20
1 INVESTICIONI PROJEKAT ~KNJIGOVODSTVENI BIRO “POZITIVA”~ Profesor: Student: Valjevo, jul 2012.

Biznis Plan Knjigovodstvo

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Biznis Plan Knjigovodstvo

1

INVESTICIONI PROJEKAT ~KNJIGOVODSTVENI BIRO

“POZITIVA”~ Profesor:

Student:

Valjevo, jul 2012.

Page 2: Biznis Plan Knjigovodstvo

2

S A D R Ž A J 1. IZVRŠNI REZIME 3 2. LIČNA KARTA INVESTITORA 4 3. PODACI O AUTORU BIZNIS PLANA 4 4. OPIS I SVRHA PREDUZETNIČKE IDEJE 5 5. ANALIZA TRŽIŠTA 6 5.1. SWOT ANALIZA 7 5.2. PROMOVISANJE 8 6. PROCENA RIZIKA 9 7. TEHNIČKO-TEHNOLOŠKE STAVKE 10 8. LOKACIJA 11 9. LJUDSKI RESURSI 11 10. EKONOMSKI I FINANSIJSKI POKAZATELJI 13 10.1. NAČINI OSTVARIVANJA PRIHODA 13 10.2. INICIJALNO ULAGANJE 14 10.3. TOK NOVCA 14 11. FINANSIJSKO-TRŽIŠNA OCENA 16 11.1. NETO SADAŠNJA VREDNOST 16 11.2. ROK POVRAĆAJA INVESTICIJE 18 11.3. INTERNA STOPA RENTABILNOSTI 18 12. ZAKLJUČAK 20

Page 3: Biznis Plan Knjigovodstvo

3

1. IZVRŠNI REZIME Osnovna delatnost Knjigovodstvenog biroa „POZITIVA“ biće pružanje računovodstvenih usluga malim preduzećima i preduzetnicima, kao i poreskim savetovanjem na teritoriji grada Valjeva. Ideja za otvaranje ovog biroa, javlja se iz nekoliko razloga. Pre svega, jer sam mišljenja da je budućnost u uslužnoj delatnosti. Sagledavanjem privrednih tokova u Valjevu došla sam do zaključka da je opravdano otvoriti agenciju ovog tipa, jer tražnja za računovodstvenim uslugama ima trend rasta. Uz to konkurentske agencije trenutno pružaju usluge po jako nepristupačnoj ceni, na šta se žale mali privrednici grada Valjeva. Srbija je zemlja u tranzicionom periodu, a državni aparat je svestan da budžet nosi privatni sektor. Samim tim, subvencijama i odredjenim programima, država će nastojati da podstiče otvaranje sve većeg broja malih preduzeća i preduzetničkih radnji, a potencijalnih klijenata Biroa „POZITIVA“. Pored navedenih razloga dodajem još jedan, subjektivni, smatram da posedujem potrebno znanje u oblasti računovodstva i da ću uz pravi odabir zaposlenih stvoriti uspešnu agenciju. Cilj poslovanja svakog preduzeća se sastoji u tome da se ostvari profit uz što manje ulaganja, i da se na taj način stvori poslovni identitet koji bi bio prepoznatljiv po kvalitetnim, brzim i pouzdanim uslugama. Takođe, još neki od ciljeva biroa bili bi:

- shvatanje potrebe korisnika, - postizanje različitosti u pružanju usluga u odnosu na konkurenciju, - sticanje inovativnih znanja i stručnih usavršavanja, - obavezno korišćenje naprednih tehnologija, - obavezan profesionalan odnos prema poslu i klijentima.

Početno ulaganje 410.000,00

Neto sadašnja vrednost 1.270.602,00

Period povraćaja uloženih sredstava Tokom druge godine

Interna stopa rentabilnosti 86%

Page 4: Biznis Plan Knjigovodstvo

4

2. LIČNA KARTA INVESTITORA

1. Naziv i sedište: Knjigovodstveni biro „POZITIVA“ 2. Delatnost: 6210; Računovodstveni i revizorski poslovi

3. Predmet poslovanja: Pružanje računovodstvenih usluga malim preduzećima i preduzetničkim radnjama

4. Organizaciono pravni status: Preduzetnička radnja 5. Datum osnivanja: Još uvek nije osnovana

6. Planirani broj zaposlenih: - 2 (dva) zaposlena; IV i VI/VII stepen stručne spreme

7. Finansijsko stanje: Lična sredstva – 4.000 eura 8. Mesto vršenja delatnosti: Valjevo 9. Ime i prezime osnivača i predstavnika xxxxxxxx 10. Adresa xxxxxxxxx 11. Kontakt telefon 066/11-22-333 12. E-mail: [email protected]

3. PODACI O AUTORU BIZNIS PLANA

Studiju izvodljivosti ovog projekta u potpunosti je pripremila i kroz ovaj biznis plan izradila xxxxxxxxx, student završne godine Poslovnog fakulteta u Valjevu Univerziteta „SINGIDUNUM“ i budući vlasnik Knjigovodstvenog biroa “POZITIVA”.

