1

COST-BENEFIT ANALIZA U PROCJENI UTJECAJA NA OKOLISKRIPTA

PROF. DR.SC. DAMIR RAJKOVI

Sveuilite u Zagrebu Rudarsko-geoloko-naftni fakultetZavod za naftno inenjerstvo 2011

2

SADRAJ:1. 2. 3. 3.1. 3.2. 3.2.1. 3.2.2. 3.2.3. 3.2.4. 3.2.5. 3.2.6. 3.2.7. 3.2.8. 3.2.9. 3.2.10. 3.2.11. 3.2.12. 3.3. 3.3.1. 3.3.2. 3.3.3. 3.3.4. 3.3.5. 4. 4.1. 4.1.1. 4.1.2. 4.1.3. 4.1.4. UVOD OSNOVNA NAELA COST-BENEFIT ANALIZE COST-BENEFIT ANALIZA U FUNKCIJI PROCJENE OKOLI Identifikacija trokova i koristi za ulaz u cost-benefit analizu Koristi i trokovi ire drutvene zajednice Naknada za koritenje i prenamjenu zemljita Naknada za zatitu voda Naknada za koritenje mineralnih sirovina Ekoloke nezgode i rizik nastajanja Trokovi oneienja zraka Trokovi oneienja bukom Zdravstveni trokovi Trokovi vezani uz stavove javnosti Trokovi naruavanja krajobraza Trokovi vezani uz prostorno ureenje Trokovi smanjenja prihoda ostalih gospodarskih aktivnosti Koristi Vrijednosno mjerljive koristi i trokovi Podloge za izraun vrijednosno mjerljivih koristi i trokova Postupak raunanja vrijednosno izraenih koristi i trokova Jednokratne vrijednosno izraene koristi Godinje koristi ostvarene kroz proizvodnju Zamjena opreme NOVANO NEMJERLJIVI UTJECAJI NA OKOLI Neki primjeri za procjenu vrijednosno nemjerljivih koristi i trokova Procjene koristi i trokova koritenjem neizravnih trokovnih metoda Hedonic Property Value" metoda (HPV Metoda putnih trokova (Travel Cost Method) - TCM metoda Defensive Expenditure Method" - DEM metoda "izdataka zbog mjera zatite UTJECAJA NA 1 1 3 6 8 9 12 13 15 18 19 20 20 21 22 23 23 24 27 29 29 30 30 30 31 31 37 38 39 40

3.2.3.1. Princip obraunavanja naknada kod eksploatacije nafte i plina

3

4.1.5. 4.1.6. 5. 6. 7. 8.

Metoda proizvodne funkcije Metoda vrednovanja zdravlja i dugovjenosti COST-BENEFIT OMJER ZAKLJUAK LITERATURA PRILOZI

40 41 42 44 45 47

1. UVOD Analiza koristi i trokova (cost-benefit analiza) openito je postupak (alat) kojim se prosuuju drutvene koristi i drutvene tete, koje e se predvidivo pojaviti ostvarenjem nekog projekta. Za razliku od analitikih metoda kojima se prosuuje individualna efikasnost samog projekta, ova analiza razmatra ukupne drutvene efekte projekta. Ova analiza smatra se objektivnom metodom za lake donoenje odluke o prihvatljivosti ili neprihvatljivosti odreenog projekta te u odabiru izmeu razliitih varijanti ili alternativa projekata. injenica je da odluka o ulaganju u neki projekt bez obzira koliko se inila isplativom na prvi pogled, moe uzrokovati znaajne gubitke drutvenog bogatstva (tete za drutvo) odnosno krajnji output poduzetog projekta moe imati neoekivane i neeljene posljedice koje mogu biti vee od koristi koje projekt svojom implementacijom donosi. Za razliku od klasine trine analize koja obuhvaa prihode, trokove te isplativost samog projekta i sastavni je dio svake investicijske studije, analiza koristi i trokova u svom pristupu ukljuuje financijski mjerljive i nemjerljive elemente drutvenih koristi i teta. Na osnovi financijski mjerljivih drutvenih koristi i teta izraunava se neto sadanja vrijednost koja uz ocjenu financijski nemjerljivih drutvenih koristi i teta slui za ukupnu ocjenu prihvatljivosti projekta. Analiza koristi i trokova (costbenefit analiza) sve se ee koristi kao jedna od metoda za ocjenu prihvatljivosti neke gospodarske aktivnosti (projekta) u okoliu. U tom kontekstu analiza koristi i trokova vaan je dio procesa procjene utjecaja na okoli i to na razini pojedinanih projekata i neophodna podrka odluivanju u zatiti okolia. Svaki projekt (uobiajeni naziv je ZAHVAT) kao trajna ili privremena gospodarska ili drutvena djelatnost naruit e ekoloku stabilnost, bioloku raznolikost ili na bilo koji drugi nain (najee negativno) utjecati na okoli. Procjena utjecaja na okoli je postupak ocjenjivanja prihvatljivosti namjeravanog zahvata (projekta) s obzirom na okoli i odreivanje potrebnih mjera zatite okolia koje se provode u okviru pripreme namjeravanog zahvata, odnosno prije izdavanja lokacijske odnosno graevne dozvole Stoga Cost-benefit analizu treba shvatiti i koristiti kao optimizacijski instrument u procjeni utjecaja nekog zahvata na okoli, koji doprinosi nalaenju najboljih rjeenja i pomae pri donoenju odluke o prihvatljivosti ili neprihvatljivosti zahvata , prije svega kod izbora odgovarajue varijante zahvata ili odluke izmeu dviju alternativa (sa zahvatom ili bez zahvata).

2. OSNOVNA NAELA COST-BENEFIT ANALIZENajprije treba rei da to nije nikakav novi izum ekonomske znanosti, ve relativno stari postupak koji se ve davno primjenjuje u praksi razvijenih zapadnih zemalja pri ocjeni

4

meusobno razliitih projekata, a i u naoj literaturi pojavio se kao pojam ve 30.-tih godina prolog stoljea, iako se takve analize nisu ba esto radile. Njena primjena koristila se prije svega kod ulaganja u javne i infrastrukturne objekte, ali se sve ee koristi i kod ostalih projekata u sluaju postojanja znatnije drutvene koristi i tete. Filozofiju cost-benefit analize moda najbolje definira tzv. "Paretov napredak"nazvan prema talijanskom ekonomistu Vilfredu Paretu. Naelo Paretovog napretka zasniva se na pretpostavci:da u dananjem suvremenom drutvu nije mogue realizirati bilo kakav projekt koji nikome nee nanijeti tetu. Stoga su ekonomisti za projekte koji su bili predmet cost-benefit analize, uveli pojam potencijalnog Paretovog napretka prema kojem se isplati ulagati u svaki projekt kod kojeg su koristi onima koji ih uivaju vee od trokova onih kojima su ti trokovi prouzrokovani. Za projekte koji ostvaruje koristi i kompenziraju trokove koje uzrokuju moe se rei da su ostvarili potpuni Paretov napredak. Ti se trokovi i koristi mogu opisati kao ona vrsta koristi i trokova koje ne terete nositelja zahvata ve iru ili uu drutvenu zajednicu, pa i budue generacije. To se moe smatrati prvom definicijom tzv."Odrivog razvitka". Primjer: Izgradnjom jedne suvremene ceste koja bi trebala zamijeniti postojeu staru cestu neprikladnu za poveani promet, treba sagledati koliko e iznositi neposredni trokovi izgradnje te ceste, ali i koliko e teta i koristi za drutvo izazvati izgradnja nove ceste. Kao tete uslijed izgradnje ceste mogu se smatrati: a) trokovi izgradnje ceste, b) trokovi odravanja ceste, c) gubitak u umarskoj i/ili poljoprivrednoj djelatnosti zbog toga to e se stanovite povrine uma i/ili poljoprivrednog zemljita morati prenamijenit u cestu, d) ako nova cesta nee vie prolaziti kroz neka mjesta, doi e do smanjenja prihoda trgovine, ugostiteljstva i drugih djelatnosti u tim mjestima, jer e ih promet putnika zaobii, e) ekoloke posljedice do kojih e doi na prostoru kroz koje e prolaziti nova cesta izazvane bukom, ispunim plinovima, zagaivanjem otpadom koji e putnici ostavljati za sobom, itd., f) nezadovoljstvo dijela stanovnitva kroz ije e podruje prolaziti nova cesta zbog naruavanja njihovog mira, ali, takoer, i nezadovoljstvo stanovnitva uz staru cestu, jer e se sada osjeati naputenima i zapostavljenima. Kao koristi od nove ceste javit e se: a) uteda na vremenu putnika zbog veih brzina vonje koje e nova cesta dozvoliti u usporedbi sa starom cestom, b) uteda na gorivu, gumama i trokovima odravanja vozila zbog bolje kvalitete nove ceste, c) manje tete na vozilima u prometnim udesima zbog boljih prometnih karakteristika nove ceste i vee sigurnosti vonje, d) manji broj ozlijeenih u prometnim nesreama a sa tim u vezi i manji trokovi lijeenja (iz razloga kao pod c), e) manji broj smrtno stradalih u prometnim nesreama (iz razloga kao pod c), f) poveani prihodi gospodarstva i stanovnitva u mjestima kroz koja e ili blizu kojih e prolaziti nova cesta,

