BIOLÓGIA HORVÁT NYELVENdload.oktatas.educatio.hu/erettsegi/feladatok_2013tavasz...Ovi su slovni znakovi točnog ili točnih odgovora. Pripazite na to da slovo bude jednosmisleno,

Biológia horvát nyelven középszint — írásbeli vizsga 1311

Név: ........................................................... osztály:......

BIOLÓGIA HORVÁT NYELVEN

KÖZÉPSZINTŰ

ÍRÁSBELI VIZSGA

2013. május 14. 8:00

Az írásbeli vizsga időtartama: 120 perc

Pótlapok száma Tisztázati Piszkozati

EMBERI ERŐFORRÁSOK MINISZTÉRIUMA

ÉR

ET

TS

ÉG

I V

IZS

GA

●

20

13

. m

áju

s 1

4.

írásbeli vizsga 1311 2 / 16 2013. május 14.

Biológia horvát nyelven — középszint Név: ........................................................... osztály:......

Važne informacije

Prije nego sto započinjete s radom, pažljivo pročitajte ove informacije! Za rješavanje pismenog maturalnog ispita na srednjem stupnju imate na raspolaganju 120 minuta. Zadaci navedeni niže imaju zatvoreni ili otvoreni kraj. Za rješavanje pitanja sa zatvorenim krajem na prazna mjesta je potrebno upisati jedno ili više slova. Ovi su slovni znakovi točnog ili točnih odgovora. Pripazite na to da slovo bude jednosmisleno, jer u dvojbenim slučajevima se ne može prihvatiti vaš odgovor! Ukoliko želite ispraviti pogrešno slovo, jednosmisleno ga precrtajte i napišite pored njega slovni znak ispravnog odgovora!

Za rješavanje pitanja s otvorenim krajem trebate upisati stručne izraze, odgovore od jedne do dvije riječi, cijelu rečenicu ili odgovor koji se sastoji od više rečenica. Odgovore na pitanja s otvorenim krajem napišite na točkastu liniju (......). Pripazite na jezičnu ispravnost! Ukoliko vaš odgovor zbog jezičnih razloga nije jednosmislen ili je besmislen – npr. u jednoj rečenici nije jasno koji je subjekt- ne može se prihvati ni u slučaju ako inače sadrži točan izraz. Ne mogu se prihvatiti ni proturiječni odgovori, dani na isto pitanje. Svaki točan odgovor vrijedi 1 bod, označavamo samo broj bodova koji se od toga razlikuje. Pišite kemijskom olovkom crne ili plave boje! U polja sa sivom pozadinom nemojte pisati!

Želimo vam uspješan rad!

A C A D C B C ispravno prihvatljivo loše



I. Mahovina i lišaj 10 bodova

Na fotografiji su prikazane steljke od mahovine i lišaja koji rastu na kori bukve. Ove vrste su pronašle povoljne životne uvjete na kori bez toga da bi oštetile ili bi potpomagale životne procese bukve.. 1. Imenujte onaj tip ekološke interakcije koji

opisuje vezu lišaja i bukve! …………………………………………………… 2. Vrsta lišaja prikazana na slici je osjetljivi

indikator količine sumporovog dioksida u zraku. Što možemo zaključiti pomoću slike, o sastavu zraka u ovoj šumi?

………………………………………………………

3. U toj šumi mahovine i lišaji obično su prekrili sjevernu stranu drveća. Dajte racionalni odgovor na tu pojavu!

…………………………………………………………………………………………………

Postoje sličnosti i razlike u građi organizma mahovine i lišaja. Upišite odgovarajuća slova u prazne kvadratiće tablice!.

A) Karakteristično je za mahovine B) Karakteristično je za lišaje C) Karakteristično je za oboje D) Nije karakteristično ni za jedno, ni za drugo