Page 5: Biznis Plan Knjigovodstvo

5

4. OPIS I SVRHA PREDUZETNIČKE IDEJE Usluge iz oblasti računovodstva, koje bi biro pružao svojim klijentima, razlikovale bi se u zavisnosti od delatnosti kojom se odredjeni klijent bavi, kao i organizaciono-pravnog statusa tog privrednog subjekta. U planu je da poslovne knjige vodim za mala preduzeća, udruženja gradjana i preduzetničke radnje - ugostiteljske, trgovačke, uslužne, proizvodne i zanatske delatnosti. Knjigovodstvene usluge će biti namenjene privrednim subjektima koji iz sopstvenih razloga nemaju mogućnosti za lični knjigovodstveni sektor. Bitno je navesti da kod preduzetničkih radnji postoji mogućnost izbora vodjenja knjiga u prostom ili dvojnom knjigovodstvu, u zavisnosti od delatnosti i planiranog obima poslovanja, moguće je i u početku voditi poslovne knjige po sistemu prostog knjigovodstva, a u slučaju proširenja obima poslovanja preći na sistem dvojnog knjigovodstva o čemu je neophodno obavestiti Agenciju za privredne registre, zbog drugačijeg postupka podnošenja završnog računa; dok je kod pravnih lica poslovne knjige moguće voditi isključivo po sistemu dvojnog knjigovodstva. Neki od tekućih poslova vezanih za vodjenje poslovnih knjiga preduzetničkim radnjama i pravnim licima bi bili: popunjavanje dokumenata u vezi otvaranja radnji i ugostiteljskih objekata, obrada primljenih podataka kroz računovodstveni softver, vođenje knjige evidencije prometa i usluga, prihoda i rashoda, knjige o prometu paušalno

oporezovanih obveznika, knjige ulaznih i izlaznih računa, izrada kalkulacija cena vezanih za poslovanje preduzetnika, podnošenje prijava na obavezno socijalno osiguranje i izrada zdravstvenih knjižica za

novozaposlene radnike, obračun zarada i izrada platnih spiskova i popunjavanje naloga vezanih za isplatu plata

zaposlenima, overa obrazaca M-4 za zaposlene radnike po isteku tekuće godine, popunjavanje pojedinačnih prijava i ostalih poreskih prijava koje prate poslovanja

preduzetnika, praćenje vrednosti godišnjih prometa zbog ulaska u sistem obračuna poreza na dodatu

vrednost (preko 4 miliona godišnje), kao i obračun PDV-a (mesečni ili tromesečni) izrada završnih računa na kraju godine.

Page 6: Biznis Plan Knjigovodstvo

6

5. ANALIZA TRŽIŠTA Već je uvreženo mišljenje da je imati svoju firmu za pružanje knjigovodstvenih usluga vrlo profitabilan posao. Činjenica je da je u poslednjih par godina dosta porastao broj registrovanih knjigovodstvenih radnji. Ipak, ne opstaju svi na tržištu. Cena usluga već odavno nije merilo kvaliteta same usluge. Velika greška je napravljena što su uvedeni programi obuke kadrova koji nemaju računovodstveno predznanje, čime im je data mogućnost prekvalifikacije iz zanimanja npr. medicinski tehničar u zanimanje sertifikovani knjigovodja. Ideja celog projekta je verovatno bila kadrove u sufcitarnim zanimanjima obučiti za rad u knjigovodstvu kako bi lakše našli posao u novostečenom zanimanju, ali teško da je bila nečija ideja da se neko posle tromesečne obuke osmeli i otvori sopstvenu knjigovodstvenu radnju. To je direktno uticalo na pad kvaliteta pružanja usluga i formiranja cene istih. Konkurenciju sada čine sa jedne strane višegodišnje knjigovodstvene radnje koje ostaju bez klijenata jer ih preuzimaju, sa druge strane, priučene knjigovodje za duplo manju cenu i šest puta manji kvalitet usluga. S tim u vezi, ciljno tržište biroa „POZITIVA“ će biti novoosnovani privredni subjekti. Računajući na to da državni budžet zavisi od privatnog sektora, i da će država nuditi i dalje povoljne programe i subvencije za zapošljavanje i samozapošljavanje, kako bi smanjila stopu nezaposlenosti i uvela u regularne tokove tzv. crno tržište rada, veoma je bitno osmisliti dobru promotivnu strategiju koja će privlačiti potencijalne klijente i ulivati im poverenje i kvalitetno pružanje usluga. Jedna od težih strana ovog poslovanja moglo bi biti to što se propisi iz računovodstva kao i poreski zakoni u Srbiji prečesto menjaju, zbog čega je potrebno promene stalno pratiti i usvajati ih da bi smo pružili kvalitetne usluge.

