-8 dana 8-30 i 30-90 dana
Optimalno rješenje u kombinaciji dva pristupa
UPRAVLJANJE PASIVOM I LIKVIDNOST
Banke rješavaju problem likvidnosti upravljanjem pasivom odnosno angažovanjem dodatnih sredstava na finansijskom tržištu (kao i kredita kod CB)
Mehanizmi angažmana kredita za likvidnost1 Međubankarski kredit za likvidnost2 Aranžmani o rekupovini sredstava (REPOS)3 Depozitni certifikati (CDs)4 Krediti za likvidnost kod CB
Međubankarski krediti za likvidnost
Predstavlja mehanizam raspodjele sredstava na računima kod centralne banke na kreditnoj bazi uz plaćanjenaplatu kamate
Posebno karakteristično za američke banke kod kojih u pravilu manje banke imaju više sredstava na računima kod CB nego velike banke
Manje banke često imaju viškove primarne likvidnosti pa je moguće da one na vrlo kratak rok uz naplatu kamate ustupaju ta sredstva drugim bankama
Radi se uglavnom o neosiguranim kreditima (bez pokrića)
Aranžmani o rekupovini sredstava (REPO)
Radi se o prodaji finansijske aktive uz obavezu prodavca da mora u određenom kratkom terminu kupiti tu istu aktivu po unaprijed dogovorenoj cijeni
Kao pokriće koriste se državne obveznice Smatraju se najsigurnijim načinom ulaganja
Ročnost ovog aranžmana je od jednog dana do nekoliko mjeseci Može biti ldquoREPO sa unaprijed dogovorenim datumomrdquo ili tzv ldquootvoreni REPOrdquo sa mogućnošću kupovine u bilo koje vrijeme u budućnosti
Banka u osnovi vrši prodaju vrijednosnih papira za novac uz obavezu njihove ponovne kupovine Kupac zarađuje kamatu po repo-stopi dok prodavac rješava problem kratkoročne nelikvidnosti
Depozitni certifikati (CDs)
Banka emituje depozitne certifikate sa kratkim rokovima vraćanja kada su u funkciji obezbjeđenja likvidnosti
Kada ima narasle zahtjeve za dodatnim novčanim sredstvima banka nudi emisiju svojih CDs po atraktivnim kamatnim stopama
Ona očekuje da u vrlo kratkom roku dođe do likvidnih sredstava ndash znatno brže nego da čeka neto-priliv depozita
Krediti za likvidnost kod CB
CB ih odobrava bankama koje su solventne ali imaju kratkoročne probleme likvidnosti
Realizuju se posredstvom tzv ldquodiskontnog šalterardquo na kojem banke mogu da dobiju superkratkoročne kredite CB uz zalog državnih vrijednosnih papira
Dva koncepta kamatnih stopa za navedene kredite- ispod tržišne (potreba kontrole namjenskog korištenja)- iznad tržišne (kaznene banke nezainteresovane da ih koriste)
Tri tipa ovih kredita1 za prilagođavanje bilansne strukture banaka2 za pokrivanje sezonskih debalansa3 za otklanjanje posljedica neočekivanih događaja
UTVRĐIVANJE LIKVIDNOSTI
Potrebno je izvršiti grupisanje pojedinih oblika aktive prema stepenu likvidnosti
Gradacija u tri kategorije- Primarna gotovina u blagajni sredstva po viđenju kod korespodentskih
banaka i na računu kod CB- Sekundarna primarna likvidnost uvećana za najlikvidniji dio aktive banke - koji
se u kratkom roku i uz niske troškove može pretvoriti u novac (mjenice kratkoročni krediti do tri mjeseca)
- Tercijarna dijelovi plasmana banke koji se do isteka određenog roka ne mogu pretvoriti u gotov novac (dugoročni krediti obligacije mjenice koje se ne mogu eskontovati)
INSTRUMENTI MJERENJA LIKVIDNOSTI
Kvantitativnipristupa odnos kredita i depozitab odnos likvidne aktive i ukupnih depozitac odnos likvidne i ukupne aktived odnos likvidne aktive i kratkoročnih obavezae prosječna dospjelost plasmana u HV
Kvalitativnipristup Praćenje i analizaa sezonskih ciklusab slučajnih i dugoročnih promjenac novčanih tokova
Kvanitativni ili stock pristup
a Odnos kredita i depozita
kada se odnos penje do relativno visokog nivoa- bankari manje pozajmljuju i investiraju Krediti su nelikvidna imovina banke ndash kada oni rastu =gt likvidnost opada
Nedostatak ne daje informacije o dospjelosti i urednosti otplate kredita niti informacije o stepenu likvidnosti Ne sadrži ni informacije o prirodi bančine imovine izvan kreditnog portfelja (npr gotovina i kratkoročne HV i fiksna aktiva)
To je signal koji opominje menadžment banke da napravi ocjenu svog programa prekomjerne ekspanzije kredita
b odnos likvidne aktive i ukupnih depozita
nešto pouzdaniji od prethodnog
Nedostatak značajan dio gotovine nije stvarno raspoloživ za odgovaranje na bančine potrebe za likvidnim sredstvima (npr obavezna rezerva i sl)
Nedostatak koeficijenata statički ili stock pristup (bez dinamike)
Zaključak Ne postoji opšta formula likvidnosti za sve banke pa ni za jednu banku u različitim vremenskim periodima Svaka banka traga za svojim optimumom likvidnosti
Korelativno praćenje stope rasta depozita i kredita Stabilne stope rasta depozita siguran su pokazatelj održavanja optimalne zone likvidnosti bez formiranja dodatnih rezervi lkvidnosti
Formiranje predvidivih stopa kredita odnosno kalkulisanje cikličnih sezonskih slučajnih i dugoročnih varijacija stopa formiranja kredita i depozita
Zlatno pravilo likvidnosti stope rasta kredita ne smiju biti veće od stopa rasta depozita
Banka mora nastojati da što prije otkloni nelikvidnost kako bi sačuvala povjerenje svojih komitenata
Projektovanje likvidnosti
U savremenim bankama vrše komisije za upravljanje aktivom i pasivomSastoji se u prognoziranju rasta kredita i depozita te aranžiranju dodatnih izvora za obezbjeđenje likvidnosti banke
Suština izračunati gep (jaz) likvidnosti banke kao razliku između anticipiranih izvora sredstava i potencijalne upotrebe sredstava od strane banke
Značaj izbora optimalne kombinacije
Diferencijacija depozita stabilni i nestabilni (više ili manje osjetljivi na promjene tržišne kamatne stope)
Ciklični aspekt (povezanost banke sa granama kod kojih postoji veći stepen cikličnih oscilacija) U uslovima uspona privredne aktivnosti banke smanjuju kratkoročne i dugoročne VP i povećavaju kredite U uslovima recesije =gt smanjuju se zahtjevi za kreditima =gt banke usmjeravaju sredstva u VP
Način projektovanja likvidnosti
Potrebe dodatne likvidnostiprognozirani rast kredita + rast obaveznih rezervi ndash prognozirani porast depozita
Na izbor sredstava za pokrivanje gep-a utiče dužina vremena projektovanog gep-a očekivano kretanje kamatnih stopa na finansijskom tržištu
Na politiku likvidnosti utiče i filozofija menadžmenta
Faktori koji utiču na likvidnost
ročna struktura svih sredstava dinamika priliva sredstava ponašanje poslovnih subjekata smjernice ekonomske i razvojne politike mjere monetarno- kreditne politike
Propisi agencije za bankarstvo
ldquoOdlukao minimalnimstandardimaza upravljanjerizikomlikvidnostibanakardquo
Nadzorni odbor banke odgovoran je da osigura da banka ima i provodi adekvatan program za upravljanje rizikom likvidnosti
Više rukovodstvo banke dužno je da pripremai Odborudajeprijedlogeprogramai politika provodiprogramei politike prati upravljai kontroliše dautvrdimetodprocjenetekućei budućelikvidnosti obezbjedisistemizvještavanjao likvidnosti obavještavaOdboro stanjulikvidnostinajmanjejednomkvartalno
pratiekonomskei drugeusloveu okruženjukojimoguuticatinalikvidnost obezbjediuslovezasisteminterne kontrole
Obaveza banke Ročno usklađivanje ugovorenih dospjeća instrumenata aktive i pasive
najmanje90 izvorasredstavasarokomdospjećado 365 danadaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 365 dana
najmanje95 izvorasarokomdospjećado 180 danaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 180 dana
izvoresredstavasarokomdospjećado 90 danau punomiznosuangažujeu plasmanesarokomdospjećado 90 dana
Rezerva likvidnosti
Empirijski određena visinom novčanih sredstava poslovne banke u gotovini i na računima kod CB Izražava se u procentima od depozita sa kojima banka raspolaže
Na osnovu višegodišnjeg iskustva ocijenjeno je da odnos sredstava na žiro-računu poslovne banke ne bi smio biti niži od 4 do 5 od ukupnih depozita po viđenju
Kod nas su banke obavezne da održavaju prosječan desetodnevni minimum likvidnosti u novčanim sredstvima u visini od najmanje 20 iznosa kratkoročnih izvora sredstava
PROPISANE ZAŠTITNE MJERE
principdase štovišeoslanjanastabilneizvoresredstava principzamaksimalnudiverzifikacijuizvorasredstavapodospjeću vrstii
brojukomitenata tržištui instrumentima organizacionemjerezaupravljanjelikvidnošću (kompetentnalica
efikasnakontrolai sl) stepenuključenostibankeu tržištanovcai razvojakratkoročnihvrijednosnihpapira redovnopripremanjeplanovazavanredne(neočekivane)situacije kvalitetaninformacioni sistem
SOLVENTNOST
Solventnost je sposobnost banke da svoje ukupne obaveze može pokriti svojom ukupnom aktivom čija se vrijednost može potvrditi na tržištu dakle po tržišnoj cijeni
Nesolventna banka formirana vrijednost obaveza iznad nivoa realne aktive
Da li banka može biti nelikvidna ali solventnalikvidna ali nesolventna
Vremenska koponenta za razlikovanje kategorija likvidnosti i solventnosti
Likvidnost sposobnost banke da odgovori svojim obavezama u određenom (kratkom) roku a
Solventnost sposobnost banke da odgovori svim svojim obavezama Da u trenutku likvidacije može da isplati svoje povjerioce
Ako je banka nesolventna dolazi pod udar regulatornih organa uz mogućnost gubljenja poslovnog statusa u obliku likvidacije ili preuzimanja od neke druge banke
POSLOVNOST
predstavlja postizanje maksimalnih rezultata minimalnim ulaganjem sredstavaSastavni dijelovi
samostalnost i objektivnost u donošenju odluka stalna cirkulacija novca poslovno predviđanje
Princip poslovnosti ugrađuje se u princip likvidnosti sa kojim čini jedinstvenu cjelinu
EFIKASNOST
predstavlja princip po kojem banka odobrava kredite za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno uložitiBanke će sredstva usmjeriti u projekat koji će nakon otplate kredita uspješno poslovati
Banka teži optimalnoj efikasnosti koja je rezultanta poželjnog stepena likvidnosti i sigurnosti koji reflektuju operativna i strateška ponašanja vlasnika menadžmenta i klijenata banke
PROFITABILNOST
cilj banke je ostvarenje što većeg profita na osnovu kamatne marže zaračunavanjem provizije na bankarske usluge kao i prihoda ostvarenih vođenjem vlastitih poslova bankeProfitabilnost kao obezbjeđenje dovoljne stope prinosa po jedinici dioničkog kapitala
Rezultat - rast profita i povećanje tržišne vrijednosti banke
Osnovni principi bankarskog poslovanja - Vježbe
1 Finansijski indikatori banaka
Cilj poslovanja =gt adekvatna stopa prinosa po jedinici kapitalaUslov rasta banke je i povećanje kapitala =gt propisan mininimum
Svrha indikatoraUpoređivanje performansi banke sa drugim bankama i Posmatranje date banke kroz vrijeme
Osnovni principi bankarskog poslovanja su Likvidnost Solventnost Sigurnost Profitabilnost Efikasnost
2 Likvidnost banaka
Pojam likvidnost sposobnost subjekta da izvrši svoje tekuće obaveze o roku dospijećaKroz adekvatno upravljanje likvidnošću banka gradi povjerenjeRangiranje aktive i pasive prema stepenima likvidnosti super-likvidna likvidna i nelikvidnaPojam ročna transformacija usklađivanje rokova obaveza i potraživanja
Postoji više indikatora likvidnosti ali osnovni su Likvidna aktiva ukupna aktiva Likvidna pasiva ukupna pasiva
3 Solventnost
Razlika između likvidnosti i solventnostiPojam solventnosti dugoročna usklađenost strukture aktive i pasive tj mogućnost da se svi dugovi plate ldquokonačnordquo ali po tržišnim cijenamaBanka je solventna ako joj je u slučaju likvidacije aktiva veća od pasive
Trojako značenje solventnosti Sposobnost banke da snosi rizik (u slučaju likvidacije) Obezbjeđenje sigurnosti deponentima (minimiziranje rizika za
deponente) Makroekonomska funkcija banke (u slučaju nesolvnentnosti jedne
banke posljedica može biti pad povjerenja u sve banke ndash lančani efekat
4 Sigurnost
Pojam sigurnosti mogućnost plaćanja i naplate svih obaveza i potraživanja u ugovorenim rokovima i utvrđenom obimu Odnosi se na procjenu klijenta njegove sposobnosti da izmiri svoje obaveze na vrijeme u punom iznosu te na način predviđen u ugovoru
Postiže se provjerama klijenataZakonski uređeno putem garancija koje su neophodne
5 Efikasnost
Pojam efikasnosti (poslovanja) aktivnosti koje vode ka ostvarenju optimalnih rezultata
Princip po kojem banka odobrava sredstva za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno upotrijebiti
Efikasnost = likvidnost + profitabilnost + solventnost + sigurnost
6 Profitabilnost
Profitabilnost =gt funkcija cilja banke
Cilj banke je stalno povećanje profitabilnostiTrendovi u profitabilnosti banaka =gttokom 80-ih i 90-ih bilježe se opadajuće stope
U obješnjenju postoje dvije koncepcije Posljedica djelovanja cikličnih i strukturnih faktora na svjetskom
planu Dilema - tranzicija konkurencija
Važni pokazatelji ROI ROA ROE
ROI =neto prihod nakon poreza operativni prihodROA =neto prihod nakon poreza ukupna aktivaROE =neto prihod nakon poreza akcijski kapital
a) Povezanost pokazatelja profitabilnostiROI =NP OP ndashpovrat na investicijeAU =OP UA -efekat korištenja activeROA =ROI x AU -povrat na aktivuEM =UA AK ndashakcijski multiplikator ROE= ROA x EM ndashpovrat na akcijski kapital
b) Formiranje profita banke
1 Kamatni prihod (-)2 Kamatni rashod3 Neto kamatni prihod (+)4 Neto nekamatni prihod5 Bruto prihod (-)6 Operativni rashodi7 Neto prihod (-)8 Izdvojene rezerve9 Neto prihod prije oporezivanja (-)10 Porez na profit11 Neto prihod poslije oporezivanja (-)12 Raspoređeni profit13 Zadržani ili neraspoređeni profit
c) Primjer izračunavanja profitabilnosti
Banka ldquoXrdquoima sljedeće pokazatelje poslovanja
Ukupna aktiva200000000 KMOperativni prihod20000000 KMAkcijski kapital16000000 KMNeto dobit (profit)1000000 KM
Izračunati ROI AU ROA EM i ROE =
Rješenje ROI = NP OP = 5AU = OP UA = 01ROA = ROI x AU = 05EM = UA AK = 1K = 125ROE = ROA x EM = 625
d) Faktori profitabilnosti
Postoje dvije vrste faktora koji utiču na profitabilnost banke mikroekonomski i makroekonomski
Mikroekonomski faktori profitabilnosti suKvalitet MGMT-aKvalitet aktiveEkonomija obimaEkonomija okviraVanbilansne operacijeTroškovi poslovanja IProfitni centri
Makroekonomski faktori profitabilnosti su Faza ekonomskog ciklusa Sektorske krize Kretanje kamata
Pojam kamatna margina razlika između aktivne i pasivne kamatne stope =gt razlika između kamatne stope na plasmane i dugove
e) Projektovanje profitabilnosti banaka
r = i + ot + ( 25 -i) x EAr -na plasmane I -kamatna stopa na obavezeE -akcijski kapital A ndashaktivaGranična stopa prinosa na akcijski kapitalAko imamo sljedeće podatker = 25 prije porezar = 15 poslije poreza od 40
Primjer Ako imamo sljedeće podatkei=10E=40A=100ot=3
Rješenje r = 136
f) Uticaj multiplikatora na profitabilnost
Ako je očekivani ROE = 25 prije poreza onda je ROE nakon poreza od (40) jednak 15Za stopu obaveznog kapitala od 8 ostvaruje se EM od 25Razlog =gt EM se računa samo na akcijski kapital (npr 4=gt 1 004 =25)Dakle ROA mora biti najmanje 1 jer jeROE = ROA x EM =gt 1 x 25ROE = 25
Izdvajanje rezervi prema kategorijama aktive
1 Kategorija A -Dobra aktiva 2 ORKG za opći kreditni rizik
2 Kategorija B - Aktiva sa posebnom napomenom 5-15 PRKG za PKG
3 Kategorija C - Podstandardna aktiva 16-40 PRKG za PKG
4 Kategorija D - Sumnjiva aktiva 41-60 PRKG za PKG
5 Kategorija E - Gubitak 100 PRKG za PKG
ORKG - opće rezerve za kreditne gubitke PRKG - posebne rezerve za kreditne gubitkePKG - potencijalni kreditni gubitak
Ostala aktiva
Odnosi se na ostale kategorije fiksne aktiveOvdje spadaju zgrade oprema investicija u podružnice osiguranje itdOva kategorije je pod strogim nadzorom Agencije i ne smije se neograničeno i nekontrolisano povećavati
b Pasiva banke
Depoziti
Depoziti predstavljaju osnovni izvor finansiranja aktive bankeDepoziti mogu biti
- Transakcioni- Netransakcioni- Štedni- Oročeni
Također u ovu kategoriju pasive se ubrajaju i depoziti javnih institucija
Nedepozitni izvori
Ovdje spadaju Vrijednosni papiri izdati kao izvor finansiranja Krediti od drugih banaka i institucija Ugovori o rekupovini ndashREPO
Nedepozitni izvori predstavljaju veoma bitan izvor finansiranja aktive banke
Kapital
Kapital predstavlja vlasnički dio poslovanja
U kapital se ubrajaju Akcionarski kapital Subordinirani dug Opće rezerve za pokriće gubitka banaka
3 Vanbilansne stavke banaka
U novije vrijeme prisutan je trend rasta vanbilansnih pozicija banaka
Ovdje se između ostalog ubrajaju Stand by kreditni sporazumi Swap kamatnih stopa Obaveze po kreditima Ugovori o kursnim listama itd
Izvor su dodatnog rizika poslovanja banaka
4 Bilans uspjeha banke
Pojam bilansa uspjeha Bilans uspjeha predstavlja iznos primljenih prihoda te izloženih troškova koji su se pojavili u određenom periodu
KAMATNI PRIHODIKamate i naknade po kreditimaKamate od investicija u vrijednosne papireDrugi prihodi od kamata
KAMATNI TROŠKOVIKamate na depoziteKamate na kratkoročni dugKamate na dugoročni dug
NEKAMATNI PRIHODINaknade za usluge vezane za depoziteNaknade po osnovu zaključenih ugovora o rentanju opreme objekata i sl
NEKAMATNI TROŠKOVIPlaće dnevnice i ostali troškovi uposlenihNeto troškovi najmova i opremeRežijski troškovi Rezervacije za moguće gubitke po kreditima Porezi
Neto prihod od kamate=gt razlika između prihoda od kamate i troškova kamata
Neto nekamatani prihod =gt razlika između nekamatnih prihoda i nekamatnih troškova
Prihod prije poreza =gtrazlika predhodnih kategorija
NETO DOBIT = UKUPNE STAVKE PRIHODA -(minus) UKUPNE STAVKE RASHODA
KAKO POVEĆATI DOBITPovećati bilo koju od stavki aktive Povećavati aktivu s višim prihodom na račun one s nižim Smanjiti kamate na uzete depozite Tražiti jeftinije izvore na račun onih skupljih Smanjiti troškove poslovanja Izbjeći moguće poreze
7 OSNOVNI PRINCIPI BANKARSKOG POSLOVANJA
LIKVIDNOST
Sposobnost banke da izvršava svoje kratkoročne obaveze o rokovima dospjeća
Banka je likvidna sve dok je sposobna da o rokovima dospjeća izvršava svoje obaveze
Likvidnost je osnova za normalno funkcionisanje depozitnog i kreditnog mehanizma kod svake banke
Povjerenje je osnov odnosa banke i klijenta i banke moraju da se bore da održe to povjerenje Ono se održava neodložnim izmirenjem dospjelih obaveza
Nelikvidna banka nije u stanju da pokrije prezentovane naloge za isplatu ugovorenih obaveza
Različit nivo likvidnosti
Aktive bilansa super-likvidna imovina likvidna imovina i nelikvidna imovina
Pasive bilansa
Vanbilansnih pozicija
Idealno stanje poklapanje likvidnosti imovine i dospjeća obaveza
Uticaj ročne transformacije sredstava deponenti i tražioci kredita ndash suprostavljeni ciljevi
Pod kontrolom bankarskog menadžmenta
Banka zarađuje na ročnoj transformaciji sredstava
U težnji za zaradom -gt opasnost od probijanja granica ročne transformacije -gt nelikvidnost
Banke mogu vršiti ročnu transformaciju ali samo do određenog stepena koji su one same utvrdile na osnovu iskustva
Nelikvidnost može da nastane ukoliko banka postane nesolventna -gt vrijednost aktive ltvrijednosti obaveza tz da banka nema kapitala
Promjena koncepta likvidnosti banke u savremenim uslovima
ranije jednostavniji menadžment likvidnosti koji se sastojao u tome da vodi računa o likvidnosnoj strukturi svoje aktive
danas povećani rizik da likvidnost banke bude ugrožena (rizik vanbilansnih obaveza i prekid zaduživanja na finansijskom tržištu) ali i nove mogućnosti zaduživanja i odbrane likvidnosti banke
Najlošija pozicija u savremenoj tržišnoj strukturi- banka uključena u finansijsko tržište- upravljanjem pasivom obezbjeđuje dodatni kvantum likvidnosti- sticajem okolnosti ndashgubi svoju kreditnu sposobnost na tržištu1048790zatvara
joj se pristup finansijskom tržištu
Jedini izlaz kredit za likvidnost od Centralne banke -gt koja diktira menadžmentu banke restrukturiranja bilansa
STRATEGIJE LIKVIDNOSTI
1 Strategija kratkoročnih komercijalnih kredita- dominantna u toku XIX vijeka- depozitni potencijal su uglavnom činili a vistadepoziti - održavanje solventnosti i likvidnosti plasmanom depozitnog
potencijala u kratkoročne kredite- rok kredita do 90 dana-pokriveni robnim mjenicama
- nelikvidnost bi mogla nastati samo neto smanjenjem depozita kao bankarskih resursa
- CB bi mogla odobriti kredit za likvidnost- kasnije raste značaj štednih i oročenih depozita kao i kredita sa
dužim rokovima otplate tako da ova strategija gubi na značaju
2 Strategija utrživih aktiva- nastala je početkom XX vijeka na bazi razvoja fin tržišta- banke diverzifikuju svoju rezervnu aktivu - sekundarne rezerve ndashdržavni VP (blagajnički zapisi)- kamatonosne sekundarne rezerve privlače bankare- uslov dovoljno duboko finansijsko (posebno novčano)tržište- odbrana likvidnosti prodaja dijela kratkoročnih VP kao i dijela
kreditnog portfolija- sekjurizacija kredita grupe banaka udružuju dijelove
standardizovanih kredita u određeni pulkod neke finansijske institucije Na osnovu toga finans
- institucija emituje nove VP koje prodaje zainteresovanim institucionalnim investitorima
3 Strategija na bazi plasmana sa anticipiranim dohotkom- postala je dominantna poslije Drugog svjetskog rata- rast srednjoročnih i dugoročnih kredita na osnovu rasta štednih i
oročenih depozita- povrat kredita na osnovu anuitetnog otplatnog plana - otplata iz prihoda korisnika kredita (firme i stanovništvo) - preduzeća kvartalni i polugodišnji anuiteti- stanovništvo mjesečni anuitet- analiza i praćenje priliva i odliva
4 Strategija upravljanja pasivom- razvijena u toku šezdesetih godina- obezbjeđenje likvidnosti na osnovu povlačenja (uzimanja) kredita
umjesto putem prodaje kratkoročnih VP- predpostavlja jako finansijsko tržište sa obiljem sredstava koja se
mogu angažovati putem kreditnih aranžmana- mogućnost korištenja kredita kod CB- uslov banka mora imati solidnu kreditnu sposobnost
INDIKATORI NELIKVIDNOSTI
- Nema dovoljno novčanih sredstava za pokriće naloga komitenata- nije u stanju isplatiti novčana sredstva po odobrenim kreditima
- nije u stanju otplaćivati uzete kredite- drži niži nivo OR kod CB od propisanih
UPRAVLJANJE AKTIVOM I LIKVIDNOST
Posebno značajno u uslovima nerazvijenog finansijskog tržišta odnosno kada banka ne koristi mehanizme upravljanja pasivom
Banka formira primarnu rezervu likvidnosti koja se u uprošćenom finansijskom sistemu sastoji od novca na depozitnom računu kod CB
Dva pristupa upravljanja aktivom
Stock pristup banka treba težiti da ima kvalitetnu aktivu U slučaju privremene nelikvidnosti banka može prodati dio aktive povući sredstva sa FT ili od CB Težište na upravljanju aktivom radi obezbjeđenja likvidnosti Klasifikacija aktive banke prema stepenu likvidnosti
Flow pristup respektuje ročnu transformaciju buduće prilive i odlive Banka stvara ldquomapu likvidnostirdquondash sagledava poziciju likvidnosti u rokovima od 1-8 dana 8-30 i 30-90 dana
Optimalno rješenje u kombinaciji dva pristupa
UPRAVLJANJE PASIVOM I LIKVIDNOST
Banke rješavaju problem likvidnosti upravljanjem pasivom odnosno angažovanjem dodatnih sredstava na finansijskom tržištu (kao i kredita kod CB)
Mehanizmi angažmana kredita za likvidnost1 Međubankarski kredit za likvidnost2 Aranžmani o rekupovini sredstava (REPOS)3 Depozitni certifikati (CDs)4 Krediti za likvidnost kod CB
Međubankarski krediti za likvidnost
Predstavlja mehanizam raspodjele sredstava na računima kod centralne banke na kreditnoj bazi uz plaćanjenaplatu kamate
Posebno karakteristično za američke banke kod kojih u pravilu manje banke imaju više sredstava na računima kod CB nego velike banke
Manje banke često imaju viškove primarne likvidnosti pa je moguće da one na vrlo kratak rok uz naplatu kamate ustupaju ta sredstva drugim bankama
Radi se uglavnom o neosiguranim kreditima (bez pokrića)
Aranžmani o rekupovini sredstava (REPO)
Radi se o prodaji finansijske aktive uz obavezu prodavca da mora u određenom kratkom terminu kupiti tu istu aktivu po unaprijed dogovorenoj cijeni
Kao pokriće koriste se državne obveznice Smatraju se najsigurnijim načinom ulaganja
Ročnost ovog aranžmana je od jednog dana do nekoliko mjeseci Može biti ldquoREPO sa unaprijed dogovorenim datumomrdquo ili tzv ldquootvoreni REPOrdquo sa mogućnošću kupovine u bilo koje vrijeme u budućnosti
Banka u osnovi vrši prodaju vrijednosnih papira za novac uz obavezu njihove ponovne kupovine Kupac zarađuje kamatu po repo-stopi dok prodavac rješava problem kratkoročne nelikvidnosti
Depozitni certifikati (CDs)
Banka emituje depozitne certifikate sa kratkim rokovima vraćanja kada su u funkciji obezbjeđenja likvidnosti
Kada ima narasle zahtjeve za dodatnim novčanim sredstvima banka nudi emisiju svojih CDs po atraktivnim kamatnim stopama
Ona očekuje da u vrlo kratkom roku dođe do likvidnih sredstava ndash znatno brže nego da čeka neto-priliv depozita
Krediti za likvidnost kod CB
CB ih odobrava bankama koje su solventne ali imaju kratkoročne probleme likvidnosti
Realizuju se posredstvom tzv ldquodiskontnog šalterardquo na kojem banke mogu da dobiju superkratkoročne kredite CB uz zalog državnih vrijednosnih papira
Dva koncepta kamatnih stopa za navedene kredite- ispod tržišne (potreba kontrole namjenskog korištenja)- iznad tržišne (kaznene banke nezainteresovane da ih koriste)
Tri tipa ovih kredita1 za prilagođavanje bilansne strukture banaka2 za pokrivanje sezonskih debalansa3 za otklanjanje posljedica neočekivanih događaja
UTVRĐIVANJE LIKVIDNOSTI
Potrebno je izvršiti grupisanje pojedinih oblika aktive prema stepenu likvidnosti
Gradacija u tri kategorije- Primarna gotovina u blagajni sredstva po viđenju kod korespodentskih
banaka i na računu kod CB- Sekundarna primarna likvidnost uvećana za najlikvidniji dio aktive banke - koji
se u kratkom roku i uz niske troškove može pretvoriti u novac (mjenice kratkoročni krediti do tri mjeseca)
- Tercijarna dijelovi plasmana banke koji se do isteka određenog roka ne mogu pretvoriti u gotov novac (dugoročni krediti obligacije mjenice koje se ne mogu eskontovati)
