1
deskŸdanas.rs 21 feljton / nauka P lanetarni studentski po- kret bio je antikapitalisti~- ki i socijalisti~ki, a jugoslo- venski jo{ i antistaljinisti~ki. Da- kle, nisu se studenti na Zapadu zalagali za „preporod kapitali- zma“, kako to danas tvrdi neoli- beralna novinarska perjanica Mi- {a Brki}, nego za njegovu radikal- nu promenu. Studenti su - i u svetu, i u Jugoslaviji - stali na onu stranu klasnog fronta na kojoj su bili radnici. Jugoslovenski studentski pokret? „Lipanjska gibanja“ u Beogra- du (i Jugoslaviji) nisu bila tek sna`an ali ograni~en studentski protest - to se vidi iz na~ina i sa- dr`aja borbe, iz tema koje smo pokrenuli, iz socijalnih i politi~- kih veza koje smo uspostavljali... a studentska (i generacijska) pi- tanja su bila najmanje va`na. Ta- ko|e, „lipanjska gibanja“ nisu bi- la ni po~etak jedne vrste revolu- cije koja je bila zaustavljena pre svoje krajnje artikulacije - iz na- {ih „programskih dokumenata“ (da ponovim, 3 + 4 zahteva, Re- zolucije Beogradskog univerzite- ta i Akcionog programa) vidi se da smo jasno znali {ta i za{to ra- dimo, na koga se oslanjamo, ko- me smo i ko su nam saveznici u toj borbi. Najzad, rekao bih da su „lipanjska gibanja“ bila vrhunac jedne faze klasnih borbi u Jugo- slaviji, ali i na svetskom nivou, fa- ze koja je imala i svoje revolucio- narne dimenzije. Zaustavljeni smo, da ne ka`em pora`eni, jer je druga strana bila ja~a - dinamika klasne borbe je pretegla na stra- nu (organizovanih i/ili sponta- nih) koalicija starog re`ima, re- formista i „novih“ frakcija sred- nje klase... Mi se u Jugoslaviji nismo zala- gali za „vi{e komunizma“, kako re~e novinar „Danasa“ Zoran Pa- novi}, jer komunizma naprosto nije ni bilo. Nismo se zalagali ni za „vi{e socijalizma“, {to je op{te mesto u „kritikama“ ‘68., niti za „restaljinizaciju Jugoslavije“, od- nosno „resovjetizaciju Jugoslavi- je“ (prof. dr Nikola Samard`i}), zalagali smo se radikalno druga- ~iji, naravno antistaljinisti~ki (an- tisovjetski, ne onaj „realnoegzisti- raju}i“) socijalizam! Zalagali smo se za integralno samoupravljanje (termin skovao prof. dr Mihailo Markovi}), dakle ne za liberalnu, parlamentarnu, reprezentativnu, predstavni~ku, vi{epartijsku... demokratiju (u bi- ti vladavinu nad narodom) - iza tog zahteva se nije krio ni eufemi- zam za vi{e demokratije (dana- {nji prof. dr i politi~ar Dragoljub Mi}unovi}) - nego smo se zalaga- li za bazi~nu, direktnu demokra- tiju (u su{tini vladavinu naroda), radikalniji su je nazivali „radni~- kom vla{}u“, odnosno za organi- zaciju celog jugoslovenskog dru- {tva - i po horizontali, i po verti- kali - po principu radni~kih save- ta! Ovaj zahtev smo i{~tita(va)li, pre svega, iz sopstvenog iskustva (i iskustava svojih roditelja) i kon- kretne analize situacije u Jugosla- viji, zatim iz onoga kako smo vi- deli zahteve radnika sa Prvog kongresa samoupravlja~a 1957. u Kragujevcu i iz radni~kih {trajko- va i drugih oblika radni~kog ot- pora ve} od kraja 1956. godine, pogotovo onih protiv katastrofal- nih posledica „male“ 1962/63. i „velike“ reforme 1965. Dakle, niti su studenti u Jugo- slaviji tra`ili (i praktikovali) „pravo na pobunu“ (dana{nji prof.dr Dragoljub Mi}unovi}), niti je studentska pobuna bila „Vrisak generacije“ (naziv doku- mentarca RTS-a)! Bili smo sasvim svesni da su Jugoslaviji potrebne (i privredne) promene, a na{a „ideja reforme“ je bila bazirana na ~etiri stuba - na dru{tvenoj svojini, na socijali- zaciji proizvodnje, na punoj za- poslenosti i na „radni~koj vlasti“ na svim nivoima! Zbog toga smo morali biti protiv Dru{tvene i privredne re- forme 1965. godine. Prvo, u eko- nomiji - i to zbog onoga {ta je ona donosila: privatnu svojinu i tr`i- {no poslovanje (uklju~uju}i i ste- ~ajeve), dohodak (eufemizam za profit) kao „razvojni cilj“ umesto ljudskih potreba, kao i konkuren- ciju umesto saradnje me|u zapo- slenima i raznim oblastima pri- vrednog `ivota, liberalizaciju ce- na i zamrzavanje plata, uklju~iva- nje u tzv. me|unarodnu podelu rada i tada nastaju}e (a kasnije nazvano) „du`ni~ko ropstvo“... i zbog onoga {to su bile njene po- sledice: veliki pad BDP-a i kupov- ne mo}i (i potro{nje) stanovni- {tva, drasti~no socijalno rasloja- vanje i stvaranje „crvene bur`oa- zije“, porast korupcije, otpu{tanje radnika i njihov izvoz u svet... Da- kle, mi jesmo (i pre) 1968. (i po- sle) bili protiv ovakve privredne reforme, ali nismo imali ni snagu ni mo} da je „sru{imo“ - na dru- goj strani bila je koalicija me|u- sobno isprepletenih „reformista“ (liberala u Srbiji, maspokovaca u Hrvatskoj, ekipe Staneta Kav~i~a u Sloveniji, ~etvorke Avda Huma u BiH, Krsta Crvenkovskog i dru- gova u Makedoniji, Veljka Mila- tovi}a i njegovih u Crnoj Gori), dr`avnih, partijskih i vojnih (u bi- ti neostaljinisti~kih) vladaju}ih vrhu{ki te kulturnja~ke elite i ta koalicija je naprosto bila ja~a od nas. Naravno, oni su se posle me- |usobno posva|ali oko „podele plena“, odnosno oko kontrole nad Jugoslavijom i njenim resur- sima. Nastavlja se Projekt „SVEDO^ANSTVO - ISTINA ILI POLITIKA: Koncept svedo~enja u komemoraciji jugoslovenskih ratova” realizovan 2016-18. godine bavio se na~inima razmi{ljanja o jugoslovenskim ratovima i sprovo|enjem i kori{}enjem svedo~anst(a)va o njima u regionu. Partneri projekta bili su Centar za kulturnu dekontaminaciju iz Beograda, Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Institut za filozofiju i dru{tvenu teoriju iz Beograda, U~itelj neznalica i njegovi komiteti iz Beograda, Historijski muzej Bosne i Hercegovine iz Sarajeva, Muzej savremene umetnosti iz Beograda, Boem iz Be~a (Austrija), Osservatorio Balcani e Caucaso Transeuropa (OBCT Transeuropa) iz Rovereta (Italija), Centar za kulturnu i socijalnu popravku iz Banja Luke i Leibniz-Institut für Ost- und Südosteuropaforschung (IOS) iz Regensburga (Nema~ka). Danas prenosi nekoliko ~lanaka nastalih u ovom projektu. Program u celini, biografije u~esnika i apstrakte mo`ete videti na sajtu projekta: http://svedocanstvo-imenovatitoratom.org/rs/konferencija Dragomir Oluji} Oluja: AKCIJA I REAKCIJA ‘68. je pedeset godina tek Ni pravo na pobunu, ni vrisak generacije (1) Bili smo sasvim svesni da su Jugoslaviji potrebne promene, a na{a „ideja reforme“ je bila bazirana na ~etiri stuba – na dru{tvenoj svojini, na socijalizaciji proizvodnje, na punoj zaposlenosti i na „radni~koj vlasti“ na svim nivoima! 1 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 VODORAVNO: 1. Ogra|ivati se tarabom, 2. Starorimsko pozori{te - Osoba pogodna za hipnotisanje, 3. Ju`no vo}e, mogranj - Ples br- zog ritma iz 19. veka - Nere{en ishod u {ahu, 4. Sportski tim - Naselje kod Heceg-Novog - Auto-oznaka Ankone, 5. Ime starije ameri~ke glumice Vest - Glavni grad Eritreje - Vrsta konj- skog hoda, 6. Mera za hartiju - Ve{t govornik - Engleska violinistkinja, Vanesa, 7. Oznaka za polupre~nik - Plod leske - Morska riba, koja se mresti u rekama, 8. Na{a glumica i spisateljica - Grad u Iranu - Simbol vodonika, 9. Muzi~ar King Kol - Pokaziva~ na ekranu (kompj.) - Sta- riji ~ovek, 10. Ostaci ne~eg razlupanog - Doda- tak za su{enje uljanih boja, 11. Objekat za su- {enje vo}a - Slavni {kotski glumac, 12. Trapa- va i aljkava `ena - Stariji fudbaler, Rajko. USPRAVNO: 1. Zapu{tenost, zapostavljenost, 2. Napada~ - Vrsta tkanine, somot, 3. Ime sta- rije am. glumice Mur - Alatasta kobila, 4. Ime glumca Pa}ina - Radnik na pakovanju - Ma- |arski bokser, Laslo, 5. Raniji bokser, Ranko - Kolumbijska pop peva~ica, 6. Ime