Veoma je važno ažurno, pravovremeno i potpuno pružati knjigovodstvene usluge po pristupačnim cenama, na način koji će „rasteretiti“ klijenta i omogućiti mu više vremena za obavljanje njegovog posla, i proširenje obima poslovanja. Što se ličnih potencijala tiče, smatram da posedujem potrebno znanje iz oblasti računovodstva, polazeći od toga da sam školovan kadar i da sam već porodično usmerena ka ovom poslu. Vešta sam i u informatici, i uvek spremna da znanje proširujem i usavršavam se.

Page 7: Biznis Plan Knjigovodstvo

7

5.1. SWOT ANALIZA Direktnom konkurancijom smatram knjigovodstvene agencije „NN“, „MINEX“, „AVIZO FORUM“, „MINUS“. Sva pomenuta konkurentska preduzeća su na različitim lokacijama i izuzev agencije „NN“ nisu u neposrednoj blizini biroa „POZITIVA“. Njihov glavni adut je dugogodišnja tradicija i prepoznatljiva firma što bi u odredjenom periodu moglo ugrožavati poslovanje naše firme i smanjiti joj šanse da pridobije poverenje potrošača. Zato treba podsticati i usmeravati kolektiv u pravcu što uspešnijeg obavljanja radnih zadataka kako bi kvalitet usluga bio ono na šta će potrošači uvek računati kada je reč o birou „POZITIVA“.

Strenghts (Snage) Weaknesses (Slabosti) 1. Ažurno poslovanje i povoljne cene 2. Dobra organizovanost 3. Kvalitetan i pouzdan kadar 4. Korišćenje novih znanja

1. Firma je nova na tržištu pa je potrebno da prođe određeno vreme da posao zaživi

Opportunities (Šanse) Threats (Pretnje) 1. Izuzetno povoljna i isplativa delatnost 2. Povećana tražnja za kvalitetnom uslugom 3. Smena poslovnih genaracija – starije knjigovodje planiraju odlazak u penziju

1. Nepoverenje potencijalnih kupaca 2. Postojeći renomirani konkurenti 3. Pojava novih konkurenata 4. Česte promene zakonski regulativa

I pored renomea, dugogodišnjeg iskustva i zavidnog položaja na tržištu, smatram da navedeni konkurenti imaju i dosta slabosti, koje bi trebalo iskoristiti kao tudje greške i na njima se učiti. Slaba organizacija rada, prevelika gužva na radnom mestu u toku radnog vremena, visoke cene a slab kvalitet usluga, nedovoljna posvećenost klijentu – pojedincu zbog velikog ukupnog broja klijenata, napeta radna atmosfera odredjena strogim pravilima – sve su greške koje ne trebaju činiti jedno poslovanje, i treba se svojski potruditi da do njih ne dodje. Neophodno je težiti što organizovanijem pristupu poslu – lično obilaziti klijente zbog primopredaje radne dokumentacije, što stvara osećaj posvećenosti pojedincu, a nama daje više vremena za kvalitetniji rad jer nema gužve u radnom prostoru, a radna atmosfera treba biti zasnovana na dogovoru i fleksibilnosti zarad što boljeg krajnjeg uspeha.

Page 8: Biznis Plan Knjigovodstvo

8

5.2. PROMOVISANJE Za procenu potreba tržišta kao osnovni izvor informacija koristila sam mišljenja vlasnika valjevskih malih preduzeća i preduzetničkih radnji. Kao metod ispitivanja koristila sam sledeću anketu: Odgovori obeleženi zvezdicom (*) podrazumevaju da je više od 50% ispitanih preduzetnika i vlasnika malih preduzeća u Valjevu, odgovorilo na ovaj način. Uporedo sa anketom, obavila sam sa njima i kratak razgovor vezan za pitanja na koja su dali odgovore. Zaključci na osnovu ankete i obavljenih pomenutih razgovora su:

- da postoji tražnja za uslugama koje nameravam da pružam, - da su korisnici usluga postojećih agencija nezadovoljni cenom i brzinom usluge, - da su uglavnom otvoreni u pogledu da svoje poverenje ukažu novoj agenciji u kojoj rade

mladi i stručni ljudi, - da je određeni broj firmi u Valjevu ipak lojalan i odan agenciji koja mu vodi knjige

godinama, te će biti veoma teško pridobiti njihovo poverenje, jer su agencije koje postoje 10-15 godina ipak u prednosti u pogledu iskustva i stečenih veza tokom svih tih godina rada.