INSTRUMENTI MJERENJA LIKVIDNOSTI
Kvantitativnipristupa odnos kredita i depozitab odnos likvidne aktive i ukupnih depozitac odnos likvidne i ukupne aktived odnos likvidne aktive i kratkoročnih obavezae prosječna dospjelost plasmana u HV
Kvalitativnipristup Praćenje i analizaa sezonskih ciklusab slučajnih i dugoročnih promjenac novčanih tokova
Kvanitativni ili stock pristup
a Odnos kredita i depozita
kada se odnos penje do relativno visokog nivoa- bankari manje pozajmljuju i investiraju Krediti su nelikvidna imovina banke ndash kada oni rastu =gt likvidnost opada
Nedostatak ne daje informacije o dospjelosti i urednosti otplate kredita niti informacije o stepenu likvidnosti Ne sadrži ni informacije o prirodi bančine imovine izvan kreditnog portfelja (npr gotovina i kratkoročne HV i fiksna aktiva)
To je signal koji opominje menadžment banke da napravi ocjenu svog programa prekomjerne ekspanzije kredita
b odnos likvidne aktive i ukupnih depozita
nešto pouzdaniji od prethodnog
Nedostatak značajan dio gotovine nije stvarno raspoloživ za odgovaranje na bančine potrebe za likvidnim sredstvima (npr obavezna rezerva i sl)
Nedostatak koeficijenata statički ili stock pristup (bez dinamike)
Zaključak Ne postoji opšta formula likvidnosti za sve banke pa ni za jednu banku u različitim vremenskim periodima Svaka banka traga za svojim optimumom likvidnosti
Korelativno praćenje stope rasta depozita i kredita Stabilne stope rasta depozita siguran su pokazatelj održavanja optimalne zone likvidnosti bez formiranja dodatnih rezervi lkvidnosti
Formiranje predvidivih stopa kredita odnosno kalkulisanje cikličnih sezonskih slučajnih i dugoročnih varijacija stopa formiranja kredita i depozita
Zlatno pravilo likvidnosti stope rasta kredita ne smiju biti veće od stopa rasta depozita
Banka mora nastojati da što prije otkloni nelikvidnost kako bi sačuvala povjerenje svojih komitenata
Projektovanje likvidnosti
U savremenim bankama vrše komisije za upravljanje aktivom i pasivomSastoji se u prognoziranju rasta kredita i depozita te aranžiranju dodatnih izvora za obezbjeđenje likvidnosti banke
Suština izračunati gep (jaz) likvidnosti banke kao razliku između anticipiranih izvora sredstava i potencijalne upotrebe sredstava od strane banke
Značaj izbora optimalne kombinacije
Diferencijacija depozita stabilni i nestabilni (više ili manje osjetljivi na promjene tržišne kamatne stope)
Ciklični aspekt (povezanost banke sa granama kod kojih postoji veći stepen cikličnih oscilacija) U uslovima uspona privredne aktivnosti banke smanjuju kratkoročne i dugoročne VP i povećavaju kredite U uslovima recesije =gt smanjuju se zahtjevi za kreditima =gt banke usmjeravaju sredstva u VP
Način projektovanja likvidnosti
Potrebe dodatne likvidnostiprognozirani rast kredita + rast obaveznih rezervi ndash prognozirani porast depozita
Na izbor sredstava za pokrivanje gep-a utiče dužina vremena projektovanog gep-a očekivano kretanje kamatnih stopa na finansijskom tržištu
Na politiku likvidnosti utiče i filozofija menadžmenta
Faktori koji utiču na likvidnost
ročna struktura svih sredstava dinamika priliva sredstava ponašanje poslovnih subjekata smjernice ekonomske i razvojne politike mjere monetarno- kreditne politike
Propisi agencije za bankarstvo
ldquoOdlukao minimalnimstandardimaza upravljanjerizikomlikvidnostibanakardquo
Nadzorni odbor banke odgovoran je da osigura da banka ima i provodi adekvatan program za upravljanje rizikom likvidnosti
Više rukovodstvo banke dužno je da pripremai Odborudajeprijedlogeprogramai politika provodiprogramei politike prati upravljai kontroliše dautvrdimetodprocjenetekućei budućelikvidnosti obezbjedisistemizvještavanjao likvidnosti obavještavaOdboro stanjulikvidnostinajmanjejednomkvartalno
pratiekonomskei drugeusloveu okruženjukojimoguuticatinalikvidnost obezbjediuslovezasisteminterne kontrole
Obaveza banke Ročno usklađivanje ugovorenih dospjeća instrumenata aktive i pasive
najmanje90 izvorasredstavasarokomdospjećado 365 danadaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 365 dana
najmanje95 izvorasarokomdospjećado 180 danaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 180 dana
izvoresredstavasarokomdospjećado 90 danau punomiznosuangažujeu plasmanesarokomdospjećado 90 dana
Rezerva likvidnosti
Empirijski određena visinom novčanih sredstava poslovne banke u gotovini i na računima kod CB Izražava se u procentima od depozita sa kojima banka raspolaže
Na osnovu višegodišnjeg iskustva ocijenjeno je da odnos sredstava na žiro-računu poslovne banke ne bi smio biti niži od 4 do 5 od ukupnih depozita po viđenju
Kod nas su banke obavezne da održavaju prosječan desetodnevni minimum likvidnosti u novčanim sredstvima u visini od najmanje 20 iznosa kratkoročnih izvora sredstava
PROPISANE ZAŠTITNE MJERE
principdase štovišeoslanjanastabilneizvoresredstava principzamaksimalnudiverzifikacijuizvorasredstavapodospjeću vrstii
brojukomitenata tržištui instrumentima organizacionemjerezaupravljanjelikvidnošću (kompetentnalica
efikasnakontrolai sl) stepenuključenostibankeu tržištanovcai razvojakratkoročnihvrijednosnihpapira redovnopripremanjeplanovazavanredne(neočekivane)situacije kvalitetaninformacioni sistem
SOLVENTNOST
Solventnost je sposobnost banke da svoje ukupne obaveze može pokriti svojom ukupnom aktivom čija se vrijednost može potvrditi na tržištu dakle po tržišnoj cijeni
Nesolventna banka formirana vrijednost obaveza iznad nivoa realne aktive
Da li banka može biti nelikvidna ali solventnalikvidna ali nesolventna
Vremenska koponenta za razlikovanje kategorija likvidnosti i solventnosti
Likvidnost sposobnost banke da odgovori svojim obavezama u određenom (kratkom) roku a
Solventnost sposobnost banke da odgovori svim svojim obavezama Da u trenutku likvidacije može da isplati svoje povjerioce
Ako je banka nesolventna dolazi pod udar regulatornih organa uz mogućnost gubljenja poslovnog statusa u obliku likvidacije ili preuzimanja od neke druge banke
POSLOVNOST
predstavlja postizanje maksimalnih rezultata minimalnim ulaganjem sredstavaSastavni dijelovi
samostalnost i objektivnost u donošenju odluka stalna cirkulacija novca poslovno predviđanje
Princip poslovnosti ugrađuje se u princip likvidnosti sa kojim čini jedinstvenu cjelinu
EFIKASNOST
predstavlja princip po kojem banka odobrava kredite za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno uložitiBanke će sredstva usmjeriti u projekat koji će nakon otplate kredita uspješno poslovati
Banka teži optimalnoj efikasnosti koja je rezultanta poželjnog stepena likvidnosti i sigurnosti koji reflektuju operativna i strateška ponašanja vlasnika menadžmenta i klijenata banke
PROFITABILNOST
cilj banke je ostvarenje što većeg profita na osnovu kamatne marže zaračunavanjem provizije na bankarske usluge kao i prihoda ostvarenih vođenjem vlastitih poslova bankeProfitabilnost kao obezbjeđenje dovoljne stope prinosa po jedinici dioničkog kapitala
Rezultat - rast profita i povećanje tržišne vrijednosti banke
Osnovni principi bankarskog poslovanja - Vježbe
1 Finansijski indikatori banaka
Cilj poslovanja =gt adekvatna stopa prinosa po jedinici kapitalaUslov rasta banke je i povećanje kapitala =gt propisan mininimum
Svrha indikatoraUpoređivanje performansi banke sa drugim bankama i Posmatranje date banke kroz vrijeme
Osnovni principi bankarskog poslovanja su Likvidnost Solventnost Sigurnost Profitabilnost Efikasnost
2 Likvidnost banaka
Pojam likvidnost sposobnost subjekta da izvrši svoje tekuće obaveze o roku dospijećaKroz adekvatno upravljanje likvidnošću banka gradi povjerenjeRangiranje aktive i pasive prema stepenima likvidnosti super-likvidna likvidna i nelikvidnaPojam ročna transformacija usklađivanje rokova obaveza i potraživanja
Postoji više indikatora likvidnosti ali osnovni su Likvidna aktiva ukupna aktiva Likvidna pasiva ukupna pasiva
3 Solventnost
Razlika između likvidnosti i solventnostiPojam solventnosti dugoročna usklađenost strukture aktive i pasive tj mogućnost da se svi dugovi plate ldquokonačnordquo ali po tržišnim cijenamaBanka je solventna ako joj je u slučaju likvidacije aktiva veća od pasive
Trojako značenje solventnosti Sposobnost banke da snosi rizik (u slučaju likvidacije) Obezbjeđenje sigurnosti deponentima (minimiziranje rizika za
deponente) Makroekonomska funkcija banke (u slučaju nesolvnentnosti jedne
banke posljedica može biti pad povjerenja u sve banke ndash lančani efekat
4 Sigurnost
Pojam sigurnosti mogućnost plaćanja i naplate svih obaveza i potraživanja u ugovorenim rokovima i utvrđenom obimu Odnosi se na procjenu klijenta njegove sposobnosti da izmiri svoje obaveze na vrijeme u punom iznosu te na način predviđen u ugovoru
Postiže se provjerama klijenataZakonski uređeno putem garancija koje su neophodne
5 Efikasnost
Pojam efikasnosti (poslovanja) aktivnosti koje vode ka ostvarenju optimalnih rezultata
Princip po kojem banka odobrava sredstva za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno upotrijebiti
Efikasnost = likvidnost + profitabilnost + solventnost + sigurnost
6 Profitabilnost
Profitabilnost =gt funkcija cilja banke
Cilj banke je stalno povećanje profitabilnostiTrendovi u profitabilnosti banaka =gttokom 80-ih i 90-ih bilježe se opadajuće stope
U obješnjenju postoje dvije koncepcije Posljedica djelovanja cikličnih i strukturnih faktora na svjetskom
planu Dilema - tranzicija konkurencija
Važni pokazatelji ROI ROA ROE
ROI =neto prihod nakon poreza operativni prihodROA =neto prihod nakon poreza ukupna aktivaROE =neto prihod nakon poreza akcijski kapital
a) Povezanost pokazatelja profitabilnostiROI =NP OP ndashpovrat na investicijeAU =OP UA -efekat korištenja activeROA =ROI x AU -povrat na aktivuEM =UA AK ndashakcijski multiplikator ROE= ROA x EM ndashpovrat na akcijski kapital
b) Formiranje profita banke
1 Kamatni prihod (-)2 Kamatni rashod3 Neto kamatni prihod (+)4 Neto nekamatni prihod5 Bruto prihod (-)6 Operativni rashodi7 Neto prihod (-)8 Izdvojene rezerve9 Neto prihod prije oporezivanja (-)10 Porez na profit11 Neto prihod poslije oporezivanja (-)12 Raspoređeni profit13 Zadržani ili neraspoređeni profit
c) Primjer izračunavanja profitabilnosti
Banka ldquoXrdquoima sljedeće pokazatelje poslovanja
Ukupna aktiva200000000 KMOperativni prihod20000000 KMAkcijski kapital16000000 KMNeto dobit (profit)1000000 KM
Izračunati ROI AU ROA EM i ROE =
Rješenje ROI = NP OP = 5AU = OP UA = 01ROA = ROI x AU = 05EM = UA AK = 1K = 125ROE = ROA x EM = 625
d) Faktori profitabilnosti
Postoje dvije vrste faktora koji utiču na profitabilnost banke mikroekonomski i makroekonomski
Mikroekonomski faktori profitabilnosti suKvalitet MGMT-aKvalitet aktiveEkonomija obimaEkonomija okviraVanbilansne operacijeTroškovi poslovanja IProfitni centri
Makroekonomski faktori profitabilnosti su Faza ekonomskog ciklusa Sektorske krize Kretanje kamata
Pojam kamatna margina razlika između aktivne i pasivne kamatne stope =gt razlika između kamatne stope na plasmane i dugove
e) Projektovanje profitabilnosti banaka
r = i + ot + ( 25 -i) x EAr -na plasmane I -kamatna stopa na obavezeE -akcijski kapital A ndashaktivaGranična stopa prinosa na akcijski kapitalAko imamo sljedeće podatker = 25 prije porezar = 15 poslije poreza od 40
Primjer Ako imamo sljedeće podatkei=10E=40A=100ot=3
Rješenje r = 136
f) Uticaj multiplikatora na profitabilnost
Ako je očekivani ROE = 25 prije poreza onda je ROE nakon poreza od (40) jednak 15Za stopu obaveznog kapitala od 8 ostvaruje se EM od 25Razlog =gt EM se računa samo na akcijski kapital (npr 4=gt 1 004 =25)Dakle ROA mora biti najmanje 1 jer jeROE = ROA x EM =gt 1 x 25ROE = 25
Kapital predstavlja vlasnički dio poslovanja
U kapital se ubrajaju Akcionarski kapital Subordinirani dug Opće rezerve za pokriće gubitka banaka
3 Vanbilansne stavke banaka
U novije vrijeme prisutan je trend rasta vanbilansnih pozicija banaka
Ovdje se između ostalog ubrajaju Stand by kreditni sporazumi Swap kamatnih stopa Obaveze po kreditima Ugovori o kursnim listama itd
Izvor su dodatnog rizika poslovanja banaka
4 Bilans uspjeha banke
Pojam bilansa uspjeha Bilans uspjeha predstavlja iznos primljenih prihoda te izloženih troškova koji su se pojavili u određenom periodu
KAMATNI PRIHODIKamate i naknade po kreditimaKamate od investicija u vrijednosne papireDrugi prihodi od kamata
KAMATNI TROŠKOVIKamate na depoziteKamate na kratkoročni dugKamate na dugoročni dug
NEKAMATNI PRIHODINaknade za usluge vezane za depoziteNaknade po osnovu zaključenih ugovora o rentanju opreme objekata i sl
NEKAMATNI TROŠKOVIPlaće dnevnice i ostali troškovi uposlenihNeto troškovi najmova i opremeRežijski troškovi Rezervacije za moguće gubitke po kreditima Porezi
Neto prihod od kamate=gt razlika između prihoda od kamate i troškova kamata
Neto nekamatani prihod =gt razlika između nekamatnih prihoda i nekamatnih troškova
Prihod prije poreza =gtrazlika predhodnih kategorija
NETO DOBIT = UKUPNE STAVKE PRIHODA -(minus) UKUPNE STAVKE RASHODA
KAKO POVEĆATI DOBITPovećati bilo koju od stavki aktive Povećavati aktivu s višim prihodom na račun one s nižim Smanjiti kamate na uzete depozite Tražiti jeftinije izvore na račun onih skupljih Smanjiti troškove poslovanja Izbjeći moguće poreze
7 OSNOVNI PRINCIPI BANKARSKOG POSLOVANJA
LIKVIDNOST
Sposobnost banke da izvršava svoje kratkoročne obaveze o rokovima dospjeća
Banka je likvidna sve dok je sposobna da o rokovima dospjeća izvršava svoje obaveze
Likvidnost je osnova za normalno funkcionisanje depozitnog i kreditnog mehanizma kod svake banke
Povjerenje je osnov odnosa banke i klijenta i banke moraju da se bore da održe to povjerenje Ono se održava neodložnim izmirenjem dospjelih obaveza
Nelikvidna banka nije u stanju da pokrije prezentovane naloge za isplatu ugovorenih obaveza
Različit nivo likvidnosti
Aktive bilansa super-likvidna imovina likvidna imovina i nelikvidna imovina
Pasive bilansa
Vanbilansnih pozicija
Idealno stanje poklapanje likvidnosti imovine i dospjeća obaveza
Uticaj ročne transformacije sredstava deponenti i tražioci kredita ndash suprostavljeni ciljevi
Pod kontrolom bankarskog menadžmenta
Banka zarađuje na ročnoj transformaciji sredstava
U težnji za zaradom -gt opasnost od probijanja granica ročne transformacije -gt nelikvidnost
Banke mogu vršiti ročnu transformaciju ali samo do određenog stepena koji su one same utvrdile na osnovu iskustva
Nelikvidnost može da nastane ukoliko banka postane nesolventna -gt vrijednost aktive ltvrijednosti obaveza tz da banka nema kapitala
Promjena koncepta likvidnosti banke u savremenim uslovima
ranije jednostavniji menadžment likvidnosti koji se sastojao u tome da vodi računa o likvidnosnoj strukturi svoje aktive
danas povećani rizik da likvidnost banke bude ugrožena (rizik vanbilansnih obaveza i prekid zaduživanja na finansijskom tržištu) ali i nove mogućnosti zaduživanja i odbrane likvidnosti banke
Najlošija pozicija u savremenoj tržišnoj strukturi- banka uključena u finansijsko tržište- upravljanjem pasivom obezbjeđuje dodatni kvantum likvidnosti- sticajem okolnosti ndashgubi svoju kreditnu sposobnost na tržištu1048790zatvara
joj se pristup finansijskom tržištu
Jedini izlaz kredit za likvidnost od Centralne banke -gt koja diktira menadžmentu banke restrukturiranja bilansa
STRATEGIJE LIKVIDNOSTI
1 Strategija kratkoročnih komercijalnih kredita- dominantna u toku XIX vijeka- depozitni potencijal su uglavnom činili a vistadepoziti - održavanje solventnosti i likvidnosti plasmanom depozitnog
potencijala u kratkoročne kredite- rok kredita do 90 dana-pokriveni robnim mjenicama
- nelikvidnost bi mogla nastati samo neto smanjenjem depozita kao bankarskih resursa
- CB bi mogla odobriti kredit za likvidnost- kasnije raste značaj štednih i oročenih depozita kao i kredita sa
dužim rokovima otplate tako da ova strategija gubi na značaju
2 Strategija utrživih aktiva- nastala je početkom XX vijeka na bazi razvoja fin tržišta- banke diverzifikuju svoju rezervnu aktivu - sekundarne rezerve ndashdržavni VP (blagajnički zapisi)- kamatonosne sekundarne rezerve privlače bankare- uslov dovoljno duboko finansijsko (posebno novčano)tržište- odbrana likvidnosti prodaja dijela kratkoročnih VP kao i dijela
kreditnog portfolija- sekjurizacija kredita grupe banaka udružuju dijelove
standardizovanih kredita u određeni pulkod neke finansijske institucije Na osnovu toga finans
- institucija emituje nove VP koje prodaje zainteresovanim institucionalnim investitorima
3 Strategija na bazi plasmana sa anticipiranim dohotkom- postala je dominantna poslije Drugog svjetskog rata- rast srednjoročnih i dugoročnih kredita na osnovu rasta štednih i
oročenih depozita- povrat kredita na osnovu anuitetnog otplatnog plana - otplata iz prihoda korisnika kredita (firme i stanovništvo) - preduzeća kvartalni i polugodišnji anuiteti- stanovništvo mjesečni anuitet- analiza i praćenje priliva i odliva
4 Strategija upravljanja pasivom- razvijena u toku šezdesetih godina- obezbjeđenje likvidnosti na osnovu povlačenja (uzimanja) kredita
umjesto putem prodaje kratkoročnih VP- predpostavlja jako finansijsko tržište sa obiljem sredstava koja se
mogu angažovati putem kreditnih aranžmana- mogućnost korištenja kredita kod CB- uslov banka mora imati solidnu kreditnu sposobnost
INDIKATORI NELIKVIDNOSTI
- Nema dovoljno novčanih sredstava za pokriće naloga komitenata- nije u stanju isplatiti novčana sredstva po odobrenim kreditima
- nije u stanju otplaćivati uzete kredite- drži niži nivo OR kod CB od propisanih
UPRAVLJANJE AKTIVOM I LIKVIDNOST
Posebno značajno u uslovima nerazvijenog finansijskog tržišta odnosno kada banka ne koristi mehanizme upravljanja pasivom
Banka formira primarnu rezervu likvidnosti koja se u uprošćenom finansijskom sistemu sastoji od novca na depozitnom računu kod CB
Dva pristupa upravljanja aktivom
Stock pristup banka treba težiti da ima kvalitetnu aktivu U slučaju privremene nelikvidnosti banka može prodati dio aktive povući sredstva sa FT ili od CB Težište na upravljanju aktivom radi obezbjeđenja likvidnosti Klasifikacija aktive banke prema stepenu likvidnosti
Flow pristup respektuje ročnu transformaciju buduće prilive i odlive Banka stvara ldquomapu likvidnostirdquondash sagledava poziciju likvidnosti u rokovima od 1-8 dana 8-30 i 30-90 dana
Optimalno rješenje u kombinaciji dva pristupa
UPRAVLJANJE PASIVOM I LIKVIDNOST
Banke rješavaju problem likvidnosti upravljanjem pasivom odnosno angažovanjem dodatnih sredstava na finansijskom tržištu (kao i kredita kod CB)
Mehanizmi angažmana kredita za likvidnost1 Međubankarski kredit za likvidnost2 Aranžmani o rekupovini sredstava (REPOS)3 Depozitni certifikati (CDs)4 Krediti za likvidnost kod CB
Međubankarski krediti za likvidnost
Predstavlja mehanizam raspodjele sredstava na računima kod centralne banke na kreditnoj bazi uz plaćanjenaplatu kamate
Posebno karakteristično za američke banke kod kojih u pravilu manje banke imaju više sredstava na računima kod CB nego velike banke
Manje banke često imaju viškove primarne likvidnosti pa je moguće da one na vrlo kratak rok uz naplatu kamate ustupaju ta sredstva drugim bankama
Radi se uglavnom o neosiguranim kreditima (bez pokrića)
Aranžmani o rekupovini sredstava (REPO)
Radi se o prodaji finansijske aktive uz obavezu prodavca da mora u određenom kratkom terminu kupiti tu istu aktivu po unaprijed dogovorenoj cijeni
Kao pokriće koriste se državne obveznice Smatraju se najsigurnijim načinom ulaganja
Ročnost ovog aranžmana je od jednog dana do nekoliko mjeseci Može biti ldquoREPO sa unaprijed dogovorenim datumomrdquo ili tzv ldquootvoreni REPOrdquo sa mogućnošću kupovine u bilo koje vrijeme u budućnosti
Banka u osnovi vrši prodaju vrijednosnih papira za novac uz obavezu njihove ponovne kupovine Kupac zarađuje kamatu po repo-stopi dok prodavac rješava problem kratkoročne nelikvidnosti
Depozitni certifikati (CDs)
Banka emituje depozitne certifikate sa kratkim rokovima vraćanja kada su u funkciji obezbjeđenja likvidnosti
Kada ima narasle zahtjeve za dodatnim novčanim sredstvima banka nudi emisiju svojih CDs po atraktivnim kamatnim stopama
Ona očekuje da u vrlo kratkom roku dođe do likvidnih sredstava ndash znatno brže nego da čeka neto-priliv depozita
Krediti za likvidnost kod CB
CB ih odobrava bankama koje su solventne ali imaju kratkoročne probleme likvidnosti
Realizuju se posredstvom tzv ldquodiskontnog šalterardquo na kojem banke mogu da dobiju superkratkoročne kredite CB uz zalog državnih vrijednosnih papira
Dva koncepta kamatnih stopa za navedene kredite- ispod tržišne (potreba kontrole namjenskog korištenja)- iznad tržišne (kaznene banke nezainteresovane da ih koriste)
Tri tipa ovih kredita1 za prilagođavanje bilansne strukture banaka2 za pokrivanje sezonskih debalansa3 za otklanjanje posljedica neočekivanih događaja
UTVRĐIVANJE LIKVIDNOSTI
Potrebno je izvršiti grupisanje pojedinih oblika aktive prema stepenu likvidnosti
Gradacija u tri kategorije- Primarna gotovina u blagajni sredstva po viđenju kod korespodentskih
banaka i na računu kod CB- Sekundarna primarna likvidnost uvećana za najlikvidniji dio aktive banke - koji
se u kratkom roku i uz niske troškove može pretvoriti u novac (mjenice kratkoročni krediti do tri mjeseca)
- Tercijarna dijelovi plasmana banke koji se do isteka određenog roka ne mogu pretvoriti u gotov novac (dugoročni krediti obligacije mjenice koje se ne mogu eskontovati)
INSTRUMENTI MJERENJA LIKVIDNOSTI
Kvantitativnipristupa odnos kredita i depozitab odnos likvidne aktive i ukupnih depozitac odnos likvidne i ukupne aktived odnos likvidne aktive i kratkoročnih obavezae prosječna dospjelost plasmana u HV
Kvalitativnipristup Praćenje i analizaa sezonskih ciklusab slučajnih i dugoročnih promjenac novčanih tokova
Kvanitativni ili stock pristup
a Odnos kredita i depozita
kada se odnos penje do relativno visokog nivoa- bankari manje pozajmljuju i investiraju Krediti su nelikvidna imovina banke ndash kada oni rastu =gt likvidnost opada
Nedostatak ne daje informacije o dospjelosti i urednosti otplate kredita niti informacije o stepenu likvidnosti Ne sadrži ni informacije o prirodi bančine imovine izvan kreditnog portfelja (npr gotovina i kratkoročne HV i fiksna aktiva)
To je signal koji opominje menadžment banke da napravi ocjenu svog programa prekomjerne ekspanzije kredita
b odnos likvidne aktive i ukupnih depozita
nešto pouzdaniji od prethodnog
Nedostatak značajan dio gotovine nije stvarno raspoloživ za odgovaranje na bančine potrebe za likvidnim sredstvima (npr obavezna rezerva i sl)
Nedostatak koeficijenata statički ili stock pristup (bez dinamike)
Zaključak Ne postoji opšta formula likvidnosti za sve banke pa ni za jednu banku u različitim vremenskim periodima Svaka banka traga za svojim optimumom likvidnosti
Korelativno praćenje stope rasta depozita i kredita Stabilne stope rasta depozita siguran su pokazatelj održavanja optimalne zone likvidnosti bez formiranja dodatnih rezervi lkvidnosti
Formiranje predvidivih stopa kredita odnosno kalkulisanje cikličnih sezonskih slučajnih i dugoročnih varijacija stopa formiranja kredita i depozita
Zlatno pravilo likvidnosti stope rasta kredita ne smiju biti veće od stopa rasta depozita
Banka mora nastojati da što prije otkloni nelikvidnost kako bi sačuvala povjerenje svojih komitenata
Projektovanje likvidnosti
U savremenim bankama vrše komisije za upravljanje aktivom i pasivomSastoji se u prognoziranju rasta kredita i depozita te aranžiranju dodatnih izvora za obezbjeđenje likvidnosti banke
Suština izračunati gep (jaz) likvidnosti banke kao razliku između anticipiranih izvora sredstava i potencijalne upotrebe sredstava od strane banke
Značaj izbora optimalne kombinacije
Diferencijacija depozita stabilni i nestabilni (više ili manje osjetljivi na promjene tržišne kamatne stope)
Ciklični aspekt (povezanost banke sa granama kod kojih postoji veći stepen cikličnih oscilacija) U uslovima uspona privredne aktivnosti banke smanjuju kratkoročne i dugoročne VP i povećavaju kredite U uslovima recesije =gt smanjuju se zahtjevi za kreditima =gt banke usmjeravaju sredstva u VP
Način projektovanja likvidnosti
Potrebe dodatne likvidnostiprognozirani rast kredita + rast obaveznih rezervi ndash prognozirani porast depozita
Na izbor sredstava za pokrivanje gep-a utiče dužina vremena projektovanog gep-a očekivano kretanje kamatnih stopa na finansijskom tržištu
Na politiku likvidnosti utiče i filozofija menadžmenta
Faktori koji utiču na likvidnost
ročna struktura svih sredstava dinamika priliva sredstava ponašanje poslovnih subjekata smjernice ekonomske i razvojne politike mjere monetarno- kreditne politike
Propisi agencije za bankarstvo
ldquoOdlukao minimalnimstandardimaza upravljanjerizikomlikvidnostibanakardquo
Nadzorni odbor banke odgovoran je da osigura da banka ima i provodi adekvatan program za upravljanje rizikom likvidnosti
Više rukovodstvo banke dužno je da pripremai Odborudajeprijedlogeprogramai politika provodiprogramei politike prati upravljai kontroliše dautvrdimetodprocjenetekućei budućelikvidnosti obezbjedisistemizvještavanjao likvidnosti obavještavaOdboro stanjulikvidnostinajmanjejednomkvartalno
pratiekonomskei drugeusloveu okruženjukojimoguuticatinalikvidnost obezbjediuslovezasisteminterne kontrole
Obaveza banke Ročno usklađivanje ugovorenih dospjeća instrumenata aktive i pasive
najmanje90 izvorasredstavasarokomdospjećado 365 danadaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 365 dana
najmanje95 izvorasarokomdospjećado 180 danaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 180 dana