glumice So- frenovi} - Tropski vetar - [esto slovo azbuke, 7. Radnici u banci - Mali elektri~ni aparat za kuvanje, 8. Auto-oznaka Ljubljane - Glavni grad Venecuele - Osiguravaju}i zavod (skr.), 9. Oblast pod upravom imama - Reka u BiH, 10. Krvni sud (mn.) - [umica omorike, 11. Pa- kao (mit.) - Nacija - Komina, d`ibra, 12. Oblast u Italiji i Austriji - @itelji Ra~e, 13. Uzvik za te- ranje konja - Otpornost na bolesti, 14. Pod- mornica (fr.) - Jedinica za radioaktivnost, 15. Na{a pop peva~ica. RE[ENJE IZ PRO[LOG BROJA VODORAVNO: Ujednostaviti se, varkati, ne- gativ, Ebe, torbar, Piri, `ubor, organi, id, b~, ka- stor, arije, ajet, medari, san, velari, imamat, t, a, iveri}, demoni, Tot, varivo, Apa~, Italija, osolina, su{ar, doktrinar, elidirati, Inari. Tekst: Ivana Nikoli} Studija pod nazivom The influence of human disturbance on wildlife nocturnality koju su objavili istra`iva~i sa ameri~kih Univerziteta u Kaliforniji i Bozi stejt univerziteta pokazuje da su mnoge `ivotinje poput lisica, jelena i divljih svinja iz straha od ljudi i njihovih aktivnosti postale „no}ne ptice“. Istra`iva~i su analizirali 76 studija u kojima je posmatrano na koji na~in su ~ak 62 vrste sisara na {est kontinenata promenile pona{anje kao odgovor na ljudske aktivnosti poput lova ili uzgoja vo}a i povr}a. U istra`ivanjima su kori{}ene najrazli~itije aktivnosti za pra}enje `ivotinja, od GPS ure|aja do kamera koje se pokre}u pokretanjem tela `ivotinja. Rezultati ovog eksperimenta su slede}i: kada padne no}, posmatrane `ivotinje postaju daleko aktivnije nego {to su bile pre dolaska ljudi i njihovih aktivnosti. Tako, na primer, sisari koji su ranije ravnomerno delili svoje aktivnosti na dnevne i no}ne, sada su pove}ali no}ne aktivnosti za ~ak 68 odsto. Zanimljivo je da `ivotinje sli~no reaguju na ljudske aktivnosti bez obzira da li ih one direktno doti~u ili ne. Na primer, jelen mo`e da postane aktivniji no}u samo zato {to vidi ljude kako love blizu njega, a ne zato {to je on njihova meta. Ova promena od dnevnih ka no}nim `ivotinjama je va`na zato {to poma`e da ljudi i `ivotinje koegzistiraju u miru. Ona ipak mo`e da ima i ve}i zna~aj: znaju}i za no}na pona{anja pojedinih vrsta, nadle`ni organi mogu da ograni~e ljudske aktivnosti u periodima kada su ove `ivotinje aktivnije. Me|utim, kako upozoravaju autori studije, i sama promena ima svoje rizike. Ovakav no}ni stil `ivota mo`e da umanji sposobnost `ivotinje da lovi i prona|e hranu, pa ~ak i da se negativno odrazi na njene {anse da prona|e partnera. On dalje mo`e uticati na prirodne obrasce `ivota ~ak i ako `ivotinje to ~ine kako bi smanjile interakciju sa ljudima. To {to `ivotinje postaju aktivnije no}u ne zna~i da su pobegle od ljudskog uticaja. I samo be`anje od ljudi u no} pokazatelj je koliko neograni~ene ljudske aktivnosti lo{e uti~u na svet oko nas. U saradnji sa Centrom za promociju nauke, „Danas“ predstavlja izabrane pri~e sa nau~nopopularnog portala elementarium.cpn.rs Be`e}i od ljudi `ivotinje postaju no}ne ptice Foto: Wikipedia Po{to im ljudi sve vi{e oduzimaju njihova prirodna stani{ta, nekim `ivotinjama je jedino re{enje da se okrenu „no}nom `ivotu“ Od sredine {ezdesetih do sredine sedamdesetih godina pro{log veka svet se konstituisao kao jedan - u produkcionom smislu kao kapi- talisti~ki sa mnogo nacionalno-protekcionisti~kih i normativnih ograni~enja i na njima zasnovanih i preko njih, u politi~kom smi- slu, preba~enih liberalno-gra|anskih, socijalisti~kih/komunisti~kih i tre}esvetskih (ideolo{kih) pla{tova, te pokrivanjem globalnih kla- snih sukoba Hladnim ratom utemeljenim na „miroljubivoj aktiv- noj saradnji“. Studentski pokret(i) su bili samo lakmus stanja na - kako unutra{njem, tako i svetskom - klasnom frontu.