Page 9: Biznis Plan Knjigovodstvo

9

S obzirom da ciljno tržište uglavnom obuhvata područje grada Valjeva odlučili smo se za reklamiranje putem lokalnih TV stanica - VTV, Cronic, Regionalna televizija Valjevo, Marš, kao i putem radio stanica - Radio Valjevo, Patak, Marš, 014. Ovaj vid reklamiranja za početak biće intezivan, kako bi efikasnije došli do svesti potencijalnih klijenata. Kasnije ćemo ga ograničiti kako bi smaljili troškove reklame. Postoje i jeftiniji vidovi promocije koje ćemo redovno primenjivati, kao što je deljenje potencijalnim mušterijama zanimljivo osmišljenih flajera i vizit karti sa podacima o birou (logo, adresa, telefon, e-mail i vrste usluga koje pružamo). Flajere i vizit karte delićemo u Gradskoj upravi, Upravi javnih prihoda, Pošti, u bankama i na drugim mestima na kojima se mogu sresti potencijalni kupci usluga koje će pružati biro "POZITIVA". Stečene klijente ćemo često nagrađivati sitnim poklonima (hemijskim olovkama, zidnim i stonim kalendarima, upaljačima, notesima), na kojima će naravno stajati logo, adresa i broj telefona agencije. Svesni smo da je u internetu budućnost, pa zašto bi se onda ograničavali isključivo na tržište grada Valjeva. Treba svim silama težiti kao što boljem iskorišćenji tržišta koje Internet nudi, i predstaviti se tim putem što većem broju klijenata, pri čemu će e-mail [email protected] biti glavno sredstvo razmene podataka sa klijentima, što će u mnogome povećati efikasnost rada biroa. Ipak, najefikasniji metod promocije za firmu koja tek počinje sa radom jeste preporuka ljudi. Ako su stečeni klijenti zadovoljni našom uslugom, oni su ujedno i naši glavni promoteri, jer su direktni korisnici naših usluga, lično su se uverili u kvalitet usluge koju nudimo, a s tim u vezi naše ciljno tržište postaju svi ljudi koje oni direktno poznaju. Zato treba predvideti nagradu za njihovo svesno ili nesvesno reklamiranje naše firme.

6. PROCENA RIZIKA Uzimajući u obzir predmet poslovanja, kritične tačke poslovanja mogu biti sticanje klijenata i borba za obezbedjenjem tržišne pozicije na početku, i kasnije, imajući u vidu da je lakše izgubiti nego steći klijente, potrebno je uložiti velike napore u to da nam postojeći klijenti ostanu lojalni, odnosno da budu zadovoljni kvalitetom usluga. Takođe, veoma je bitno da preduzeće kao novo na tržištu uloži sav potreban napor kako bi što pre eliminisalo sve predrasude kod potencijalnih potrošača i poslovnih partnera.

Page 10: Biznis Plan Knjigovodstvo

10

7. TEHNIČKO-TEHNOLOŠKE STAVKE Delatnost koju sam odabrala za svoju radnju sem ličnog znanja, napora i zalaganja ne iziskuje nikakav odredjeni process rada, kao što bi to bio slučaj sa proizvodnom ili nekom drugom delatnošću. Za normalno i potpuno funkcionisanje firme, neophodno je obezbediti prostor u kom će se delatnost obavljati, taj prostor opremiti poslovnim nameštajem (radni stolovi, stolice, police), obezbediti dovoljan broj kompjutera i štampača, računovodstveni softver za kvodjenje knjigovodstvenih evidencija klijentima, stalnu fiksnu i Internet liniju, neophodan kancelarijski materijal. U zavisnosti od toga da li je klijent već registrovan obveznik, ili nov privredni subjekat, razlikuju se i početne aktivnosti biroa “POZITIVA”. Kod već registrovanih firmi potrebno je uzeti podatke o obvezniku neophodne za otvaranje baze u okviru računovodstvenog softvera i stanje preneto od prethodnog knjigovodje, na osnovu zaključnog lista i analitičkih kartica sa odredjenim datumom, u zavisnosti da li je reč o preduetničkoj radnji ili preduzeću. U svakom slučaju, moraju postojati neki podaci o prethodnom poslovanju, koji bi birou “POZITIVA” predstvaljali početno stanje za tog obveznika. Ukoliko je reč o radnji koja je tek otvorena ili je tek treba otvoriti, iz razgovora sa njenim vlasnikom saznaju se potrebe samog klijenta, koliko se snalazi sa računovodstvenom dokumentacijom i dokumentacijom vezanom za njegovo poslovanje, da li je prethodno imao iskustva sa tim, ima li već predvidjene odredjene poslovne aktivnosti, koliko će imati zaposlenih radnika. Sve su to informacije na osnovu kojih procenjijemo moguću poslovnost odredjenog klijenta i prema tome i odredjujemo naknadu za vodjenje poslovnih knjiga. Nakon obavljenog razgovora i postignutog dogovora o ceni usluga koja zadovoljava obe strane, neophodno je potpisati ugovor o vodjenju poslovnih knjiga koji detaljno odredjuje prava i obaveze obe strane i cenu usluge koja će biti izvršena. Dalje aktivnosti biroa prema klijentu zavise isključivo od delatnosti kojom se klijent bavi. Kroz razgovor će bit ii dogovoreni dani kada će neko od zaposlenih iz biroa “POZITIVA” posećivati klijenta, uzimati dokumantaciju za rad, vraćati obradjenu dokumentaciju, proveravati ispravnost i ažurnost vodjenja knjiga u samom poslovnom prostoru klijenta, preuzimati novac za predaju pazara u banku. Novac će biti preuziman nakon što bude prebrojan pred klijentom, a u posebnu evidencionu knjigu potpisaće se i klijent i zaposleni iz biroa da je izvršena primopredaja odredjenog novčanog iznosa.