izvoresredstavasarokomdospjećado 90 danau punomiznosuangažujeu plasmanesarokomdospjećado 90 dana
Rezerva likvidnosti
Empirijski određena visinom novčanih sredstava poslovne banke u gotovini i na računima kod CB Izražava se u procentima od depozita sa kojima banka raspolaže
Na osnovu višegodišnjeg iskustva ocijenjeno je da odnos sredstava na žiro-računu poslovne banke ne bi smio biti niži od 4 do 5 od ukupnih depozita po viđenju
Kod nas su banke obavezne da održavaju prosječan desetodnevni minimum likvidnosti u novčanim sredstvima u visini od najmanje 20 iznosa kratkoročnih izvora sredstava
PROPISANE ZAŠTITNE MJERE
principdase štovišeoslanjanastabilneizvoresredstava principzamaksimalnudiverzifikacijuizvorasredstavapodospjeću vrstii
brojukomitenata tržištui instrumentima organizacionemjerezaupravljanjelikvidnošću (kompetentnalica
efikasnakontrolai sl) stepenuključenostibankeu tržištanovcai razvojakratkoročnihvrijednosnihpapira redovnopripremanjeplanovazavanredne(neočekivane)situacije kvalitetaninformacioni sistem
SOLVENTNOST
Solventnost je sposobnost banke da svoje ukupne obaveze može pokriti svojom ukupnom aktivom čija se vrijednost može potvrditi na tržištu dakle po tržišnoj cijeni
Nesolventna banka formirana vrijednost obaveza iznad nivoa realne aktive
Da li banka može biti nelikvidna ali solventnalikvidna ali nesolventna
Vremenska koponenta za razlikovanje kategorija likvidnosti i solventnosti
Likvidnost sposobnost banke da odgovori svojim obavezama u određenom (kratkom) roku a
Solventnost sposobnost banke da odgovori svim svojim obavezama Da u trenutku likvidacije može da isplati svoje povjerioce
Ako je banka nesolventna dolazi pod udar regulatornih organa uz mogućnost gubljenja poslovnog statusa u obliku likvidacije ili preuzimanja od neke druge banke
POSLOVNOST
predstavlja postizanje maksimalnih rezultata minimalnim ulaganjem sredstavaSastavni dijelovi
samostalnost i objektivnost u donošenju odluka stalna cirkulacija novca poslovno predviđanje
Princip poslovnosti ugrađuje se u princip likvidnosti sa kojim čini jedinstvenu cjelinu
EFIKASNOST
predstavlja princip po kojem banka odobrava kredite za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno uložitiBanke će sredstva usmjeriti u projekat koji će nakon otplate kredita uspješno poslovati
Banka teži optimalnoj efikasnosti koja je rezultanta poželjnog stepena likvidnosti i sigurnosti koji reflektuju operativna i strateška ponašanja vlasnika menadžmenta i klijenata banke
PROFITABILNOST
cilj banke je ostvarenje što većeg profita na osnovu kamatne marže zaračunavanjem provizije na bankarske usluge kao i prihoda ostvarenih vođenjem vlastitih poslova bankeProfitabilnost kao obezbjeđenje dovoljne stope prinosa po jedinici dioničkog kapitala
Rezultat - rast profita i povećanje tržišne vrijednosti banke
Osnovni principi bankarskog poslovanja - Vježbe
1 Finansijski indikatori banaka
Cilj poslovanja =gt adekvatna stopa prinosa po jedinici kapitalaUslov rasta banke je i povećanje kapitala =gt propisan mininimum
Svrha indikatoraUpoređivanje performansi banke sa drugim bankama i Posmatranje date banke kroz vrijeme
Osnovni principi bankarskog poslovanja su Likvidnost Solventnost Sigurnost Profitabilnost Efikasnost
2 Likvidnost banaka
Pojam likvidnost sposobnost subjekta da izvrši svoje tekuće obaveze o roku dospijećaKroz adekvatno upravljanje likvidnošću banka gradi povjerenjeRangiranje aktive i pasive prema stepenima likvidnosti super-likvidna likvidna i nelikvidnaPojam ročna transformacija usklađivanje rokova obaveza i potraživanja
Postoji više indikatora likvidnosti ali osnovni su Likvidna aktiva ukupna aktiva Likvidna pasiva ukupna pasiva
3 Solventnost
Razlika između likvidnosti i solventnostiPojam solventnosti dugoročna usklađenost strukture aktive i pasive tj mogućnost da se svi dugovi plate ldquokonačnordquo ali po tržišnim cijenamaBanka je solventna ako joj je u slučaju likvidacije aktiva veća od pasive
Trojako značenje solventnosti Sposobnost banke da snosi rizik (u slučaju likvidacije) Obezbjeđenje sigurnosti deponentima (minimiziranje rizika za
deponente) Makroekonomska funkcija banke (u slučaju nesolvnentnosti jedne
banke posljedica može biti pad povjerenja u sve banke ndash lančani efekat
4 Sigurnost
Pojam sigurnosti mogućnost plaćanja i naplate svih obaveza i potraživanja u ugovorenim rokovima i utvrđenom obimu Odnosi se na procjenu klijenta njegove sposobnosti da izmiri svoje obaveze na vrijeme u punom iznosu te na način predviđen u ugovoru
Postiže se provjerama klijenataZakonski uređeno putem garancija koje su neophodne
5 Efikasnost
Pojam efikasnosti (poslovanja) aktivnosti koje vode ka ostvarenju optimalnih rezultata
Princip po kojem banka odobrava sredstva za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno upotrijebiti
Efikasnost = likvidnost + profitabilnost + solventnost + sigurnost
6 Profitabilnost
Profitabilnost =gt funkcija cilja banke
Cilj banke je stalno povećanje profitabilnostiTrendovi u profitabilnosti banaka =gttokom 80-ih i 90-ih bilježe se opadajuće stope
U obješnjenju postoje dvije koncepcije Posljedica djelovanja cikličnih i strukturnih faktora na svjetskom
planu Dilema - tranzicija konkurencija
Važni pokazatelji ROI ROA ROE
ROI =neto prihod nakon poreza operativni prihodROA =neto prihod nakon poreza ukupna aktivaROE =neto prihod nakon poreza akcijski kapital
a) Povezanost pokazatelja profitabilnostiROI =NP OP ndashpovrat na investicijeAU =OP UA -efekat korištenja activeROA =ROI x AU -povrat na aktivuEM =UA AK ndashakcijski multiplikator ROE= ROA x EM ndashpovrat na akcijski kapital
b) Formiranje profita banke
1 Kamatni prihod (-)2 Kamatni rashod3 Neto kamatni prihod (+)4 Neto nekamatni prihod5 Bruto prihod (-)6 Operativni rashodi7 Neto prihod (-)8 Izdvojene rezerve9 Neto prihod prije oporezivanja (-)10 Porez na profit11 Neto prihod poslije oporezivanja (-)12 Raspoređeni profit13 Zadržani ili neraspoređeni profit
c) Primjer izračunavanja profitabilnosti
Banka ldquoXrdquoima sljedeće pokazatelje poslovanja
Ukupna aktiva200000000 KMOperativni prihod20000000 KMAkcijski kapital16000000 KMNeto dobit (profit)1000000 KM
Izračunati ROI AU ROA EM i ROE =
Rješenje ROI = NP OP = 5AU = OP UA = 01ROA = ROI x AU = 05EM = UA AK = 1K = 125ROE = ROA x EM = 625
d) Faktori profitabilnosti
Postoje dvije vrste faktora koji utiču na profitabilnost banke mikroekonomski i makroekonomski
Mikroekonomski faktori profitabilnosti suKvalitet MGMT-aKvalitet aktiveEkonomija obimaEkonomija okviraVanbilansne operacijeTroškovi poslovanja IProfitni centri
Makroekonomski faktori profitabilnosti su Faza ekonomskog ciklusa Sektorske krize Kretanje kamata
Pojam kamatna margina razlika između aktivne i pasivne kamatne stope =gt razlika između kamatne stope na plasmane i dugove
e) Projektovanje profitabilnosti banaka
r = i + ot + ( 25 -i) x EAr -na plasmane I -kamatna stopa na obavezeE -akcijski kapital A ndashaktivaGranična stopa prinosa na akcijski kapitalAko imamo sljedeće podatker = 25 prije porezar = 15 poslije poreza od 40
Primjer Ako imamo sljedeće podatkei=10E=40A=100ot=3
Rješenje r = 136
f) Uticaj multiplikatora na profitabilnost
Ako je očekivani ROE = 25 prije poreza onda je ROE nakon poreza od (40) jednak 15Za stopu obaveznog kapitala od 8 ostvaruje se EM od 25Razlog =gt EM se računa samo na akcijski kapital (npr 4=gt 1 004 =25)Dakle ROA mora biti najmanje 1 jer jeROE = ROA x EM =gt 1 x 25ROE = 25
Neto nekamatani prihod =gt razlika između nekamatnih prihoda i nekamatnih troškova
Prihod prije poreza =gtrazlika predhodnih kategorija
NETO DOBIT = UKUPNE STAVKE PRIHODA -(minus) UKUPNE STAVKE RASHODA
KAKO POVEĆATI DOBITPovećati bilo koju od stavki aktive Povećavati aktivu s višim prihodom na račun one s nižim Smanjiti kamate na uzete depozite Tražiti jeftinije izvore na račun onih skupljih Smanjiti troškove poslovanja Izbjeći moguće poreze
7 OSNOVNI PRINCIPI BANKARSKOG POSLOVANJA
LIKVIDNOST
Sposobnost banke da izvršava svoje kratkoročne obaveze o rokovima dospjeća
Banka je likvidna sve dok je sposobna da o rokovima dospjeća izvršava svoje obaveze
Likvidnost je osnova za normalno funkcionisanje depozitnog i kreditnog mehanizma kod svake banke
Povjerenje je osnov odnosa banke i klijenta i banke moraju da se bore da održe to povjerenje Ono se održava neodložnim izmirenjem dospjelih obaveza
Nelikvidna banka nije u stanju da pokrije prezentovane naloge za isplatu ugovorenih obaveza
Različit nivo likvidnosti
Aktive bilansa super-likvidna imovina likvidna imovina i nelikvidna imovina
Pasive bilansa
Vanbilansnih pozicija
Idealno stanje poklapanje likvidnosti imovine i dospjeća obaveza
Uticaj ročne transformacije sredstava deponenti i tražioci kredita ndash suprostavljeni ciljevi
Pod kontrolom bankarskog menadžmenta
Banka zarađuje na ročnoj transformaciji sredstava
U težnji za zaradom -gt opasnost od probijanja granica ročne transformacije -gt nelikvidnost
Banke mogu vršiti ročnu transformaciju ali samo do određenog stepena koji su one same utvrdile na osnovu iskustva
Nelikvidnost može da nastane ukoliko banka postane nesolventna -gt vrijednost aktive ltvrijednosti obaveza tz da banka nema kapitala
Promjena koncepta likvidnosti banke u savremenim uslovima
ranije jednostavniji menadžment likvidnosti koji se sastojao u tome da vodi računa o likvidnosnoj strukturi svoje aktive
danas povećani rizik da likvidnost banke bude ugrožena (rizik vanbilansnih obaveza i prekid zaduživanja na finansijskom tržištu) ali i nove mogućnosti zaduživanja i odbrane likvidnosti banke
Najlošija pozicija u savremenoj tržišnoj strukturi- banka uključena u finansijsko tržište- upravljanjem pasivom obezbjeđuje dodatni kvantum likvidnosti- sticajem okolnosti ndashgubi svoju kreditnu sposobnost na tržištu1048790zatvara
joj se pristup finansijskom tržištu
Jedini izlaz kredit za likvidnost od Centralne banke -gt koja diktira menadžmentu banke restrukturiranja bilansa
STRATEGIJE LIKVIDNOSTI
1 Strategija kratkoročnih komercijalnih kredita- dominantna u toku XIX vijeka- depozitni potencijal su uglavnom činili a vistadepoziti - održavanje solventnosti i likvidnosti plasmanom depozitnog
potencijala u kratkoročne kredite- rok kredita do 90 dana-pokriveni robnim mjenicama
- nelikvidnost bi mogla nastati samo neto smanjenjem depozita kao bankarskih resursa
- CB bi mogla odobriti kredit za likvidnost- kasnije raste značaj štednih i oročenih depozita kao i kredita sa
dužim rokovima otplate tako da ova strategija gubi na značaju
2 Strategija utrživih aktiva- nastala je početkom XX vijeka na bazi razvoja fin tržišta- banke diverzifikuju svoju rezervnu aktivu - sekundarne rezerve ndashdržavni VP (blagajnički zapisi)- kamatonosne sekundarne rezerve privlače bankare- uslov dovoljno duboko finansijsko (posebno novčano)tržište- odbrana likvidnosti prodaja dijela kratkoročnih VP kao i dijela
kreditnog portfolija- sekjurizacija kredita grupe banaka udružuju dijelove
standardizovanih kredita u određeni pulkod neke finansijske institucije Na osnovu toga finans
- institucija emituje nove VP koje prodaje zainteresovanim institucionalnim investitorima
3 Strategija na bazi plasmana sa anticipiranim dohotkom- postala je dominantna poslije Drugog svjetskog rata- rast srednjoročnih i dugoročnih kredita na osnovu rasta štednih i
oročenih depozita- povrat kredita na osnovu anuitetnog otplatnog plana - otplata iz prihoda korisnika kredita (firme i stanovništvo) - preduzeća kvartalni i polugodišnji anuiteti- stanovništvo mjesečni anuitet- analiza i praćenje priliva i odliva
4 Strategija upravljanja pasivom- razvijena u toku šezdesetih godina- obezbjeđenje likvidnosti na osnovu povlačenja (uzimanja) kredita
umjesto putem prodaje kratkoročnih VP- predpostavlja jako finansijsko tržište sa obiljem sredstava koja se
mogu angažovati putem kreditnih aranžmana- mogućnost korištenja kredita kod CB- uslov banka mora imati solidnu kreditnu sposobnost
INDIKATORI NELIKVIDNOSTI
- Nema dovoljno novčanih sredstava za pokriće naloga komitenata- nije u stanju isplatiti novčana sredstva po odobrenim kreditima
- nije u stanju otplaćivati uzete kredite- drži niži nivo OR kod CB od propisanih
UPRAVLJANJE AKTIVOM I LIKVIDNOST
Posebno značajno u uslovima nerazvijenog finansijskog tržišta odnosno kada banka ne koristi mehanizme upravljanja pasivom
Banka formira primarnu rezervu likvidnosti koja se u uprošćenom finansijskom sistemu sastoji od novca na depozitnom računu kod CB
Dva pristupa upravljanja aktivom
Stock pristup banka treba težiti da ima kvalitetnu aktivu U slučaju privremene nelikvidnosti banka može prodati dio aktive povući sredstva sa FT ili od CB Težište na upravljanju aktivom radi obezbjeđenja likvidnosti Klasifikacija aktive banke prema stepenu likvidnosti
Flow pristup respektuje ročnu transformaciju buduće prilive i odlive Banka stvara ldquomapu likvidnostirdquondash sagledava poziciju likvidnosti u rokovima od 1-8 dana 8-30 i 30-90 dana
Optimalno rješenje u kombinaciji dva pristupa
UPRAVLJANJE PASIVOM I LIKVIDNOST
Banke rješavaju problem likvidnosti upravljanjem pasivom odnosno angažovanjem dodatnih sredstava na finansijskom tržištu (kao i kredita kod CB)
Mehanizmi angažmana kredita za likvidnost1 Međubankarski kredit za likvidnost2 Aranžmani o rekupovini sredstava (REPOS)3 Depozitni certifikati (CDs)4 Krediti za likvidnost kod CB
Međubankarski krediti za likvidnost
Predstavlja mehanizam raspodjele sredstava na računima kod centralne banke na kreditnoj bazi uz plaćanjenaplatu kamate
Posebno karakteristično za američke banke kod kojih u pravilu manje banke imaju više sredstava na računima kod CB nego velike banke
Manje banke često imaju viškove primarne likvidnosti pa je moguće da one na vrlo kratak rok uz naplatu kamate ustupaju ta sredstva drugim bankama
Radi se uglavnom o neosiguranim kreditima (bez pokrića)
Aranžmani o rekupovini sredstava (REPO)
Radi se o prodaji finansijske aktive uz obavezu prodavca da mora u određenom kratkom terminu kupiti tu istu aktivu po unaprijed dogovorenoj cijeni
Kao pokriće koriste se državne obveznice Smatraju se najsigurnijim načinom ulaganja
Ročnost ovog aranžmana je od jednog dana do nekoliko mjeseci Može biti ldquoREPO sa unaprijed dogovorenim datumomrdquo ili tzv ldquootvoreni REPOrdquo sa mogućnošću kupovine u bilo koje vrijeme u budućnosti
Banka u osnovi vrši prodaju vrijednosnih papira za novac uz obavezu njihove ponovne kupovine Kupac zarađuje kamatu po repo-stopi dok prodavac rješava problem kratkoročne nelikvidnosti
Depozitni certifikati (CDs)
Banka emituje depozitne certifikate sa kratkim rokovima vraćanja kada su u funkciji obezbjeđenja likvidnosti
Kada ima narasle zahtjeve za dodatnim novčanim sredstvima banka nudi emisiju svojih CDs po atraktivnim kamatnim stopama
Ona očekuje da u vrlo kratkom roku dođe do likvidnih sredstava ndash znatno brže nego da čeka neto-priliv depozita
Krediti za likvidnost kod CB
CB ih odobrava bankama koje su solventne ali imaju kratkoročne probleme likvidnosti
Realizuju se posredstvom tzv ldquodiskontnog šalterardquo na kojem banke mogu da dobiju superkratkoročne kredite CB uz zalog državnih vrijednosnih papira
Dva koncepta kamatnih stopa za navedene kredite- ispod tržišne (potreba kontrole namjenskog korištenja)- iznad tržišne (kaznene banke nezainteresovane da ih koriste)
Tri tipa ovih kredita1 za prilagođavanje bilansne strukture banaka2 za pokrivanje sezonskih debalansa3 za otklanjanje posljedica neočekivanih događaja
UTVRĐIVANJE LIKVIDNOSTI
Potrebno je izvršiti grupisanje pojedinih oblika aktive prema stepenu likvidnosti
Gradacija u tri kategorije- Primarna gotovina u blagajni sredstva po viđenju kod korespodentskih
banaka i na računu kod CB- Sekundarna primarna likvidnost uvećana za najlikvidniji dio aktive banke - koji
se u kratkom roku i uz niske troškove može pretvoriti u novac (mjenice kratkoročni krediti do tri mjeseca)
- Tercijarna dijelovi plasmana banke koji se do isteka određenog roka ne mogu pretvoriti u gotov novac (dugoročni krediti obligacije mjenice koje se ne mogu eskontovati)
INSTRUMENTI MJERENJA LIKVIDNOSTI
Kvantitativnipristupa odnos kredita i depozitab odnos likvidne aktive i ukupnih depozitac odnos likvidne i ukupne aktived odnos likvidne aktive i kratkoročnih obavezae prosječna dospjelost plasmana u HV
Kvalitativnipristup Praćenje i analizaa sezonskih ciklusab slučajnih i dugoročnih promjenac novčanih tokova
Kvanitativni ili stock pristup
a Odnos kredita i depozita
kada se odnos penje do relativno visokog nivoa- bankari manje pozajmljuju i investiraju Krediti su nelikvidna imovina banke ndash kada oni rastu =gt likvidnost opada
Nedostatak ne daje informacije o dospjelosti i urednosti otplate kredita niti informacije o stepenu likvidnosti Ne sadrži ni informacije o prirodi bančine imovine izvan kreditnog portfelja (npr gotovina i kratkoročne HV i fiksna aktiva)
To je signal koji opominje menadžment banke da napravi ocjenu svog programa prekomjerne ekspanzije kredita
b odnos likvidne aktive i ukupnih depozita
nešto pouzdaniji od prethodnog
Nedostatak značajan dio gotovine nije stvarno raspoloživ za odgovaranje na bančine potrebe za likvidnim sredstvima (npr obavezna rezerva i sl)
Nedostatak koeficijenata statički ili stock pristup (bez dinamike)
Zaključak Ne postoji opšta formula likvidnosti za sve banke pa ni za jednu banku u različitim vremenskim periodima Svaka banka traga za svojim optimumom likvidnosti
Korelativno praćenje stope rasta depozita i kredita Stabilne stope rasta depozita siguran su pokazatelj održavanja optimalne zone likvidnosti bez formiranja dodatnih rezervi lkvidnosti
Formiranje predvidivih stopa kredita odnosno kalkulisanje cikličnih sezonskih slučajnih i dugoročnih varijacija stopa formiranja kredita i depozita
Zlatno pravilo likvidnosti stope rasta kredita ne smiju biti veće od stopa rasta depozita
Banka mora nastojati da što prije otkloni nelikvidnost kako bi sačuvala povjerenje svojih komitenata
Projektovanje likvidnosti
U savremenim bankama vrše komisije za upravljanje aktivom i pasivomSastoji se u prognoziranju rasta kredita i depozita te aranžiranju dodatnih izvora za obezbjeđenje likvidnosti banke
Suština izračunati gep (jaz) likvidnosti banke kao razliku između anticipiranih izvora sredstava i potencijalne upotrebe sredstava od strane banke
Značaj izbora optimalne kombinacije
Diferencijacija depozita stabilni i nestabilni (više ili manje osjetljivi na promjene tržišne kamatne stope)
Ciklični aspekt (povezanost banke sa granama kod kojih postoji veći stepen cikličnih oscilacija) U uslovima uspona privredne aktivnosti banke smanjuju kratkoročne i dugoročne VP i povećavaju kredite U uslovima recesije =gt smanjuju se zahtjevi za kreditima =gt banke usmjeravaju sredstva u VP
Način projektovanja likvidnosti
Potrebe dodatne likvidnostiprognozirani rast kredita + rast obaveznih rezervi ndash prognozirani porast depozita
Na izbor sredstava za pokrivanje gep-a utiče dužina vremena projektovanog gep-a očekivano kretanje kamatnih stopa na finansijskom tržištu
Na politiku likvidnosti utiče i filozofija menadžmenta
Faktori koji utiču na likvidnost
ročna struktura svih sredstava dinamika priliva sredstava ponašanje poslovnih subjekata smjernice ekonomske i razvojne politike mjere monetarno- kreditne politike
Propisi agencije za bankarstvo
ldquoOdlukao minimalnimstandardimaza upravljanjerizikomlikvidnostibanakardquo
Nadzorni odbor banke odgovoran je da osigura da banka ima i provodi adekvatan program za upravljanje rizikom likvidnosti
Više rukovodstvo banke dužno je da pripremai Odborudajeprijedlogeprogramai politika provodiprogramei politike prati upravljai kontroliše dautvrdimetodprocjenetekućei budućelikvidnosti obezbjedisistemizvještavanjao likvidnosti obavještavaOdboro stanjulikvidnostinajmanjejednomkvartalno
pratiekonomskei drugeusloveu okruženjukojimoguuticatinalikvidnost obezbjediuslovezasisteminterne kontrole
Obaveza banke Ročno usklađivanje ugovorenih dospjeća instrumenata aktive i pasive
najmanje90 izvorasredstavasarokomdospjećado 365 danadaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 365 dana
najmanje95 izvorasarokomdospjećado 180 danaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 180 dana
izvoresredstavasarokomdospjećado 90 danau punomiznosuangažujeu plasmanesarokomdospjećado 90 dana
Rezerva likvidnosti
Empirijski određena visinom novčanih sredstava poslovne banke u gotovini i na računima kod CB Izražava se u procentima od depozita sa kojima banka raspolaže
Na osnovu višegodišnjeg iskustva ocijenjeno je da odnos sredstava na žiro-računu poslovne banke ne bi smio biti niži od 4 do 5 od ukupnih depozita po viđenju
Kod nas su banke obavezne da održavaju prosječan desetodnevni minimum likvidnosti u novčanim sredstvima u visini od najmanje 20 iznosa kratkoročnih izvora sredstava
PROPISANE ZAŠTITNE MJERE
principdase štovišeoslanjanastabilneizvoresredstava principzamaksimalnudiverzifikacijuizvorasredstavapodospjeću vrstii
brojukomitenata tržištui instrumentima organizacionemjerezaupravljanjelikvidnošću (kompetentnalica
efikasnakontrolai sl) stepenuključenostibankeu tržištanovcai razvojakratkoročnihvrijednosnihpapira redovnopripremanjeplanovazavanredne(neočekivane)situacije kvalitetaninformacioni sistem
SOLVENTNOST
Solventnost je sposobnost banke da svoje ukupne obaveze može pokriti svojom ukupnom aktivom čija se vrijednost može potvrditi na tržištu dakle po tržišnoj cijeni
Nesolventna banka formirana vrijednost obaveza iznad nivoa realne aktive
Da li banka može biti nelikvidna ali solventnalikvidna ali nesolventna
Vremenska koponenta za razlikovanje kategorija likvidnosti i solventnosti
Likvidnost sposobnost banke da odgovori svojim obavezama u određenom (kratkom) roku a
Solventnost sposobnost banke da odgovori svim svojim obavezama Da u trenutku likvidacije može da isplati svoje povjerioce
Ako je banka nesolventna dolazi pod udar regulatornih organa uz mogućnost gubljenja poslovnog statusa u obliku likvidacije ili preuzimanja od neke druge banke
POSLOVNOST
predstavlja postizanje maksimalnih rezultata minimalnim ulaganjem sredstavaSastavni dijelovi
samostalnost i objektivnost u donošenju odluka stalna cirkulacija novca poslovno predviđanje
Princip poslovnosti ugrađuje se u princip likvidnosti sa kojim čini jedinstvenu cjelinu
EFIKASNOST
predstavlja princip po kojem banka odobrava kredite za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno uložitiBanke će sredstva usmjeriti u projekat koji će nakon otplate kredita uspješno poslovati
Banka teži optimalnoj efikasnosti koja je rezultanta poželjnog stepena likvidnosti i sigurnosti koji reflektuju operativna i strateška ponašanja vlasnika menadžmenta i klijenata banke
PROFITABILNOST
cilj banke je ostvarenje što većeg profita na osnovu kamatne marže zaračunavanjem provizije na bankarske usluge kao i prihoda ostvarenih vođenjem vlastitih poslova bankeProfitabilnost kao obezbjeđenje dovoljne stope prinosa po jedinici dioničkog kapitala
Rezultat - rast profita i povećanje tržišne vrijednosti banke
Osnovni principi bankarskog poslovanja - Vježbe
1 Finansijski indikatori banaka
Cilj poslovanja =gt adekvatna stopa prinosa po jedinici kapitalaUslov rasta banke je i povećanje kapitala =gt propisan mininimum
Svrha indikatoraUpoređivanje performansi banke sa drugim bankama i Posmatranje date banke kroz vrijeme
Osnovni principi bankarskog poslovanja su Likvidnost Solventnost Sigurnost Profitabilnost Efikasnost
2 Likvidnost banaka
Pojam likvidnost sposobnost subjekta da izvrši svoje tekuće obaveze o roku dospijećaKroz adekvatno upravljanje likvidnošću banka gradi povjerenjeRangiranje aktive i pasive prema stepenima likvidnosti super-likvidna likvidna i nelikvidnaPojam ročna transformacija usklađivanje rokova obaveza i potraživanja
Postoji više indikatora likvidnosti ali osnovni su Likvidna aktiva ukupna aktiva Likvidna pasiva ukupna pasiva
3 Solventnost
Razlika između likvidnosti i solventnostiPojam solventnosti dugoročna usklađenost strukture aktive i pasive tj mogućnost da se svi dugovi plate ldquokonačnordquo ali po tržišnim cijenamaBanka je solventna ako joj je u slučaju likvidacije aktiva veća od pasive
Trojako značenje solventnosti Sposobnost banke da snosi rizik (u slučaju likvidacije) Obezbjeđenje sigurnosti deponentima (minimiziranje rizika za
deponente) Makroekonomska funkcija banke (u slučaju nesolvnentnosti jedne
banke posljedica može biti pad povjerenja u sve banke ndash lančani efekat
4 Sigurnost
Pojam sigurnosti mogućnost plaćanja i naplate svih obaveza i potraživanja u ugovorenim rokovima i utvrđenom obimu Odnosi se na procjenu klijenta njegove sposobnosti da izmiri svoje obaveze na vrijeme u punom iznosu te na način predviđen u ugovoru
Postiže se provjerama klijenataZakonski uređeno putem garancija koje su neophodne
5 Efikasnost
Pojam efikasnosti (poslovanja) aktivnosti koje vode ka ostvarenju optimalnih rezultata
Princip po kojem banka odobrava sredstva za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno upotrijebiti
Efikasnost = likvidnost + profitabilnost + solventnost + sigurnost
6 Profitabilnost
Profitabilnost =gt funkcija cilja banke
Cilj banke je stalno povećanje profitabilnostiTrendovi u profitabilnosti banaka =gttokom 80-ih i 90-ih bilježe se opadajuće stope
U obješnjenju postoje dvije koncepcije Posljedica djelovanja cikličnih i strukturnih faktora na svjetskom
planu Dilema - tranzicija konkurencija
Važni pokazatelji ROI ROA ROE