5

g) posredne koristi od zapoljavanja veeg broja ljudi na odravanju nove ceste zbog

ega dolazi do poveanja kupovne moi stanovnitva kraja kroz koji prolazi nova cesta, h) eventualne koristi svih vrsta do kojih moe doi ako se izgradnjom nove ceste omogui laki pristup nekom do sada manje razvijenom podruju i time potakne razvoj tog podruja. Iz ovog saetog prikaza moe se sagledati osnovna filozofija cost benefit analize, kao i sve to ova analiza treba obuhvatiti. Za razliku od kalkulacija koje su uobiajene kod razmatranja financijskih uinaka jednog gospodarskog zahvata, u kojem se razmatraju oekivani trokovi i prihodi poslovanja tog zahvata, cost benefit analiza pokriva znatno ire podruje i razmatra posljedice izgradnje odnosno poslovanja jednog zahvata na uu i iru okolinu uzimajui u obzir niz drugih gospodarskih i negospodarskih aktivnosti i zahvata (meuutjecaji s drugim zahvatima). Ova analiza najee je postupak kojim se prosuuju drutveni prihodi (koristi) i drutveni trokovi (tete), koje e se predvidivo pojaviti ostvarenjem nekog zahvata (projekta). Nazivaju se i eksternim koristima i trokovima. Za razliku od analitikih metoda kojima se prosuuje individualna efikasnost samog projekta (investicijske studije), ova analiza razmatra ukupne drutvene efekte zahvata. U tom kontekstu analiza koristi i trokova vaan je dio procesa procjene utjecaja na okoli i to na razini pojedinanih projekata i neophodna podrka odluivanju u postupku procjene utjecaja zahvata na okoli. Istodobno to je metoda izbora izmeu vie varijanti zahvata, ako ih ima, ili alternativa izmeu jedine, predloene, (izvedbene) varijante zahvata i nultog stanja (kada se zahvat ne bi realizirao). Taj se izbor provodi optimizacijom neto koristi (benefita), odnosno: Neto B= B-C

3. COST-BENEFIT ANALIZA U FUNKCIJI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLISvaki projekt odnosno zahvat kao trajna ili privremena gospodarska ili drutvena djelatnost moe naruiti ekoloku stabilnost, bioloku raznolikost ili na bilo koji drugi nain (najee negativno) utjecati na okoli. Procjena utjecaja na okoli je postupak ocjenjivanja prihvatljivosti namjeravanog zahvata (projekta) s obzirom na okoli i odreivanje potrebnih mjera zatite okolia koje se provode u okviru pripreme namjeravanog zahvata, odnosno prije izdavanja lokacijske odnosno graevne dozvole ali i onih za koje izdavanje dozvole nije potrebno. Najee su to infrastrukturni objekti (prometni,energetski,vodni), proizvodne i sportske graevine, zatim graevine za postupanje s otpadom, turistiki i ugostiteljski centri, trgovaki centri zahvati kojima se eksploatiraju mineralne sirovine i sl. Razlika izmeu lokacijske i graevne dozvole je u principu vremenu trajanja. Dok lokacijska dozvola pretpostavlja odreeno vrijeme trajanja projekta i nakon njegovog zavretka se naputa dovoenjem, u vie manje, prvobitno stanje kroz tehnoloku i bioloku sanaciju ili se projektom sanacije prilagoava buduoj namjeni. Graevinska dozvola ima praktiki neogranieni rok trajanja. Struna podloga za procjenu utjecaja zahvata na okoli je Studija utjecaja na okoli kojom se ocjenjuje prihvatljivost zahvata za okoli. Sam postupak procjene trebalo bi zapoeti ve u ranijoj fazi priprema za realizaciju namjeravanog zahvata. Ovisno o vrsti zahvata i obiljejima okolia ocjenjuje se jaina i trajanje utjecaja obzirom na niz bitnih imbenika

6

(zdravstveni, gospodarski, socioloki, meteoroloko-klimatoloki, prometni, urbani, pedoloki, hidroloki, geoloko-geotehniki, seizmoloki, krajobrazni i sl.). Studija utjecaja na okoli kojom se ocjenjuje prihvatljivost zahvata na okoli u osnovi mora sadravati: -opis zahvata i lokacije, -ocjenu prihvatljivosti zahvata i -mjere zatite okolia i plan provedbe mjera. To podrazumijeva osim opisa samog zahvata i lokacije: -prepoznavanje, definiranje i analizu moguih utjecaja zahvata (i njegovih varijantnih rjeenja) na okoli i to za vrijeme izgradnje, rada ali i nakon prestanka rada zahvata ukljuujui i ekoloke nesree i rizik njihovog nastanka, -usklaenost zahvata s meunarodnim obvezama Hrvatske o ogranienju prekograninih utjecaja i smanjenju globalnih utjecaja na okoli, -analizu koristi i trokova (cost-benefit analizu), -utvrivanje potrebnih mjera zatite okolia tijekom izgradnje, rada i prestanka rada zahvata ukljuujui i prijedlog mjera za spreavanje i ublaavanje posljedica moguih ekolokih nesrea, -definiranje programa praenja stanja okolia (ako je potrebno) -odnos nositelja zahvata prema naelima i ciljevima u zatiti okolia kao i odgovornost za provoenje mjera zatite, -nain suradnje nositelja zahvata s javnou, -analizu meuutjecaja zahvata sa postojeim ili planiranim zahvatima na zauzetost i optereenje okolia -procjenu trokova mjera zatite okolia i mjera praenja stanja okolia te njihov udio u trokovima izgradnje (realizacije) i rada ali i nakon prestanka rada, -odabir varijante i ocjenu prihvatljivosti zahvata. Sve gore navedeno ukazuje na injenicu da je izrada studije utjecaja na okoli multidisciplinarna djelatnost koja zahtijeva ukljuivanje veeg broja eksperata raznih strunih i znanstvenih disciplina koji mogu osigurati zadovoljavajuu razinu procjene utjecaja zahvata na okoli. Cost-benefit analiza moe biti vrlo sloena i zahtijeva timski rad strunjaka razliitih specijalnosti. Zbog svoje sloenosti iziskuje i znaajna sredstva koja esto nisu dostupna tzv. malim investitorima i zahvatima. U takvim sluajevima i opseg analize treba prilagoditi znaenju i intenzitetu moguih utjecaja zahvata na drutvo i okoli. Analiza koristi i trokova (uz analizu i ostalih utjecaja) trebala bi omoguiti jednoznano donoenje odluke da li je drutvo spremno prihvatiti (platiti) razinu trokova (teta) koje e odreeni zahvat uzrokovati za drutvo (ali i pojedinca) u odnosu na koristi koje e zahvat osigurati. Ukupne koristi i tete odnose se na mogue izravne i neizravne utjecaje i to na:: -ekosustav -zdravlje ljudi -gospodarstvo -drutvo

7

a trebaju obuhvatiti sve relevantne imbenike, (mjerljive i nemjerljive) kao i vanost njihovog utjecaja i vjerojatnost nastajanja. Konani rezultat predstavlja procjenu drutvenih koristi i trokova odnosno dobiti ili gubitka drutvenog bogatstva u sluaju realizacije zahvata. Procjena ukupnih drutvenih koristi i trokova (teta) nekog zahvata osnovni je princip tzv. odrivog razvitka koji u sebi ukljuuje ekonomske i drutvene elemente i elemente zatite okolia. Odrivi razvitak pretpostavlja osim ekonomskog razvitka i ouvanje prirodnih resursa i kvalitete okolia. To pretpostavlja da nije opravdano koristiti pojedine resurse ako ukupni trokovi prelaze ukupne koristi njihove uporabe. Zato je neophodno to tonije utvrditi utjecaje koji definiraju sve drutvene koristi i tete (neposredne i/ili posredne) koje su posljedica realizacije nekog zahvata kao i vjerojatnost njihovog nastajanja kako bi se konana odluka o prihvatljivosti zahvata za okoli mogla donijeti sa to veom sigurnosti. Analizu koristi i trokova treba zato promatrati kao jedan od vanih kriterija za donoenje odluke o prihvatljivosti ili neprihvatljivosti nekog zahvata. U procjeni utjecaja na okoli razvila su se, uglavnom dva osnovna naina ocjenjivanja trokova okolia kroz analizu koristi i trokova odnosno cost-benefit analizu: -preko vrijednosno mjerljivih koristi i trokova okolia izraenih u novanim jedinicama i, -pomou tzv. nemjerljivih trokova i koristi okolia kroz razliite ljestvice usporeivanja vrijednosti utjecaja Postoje odreena neslaganja unutar struke oko ekonomske (vrijednosne) procjene koristi i trokova obzirom da se neke koristi i tete vezane za okoli ne mogu iskazati vrijednosno pa na taj nain niti koristiti prilikom donoenja odluka o prihvatljivosti ili neprihvatljivosti zahvata. U primjeni i jednog i drugog naina javljaju se pitanja koje je nuno rjeavati ispravnim metodolokim pristupom. Zagovornici vrijednosne ocjene smatraju da je prednost ove metode jer: -omoguava usporedbu veliine i razmjera razliitih vrsta utjecaja na okoli, -omoguava da se razliite vrste utjecaja iskazuju u istim mjernim jedinicama (novane jedinice), -omoguava da se ukupne koristi usporede s ukupnim tetama za drutvo i okoli, -omoguava usporedbu i daje mogunost rangiranja raznih varijanti zahvata obzirom na ukupan iznos prepoznatih utjecaja na okoli, -omoguava jedinstveni kriterij za odluivanje o prihvatljivosti zahvata i sl. Kritiari vrijednosne ocjene koristi i trokova glavnim nedostatkom smatraju injenicu da se jedan dio prikupljenih sredstva u obliku koristi koja se osiguravaju radom zahvata ne koriste u cijelosti za zatitu okolia. Meutim treba naglasiti da u samoj definiciji costbenefit analize stoji da je to procjena drutvene spremnosti da prihvati veliinu trokova (teta) i u okoliu i na raun koritenja okolia u odnosu na koristi koje e neki zahvat osigurati za drutvo. Dakle drutvo mora biti spremno prihvatiti odreene trokove (tete) u okoliu i na raun okolia za koristi iskazane kroz:

8

- rast i razvoj gospodarstva, -doprinosa punjenju dravnog prorauna, -rast zaposlenosti, -rjeavanja ivotno vanih probleme drutva odnosno rasta ivotnog standarda koje e osigurati svaki pojedinani zahvat. Procjenom utjecaja i odabirom najprihvatljivije varijante zahvata nastoje se ti utjecaji (trokovi) svesti na prihvatljivu mjeru. Znatno vei problem je to se najvei dio vrijednosno izraenih koristi ne koristi na podruju na kojem se zahvat poduzima i gdje nastaju trokovi (tete) za drutvo (lokalnu zajednicu) koje zahvat uzrokuje. Zbog toga je u Studiji utjecaja na okoli vrlo vano to realnije procijeniti trokove mjera zatite i mjera praenja stanja okolia koje u osnovi imaju zadau odrati razinu negativnih utjecaj zahvata na okoli u zakonski prihvatljivim granicama. injenica je da je u procjeni utjecaja na okoli nekog zahvata ukljueno itav niz zakona, podzakonskih akata, pravilnika i uredbi pomou kojih se kroz studiju utjecaja na okoli treba potvrditi prihvatljivost zahvata na okoli (u prilogu). Kroz zakonsku regulativu preko naknada za koritenje i optereenje okolia znaajni dio trokova za ouvanje okolia prenosi i na nositelja zahvata. To bi trebalo biti i jedno od osnovnih naela principa odrivog razvitka. Nositelji zahvata (investitori ili koncesionari) trebali bi biti vrlo zainteresirani za to realniju procjenu trokova mjera zatite i praenja okolia. Na osnovi rezultata procjene utjecaja na okoli, definiranih mjera zatite okolia i praenja stanja okolia investitor (koncesionar) treba uskladiti projekt (rudarski projekt) to moe i znaajnije utjecati na isplativost ulaganja i kroz poveanje ukupnih trokova proizvodnje (eksploatacije ako se radi o mineralnim sirovinama) na efikasnost realizacije zahvata. Obzirom da Studija utjecaja na okoli svakog zahvata treba prikazati sve koristi i mogue trokove, kako mjerljive tako nemjerljive, problem se komplicira time to neke od njih nije mogue izraziti vrijednosno. Zbog svoje razliitosti takve se koristi ili tete teko mogu vrednovati i na taj nain objediniti ve se mogu prikazati nekim od slijedeih modela": - fizikalnim modelom; - znanstveno utemeljenim modelom; - statistikim modelom; -modelom analogije; -modelom temeljenim na ekspertnoj prosudbi, kojima se ocjenjuje intenzitet odabranih, novano nemjerljivih utjecaja.

3.1. Identifikacija trokova i koristi za ulaz u cost-benefit analizuU prvoj fazi procjene (odnosno izradi Studije) potrebno je identificirati sve utjecaje zahvata na okoli, i procijeniti da li su relevantni za okoli ili ne. Nakon toga, identificirani signifikantni utjecaji povezuju se s koristima i trokovima za okoli. Povezivanje identificiranih utjecaja zahvata na okoli s trokovima (i koristima) trebala bi biti obvezna faza cost benefit analize, kojom bi se poveala sama transparentnost metode i smanjila mogunost da se neki trokovi izostave. Sam postupak identifikacije utjecaja esto se povezuje samo sa tzv.ekspertnim metodama procjene (tzv. vrijednosno nemjerljivim), ali je dobro povezati ove dvije faze u izradi studije, koje su prividno odvojene i koje se takvima

9

tretiraju u svim studijama procjene utjecaja na okoli. Primjer tablice za povezivanje prepoznatih utjecaja i trokova i koristi koji iz tih utjecaja proizlaze prikazan je na primjeru eksploatacije mineralnih sirovina. Tablica 3. 1. Tablica za povezivanje identificiranih relevantnih utjecaja na okoli i koristi i trokova u cost-benefit analizi na primjeru eksploatacije mineralnih sirovinaUTVRENI RELEVANTNI UTJECAJI na zrak na vodu na buku vizualni utjecaji mineralne sirovine metoda eksploatacije i stupanj iskoritenja Porezi doprinosi i naknade gospodarski razvoj utjecaj podruja vrijednost zemljita zapoljavanje industrija i poduzetnitvo utjecaj na infrastrukturu socijalni utjecaj VANOST ZA PROCJENU da da da da da da da da da da da da OEKIVANI UTJECAJ (B=POZIT./C=NEG.) negativan negativan negativan negativan pozitivan pozitivan pozitivan negativan pozitivan pozitivan pozitivan pozitivan NAIN EVIDENTIRANJA KORISTI (B) ILI TROKOVA (C) (EKSTERNI/INTERNALIZIRANI) Internalizirani troak (preko naknada, preko mjera zatite okolia) Internalizirani troak (preko naknada za koritenje i isputanje otpadnih voda, mjere zatite okolia) Eksterni troak (djelomina internalizacija preko mjera zatite okolia) Eksterni troak (djelomina internalizacija preko mjera zatite okolia) Eksterni troak (preko naknada za koritenje mineralnih sirovina) Korist Korist Internalizirani troak (preko naknada) Korist Korist Korist Korist

Pomou ovakve tablice tzv. check liste (liste upozorenja) otkrivaju se mogui utjecaji planiranog zahvata na okoli s opredjeljenjem njihovog drutvenog znaenja, a pri tome se selektiraju one vrijednosti koje su ugroenije i kojima treba posvetiti vie panje u postupku same procjene utjecaja. Za njihovu identifikaciju vano je znati aktivnosti i izvore utjecaja u toku realizacije zahvata, za vrijeme rada i nakon prestanka rada (sanacije) zahvata. Princip izrade liste upozorenja je da na svako pitanje o svakom moguem utjecaju zahvata na okoli, gospodarstvo, sustav prostornih vrijednosti, zdravlje ljudi, socijalni utjecaji sl. odgovori sa DA, NE ili nepoznato, zatim da ga opie i uz karakteristike promjena u sustavu okolinih vrijednosti. Na kraju treba definirati da li je utjecaj znaajan uz kratko obrazloenje. Za razliite vrste zahvata, uz ovu prikazanu za eksploataciju mineralnih sirovina, moe se ubrzati odreivanje relevantnih koristiti i trokova, okolia koji ulaze u cost-benefit analizu. Treba naglasiti razliku internaliziranih i eksternih trokova okolia koji se mogu koristiti u cost benefit analizi. Neki trokovi okolia u Hrvatskoj ve su internalizirani ekonomskim instrumentima zaite okolia kroz obavezu plaanja raznih naknada za koritenje i/ili zatitu okolia. To je sve vanije podruje zatite okolia (primjer: aktivnosti Fonda za zatitu okolia i energetske uinkovitosti). Instrumenti zatite okolia u konceptu odrivog razvitka uglavnom su financijsko optereenje (obveza-motivacija) investitora koji moraju poticati

10

mjere i naine realizacije zahvata kojima se koritenje okolia najmanje ugroava. Na taj nain se dio trokova za ouvanje okolia prenosi i na nositelja zahvata. Stoga je i u cost-benefit analizi to dobro uzeti u obzir, posebno odreujui internalizirane trokove, koje se kroz optimizaciju cost-benefit analizom moe smanjiti. To pokazalo kao vrlo prikladan optimizacijski alat izbora varijanti zahvata. Nositelji zahvata trebali bi biti vrlo zainteresirani za to realniju procjenu trokova mjera zatite i praenja okolia koji mogu i znaajnije utjecati na isplativost ulaganja i kroz poveanje ukupnih trokova proizvodnje na efikasnost realizacije zahvata. To znai da bi ih u cost benefit analizi trebalo iskazati kao udio u ukupnim trokovima eksploatacije.,m Primjeri ekonomskih instrumenata, koji su uvedeni u Hrvatsko zakonodavstvo (emisije plinova, odlaganje otpada i koritenje prostora), i koji se u cost-benefit analizi mogu koristiti kao internalizirani trokovi okolia, bit e prikazani u daljnjem tekstu. Osim ekonomskih instrumenata zatite okolia koji su propisani razliitim propisima, postoje i drugi internalizirani trokova okolia, npr. trokovi nabavke i rada opreme za zatitu okolia. I oni bi, u naelu, mogli doprinijeti optimiziranju varijanti zahvata. Kao internalizirani trokovi oni nisu toliko mjerilo koritenja okolia kao ekonomski instrumenti, i u tom smislu korelacija izmeu njih i stvarnih teta u okoliu je slabija, nego u sluaju ekonomskih instrumenata. Najee pogreke koje se deavaju kod izrade cost-benefit analiza u Studijama za procjenu utjecaja zahvata na okoli su: zanemarivanje eksternih trokova u analizi, prikazivanje internaliziranih trokova okolia (internaliziranih najee raznim ekonomskim instrumentima) u cost-benefit analizi kao koristi. Prema definiciji ekonomskih instrumenata zatite okolia, naknade plaene temeljem zakonske regulativa ne mogu biti koristi za drutvo ve samo troak investitora (mjere kojima se utjecaj na okoli svodi na prihvatljive Zakonom definirane).

Internalizirani trokovi okolia izraeni su najvie kroz naknade za okoli, koje se po razliitim propisima plaaju za koritenje ili zatitu razliitih dijelova okolia. injenicom da se uplauju u dravni proraun moglo bi ih se tretirati i kao korist za drutvenu zajednicu, ali obzirom da su rezultat koritenja okolia (optereenje), zauzimanja i prenamjene prostora, te utjecaja na zdravlje ljudi eventualne druge gospodarske aktivnosti smatraju se trokom.

3.2. Koristi i trokovi ire drutvene zajedniceKod procjene utjecaja nekog zahvata na okoli vano to realnije procijeniti i trokove mjera zatite i mjera praenja stanja okolia koje u osnovi imaju zadau odrati razinu negativnih utjecaj zahvata na okoli u zakonski prihvatljivim granicama. To su trokovi ire drutvene zajednice ili troak okolia tzv. internalizirani (interni) trokovi zatite okolia koji su definirani ekonomskim instrumentima drave i provedeni zakonskom regulativom (pravilnici, uredbe) kroz obavezu plaanja raznih naknada i taksi za koritenje i/ili zatitu okolia.