4. Ima građu steljnjače.

5. Ima listove.

6. Sposoban je na fotosintezu.

7. U njegovim stanicama se odigrava razgradnja organskih tvari.

8. Oduzima organske tvari iz stabla bukve.

9. Djelomično ili potpuno sastoji se od eukariotskih stanica.

10. Njegove stanice su ograničene staničnom stijenkom.

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. ukupno



II. Morske kornjače 13 bodova Morska glavata želva provodi svoj cijeli život u vodi, izlazi samo tijekom razmnožavanja na žal, na obalu. Postavljena jaja se izlegnu pomoću topline sunca. Male kornjače izlegnu se preko noći i kreću se prema površni vode obasjane mjesečinom. Ovu prorijeđenu vrstu primorski turizam dovodi u opasnost na više načina. Pored drški suncobrana ubodenih u pijesak ili svijetla noćnih barova, izvor opasnosti su i plastični otpadi bačeni u more: ako ih neiskusna kornjača smatra plutajućim meduzama pa ih pojede, umire. 1. Povezano sa gore navedenim, formulirajte dvije moguće

mjere očuvanja prirode, s kojima grčka vlada može potpomagati opstanak zaštićene populacije kornjača - bez toga da bi to štetno utjecalo turizam! U davanju odgovora vam pomaže priložena fotografija, snimljena na obali jednog grčkog otoka. (2 boda)

………………………………………………………………………………………………

………………………………………………………………………………………………

………………………………………………………………………………………………

………………………………………………………………………………………………

………………………………………………………………………………………………

………………………………………………………………………………………………

U svakodnevnom jeziku kornjače se često neispravno zovu "žabe s oklopom". 2. Ispunjavanjem tablice istaknite dvije bitne razlike između kornjača koje spadaju među

gmazove i žaba koje su vodozemci, a koje objašnjavaju njihovo različito mjesto u taksonomiji! (6 bodova)

odrasle žabe odrasle kornjače

disanje

način oplodnje

vanjski pokrivač (građa epitela)

3. Iako je ontogeneza kornjača iz više gledišta drukčija od ontogeneze ljudi, i ove životinje

spadaju među amniote (imaju zametnu ovojnicu). Što se nalazi unutar (unutrašnje) zametne ovojnice u slučaju oba živa bića? ……………………………………………………………………………………………….



4. Svakodnevni jezik ptice zove "toplokrvnim", a kornjače "hladnokrvnim" životinjama.

Međutim, prava mjerenja su samo djelomično potvrdila ovu teoriju. Formulirajte točnije što je karakteristično za temperaturu tijela gmazova!

………………………………………………………………………………………………

………………………………………………………………………………………………

5. Genetičko istraživanje glavate želve je vodilo do interesantnog rezultata: iz nesenih jaja postat će mužjak ili ženka ovisno o temperaturi okoliša (mužjaci nastaju na višoj temperaturi). Što možemo zaključiti iz ove činjenice? Slovne znakove ispravnih odgovora upišite u kvadratiće! (2 boda)

A) Geni koji određuju spolna svojstva kod mužjaka i ženki kornjača kod oba spola su

isti. B) Kornjače su jednospolne. C) Aktivnosti nekih gena kod kornjača su ovisne o temperaturi. D) U kornjačama na višoj temperaturi redoslijed baza u nekoliko gena se mijenja na

način karakterističan za mužjake. E) Od temperature zavisi koje sperme će oploditi jaje, tako će se odlučiti spol potomaka.

6. Tijekom embrionalnog razvitka kako u kornjačama tako i u čovjeku se pojavljuju

inicijative škržne luke. Jedna od njih u kornjačama bit će dio vilice, a u sisavcima se mijenja u slušnu košticu. Što možemo izjaviti na temelju toga o kostima razvijenih iz inicijativa, ako uspoređujemo čovjeka i kornjaču?

A) Analogni organi. B) Homologni organi. C) Zakržljali organi. D) Organi za disanje. E) Funkcioniraju samo embrionalno.

1. 2. 3. 4. 5. 6. ukupno



III. Krumpir koji se ne jede samo 10 bodova

Poznato je da krumpir igra vrlo važnu ulogu u prehrani čovjeka. Nije prikladan samo za hranu: pravi biolog pravi i pokuse s krumpirom. Prvo će prepoloviti krumpir i s površine reza pravit će strugotinu. Gotov preparat istražuje u mikroskopu gdje će vidjeti ovalne granule. 1. Kakav spoj čini većinu tih granula?

………………………………………………………………

2. Kakvu ulogu ima ova tvar u životu biljke krumpira?

………………………………………………………………

3. Ako pojedemo krumpir, koji probavni enzim započinje

probavu ovog spoja?