ROI =neto prihod nakon poreza operativni prihodROA =neto prihod nakon poreza ukupna aktivaROE =neto prihod nakon poreza akcijski kapital
a) Povezanost pokazatelja profitabilnostiROI =NP OP ndashpovrat na investicijeAU =OP UA -efekat korištenja activeROA =ROI x AU -povrat na aktivuEM =UA AK ndashakcijski multiplikator ROE= ROA x EM ndashpovrat na akcijski kapital
b) Formiranje profita banke
1 Kamatni prihod (-)2 Kamatni rashod3 Neto kamatni prihod (+)4 Neto nekamatni prihod5 Bruto prihod (-)6 Operativni rashodi7 Neto prihod (-)8 Izdvojene rezerve9 Neto prihod prije oporezivanja (-)10 Porez na profit11 Neto prihod poslije oporezivanja (-)12 Raspoređeni profit13 Zadržani ili neraspoređeni profit
c) Primjer izračunavanja profitabilnosti
Banka ldquoXrdquoima sljedeće pokazatelje poslovanja
Ukupna aktiva200000000 KMOperativni prihod20000000 KMAkcijski kapital16000000 KMNeto dobit (profit)1000000 KM
Izračunati ROI AU ROA EM i ROE =
Rješenje ROI = NP OP = 5AU = OP UA = 01ROA = ROI x AU = 05EM = UA AK = 1K = 125ROE = ROA x EM = 625
d) Faktori profitabilnosti
Postoje dvije vrste faktora koji utiču na profitabilnost banke mikroekonomski i makroekonomski
Mikroekonomski faktori profitabilnosti suKvalitet MGMT-aKvalitet aktiveEkonomija obimaEkonomija okviraVanbilansne operacijeTroškovi poslovanja IProfitni centri
Makroekonomski faktori profitabilnosti su Faza ekonomskog ciklusa Sektorske krize Kretanje kamata
Pojam kamatna margina razlika između aktivne i pasivne kamatne stope =gt razlika između kamatne stope na plasmane i dugove
e) Projektovanje profitabilnosti banaka
r = i + ot + ( 25 -i) x EAr -na plasmane I -kamatna stopa na obavezeE -akcijski kapital A ndashaktivaGranična stopa prinosa na akcijski kapitalAko imamo sljedeće podatker = 25 prije porezar = 15 poslije poreza od 40
Primjer Ako imamo sljedeće podatkei=10E=40A=100ot=3
Rješenje r = 136
f) Uticaj multiplikatora na profitabilnost
Ako je očekivani ROE = 25 prije poreza onda je ROE nakon poreza od (40) jednak 15Za stopu obaveznog kapitala od 8 ostvaruje se EM od 25Razlog =gt EM se računa samo na akcijski kapital (npr 4=gt 1 004 =25)Dakle ROA mora biti najmanje 1 jer jeROE = ROA x EM =gt 1 x 25ROE = 25
Idealno stanje poklapanje likvidnosti imovine i dospjeća obaveza
Uticaj ročne transformacije sredstava deponenti i tražioci kredita ndash suprostavljeni ciljevi
Pod kontrolom bankarskog menadžmenta
Banka zarađuje na ročnoj transformaciji sredstava
U težnji za zaradom -gt opasnost od probijanja granica ročne transformacije -gt nelikvidnost
Banke mogu vršiti ročnu transformaciju ali samo do određenog stepena koji su one same utvrdile na osnovu iskustva
Nelikvidnost može da nastane ukoliko banka postane nesolventna -gt vrijednost aktive ltvrijednosti obaveza tz da banka nema kapitala
Promjena koncepta likvidnosti banke u savremenim uslovima
ranije jednostavniji menadžment likvidnosti koji se sastojao u tome da vodi računa o likvidnosnoj strukturi svoje aktive
danas povećani rizik da likvidnost banke bude ugrožena (rizik vanbilansnih obaveza i prekid zaduživanja na finansijskom tržištu) ali i nove mogućnosti zaduživanja i odbrane likvidnosti banke
Najlošija pozicija u savremenoj tržišnoj strukturi- banka uključena u finansijsko tržište- upravljanjem pasivom obezbjeđuje dodatni kvantum likvidnosti- sticajem okolnosti ndashgubi svoju kreditnu sposobnost na tržištu1048790zatvara
joj se pristup finansijskom tržištu
Jedini izlaz kredit za likvidnost od Centralne banke -gt koja diktira menadžmentu banke restrukturiranja bilansa
STRATEGIJE LIKVIDNOSTI
1 Strategija kratkoročnih komercijalnih kredita- dominantna u toku XIX vijeka- depozitni potencijal su uglavnom činili a vistadepoziti - održavanje solventnosti i likvidnosti plasmanom depozitnog
potencijala u kratkoročne kredite- rok kredita do 90 dana-pokriveni robnim mjenicama
- nelikvidnost bi mogla nastati samo neto smanjenjem depozita kao bankarskih resursa
- CB bi mogla odobriti kredit za likvidnost- kasnije raste značaj štednih i oročenih depozita kao i kredita sa
dužim rokovima otplate tako da ova strategija gubi na značaju
2 Strategija utrživih aktiva- nastala je početkom XX vijeka na bazi razvoja fin tržišta- banke diverzifikuju svoju rezervnu aktivu - sekundarne rezerve ndashdržavni VP (blagajnički zapisi)- kamatonosne sekundarne rezerve privlače bankare- uslov dovoljno duboko finansijsko (posebno novčano)tržište- odbrana likvidnosti prodaja dijela kratkoročnih VP kao i dijela
kreditnog portfolija- sekjurizacija kredita grupe banaka udružuju dijelove
standardizovanih kredita u određeni pulkod neke finansijske institucije Na osnovu toga finans
- institucija emituje nove VP koje prodaje zainteresovanim institucionalnim investitorima
3 Strategija na bazi plasmana sa anticipiranim dohotkom- postala je dominantna poslije Drugog svjetskog rata- rast srednjoročnih i dugoročnih kredita na osnovu rasta štednih i
oročenih depozita- povrat kredita na osnovu anuitetnog otplatnog plana - otplata iz prihoda korisnika kredita (firme i stanovništvo) - preduzeća kvartalni i polugodišnji anuiteti- stanovništvo mjesečni anuitet- analiza i praćenje priliva i odliva
4 Strategija upravljanja pasivom- razvijena u toku šezdesetih godina- obezbjeđenje likvidnosti na osnovu povlačenja (uzimanja) kredita
umjesto putem prodaje kratkoročnih VP- predpostavlja jako finansijsko tržište sa obiljem sredstava koja se
mogu angažovati putem kreditnih aranžmana- mogućnost korištenja kredita kod CB- uslov banka mora imati solidnu kreditnu sposobnost
INDIKATORI NELIKVIDNOSTI
- Nema dovoljno novčanih sredstava za pokriće naloga komitenata- nije u stanju isplatiti novčana sredstva po odobrenim kreditima
- nije u stanju otplaćivati uzete kredite- drži niži nivo OR kod CB od propisanih
UPRAVLJANJE AKTIVOM I LIKVIDNOST
Posebno značajno u uslovima nerazvijenog finansijskog tržišta odnosno kada banka ne koristi mehanizme upravljanja pasivom
Banka formira primarnu rezervu likvidnosti koja se u uprošćenom finansijskom sistemu sastoji od novca na depozitnom računu kod CB
Dva pristupa upravljanja aktivom
Stock pristup banka treba težiti da ima kvalitetnu aktivu U slučaju privremene nelikvidnosti banka može prodati dio aktive povući sredstva sa FT ili od CB Težište na upravljanju aktivom radi obezbjeđenja likvidnosti Klasifikacija aktive banke prema stepenu likvidnosti
Flow pristup respektuje ročnu transformaciju buduće prilive i odlive Banka stvara ldquomapu likvidnostirdquondash sagledava poziciju likvidnosti u rokovima od 1-8 dana 8-30 i 30-90 dana
Optimalno rješenje u kombinaciji dva pristupa
UPRAVLJANJE PASIVOM I LIKVIDNOST
Banke rješavaju problem likvidnosti upravljanjem pasivom odnosno angažovanjem dodatnih sredstava na finansijskom tržištu (kao i kredita kod CB)
Mehanizmi angažmana kredita za likvidnost1 Međubankarski kredit za likvidnost2 Aranžmani o rekupovini sredstava (REPOS)3 Depozitni certifikati (CDs)4 Krediti za likvidnost kod CB
Međubankarski krediti za likvidnost
Predstavlja mehanizam raspodjele sredstava na računima kod centralne banke na kreditnoj bazi uz plaćanjenaplatu kamate
Posebno karakteristično za američke banke kod kojih u pravilu manje banke imaju više sredstava na računima kod CB nego velike banke
Manje banke često imaju viškove primarne likvidnosti pa je moguće da one na vrlo kratak rok uz naplatu kamate ustupaju ta sredstva drugim bankama
Radi se uglavnom o neosiguranim kreditima (bez pokrića)
Aranžmani o rekupovini sredstava (REPO)
Radi se o prodaji finansijske aktive uz obavezu prodavca da mora u određenom kratkom terminu kupiti tu istu aktivu po unaprijed dogovorenoj cijeni
Kao pokriće koriste se državne obveznice Smatraju se najsigurnijim načinom ulaganja
Ročnost ovog aranžmana je od jednog dana do nekoliko mjeseci Može biti ldquoREPO sa unaprijed dogovorenim datumomrdquo ili tzv ldquootvoreni REPOrdquo sa mogućnošću kupovine u bilo koje vrijeme u budućnosti
Banka u osnovi vrši prodaju vrijednosnih papira za novac uz obavezu njihove ponovne kupovine Kupac zarađuje kamatu po repo-stopi dok prodavac rješava problem kratkoročne nelikvidnosti
Depozitni certifikati (CDs)
Banka emituje depozitne certifikate sa kratkim rokovima vraćanja kada su u funkciji obezbjeđenja likvidnosti
Kada ima narasle zahtjeve za dodatnim novčanim sredstvima banka nudi emisiju svojih CDs po atraktivnim kamatnim stopama
Ona očekuje da u vrlo kratkom roku dođe do likvidnih sredstava ndash znatno brže nego da čeka neto-priliv depozita
Krediti za likvidnost kod CB
CB ih odobrava bankama koje su solventne ali imaju kratkoročne probleme likvidnosti
Realizuju se posredstvom tzv ldquodiskontnog šalterardquo na kojem banke mogu da dobiju superkratkoročne kredite CB uz zalog državnih vrijednosnih papira
Dva koncepta kamatnih stopa za navedene kredite- ispod tržišne (potreba kontrole namjenskog korištenja)- iznad tržišne (kaznene banke nezainteresovane da ih koriste)
Tri tipa ovih kredita1 za prilagođavanje bilansne strukture banaka2 za pokrivanje sezonskih debalansa3 za otklanjanje posljedica neočekivanih događaja
UTVRĐIVANJE LIKVIDNOSTI
Potrebno je izvršiti grupisanje pojedinih oblika aktive prema stepenu likvidnosti
Gradacija u tri kategorije- Primarna gotovina u blagajni sredstva po viđenju kod korespodentskih
banaka i na računu kod CB- Sekundarna primarna likvidnost uvećana za najlikvidniji dio aktive banke - koji
se u kratkom roku i uz niske troškove može pretvoriti u novac (mjenice kratkoročni krediti do tri mjeseca)
- Tercijarna dijelovi plasmana banke koji se do isteka određenog roka ne mogu pretvoriti u gotov novac (dugoročni krediti obligacije mjenice koje se ne mogu eskontovati)
INSTRUMENTI MJERENJA LIKVIDNOSTI
Kvantitativnipristupa odnos kredita i depozitab odnos likvidne aktive i ukupnih depozitac odnos likvidne i ukupne aktived odnos likvidne aktive i kratkoročnih obavezae prosječna dospjelost plasmana u HV
Kvalitativnipristup Praćenje i analizaa sezonskih ciklusab slučajnih i dugoročnih promjenac novčanih tokova
Kvanitativni ili stock pristup
a Odnos kredita i depozita
kada se odnos penje do relativno visokog nivoa- bankari manje pozajmljuju i investiraju Krediti su nelikvidna imovina banke ndash kada oni rastu =gt likvidnost opada
Nedostatak ne daje informacije o dospjelosti i urednosti otplate kredita niti informacije o stepenu likvidnosti Ne sadrži ni informacije o prirodi bančine imovine izvan kreditnog portfelja (npr gotovina i kratkoročne HV i fiksna aktiva)
To je signal koji opominje menadžment banke da napravi ocjenu svog programa prekomjerne ekspanzije kredita
b odnos likvidne aktive i ukupnih depozita
nešto pouzdaniji od prethodnog
Nedostatak značajan dio gotovine nije stvarno raspoloživ za odgovaranje na bančine potrebe za likvidnim sredstvima (npr obavezna rezerva i sl)
Nedostatak koeficijenata statički ili stock pristup (bez dinamike)
Zaključak Ne postoji opšta formula likvidnosti za sve banke pa ni za jednu banku u različitim vremenskim periodima Svaka banka traga za svojim optimumom likvidnosti
Korelativno praćenje stope rasta depozita i kredita Stabilne stope rasta depozita siguran su pokazatelj održavanja optimalne zone likvidnosti bez formiranja dodatnih rezervi lkvidnosti
Formiranje predvidivih stopa kredita odnosno kalkulisanje cikličnih sezonskih slučajnih i dugoročnih varijacija stopa formiranja kredita i depozita
Zlatno pravilo likvidnosti stope rasta kredita ne smiju biti veće od stopa rasta depozita
Banka mora nastojati da što prije otkloni nelikvidnost kako bi sačuvala povjerenje svojih komitenata
Projektovanje likvidnosti
U savremenim bankama vrše komisije za upravljanje aktivom i pasivomSastoji se u prognoziranju rasta kredita i depozita te aranžiranju dodatnih izvora za obezbjeđenje likvidnosti banke
Suština izračunati gep (jaz) likvidnosti banke kao razliku između anticipiranih izvora sredstava i potencijalne upotrebe sredstava od strane banke
Značaj izbora optimalne kombinacije
Diferencijacija depozita stabilni i nestabilni (više ili manje osjetljivi na promjene tržišne kamatne stope)
Ciklični aspekt (povezanost banke sa granama kod kojih postoji veći stepen cikličnih oscilacija) U uslovima uspona privredne aktivnosti banke smanjuju kratkoročne i dugoročne VP i povećavaju kredite U uslovima recesije =gt smanjuju se zahtjevi za kreditima =gt banke usmjeravaju sredstva u VP
Način projektovanja likvidnosti
Potrebe dodatne likvidnostiprognozirani rast kredita + rast obaveznih rezervi ndash prognozirani porast depozita
Na izbor sredstava za pokrivanje gep-a utiče dužina vremena projektovanog gep-a očekivano kretanje kamatnih stopa na finansijskom tržištu
Na politiku likvidnosti utiče i filozofija menadžmenta
Faktori koji utiču na likvidnost
ročna struktura svih sredstava dinamika priliva sredstava ponašanje poslovnih subjekata smjernice ekonomske i razvojne politike mjere monetarno- kreditne politike
Propisi agencije za bankarstvo
ldquoOdlukao minimalnimstandardimaza upravljanjerizikomlikvidnostibanakardquo
Nadzorni odbor banke odgovoran je da osigura da banka ima i provodi adekvatan program za upravljanje rizikom likvidnosti
Više rukovodstvo banke dužno je da pripremai Odborudajeprijedlogeprogramai politika provodiprogramei politike prati upravljai kontroliše dautvrdimetodprocjenetekućei budućelikvidnosti obezbjedisistemizvještavanjao likvidnosti obavještavaOdboro stanjulikvidnostinajmanjejednomkvartalno
pratiekonomskei drugeusloveu okruženjukojimoguuticatinalikvidnost obezbjediuslovezasisteminterne kontrole
Obaveza banke Ročno usklađivanje ugovorenih dospjeća instrumenata aktive i pasive
najmanje90 izvorasredstavasarokomdospjećado 365 danadaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 365 dana
najmanje95 izvorasarokomdospjećado 180 danaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 180 dana
izvoresredstavasarokomdospjećado 90 danau punomiznosuangažujeu plasmanesarokomdospjećado 90 dana
Rezerva likvidnosti
Empirijski određena visinom novčanih sredstava poslovne banke u gotovini i na računima kod CB Izražava se u procentima od depozita sa kojima banka raspolaže
Na osnovu višegodišnjeg iskustva ocijenjeno je da odnos sredstava na žiro-računu poslovne banke ne bi smio biti niži od 4 do 5 od ukupnih depozita po viđenju
Kod nas su banke obavezne da održavaju prosječan desetodnevni minimum likvidnosti u novčanim sredstvima u visini od najmanje 20 iznosa kratkoročnih izvora sredstava
PROPISANE ZAŠTITNE MJERE
principdase štovišeoslanjanastabilneizvoresredstava principzamaksimalnudiverzifikacijuizvorasredstavapodospjeću vrstii
brojukomitenata tržištui instrumentima organizacionemjerezaupravljanjelikvidnošću (kompetentnalica
efikasnakontrolai sl) stepenuključenostibankeu tržištanovcai razvojakratkoročnihvrijednosnihpapira redovnopripremanjeplanovazavanredne(neočekivane)situacije kvalitetaninformacioni sistem
SOLVENTNOST
Solventnost je sposobnost banke da svoje ukupne obaveze može pokriti svojom ukupnom aktivom čija se vrijednost može potvrditi na tržištu dakle po tržišnoj cijeni
Nesolventna banka formirana vrijednost obaveza iznad nivoa realne aktive
Da li banka može biti nelikvidna ali solventnalikvidna ali nesolventna
Vremenska koponenta za razlikovanje kategorija likvidnosti i solventnosti
Likvidnost sposobnost banke da odgovori svojim obavezama u određenom (kratkom) roku a
Solventnost sposobnost banke da odgovori svim svojim obavezama Da u trenutku likvidacije može da isplati svoje povjerioce
Ako je banka nesolventna dolazi pod udar regulatornih organa uz mogućnost gubljenja poslovnog statusa u obliku likvidacije ili preuzimanja od neke druge banke
POSLOVNOST
predstavlja postizanje maksimalnih rezultata minimalnim ulaganjem sredstavaSastavni dijelovi
samostalnost i objektivnost u donošenju odluka stalna cirkulacija novca poslovno predviđanje
Princip poslovnosti ugrađuje se u princip likvidnosti sa kojim čini jedinstvenu cjelinu
EFIKASNOST
predstavlja princip po kojem banka odobrava kredite za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno uložitiBanke će sredstva usmjeriti u projekat koji će nakon otplate kredita uspješno poslovati
Banka teži optimalnoj efikasnosti koja je rezultanta poželjnog stepena likvidnosti i sigurnosti koji reflektuju operativna i strateška ponašanja vlasnika menadžmenta i klijenata banke
PROFITABILNOST
cilj banke je ostvarenje što većeg profita na osnovu kamatne marže zaračunavanjem provizije na bankarske usluge kao i prihoda ostvarenih vođenjem vlastitih poslova bankeProfitabilnost kao obezbjeđenje dovoljne stope prinosa po jedinici dioničkog kapitala
Rezultat - rast profita i povećanje tržišne vrijednosti banke
Osnovni principi bankarskog poslovanja - Vježbe
1 Finansijski indikatori banaka
Cilj poslovanja =gt adekvatna stopa prinosa po jedinici kapitalaUslov rasta banke je i povećanje kapitala =gt propisan mininimum
Svrha indikatoraUpoređivanje performansi banke sa drugim bankama i Posmatranje date banke kroz vrijeme
Osnovni principi bankarskog poslovanja su Likvidnost Solventnost Sigurnost Profitabilnost Efikasnost
2 Likvidnost banaka
Pojam likvidnost sposobnost subjekta da izvrši svoje tekuće obaveze o roku dospijećaKroz adekvatno upravljanje likvidnošću banka gradi povjerenjeRangiranje aktive i pasive prema stepenima likvidnosti super-likvidna likvidna i nelikvidnaPojam ročna transformacija usklađivanje rokova obaveza i potraživanja
Postoji više indikatora likvidnosti ali osnovni su Likvidna aktiva ukupna aktiva Likvidna pasiva ukupna pasiva
3 Solventnost
Razlika između likvidnosti i solventnostiPojam solventnosti dugoročna usklađenost strukture aktive i pasive tj mogućnost da se svi dugovi plate ldquokonačnordquo ali po tržišnim cijenamaBanka je solventna ako joj je u slučaju likvidacije aktiva veća od pasive
Trojako značenje solventnosti Sposobnost banke da snosi rizik (u slučaju likvidacije) Obezbjeđenje sigurnosti deponentima (minimiziranje rizika za
deponente) Makroekonomska funkcija banke (u slučaju nesolvnentnosti jedne
banke posljedica može biti pad povjerenja u sve banke ndash lančani efekat
4 Sigurnost
Pojam sigurnosti mogućnost plaćanja i naplate svih obaveza i potraživanja u ugovorenim rokovima i utvrđenom obimu Odnosi se na procjenu klijenta njegove sposobnosti da izmiri svoje obaveze na vrijeme u punom iznosu te na način predviđen u ugovoru
Postiže se provjerama klijenataZakonski uređeno putem garancija koje su neophodne
5 Efikasnost
Pojam efikasnosti (poslovanja) aktivnosti koje vode ka ostvarenju optimalnih rezultata
Princip po kojem banka odobrava sredstva za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno upotrijebiti
Efikasnost = likvidnost + profitabilnost + solventnost + sigurnost
6 Profitabilnost
Profitabilnost =gt funkcija cilja banke
Cilj banke je stalno povećanje profitabilnostiTrendovi u profitabilnosti banaka =gttokom 80-ih i 90-ih bilježe se opadajuće stope
U obješnjenju postoje dvije koncepcije Posljedica djelovanja cikličnih i strukturnih faktora na svjetskom
planu Dilema - tranzicija konkurencija
Važni pokazatelji ROI ROA ROE
ROI =neto prihod nakon poreza operativni prihodROA =neto prihod nakon poreza ukupna aktivaROE =neto prihod nakon poreza akcijski kapital
a) Povezanost pokazatelja profitabilnostiROI =NP OP ndashpovrat na investicijeAU =OP UA -efekat korištenja activeROA =ROI x AU -povrat na aktivuEM =UA AK ndashakcijski multiplikator ROE= ROA x EM ndashpovrat na akcijski kapital
b) Formiranje profita banke
1 Kamatni prihod (-)2 Kamatni rashod3 Neto kamatni prihod (+)4 Neto nekamatni prihod5 Bruto prihod (-)6 Operativni rashodi7 Neto prihod (-)8 Izdvojene rezerve9 Neto prihod prije oporezivanja (-)10 Porez na profit11 Neto prihod poslije oporezivanja (-)12 Raspoređeni profit13 Zadržani ili neraspoređeni profit
c) Primjer izračunavanja profitabilnosti
Banka ldquoXrdquoima sljedeće pokazatelje poslovanja
Ukupna aktiva200000000 KMOperativni prihod20000000 KMAkcijski kapital16000000 KMNeto dobit (profit)1000000 KM
Izračunati ROI AU ROA EM i ROE =
Rješenje ROI = NP OP = 5AU = OP UA = 01ROA = ROI x AU = 05EM = UA AK = 1K = 125ROE = ROA x EM = 625
d) Faktori profitabilnosti
Postoje dvije vrste faktora koji utiču na profitabilnost banke mikroekonomski i makroekonomski
Mikroekonomski faktori profitabilnosti suKvalitet MGMT-aKvalitet aktiveEkonomija obimaEkonomija okviraVanbilansne operacijeTroškovi poslovanja IProfitni centri
Makroekonomski faktori profitabilnosti su Faza ekonomskog ciklusa Sektorske krize Kretanje kamata
Pojam kamatna margina razlika između aktivne i pasivne kamatne stope =gt razlika između kamatne stope na plasmane i dugove
e) Projektovanje profitabilnosti banaka
r = i + ot + ( 25 -i) x EAr -na plasmane I -kamatna stopa na obavezeE -akcijski kapital A ndashaktivaGranična stopa prinosa na akcijski kapitalAko imamo sljedeće podatker = 25 prije porezar = 15 poslije poreza od 40
Primjer Ako imamo sljedeće podatkei=10E=40A=100ot=3
Rješenje r = 136
f) Uticaj multiplikatora na profitabilnost
Ako je očekivani ROE = 25 prije poreza onda je ROE nakon poreza od (40) jednak 15Za stopu obaveznog kapitala od 8 ostvaruje se EM od 25Razlog =gt EM se računa samo na akcijski kapital (npr 4=gt 1 004 =25)Dakle ROA mora biti najmanje 1 jer jeROE = ROA x EM =gt 1 x 25ROE = 25
- nelikvidnost bi mogla nastati samo neto smanjenjem depozita kao bankarskih resursa
- CB bi mogla odobriti kredit za likvidnost- kasnije raste značaj štednih i oročenih depozita kao i kredita sa
dužim rokovima otplate tako da ova strategija gubi na značaju
2 Strategija utrživih aktiva- nastala je početkom XX vijeka na bazi razvoja fin tržišta- banke diverzifikuju svoju rezervnu aktivu - sekundarne rezerve ndashdržavni VP (blagajnički zapisi)- kamatonosne sekundarne rezerve privlače bankare- uslov dovoljno duboko finansijsko (posebno novčano)tržište- odbrana likvidnosti prodaja dijela kratkoročnih VP kao i dijela
kreditnog portfolija- sekjurizacija kredita grupe banaka udružuju dijelove
standardizovanih kredita u određeni pulkod neke finansijske institucije Na osnovu toga finans
- institucija emituje nove VP koje prodaje zainteresovanim institucionalnim investitorima
3 Strategija na bazi plasmana sa anticipiranim dohotkom- postala je dominantna poslije Drugog svjetskog rata- rast srednjoročnih i dugoročnih kredita na osnovu rasta štednih i
oročenih depozita- povrat kredita na osnovu anuitetnog otplatnog plana - otplata iz prihoda korisnika kredita (firme i stanovništvo) - preduzeća kvartalni i polugodišnji anuiteti- stanovništvo mjesečni anuitet- analiza i praćenje priliva i odliva
4 Strategija upravljanja pasivom- razvijena u toku šezdesetih godina- obezbjeđenje likvidnosti na osnovu povlačenja (uzimanja) kredita
umjesto putem prodaje kratkoročnih VP- predpostavlja jako finansijsko tržište sa obiljem sredstava koja se
mogu angažovati putem kreditnih aranžmana- mogućnost korištenja kredita kod CB- uslov banka mora imati solidnu kreditnu sposobnost
INDIKATORI NELIKVIDNOSTI
- Nema dovoljno novčanih sredstava za pokriće naloga komitenata- nije u stanju isplatiti novčana sredstva po odobrenim kreditima
- nije u stanju otplaćivati uzete kredite- drži niži nivo OR kod CB od propisanih
UPRAVLJANJE AKTIVOM I LIKVIDNOST
Posebno značajno u uslovima nerazvijenog finansijskog tržišta odnosno kada banka ne koristi mehanizme upravljanja pasivom
Banka formira primarnu rezervu likvidnosti koja se u uprošćenom finansijskom sistemu sastoji od novca na depozitnom računu kod CB
Dva pristupa upravljanja aktivom
Stock pristup banka treba težiti da ima kvalitetnu aktivu U slučaju privremene nelikvidnosti banka može prodati dio aktive povući sredstva sa FT ili od CB Težište na upravljanju aktivom radi obezbjeđenja likvidnosti Klasifikacija aktive banke prema stepenu likvidnosti
Flow pristup respektuje ročnu transformaciju buduće prilive i odlive Banka stvara ldquomapu likvidnostirdquondash sagledava poziciju likvidnosti u rokovima od 1-8 dana 8-30 i 30-90 dana
Optimalno rješenje u kombinaciji dva pristupa
UPRAVLJANJE PASIVOM I LIKVIDNOST
Banke rješavaju problem likvidnosti upravljanjem pasivom odnosno angažovanjem dodatnih sredstava na finansijskom tržištu (kao i kredita kod CB)
Mehanizmi angažmana kredita za likvidnost1 Međubankarski kredit za likvidnost2 Aranžmani o rekupovini sredstava (REPOS)3 Depozitni certifikati (CDs)4 Krediti za likvidnost kod CB
Međubankarski krediti za likvidnost
Predstavlja mehanizam raspodjele sredstava na računima kod centralne banke na kreditnoj bazi uz plaćanjenaplatu kamate
Posebno karakteristično za američke banke kod kojih u pravilu manje banke imaju više sredstava na računima kod CB nego velike banke
Manje banke često imaju viškove primarne likvidnosti pa je moguće da one na vrlo kratak rok uz naplatu kamate ustupaju ta sredstva drugim bankama
Radi se uglavnom o neosiguranim kreditima (bez pokrića)
Aranžmani o rekupovini sredstava (REPO)
Radi se o prodaji finansijske aktive uz obavezu prodavca da mora u određenom kratkom terminu kupiti tu istu aktivu po unaprijed dogovorenoj cijeni
Kao pokriće koriste se državne obveznice Smatraju se najsigurnijim načinom ulaganja
Ročnost ovog aranžmana je od jednog dana do nekoliko mjeseci Može biti ldquoREPO sa unaprijed dogovorenim datumomrdquo ili tzv ldquootvoreni REPOrdquo sa mogućnošću kupovine u bilo koje vrijeme u budućnosti
Banka u osnovi vrši prodaju vrijednosnih papira za novac uz obavezu njihove ponovne kupovine Kupac zarađuje kamatu po repo-stopi dok prodavac rješava problem kratkoročne nelikvidnosti
Depozitni certifikati (CDs)