11

Ekonomski instrumenti zatite okolia, danas su najprepoznatljiviji trokovi okolia jer se mogu iskazati novano, i koji se mogu relativno lako izraunati. Oni su definirani zakonskom regulativom koja se odnosi na ili na zatitu okolia ili naknadu za koritenje okolia. Ovakav trend obvezujuih i motivirajuih zakonskih normativa u budunosti e se i dalje nastaviti. Meutim treba naglasiti da svi ekonomski instrumenti definirani zakonskim normativima ne moraju nuno biti u funkciji zatite okolia. Neki od njih predstavljaju samo naknadu za koritenje okolia koje drutvo treba prepoznati, valorizirati i odluiti da li je ostvarena naknada prihvatljiva u odnosu na pretpostavljene promjene u okoliu koje e zahvat prouzroiti. Tablica 3. 2. Pregled nekih ekonomskih instrumenata zatite okolia koji se mogu koristiti kao internalizirani trokovi u CB analiziSREDSTVA PO RAZLIITIM PROPISIMA KOJA SE POTPUNO KORISTE ZA ZATITU OKOLIA Nade za koritenje i prenamjenu zemljita Naknade za zatitu voda Namjenske naknade za financiranje komunalne infrastrukture za zatitu okolia SREDSTVA PO RAZLIITIM PROPISIMA KOJA SE NE KORISTE U CIJELOSTI ZA ZATITU OKOLIA Prenamjena zemljita Naknade za koritenje voda Naknade za koritenje opekorisnih funkcija uma Sredstva za jednostavnu bioloku reprodukciju uma Naknade za eksploataciju mineralne sirovine Komunalne naknade Boravine pristojbe Luke pristojbe Naknade za koncesije na pomorskom dobru Naknade za upotrebu pomorskog dobra Naknade za zatitu zraka Naknade za odlaganje otpada SREDSTVA PO ZAKONU O FONDU ZATITE OKOLIA I PRATEIM PROPISIMA

3.2.1. Naknada za koritenje i prenamjenu zemljitaKod realizacije svakog zahvata. dolazi do odreene prenamjene zemljita u podruju obuhvata zahvata ime se mijenja i vrijednost tog zemljita. Promjena vrijednosti zemljita pri tome moe biti negativna ali i pozitivna. U posljednje vrijeme ove promjene sve ee su pozitivne osobito kod zahvata eksploatacije mineralnih sirovina (kamenolomi, pjekokopi, glinokopi, ljunare i sl). Zahtjevi koji se mogu postaviti pred investitore omoguuju da nakon prestanka eksploatacije leita mineralne sirovine zemljite na podruju bive eksploatacije dobije nove sadraje (ribnjaci, industrijske zone, tereni za sport i rekreaciju, i sl), iako ima i sluajeva gubitka prvobitne vrijednosti zemljita (poljoprivredne povrine, umsko zemljite, panjaci i sl). Do gubitka vrijednosti zemljita moe doi i u okruenju zahvata. Realizacijom i radom zahvata zemljite i nekretnine mogu promijeniti svoju vrijednost, najee u negativnom smislu to predstavlja troak za okoli i drutvo. Najee kod analize vrijednosti zemljita, trokova oneienja i gubitka vrijednosti zemljita treba postaviti pitanja: -da li se u podruju zahvata nalazi osobito vrijedno obradivo zemljite ili nekretnine,

12

-da li e posljedica zahvata biti smanjenje poljoprivrednih povrina ili smanjenja vrijednosti nekretnina, -da li e se sanacijom zahvata doi do poboljanja kvalitete tla, vrijednosti nekretnina ili ne i sl. Detaljni podaci o povrinama, karakteristikama tla i biljnim zajednicama, nainu koritenja poljoprivrednog i ostalog zemljita po kategorijama i dominantnim kulturama kao i vrijednost poljoprivredne proizvodnje obzirom na prosjeni prinos omoguavaju odreivanje veliine troka uzrokovanog zahvatom.Naknade korisnika okolia (ovisno o graevini ili graevnoj cjelini te prostornim, tehnikim i tehnolokim znaajkama graevine), kao internalizirani trokovi koritenja prostora raunaju se na sljedei nain:

N = Zz1z2z3 x N1 x kk gdje je: N- iznos naknade u kunama, Zz1z2z3- prostorna, tehnika i tehnoloka znaajka graevine ili graevne cjeline u odgovarajuoj mjernoj jedinici u kojoj je: z1 prostorna, z2 - tehnika, z3- tehnoloka znaajka izraena, N1- naknada za mjernu jedinicu prostorne, tehnike i tehnoloke znaajke (jedinina naknada) u kunama, kk- korektivni koeficijent ovisan o stupnju utjecaja graevine ili graevinske cjeline na okoli Napomena: Uredba jo nije donijeta. Ovdje treba naglasiti neke naknade koje se javljaju vezano za zemljite.Uz uobiajeni porez koji se plaa na otkup zemljita a koji iznosi 5% od vrijednost zemljita kao jednokratna korist pojavljuje se naknada za prenamjenu zemljita. Sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljitu promjenom namjene poljoprivrednog zemljita plaa se jednokratna naknada umanjenja vrijednosti i povrine poljoprivrednog zemljita kao dobra od interesa za Republiku Hrvatsku. Visina naknade odreuje se na osnovi broja bodova, vrijednosti boda i povrine zemljita koje mijenja namjenu. Ako se radi o slunosti zemljita koja se najee dodjeljuje za zemljite koje je u vlasnitvu drave, jednokratnu korist za drutvo ini koncesija koja se obraunava po m2 zemljita koje se koristi uveana za 2% od ostvarene godinje dobiti zahvata. Treba naglasiti da se slunost zemljita dodjeljuje uglavnom za razdoblje od 5 godina s mogunou produljenja. To treba uzeti u obzir kod utvrivanja ukupnih koristi u vremenu trajanja zahvata. Osim naknada za zauzeto poljoprivredno zemljite, kao tete odnosno trokovi drutvene zajednice u uem smislu i najee se javljaju gubitak vrijednosti poljoprivrednih kultura ili umskih stanita koji e izostati prenamjenom zemljita. Na primjer za analizu trokova (teta) zbog prenamjene poljoprivrednog zemljita potrebno je znati:

13

-povrinu zemljita koje se prenamjenjuje u (ha) -kategoriju (kvalitetu) poljoprivrednog zemljita -strukturu nasada (oranice,panjaci, vonjaci,vinogradi, neplodno i sl) -vrste kultura koje rastu na pojedinim dijelovima zemljita (kukuruz, penica, trava, voe, i sl., -prinos po jedinici povrine (kg/ha), -prodajna cijena za svaku kulturu (kn/kg). Na osnovi ovih podataka mogue je izraunati ukupni mogui godinji prihod od poljoprivredne proizvodnje koji e izostati zbog prenamjene zemljita. Neposredne tete za drutvo koje nastaju gubitkom prinosa poljoprivrednih proizvoda su: -ukupna bruto dobit -porez na dodanu vrijednost na ostvareni godinji ukupni prihod od poljoprivredne proizvodnje Ovako izraunate tete obraunavaju se godinje u ivotnom vijeku zahvata, a da bi se dobila njihova realna vrijednost potrebno ih je metodom diskontiranja svesti na sadanju vrijednost. Na slian nain mogu se izraunati trokovi (tete) zbog gubitak i prenamjene umskog zemljita. Trokovi degradacije uma i oteenja flore zbog emisije i gubitka umskog stanita odnose se na podruje umskih ekosustava (tlo, vegetacija, umarstvo) za podruje obuhvata zahvata i to za vrijeme izgradnje, rada i sanacije nakon prestanka rada zahvata ukljuujui trokove oneienja i trokove ekolokih nezgoda s obzirom na rizik nastanka. U te trokove spadaju: -naknada za drvnu sastojinu, -naknada za mlade sastojine koje ne ine drvne zalihe i -opekorisne funkcije uma (OKF) Naknada za drvnu sastojinu odreuje se na temelju koliine drvnih zaliha, strukture drvnih zaliha po vrstama drvea, kvalitetnoj strukturi drvnih zaliha te cijena drveta na panju na lokaciji zahvata. Mlade sastojine su one koje nisu iskazane u drvnoj zalihi (prvi dobni razred, ikare). Procjena njihove vrijednosti temelji se na trokovima podizanja za pojedine razrede koji su odreeni prema standardnim tehnologijama podizanja uma. Opekorisne funkcije (OKF) ine slijedee funkcije uma: -zatita tla, prometnica i drugih objekata od erozije, bujica i poplava; -utjecaj na vodni reim i hidroenergetski sustav; -utjecaj na plodnost tla i poljodjelsku proizvodnju; -utjecaj na klimu; -zatita i unapreenje ovjekova okolia; -stvaranje kisika i proiavanje atmosfere; -rekreativna, turistika i zdravstvena funkcija;

14

-utjecaj na faunu i lov; -zatitne ume i ume s posebnom namjenom. Vrijednost opekorisnih funkcija uma odreuje se bodovima u odnosu na povrinu koritenog umskog zemljita. koji su definirani Pravilnikom o ureivanju uma. Procjenu trokova (teta) zbog prenamjene umskog zemljita uglavnom obraunava poduzee "Hrvatske ume" za lokaciji svakog pojedinog zahvata.