Be`e}i od ljudi `ivotinjesvedocanstvo-imenovatitoratom.org/pdf/Feljtoni/Feljton 36 Dragomir... · niti je studentska pobuna bila „Vrisak generacije“ (naziv doku- ... Muzej savremene

  • Upload
    others

  • View
    5

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

d e s k Ÿ d a n a s . r s

21feljton / nauka

Planetarni studentski po-kret bio je antikapitalisti~-ki i socijalisti~ki, a jugoslo-

venski jo{ i antistaljinisti~ki. Da-kle, nisu se studenti na Zapaduzalagali za „preporod kapitali-zma“, kako to danas tvrdi neoli-beralna novinarska perjanica Mi-{a Brki}, nego za njegovu radikal-nu promenu. Studenti su - i usvetu, i u Jugoslaviji - stali na onustranu klasnog fronta na kojoj subili radnici.

Jugoslovenski studentski pokret? „Lipanjska gibanja“ u Beogra-

du (i Jugoslaviji) nisu bila teksna`an ali ograni~en studentskiprotest - to se vidi iz na~ina i sa-dr`aja borbe, iz tema koje smopokrenuli, iz socijalnih i politi~-kih veza koje smo uspostavljali...a studentska (i generacijska) pi-tanja su bila najmanje va`na. Ta-ko|e, „lipanjska gibanja“ nisu bi-la ni po~etak jedne vrste revolu-cije koja je bila zaustavljena presvoje krajnje artikulacije - iz na-{ih „programskih dokumenata“(da ponovim, 3 + 4 zahteva, Re-zolucije Beogradskog univerzite-ta i Akcionog programa) vidi seda smo jasno znali {ta i za{to ra-dimo, na koga se oslanjamo, ko-me smo i ko su nam saveznici utoj borbi. Najzad, rekao bih da su„lipanjska gibanja“ bila vrhunacjedne faze klasnih borbi u Jugo-slaviji, ali i na svetskom nivou, fa-ze koja je imala i svoje revolucio-narne dimenzije. Zaustavljenismo, da ne ka`em pora`eni, jer jedruga strana bila ja~a - dinamikaklasne borbe je pretegla na stra-nu (organizovanih i/ili sponta-nih) koalicija starog re`ima, re-formista i „novih“ frakcija sred-nje klase...