Page 11: Biznis Plan Knjigovodstvo

11

8. LOKACIJA Poslovni prostor koji je investitor predvideo za obavljanje delatnosti Knjigovodstvenog biroa „POZITIVA“ je površine 30 m2 ugovoren sa zakupodavcem na period od 2 godine. Prostor se nalazi u centru grada, glavnoj gradskoj ulici Karadjordjevoj br. 120, koja obiluje poslovnim objektima. Objekat nema direktan prilaz sa ulice, iz razloga što je i zgrada u sklopu koje se nalazi malo uvučena u odnosu na sam kolovoz i trotoar, što će omogućavati mirno obavljanje poslova, bez gužvi i konstantnog prolaženja pešaka. U sklopu poslovnog prostora je i manja odvojena prostorija koja će biti preuredjena za kancelarijsku kuhinju, površine 10m2 a pored te prostorije obezbedjen je i toalet. Ugovoren mesečni iznos zakupnine je 25.000,00 dinara i biće plaćan do 10-og u mesecu za prethodni mesec, prema ispostavljenom računu za zakup, jer je zakupodavac pravno lice. Prostor je izolovan, okrečen, sa obezbedjenim parnim grejanjem, električnom energijom, vodom, priključkom za fiksni telefon i Internet. Može se zaključiti da poslovni prostor u potpunosti zadovoljava potrebe obavljanja usluga svojom površinom i funkcionalnošću.

9. LJUDSKI RESURSI Biti zaposlen u računovodstvu jednog preduzeća i u knjigovodstvenom birou nije ni u kom slučaju isto. U knjigovodstvenom birou, u zavisnosti od broja klijenata i obima posla, uglavnom svaki radnik dobije kao zaduženje odredjeni broj klijenata i podrazumeva se da za svakog od njih odradjuje sva neophodna poslovna knjiženja. Predvidjeno je zapošljavanje u stalni radni odnos 2 radnika, 1 sa zvanjem ovlašćeni računovodja i VI ili VII stepenom stručne spreme, i 1 radnik sa zvanjem računovodja, IV stepen stručne spreme.

Page 12: Biznis Plan Knjigovodstvo

12

Posao će biti podeljen izmedju zaposlenih i mene kao vlasnika, s tim da će poslove vezane za primopredaju dokumentacije i preuzimanje i uplatu pazara obavljati zaposleni sa IV SSS. Za zaposlene primljene u radni odnos biće uredno predate popunjene prijave na obavezno socijalno osiguranje u RZZO i RFPIO, kao i zaključeni ugovori o radu po kojima će biti utvrđena visina cene rada. Plate zaposlenih su obračunate u bruto iznosu, na mesečnom nivou i to: za 2 radnika po 48.930,00din. = 97.860,00 din.

Dok za vlasnika samo obaveze po osnovu poreza i doprinosa na mesečnom nivou iznose 11.450,00din. Radno vreme će podrazumevati rad isključivo radnim danima, od ponedeljka do petka u periodu od 08 do 16h. Pauze za doručak ili dnevni predah biće organizovane na način koji neće ometati obavljanje poslova. Rbr. OPIS Vlasnik Ranik 1 Radnik 2 UKUPNO