………………………………………………………………

4. Nakon završetka probave ovog spoja (u ljudskome tijelu), što će nastati iz njega u našem

probavnom sustavu od dolje navedenih? A) disaharid B) laktoza C) dipeptid D) glukoza E) ugljikov dioksid i voda

5. Biolog nastavlja svoje pokuse: pomoću papira za filtriranje provuče kroz preparat Lugolovu otopinu - otopinu od joda s KI-om. Tako će se granule obojiti. Kakvu boju će dobiti?

………………………………………………………………………………………………

Biolog u sljedećem pokusu ogulit će krumpir, jednu stranu će izbušiti i rupu će napuniti natrijevim kloridom. Taj krumpir će staviti na laboratorijsku času čiji je promjer samo malo manji od krumpirovog. 6. Što će se dogoditi nakon nekoliko sati? (2 boda)

A) Stanice krumpira će primiti sol, zbog toga će veličina krumpira porasti. B) Krumpir će se skupiti, i pasti će u laboratorijsku času. C) Stanice krumpira će se rastegnuti, veličina krumpira će porasti. D) Turgorski tlak stanice krumpira će narasti. E) Sol u rupi postati će vlažan.

7. Objasnite pojavu! (2 boda)

…………………………………………………………………………………………………

…………………………………………………………………………………………………

…………………………………………………………………………………………………



8. Između niže navedenih tvdnji koje se temelje na istoj pojavi?

A) Primanje kalcijevih iona korjenovih dlačica. B) Plazmoliza stanice epiderme mesnatih listova luka. C) Apsorpcija glukoze kroz resica u krv. D) Prijelaz molekule kisika preko zida plućnih mjehurića. E) Vezivanje natrijevih iona na površini koloida tla.

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. ukupno

IV. Naše uho 10 bodova Dva bitna dijela ljudskog uha su srednje uho i unutrašnje uho. Upišite odgovarajuće slovne znakove u kvadratiće poslije tvrdnje! A) Karakteristično je za srednje uho B) Karakteristično je za unutrašnje uho C) Karakteristično je za oboje D) Nije karakteristično ni za jedno, ni za drugo

1. U njemu se nalaze spojene kosti u zglobu.

2. Sadrži receptore koje uzrokuju osjet sluha.

3. Tu nastaje osjet glasa.

4. S jedne strane ga graniči bubnjić.

5. Glasna rezonancija uzrokuje u njemu šireći mehanički efekt.

6. Ispunjeno je tekućinom.

7. Povezano je sa ždrijelom.

8. Tu se nalazi i osjetilo ravnoteže.

9. Njegov dio je i vanjski slušnik.

10. Upala grla može uzrokovati upalu i ovoga dijela.

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. ukupno



V. Udovi i njihovo djelovanje 8 bodova Na crtežima niže nalaze se udovi jednog insekta i jednog čovjeka. (Dimenzije su različite.)

1. Koji su na slici viđeni poprečno-prugasti mišići? Slovni znak ispravnog odgovora upišite u

prazan kvadratić!

A) Znakovi x i y. B) Znakovi a i b. C) Znakovi a, b, x, kao i y. D) Znakovi a, b, x, y, f kao i d. E) Na slici se ne nalaze poprečno-prugasti mišići.

2. Na kojoj slici su vidljivi mišići koji su pričvršćeni uz vanjski skelet?

A) Znakovi x i y. B) Znakovi a i b. C) Znakovi a, b, x, kao i y. D) Znak x. E) Na slici se ne nalaze mišići koji su pričvršćeni uz vanjski skelet.

3. Njegova kontrakcija uzrokuje savijanje uda:

A) Znakovi mišića x i y. B) Znakovi mišića a i b. C) Znakovi mišića a, b, x, kao i y. D) Znak x. E) Znakovi mišića a i x.

4. Gdje se nalazi tijelo stanice (soma) motoričkog neurona koje neposredno djeluje na mišić

označen znakom a na desnom prikazu? A) U prednjem rogu sive tvari kralježnične moždine. B) U stražnjem rogu sive tvari kralježnične moždine. C) U silaznom putu bijele tvari kralježnične moždine. D) U motoričkom polju moždane kore. E) U spinalnom gangliju.

x

y



5. Imenujte dvije kosti podlaktice (desni prikaz)! (2 boda)

…………………………………………… …………………………………………… . 6. Imenujte dvije kosti pojasa uda viđenog na slici! (2 boda)

………………………………………… ………………………………………………

1. 2. 3. 4. 5. 6. ukupno

VI. Disanje životinja 9 bodova Napišite brojeve dolje navedenih tvrdnji u krugove skupova kamo pripadaju, a zatim odgovorite na pitanja!