Mi se u Jugoslaviji nismo zala-gali za „vi{e komunizma“, kakore~e novinar „Danasa“ Zoran Pa-novi}, jer komunizma naprostonije ni bilo. Nismo se zalagali ni

za „vi{e socijalizma“, {to je op{temesto u „kritikama“ ‘68., niti za„restaljinizaciju Jugoslavije“, od-nosno „resovjetizaciju Jugoslavi-je“ (prof. dr Nikola Samard`i}),zalagali smo se radikalno druga-~iji, naravno antistaljinisti~ki (an-tisovjetski, ne onaj „realnoegzisti-raju}i“) socijalizam!

Zalagali smo se za integralnosamoupravljanje (termin skovaoprof. dr Mihailo Markovi}), daklene za liberalnu, parlamentarnu,reprezentativnu, predstavni~ku,vi{epartijsku... demokratiju (u bi-ti vladavinu nad narodom) - izatog zahteva se nije krio ni eufemi-zam za vi{e demokratije (dana-

{nji prof. dr i politi~ar DragoljubMi}unovi}) - nego smo se zalaga-li za bazi~nu, direktnu demokra-tiju (u su{tini vladavinu naroda),radikalniji su je nazivali „radni~-kom vla{}u“, odnosno za organi-zaciju celog jugoslovenskog dru-{tva - i po horizontali, i po verti-kali - po principu radni~kih save-ta! Ovaj zahtev smo i{~tita(va)li,pre svega, iz sopstvenog iskustva(i iskustava svojih roditelja) i kon-kretne analize situacije u Jugosla-viji, zatim iz onoga kako smo vi-deli zahteve radnika sa Prvogkongresa samoupravlja~a 1957. uKragujevcu i iz radni~kih {trajko-

va i drugih oblika radni~kog ot-pora ve} od kraja 1956. godine,pogotovo onih protiv katastrofal-nih posledica „male“ 1962/63. i„velike“ reforme 1965.

Dakle, niti su studenti u Jugo-slaviji tra`ili (i praktikovali)„pravo na pobunu“ (dana{njiprof.dr Dragoljub Mi}unovi}),niti je studentska pobuna bila„Vrisak generacije“ (naziv doku-mentarca RTS-a)!

Bili smo sasvim svesni da suJugoslaviji potrebne (i privredne)promene, a na{a „ideja reforme“je bila bazirana na ~etiri stuba -na dru{tvenoj svojini, na socijali-zaciji proizvodnje, na punoj za-poslenosti i na „radni~koj vlasti“na svim nivoima!

Zbog toga smo morali bitiprotiv Dru{tvene i privredne re-forme 1965. godine. Prvo, u eko-nomiji - i to zbog onoga {ta je onadonosila: privatnu svojinu i tr i-{no poslovanje (uklju~uju}i i ste-~ajeve), dohodak (eufemizam zaprofit) kao „razvojni cilj“ umestoljudskih potreba, kao i konkuren-ciju umesto saradnje me|u zapo-slenima i raznim oblastima pri-vrednog ivota, liberalizaciju ce-na i zamrzavanje plata, uklju~iva-nje u tzv. me|unarodnu podelurada i tada nastaju}e (a kasnijenazvano) „du`ni~ko ropstvo“... izbog onoga {to su bile njene po-sledice: veliki pad BDP-a i kupov-ne mo}i (i potro{nje) stanovni-{tva, drasti~no socijalno rasloja-vanje i stvaranje „crvene bur`oa-zije“, porast korupcije, otpu{tanjeradnika i njihov izvoz u svet... Da-kle, mi jesmo (i pre) 1968. (i po-sle) bili protiv ovakve privrednereforme, ali nismo imali ni snaguni mo} da je „sru{imo“ - na dru-goj strani bila je koalicija me|u-sobno isprepletenih „reformista“(liberala u Srbiji, maspokovaca uHrvatskoj, ekipe Staneta Kav~i~au Sloveniji, ~etvorke Avda Humau BiH, Krsta Crvenkovskog i dru-gova u Makedoniji, Veljka Mila-tovi}a i njegovih u Crnoj Gori),dr`avnih, partijskih i vojnih (u bi-ti neostaljinisti~kih) vladaju}ihvrhu{ki te kulturnja~ke elite i takoalicija je naprosto bila ja~a odnas. Naravno, oni su se posle me-|usobno posva|ali oko „podeleplena“, odnosno oko kontrolenad Jugoslavijom i njenim resur-sima. Nastavlja se