1 Bruto osnovica 25.000,00 41.500,00 41.500,00 108.000,00 2 Neoporezivi iznos - 7.822,00 7.822,00 15.644,00 3 Osnovica za porez 25.000,00 33.678,00 33.678,00 92.356,00 4 Porez na zarade 2.500,00 4.040,00 4.040,00 10.580,00 5 Dop.na ter.radnika 4.475,00 7.430,00 7.430,00 19.335,00 6 Dop.na ter.posloda. 4.475,00 7.430,00 7.430,00 19.335,00 7 Neto zarada - 30.030,00 30.030,00 60.060,00 8 UKUPNO 11.450,00 48.930,00 48.930,00 109.310,00

Page 13: Biznis Plan Knjigovodstvo

13

10. EKONOMSKI I FINANSIJSKI POKAZATELJI 10.1. NAČINI OSTVARIVANJA PRIHODA Prihod će biti ostvarivan od pružanja usluga drugim poreskim obveznicima – malim preduzećima i preduzetničkim radnjama. Nemoguće je očekivati da će u kratkom vremenskom periodu biti obezbedjen veći broj klijenata, ali se sa sigurnošću može tvrditi da će se tome težiti konstantnim promotivnim aktivnostima, i ažurnim poslovanjem. U narednom tabelarnom prikazu data je struktura uslužnog asortimana.

Rbr. Naziv usluge Prodajna cena

1. Vodjenje poslovnih knjiga za trgovinske radnje 5.000,00 2. Vodjenje poslovnih knjiga za ugostiteljske radnje 6.000,00 3. Vodjenje poslovnih knjiga za zanatske radnje 4.000,00 4. Vodjenje poslovnih knjiga za paušal 3.000,00 5. Vodjenje poslovnih knjiga za preduzeća 10.000,00

6. Vodjenje poslovnih knjiga poslovnu jedinicu -20% od pune cene

7. Obračun PDV-a 1.000,00 8. Obračun zarada za zaposlene 1.000,00 9. Poresko savetovanje 4.000,00

Page 14: Biznis Plan Knjigovodstvo

14

10.2. INICIJALNO ULAGANJE Kako je već prethodno pomenuto, neophodno je opremiti poslovni prostor kako bi bio što funkcionalniji za obavljanje poslovne delatnosti. Početno ulaganje će u potpunosti biti obezbedjeno iz ličnih sredstava investitora. U sledećem tabelarnom prikazu dat je pregled opreme i uređaja koji će morati da budu nabavljeni.

Rbr. Naziv Jed. mere Količina Cena po komadu Vrednost

1. Radni sto Kom. 3 20.000,00 60.000,00 2. Kompjuter+oprema Kom. 3 30.000,00 90.000,00 3. Radne stolice Kom. 3 10.000,00 30.000,00 4. Police za dokumentaciju Kom. 3 15.000,00 45.000,00 5. Štampač Kom. 3 5.000,00 15.000,00 6. Garnitura(sto+2stolice) Kom. 1 30.000,00 30.000,00 7. Skener fotokopir Kom. 1 20.000,00 20.000,00 8. Računovodstveni softver Kom. 1 70.000,00 70.000,00 9. Kancelarijski materijal razno 50.000,00 50.000,00

Ukupno: 410.000,00 10.3. TOK NOVCA Tok novca (cash flow) podrazumeva analizu godišnjih priliva i odliva novčanih sredstava u odredjenom vremenskom periodu. Prilivi kao jedna od stavki novčanog toka, u ovom projektu su predvidjeni kao ostvarivanje prihoda po osnovu prodaje pružanja usluga. Iz tog razloga daćemo najpre strukturu samih priliva u petogodišnjem periodu posmatranja.

Opis usluge Cena usluge

Kol Prva godina

Kol Druga godina

Kol Treća godina

Kol Četvrta godina

Kol Peta godina

VPK-trgovci 5.000 84 420.000 84 420.000 84 420.000 84 420.000 84 420.000 VPK-ugostitelji 6.000 72 432.000 72 432.000 72 432.000 72 432.000 84 504.000 VPK-zanatlije 4.000 72 288.000 72 288.000 72 288.000 84 336.000 84 336.000 VPK-paušal 3.000 72 216.000 72 216.000 72 216.000 96 288.000 96 288.000 VPK-preduzeća 10.000 24 240.000 24 240.000 36 360.000 36 360.000 36 360.000 VPK-posl.jedin. 4.800 36 172.800 36 288.000 36 288.000 36 288.000 36 288.000 Obračun PDV-a 1.000 180 180.000 180 180.000 180 180.000 180 180.000 192 192.000 Obračun plata 1.000 324 324.000 324 324.000 324 324.000 324 324.000 324 324.000 Por.savetovanje 4.000 24 96.000 24 96.000 24 96.000 24 96.000 48 192.000

UKUPNO 2.368.800 2.484.000 2.604.000 2.724.000 2.904.000

Page 15: Biznis Plan Knjigovodstvo

Na osnovu prethodne strukture priliva, u tabelarnom prikazu koji sledi date su i vrednosti predvidjanja novčanih odliva za prvih 5 godina poslovanja firme, i njihov odnos sa vrednostima priliva.