3.2.2. Naknada za zatitu vodaNaknada za zatitu voda, u smislu zatite okolia, sastoji se od tri vrste naknada definiranih zakonskim i podzakonskim aktima i to: -Naknada za koritenje voda, -Naknade za zatitu voda i -Naknade za ureenje voda. Naknada za koritenje voda obraunava se prema "Pravilniku o obraunu i plaanju naknade za koritenje voda" (NN 29/01). Naknadu koju plaaju svi investitori (koncesionari) odreuje se prema izrazu: N = N0 V1 u kojem su: N - ukupni iznos naknade (kn), N0 - visina naknade za koritenje vode prema vrsti vode i V1 - koliina koritene vode u m3 za obraunsko razdoblje. Naknada za zatitu voda odreuje se prema klimatskim znaajkama lokacije zahvata i proraunu kojim se kojim je izraunava prosjena godinja koliina slivne oborinske vode koja e se sakupiti na lokaciji zahvata (na primjer na nekom eksploatacijskom polju mineralne sirovine).Visina naknade odreena je "Odlukom o visini naknade za zatitu voda" (NN 58/00) a iznos naknade izraunava se prema "Pravilniku o obraunavanju i plaanju naknade za zatitu voda" (NN 62/00) izrazom: N = TVk1k2 gdje je: N - iznos naknade, T - visina naknade za 1m3 = 0,90 kn/m3, V - godinja koliina vode u m3 = k1 = 1,0 - vrijednost o kojoj ovisi stupanj utjecaja na pogoranje kakvoe voda, k2 = 0,7 vrijednost koja se primjenjuje kada se otpadne vode isputaju preko ureaja za proiavanje otpadnih voda u prirodni prijemnik. Naknada za ureenje voda definirana je "Zakonom o financiranju vodnog gospodarstva" (NN150/05) i Uredbom o visini naknade za ureenje voda (NN 14/06), a visina naknade za otvorene poslovne prostore koji su namijenjeni obavljanju gospodarskih i drugih

15

djelatnosti ukljuivo sve namjene, pa i eksploataciju mineralnih sirovina, odreuje se obzirom na povrinu i iznosi, trenutno, 0,20 kn/m2/g.

3.2.3. Naknada za koritenje mineralnih sirovinaDanas se u veini zemalja svijeta mineralne sirovine ne smatraju robom (u klasinom smislu) ve sredstvom pomou kojeg drave koje su vlasnici rezervi mogu financirati svoj gospodarski rast i nain ivota. Zbog toga danas odluku o eksploataciji neke mineralne sirovine ne odreuju samo utjecaj na okoli i trokovi eksploatacije nego ekonomsko stanje drave koja ih posjeduje. To cost-benefit analizi u Studijama zahvata eksploatacije mineralnih sirovina kao i Studijama koje obuhvaaju projekte za industrijsku preradu i proizvodnju mineralnih sirovina za industrijsku preradu daje zanaenje kapitalnih infrastrukturnih ulaganja za koje se cost-benefit analiza obavezno izrauje. Vanost mineralnih sirovina definirana je u injenici da je: Ustavom RH (l.52) definirano je da "rudno blago i ostala prirodna bogatstva, dijelovi prirode, i stvari od osobito kulturnog, povijesnog, gospodarskog i ekolokog znaenja za koje je zakonom odreeno da su od interesa za RH, imaju njezinu osobnu zatitu". Zakonom o rudarstvu se odreuje nain na koji se dobra od interesa za RH mogu upotrebljavati i iskoritavati, ovlatenici prava na njima i vlasnici, te naknada za ogranienja kojima su podvrgnuta. "Zakonom o rudarstvu" (NN/09) regulirani su uvjeti eksploatacije rudnog blaga. Obzirom da je rudno blago u vlasnitvu drave, sva trgovaka drutva i obrtnici koji se bave eksploatacijom mineralnih sirovina tretiraju se drugaije od gospodarskih subjekata u drugim gospodarskim granama i moraju plaati, osim uobiajenih poreza i tzv. naknadu za eksploataciju mineralnih sirovina i ostale poreze i takse koje je propisala drava (fiskalni sustav) upravo na osnovi vlasnitva nad rudnim blagom. U tom sustavu poreza standardnim porezima (korporativni) pridodaju se naknada za eksploataciju mineralnih sirovina kao i posebni porezi na eksploataciju koje definiraju Vlade pojedinih drava kako bi ostvarile eljeni udio prihoda od eksploatacije mineralnih sirovina. Naknada za eksploataciju mineralnih sirovina specifina je zakonska obveza i vezana samo za eksploataciju mineralnih sirovina. Ujedno je jedna od znaajnih koristi za drutvo. Kao osnovica za obraun uglavnom je ukupni prihod ili ostvarena dobit (odnosno knjigovodstvena vrijednost ako je mineralna sirovina input za daljnju preradu). Naknada za eksploataciju mineralnih sirovina zakonska je obveza i predstavlja prihod Republike Hrvatske i u cijelosti se uplauje u korist prihoda opina/gradova na ijem se podruju eksploatacija mineralnih sirovina obavlja. Naknada se koristi za gospodarski razvoj lokalne zajednice te zatitu okolia i prirode, ako posebnim zakonskim ili podzakonskim aktima nije drukije odreeno i to su redovito dugorono planirana sredstva za razvoj lokalnih zajednica. Visinu naknade odreuje Vlada Republike Hrvatske posebnom odlukom a kontrolu izdvajanja i koritenja sredstava obavlja Ministarstvo financija. Razlozi za promjenu naknade za eksploataciju mineralnih sirovina Hrvatska danas vodi pregovore za punopravno lanstvo u Europskoj uniji i nalazi se na drutvenoj i gospodarskoj prekretnici. To pretpostavlja uspostavljanje otvorenog konkurentnog trinog gospodarstva. Jedan od zadataka u pregovorima za EU je dovretak

16

privatizacije onog dijela dravnog vlasnitva koji se u ureenim i efikasnim trinim gospodarstvima nalazi u privatnom vlasnitvu i to iskljuivo zbog vee efikasnosti i konkurentnosti gospodarstva i poveanja standarda. Privatizacija nije sama sebi svrha ve efikasnija alokacija i uporaba uvijek ogranienih resursa. U principu drava se; iako vlasnik rudnog blaga, sve vie povlai iz funkcije poduzetnika ka funkciji ispravljanja trinih neuspjeha,spreavanja monopola i jaanja trinog natjecanja. Drugi vaan zadatak je usklaivanje zakonske regulative sa zakonskim aktima vaeim u EU. U kontekstu prihvaanja obveza koje proizlaze iz lanstva u EU posebnu panju treba posvetiti problemu rudnog blaga, zemljita i nekretnina. O tome govori i Direktiva 94/22/EZ Europskog parlamenta i vijea prema kojoj postupci izdavanja odobrenja za istraivanje i pridobivanje energetskih ali i ostalih mineralnih sirovina trebaju biti dostupni svim poslovnim subjektima u dravama lanicama koji posjeduju potrebne mogunosti za obavljanje tih radova. Drave lanice pridravaju pravo da odrede podruja unutar svojeg teritorija koja e biti dostupna istraivanju i pridobivanju ugljikovodika i objaviti ga u Slubenom listu EU. Podaci moraju sadravati vrstu odobrenja, geografsko podruje, ili podruje za koja se dijelom ili u cijelosti mogu podnijeti prijave. Drave lanice svake godine podnose izvjee o geografskim podrujima koja su otvorena za istraivanje i pridobivanje, izdanim odobrenjima, poslovnim subjektima koji su nositelji odobrenja i njihovom sastavu te procijenjenim rezervama sadranim na njenom teritoriju. Svaka lanica EU ima pravo ograniavanja pristupa podrujima koja su otvorena za istraivanje ili pravo prvenstva pri natjecanju pri podnoenje prijava za odobrenje na pojedinim istranim podrujima ako je to opravdano javnim interesima lanice. Jedna od mjera je nametanje financijskih doprinosa, i detaljni ugovori o doprinosima. Naknada za eksploataciju mineralnih sirovina u tim uvjetima dobiva novo znaenje. Stoga veliinu stopa naknade treba uskladiti s onima koje se primjenjuju u zemljama EU. Primjeri o nainu odreivanja naknada i njihovoj visini u pojedinim zemljama EU ukazuju na slijedee: -metodologija odreivanja visine i naina plaanja naknada nisu jedinstveni i razlikuju se za sve lanice EU, -visina naknada uglavnom je znatno via nego u Hrvatskoj za sve vrste mineralnih sirovina, i ovisi o: -vrsti mineralne sirovine (energetske,neenergetske) -vrijednosti mineralne sirovine na tritu, -vanosti mineralne sirovine za gospodarstvo zemlje (strateki vane mineralne sirovine, energetske mineralne sirovine i sl) -uvjetima proizvodnje, -stupnja poveanja dohodovnosti (vie razina prerade, poveanje dodane vrijednosti) -veliine povrina koja je obuhvaena istranim radovima i eksploatacijom, -naina raspodjele izmeu korisnika naknade (drava-lokalna zajednica). Prema miljenju izraivaa Strategije gospodarenja mineralnim sirovinama najprihvatljivijom se pokazala metodologija odreivanja naknade koja se primjenjuje u Maarskoj i Sloveniji. Ukupna naknada sastojala bi se od naknade za veliinu istranog prostora i eksploatacijskog polja i od naknade za vrijednost izvaene mineralne sirovine Pravila plaanja rudarske rente (jednokratna naknada za radove istraivanja, naknada za zauzetu povrinu odobrenog eksploatacijskog polja/povrinu (buotinskih krugova eksploatacijskih polja ugljikovodika i geotermalne vode), naknada za eksploatiranu koliinu