Projekt „SVEDO^ANSTVO - ISTINA ILI POLITIKA: Koncept svedo~enja u komemoraciji jugoslovenskih ratova” realizovan 2016-18. godine bavio se na~inima razmi{ljanja o jugoslovenskim ratovima i

sprovo|enjem i kori{}enjem svedo~anst(a)va o njima u regionu. Partneri projekta bili su Centar za kulturnu dekontaminaciju iz Beograda, Filozofski fakultet Univerziteta u

Sarajevu, Institut za filozofiju i dru{tvenu teoriju iz Beograda, U~itelj neznalica i njegovi komiteti iz Beograda, Historijski muzej Bosne i Hercegovine iz Sarajeva, Muzej savremene umetnosti iz Beograda, Boem iz Be~a (Austrija), Osservatorio Balcani e Caucaso Transeuropa (OBCT Transeuropa) iz Rovereta

(Italija), Centar za kulturnu i socijalnu popravku iz Banja Luke i Leibniz-Institut für Ost- und Südosteuropaforschung (IOS) iz Regensburga (Nema~ka).

Danas prenosi nekoliko ~lanaka nastalih u ovom projektu. Program u celini, biografije u~esnika i apstrakte mo`ete videti na sajtu projekta: http://svedocanstvo-imenovatitoratom.org/rs/konferencija

Dragomir Oluji} Oluja: AKCIJA I REAKCIJA ‘68. je pedeset godina tek

Ni pravo na pobunu, ni vrisak generacije (1)

Bili smo sasvimsvesni da su

Jugoslaviji potrebnepromene, a na{a

„ideja reforme“ jebila bazirana na~etiri stuba – na

dru{tvenoj svojini, na socijalizacijiproizvodnje, na

punoj zaposlenosti ina „radni~koj vlasti“

na svim nivoima!

1

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15

VODORAVNO: 1. Ogra|ivati se tarabom, 2. Starorimsko pozori{te - Osoba pogodna zahipnotisanje, 3. Ju`no vo}e, mogranj - Ples br-zog ritma iz 19. veka - Nere{en ishod u {ahu,4. Sportski tim - Naselje kod Heceg-Novog -Auto-oznaka Ankone, 5. Ime starije ameri~keglumice Vest - Glavni grad Eritreje - Vrsta konj-skog hoda, 6. Mera za hartiju - Ve{t govornik- Engleska violinistkinja, Vanesa, 7. Oznaka zapolupre~nik - Plod leske - Morska riba, koja semresti u rekama, 8. Na{a glumica i spisateljica- Grad u Iranu - Simbol vodonika, 9. Muzi~arKing Kol - Pokaziva~ na ekranu (kompj.) - Sta-riji ~ovek, 10. Ostaci ne~eg razlupanog - Doda-

tak za su{enje uljanih boja, 11. Objekat za su-{enje vo}a - Slavni {kotski glumac, 12. Trapa-va i aljkava `ena - Stariji fudbaler, Rajko.

USPRAVNO: 1. Zapu{tenost, zapostavljenost,2. Napada~ - Vrsta tkanine, somot, 3. Ime sta-rije am. glumice Mur - Alatasta kobila, 4. Imeglumca Pa}ina - Radnik na pakovanju - Ma-|arski bokser, Laslo, 5. Raniji bokser, Ranko -Kolumbijska pop peva~ica, 6. Ime glumice So-frenovi} - Tropski vetar - [esto slovo azbuke, 7. Radnici u banci - Mali elektri~ni aparat zakuvanje, 8. Auto-oznaka Ljubljane - Glavnigrad Venecuele - Osiguravaju}i zavod (skr.),

9. Oblast pod upravom imama - Reka u BiH,10. Krvni sud (mn.) - [umica omorike, 11. Pa-kao (mit.) - Nacija - Komina, d`ibra, 12. Oblastu Italiji i Austriji - @itelji Ra~e, 13. Uzvik za te-ranje konja - Otpornost na bolesti, 14. Pod-mornica (fr.) - Jedinica za radioaktivnost, 15. Na{a pop peva~ica.