1. Kisik ulazi u stanicu životinje difuzijom. 2. Životinja prima kisik difuzijom pomoću cijele površine tijela.. 3. Organ za disanje životinje potpomažu pokreti za disanje. 4. Izdisaj je aktivni proces u disanju životinje. 5. Udisaj je aktivni proces u disanju životinje. 6. Organ za disanje životinje sastoji se od kapilara koji sadrže hitin. 7. Tijekom izdisaja i uzdisaja istovremeno prijelazi svježi zrak kroz organ za disanje.

(dvostruko disanje). 8. Imenujte organ za disanje insekata! ………………………………………………

9. Mehanizam za disanje kišne gliste možemo naći i u grupi kralježnjaka. Kod vodozemaca je iznimno značajan. Obrazložite zašto!

…………………………………………………………………………………………………

…………………………………………………………………………………………………

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. ukupno



VII. Grašak 11 boda Gregor Mendel je proučavao nasljeđivanje više osobina graška (Pisum sativum). O obliku zrna je ustanovio da za naslijeđe je odgovoran jedan gen na dominantno-recesivni način. U drugom pokusu istraživao je nasljeđivanje duljine stabljike. Parenjem biljaka u bliskom srodstvu stvorio je populaciju s niskim rastom koju je križao s jedinkama populacije s visokim rastom, stvorenih na isti način. Tako načinjene jedinke F1 generacije je križao međusobno, i stvorio F2 generaciju. Učestalost duljine stabljike jedinki spomenute populacije (omjer u postocima jedinki određene visine u jednoj populaciji) prikazujemo na priloženom grafikonu. U kvadratima na kraju redova tablice označite je li tvrdnja istinita (I) ili lažna (L), ili ako se ne može dati odgovor pomoću danih informacija (X)!

1. Znak P1 (tamni stupci) označuje roditeljsku generaciju s visokim rastom.

2. U roditeljskoj generaciji sa visokim rastom nalazi se jedinka koja ima kraću stabljiku od bilo kojih jedinki F1 generacije.

3. Među jedinkama niskog i visokog rasta roditeljskih generacija nalaze se jedinke i s istom duljinom stabljike.

4. Tijekom proučavanja F1 generacije biljaka Mendel je ih uvrstio u sedam različitih fenotipova.

5. U generaciji F1 najčešća duljina stabljike je 140 cm.

6. Duljina stabljike i oblik zrna su osobine koje se nasljeđuju neovisno jedna od druge.

7. Članovi F1 generacije su bili heterozigoti u pogledu na datu osobinu..

P1P2

F1

F2

duljina stabljike (cm)



P1



Duljina stabljike biljaka je najviše puta tipično kvantitativno svojstvo. Međutim, Mendelova istraživanja nam pokazuju da u slučaju graška pripadanje u kategoriju niskog ili visokog rasta je osobina određena s dva alela jednog jedinog gena, koja se nasljeđuje na dominantno-recesivni način. 8. Imenujte jedno svojstvo nasljeđivanja koje možemo primijetiti na grafikonu, i opravdava

našu utvrdu. (da nasljeđivanje kategorije niskog i visokog rasta je dominantno-recesivna osobina)!

………………………………………………………………………………………………

………………………………………………………………………………………………

9. Dajte nam moguće objašnjenje da visina graška – iako nije kvantitativno svojstvo - ipak se

pojavljuje u više fenotipična oblika! …………………………………………………………………………………………………

………………………………………………………………………………………………….

10. Koji postotak cijele generacije F2 čine jedinke niskog rasta F2 generacije? (Dajte odgovor

na teoretski način na temelju vašeg znanja, odgovor na temelju procjenjivanja visine stupaca se ne može prihvatiti).

………………………………………………………………………………………………….. 11. Koji omjer potomaka se može očekivati međusobnim križanjem jedinki niskih rasta F2

generacije?

A) 100% niski rast B) 1 niski rast : 3 visoki rast C) 3 niski rast : 1 visoki rast D) 1 niski rast : 1 visoki rast E) 100% visoki rast

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. ukupno



VIII. Signali opasnosti naše Zemlje 9 bodova

Pročitajte detalj članka i odgovorite na pitanja!