17

mineralne sirovine) treba odrediti Vlada Republike Hrvatske zakonskim i podzakonskim aktima, uz uvjet da se rudarska renta uplauje u dravni proraun. Uplaivanje rudarske rente u dravni proraun je nuno poradi uinkovitog provoenja kontrole uplate sredstava, koje su rudarski gospodarski subjekti duni plaati osnovom ugovora o rudarskoj koncesiji za eksploataciju mineralnih sirovina na odobrenim eksploatacijskim poljima. Meutim prijedlog u Strategiji gospodarenja mineralnim sirovinama je da nadleno ministarstvo/ministar moraju biti u mogunosti, u vremenu trajanja rudarske koncesije, promijeniti nominalno definiranu naknadu za pojedine mineralne sirovine s obzirom na promjene uvjeta eksploatacije, interesa gospodarstva ili nekog drugog javnog interesa. To se prvenstveno odnosi na eksploataciju energetskih mineralnih sirovina koje su od stratekog interesa za svaku zemlju. U nekim zemljama naknada za eksploataciju sirove nafte plaa se samo u sluaju eruptivnog naina eksploatacije. Za sve ostale metode (sekundarne i tercijarne) koje se zasnivaju na mehanikom nainu eksploatacije crpljenja nafte iz leita ne plaa se naknada. U Republici Hrvatskoj je veina naftnih leita u vrlo visokom stupnju iscrpljenosti, eksploatacija se obavlja mehanikim nainom crpljenja, a na pojedinim leitima se koriste dopunske metode eksploatacije. To uvjete eksploatacije ini vrlo sloenim. Eksploatacija prirodnog plina je znatno povoljnija s izuzetkom plinskog polja Molve gdje velike dubine leita i prisutnost agresivnih plinova ini uvjete eksploatacije sloenima i znatno skupljim. Visina stope naknade trebala bi se definirati obzirom na: - vrstu mineralne sirovine (energetske, neenrgetske) -koliinu i vrijednost mineralne sirovine, -vanost mineralne sirovine za gospodarstvo i drutvo (uveavanje dodane vrijednosti) -veliinu povrine koja je zahvaena istranim prostorom i eksploatacijom, -uvjete eksploatacije.

3.2.3.1. Princip obraunavanja naknada kod eksploatacije nafte i plinaU industriji pridobivanja ,prerade, transporta i distribucije nafte i plina razvijeni su i primjenjuju se posebni fiskalni reimi. Razlozi za to su strateke prirode naftne i plinske industrije, koji se ogledaju u visokim kapitalnim ulaganjima, promijenivim cijenama nafte i plina na svjetskom tritu, relativno visokom stupnju rizika, potencijalno visokim naknadama za eksploataciju (koncesija) i oite elje Vlada da osiguraju primjerenu korist za dravu. Na primjerima nekih drava sjeverozapadne Europe lanica EU prikazan je model koji prevladava i zasniva se na principu naknade za eksploataciju (tax-royalty system). U tom sustavu poreza standardnim porezima (korporativni) dodatak su naknada za eksploataciju kao i posebni porezi na eksploataciju nafte i plina koje definiraju Vlade pojedinih drava kako bi ostvarile eljeni udio prihoda od eksploatacije nafte i plina. Nain ukljuivanja posebnih poreza mogu biti ukljueni na razliite naine. Uglavnom je osnovica ukupni prihod ili ostvarena dobit. U veini ovih zemalja prihod drave od proizvodnje plina od naknada za eksploataciju i posebnih poreza vezanih za eksploataciju plina kreu na razini oko 50% od ostvarene dobiti. Nain oporezivanja razlikuje se u pojedinim zemljama i ovisi od vlasnikih odnosa, raspoloivih rezervi, veliine eksploatacijskih polja, interesa drave koje zastupaju vlastite kompanije (ENI u Italiji i OMV u Austriji).

18

Osnovana podjela je na zemlje koje raspolau s velikim rezervama plina i velikom proizvodnjom i zemlje s ogranienim rezervama i relativno skromnom proizvodnjom. U prvu grupu ubrajaju se Nizozemska, Norveka, Velika Britanija i djelomino Danska. U drugu grupu mogu se svrstati na primjer Njemaka, Italija, Austrija i Hrvatska. U Nizozemskoj se osim naknade za eksploataciju obraunava tzv. vladina kvota (dionice kojima raspolae drava), i dodatni porezi i porez na dionice. Moe se pretpostaviti da drava na taj nain osigurava potrebna sredstava za odravanje standarda graana. Ukljuujui standardne korporativne poreze ukupni prihod od eksploatacije velikih plinskih polja iznosi i do 83% od ostvarene dobiti. Za manja leita i ona koja su u poodmakloj fazi proizvodnje ukupna davanja iznose do 50%. U Velikoj Britaniji je slina situacija s razlikom to ovdje nema kompanija s dravnim udjelom ve se prihod drave ostvaruje samo putem poreza. Prihod drave kree se na razini od 50%, a za velika polja i do 75%. Norveka kao najznaajniji proizvoa i izvoznik prirodnog plina u Europi ostvaruje prihode drave osim od naknade za eksploataciju, korporativnih poreza i od tzv. dravne participacije. Drava raspolae s odreenim udjelom u koncesiji raspoloivih rezervi u korist drave. Osim toga drava ima i udio u dionicama pojedinih koncesionara te na taj nain udio u dobiti. Na taj nain Norveka osigurava vrlo visoki prihod od eksploatacije plina u korist drave. Nasuprot tome zemlje sa skromnim rezervama imaju i nie naknade i poreze radi stimulacije proizvodnje i zatite domaih kompanija. U Njemakoj se ukupni prihod drave od eksploatacije plina (korporativni i onaj vezan za naknadu za eksploataciju plina) kree na razini oko 50%. Austrija raspolae sa skromnim rezervama plina i proizvodnja se obavlja na relativno malim eksploatacijskim poljima. ukupni prihod drave sastoji se od uobiajenih poreza na dobit (korporativni porez) i naknade za eksploataciju koja se kree na razini od 11-13%. Osim toga drava ima udio od gotovo 32% u OMV-u. Italija takoer ima skromne rezerve i proizvodnju. Prihod drave sastoji se od naknade za eksploataciju, korporativnih poreza i regionalnih taksi (oko 4-5%). Takoer drava ima udio u kompaniji ENI od 30%. Iz ovog pregleda moe se iitati da svaka drava obraunava osim osnovnih poreza i naknada za eksploataciju razne druge poreze i takse na prihod od eksploatacije plina koji predstavljaju prihod drave. Drava taj prihod moe koristiti za podmirivanje razliitih potreba shodno zacrtanoj gospodarskoj i socijalnoj politici u cilju rasta gospodarstva i standarda svojih graana. Osnovna poluga za voenje porezne politike je fiskalni sustav. Na jednostavnom primjeru prikazan je prihod koji Hrvatska moe ostvariti od domae proizvodnje prirodnog plina. Raun je proveden na osnovi raspoloivih podataka, a to je raun dobiti i gubitaka za proizvodnju plina na eksploatacijskim poljima na kopnu naftne kompanije INE d.d. (on shore) za 2005. godinu i uz primjenu naknada koje su definirane uredbama.

19

Ulazni podaci: Proizvodnja prirodnog plina (Q) Ukupni prihod (UP) Prodajna cijena (pc) Ukupni trokovi (UT) Bruto dobit (UP-UT Mat. i nem. trokovi na koje se plaa PDV Prihod Hrvatske koji ulazi u dravni proraun -porez na dobit 20% -naknada za proizvedeni plin (10% od UP) -naknada za povrinu ukupno -PDV na UP (23%) -PDV na dio materijalnih trokova (23%) -Razlika PDV (UP dio mat. trokova) Ukupan prihod drave 127 318 389 kn 123 509 886 kn 199 776 807 kn 271 721 750 kn -39 501 456 kn 232 220 294 kn 682 825 376 kn 1 391 755 (10 m3) 1 235 098 862 (kn) 887,44 (kn/103m3) 598 506 915 kn 636 591 947 kn 39 501 456 kn

Ukupno to iznosi oko 55,29% od ostvarenog godinjeg ukupnog prihoda od domae proizvodnje prirodnog plina. To je na razini gore navedenih zemalja koje su svrstane u kategoriju skromnih rezervi i male proizvodnje. Ovom prihodu drave treba pridodati i udio u vlasnitvu INE to ovaj postotak jo poveava. Naina obraunavanja naknade za eksploataciju mineralnih sirovina prema ovim kriterijima s konkretnim prijedlogom visina naknade za povrinu i visina stopa za pojedine mineralne sirovine detaljnije je razraen u Strategiji gospodarenja mineralnim sirovinama i u Zakonu o rudarstvu (NN 75/09), koji su doneseni na razini Republike Hrvatske kao osnovnih dokumenti vezani za gospodarenje mineralnim sirovinama. Na osnovi ovih dokumenata donesene su kao podzakonski dokumenti: -Uredba o novanoj naknadi za istraivanje mineralnih sirovina (NN 158/09),i - Uredba o novanoj naknadi za koncesiju za eksploataciju mineralnih sirovina (NN 158/09) na osnovi kojih su definirani metodologija i kriteriji obrauna naknada za istraivanje i eksploataciju mineralnih sirovina. Prema tom kriteriju ukupna naknada za eksploataciju mineralnih sastoji se od: -jednokratne naknade za izvoenje istranih rudarskih radova i ishoenje rudarske koncesije i plaala bi se po hektaru istranog prostora, (kn/ha), i -godinje naknade (rudarska koncesija) koja ukljuuje:

20

-naknadu za zauzetu veliinu eksploatacijskog polja koja se plaa godinje po hektaru eksploatacijskog polja (kn/ha/god.), (za eksploataciju nafte i plina obraunava se samo povrina buotinskih krugova) -i naknadu za izvaenu mineralnu sirovinu u obraunskoj godini u odreenom postotku od prodajne cijene za izvaenu jedinicu mineralne sirovine. Naknada je prihod Republike Hrvatske, a rasporeuje se prema kljuu koji je takoer definiran zakonskim i podzakonskim aktima. U principu koristi se kao doprinos punjenju dravnog prorauna te gospodarski razvitak regionalne i lokalne zajednice na podruju kojih se nalaze leita eksploatacije mineralnih sirovina, te zatitu okolia i prirode, ako posebnim zakonom nije drugaije odreeno.