Banka emituje depozitne certifikate sa kratkim rokovima vraćanja kada su u funkciji obezbjeđenja likvidnosti
Kada ima narasle zahtjeve za dodatnim novčanim sredstvima banka nudi emisiju svojih CDs po atraktivnim kamatnim stopama
Ona očekuje da u vrlo kratkom roku dođe do likvidnih sredstava ndash znatno brže nego da čeka neto-priliv depozita
Krediti za likvidnost kod CB
CB ih odobrava bankama koje su solventne ali imaju kratkoročne probleme likvidnosti
Realizuju se posredstvom tzv ldquodiskontnog šalterardquo na kojem banke mogu da dobiju superkratkoročne kredite CB uz zalog državnih vrijednosnih papira
Dva koncepta kamatnih stopa za navedene kredite- ispod tržišne (potreba kontrole namjenskog korištenja)- iznad tržišne (kaznene banke nezainteresovane da ih koriste)
Tri tipa ovih kredita1 za prilagođavanje bilansne strukture banaka2 za pokrivanje sezonskih debalansa3 za otklanjanje posljedica neočekivanih događaja
UTVRĐIVANJE LIKVIDNOSTI
Potrebno je izvršiti grupisanje pojedinih oblika aktive prema stepenu likvidnosti
Gradacija u tri kategorije- Primarna gotovina u blagajni sredstva po viđenju kod korespodentskih
banaka i na računu kod CB- Sekundarna primarna likvidnost uvećana za najlikvidniji dio aktive banke - koji
se u kratkom roku i uz niske troškove može pretvoriti u novac (mjenice kratkoročni krediti do tri mjeseca)
- Tercijarna dijelovi plasmana banke koji se do isteka određenog roka ne mogu pretvoriti u gotov novac (dugoročni krediti obligacije mjenice koje se ne mogu eskontovati)
INSTRUMENTI MJERENJA LIKVIDNOSTI
Kvantitativnipristupa odnos kredita i depozitab odnos likvidne aktive i ukupnih depozitac odnos likvidne i ukupne aktived odnos likvidne aktive i kratkoročnih obavezae prosječna dospjelost plasmana u HV
Kvalitativnipristup Praćenje i analizaa sezonskih ciklusab slučajnih i dugoročnih promjenac novčanih tokova
Kvanitativni ili stock pristup
a Odnos kredita i depozita
kada se odnos penje do relativno visokog nivoa- bankari manje pozajmljuju i investiraju Krediti su nelikvidna imovina banke ndash kada oni rastu =gt likvidnost opada
Nedostatak ne daje informacije o dospjelosti i urednosti otplate kredita niti informacije o stepenu likvidnosti Ne sadrži ni informacije o prirodi bančine imovine izvan kreditnog portfelja (npr gotovina i kratkoročne HV i fiksna aktiva)
To je signal koji opominje menadžment banke da napravi ocjenu svog programa prekomjerne ekspanzije kredita
b odnos likvidne aktive i ukupnih depozita
nešto pouzdaniji od prethodnog
Nedostatak značajan dio gotovine nije stvarno raspoloživ za odgovaranje na bančine potrebe za likvidnim sredstvima (npr obavezna rezerva i sl)
Nedostatak koeficijenata statički ili stock pristup (bez dinamike)
Zaključak Ne postoji opšta formula likvidnosti za sve banke pa ni za jednu banku u različitim vremenskim periodima Svaka banka traga za svojim optimumom likvidnosti
Korelativno praćenje stope rasta depozita i kredita Stabilne stope rasta depozita siguran su pokazatelj održavanja optimalne zone likvidnosti bez formiranja dodatnih rezervi lkvidnosti
Formiranje predvidivih stopa kredita odnosno kalkulisanje cikličnih sezonskih slučajnih i dugoročnih varijacija stopa formiranja kredita i depozita
Zlatno pravilo likvidnosti stope rasta kredita ne smiju biti veće od stopa rasta depozita
Banka mora nastojati da što prije otkloni nelikvidnost kako bi sačuvala povjerenje svojih komitenata
Projektovanje likvidnosti
U savremenim bankama vrše komisije za upravljanje aktivom i pasivomSastoji se u prognoziranju rasta kredita i depozita te aranžiranju dodatnih izvora za obezbjeđenje likvidnosti banke
Suština izračunati gep (jaz) likvidnosti banke kao razliku između anticipiranih izvora sredstava i potencijalne upotrebe sredstava od strane banke
Značaj izbora optimalne kombinacije
Diferencijacija depozita stabilni i nestabilni (više ili manje osjetljivi na promjene tržišne kamatne stope)
Ciklični aspekt (povezanost banke sa granama kod kojih postoji veći stepen cikličnih oscilacija) U uslovima uspona privredne aktivnosti banke smanjuju kratkoročne i dugoročne VP i povećavaju kredite U uslovima recesije =gt smanjuju se zahtjevi za kreditima =gt banke usmjeravaju sredstva u VP
Način projektovanja likvidnosti
Potrebe dodatne likvidnostiprognozirani rast kredita + rast obaveznih rezervi ndash prognozirani porast depozita
Na izbor sredstava za pokrivanje gep-a utiče dužina vremena projektovanog gep-a očekivano kretanje kamatnih stopa na finansijskom tržištu
Na politiku likvidnosti utiče i filozofija menadžmenta
Faktori koji utiču na likvidnost
ročna struktura svih sredstava dinamika priliva sredstava ponašanje poslovnih subjekata smjernice ekonomske i razvojne politike mjere monetarno- kreditne politike
Propisi agencije za bankarstvo
ldquoOdlukao minimalnimstandardimaza upravljanjerizikomlikvidnostibanakardquo
Nadzorni odbor banke odgovoran je da osigura da banka ima i provodi adekvatan program za upravljanje rizikom likvidnosti
Više rukovodstvo banke dužno je da pripremai Odborudajeprijedlogeprogramai politika provodiprogramei politike prati upravljai kontroliše dautvrdimetodprocjenetekućei budućelikvidnosti obezbjedisistemizvještavanjao likvidnosti obavještavaOdboro stanjulikvidnostinajmanjejednomkvartalno
pratiekonomskei drugeusloveu okruženjukojimoguuticatinalikvidnost obezbjediuslovezasisteminterne kontrole
Obaveza banke Ročno usklađivanje ugovorenih dospjeća instrumenata aktive i pasive
najmanje90 izvorasredstavasarokomdospjećado 365 danadaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 365 dana
najmanje95 izvorasarokomdospjećado 180 danaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 180 dana
izvoresredstavasarokomdospjećado 90 danau punomiznosuangažujeu plasmanesarokomdospjećado 90 dana
Rezerva likvidnosti
Empirijski određena visinom novčanih sredstava poslovne banke u gotovini i na računima kod CB Izražava se u procentima od depozita sa kojima banka raspolaže
Na osnovu višegodišnjeg iskustva ocijenjeno je da odnos sredstava na žiro-računu poslovne banke ne bi smio biti niži od 4 do 5 od ukupnih depozita po viđenju
Kod nas su banke obavezne da održavaju prosječan desetodnevni minimum likvidnosti u novčanim sredstvima u visini od najmanje 20 iznosa kratkoročnih izvora sredstava
PROPISANE ZAŠTITNE MJERE
principdase štovišeoslanjanastabilneizvoresredstava principzamaksimalnudiverzifikacijuizvorasredstavapodospjeću vrstii
brojukomitenata tržištui instrumentima organizacionemjerezaupravljanjelikvidnošću (kompetentnalica
efikasnakontrolai sl) stepenuključenostibankeu tržištanovcai razvojakratkoročnihvrijednosnihpapira redovnopripremanjeplanovazavanredne(neočekivane)situacije kvalitetaninformacioni sistem
SOLVENTNOST
Solventnost je sposobnost banke da svoje ukupne obaveze može pokriti svojom ukupnom aktivom čija se vrijednost može potvrditi na tržištu dakle po tržišnoj cijeni
Nesolventna banka formirana vrijednost obaveza iznad nivoa realne aktive
Da li banka može biti nelikvidna ali solventnalikvidna ali nesolventna
Vremenska koponenta za razlikovanje kategorija likvidnosti i solventnosti
Likvidnost sposobnost banke da odgovori svojim obavezama u određenom (kratkom) roku a
Solventnost sposobnost banke da odgovori svim svojim obavezama Da u trenutku likvidacije može da isplati svoje povjerioce
Ako je banka nesolventna dolazi pod udar regulatornih organa uz mogućnost gubljenja poslovnog statusa u obliku likvidacije ili preuzimanja od neke druge banke
POSLOVNOST
predstavlja postizanje maksimalnih rezultata minimalnim ulaganjem sredstavaSastavni dijelovi
samostalnost i objektivnost u donošenju odluka stalna cirkulacija novca poslovno predviđanje
Princip poslovnosti ugrađuje se u princip likvidnosti sa kojim čini jedinstvenu cjelinu
EFIKASNOST
predstavlja princip po kojem banka odobrava kredite za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno uložitiBanke će sredstva usmjeriti u projekat koji će nakon otplate kredita uspješno poslovati
Banka teži optimalnoj efikasnosti koja je rezultanta poželjnog stepena likvidnosti i sigurnosti koji reflektuju operativna i strateška ponašanja vlasnika menadžmenta i klijenata banke
PROFITABILNOST
cilj banke je ostvarenje što većeg profita na osnovu kamatne marže zaračunavanjem provizije na bankarske usluge kao i prihoda ostvarenih vođenjem vlastitih poslova bankeProfitabilnost kao obezbjeđenje dovoljne stope prinosa po jedinici dioničkog kapitala
Rezultat - rast profita i povećanje tržišne vrijednosti banke
Osnovni principi bankarskog poslovanja - Vježbe
1 Finansijski indikatori banaka
Cilj poslovanja =gt adekvatna stopa prinosa po jedinici kapitalaUslov rasta banke je i povećanje kapitala =gt propisan mininimum
Svrha indikatoraUpoređivanje performansi banke sa drugim bankama i Posmatranje date banke kroz vrijeme
Osnovni principi bankarskog poslovanja su Likvidnost Solventnost Sigurnost Profitabilnost Efikasnost
2 Likvidnost banaka
Pojam likvidnost sposobnost subjekta da izvrši svoje tekuće obaveze o roku dospijećaKroz adekvatno upravljanje likvidnošću banka gradi povjerenjeRangiranje aktive i pasive prema stepenima likvidnosti super-likvidna likvidna i nelikvidnaPojam ročna transformacija usklađivanje rokova obaveza i potraživanja
Postoji više indikatora likvidnosti ali osnovni su Likvidna aktiva ukupna aktiva Likvidna pasiva ukupna pasiva
3 Solventnost
Razlika između likvidnosti i solventnostiPojam solventnosti dugoročna usklađenost strukture aktive i pasive tj mogućnost da se svi dugovi plate ldquokonačnordquo ali po tržišnim cijenamaBanka je solventna ako joj je u slučaju likvidacije aktiva veća od pasive
Trojako značenje solventnosti Sposobnost banke da snosi rizik (u slučaju likvidacije) Obezbjeđenje sigurnosti deponentima (minimiziranje rizika za
deponente) Makroekonomska funkcija banke (u slučaju nesolvnentnosti jedne
banke posljedica može biti pad povjerenja u sve banke ndash lančani efekat
4 Sigurnost
Pojam sigurnosti mogućnost plaćanja i naplate svih obaveza i potraživanja u ugovorenim rokovima i utvrđenom obimu Odnosi se na procjenu klijenta njegove sposobnosti da izmiri svoje obaveze na vrijeme u punom iznosu te na način predviđen u ugovoru
Postiže se provjerama klijenataZakonski uređeno putem garancija koje su neophodne
5 Efikasnost
Pojam efikasnosti (poslovanja) aktivnosti koje vode ka ostvarenju optimalnih rezultata
Princip po kojem banka odobrava sredstva za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno upotrijebiti
Efikasnost = likvidnost + profitabilnost + solventnost + sigurnost
6 Profitabilnost
Profitabilnost =gt funkcija cilja banke
Cilj banke je stalno povećanje profitabilnostiTrendovi u profitabilnosti banaka =gttokom 80-ih i 90-ih bilježe se opadajuće stope
U obješnjenju postoje dvije koncepcije Posljedica djelovanja cikličnih i strukturnih faktora na svjetskom
planu Dilema - tranzicija konkurencija
Važni pokazatelji ROI ROA ROE
ROI =neto prihod nakon poreza operativni prihodROA =neto prihod nakon poreza ukupna aktivaROE =neto prihod nakon poreza akcijski kapital
a) Povezanost pokazatelja profitabilnostiROI =NP OP ndashpovrat na investicijeAU =OP UA -efekat korištenja activeROA =ROI x AU -povrat na aktivuEM =UA AK ndashakcijski multiplikator ROE= ROA x EM ndashpovrat na akcijski kapital
b) Formiranje profita banke
1 Kamatni prihod (-)2 Kamatni rashod3 Neto kamatni prihod (+)4 Neto nekamatni prihod5 Bruto prihod (-)6 Operativni rashodi7 Neto prihod (-)8 Izdvojene rezerve9 Neto prihod prije oporezivanja (-)10 Porez na profit11 Neto prihod poslije oporezivanja (-)12 Raspoređeni profit13 Zadržani ili neraspoređeni profit
c) Primjer izračunavanja profitabilnosti
Banka ldquoXrdquoima sljedeće pokazatelje poslovanja
Ukupna aktiva200000000 KMOperativni prihod20000000 KMAkcijski kapital16000000 KMNeto dobit (profit)1000000 KM
Izračunati ROI AU ROA EM i ROE =
Rješenje ROI = NP OP = 5AU = OP UA = 01ROA = ROI x AU = 05EM = UA AK = 1K = 125ROE = ROA x EM = 625
d) Faktori profitabilnosti
Postoje dvije vrste faktora koji utiču na profitabilnost banke mikroekonomski i makroekonomski
Mikroekonomski faktori profitabilnosti suKvalitet MGMT-aKvalitet aktiveEkonomija obimaEkonomija okviraVanbilansne operacijeTroškovi poslovanja IProfitni centri
Makroekonomski faktori profitabilnosti su Faza ekonomskog ciklusa Sektorske krize Kretanje kamata
Pojam kamatna margina razlika između aktivne i pasivne kamatne stope =gt razlika između kamatne stope na plasmane i dugove
e) Projektovanje profitabilnosti banaka
r = i + ot + ( 25 -i) x EAr -na plasmane I -kamatna stopa na obavezeE -akcijski kapital A ndashaktivaGranična stopa prinosa na akcijski kapitalAko imamo sljedeće podatker = 25 prije porezar = 15 poslije poreza od 40
Primjer Ako imamo sljedeće podatkei=10E=40A=100ot=3
Rješenje r = 136
f) Uticaj multiplikatora na profitabilnost
Ako je očekivani ROE = 25 prije poreza onda je ROE nakon poreza od (40) jednak 15Za stopu obaveznog kapitala od 8 ostvaruje se EM od 25Razlog =gt EM se računa samo na akcijski kapital (npr 4=gt 1 004 =25)Dakle ROA mora biti najmanje 1 jer jeROE = ROA x EM =gt 1 x 25ROE = 25
- nije u stanju otplaćivati uzete kredite- drži niži nivo OR kod CB od propisanih
UPRAVLJANJE AKTIVOM I LIKVIDNOST
Posebno značajno u uslovima nerazvijenog finansijskog tržišta odnosno kada banka ne koristi mehanizme upravljanja pasivom
Banka formira primarnu rezervu likvidnosti koja se u uprošćenom finansijskom sistemu sastoji od novca na depozitnom računu kod CB
Dva pristupa upravljanja aktivom
Stock pristup banka treba težiti da ima kvalitetnu aktivu U slučaju privremene nelikvidnosti banka može prodati dio aktive povući sredstva sa FT ili od CB Težište na upravljanju aktivom radi obezbjeđenja likvidnosti Klasifikacija aktive banke prema stepenu likvidnosti
Flow pristup respektuje ročnu transformaciju buduće prilive i odlive Banka stvara ldquomapu likvidnostirdquondash sagledava poziciju likvidnosti u rokovima od 1-8 dana 8-30 i 30-90 dana
Optimalno rješenje u kombinaciji dva pristupa
UPRAVLJANJE PASIVOM I LIKVIDNOST
Banke rješavaju problem likvidnosti upravljanjem pasivom odnosno angažovanjem dodatnih sredstava na finansijskom tržištu (kao i kredita kod CB)
Mehanizmi angažmana kredita za likvidnost1 Međubankarski kredit za likvidnost2 Aranžmani o rekupovini sredstava (REPOS)3 Depozitni certifikati (CDs)4 Krediti za likvidnost kod CB
Međubankarski krediti za likvidnost
Predstavlja mehanizam raspodjele sredstava na računima kod centralne banke na kreditnoj bazi uz plaćanjenaplatu kamate
Posebno karakteristično za američke banke kod kojih u pravilu manje banke imaju više sredstava na računima kod CB nego velike banke
Manje banke često imaju viškove primarne likvidnosti pa je moguće da one na vrlo kratak rok uz naplatu kamate ustupaju ta sredstva drugim bankama
Radi se uglavnom o neosiguranim kreditima (bez pokrića)
Aranžmani o rekupovini sredstava (REPO)
Radi se o prodaji finansijske aktive uz obavezu prodavca da mora u određenom kratkom terminu kupiti tu istu aktivu po unaprijed dogovorenoj cijeni
Kao pokriće koriste se državne obveznice Smatraju se najsigurnijim načinom ulaganja
Ročnost ovog aranžmana je od jednog dana do nekoliko mjeseci Može biti ldquoREPO sa unaprijed dogovorenim datumomrdquo ili tzv ldquootvoreni REPOrdquo sa mogućnošću kupovine u bilo koje vrijeme u budućnosti
Banka u osnovi vrši prodaju vrijednosnih papira za novac uz obavezu njihove ponovne kupovine Kupac zarađuje kamatu po repo-stopi dok prodavac rješava problem kratkoročne nelikvidnosti
Depozitni certifikati (CDs)
Banka emituje depozitne certifikate sa kratkim rokovima vraćanja kada su u funkciji obezbjeđenja likvidnosti
Kada ima narasle zahtjeve za dodatnim novčanim sredstvima banka nudi emisiju svojih CDs po atraktivnim kamatnim stopama
Ona očekuje da u vrlo kratkom roku dođe do likvidnih sredstava ndash znatno brže nego da čeka neto-priliv depozita
Krediti za likvidnost kod CB
CB ih odobrava bankama koje su solventne ali imaju kratkoročne probleme likvidnosti
Realizuju se posredstvom tzv ldquodiskontnog šalterardquo na kojem banke mogu da dobiju superkratkoročne kredite CB uz zalog državnih vrijednosnih papira
Dva koncepta kamatnih stopa za navedene kredite- ispod tržišne (potreba kontrole namjenskog korištenja)- iznad tržišne (kaznene banke nezainteresovane da ih koriste)
Tri tipa ovih kredita1 za prilagođavanje bilansne strukture banaka2 za pokrivanje sezonskih debalansa3 za otklanjanje posljedica neočekivanih događaja
UTVRĐIVANJE LIKVIDNOSTI
Potrebno je izvršiti grupisanje pojedinih oblika aktive prema stepenu likvidnosti
Gradacija u tri kategorije- Primarna gotovina u blagajni sredstva po viđenju kod korespodentskih
banaka i na računu kod CB- Sekundarna primarna likvidnost uvećana za najlikvidniji dio aktive banke - koji
se u kratkom roku i uz niske troškove može pretvoriti u novac (mjenice kratkoročni krediti do tri mjeseca)
- Tercijarna dijelovi plasmana banke koji se do isteka određenog roka ne mogu pretvoriti u gotov novac (dugoročni krediti obligacije mjenice koje se ne mogu eskontovati)
INSTRUMENTI MJERENJA LIKVIDNOSTI
Kvantitativnipristupa odnos kredita i depozitab odnos likvidne aktive i ukupnih depozitac odnos likvidne i ukupne aktived odnos likvidne aktive i kratkoročnih obavezae prosječna dospjelost plasmana u HV
Kvalitativnipristup Praćenje i analizaa sezonskih ciklusab slučajnih i dugoročnih promjenac novčanih tokova
Kvanitativni ili stock pristup
a Odnos kredita i depozita
kada se odnos penje do relativno visokog nivoa- bankari manje pozajmljuju i investiraju Krediti su nelikvidna imovina banke ndash kada oni rastu =gt likvidnost opada
Nedostatak ne daje informacije o dospjelosti i urednosti otplate kredita niti informacije o stepenu likvidnosti Ne sadrži ni informacije o prirodi bančine imovine izvan kreditnog portfelja (npr gotovina i kratkoročne HV i fiksna aktiva)
To je signal koji opominje menadžment banke da napravi ocjenu svog programa prekomjerne ekspanzije kredita
b odnos likvidne aktive i ukupnih depozita
nešto pouzdaniji od prethodnog
Nedostatak značajan dio gotovine nije stvarno raspoloživ za odgovaranje na bančine potrebe za likvidnim sredstvima (npr obavezna rezerva i sl)
Nedostatak koeficijenata statički ili stock pristup (bez dinamike)
Zaključak Ne postoji opšta formula likvidnosti za sve banke pa ni za jednu banku u različitim vremenskim periodima Svaka banka traga za svojim optimumom likvidnosti
Korelativno praćenje stope rasta depozita i kredita Stabilne stope rasta depozita siguran su pokazatelj održavanja optimalne zone likvidnosti bez formiranja dodatnih rezervi lkvidnosti
Formiranje predvidivih stopa kredita odnosno kalkulisanje cikličnih sezonskih slučajnih i dugoročnih varijacija stopa formiranja kredita i depozita
Zlatno pravilo likvidnosti stope rasta kredita ne smiju biti veće od stopa rasta depozita
Banka mora nastojati da što prije otkloni nelikvidnost kako bi sačuvala povjerenje svojih komitenata
Projektovanje likvidnosti
U savremenim bankama vrše komisije za upravljanje aktivom i pasivomSastoji se u prognoziranju rasta kredita i depozita te aranžiranju dodatnih izvora za obezbjeđenje likvidnosti banke
Suština izračunati gep (jaz) likvidnosti banke kao razliku između anticipiranih izvora sredstava i potencijalne upotrebe sredstava od strane banke
Značaj izbora optimalne kombinacije
Diferencijacija depozita stabilni i nestabilni (više ili manje osjetljivi na promjene tržišne kamatne stope)
Ciklični aspekt (povezanost banke sa granama kod kojih postoji veći stepen cikličnih oscilacija) U uslovima uspona privredne aktivnosti banke smanjuju kratkoročne i dugoročne VP i povećavaju kredite U uslovima recesije =gt smanjuju se zahtjevi za kreditima =gt banke usmjeravaju sredstva u VP
Način projektovanja likvidnosti
Potrebe dodatne likvidnostiprognozirani rast kredita + rast obaveznih rezervi ndash prognozirani porast depozita
Na izbor sredstava za pokrivanje gep-a utiče dužina vremena projektovanog gep-a očekivano kretanje kamatnih stopa na finansijskom tržištu
Na politiku likvidnosti utiče i filozofija menadžmenta
Faktori koji utiču na likvidnost
ročna struktura svih sredstava dinamika priliva sredstava ponašanje poslovnih subjekata smjernice ekonomske i razvojne politike mjere monetarno- kreditne politike
Propisi agencije za bankarstvo
ldquoOdlukao minimalnimstandardimaza upravljanjerizikomlikvidnostibanakardquo
Nadzorni odbor banke odgovoran je da osigura da banka ima i provodi adekvatan program za upravljanje rizikom likvidnosti
Više rukovodstvo banke dužno je da pripremai Odborudajeprijedlogeprogramai politika provodiprogramei politike prati upravljai kontroliše dautvrdimetodprocjenetekućei budućelikvidnosti obezbjedisistemizvještavanjao likvidnosti obavještavaOdboro stanjulikvidnostinajmanjejednomkvartalno
pratiekonomskei drugeusloveu okruženjukojimoguuticatinalikvidnost obezbjediuslovezasisteminterne kontrole
Obaveza banke Ročno usklađivanje ugovorenih dospjeća instrumenata aktive i pasive
najmanje90 izvorasredstavasarokomdospjećado 365 danadaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 365 dana
najmanje95 izvorasarokomdospjećado 180 danaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 180 dana
izvoresredstavasarokomdospjećado 90 danau punomiznosuangažujeu plasmanesarokomdospjećado 90 dana
Rezerva likvidnosti
Empirijski određena visinom novčanih sredstava poslovne banke u gotovini i na računima kod CB Izražava se u procentima od depozita sa kojima banka raspolaže
Na osnovu višegodišnjeg iskustva ocijenjeno je da odnos sredstava na žiro-računu poslovne banke ne bi smio biti niži od 4 do 5 od ukupnih depozita po viđenju
Kod nas su banke obavezne da održavaju prosječan desetodnevni minimum likvidnosti u novčanim sredstvima u visini od najmanje 20 iznosa kratkoročnih izvora sredstava
PROPISANE ZAŠTITNE MJERE
principdase štovišeoslanjanastabilneizvoresredstava principzamaksimalnudiverzifikacijuizvorasredstavapodospjeću vrstii
brojukomitenata tržištui instrumentima organizacionemjerezaupravljanjelikvidnošću (kompetentnalica
efikasnakontrolai sl) stepenuključenostibankeu tržištanovcai razvojakratkoročnihvrijednosnihpapira redovnopripremanjeplanovazavanredne(neočekivane)situacije kvalitetaninformacioni sistem
SOLVENTNOST
Solventnost je sposobnost banke da svoje ukupne obaveze može pokriti svojom ukupnom aktivom čija se vrijednost može potvrditi na tržištu dakle po tržišnoj cijeni
Nesolventna banka formirana vrijednost obaveza iznad nivoa realne aktive
Da li banka može biti nelikvidna ali solventnalikvidna ali nesolventna
Vremenska koponenta za razlikovanje kategorija likvidnosti i solventnosti
Likvidnost sposobnost banke da odgovori svojim obavezama u određenom (kratkom) roku a
Solventnost sposobnost banke da odgovori svim svojim obavezama Da u trenutku likvidacije može da isplati svoje povjerioce
Ako je banka nesolventna dolazi pod udar regulatornih organa uz mogućnost gubljenja poslovnog statusa u obliku likvidacije ili preuzimanja od neke druge banke
POSLOVNOST
predstavlja postizanje maksimalnih rezultata minimalnim ulaganjem sredstavaSastavni dijelovi
samostalnost i objektivnost u donošenju odluka stalna cirkulacija novca poslovno predviđanje
Princip poslovnosti ugrađuje se u princip likvidnosti sa kojim čini jedinstvenu cjelinu
EFIKASNOST
predstavlja princip po kojem banka odobrava kredite za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno uložitiBanke će sredstva usmjeriti u projekat koji će nakon otplate kredita uspješno poslovati
Banka teži optimalnoj efikasnosti koja je rezultanta poželjnog stepena likvidnosti i sigurnosti koji reflektuju operativna i strateška ponašanja vlasnika menadžmenta i klijenata banke
PROFITABILNOST
cilj banke je ostvarenje što većeg profita na osnovu kamatne marže zaračunavanjem provizije na bankarske usluge kao i prihoda ostvarenih vođenjem vlastitih poslova bankeProfitabilnost kao obezbjeđenje dovoljne stope prinosa po jedinici dioničkog kapitala
Rezultat - rast profita i povećanje tržišne vrijednosti banke
Osnovni principi bankarskog poslovanja - Vježbe
1 Finansijski indikatori banaka
Cilj poslovanja =gt adekvatna stopa prinosa po jedinici kapitalaUslov rasta banke je i povećanje kapitala =gt propisan mininimum
Svrha indikatoraUpoređivanje performansi banke sa drugim bankama i Posmatranje date banke kroz vrijeme
Osnovni principi bankarskog poslovanja su Likvidnost Solventnost Sigurnost Profitabilnost Efikasnost
2 Likvidnost banaka
Pojam likvidnost sposobnost subjekta da izvrši svoje tekuće obaveze o roku dospijećaKroz adekvatno upravljanje likvidnošću banka gradi povjerenjeRangiranje aktive i pasive prema stepenima likvidnosti super-likvidna likvidna i nelikvidnaPojam ročna transformacija usklađivanje rokova obaveza i potraživanja
Postoji više indikatora likvidnosti ali osnovni su Likvidna aktiva ukupna aktiva Likvidna pasiva ukupna pasiva
3 Solventnost
Razlika između likvidnosti i solventnostiPojam solventnosti dugoročna usklađenost strukture aktive i pasive tj mogućnost da se svi dugovi plate ldquokonačnordquo ali po tržišnim cijenamaBanka je solventna ako joj je u slučaju likvidacije aktiva veća od pasive
Trojako značenje solventnosti Sposobnost banke da snosi rizik (u slučaju likvidacije) Obezbjeđenje sigurnosti deponentima (minimiziranje rizika za
deponente) Makroekonomska funkcija banke (u slučaju nesolvnentnosti jedne
banke posljedica može biti pad povjerenja u sve banke ndash lančani efekat
4 Sigurnost