Prva godina Druga godina Treća godina Četvrta godina Peta godina PRILIV 2.368.800 PRILIV 2.484.000 PRILIV 2.604.000 PRILIV 2.724.000 PRILIV 2.904.000 Pružanje usluga 2.368.800 Pružanje usluga 2.484.000 Pružanje usluga 2.604.000 Pružanje usluga 2.724.000 Pružanje usluga 2.904.000 ODLIV 2.085.720 ODLIV 2.136.220 ODLIV 2.136.220 ODLIV 2.136.220 ODLIV 2.136.220 Obaveze-vlasnik 137.400 LD-vlasnik 137.400 LD-vlasnik 137.400 LD-vlasnik 137.400 LD-vlasnik 137.400 LD-2 radnika 1.174.320 LD-2 radnika 1.174.320 LD-2 radnika 1.174.320 LD-2 radnika 1.174.320 LD-2 radnika 1.174.320 Komun.taksa - Komun.taksa 50.000 Komun.taksa 50.000 Komun.taksa 50.000 Komun.taksa 50.000 Zakup posl.prost. 300.000 Zakup posl.prost. 300.000 Zakup posl.prost. 300.000 Zakup posl.prost. 300.000 Zakup posl.prost. 300.000 Struja 180.000 Struja 180.000 Struja 180.000 Struja 180.000 Struja 180.000 Grejanje 60.000 Grejanje 60.000 Grejanje 60.000 Grejanje 60.000 Grejanje 60.000 Komunalije 18.000 Komunalije 18.000 Komunalije 18.000 Komunalije 18.000 Komunalije 18.000 Telefon 36.000 Telefon 36.000 Telefon 36.000 Telefon 36.000 Telefon 36.000 Internet 20.000 Internet 20.000 Internet 20.000 Internet 20.000 Internet 20.000 Marketing 60.000 Marketing 60.000 Marketing 60.000 Marketing 60.000 Marketing 60.000 Ostali troškovi 100.000 Ostali troškovi 100.000 Ostali troškovi 100.000 Ostali troškovi 100.000 Ostali troškovi 100.000 Novčani tok 283.080 Novčani tok 347.780 Novčani tok 467.780 Novčani tok 587.780 Novčani tok 767.780

Godina Cash flow

0 -410.000 1 283.080 2 347.780 3 467.780 4 587.780 5 767.780

Page 16: Biznis Plan Knjigovodstvo

16

11. FINANSIJSKO-TRŽIŠNA OCENA 11.1. NETO SADAŠNJA VREDNOST Investicioni projekat baziran na rezultatima neto sadašnje vrednosti je izveden putem diskontovanja neto priliva gotovine po stopi koja reflektuje vrednost alternativnog korišćenja fondova sabirajući ga u toku trajanja investicije, i oduzimajući ga od inicijalne investicije.

Diskontna stopa kao stopa koja odražava tekuće tržišne procene vremenske vrednosti novca i rizike koji su karakteristični za sredstvo, predstavlja prinos koji bi investitori zahtevali da ostvare, ako bi se opredelili za ulaganje koje bi stvorilo tokove gotovine u istim iznosima, u istim rokovima dospeća i istog profila, kao što su oni koje preduzeće očekuje da će da ostvari od tog ulaganja. Dakle, ova stopa se unapred određuje i na osnovu nje se sagledava neto sadašnja vrednost projekta.

U slučaju ovog projekta za diskontnu stopu biće uzeta stopa rizika na nivou Srbije koja iznosi 17,83%. Obračun diskontovane sadašnje vrednosti izgleda ovako:

Tok novca Način obračuna

Diskontovana sadašnja vrednost

Inicijalno ulaganje -410.000 -410.000 Prva godina 283.080 283.080/(1+0,1783)1 240.244 Druga godina 347.780 347.780/(1+0,1783)2 250.490 Treća godina 467.780 467.780/(1+0,1783)3 285.947 Četvrta godina 587.780 587.780/(1+0,1783)4 428.692 Peta godina 767.780 767.780/(1+0,1783)5 475.229

Page 17: Biznis Plan Knjigovodstvo

17

NSV=(240.244+250.490+285.947+428.692+475.229) – 410.000 NSV=1.680.602 – 410.000 = 1.270.602 Kako je neto sadašnja vrednost veća od nule, i iznosi 1.270.602 dinara zaključak na osnovu ovog segmenta analize je da se isplati investirati u ovaj projekat. Važno je napomenuti da se inicijalno ulaganje ne diskontuje iz razloga što se ono odmah ulaže.