Od Aljaske do snijegom pokrivenih Andi svijet se zagrijava, štoviše u dosta velikoj brzini. Iako je prosječna temperatura Zemlje samo 0,6 C viša nego što je bila na početku prošlog stoljeća, najhladnije i najudaljenije regije su ipak postale toplije. A zabrinjavajuća posljedica? Otapanje leda, presušenje rijeka, erodiranje obala, ugrožena naselja. Zagrijavanje osjeća i biljni i životinjski svijet. Stoljećima istrebljujemo šume, ložimo ugljenom, naftom i zemnim plinom, puštamo CO2 i plinove u atmosferu koji uzrokuju efekt staklenika, čija se količina brže povisila, nego što bi to mogle biljke i oceani apsorbirati. Kako se razina CO2 povisuje, tako gmiže nit žive gore u toplomjeru: po prognozama do kraja stoljeća ponovo za 1,5-5,5 Celzija. Svijet je toliko ovisan o fosilnim gorivima da neće biti jednostavno ograničavanje ispuštanja plinova. Prije tri godine SAD je odbacio Sporazum Kyoto iako bi isti samo usporavao povećavanje razine plinova koji uzrokuju efekt staklenika. Povećavanje temperature može prouzrokovati ekstremno vrijeme. Zbog otapanja leda razina oceana će porasti, dolazi do promjene temperature vode i koncentracije soli, što može promjeniti strujanje mora.

(Izvor: National Geografic Hungary, rujan 2004.)

1. Koji su (mogući) razlozi globalnog zagrijavanja prema članku? Navedite barem četiri razloga pomoću članka! (2 boda)

• …………………………………………………………………………………………

• …………………………………………………………………………………………

• …………………………………………………………………………………………

• …………………………………………………………………………………………

2. Koje su posljedice globalnog zagrijavanja? Nabrojite barem tri pomoću članka!

• …………………………………………………………………………………………

• …………………………………………………………………………………………

• …………………………………………………………………………………………

3. Formulirajte u čemu je bit pojačanja efekta staklenika!

………………………………………………………………………………………………

………………………………………………………………………………………………

………………………………………………………………………………………………

………..……………………………………………………………………………………

………………………………………………………………………………………………



4. Napišite prognozu u vezi s prosječnom temperaturom Zemlje između 2004. i 2100.!

………………………………………………………………………………………………

………………………………………………………………………………………………

5. Zbog kojeg razloga mogu oceani smanjiti mjeru zagrijavanja?

………………………………………………………………………………………………

………………………………………………………………………………………………

6. Po vašem mišljenju kako bi se mogle smanjiti klimatske promjene uzrokovane ljudskom djelatnošću? Napišite barem tri rješenja! (3 boda) • …………………………………………………………………………………………

…………………………………………………………………………………………

…………………………………………………………………………………………

• …………………………………………………………………………………………

…………………………………………………………………………………………

…………………………………………………………………………………………

• …………………………………………………………………………………………

…………………………………………………………………………………………

…………………………………………………………………………………………

1. 2. 3. 4. 5. 6. ukupno







maksimalan broj bodova

postignuti broj bodova

I. Mahovina i lišaj 10 II. Morske kornjače 13 III. Krumpir koji se ne jede samo 10 IV. Naše uho 10 V. Udovi i njihovo djelovanje 8 VI. Disanje životinja 9 VII. Grašak 11 VIII. Signali opasnosti naše Zemlje 9 Ukupno 80 Broj bodova na pismenom dijelu maturalne radnje (postignuti bodovi · 1,25) 80 · 1,25 = 100

ispravljač

Datum: ……………………………… __________________________________________________________________________

elért pontszám

egész számra

kerekítve/ postignuti

broj bodova

zaokružen na cijeli

broj

programba beírt egész pontszám/

upisani cijeli broj bodova

Feladatsor (az írásbeli vizsgarész pontszáma)/ Niz zadataka (broj bodova pismenog dijela ispita) javító tanár/ispravljač jegyző/bilježnik

Dátum/Datum: ……………………… Dátum/Datum: ………………………………

Documents

BIOLÓGIA HORVÁT NYELVENdload.oktatas.educatio.hu/erettsegi/feladatok_2013tavasz...Ovi su slovni znakovi točnog ili točnih odgovora. Pripazite na to da slovo bude jednosmisleno,