Pojam sigurnosti mogućnost plaćanja i naplate svih obaveza i potraživanja u ugovorenim rokovima i utvrđenom obimu Odnosi se na procjenu klijenta njegove sposobnosti da izmiri svoje obaveze na vrijeme u punom iznosu te na način predviđen u ugovoru
Postiže se provjerama klijenataZakonski uređeno putem garancija koje su neophodne
5 Efikasnost
Pojam efikasnosti (poslovanja) aktivnosti koje vode ka ostvarenju optimalnih rezultata
Princip po kojem banka odobrava sredstva za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno upotrijebiti
Efikasnost = likvidnost + profitabilnost + solventnost + sigurnost
6 Profitabilnost
Profitabilnost =gt funkcija cilja banke
Cilj banke je stalno povećanje profitabilnostiTrendovi u profitabilnosti banaka =gttokom 80-ih i 90-ih bilježe se opadajuće stope
U obješnjenju postoje dvije koncepcije Posljedica djelovanja cikličnih i strukturnih faktora na svjetskom
planu Dilema - tranzicija konkurencija
Važni pokazatelji ROI ROA ROE
ROI =neto prihod nakon poreza operativni prihodROA =neto prihod nakon poreza ukupna aktivaROE =neto prihod nakon poreza akcijski kapital
a) Povezanost pokazatelja profitabilnostiROI =NP OP ndashpovrat na investicijeAU =OP UA -efekat korištenja activeROA =ROI x AU -povrat na aktivuEM =UA AK ndashakcijski multiplikator ROE= ROA x EM ndashpovrat na akcijski kapital
b) Formiranje profita banke
1 Kamatni prihod (-)2 Kamatni rashod3 Neto kamatni prihod (+)4 Neto nekamatni prihod5 Bruto prihod (-)6 Operativni rashodi7 Neto prihod (-)8 Izdvojene rezerve9 Neto prihod prije oporezivanja (-)10 Porez na profit11 Neto prihod poslije oporezivanja (-)12 Raspoređeni profit13 Zadržani ili neraspoređeni profit
c) Primjer izračunavanja profitabilnosti
Banka ldquoXrdquoima sljedeće pokazatelje poslovanja
Ukupna aktiva200000000 KMOperativni prihod20000000 KMAkcijski kapital16000000 KMNeto dobit (profit)1000000 KM
Izračunati ROI AU ROA EM i ROE =
Rješenje ROI = NP OP = 5AU = OP UA = 01ROA = ROI x AU = 05EM = UA AK = 1K = 125ROE = ROA x EM = 625
d) Faktori profitabilnosti
Postoje dvije vrste faktora koji utiču na profitabilnost banke mikroekonomski i makroekonomski
Mikroekonomski faktori profitabilnosti suKvalitet MGMT-aKvalitet aktiveEkonomija obimaEkonomija okviraVanbilansne operacijeTroškovi poslovanja IProfitni centri
Makroekonomski faktori profitabilnosti su Faza ekonomskog ciklusa Sektorske krize Kretanje kamata
Pojam kamatna margina razlika između aktivne i pasivne kamatne stope =gt razlika između kamatne stope na plasmane i dugove
e) Projektovanje profitabilnosti banaka
r = i + ot + ( 25 -i) x EAr -na plasmane I -kamatna stopa na obavezeE -akcijski kapital A ndashaktivaGranična stopa prinosa na akcijski kapitalAko imamo sljedeće podatker = 25 prije porezar = 15 poslije poreza od 40
Primjer Ako imamo sljedeće podatkei=10E=40A=100ot=3
Rješenje r = 136
f) Uticaj multiplikatora na profitabilnost
Ako je očekivani ROE = 25 prije poreza onda je ROE nakon poreza od (40) jednak 15Za stopu obaveznog kapitala od 8 ostvaruje se EM od 25Razlog =gt EM se računa samo na akcijski kapital (npr 4=gt 1 004 =25)Dakle ROA mora biti najmanje 1 jer jeROE = ROA x EM =gt 1 x 25ROE = 25
Manje banke često imaju viškove primarne likvidnosti pa je moguće da one na vrlo kratak rok uz naplatu kamate ustupaju ta sredstva drugim bankama
Radi se uglavnom o neosiguranim kreditima (bez pokrića)
Aranžmani o rekupovini sredstava (REPO)
Radi se o prodaji finansijske aktive uz obavezu prodavca da mora u određenom kratkom terminu kupiti tu istu aktivu po unaprijed dogovorenoj cijeni
Kao pokriće koriste se državne obveznice Smatraju se najsigurnijim načinom ulaganja
Ročnost ovog aranžmana je od jednog dana do nekoliko mjeseci Može biti ldquoREPO sa unaprijed dogovorenim datumomrdquo ili tzv ldquootvoreni REPOrdquo sa mogućnošću kupovine u bilo koje vrijeme u budućnosti
Banka u osnovi vrši prodaju vrijednosnih papira za novac uz obavezu njihove ponovne kupovine Kupac zarađuje kamatu po repo-stopi dok prodavac rješava problem kratkoročne nelikvidnosti
Depozitni certifikati (CDs)
Banka emituje depozitne certifikate sa kratkim rokovima vraćanja kada su u funkciji obezbjeđenja likvidnosti
Kada ima narasle zahtjeve za dodatnim novčanim sredstvima banka nudi emisiju svojih CDs po atraktivnim kamatnim stopama
Ona očekuje da u vrlo kratkom roku dođe do likvidnih sredstava ndash znatno brže nego da čeka neto-priliv depozita
Krediti za likvidnost kod CB
CB ih odobrava bankama koje su solventne ali imaju kratkoročne probleme likvidnosti
Realizuju se posredstvom tzv ldquodiskontnog šalterardquo na kojem banke mogu da dobiju superkratkoročne kredite CB uz zalog državnih vrijednosnih papira
Dva koncepta kamatnih stopa za navedene kredite- ispod tržišne (potreba kontrole namjenskog korištenja)- iznad tržišne (kaznene banke nezainteresovane da ih koriste)
Tri tipa ovih kredita1 za prilagođavanje bilansne strukture banaka2 za pokrivanje sezonskih debalansa3 za otklanjanje posljedica neočekivanih događaja
UTVRĐIVANJE LIKVIDNOSTI
Potrebno je izvršiti grupisanje pojedinih oblika aktive prema stepenu likvidnosti
Gradacija u tri kategorije- Primarna gotovina u blagajni sredstva po viđenju kod korespodentskih
banaka i na računu kod CB- Sekundarna primarna likvidnost uvećana za najlikvidniji dio aktive banke - koji
se u kratkom roku i uz niske troškove može pretvoriti u novac (mjenice kratkoročni krediti do tri mjeseca)
- Tercijarna dijelovi plasmana banke koji se do isteka određenog roka ne mogu pretvoriti u gotov novac (dugoročni krediti obligacije mjenice koje se ne mogu eskontovati)
INSTRUMENTI MJERENJA LIKVIDNOSTI
Kvantitativnipristupa odnos kredita i depozitab odnos likvidne aktive i ukupnih depozitac odnos likvidne i ukupne aktived odnos likvidne aktive i kratkoročnih obavezae prosječna dospjelost plasmana u HV
Kvalitativnipristup Praćenje i analizaa sezonskih ciklusab slučajnih i dugoročnih promjenac novčanih tokova
Kvanitativni ili stock pristup
a Odnos kredita i depozita
kada se odnos penje do relativno visokog nivoa- bankari manje pozajmljuju i investiraju Krediti su nelikvidna imovina banke ndash kada oni rastu =gt likvidnost opada
Nedostatak ne daje informacije o dospjelosti i urednosti otplate kredita niti informacije o stepenu likvidnosti Ne sadrži ni informacije o prirodi bančine imovine izvan kreditnog portfelja (npr gotovina i kratkoročne HV i fiksna aktiva)
To je signal koji opominje menadžment banke da napravi ocjenu svog programa prekomjerne ekspanzije kredita
b odnos likvidne aktive i ukupnih depozita
nešto pouzdaniji od prethodnog
Nedostatak značajan dio gotovine nije stvarno raspoloživ za odgovaranje na bančine potrebe za likvidnim sredstvima (npr obavezna rezerva i sl)
Nedostatak koeficijenata statički ili stock pristup (bez dinamike)
Zaključak Ne postoji opšta formula likvidnosti za sve banke pa ni za jednu banku u različitim vremenskim periodima Svaka banka traga za svojim optimumom likvidnosti
Korelativno praćenje stope rasta depozita i kredita Stabilne stope rasta depozita siguran su pokazatelj održavanja optimalne zone likvidnosti bez formiranja dodatnih rezervi lkvidnosti
Formiranje predvidivih stopa kredita odnosno kalkulisanje cikličnih sezonskih slučajnih i dugoročnih varijacija stopa formiranja kredita i depozita
Zlatno pravilo likvidnosti stope rasta kredita ne smiju biti veće od stopa rasta depozita
Banka mora nastojati da što prije otkloni nelikvidnost kako bi sačuvala povjerenje svojih komitenata
Projektovanje likvidnosti
U savremenim bankama vrše komisije za upravljanje aktivom i pasivomSastoji se u prognoziranju rasta kredita i depozita te aranžiranju dodatnih izvora za obezbjeđenje likvidnosti banke
Suština izračunati gep (jaz) likvidnosti banke kao razliku između anticipiranih izvora sredstava i potencijalne upotrebe sredstava od strane banke
Značaj izbora optimalne kombinacije
Diferencijacija depozita stabilni i nestabilni (više ili manje osjetljivi na promjene tržišne kamatne stope)
Ciklični aspekt (povezanost banke sa granama kod kojih postoji veći stepen cikličnih oscilacija) U uslovima uspona privredne aktivnosti banke smanjuju kratkoročne i dugoročne VP i povećavaju kredite U uslovima recesije =gt smanjuju se zahtjevi za kreditima =gt banke usmjeravaju sredstva u VP
Način projektovanja likvidnosti
Potrebe dodatne likvidnostiprognozirani rast kredita + rast obaveznih rezervi ndash prognozirani porast depozita
Na izbor sredstava za pokrivanje gep-a utiče dužina vremena projektovanog gep-a očekivano kretanje kamatnih stopa na finansijskom tržištu
Na politiku likvidnosti utiče i filozofija menadžmenta
Faktori koji utiču na likvidnost
ročna struktura svih sredstava dinamika priliva sredstava ponašanje poslovnih subjekata smjernice ekonomske i razvojne politike mjere monetarno- kreditne politike
Propisi agencije za bankarstvo
ldquoOdlukao minimalnimstandardimaza upravljanjerizikomlikvidnostibanakardquo
Nadzorni odbor banke odgovoran je da osigura da banka ima i provodi adekvatan program za upravljanje rizikom likvidnosti
Više rukovodstvo banke dužno je da pripremai Odborudajeprijedlogeprogramai politika provodiprogramei politike prati upravljai kontroliše dautvrdimetodprocjenetekućei budućelikvidnosti obezbjedisistemizvještavanjao likvidnosti obavještavaOdboro stanjulikvidnostinajmanjejednomkvartalno
pratiekonomskei drugeusloveu okruženjukojimoguuticatinalikvidnost obezbjediuslovezasisteminterne kontrole
Obaveza banke Ročno usklađivanje ugovorenih dospjeća instrumenata aktive i pasive
najmanje90 izvorasredstavasarokomdospjećado 365 danadaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 365 dana
najmanje95 izvorasarokomdospjećado 180 danaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 180 dana
izvoresredstavasarokomdospjećado 90 danau punomiznosuangažujeu plasmanesarokomdospjećado 90 dana
Rezerva likvidnosti
Empirijski određena visinom novčanih sredstava poslovne banke u gotovini i na računima kod CB Izražava se u procentima od depozita sa kojima banka raspolaže
Na osnovu višegodišnjeg iskustva ocijenjeno je da odnos sredstava na žiro-računu poslovne banke ne bi smio biti niži od 4 do 5 od ukupnih depozita po viđenju
Kod nas su banke obavezne da održavaju prosječan desetodnevni minimum likvidnosti u novčanim sredstvima u visini od najmanje 20 iznosa kratkoročnih izvora sredstava
PROPISANE ZAŠTITNE MJERE
principdase štovišeoslanjanastabilneizvoresredstava principzamaksimalnudiverzifikacijuizvorasredstavapodospjeću vrstii
brojukomitenata tržištui instrumentima organizacionemjerezaupravljanjelikvidnošću (kompetentnalica
efikasnakontrolai sl) stepenuključenostibankeu tržištanovcai razvojakratkoročnihvrijednosnihpapira redovnopripremanjeplanovazavanredne(neočekivane)situacije kvalitetaninformacioni sistem
SOLVENTNOST
Solventnost je sposobnost banke da svoje ukupne obaveze može pokriti svojom ukupnom aktivom čija se vrijednost može potvrditi na tržištu dakle po tržišnoj cijeni
Nesolventna banka formirana vrijednost obaveza iznad nivoa realne aktive
Da li banka može biti nelikvidna ali solventnalikvidna ali nesolventna
Vremenska koponenta za razlikovanje kategorija likvidnosti i solventnosti
Likvidnost sposobnost banke da odgovori svojim obavezama u određenom (kratkom) roku a
Solventnost sposobnost banke da odgovori svim svojim obavezama Da u trenutku likvidacije može da isplati svoje povjerioce
Ako je banka nesolventna dolazi pod udar regulatornih organa uz mogućnost gubljenja poslovnog statusa u obliku likvidacije ili preuzimanja od neke druge banke
POSLOVNOST
predstavlja postizanje maksimalnih rezultata minimalnim ulaganjem sredstavaSastavni dijelovi
samostalnost i objektivnost u donošenju odluka stalna cirkulacija novca poslovno predviđanje
Princip poslovnosti ugrađuje se u princip likvidnosti sa kojim čini jedinstvenu cjelinu
EFIKASNOST
predstavlja princip po kojem banka odobrava kredite za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno uložitiBanke će sredstva usmjeriti u projekat koji će nakon otplate kredita uspješno poslovati
Banka teži optimalnoj efikasnosti koja je rezultanta poželjnog stepena likvidnosti i sigurnosti koji reflektuju operativna i strateška ponašanja vlasnika menadžmenta i klijenata banke
PROFITABILNOST
cilj banke je ostvarenje što većeg profita na osnovu kamatne marže zaračunavanjem provizije na bankarske usluge kao i prihoda ostvarenih vođenjem vlastitih poslova bankeProfitabilnost kao obezbjeđenje dovoljne stope prinosa po jedinici dioničkog kapitala
Rezultat - rast profita i povećanje tržišne vrijednosti banke
Osnovni principi bankarskog poslovanja - Vježbe
1 Finansijski indikatori banaka
Cilj poslovanja =gt adekvatna stopa prinosa po jedinici kapitalaUslov rasta banke je i povećanje kapitala =gt propisan mininimum
Svrha indikatoraUpoređivanje performansi banke sa drugim bankama i Posmatranje date banke kroz vrijeme
Osnovni principi bankarskog poslovanja su Likvidnost Solventnost Sigurnost Profitabilnost Efikasnost
2 Likvidnost banaka
Pojam likvidnost sposobnost subjekta da izvrši svoje tekuće obaveze o roku dospijećaKroz adekvatno upravljanje likvidnošću banka gradi povjerenjeRangiranje aktive i pasive prema stepenima likvidnosti super-likvidna likvidna i nelikvidnaPojam ročna transformacija usklađivanje rokova obaveza i potraživanja
Postoji više indikatora likvidnosti ali osnovni su Likvidna aktiva ukupna aktiva Likvidna pasiva ukupna pasiva
3 Solventnost
Razlika između likvidnosti i solventnostiPojam solventnosti dugoročna usklađenost strukture aktive i pasive tj mogućnost da se svi dugovi plate ldquokonačnordquo ali po tržišnim cijenamaBanka je solventna ako joj je u slučaju likvidacije aktiva veća od pasive
Trojako značenje solventnosti Sposobnost banke da snosi rizik (u slučaju likvidacije) Obezbjeđenje sigurnosti deponentima (minimiziranje rizika za
deponente) Makroekonomska funkcija banke (u slučaju nesolvnentnosti jedne
banke posljedica može biti pad povjerenja u sve banke ndash lančani efekat
4 Sigurnost
Pojam sigurnosti mogućnost plaćanja i naplate svih obaveza i potraživanja u ugovorenim rokovima i utvrđenom obimu Odnosi se na procjenu klijenta njegove sposobnosti da izmiri svoje obaveze na vrijeme u punom iznosu te na način predviđen u ugovoru
Postiže se provjerama klijenataZakonski uređeno putem garancija koje su neophodne
5 Efikasnost
Pojam efikasnosti (poslovanja) aktivnosti koje vode ka ostvarenju optimalnih rezultata
Princip po kojem banka odobrava sredstva za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno upotrijebiti
Efikasnost = likvidnost + profitabilnost + solventnost + sigurnost
6 Profitabilnost
Profitabilnost =gt funkcija cilja banke
Cilj banke je stalno povećanje profitabilnostiTrendovi u profitabilnosti banaka =gttokom 80-ih i 90-ih bilježe se opadajuće stope
U obješnjenju postoje dvije koncepcije Posljedica djelovanja cikličnih i strukturnih faktora na svjetskom
planu Dilema - tranzicija konkurencija
Važni pokazatelji ROI ROA ROE
ROI =neto prihod nakon poreza operativni prihodROA =neto prihod nakon poreza ukupna aktivaROE =neto prihod nakon poreza akcijski kapital
a) Povezanost pokazatelja profitabilnostiROI =NP OP ndashpovrat na investicijeAU =OP UA -efekat korištenja activeROA =ROI x AU -povrat na aktivuEM =UA AK ndashakcijski multiplikator ROE= ROA x EM ndashpovrat na akcijski kapital
b) Formiranje profita banke
1 Kamatni prihod (-)2 Kamatni rashod3 Neto kamatni prihod (+)4 Neto nekamatni prihod5 Bruto prihod (-)6 Operativni rashodi7 Neto prihod (-)8 Izdvojene rezerve9 Neto prihod prije oporezivanja (-)10 Porez na profit11 Neto prihod poslije oporezivanja (-)12 Raspoređeni profit13 Zadržani ili neraspoređeni profit
c) Primjer izračunavanja profitabilnosti
Banka ldquoXrdquoima sljedeće pokazatelje poslovanja
Ukupna aktiva200000000 KMOperativni prihod20000000 KMAkcijski kapital16000000 KMNeto dobit (profit)1000000 KM
Izračunati ROI AU ROA EM i ROE =
Rješenje ROI = NP OP = 5AU = OP UA = 01ROA = ROI x AU = 05EM = UA AK = 1K = 125ROE = ROA x EM = 625
d) Faktori profitabilnosti
Postoje dvije vrste faktora koji utiču na profitabilnost banke mikroekonomski i makroekonomski
Mikroekonomski faktori profitabilnosti suKvalitet MGMT-aKvalitet aktiveEkonomija obimaEkonomija okviraVanbilansne operacijeTroškovi poslovanja IProfitni centri
Makroekonomski faktori profitabilnosti su Faza ekonomskog ciklusa Sektorske krize Kretanje kamata
Pojam kamatna margina razlika između aktivne i pasivne kamatne stope =gt razlika između kamatne stope na plasmane i dugove
e) Projektovanje profitabilnosti banaka
r = i + ot + ( 25 -i) x EAr -na plasmane I -kamatna stopa na obavezeE -akcijski kapital A ndashaktivaGranična stopa prinosa na akcijski kapitalAko imamo sljedeće podatker = 25 prije porezar = 15 poslije poreza od 40
Primjer Ako imamo sljedeće podatkei=10E=40A=100ot=3
Rješenje r = 136
f) Uticaj multiplikatora na profitabilnost
Ako je očekivani ROE = 25 prije poreza onda je ROE nakon poreza od (40) jednak 15Za stopu obaveznog kapitala od 8 ostvaruje se EM od 25Razlog =gt EM se računa samo na akcijski kapital (npr 4=gt 1 004 =25)Dakle ROA mora biti najmanje 1 jer jeROE = ROA x EM =gt 1 x 25ROE = 25
Realizuju se posredstvom tzv ldquodiskontnog šalterardquo na kojem banke mogu da dobiju superkratkoročne kredite CB uz zalog državnih vrijednosnih papira
Dva koncepta kamatnih stopa za navedene kredite- ispod tržišne (potreba kontrole namjenskog korištenja)- iznad tržišne (kaznene banke nezainteresovane da ih koriste)
Tri tipa ovih kredita1 za prilagođavanje bilansne strukture banaka2 za pokrivanje sezonskih debalansa3 za otklanjanje posljedica neočekivanih događaja
UTVRĐIVANJE LIKVIDNOSTI
Potrebno je izvršiti grupisanje pojedinih oblika aktive prema stepenu likvidnosti
Gradacija u tri kategorije- Primarna gotovina u blagajni sredstva po viđenju kod korespodentskih
banaka i na računu kod CB- Sekundarna primarna likvidnost uvećana za najlikvidniji dio aktive banke - koji
se u kratkom roku i uz niske troškove može pretvoriti u novac (mjenice kratkoročni krediti do tri mjeseca)
- Tercijarna dijelovi plasmana banke koji se do isteka određenog roka ne mogu pretvoriti u gotov novac (dugoročni krediti obligacije mjenice koje se ne mogu eskontovati)
INSTRUMENTI MJERENJA LIKVIDNOSTI
Kvantitativnipristupa odnos kredita i depozitab odnos likvidne aktive i ukupnih depozitac odnos likvidne i ukupne aktived odnos likvidne aktive i kratkoročnih obavezae prosječna dospjelost plasmana u HV
Kvalitativnipristup Praćenje i analizaa sezonskih ciklusab slučajnih i dugoročnih promjenac novčanih tokova
Kvanitativni ili stock pristup
a Odnos kredita i depozita
kada se odnos penje do relativno visokog nivoa- bankari manje pozajmljuju i investiraju Krediti su nelikvidna imovina banke ndash kada oni rastu =gt likvidnost opada
Nedostatak ne daje informacije o dospjelosti i urednosti otplate kredita niti informacije o stepenu likvidnosti Ne sadrži ni informacije o prirodi bančine imovine izvan kreditnog portfelja (npr gotovina i kratkoročne HV i fiksna aktiva)
To je signal koji opominje menadžment banke da napravi ocjenu svog programa prekomjerne ekspanzije kredita
b odnos likvidne aktive i ukupnih depozita
nešto pouzdaniji od prethodnog
Nedostatak značajan dio gotovine nije stvarno raspoloživ za odgovaranje na bančine potrebe za likvidnim sredstvima (npr obavezna rezerva i sl)
Nedostatak koeficijenata statički ili stock pristup (bez dinamike)
Zaključak Ne postoji opšta formula likvidnosti za sve banke pa ni za jednu banku u različitim vremenskim periodima Svaka banka traga za svojim optimumom likvidnosti
Korelativno praćenje stope rasta depozita i kredita Stabilne stope rasta depozita siguran su pokazatelj održavanja optimalne zone likvidnosti bez formiranja dodatnih rezervi lkvidnosti
Formiranje predvidivih stopa kredita odnosno kalkulisanje cikličnih sezonskih slučajnih i dugoročnih varijacija stopa formiranja kredita i depozita
Zlatno pravilo likvidnosti stope rasta kredita ne smiju biti veće od stopa rasta depozita
Banka mora nastojati da što prije otkloni nelikvidnost kako bi sačuvala povjerenje svojih komitenata
Projektovanje likvidnosti
U savremenim bankama vrše komisije za upravljanje aktivom i pasivomSastoji se u prognoziranju rasta kredita i depozita te aranžiranju dodatnih izvora za obezbjeđenje likvidnosti banke
Suština izračunati gep (jaz) likvidnosti banke kao razliku između anticipiranih izvora sredstava i potencijalne upotrebe sredstava od strane banke
Značaj izbora optimalne kombinacije
Diferencijacija depozita stabilni i nestabilni (više ili manje osjetljivi na promjene tržišne kamatne stope)
Ciklični aspekt (povezanost banke sa granama kod kojih postoji veći stepen cikličnih oscilacija) U uslovima uspona privredne aktivnosti banke smanjuju kratkoročne i dugoročne VP i povećavaju kredite U uslovima recesije =gt smanjuju se zahtjevi za kreditima =gt banke usmjeravaju sredstva u VP
Način projektovanja likvidnosti
Potrebe dodatne likvidnostiprognozirani rast kredita + rast obaveznih rezervi ndash prognozirani porast depozita
Na izbor sredstava za pokrivanje gep-a utiče dužina vremena projektovanog gep-a očekivano kretanje kamatnih stopa na finansijskom tržištu
Na politiku likvidnosti utiče i filozofija menadžmenta
Faktori koji utiču na likvidnost
ročna struktura svih sredstava dinamika priliva sredstava ponašanje poslovnih subjekata smjernice ekonomske i razvojne politike mjere monetarno- kreditne politike
Propisi agencije za bankarstvo
ldquoOdlukao minimalnimstandardimaza upravljanjerizikomlikvidnostibanakardquo
Nadzorni odbor banke odgovoran je da osigura da banka ima i provodi adekvatan program za upravljanje rizikom likvidnosti
Više rukovodstvo banke dužno je da pripremai Odborudajeprijedlogeprogramai politika provodiprogramei politike prati upravljai kontroliše dautvrdimetodprocjenetekućei budućelikvidnosti obezbjedisistemizvještavanjao likvidnosti obavještavaOdboro stanjulikvidnostinajmanjejednomkvartalno
pratiekonomskei drugeusloveu okruženjukojimoguuticatinalikvidnost obezbjediuslovezasisteminterne kontrole
Obaveza banke Ročno usklađivanje ugovorenih dospjeća instrumenata aktive i pasive
najmanje90 izvorasredstavasarokomdospjećado 365 danadaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 365 dana
najmanje95 izvorasarokomdospjećado 180 danaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 180 dana
izvoresredstavasarokomdospjećado 90 danau punomiznosuangažujeu plasmanesarokomdospjećado 90 dana
Rezerva likvidnosti
Empirijski određena visinom novčanih sredstava poslovne banke u gotovini i na računima kod CB Izražava se u procentima od depozita sa kojima banka raspolaže
Na osnovu višegodišnjeg iskustva ocijenjeno je da odnos sredstava na žiro-računu poslovne banke ne bi smio biti niži od 4 do 5 od ukupnih depozita po viđenju
Kod nas su banke obavezne da održavaju prosječan desetodnevni minimum likvidnosti u novčanim sredstvima u visini od najmanje 20 iznosa kratkoročnih izvora sredstava
PROPISANE ZAŠTITNE MJERE
principdase štovišeoslanjanastabilneizvoresredstava principzamaksimalnudiverzifikacijuizvorasredstavapodospjeću vrstii
brojukomitenata tržištui instrumentima organizacionemjerezaupravljanjelikvidnošću (kompetentnalica
efikasnakontrolai sl) stepenuključenostibankeu tržištanovcai razvojakratkoročnihvrijednosnihpapira redovnopripremanjeplanovazavanredne(neočekivane)situacije kvalitetaninformacioni sistem
SOLVENTNOST
Solventnost je sposobnost banke da svoje ukupne obaveze može pokriti svojom ukupnom aktivom čija se vrijednost može potvrditi na tržištu dakle po tržišnoj cijeni
Nesolventna banka formirana vrijednost obaveza iznad nivoa realne aktive
Da li banka može biti nelikvidna ali solventnalikvidna ali nesolventna
Vremenska koponenta za razlikovanje kategorija likvidnosti i solventnosti
Likvidnost sposobnost banke da odgovori svojim obavezama u određenom (kratkom) roku a
Solventnost sposobnost banke da odgovori svim svojim obavezama Da u trenutku likvidacije može da isplati svoje povjerioce
Ako je banka nesolventna dolazi pod udar regulatornih organa uz mogućnost gubljenja poslovnog statusa u obliku likvidacije ili preuzimanja od neke druge banke
POSLOVNOST
predstavlja postizanje maksimalnih rezultata minimalnim ulaganjem sredstavaSastavni dijelovi
samostalnost i objektivnost u donošenju odluka stalna cirkulacija novca poslovno predviđanje
Princip poslovnosti ugrađuje se u princip likvidnosti sa kojim čini jedinstvenu cjelinu
EFIKASNOST
predstavlja princip po kojem banka odobrava kredite za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno uložitiBanke će sredstva usmjeriti u projekat koji će nakon otplate kredita uspješno poslovati
Banka teži optimalnoj efikasnosti koja je rezultanta poželjnog stepena likvidnosti i sigurnosti koji reflektuju operativna i strateška ponašanja vlasnika menadžmenta i klijenata banke
PROFITABILNOST
cilj banke je ostvarenje što većeg profita na osnovu kamatne marže zaračunavanjem provizije na bankarske usluge kao i prihoda ostvarenih vođenjem vlastitih poslova bankeProfitabilnost kao obezbjeđenje dovoljne stope prinosa po jedinici dioničkog kapitala
Rezultat - rast profita i povećanje tržišne vrijednosti banke
Osnovni principi bankarskog poslovanja - Vježbe
1 Finansijski indikatori banaka
Cilj poslovanja =gt adekvatna stopa prinosa po jedinici kapitalaUslov rasta banke je i povećanje kapitala =gt propisan mininimum
Svrha indikatoraUpoređivanje performansi banke sa drugim bankama i Posmatranje date banke kroz vrijeme
Osnovni principi bankarskog poslovanja su Likvidnost Solventnost Sigurnost Profitabilnost Efikasnost
