Bankrot Grke bio bi najvei bankrot drave u povijesti
Grka u utorak nee platiti dospjeli kredit Meunarodnom monetarnom
fondu MMF) od 1,6 milijardi eura, to je nee svrstati u knjige
rekorda, no moglo bi je voditi u bankrot po cijelom dugu od 323
milijarde eura, to bi bio najvei steaj drave u povijesti, poruuje
CNNMoney.Grka ve ionako dri rekord po najveem bankrotu meu dravama
jer je 2012. godine tehniki bankrotirala i morala restrukturirati
138 milijardi dolara postojeih dugova. Tada su Grkoj pomogli
njezini partneri iz eurozone, no ovoga puta to se vjerojatno nee
dogoditi, navodi CNNMoney.Kako su propali pregovori izmeu Grke i
njezinih kreditora o daljnjoj financijskoj pomoi i kako je Atena
poruila da ne moe u utorak MMF-u platiti ratu kredita od 1,6
milijardi eura, Grka e vjerojatno bankrotirati 1. srpnja.Grka vlada
najavila je raspisivanje referenduma 5. srpnja kako bi graani
pokazali to misle o posljednjem prijedlogu EU-a i MMF-a o uvjetima
meunarodne financijske pomoi.Grka je ve 2012. tehnikim bankrotom
nadmaila steaj Argentine iz 2001. godine, kada je ta junoamerika
drava bankrotirala s 95 milijardi dolara dugova. Strunjaci kau da
bi ovaj bankrot Grke mogao biti znatno gori."Stvari stoje vrlo loe.
Zbog politikih razloga, kao i trinog povjerenja, oni bi se trebali
nositi s dugovima... Nije mi jasno kako se nositi s dugovima,
upravljati njima, a da se ne upravlja ukupnim dugovima prema svim
kreditorima", kae Anna Gelpern, profesorica na Georgetown
University.Dodue, Grka nee bankrotirati odmah, poruuje CNNMoney,
jer MMF obino daje dravama mjesec dana od kada nisu platile svoje
dospjele obveze prije nego to objavi da je drava bankrotirala.
Meutim, financijska trita presuuju da e Grka bankrotirati 1.
srpnja.CNNMoney navodi da grki ukupni dug iznosi 323 milijarde
eura, dok neke agencije, primjerice Reuters, navodi 243 milijarde.
Bez obzira koju brojku uzeli u obzir, bio bi to najvei bankrot
jedne drave u povijesti.Meutim, to ne bi bio i najvei bankrot
dosad, s obzirom da je amerika investicijska banka Lehman Brothers
2008. godine bankrotirala s dugovima veim od 600 milijardi dolara.
Grki bankrot bio bi manji i vjerojatno nee uzdrmati globalni
financijski sustav kao Lehman, no imat e dugorone posljedice po
Grku, poruuje CNNMoney.to zapravo znai bankrot drave?Meutim,
postavlja se pitanje to zapravo znai bankrot drave? Bankrot drave
nije uobiajeni ekonomski termin s ope prihvaenom definicijom.
Premda se s vremena na vrijeme o tome povede struna rasprava u
svjetskim financijskim institucijama, ne postoji meunarodni pravni
mehanizam kojim bi se proglasio bankrot drave.Drava, dakako, ne moe
bankrotirati u klasinom smislu rijei, poput poduzea. Radi se
jednostavno o tome da drava proglasi platnu nesposobnost, odnosno
da ne moe vie podmirivati svoje financijske obveze.To znai da ta
drava vie ne moe dobiti nove kredite na financijskim tritima i
otplaivati kredite i kamate koji dospijevaju na naplatu.Ne mora to
ak ni javno objaviti. Dovoljno je da u pomo pozove MMF. Rije je o
politikoj odluci vlasti. Meutim, Grka nema vie koga zvati u pomo
jer su pregovori s MMF-om upravo propali.Kada bankrotiraju, drave
tada zajedno s vjerovnicima privatnim sektorom, drugim dravama i
meunarodnim institucijama trae nain za refinanciranje ili
restrukturiranje dugova.Pritom se ne radi o eventualnoj zaplijeni
imovine, kao kod poduzea. Nitko ne moe zaplijeniti imovinu drave,
primjerice njezina poduzea, banke ili zemljite. Drava sama odluuje
to e napraviti sa svojom imovinom, hoe li je privatizirati ili e
nuna sredstva namaknuti na drugi nain. No, Grka je ve u nekoliko
navrata propustila i tu priliku.Problem Grke podsjea na dogaaje u
Latinskoj Americi krajem prologa stoljea kada su mnoge tamonje
drave dole u probleme. U pomou tim zemljama tada su uskoili MMF i
banke iz SAD-a, koje su bile vrlo izloene na tom podruju.I tada se,
kao i sada Grkoj, tim zemljama pomagalo financijskim paketima, koji
su sadravali, meu ostalim, zamjenu problematinih dravnih obveznica
za nove ili uz diskont ili s duim rokovima dospijea. No, Grka je ve
iskoristila i tu mogunost.to upuuje na mogui bankrot drave?Od
polovice 19. stoljea do danas platnu nesposobnost, odnosno bankrot,
proglasilo je oko 200 drava, uglavnom manje razvijene zemlje June
Amerike i Afrike. Meu novijim je primjerima Argentina 2001., a u
Europi Island 2008. godine.Kako bi se izvukle iz te situacije,
drave obino smanjuju javnu potronju i poduzimaju strukturne reforme
kako bi poveale konkurentnost gospodarstva. Posljedice za
stanovnitvo su bolne: sniava se ivotni standard, smanjuju plae u
javnom sektoru, mirovine i socijalni transferi, raste
nezaposlenost, slabi valuta, jaa inflacija, gubi se uteevina...Kako
bi se ubudue sprijeili takvi sluajevi, postavlja se pitanje koji su
osnovni pokazatelji da nekoj dravi prijeti steaj?Strunjaci kau da
ne postoji jedan indikator koji bi pokazao da je neka drava u
bankrotu, odnosno da ne moe refinancirati svoje kreditne obveze na
svjetskom tritu. No, dva su temeljna indikatora koji pokazuju da su
neke zemlje rizine.Prvi je visok udjel javnog duga u bruto domaem
proizvodu (BDP), a drugi je slaba prognoza srednjoronog
gospodarskog rasta, to je obino posljedica niske konkurentnosti
gospodarstva.Udjel javnog duga Grke u BDP-u iznosi oko 160 posto,
dok bi prema kriterijima iz Maastrichta trebao iznositi 60
posto.Meutim, bilo je sluajeva da su neke zemlje izgubile
povjerenje stranih investitora, premda im je javni dug bio na
razinama od oko 40 posto BDP-a. Na to, naime, djeluje puno
imbenika, od politikih, primjerice, stabilnost vlade, preko
gospodarskih, do povjerenja investitora temeljenog na tradiciji.U
Japanu je, primjerice, javni dug vei od 200 posto BDP-a, no s
obzirom na povoljne domae izvore financiranja, visoku razinu
nacionalne tednje, snagu gospodarstva i slino, to ne predstavlja
problem ulagaima.Zbog nedostatka tradicije u fiskalnoj
konsolidaciji, koja bi jamila odreenu sigurnost ulagaima, strunjaci
kau da se tranzicijskim zemljama tolerira puno manji udjel javnog
duga u BDP-u, nego najrazvijenijim zemljama.Zbog toga udjel javnog
duga, primjerice, u Japanu za vie od 200 posto BDP-a ne izaziva
takvu bojazan, kao nie razine javnog duga u nekim drugim
zemljama.