3.2.4. Ekoloke nezgode i rizik nastajanjaMogunost oneienja tla u podruju zahvata predstavlja jo jedan realni troak za okoli. Trokove oneienja tla obuhvaaju trokove oneienja za vrijeme realizacije i rada zahvata ukljuujui trokove radnih oneienja i trokove ekolokih nezgoda s obzirom na rizike njihovog nastajanja Ekoloke nezgode ukljuuju mogunost da opasne tvari (gorivo, ulje,kemikalije) koje se koriste u radu zahvata, dospiju u vode. Pri utvrivanju moguih negativnih utjecaja na vode potrebno je izdvojiti neke kao to su: greke u realizaciji i/ili radu zahvata, kvarovi na kontrolnim i sigurnosnim sustavima, ljudske greke, elementarne nepogode, sluajno izazvane nesree (akcidenti) i sl. Definiranjem moguih negativnih utjecaja zahvata na vode, mogue je nekom od metoda procjene odrediti vjerojatnost i uestalost nezgoda. Cilj procjene je da se utvrdi rizik oekivane nezgode, veliinu troka (tete) koja bi nezgodom mogla nastati i premija osiguranja koju plaa nositelj zahvata na raun stupnja rizika mogue akcidentne situacije. to je ujedno i vrijednosno izraen troak koritenja okolia koju snosi nositelj zahvata. Krajnje posljedice nezgode izazvane radom zahvata ili akcidentne situacije ovisit e i o brzini i nainu intervencije, karakteristikama tla, dubini na kojoj se nalaze vodeni tokovi, metereolokim uvjetima i sl. Za procjenu vjerojatnosti nastanka ekoloke nezgode mogu posluiti neki od modela koji se uobiajeno koriste. Primjena modela ima opravdanje u sluaju da postoji realna opasnost ekoloke nezgode radom zahvata to izraivai Studije moraju znati procijeniti. Troak rizika prikazan je na primjeru pjekokopa tefanec (tablica 3.3).Tablica 3.3. Prikaz rezultata odreivanja trokova rizika u procjeni utjecaja na okoli i usporedba s nainom osiguranja osiguravajuih drutava (Studija o utjecaju na okoli pjeskokopa tefanac (2003.)ELEMENTI ANALIZE teta uzrokovana nesreom, C(X) (procijenjeno preko trokova sanacije) Vjerojatnost pojave nesree p(X) Troak rizika nesree (godinje), EV(X) Diskontna stopa primijenjena u cost-benefit analizi Troak rizika za 42 god. diskontirano na sadanju vrijednost Premija osiguranja godinje (ocijenjeno prema metodi 1/100) Veliina troka 1 000 000 kn 3.162 x 10 5 31,62 kn 8% 1382 kn 10 000 kn

Troak rizika uzrokovanog ekolokom nesreom moe se odrediti izrazom : EV(X)=p(X)C(X) gdje je:

21

EV (X); oekivana vrijednost troka rizika ekoloke nesree, izraava se godinje p(X);vjerojatnost nastanka dogaaja X C(X); ukupna veliina troka (tete u okoliu) kod nastanka nesree

Procjena rizika, potrebna za analizu, moe se dobiti primjenom razliitih modela za rizik. U navedenom sluaju dobiveni su rezultati prikazani u gornjoj tablici . Prikazani primjer pokazuje samo mogunosti pristupa, jer ekonomski instrumenti osiguranja od rizika ekoloke nesree, naalost jo ne postoje. Uoljiv je nesrazmjer izmeu izraunate visine troka rizika ekoloke nesree u usporedbi s visinom premije kada bi se raunala standardnim metodama za premiju osiguravajuih drutava, a koja uzima u obzir samo visinu tete. Kod odreivanja ekonomskog instrumenta osiguranja, koji bi se mogli koristiti i kao internalizirani trokovi okolia (troak rizika) u cost-benefit analizi, trebalo bi voditi rauna da se drugi element rizika (vjerojatnost pojave nesree) povee s visinom premije osiguranja.

3.2.5.Trokovi oneienja zrakaOneienje zraka je prisutnost odreenih plinovitih, tekuih ili krutih estica koje svojim prisustvom u zraku djeluju tetno na okoli (ivotinjski i biljni svijet i ostali prirodni resursi), zdravlje ljudi i ostala drutvena i osobna dobra. Pri tome treba definirati one tvari koje u poveanim koncentracijama tetno utjeu na okoli. Za definiciju "istog" zraka koristi se zakonska regulativa o graninim vrijednostima emisija i imisija oneiijiih tvari u zrak uzrokovanih izgradnjom i radom zahvata. Vlada republike Hrvatske donijela je uredbu o preporuenim graninim vrijednostima kakvoe zraka (NN 101/96) kojima se odreuju preporuene i granine vrijednosti kakvoe zraka. Trokovi oneienja zraka vezani su upravo za razinu emisija i imisija tvari koje oneiuju zrak. Kod analize razine oneienja zraka potrebno je odrediti: -izvore oneienja u pojedinim dijelovima tehnolokog procesa (praina plinovi) -prostorne sustave koji su osjetljivi na oneienje zraka Najea lista upozorenja za ocjenu utjecaja planiranog zahvata na zrak su: -da li zahvat neposredno ili posredno utjee na kvalitetu zraka naseljenih mjesta, drugih gospodarskih aktivnosti i floru i faunu u blioj ili iroj okolini, -da li su u proizvodnji primijenjene sve tehnoloke mjere za smanjenje izvora oneienja zraka -da li mjere sanacije zahvata osiguravaju prestanak izvora oneienja zraka i sl. Naknade za korisnike okolia kao internalizirani trokovi okolia odreuju se na sljedei nain: a). Naknade za emisije CO2, SO2 i NO2 izrazom: N = N1 x E x kk

gdje je: N- iznos naknade za emisiju CO2, SO2 i NO2 u kunama, N1- naknada za jednu tonu emisije CO2, SO2 i NO2 (jedinina naknada) u kunama, E- koliina emisije u tonama u kalendarskoj godini, kk- korektivni poticajni koeficijent ovisan o koliini i podrijetlu emisije

22

Nain obraunavanja i plaanja propisan je Uredbom o jedininim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobliim kriterijima i mjerilima za utvrivanje naknada na emisiju u okolia oksida sumpora izraenih kao sumporov dioksid i oksida duika izraenih kao duikov oksid (NN 70/04). Napomena:Uredba o CO2 jo nije donijeta. b).Naknada za okoli za vozila na motorni pogon moe se isto povezati s oneienjem zraka izrazom:PN = Nc x kk

gdje je: PN- iznos posebne naknade u kunama, Nc- osnovna naknada za pojedinu vrstu vozila u kunama, kk- korektivni koeficijent ovisan o vrsti motora i pogonskog goriva, radnom obujmu ili snazi motora i starosti vozila Nain obraunavanja i plaanja propisan je Uredbom o jedininim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobliim kriterijima i mjerilima za utvrivanje posebne naknade za okoli na vozila za motorni pogon (NN br.02/04)

3.2.6.Trokovi oneienja bukomPo definiciji buka je zvuk koji smeta. Zbog takve iroke definicije teko je nai jednoznanu vezu izmeu mjerljive veliine nadraaja i reakcije pojedinca na taj nadraaj. Granine vrijednosti za najviu dozvoljenu glasnost zvuka (mjeri se u decibelima-dBA) u vanjskom okoliu ne mogu stalno i u svakom sluaju zadovoljiti elje cijele populacije. Kompromis izmeu zahtijeva i mogunosti propisan je Zakonom o maksimalno dozvoljenim granicama buke kao i Pravilnicima o najvie doputenim razinama buke u kojoj ljudi rade i borave. Upozorenja za ocjenu planiranog zahvata od buke koju iri u prostoru isti su kao i kod procjene utjecaja zahvata na zrak. Trokovi buke vezani za realizaciju i koritenje zahvata odnose se na podruje obuhvata zahvata a odnose se na trokove buke tijekom rada postrojenja u nazivnom reimu rada na mjernim mjestima, na granici obuhvata zahvata te trokove buke na mjernim mjestima uz najugroenija stambena naselja (dnevno i nono razdoblje).

3.2.7. Zdravstveni trokoviMogui zdravstveni trokovi obuhvaaju trokove rizika od negativnog utjecaja kod realizacije i rada zahvata. Tu se ubrajaju trokovi gubitka ivota zaposlenika i neprofesionalaca (osobe koje se iz bilo kojeg razloga mogu zatei u blizini tijekom nesree). Meutim to ne moraju biti jedini trokovi vezani za zdravlje. Tzv. akcidentne situacije deavaju se, na sreu, vrlo rijetko i praktiki ih u normalnim uvjetima pridravanja svih mjera zatite i ne bi trebalo niti biti. Trokovi vezani za zdravlje ljudi mogu nastati i u sluajevima ako zahvat svojim radom uzrokuje poveani broj nekih profesionalnih oboljenja zaposlenika i/ili lokalnog stanovnitva, (zagaenje voda ,zraka i sl.), vei broj nesrea na radu ili u

23

prometu (uslijed veeg optereenja prometnica transportom vezano za rad zahvata) a to moe utjecati na zdravlje ljudi openito, poveanje trokova javnog zdravstva, gospodarsku aktivnost kroz prekobrojna bolovanja i sl. Uz pridravanje mjera zatite definiranih zakonskom regulativom, a koji moraju biti ugraeni u Studiju utjecaja na okoli trokovi vezani za zdravlje ljudi mogu se izbjei. Trokove mjera zatite vezane za zdravlje ljudi, kao i sve ostale trokove koritenja okolia, snosi nositelj zahvata (investitor) to se treba predvidjeti u izraunu isplativosti ulaganja.