RE[ENJE IZ PRO[LOG BROJAVODORAVNO: Ujednostaviti se, varkati, ne-gativ, Ebe, torbar, Piri, ubor, organi, id, b~, ka-stor, arije, ajet, medari, san, velari, imamat, t,a, iveri}, demoni, Tot, varivo, Apa~, Italija,osolina, su{ar, doktrinar, elidirati, Inari.

Tekst: Ivana Nikoli}

Studija pod nazivom The influence of humandisturbance on wildlife nocturnality koju suobjavili istra`iva~i sa ameri~kih Univerziteta uKaliforniji i Bozi stejt univerziteta pokazuje dasu mnoge ivotinje poput lisica, jelena i divljihsvinja iz straha od ljudi i njihovih aktivnostipostale „no}ne ptice“.

Istra`iva~i su analizirali 76 studijau kojima je posmatrano na kojina~in su ~ak 62 vrste sisara na{est kontinenata promenilepona{anje kao odgovor naljudske aktivnosti poput lova iliuzgoja vo}a i povr}a. Uistra`ivanjima su kori{}enenajrazli~itije aktivnosti za pra}enje`ivotinja, od GPS ure|aja do kamera koje sepokre}u pokretanjem tela ivotinja.

Rezultati ovog eksperimenta su slede}i:kada padne no}, posmatrane `ivotinjepostaju daleko aktivnije nego {to su bile predolaska ljudi i njihovih aktivnosti.

Tako, na primer, sisari koji su ranijeravnomerno delili svoje aktivnosti na dnevne ino}ne, sada su pove}ali no}ne aktivnosti za~ak 68 odsto. Zanimljivo je da `ivotinje sli~no

reaguju na ljudske aktivnosti bez obzira da liih one direktno doti~u ili ne. Na primer, jelenmo`e da postane aktivniji no}u samo zato {tovidi ljude kako love blizu njega, a ne zato {toje on njihova meta.

Ova promena od dnevnih ka no}nim`ivotinjama je va`na zato {to poma`e da ljudi i`ivotinje koegzistiraju u miru. Ona ipak mo`e

da ima i ve}i zna~aj: znaju}i za no}napona{anja pojedinih vrsta,

nadle`ni organi mogu daograni~e ljudske aktivnosti uperiodima kada su ove`ivotinje aktivnije.

Me|utim, kako upozoravajuautori studije, i sama promena

ima svoje rizike. Ovakav no}ni stil`ivota mo`e da umanji sposobnost

`ivotinje da lovi i prona|e hranu, pa ~ak i da senegativno odrazi na njene {anse da prona|epartnera. On dalje mo`e uticati na prirodneobrasce `ivota ~ak i ako `ivotinje to ~ine kakobi smanjile interakciju sa ljudima.

To {to `ivotinje postaju aktivnije no}u ne zna~i da su pobegle od ljudskog uticaja. I samo be`anje od ljudi u no} pokazatelj jekoliko neograni~ene ljudske aktivnosti lo{euti~u na svet oko nas.

U saradnji sa Centrom za promociju nauke, „Danas“ predstavlja izabrane pri~e sa

nau~nopopularnog portala elementarium.cpn.rs

Be`e}i od ljudi `ivotinje postaju no}ne ptice

Foto:

Wiki

pedia

Po{to imljudi sve vi{e

oduzimaju njihovaprirodna stani{ta, nekim

`ivotinjama je jedinore{enje da se okrenu

„no}nom `ivotu“

Od sredine {ezdesetih do sredine sedamdesetih godina pro{log vekasvet se konstituisao kao jedan - u produkcionom smislu kao kapi-talisti~ki sa mnogo nacionalno-protekcionisti~kih i normativnihograni~enja i na njima zasnovanih i preko njih, u politi~kom smi-slu, preba~enih liberalno-gra|anskih, socijalisti~kih/komunisti~kihi tre}esvetskih (ideolo{kih) pla{tova, te pokrivanjem globalnih kla-snih sukoba Hladnim ratom utemeljenim na „miroljubivoj aktiv-noj saradnji“. Studentski pokret(i) su bili samo lakmus stanja na -kako unutra{njem, tako i svetskom - klasnom frontu.