2 Likvidnost banaka
Pojam likvidnost sposobnost subjekta da izvrši svoje tekuće obaveze o roku dospijećaKroz adekvatno upravljanje likvidnošću banka gradi povjerenjeRangiranje aktive i pasive prema stepenima likvidnosti super-likvidna likvidna i nelikvidnaPojam ročna transformacija usklađivanje rokova obaveza i potraživanja
Postoji više indikatora likvidnosti ali osnovni su Likvidna aktiva ukupna aktiva Likvidna pasiva ukupna pasiva
3 Solventnost
Razlika između likvidnosti i solventnostiPojam solventnosti dugoročna usklađenost strukture aktive i pasive tj mogućnost da se svi dugovi plate ldquokonačnordquo ali po tržišnim cijenamaBanka je solventna ako joj je u slučaju likvidacije aktiva veća od pasive
Trojako značenje solventnosti Sposobnost banke da snosi rizik (u slučaju likvidacije) Obezbjeđenje sigurnosti deponentima (minimiziranje rizika za
deponente) Makroekonomska funkcija banke (u slučaju nesolvnentnosti jedne
banke posljedica može biti pad povjerenja u sve banke ndash lančani efekat
4 Sigurnost
Pojam sigurnosti mogućnost plaćanja i naplate svih obaveza i potraživanja u ugovorenim rokovima i utvrđenom obimu Odnosi se na procjenu klijenta njegove sposobnosti da izmiri svoje obaveze na vrijeme u punom iznosu te na način predviđen u ugovoru
Postiže se provjerama klijenataZakonski uređeno putem garancija koje su neophodne
5 Efikasnost
Pojam efikasnosti (poslovanja) aktivnosti koje vode ka ostvarenju optimalnih rezultata
Princip po kojem banka odobrava sredstva za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno upotrijebiti
Efikasnost = likvidnost + profitabilnost + solventnost + sigurnost
6 Profitabilnost
Profitabilnost =gt funkcija cilja banke
Cilj banke je stalno povećanje profitabilnostiTrendovi u profitabilnosti banaka =gttokom 80-ih i 90-ih bilježe se opadajuće stope
U obješnjenju postoje dvije koncepcije Posljedica djelovanja cikličnih i strukturnih faktora na svjetskom
planu Dilema - tranzicija konkurencija
Važni pokazatelji ROI ROA ROE
ROI =neto prihod nakon poreza operativni prihodROA =neto prihod nakon poreza ukupna aktivaROE =neto prihod nakon poreza akcijski kapital
a) Povezanost pokazatelja profitabilnostiROI =NP OP ndashpovrat na investicijeAU =OP UA -efekat korištenja activeROA =ROI x AU -povrat na aktivuEM =UA AK ndashakcijski multiplikator ROE= ROA x EM ndashpovrat na akcijski kapital
b) Formiranje profita banke
1 Kamatni prihod (-)2 Kamatni rashod3 Neto kamatni prihod (+)4 Neto nekamatni prihod5 Bruto prihod (-)6 Operativni rashodi7 Neto prihod (-)8 Izdvojene rezerve9 Neto prihod prije oporezivanja (-)10 Porez na profit11 Neto prihod poslije oporezivanja (-)12 Raspoređeni profit13 Zadržani ili neraspoređeni profit
c) Primjer izračunavanja profitabilnosti
Banka ldquoXrdquoima sljedeće pokazatelje poslovanja
Ukupna aktiva200000000 KMOperativni prihod20000000 KMAkcijski kapital16000000 KMNeto dobit (profit)1000000 KM
Izračunati ROI AU ROA EM i ROE =
Rješenje ROI = NP OP = 5AU = OP UA = 01ROA = ROI x AU = 05EM = UA AK = 1K = 125ROE = ROA x EM = 625
d) Faktori profitabilnosti
Postoje dvije vrste faktora koji utiču na profitabilnost banke mikroekonomski i makroekonomski
Mikroekonomski faktori profitabilnosti suKvalitet MGMT-aKvalitet aktiveEkonomija obimaEkonomija okviraVanbilansne operacijeTroškovi poslovanja IProfitni centri
Makroekonomski faktori profitabilnosti su Faza ekonomskog ciklusa Sektorske krize Kretanje kamata
Pojam kamatna margina razlika između aktivne i pasivne kamatne stope =gt razlika između kamatne stope na plasmane i dugove
e) Projektovanje profitabilnosti banaka
r = i + ot + ( 25 -i) x EAr -na plasmane I -kamatna stopa na obavezeE -akcijski kapital A ndashaktivaGranična stopa prinosa na akcijski kapitalAko imamo sljedeće podatker = 25 prije porezar = 15 poslije poreza od 40
Primjer Ako imamo sljedeće podatkei=10E=40A=100ot=3
Rješenje r = 136
f) Uticaj multiplikatora na profitabilnost
Ako je očekivani ROE = 25 prije poreza onda je ROE nakon poreza od (40) jednak 15Za stopu obaveznog kapitala od 8 ostvaruje se EM od 25Razlog =gt EM se računa samo na akcijski kapital (npr 4=gt 1 004 =25)Dakle ROA mora biti najmanje 1 jer jeROE = ROA x EM =gt 1 x 25ROE = 25
kada se odnos penje do relativno visokog nivoa- bankari manje pozajmljuju i investiraju Krediti su nelikvidna imovina banke ndash kada oni rastu =gt likvidnost opada
Nedostatak ne daje informacije o dospjelosti i urednosti otplate kredita niti informacije o stepenu likvidnosti Ne sadrži ni informacije o prirodi bančine imovine izvan kreditnog portfelja (npr gotovina i kratkoročne HV i fiksna aktiva)
To je signal koji opominje menadžment banke da napravi ocjenu svog programa prekomjerne ekspanzije kredita
b odnos likvidne aktive i ukupnih depozita
nešto pouzdaniji od prethodnog
Nedostatak značajan dio gotovine nije stvarno raspoloživ za odgovaranje na bančine potrebe za likvidnim sredstvima (npr obavezna rezerva i sl)
Nedostatak koeficijenata statički ili stock pristup (bez dinamike)
Zaključak Ne postoji opšta formula likvidnosti za sve banke pa ni za jednu banku u različitim vremenskim periodima Svaka banka traga za svojim optimumom likvidnosti
Korelativno praćenje stope rasta depozita i kredita Stabilne stope rasta depozita siguran su pokazatelj održavanja optimalne zone likvidnosti bez formiranja dodatnih rezervi lkvidnosti
Formiranje predvidivih stopa kredita odnosno kalkulisanje cikličnih sezonskih slučajnih i dugoročnih varijacija stopa formiranja kredita i depozita
Zlatno pravilo likvidnosti stope rasta kredita ne smiju biti veće od stopa rasta depozita
Banka mora nastojati da što prije otkloni nelikvidnost kako bi sačuvala povjerenje svojih komitenata
Projektovanje likvidnosti
U savremenim bankama vrše komisije za upravljanje aktivom i pasivomSastoji se u prognoziranju rasta kredita i depozita te aranžiranju dodatnih izvora za obezbjeđenje likvidnosti banke
Suština izračunati gep (jaz) likvidnosti banke kao razliku između anticipiranih izvora sredstava i potencijalne upotrebe sredstava od strane banke
Značaj izbora optimalne kombinacije
Diferencijacija depozita stabilni i nestabilni (više ili manje osjetljivi na promjene tržišne kamatne stope)
Ciklični aspekt (povezanost banke sa granama kod kojih postoji veći stepen cikličnih oscilacija) U uslovima uspona privredne aktivnosti banke smanjuju kratkoročne i dugoročne VP i povećavaju kredite U uslovima recesije =gt smanjuju se zahtjevi za kreditima =gt banke usmjeravaju sredstva u VP
Način projektovanja likvidnosti
Potrebe dodatne likvidnostiprognozirani rast kredita + rast obaveznih rezervi ndash prognozirani porast depozita
Na izbor sredstava za pokrivanje gep-a utiče dužina vremena projektovanog gep-a očekivano kretanje kamatnih stopa na finansijskom tržištu
Na politiku likvidnosti utiče i filozofija menadžmenta
Faktori koji utiču na likvidnost
ročna struktura svih sredstava dinamika priliva sredstava ponašanje poslovnih subjekata smjernice ekonomske i razvojne politike mjere monetarno- kreditne politike
Propisi agencije za bankarstvo
ldquoOdlukao minimalnimstandardimaza upravljanjerizikomlikvidnostibanakardquo
Nadzorni odbor banke odgovoran je da osigura da banka ima i provodi adekvatan program za upravljanje rizikom likvidnosti
Više rukovodstvo banke dužno je da pripremai Odborudajeprijedlogeprogramai politika provodiprogramei politike prati upravljai kontroliše dautvrdimetodprocjenetekućei budućelikvidnosti obezbjedisistemizvještavanjao likvidnosti obavještavaOdboro stanjulikvidnostinajmanjejednomkvartalno
pratiekonomskei drugeusloveu okruženjukojimoguuticatinalikvidnost obezbjediuslovezasisteminterne kontrole
Obaveza banke Ročno usklađivanje ugovorenih dospjeća instrumenata aktive i pasive
najmanje90 izvorasredstavasarokomdospjećado 365 danadaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 365 dana
najmanje95 izvorasarokomdospjećado 180 danaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 180 dana
izvoresredstavasarokomdospjećado 90 danau punomiznosuangažujeu plasmanesarokomdospjećado 90 dana
Rezerva likvidnosti
Empirijski određena visinom novčanih sredstava poslovne banke u gotovini i na računima kod CB Izražava se u procentima od depozita sa kojima banka raspolaže
Na osnovu višegodišnjeg iskustva ocijenjeno je da odnos sredstava na žiro-računu poslovne banke ne bi smio biti niži od 4 do 5 od ukupnih depozita po viđenju
Kod nas su banke obavezne da održavaju prosječan desetodnevni minimum likvidnosti u novčanim sredstvima u visini od najmanje 20 iznosa kratkoročnih izvora sredstava
PROPISANE ZAŠTITNE MJERE
principdase štovišeoslanjanastabilneizvoresredstava principzamaksimalnudiverzifikacijuizvorasredstavapodospjeću vrstii
brojukomitenata tržištui instrumentima organizacionemjerezaupravljanjelikvidnošću (kompetentnalica
efikasnakontrolai sl) stepenuključenostibankeu tržištanovcai razvojakratkoročnihvrijednosnihpapira redovnopripremanjeplanovazavanredne(neočekivane)situacije kvalitetaninformacioni sistem
SOLVENTNOST
Solventnost je sposobnost banke da svoje ukupne obaveze može pokriti svojom ukupnom aktivom čija se vrijednost može potvrditi na tržištu dakle po tržišnoj cijeni
Nesolventna banka formirana vrijednost obaveza iznad nivoa realne aktive
Da li banka može biti nelikvidna ali solventnalikvidna ali nesolventna
Vremenska koponenta za razlikovanje kategorija likvidnosti i solventnosti
Likvidnost sposobnost banke da odgovori svojim obavezama u određenom (kratkom) roku a
Solventnost sposobnost banke da odgovori svim svojim obavezama Da u trenutku likvidacije može da isplati svoje povjerioce
Ako je banka nesolventna dolazi pod udar regulatornih organa uz mogućnost gubljenja poslovnog statusa u obliku likvidacije ili preuzimanja od neke druge banke
POSLOVNOST
predstavlja postizanje maksimalnih rezultata minimalnim ulaganjem sredstavaSastavni dijelovi
samostalnost i objektivnost u donošenju odluka stalna cirkulacija novca poslovno predviđanje
Princip poslovnosti ugrađuje se u princip likvidnosti sa kojim čini jedinstvenu cjelinu
EFIKASNOST
predstavlja princip po kojem banka odobrava kredite za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno uložitiBanke će sredstva usmjeriti u projekat koji će nakon otplate kredita uspješno poslovati
Banka teži optimalnoj efikasnosti koja je rezultanta poželjnog stepena likvidnosti i sigurnosti koji reflektuju operativna i strateška ponašanja vlasnika menadžmenta i klijenata banke
PROFITABILNOST
cilj banke je ostvarenje što većeg profita na osnovu kamatne marže zaračunavanjem provizije na bankarske usluge kao i prihoda ostvarenih vođenjem vlastitih poslova bankeProfitabilnost kao obezbjeđenje dovoljne stope prinosa po jedinici dioničkog kapitala
Rezultat - rast profita i povećanje tržišne vrijednosti banke
Osnovni principi bankarskog poslovanja - Vježbe
1 Finansijski indikatori banaka
Cilj poslovanja =gt adekvatna stopa prinosa po jedinici kapitalaUslov rasta banke je i povećanje kapitala =gt propisan mininimum
Svrha indikatoraUpoređivanje performansi banke sa drugim bankama i Posmatranje date banke kroz vrijeme
Osnovni principi bankarskog poslovanja su Likvidnost Solventnost Sigurnost Profitabilnost Efikasnost
2 Likvidnost banaka
Pojam likvidnost sposobnost subjekta da izvrši svoje tekuće obaveze o roku dospijećaKroz adekvatno upravljanje likvidnošću banka gradi povjerenjeRangiranje aktive i pasive prema stepenima likvidnosti super-likvidna likvidna i nelikvidnaPojam ročna transformacija usklađivanje rokova obaveza i potraživanja
Postoji više indikatora likvidnosti ali osnovni su Likvidna aktiva ukupna aktiva Likvidna pasiva ukupna pasiva
3 Solventnost
Razlika između likvidnosti i solventnostiPojam solventnosti dugoročna usklađenost strukture aktive i pasive tj mogućnost da se svi dugovi plate ldquokonačnordquo ali po tržišnim cijenamaBanka je solventna ako joj je u slučaju likvidacije aktiva veća od pasive
Trojako značenje solventnosti Sposobnost banke da snosi rizik (u slučaju likvidacije) Obezbjeđenje sigurnosti deponentima (minimiziranje rizika za
deponente) Makroekonomska funkcija banke (u slučaju nesolvnentnosti jedne
banke posljedica može biti pad povjerenja u sve banke ndash lančani efekat
4 Sigurnost
Pojam sigurnosti mogućnost plaćanja i naplate svih obaveza i potraživanja u ugovorenim rokovima i utvrđenom obimu Odnosi se na procjenu klijenta njegove sposobnosti da izmiri svoje obaveze na vrijeme u punom iznosu te na način predviđen u ugovoru
Postiže se provjerama klijenataZakonski uređeno putem garancija koje su neophodne
5 Efikasnost
Pojam efikasnosti (poslovanja) aktivnosti koje vode ka ostvarenju optimalnih rezultata
Princip po kojem banka odobrava sredstva za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno upotrijebiti
Efikasnost = likvidnost + profitabilnost + solventnost + sigurnost
6 Profitabilnost
Profitabilnost =gt funkcija cilja banke
Cilj banke je stalno povećanje profitabilnostiTrendovi u profitabilnosti banaka =gttokom 80-ih i 90-ih bilježe se opadajuće stope
U obješnjenju postoje dvije koncepcije Posljedica djelovanja cikličnih i strukturnih faktora na svjetskom
planu Dilema - tranzicija konkurencija
Važni pokazatelji ROI ROA ROE
ROI =neto prihod nakon poreza operativni prihodROA =neto prihod nakon poreza ukupna aktivaROE =neto prihod nakon poreza akcijski kapital
a) Povezanost pokazatelja profitabilnostiROI =NP OP ndashpovrat na investicijeAU =OP UA -efekat korištenja activeROA =ROI x AU -povrat na aktivuEM =UA AK ndashakcijski multiplikator ROE= ROA x EM ndashpovrat na akcijski kapital
b) Formiranje profita banke
1 Kamatni prihod (-)2 Kamatni rashod3 Neto kamatni prihod (+)4 Neto nekamatni prihod5 Bruto prihod (-)6 Operativni rashodi7 Neto prihod (-)8 Izdvojene rezerve9 Neto prihod prije oporezivanja (-)10 Porez na profit11 Neto prihod poslije oporezivanja (-)12 Raspoređeni profit13 Zadržani ili neraspoređeni profit
c) Primjer izračunavanja profitabilnosti
Banka ldquoXrdquoima sljedeće pokazatelje poslovanja
Ukupna aktiva200000000 KMOperativni prihod20000000 KMAkcijski kapital16000000 KMNeto dobit (profit)1000000 KM
Izračunati ROI AU ROA EM i ROE =
Rješenje ROI = NP OP = 5AU = OP UA = 01ROA = ROI x AU = 05EM = UA AK = 1K = 125ROE = ROA x EM = 625
d) Faktori profitabilnosti
Postoje dvije vrste faktora koji utiču na profitabilnost banke mikroekonomski i makroekonomski
Mikroekonomski faktori profitabilnosti suKvalitet MGMT-aKvalitet aktiveEkonomija obimaEkonomija okviraVanbilansne operacijeTroškovi poslovanja IProfitni centri
Makroekonomski faktori profitabilnosti su Faza ekonomskog ciklusa Sektorske krize Kretanje kamata
Pojam kamatna margina razlika između aktivne i pasivne kamatne stope =gt razlika između kamatne stope na plasmane i dugove
e) Projektovanje profitabilnosti banaka
r = i + ot + ( 25 -i) x EAr -na plasmane I -kamatna stopa na obavezeE -akcijski kapital A ndashaktivaGranična stopa prinosa na akcijski kapitalAko imamo sljedeće podatker = 25 prije porezar = 15 poslije poreza od 40
Primjer Ako imamo sljedeće podatkei=10E=40A=100ot=3
Rješenje r = 136
f) Uticaj multiplikatora na profitabilnost
Ako je očekivani ROE = 25 prije poreza onda je ROE nakon poreza od (40) jednak 15Za stopu obaveznog kapitala od 8 ostvaruje se EM od 25Razlog =gt EM se računa samo na akcijski kapital (npr 4=gt 1 004 =25)Dakle ROA mora biti najmanje 1 jer jeROE = ROA x EM =gt 1 x 25ROE = 25
Značaj izbora optimalne kombinacije
Diferencijacija depozita stabilni i nestabilni (više ili manje osjetljivi na promjene tržišne kamatne stope)
Ciklični aspekt (povezanost banke sa granama kod kojih postoji veći stepen cikličnih oscilacija) U uslovima uspona privredne aktivnosti banke smanjuju kratkoročne i dugoročne VP i povećavaju kredite U uslovima recesije =gt smanjuju se zahtjevi za kreditima =gt banke usmjeravaju sredstva u VP
Način projektovanja likvidnosti
Potrebe dodatne likvidnostiprognozirani rast kredita + rast obaveznih rezervi ndash prognozirani porast depozita
Na izbor sredstava za pokrivanje gep-a utiče dužina vremena projektovanog gep-a očekivano kretanje kamatnih stopa na finansijskom tržištu
Na politiku likvidnosti utiče i filozofija menadžmenta
Faktori koji utiču na likvidnost
ročna struktura svih sredstava dinamika priliva sredstava ponašanje poslovnih subjekata smjernice ekonomske i razvojne politike mjere monetarno- kreditne politike
Propisi agencije za bankarstvo
ldquoOdlukao minimalnimstandardimaza upravljanjerizikomlikvidnostibanakardquo
Nadzorni odbor banke odgovoran je da osigura da banka ima i provodi adekvatan program za upravljanje rizikom likvidnosti
Više rukovodstvo banke dužno je da pripremai Odborudajeprijedlogeprogramai politika provodiprogramei politike prati upravljai kontroliše dautvrdimetodprocjenetekućei budućelikvidnosti obezbjedisistemizvještavanjao likvidnosti obavještavaOdboro stanjulikvidnostinajmanjejednomkvartalno
pratiekonomskei drugeusloveu okruženjukojimoguuticatinalikvidnost obezbjediuslovezasisteminterne kontrole
Obaveza banke Ročno usklađivanje ugovorenih dospjeća instrumenata aktive i pasive
najmanje90 izvorasredstavasarokomdospjećado 365 danadaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 365 dana
najmanje95 izvorasarokomdospjećado 180 danaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 180 dana
izvoresredstavasarokomdospjećado 90 danau punomiznosuangažujeu plasmanesarokomdospjećado 90 dana
Rezerva likvidnosti
Empirijski određena visinom novčanih sredstava poslovne banke u gotovini i na računima kod CB Izražava se u procentima od depozita sa kojima banka raspolaže
Na osnovu višegodišnjeg iskustva ocijenjeno je da odnos sredstava na žiro-računu poslovne banke ne bi smio biti niži od 4 do 5 od ukupnih depozita po viđenju
Kod nas su banke obavezne da održavaju prosječan desetodnevni minimum likvidnosti u novčanim sredstvima u visini od najmanje 20 iznosa kratkoročnih izvora sredstava
PROPISANE ZAŠTITNE MJERE
principdase štovišeoslanjanastabilneizvoresredstava principzamaksimalnudiverzifikacijuizvorasredstavapodospjeću vrstii
brojukomitenata tržištui instrumentima organizacionemjerezaupravljanjelikvidnošću (kompetentnalica
efikasnakontrolai sl) stepenuključenostibankeu tržištanovcai razvojakratkoročnihvrijednosnihpapira redovnopripremanjeplanovazavanredne(neočekivane)situacije kvalitetaninformacioni sistem
SOLVENTNOST
Solventnost je sposobnost banke da svoje ukupne obaveze može pokriti svojom ukupnom aktivom čija se vrijednost može potvrditi na tržištu dakle po tržišnoj cijeni
Nesolventna banka formirana vrijednost obaveza iznad nivoa realne aktive
Da li banka može biti nelikvidna ali solventnalikvidna ali nesolventna
Vremenska koponenta za razlikovanje kategorija likvidnosti i solventnosti
Likvidnost sposobnost banke da odgovori svojim obavezama u određenom (kratkom) roku a
Solventnost sposobnost banke da odgovori svim svojim obavezama Da u trenutku likvidacije može da isplati svoje povjerioce
Ako je banka nesolventna dolazi pod udar regulatornih organa uz mogućnost gubljenja poslovnog statusa u obliku likvidacije ili preuzimanja od neke druge banke
POSLOVNOST
predstavlja postizanje maksimalnih rezultata minimalnim ulaganjem sredstavaSastavni dijelovi
samostalnost i objektivnost u donošenju odluka stalna cirkulacija novca poslovno predviđanje
Princip poslovnosti ugrađuje se u princip likvidnosti sa kojim čini jedinstvenu cjelinu
EFIKASNOST
predstavlja princip po kojem banka odobrava kredite za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno uložitiBanke će sredstva usmjeriti u projekat koji će nakon otplate kredita uspješno poslovati
Banka teži optimalnoj efikasnosti koja je rezultanta poželjnog stepena likvidnosti i sigurnosti koji reflektuju operativna i strateška ponašanja vlasnika menadžmenta i klijenata banke
PROFITABILNOST
cilj banke je ostvarenje što većeg profita na osnovu kamatne marže zaračunavanjem provizije na bankarske usluge kao i prihoda ostvarenih vođenjem vlastitih poslova bankeProfitabilnost kao obezbjeđenje dovoljne stope prinosa po jedinici dioničkog kapitala
Rezultat - rast profita i povećanje tržišne vrijednosti banke
Osnovni principi bankarskog poslovanja - Vježbe
1 Finansijski indikatori banaka
Cilj poslovanja =gt adekvatna stopa prinosa po jedinici kapitalaUslov rasta banke je i povećanje kapitala =gt propisan mininimum
Svrha indikatoraUpoređivanje performansi banke sa drugim bankama i Posmatranje date banke kroz vrijeme
Osnovni principi bankarskog poslovanja su Likvidnost Solventnost Sigurnost Profitabilnost Efikasnost
2 Likvidnost banaka
Pojam likvidnost sposobnost subjekta da izvrši svoje tekuće obaveze o roku dospijećaKroz adekvatno upravljanje likvidnošću banka gradi povjerenjeRangiranje aktive i pasive prema stepenima likvidnosti super-likvidna likvidna i nelikvidnaPojam ročna transformacija usklađivanje rokova obaveza i potraživanja
Postoji više indikatora likvidnosti ali osnovni su Likvidna aktiva ukupna aktiva Likvidna pasiva ukupna pasiva
3 Solventnost
Razlika između likvidnosti i solventnostiPojam solventnosti dugoročna usklađenost strukture aktive i pasive tj mogućnost da se svi dugovi plate ldquokonačnordquo ali po tržišnim cijenamaBanka je solventna ako joj je u slučaju likvidacije aktiva veća od pasive
Trojako značenje solventnosti Sposobnost banke da snosi rizik (u slučaju likvidacije) Obezbjeđenje sigurnosti deponentima (minimiziranje rizika za
deponente) Makroekonomska funkcija banke (u slučaju nesolvnentnosti jedne
banke posljedica može biti pad povjerenja u sve banke ndash lančani efekat
4 Sigurnost
Pojam sigurnosti mogućnost plaćanja i naplate svih obaveza i potraživanja u ugovorenim rokovima i utvrđenom obimu Odnosi se na procjenu klijenta njegove sposobnosti da izmiri svoje obaveze na vrijeme u punom iznosu te na način predviđen u ugovoru
Postiže se provjerama klijenataZakonski uređeno putem garancija koje su neophodne
5 Efikasnost
Pojam efikasnosti (poslovanja) aktivnosti koje vode ka ostvarenju optimalnih rezultata
Princip po kojem banka odobrava sredstva za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno upotrijebiti
Efikasnost = likvidnost + profitabilnost + solventnost + sigurnost
6 Profitabilnost
Profitabilnost =gt funkcija cilja banke
Cilj banke je stalno povećanje profitabilnostiTrendovi u profitabilnosti banaka =gttokom 80-ih i 90-ih bilježe se opadajuće stope
U obješnjenju postoje dvije koncepcije Posljedica djelovanja cikličnih i strukturnih faktora na svjetskom
planu Dilema - tranzicija konkurencija
Važni pokazatelji ROI ROA ROE
ROI =neto prihod nakon poreza operativni prihodROA =neto prihod nakon poreza ukupna aktivaROE =neto prihod nakon poreza akcijski kapital
a) Povezanost pokazatelja profitabilnostiROI =NP OP ndashpovrat na investicijeAU =OP UA -efekat korištenja activeROA =ROI x AU -povrat na aktivuEM =UA AK ndashakcijski multiplikator ROE= ROA x EM ndashpovrat na akcijski kapital
b) Formiranje profita banke
1 Kamatni prihod (-)2 Kamatni rashod3 Neto kamatni prihod (+)4 Neto nekamatni prihod5 Bruto prihod (-)6 Operativni rashodi7 Neto prihod (-)8 Izdvojene rezerve9 Neto prihod prije oporezivanja (-)10 Porez na profit11 Neto prihod poslije oporezivanja (-)12 Raspoređeni profit13 Zadržani ili neraspoređeni profit
c) Primjer izračunavanja profitabilnosti
Banka ldquoXrdquoima sljedeće pokazatelje poslovanja
Ukupna aktiva200000000 KMOperativni prihod20000000 KMAkcijski kapital16000000 KMNeto dobit (profit)1000000 KM
Izračunati ROI AU ROA EM i ROE =
Rješenje ROI = NP OP = 5AU = OP UA = 01ROA = ROI x AU = 05EM = UA AK = 1K = 125ROE = ROA x EM = 625
d) Faktori profitabilnosti
Postoje dvije vrste faktora koji utiču na profitabilnost banke mikroekonomski i makroekonomski
Mikroekonomski faktori profitabilnosti suKvalitet MGMT-aKvalitet aktiveEkonomija obimaEkonomija okviraVanbilansne operacijeTroškovi poslovanja IProfitni centri
Makroekonomski faktori profitabilnosti su Faza ekonomskog ciklusa Sektorske krize Kretanje kamata
Pojam kamatna margina razlika između aktivne i pasivne kamatne stope =gt razlika između kamatne stope na plasmane i dugove
e) Projektovanje profitabilnosti banaka
r = i + ot + ( 25 -i) x EAr -na plasmane I -kamatna stopa na obavezeE -akcijski kapital A ndashaktivaGranična stopa prinosa na akcijski kapitalAko imamo sljedeće podatker = 25 prije porezar = 15 poslije poreza od 40
Primjer Ako imamo sljedeće podatkei=10E=40A=100ot=3
Rješenje r = 136
f) Uticaj multiplikatora na profitabilnost
Ako je očekivani ROE = 25 prije poreza onda je ROE nakon poreza od (40) jednak 15Za stopu obaveznog kapitala od 8 ostvaruje se EM od 25Razlog =gt EM se računa samo na akcijski kapital (npr 4=gt 1 004 =25)Dakle ROA mora biti najmanje 1 jer jeROE = ROA x EM =gt 1 x 25ROE = 25
pratiekonomskei drugeusloveu okruženjukojimoguuticatinalikvidnost obezbjediuslovezasisteminterne kontrole
Obaveza banke Ročno usklađivanje ugovorenih dospjeća instrumenata aktive i pasive
najmanje90 izvorasredstavasarokomdospjećado 365 danadaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 365 dana
najmanje95 izvorasarokomdospjećado 180 danaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 180 dana
izvoresredstavasarokomdospjećado 90 danau punomiznosuangažujeu plasmanesarokomdospjećado 90 dana
Rezerva likvidnosti
Empirijski određena visinom novčanih sredstava poslovne banke u gotovini i na računima kod CB Izražava se u procentima od depozita sa kojima banka raspolaže