0.00

100000.00

200000.00

300000.00

400000.00

500000.00

600000.00

700000.00

800000.00

900000.00

I god II god III god IV god V god

Sadasnja vrednost

Cash flow

Page 18: Biznis Plan Knjigovodstvo

18

11.2. ROK POVRAĆAJA INVESTICIJE

Godina Cash flow Dis.Sad.Vred. 0 -410.000 -410.000 1 283.080 240.244 2 347.780 250.490 3 467.780 285.947 4 587.780 428.692 5 767.780 475.229

Posmatrajući vrednosti dobijene za tok novca i diskontovanu sadašnju vrednost za period od 5 godina i uporedjujući ih sa vrednošću inicijalnog ulaganja, može se zaključiti da će početno ulaganje u iznosu od 410.000,00 dinara biti u potpunosti otplaćeno tokom druge godine poslovanja. Sabiranjem iznosa diskontovane sadašnje vrednosti obračunate za prvu, drugu i treću godinu poslovanja, može se uočiti da je dobijeni zbir veći od inicijalnog ulaganja, što znači da će početno ulaganje biti u potpunosti otplaćeno tokom druge godine poslovanja. 11.3. INTERNA STOPA RENTABILNOSTI Interna stopa rentabilnosti predstavlja faktor od velike važnosti koji se koristi za donošenje odluke o investiranju u odredjeni projekat. Projekat se smatra pogodnim za ulaganje, ukoliko je interna stopa rentabilnosti veća. Ako bi poredili više projekata sa istim ulaganjima, kao najbolji bi bio uzet onaj projekat čija je interna stopa rentabilnosti najveća. Ovaj pokazatelj govori o procentu do kog bi preduzeće smelo da bude opterećeno. Ova stopa bi trebala biti veća od diskontne stope, koja se koristi za obračun neto sadašnje vrednosti.

283.080 + 347.780 + 467.780 + 587.780 + 767.780 - 410.000 = 0 (1+r)1 (1+r)2 (1+r)3 (1+r)4 (1+r)5

Page 19: Biznis Plan Knjigovodstvo

19

Postoji više načina obračuna interne stope rentabiliteta, a kako taj postupak nije predmet ovog projekta, koristićemo jedan od načina za rešavanje ovog obračuna, odnosno funkciju IRR u okviru programa Microsoft Excel.

Ako se uzme u obzir da je kao diskontna stopa za obračun neto sadašnje vrednosti korišćena stopa od 17,83% a da interna stopa rentabilnosti ima vrednost od 86%, zaključuje se da bi poslovanje Knjigovodstvenog biroa „POZITIVA“ bilo rentabilno i da će se ulaganje u ovaj projekat isplatiti. Takodje, stopa nam pokazuje da biro može biti finansijski opterećen do 86%.

Diskontna stopa za obračun NSV 17,83% Interna stopa rentabilnosti 86%

Page 20: Biznis Plan Knjigovodstvo

20

12. ZAKLJUČAK Na osnovu izvršene analize projekta, i na osnovu pozitivnih rezultata koji su dobijeni, može se konstatovati da je projekat pozitivno ocenjen i prihvatljiv za izvođenje. Vreme isplativosti investicije, najjednostavniji dinamički pokaztelj rentabilnosti investicije, pokazuje za koje se vreme očekuje povraćaj investiranih sredstava. Vreme isplativosti investicije predstavlja period u kojem kumulativni neto novčani tok pre servisiranja dugova postane pozitivan. Da bi investicioni projekat bio prihvatljiv vreme povraćaja uloženih investicionih sredstava mora biti manje od ekonomskog veka investicionog projekta. U projektu Knjigovodstvenog biroa „POZITIVA“ uložena sredstva vraćaju se u drugoj godini poslovanja. Analogno tome, projekat je prihvatljiv. Metodom neto sadašnje vrednosti investicije očekivani prilivi gotovine za svaki period diskontovani su diskontnim faktorom. Zbir ovako diskontovanih neto priliva investicionog projekta u svim periodima projekcije čini neto sadašnju vrednost investicionog ulaganja. Neto sadašnja vrednost je pozitivna, pa je i projekat je u potpunosti prihvatljiv. Kao još jedan od finansijskih pokazatelja, utvrdjena je i interna stopa rentabilnosti, koja takodje pokazuje da je otvaranje Knjigovodstvenog biroa „POZITIVA“ isplativa investicija. Od velikog je značaja to što je procentualna vrednost ove stope skoro 5 puta veća od diskontne stope sa kojom je obračunata neto sadašnja vrednost. Prema tome, i rentabilnost projekta je na visokom nivou što omogućuje sigurno izmirenje kreditnih obaveza. Na osnovu svega izloženog, projekat se ocenjuje pozitivnom ocenom i kategoriše kao isplativ.