Na osnovu višegodišnjeg iskustva ocijenjeno je da odnos sredstava na žiro-računu poslovne banke ne bi smio biti niži od 4 do 5 od ukupnih depozita po viđenju
Kod nas su banke obavezne da održavaju prosječan desetodnevni minimum likvidnosti u novčanim sredstvima u visini od najmanje 20 iznosa kratkoročnih izvora sredstava
PROPISANE ZAŠTITNE MJERE
principdase štovišeoslanjanastabilneizvoresredstava principzamaksimalnudiverzifikacijuizvorasredstavapodospjeću vrstii
brojukomitenata tržištui instrumentima organizacionemjerezaupravljanjelikvidnošću (kompetentnalica
efikasnakontrolai sl) stepenuključenostibankeu tržištanovcai razvojakratkoročnihvrijednosnihpapira redovnopripremanjeplanovazavanredne(neočekivane)situacije kvalitetaninformacioni sistem
SOLVENTNOST
Solventnost je sposobnost banke da svoje ukupne obaveze može pokriti svojom ukupnom aktivom čija se vrijednost može potvrditi na tržištu dakle po tržišnoj cijeni
Nesolventna banka formirana vrijednost obaveza iznad nivoa realne aktive
Da li banka može biti nelikvidna ali solventnalikvidna ali nesolventna
Vremenska koponenta za razlikovanje kategorija likvidnosti i solventnosti
Likvidnost sposobnost banke da odgovori svojim obavezama u određenom (kratkom) roku a
Solventnost sposobnost banke da odgovori svim svojim obavezama Da u trenutku likvidacije može da isplati svoje povjerioce
Ako je banka nesolventna dolazi pod udar regulatornih organa uz mogućnost gubljenja poslovnog statusa u obliku likvidacije ili preuzimanja od neke druge banke
POSLOVNOST
predstavlja postizanje maksimalnih rezultata minimalnim ulaganjem sredstavaSastavni dijelovi
samostalnost i objektivnost u donošenju odluka stalna cirkulacija novca poslovno predviđanje
Princip poslovnosti ugrađuje se u princip likvidnosti sa kojim čini jedinstvenu cjelinu
EFIKASNOST
predstavlja princip po kojem banka odobrava kredite za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno uložitiBanke će sredstva usmjeriti u projekat koji će nakon otplate kredita uspješno poslovati
Banka teži optimalnoj efikasnosti koja je rezultanta poželjnog stepena likvidnosti i sigurnosti koji reflektuju operativna i strateška ponašanja vlasnika menadžmenta i klijenata banke
PROFITABILNOST
cilj banke je ostvarenje što većeg profita na osnovu kamatne marže zaračunavanjem provizije na bankarske usluge kao i prihoda ostvarenih vođenjem vlastitih poslova bankeProfitabilnost kao obezbjeđenje dovoljne stope prinosa po jedinici dioničkog kapitala
Rezultat - rast profita i povećanje tržišne vrijednosti banke
Osnovni principi bankarskog poslovanja - Vježbe
1 Finansijski indikatori banaka
Cilj poslovanja =gt adekvatna stopa prinosa po jedinici kapitalaUslov rasta banke je i povećanje kapitala =gt propisan mininimum
Svrha indikatoraUpoređivanje performansi banke sa drugim bankama i Posmatranje date banke kroz vrijeme
Osnovni principi bankarskog poslovanja su Likvidnost Solventnost Sigurnost Profitabilnost Efikasnost
2 Likvidnost banaka
Pojam likvidnost sposobnost subjekta da izvrši svoje tekuće obaveze o roku dospijećaKroz adekvatno upravljanje likvidnošću banka gradi povjerenjeRangiranje aktive i pasive prema stepenima likvidnosti super-likvidna likvidna i nelikvidnaPojam ročna transformacija usklađivanje rokova obaveza i potraživanja
Postoji više indikatora likvidnosti ali osnovni su Likvidna aktiva ukupna aktiva Likvidna pasiva ukupna pasiva
3 Solventnost
Razlika između likvidnosti i solventnostiPojam solventnosti dugoročna usklađenost strukture aktive i pasive tj mogućnost da se svi dugovi plate ldquokonačnordquo ali po tržišnim cijenamaBanka je solventna ako joj je u slučaju likvidacije aktiva veća od pasive
Trojako značenje solventnosti Sposobnost banke da snosi rizik (u slučaju likvidacije) Obezbjeđenje sigurnosti deponentima (minimiziranje rizika za
deponente) Makroekonomska funkcija banke (u slučaju nesolvnentnosti jedne
banke posljedica može biti pad povjerenja u sve banke ndash lančani efekat
4 Sigurnost
Pojam sigurnosti mogućnost plaćanja i naplate svih obaveza i potraživanja u ugovorenim rokovima i utvrđenom obimu Odnosi se na procjenu klijenta njegove sposobnosti da izmiri svoje obaveze na vrijeme u punom iznosu te na način predviđen u ugovoru
Postiže se provjerama klijenataZakonski uređeno putem garancija koje su neophodne
5 Efikasnost
Pojam efikasnosti (poslovanja) aktivnosti koje vode ka ostvarenju optimalnih rezultata
Princip po kojem banka odobrava sredstva za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno upotrijebiti
Efikasnost = likvidnost + profitabilnost + solventnost + sigurnost
6 Profitabilnost
Profitabilnost =gt funkcija cilja banke
Cilj banke je stalno povećanje profitabilnostiTrendovi u profitabilnosti banaka =gttokom 80-ih i 90-ih bilježe se opadajuće stope
U obješnjenju postoje dvije koncepcije Posljedica djelovanja cikličnih i strukturnih faktora na svjetskom
planu Dilema - tranzicija konkurencija
Važni pokazatelji ROI ROA ROE
ROI =neto prihod nakon poreza operativni prihodROA =neto prihod nakon poreza ukupna aktivaROE =neto prihod nakon poreza akcijski kapital
a) Povezanost pokazatelja profitabilnostiROI =NP OP ndashpovrat na investicijeAU =OP UA -efekat korištenja activeROA =ROI x AU -povrat na aktivuEM =UA AK ndashakcijski multiplikator ROE= ROA x EM ndashpovrat na akcijski kapital
b) Formiranje profita banke
1 Kamatni prihod (-)2 Kamatni rashod3 Neto kamatni prihod (+)4 Neto nekamatni prihod5 Bruto prihod (-)6 Operativni rashodi7 Neto prihod (-)8 Izdvojene rezerve9 Neto prihod prije oporezivanja (-)10 Porez na profit11 Neto prihod poslije oporezivanja (-)12 Raspoređeni profit13 Zadržani ili neraspoređeni profit
c) Primjer izračunavanja profitabilnosti
Banka ldquoXrdquoima sljedeće pokazatelje poslovanja
Ukupna aktiva200000000 KMOperativni prihod20000000 KMAkcijski kapital16000000 KMNeto dobit (profit)1000000 KM
Izračunati ROI AU ROA EM i ROE =
Rješenje ROI = NP OP = 5AU = OP UA = 01ROA = ROI x AU = 05EM = UA AK = 1K = 125ROE = ROA x EM = 625
d) Faktori profitabilnosti
Postoje dvije vrste faktora koji utiču na profitabilnost banke mikroekonomski i makroekonomski
Mikroekonomski faktori profitabilnosti suKvalitet MGMT-aKvalitet aktiveEkonomija obimaEkonomija okviraVanbilansne operacijeTroškovi poslovanja IProfitni centri
Makroekonomski faktori profitabilnosti su Faza ekonomskog ciklusa Sektorske krize Kretanje kamata
Pojam kamatna margina razlika između aktivne i pasivne kamatne stope =gt razlika između kamatne stope na plasmane i dugove
e) Projektovanje profitabilnosti banaka
r = i + ot + ( 25 -i) x EAr -na plasmane I -kamatna stopa na obavezeE -akcijski kapital A ndashaktivaGranična stopa prinosa na akcijski kapitalAko imamo sljedeće podatker = 25 prije porezar = 15 poslije poreza od 40
Primjer Ako imamo sljedeće podatkei=10E=40A=100ot=3
Rješenje r = 136
f) Uticaj multiplikatora na profitabilnost
Ako je očekivani ROE = 25 prije poreza onda je ROE nakon poreza od (40) jednak 15Za stopu obaveznog kapitala od 8 ostvaruje se EM od 25Razlog =gt EM se računa samo na akcijski kapital (npr 4=gt 1 004 =25)Dakle ROA mora biti najmanje 1 jer jeROE = ROA x EM =gt 1 x 25ROE = 25
Da li banka može biti nelikvidna ali solventnalikvidna ali nesolventna
Vremenska koponenta za razlikovanje kategorija likvidnosti i solventnosti
Likvidnost sposobnost banke da odgovori svojim obavezama u određenom (kratkom) roku a
Solventnost sposobnost banke da odgovori svim svojim obavezama Da u trenutku likvidacije može da isplati svoje povjerioce
Ako je banka nesolventna dolazi pod udar regulatornih organa uz mogućnost gubljenja poslovnog statusa u obliku likvidacije ili preuzimanja od neke druge banke
POSLOVNOST
predstavlja postizanje maksimalnih rezultata minimalnim ulaganjem sredstavaSastavni dijelovi
samostalnost i objektivnost u donošenju odluka stalna cirkulacija novca poslovno predviđanje
Princip poslovnosti ugrađuje se u princip likvidnosti sa kojim čini jedinstvenu cjelinu
EFIKASNOST
predstavlja princip po kojem banka odobrava kredite za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno uložitiBanke će sredstva usmjeriti u projekat koji će nakon otplate kredita uspješno poslovati
Banka teži optimalnoj efikasnosti koja je rezultanta poželjnog stepena likvidnosti i sigurnosti koji reflektuju operativna i strateška ponašanja vlasnika menadžmenta i klijenata banke
PROFITABILNOST
cilj banke je ostvarenje što većeg profita na osnovu kamatne marže zaračunavanjem provizije na bankarske usluge kao i prihoda ostvarenih vođenjem vlastitih poslova bankeProfitabilnost kao obezbjeđenje dovoljne stope prinosa po jedinici dioničkog kapitala
Rezultat - rast profita i povećanje tržišne vrijednosti banke
Osnovni principi bankarskog poslovanja - Vježbe
1 Finansijski indikatori banaka
Cilj poslovanja =gt adekvatna stopa prinosa po jedinici kapitalaUslov rasta banke je i povećanje kapitala =gt propisan mininimum
Svrha indikatoraUpoređivanje performansi banke sa drugim bankama i Posmatranje date banke kroz vrijeme
Osnovni principi bankarskog poslovanja su Likvidnost Solventnost Sigurnost Profitabilnost Efikasnost
2 Likvidnost banaka
Pojam likvidnost sposobnost subjekta da izvrši svoje tekuće obaveze o roku dospijećaKroz adekvatno upravljanje likvidnošću banka gradi povjerenjeRangiranje aktive i pasive prema stepenima likvidnosti super-likvidna likvidna i nelikvidnaPojam ročna transformacija usklađivanje rokova obaveza i potraživanja
Postoji više indikatora likvidnosti ali osnovni su Likvidna aktiva ukupna aktiva Likvidna pasiva ukupna pasiva
3 Solventnost
Razlika između likvidnosti i solventnostiPojam solventnosti dugoročna usklađenost strukture aktive i pasive tj mogućnost da se svi dugovi plate ldquokonačnordquo ali po tržišnim cijenamaBanka je solventna ako joj je u slučaju likvidacije aktiva veća od pasive
Trojako značenje solventnosti Sposobnost banke da snosi rizik (u slučaju likvidacije) Obezbjeđenje sigurnosti deponentima (minimiziranje rizika za
deponente) Makroekonomska funkcija banke (u slučaju nesolvnentnosti jedne
banke posljedica može biti pad povjerenja u sve banke ndash lančani efekat
4 Sigurnost
Pojam sigurnosti mogućnost plaćanja i naplate svih obaveza i potraživanja u ugovorenim rokovima i utvrđenom obimu Odnosi se na procjenu klijenta njegove sposobnosti da izmiri svoje obaveze na vrijeme u punom iznosu te na način predviđen u ugovoru
Postiže se provjerama klijenataZakonski uređeno putem garancija koje su neophodne
5 Efikasnost
Pojam efikasnosti (poslovanja) aktivnosti koje vode ka ostvarenju optimalnih rezultata
Princip po kojem banka odobrava sredstva za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno upotrijebiti
Efikasnost = likvidnost + profitabilnost + solventnost + sigurnost
6 Profitabilnost
Profitabilnost =gt funkcija cilja banke
Cilj banke je stalno povećanje profitabilnostiTrendovi u profitabilnosti banaka =gttokom 80-ih i 90-ih bilježe se opadajuće stope
U obješnjenju postoje dvije koncepcije Posljedica djelovanja cikličnih i strukturnih faktora na svjetskom
planu Dilema - tranzicija konkurencija
Važni pokazatelji ROI ROA ROE
ROI =neto prihod nakon poreza operativni prihodROA =neto prihod nakon poreza ukupna aktivaROE =neto prihod nakon poreza akcijski kapital
a) Povezanost pokazatelja profitabilnostiROI =NP OP ndashpovrat na investicijeAU =OP UA -efekat korištenja activeROA =ROI x AU -povrat na aktivuEM =UA AK ndashakcijski multiplikator ROE= ROA x EM ndashpovrat na akcijski kapital
b) Formiranje profita banke
1 Kamatni prihod (-)2 Kamatni rashod3 Neto kamatni prihod (+)4 Neto nekamatni prihod5 Bruto prihod (-)6 Operativni rashodi7 Neto prihod (-)8 Izdvojene rezerve9 Neto prihod prije oporezivanja (-)10 Porez na profit11 Neto prihod poslije oporezivanja (-)12 Raspoređeni profit13 Zadržani ili neraspoređeni profit
c) Primjer izračunavanja profitabilnosti
Banka ldquoXrdquoima sljedeće pokazatelje poslovanja
Ukupna aktiva200000000 KMOperativni prihod20000000 KMAkcijski kapital16000000 KMNeto dobit (profit)1000000 KM
Izračunati ROI AU ROA EM i ROE =
Rješenje ROI = NP OP = 5AU = OP UA = 01ROA = ROI x AU = 05EM = UA AK = 1K = 125ROE = ROA x EM = 625
d) Faktori profitabilnosti
Postoje dvije vrste faktora koji utiču na profitabilnost banke mikroekonomski i makroekonomski
Mikroekonomski faktori profitabilnosti suKvalitet MGMT-aKvalitet aktiveEkonomija obimaEkonomija okviraVanbilansne operacijeTroškovi poslovanja IProfitni centri
Makroekonomski faktori profitabilnosti su Faza ekonomskog ciklusa Sektorske krize Kretanje kamata
Pojam kamatna margina razlika između aktivne i pasivne kamatne stope =gt razlika između kamatne stope na plasmane i dugove
e) Projektovanje profitabilnosti banaka
r = i + ot + ( 25 -i) x EAr -na plasmane I -kamatna stopa na obavezeE -akcijski kapital A ndashaktivaGranična stopa prinosa na akcijski kapitalAko imamo sljedeće podatker = 25 prije porezar = 15 poslije poreza od 40
Primjer Ako imamo sljedeće podatkei=10E=40A=100ot=3
Rješenje r = 136
f) Uticaj multiplikatora na profitabilnost
Ako je očekivani ROE = 25 prije poreza onda je ROE nakon poreza od (40) jednak 15Za stopu obaveznog kapitala od 8 ostvaruje se EM od 25Razlog =gt EM se računa samo na akcijski kapital (npr 4=gt 1 004 =25)Dakle ROA mora biti najmanje 1 jer jeROE = ROA x EM =gt 1 x 25ROE = 25
cilj banke je ostvarenje što većeg profita na osnovu kamatne marže zaračunavanjem provizije na bankarske usluge kao i prihoda ostvarenih vođenjem vlastitih poslova bankeProfitabilnost kao obezbjeđenje dovoljne stope prinosa po jedinici dioničkog kapitala
Rezultat - rast profita i povećanje tržišne vrijednosti banke
Osnovni principi bankarskog poslovanja - Vježbe
1 Finansijski indikatori banaka
Cilj poslovanja =gt adekvatna stopa prinosa po jedinici kapitalaUslov rasta banke je i povećanje kapitala =gt propisan mininimum
Svrha indikatoraUpoređivanje performansi banke sa drugim bankama i Posmatranje date banke kroz vrijeme
Osnovni principi bankarskog poslovanja su Likvidnost Solventnost Sigurnost Profitabilnost Efikasnost
2 Likvidnost banaka
Pojam likvidnost sposobnost subjekta da izvrši svoje tekuće obaveze o roku dospijećaKroz adekvatno upravljanje likvidnošću banka gradi povjerenjeRangiranje aktive i pasive prema stepenima likvidnosti super-likvidna likvidna i nelikvidnaPojam ročna transformacija usklađivanje rokova obaveza i potraživanja
Postoji više indikatora likvidnosti ali osnovni su Likvidna aktiva ukupna aktiva Likvidna pasiva ukupna pasiva
3 Solventnost
Razlika između likvidnosti i solventnostiPojam solventnosti dugoročna usklađenost strukture aktive i pasive tj mogućnost da se svi dugovi plate ldquokonačnordquo ali po tržišnim cijenamaBanka je solventna ako joj je u slučaju likvidacije aktiva veća od pasive
Trojako značenje solventnosti Sposobnost banke da snosi rizik (u slučaju likvidacije) Obezbjeđenje sigurnosti deponentima (minimiziranje rizika za
deponente) Makroekonomska funkcija banke (u slučaju nesolvnentnosti jedne
banke posljedica može biti pad povjerenja u sve banke ndash lančani efekat
4 Sigurnost
Pojam sigurnosti mogućnost plaćanja i naplate svih obaveza i potraživanja u ugovorenim rokovima i utvrđenom obimu Odnosi se na procjenu klijenta njegove sposobnosti da izmiri svoje obaveze na vrijeme u punom iznosu te na način predviđen u ugovoru
Postiže se provjerama klijenataZakonski uređeno putem garancija koje su neophodne
5 Efikasnost
Pojam efikasnosti (poslovanja) aktivnosti koje vode ka ostvarenju optimalnih rezultata
Princip po kojem banka odobrava sredstva za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno upotrijebiti
Efikasnost = likvidnost + profitabilnost + solventnost + sigurnost
6 Profitabilnost
Profitabilnost =gt funkcija cilja banke
Cilj banke je stalno povećanje profitabilnostiTrendovi u profitabilnosti banaka =gttokom 80-ih i 90-ih bilježe se opadajuće stope
U obješnjenju postoje dvije koncepcije Posljedica djelovanja cikličnih i strukturnih faktora na svjetskom
planu Dilema - tranzicija konkurencija
Važni pokazatelji ROI ROA ROE
ROI =neto prihod nakon poreza operativni prihodROA =neto prihod nakon poreza ukupna aktivaROE =neto prihod nakon poreza akcijski kapital
a) Povezanost pokazatelja profitabilnostiROI =NP OP ndashpovrat na investicijeAU =OP UA -efekat korištenja activeROA =ROI x AU -povrat na aktivuEM =UA AK ndashakcijski multiplikator ROE= ROA x EM ndashpovrat na akcijski kapital
b) Formiranje profita banke
1 Kamatni prihod (-)2 Kamatni rashod3 Neto kamatni prihod (+)4 Neto nekamatni prihod5 Bruto prihod (-)6 Operativni rashodi7 Neto prihod (-)8 Izdvojene rezerve9 Neto prihod prije oporezivanja (-)10 Porez na profit11 Neto prihod poslije oporezivanja (-)12 Raspoređeni profit13 Zadržani ili neraspoređeni profit
c) Primjer izračunavanja profitabilnosti
Banka ldquoXrdquoima sljedeće pokazatelje poslovanja
Ukupna aktiva200000000 KMOperativni prihod20000000 KMAkcijski kapital16000000 KMNeto dobit (profit)1000000 KM
Izračunati ROI AU ROA EM i ROE =
Rješenje ROI = NP OP = 5AU = OP UA = 01ROA = ROI x AU = 05EM = UA AK = 1K = 125ROE = ROA x EM = 625
d) Faktori profitabilnosti
Postoje dvije vrste faktora koji utiču na profitabilnost banke mikroekonomski i makroekonomski
Mikroekonomski faktori profitabilnosti suKvalitet MGMT-aKvalitet aktiveEkonomija obimaEkonomija okviraVanbilansne operacijeTroškovi poslovanja IProfitni centri
Makroekonomski faktori profitabilnosti su Faza ekonomskog ciklusa Sektorske krize Kretanje kamata
Pojam kamatna margina razlika između aktivne i pasivne kamatne stope =gt razlika između kamatne stope na plasmane i dugove
e) Projektovanje profitabilnosti banaka
r = i + ot + ( 25 -i) x EAr -na plasmane I -kamatna stopa na obavezeE -akcijski kapital A ndashaktivaGranična stopa prinosa na akcijski kapitalAko imamo sljedeće podatker = 25 prije porezar = 15 poslije poreza od 40
Primjer Ako imamo sljedeće podatkei=10E=40A=100ot=3
Rješenje r = 136
f) Uticaj multiplikatora na profitabilnost
Ako je očekivani ROE = 25 prije poreza onda je ROE nakon poreza od (40) jednak 15Za stopu obaveznog kapitala od 8 ostvaruje se EM od 25Razlog =gt EM se računa samo na akcijski kapital (npr 4=gt 1 004 =25)Dakle ROA mora biti najmanje 1 jer jeROE = ROA x EM =gt 1 x 25ROE = 25
Razlika između likvidnosti i solventnostiPojam solventnosti dugoročna usklađenost strukture aktive i pasive tj mogućnost da se svi dugovi plate ldquokonačnordquo ali po tržišnim cijenamaBanka je solventna ako joj je u slučaju likvidacije aktiva veća od pasive
Trojako značenje solventnosti Sposobnost banke da snosi rizik (u slučaju likvidacije) Obezbjeđenje sigurnosti deponentima (minimiziranje rizika za
deponente) Makroekonomska funkcija banke (u slučaju nesolvnentnosti jedne
banke posljedica može biti pad povjerenja u sve banke ndash lančani efekat
4 Sigurnost
Pojam sigurnosti mogućnost plaćanja i naplate svih obaveza i potraživanja u ugovorenim rokovima i utvrđenom obimu Odnosi se na procjenu klijenta njegove sposobnosti da izmiri svoje obaveze na vrijeme u punom iznosu te na način predviđen u ugovoru
Postiže se provjerama klijenataZakonski uređeno putem garancija koje su neophodne
5 Efikasnost
Pojam efikasnosti (poslovanja) aktivnosti koje vode ka ostvarenju optimalnih rezultata
Princip po kojem banka odobrava sredstva za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno upotrijebiti
Efikasnost = likvidnost + profitabilnost + solventnost + sigurnost
6 Profitabilnost
Profitabilnost =gt funkcija cilja banke
Cilj banke je stalno povećanje profitabilnostiTrendovi u profitabilnosti banaka =gttokom 80-ih i 90-ih bilježe se opadajuće stope
U obješnjenju postoje dvije koncepcije Posljedica djelovanja cikličnih i strukturnih faktora na svjetskom
planu Dilema - tranzicija konkurencija
Važni pokazatelji ROI ROA ROE
ROI =neto prihod nakon poreza operativni prihodROA =neto prihod nakon poreza ukupna aktivaROE =neto prihod nakon poreza akcijski kapital
a) Povezanost pokazatelja profitabilnostiROI =NP OP ndashpovrat na investicijeAU =OP UA -efekat korištenja activeROA =ROI x AU -povrat na aktivuEM =UA AK ndashakcijski multiplikator ROE= ROA x EM ndashpovrat na akcijski kapital
b) Formiranje profita banke
1 Kamatni prihod (-)2 Kamatni rashod3 Neto kamatni prihod (+)4 Neto nekamatni prihod5 Bruto prihod (-)6 Operativni rashodi7 Neto prihod (-)8 Izdvojene rezerve9 Neto prihod prije oporezivanja (-)10 Porez na profit11 Neto prihod poslije oporezivanja (-)12 Raspoređeni profit13 Zadržani ili neraspoređeni profit
c) Primjer izračunavanja profitabilnosti
Banka ldquoXrdquoima sljedeće pokazatelje poslovanja
Ukupna aktiva200000000 KMOperativni prihod20000000 KMAkcijski kapital16000000 KMNeto dobit (profit)1000000 KM
Izračunati ROI AU ROA EM i ROE =
Rješenje ROI = NP OP = 5AU = OP UA = 01ROA = ROI x AU = 05EM = UA AK = 1K = 125ROE = ROA x EM = 625
d) Faktori profitabilnosti
Postoje dvije vrste faktora koji utiču na profitabilnost banke mikroekonomski i makroekonomski
Mikroekonomski faktori profitabilnosti suKvalitet MGMT-aKvalitet aktiveEkonomija obimaEkonomija okviraVanbilansne operacijeTroškovi poslovanja IProfitni centri
Makroekonomski faktori profitabilnosti su Faza ekonomskog ciklusa Sektorske krize Kretanje kamata
Pojam kamatna margina razlika između aktivne i pasivne kamatne stope =gt razlika između kamatne stope na plasmane i dugove
e) Projektovanje profitabilnosti banaka
r = i + ot + ( 25 -i) x EAr -na plasmane I -kamatna stopa na obavezeE -akcijski kapital A ndashaktivaGranična stopa prinosa na akcijski kapitalAko imamo sljedeće podatker = 25 prije porezar = 15 poslije poreza od 40
Primjer Ako imamo sljedeće podatkei=10E=40A=100ot=3
Rješenje r = 136
f) Uticaj multiplikatora na profitabilnost
Ako je očekivani ROE = 25 prije poreza onda je ROE nakon poreza od (40) jednak 15Za stopu obaveznog kapitala od 8 ostvaruje se EM od 25Razlog =gt EM se računa samo na akcijski kapital (npr 4=gt 1 004 =25)Dakle ROA mora biti najmanje 1 jer jeROE = ROA x EM =gt 1 x 25ROE = 25
ROI =neto prihod nakon poreza operativni prihodROA =neto prihod nakon poreza ukupna aktivaROE =neto prihod nakon poreza akcijski kapital
a) Povezanost pokazatelja profitabilnostiROI =NP OP ndashpovrat na investicijeAU =OP UA -efekat korištenja activeROA =ROI x AU -povrat na aktivuEM =UA AK ndashakcijski multiplikator ROE= ROA x EM ndashpovrat na akcijski kapital
b) Formiranje profita banke
1 Kamatni prihod (-)2 Kamatni rashod3 Neto kamatni prihod (+)4 Neto nekamatni prihod5 Bruto prihod (-)6 Operativni rashodi7 Neto prihod (-)8 Izdvojene rezerve9 Neto prihod prije oporezivanja (-)10 Porez na profit11 Neto prihod poslije oporezivanja (-)12 Raspoređeni profit13 Zadržani ili neraspoređeni profit
c) Primjer izračunavanja profitabilnosti
Banka ldquoXrdquoima sljedeće pokazatelje poslovanja
Ukupna aktiva200000000 KMOperativni prihod20000000 KMAkcijski kapital16000000 KMNeto dobit (profit)1000000 KM
Izračunati ROI AU ROA EM i ROE =
Rješenje ROI = NP OP = 5AU = OP UA = 01ROA = ROI x AU = 05EM = UA AK = 1K = 125ROE = ROA x EM = 625
d) Faktori profitabilnosti
Postoje dvije vrste faktora koji utiču na profitabilnost banke mikroekonomski i makroekonomski
Mikroekonomski faktori profitabilnosti suKvalitet MGMT-aKvalitet aktiveEkonomija obimaEkonomija okviraVanbilansne operacijeTroškovi poslovanja IProfitni centri
Makroekonomski faktori profitabilnosti su Faza ekonomskog ciklusa Sektorske krize Kretanje kamata
Pojam kamatna margina razlika između aktivne i pasivne kamatne stope =gt razlika između kamatne stope na plasmane i dugove
e) Projektovanje profitabilnosti banaka
r = i + ot + ( 25 -i) x EAr -na plasmane I -kamatna stopa na obavezeE -akcijski kapital A ndashaktivaGranična stopa prinosa na akcijski kapitalAko imamo sljedeće podatker = 25 prije porezar = 15 poslije poreza od 40
Primjer Ako imamo sljedeće podatkei=10E=40A=100ot=3
Rješenje r = 136
f) Uticaj multiplikatora na profitabilnost
Ako je očekivani ROE = 25 prije poreza onda je ROE nakon poreza od (40) jednak 15Za stopu obaveznog kapitala od 8 ostvaruje se EM od 25Razlog =gt EM se računa samo na akcijski kapital (npr 4=gt 1 004 =25)Dakle ROA mora biti najmanje 1 jer jeROE = ROA x EM =gt 1 x 25ROE = 25
d) Faktori profitabilnosti
Postoje dvije vrste faktora koji utiču na profitabilnost banke mikroekonomski i makroekonomski
Mikroekonomski faktori profitabilnosti suKvalitet MGMT-aKvalitet aktiveEkonomija obimaEkonomija okviraVanbilansne operacijeTroškovi poslovanja IProfitni centri
Makroekonomski faktori profitabilnosti su Faza ekonomskog ciklusa Sektorske krize Kretanje kamata
Pojam kamatna margina razlika između aktivne i pasivne kamatne stope =gt razlika između kamatne stope na plasmane i dugove
e) Projektovanje profitabilnosti banaka
r = i + ot + ( 25 -i) x EAr -na plasmane I -kamatna stopa na obavezeE -akcijski kapital A ndashaktivaGranična stopa prinosa na akcijski kapitalAko imamo sljedeće podatker = 25 prije porezar = 15 poslije poreza od 40
Primjer Ako imamo sljedeće podatkei=10E=40A=100ot=3
Rješenje r = 136
f) Uticaj multiplikatora na profitabilnost
Ako je očekivani ROE = 25 prije poreza onda je ROE nakon poreza od (40) jednak 15Za stopu obaveznog kapitala od 8 ostvaruje se EM od 25Razlog =gt EM se računa samo na akcijski kapital (npr 4=gt 1 004 =25)Dakle ROA mora biti najmanje 1 jer jeROE = ROA x EM =gt 1 x 25ROE = 25
Ako je očekivani ROE = 25 prije poreza onda je ROE nakon poreza od (40) jednak 15Za stopu obaveznog kapitala od 8 ostvaruje se EM od 25Razlog =gt EM se računa samo na akcijski kapital (npr 4=gt 1 004 =25)Dakle ROA mora biti najmanje 1 jer jeROE = ROA x EM =gt 1 x 25ROE = 25