3.2.8. Trokovi vezani uz stavove javnostiOdnosi nositelja zahvata s javnou i stavovi javnosti o pretpostavljenom zahvatu jedan su od kljunih elemenata u njegovoj realizaciji. U zavisnosti od veliine zahvata te gospodarskog ili drutvenog znaenja, javnost predstavljaju predstavnici kljunih interesnih skupina (nosioci lokalne, upanijske i gradske vlasti, predstavnici investitora, strunjaci razliitih profila, istaknuti pojedinci u regiji, razliite ekoloke udruge, stanovnici na podruju zahvata odnosno lokalno stanovnitvo). Oni trebaju donijeti konanu odluku o prihvatljivosti zahvata. Usprkos toga izraivai Studija o utjecaju na okoli i investitori posveuju vrlo malo panje miljenju i stavovima javnosti zaboravljajui injenicu da o planiranom zahvatu moraju odluivati ljudi koji ive u blizini i na iji ivot zahvat najvie utjee. To se vidi i iz prakse dosadanjih izrada Studija gdje je ova problematika obraena vrlo skromno i uglavnom neadekvatno. Uloga javnosti preko njihovih predstavnika regionalnih, lokalnih ili gradskih vlasti, pojedinih zainteresiranih skupina i osobito lokalnog stanovnitva trebala bi pri izradi Studije utjecaja na okoli i realizacije zahvata biti znatno aktivnija. To znai da bi predstavnici zainteresiranih skupina trebali biti aktivno ukljueni u postupak izrade Studije (kao koordinatori ili dio tima izraivaa) ali i kod realizacije samog zahvata. To bi omoguilo da izraiva Studije i investitor zahvata upoznaju zainteresiranu javnost sa samim zahvatom, nositeljem zahvata, ciljevima zahvata, njegovim prednostima i nedostatcima, moguim utjecajima zahvata na okoli, koristima i trokovima mjerama koje e se poduzimati u cilju da zahvat ne napravi bilo kakvu tetu u okoliu i sl. Istodobno izraivai studije i investitori trebali bi se upoznati sa nekim bitnim stavovima zainteresirane javnosti vezanim za: -mogua zagaenja odnosno miljenja da li ostvarena korist moe nadoknaditi moguu tetu nastalu koritenjem okolia i moguim i posljedicama za okoli; -perspektivu razvoja podruja, postojee gospodarske aktivnosti, druge izvore prihoda u tom kraju i sl; -osobnu perspektivu ,odnosno da li lokalno stanovnitvo nalazi osobni ivotni i ekonomski interes u realizaciji zahvata: -prihvaanje rizika koji su povezani s radom zahvata -miljenja o dodatnom zagaenju zraka, vode, razine buke intenzitetu transporta i sl.; -razvitak drugih gospodarskih djelatnosti koji moe biti ugroen, -sveobuhvatnost i kvalitu predvienih mjera zatite, monitoringa i dr. Ovakvom meusobnom suradnjom osigurala bi se kvalitetnija rjeenja o prihvatljivosti zahvata. Ali i uloga javnosti trebala bi biti i znatno odgovornija. To znai prihvaanje injenice da je i odrivi razvitak razvitak koji podrazumijeva pokretanje novih djelatnosti, nova investicijska ulaganja rjeavanje komunalnih problema (odlagalita komunalnog i opasnog otpada,i sl), izgradnju infrastrukturnih i energetskih objekata i sl. Svaka od ovih

24

aktivnosti, neminovno, zahtijeva koritenje okolia i predstavlja odreeni utjecaj na okoli.To treba prihvatiti kao nepobitnu injenicu. Primjer: Naknade za optereivanje okolia otpadom, kao internalizirani troak okolia, koja se moe povezati i sa stavom javnosti, mogu se izraunati se na sljedei nain: gdje je: Naknada za neopasni otpad: N = N1 x O

N- iznos naknade za komunalni i/ili neopasni tehnoloki otpad u kunama, N1- naknada za jednu tonu odloenog komunalnog i/ili neopasnog tehnolokog otpada (jedinina naknada u kunama), O- koliina odloenog komunalnog i/ili neopasnog tehnolokog u kalendarskoj godini Naknada za opasni otpad: N = N1 x P x kkgdje je:

N- iznos naknade za opasni otpad u kunama, N1- naknada za jednu tonu proizvedenog, a neobraenog ili neizvezenog opasnog otpada te prema karakteristikama otpada(jedinina naknada u kunama), P- koliina proizvedenog, a neobraenog ili neizveenog opasnog otpada u kalendarskoj godini, kk- korektivni koeficijent ovisan o karakteristikama opasnog otpada Nain obraunavanja i plaanja propisan je Uredbom o jedininim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobliim kriterijima i mjerilima za utvrivanje naknada optereivanja okolia otpadom (NN 70/04)

3.2.9. Trokovi naruavanja krajobrazaVizualne kvalitete prostora potencijal su nekog krajobraza ili pojedinih njegovih dijelova. Vrijednost pojedinih dijelova prostora moe se svrstati u: -one koje su karakteriziraju prirodnost ili prvobitnost i -one koje su umjetno stvorene saenjem umskih i ostalih kultura Razvitak drutva i gospodarska aktivnost sve vie mijenjaju prirodnu strukturu krajobraza i one oblikovne strukture koje karakteriziraju prirodnost i njegovu prvobitnost. Promjene koje nastaju u vizualnim kvalitetama krajobraza za vrijeme rada zahvata odnose se, uglavnom, na: -postupno ili trenutno odstranjivanje prirodnih karakteristika krajobraza i -mjestiminu ureenost/neureenost prostora Nakon prestanka rada zahvata i dovretkom sanacije kvaliteta krajobraza uglavnom gubi svoju prirodnost i svodi se na:

25

-jednolinost starosne dobi vegetacijskog pokrova -najee pravolinijski sustav mikroreljefnih formi Vizualna izloenost dodatno utjee na promjenu vrijednosti krajobraza. to je posebno karakteristino za zahvate eksploatacije mineralnih sirovina. Zahvat koji je u podruju vizualne izloenosti vie uoljiv iz naseljenih sredina, dijelova prostora gdje e zadravaju stanovnici ili posjetioci u prostoru i obalnih rubovi mora znatno su osjetljiviji i zahtijevaju posebnu panju kod realizacije ali i sanacije zahvata. Najea pitanja kod planiranog zahvata na koja treba dati odgovor vezan za naruavanje vizualne kvalitete i vizualnu izloenost prostora obuhvaenog zahvatom su: -da li e zahvat posredno ili neposredno otetiti vizualno izloene prirodne pojave i strukture, -da li e zahvat biti vizualno eksponiran, -da li se sanacijom smanjuje vizualna izloenost, -da li zahvat posredno ili neposredno doprinosi poboljanju vizualnih kvaliteta u prostoru -da li e zahvat posredno ili neposredno utjecati na promjenu vegetacijske ralanjenosti i strukturiranosti prostora i sl. Stabilnost ekosustava zavisna je od njegove kompleksnosti i fleksibilnosti. Ouvanost i nepromjenjivost je naelo koje proizlazi iz spoznaje o veoj otpornost prvobitnih sustava na ovjekove aktivnosti od naknadno implementiranih kultura koje su se pokazale osjetljivim. Stoga je u okviru sanacije devastiranih prostora nastalih gospodarskom aktivnou vano stvarati takva prostorne uvjete koji e uspostaviti otpornost (nepromjenjivost) sustava na ovjekove aktivnosti i njihovu prisutnost u prostoru. Naruavanje vizualne kvalitete i izloenosti prostora osobito je vezano za zahvate eksploatacije mineralnih sirovina. Ovdje se deava svjesna destrukcija prostora radi stvaranja novih vrijednosti. Tu destrukciju je nemogue izbjei ali ju je mogue uklopiti u granice prihvatljive ouvanosti ekosustava kroz izradu optimalnog projekta tehnike i bioloke sanacije podruja zahvata.

3.2.10. Trokovi vezani uz prostorno ureenjeOdnose se na organizaciju, koritenje i namjenu prostora u obuhvatu zahvata. Trokovi obuhvaaju utjecaj izgradnje i rada zahvata na infrastrukturu i ostale sadraje u prostoru.

3.2.11. Trokovi smanjenja prihoda ostalih gospodarskih aktivnostiSvaki novi zahvat imat e utjecaja i na ostale gospodarske djelatnosti u svom okruenju (pozitivne ili negativne) One se mogu odraziti kroz promjenu prihoda u tim djelatnostima nastalih kao posljedica ometanja rada, radnih oneienja, eventualnih ekolokih nezgoda i sl. Dostignuti stupanj razvitka u prostornom obuhvatu zahvata mogue je analizirati na temelju analiza osnovnih pokazatelja razvoja gospodarstva a to su: -stanje dostignutog stupnja razvitka gospodarstva u podruju zahvata -trendovi kretanja razvitka gospodarstva -analiza strukture gospodarstva -stanje zaposlenosti -ekonomski pokazatelji

26

Nakon ovakve evidencije stanja gospodarstva u podruju obuhvata zahvata mogue je procijeniti kakav e utjecaj potencijalni zahvat imati na trend ostalih gospodarskih djelatnosti. Negativni utjecaj moe izazvati gubitke (trokove) u drugim gospodarskim djelatnostima, ali sve vie su mogui pozitivni trendovi kada nova djelatnost u podruju doprinosi rastu (koristi) i u drugim gospodarskim granama pa i u gospodarstvu podruja u cjelini (upanije,opine,lokalna zajednica). Neki od trokova ire drutvene zajednice su ekonomskim instrumentima koji su uvedeni u Hrvatskoj preko naknada, taksi i poreza definirani zakonskom regulativom su. To su na primjer: -Naknada za graevne cjeline -Naknada za koritenje voda -Naknada za zatitu voda -Naknada za ureenje voda -Naknada za ceste -Naknada za emisije plinova -Obraun opekorisnih funkcija uma (OKF) -Naknada za pravo slunosti i prenamjenu zemljita -Naknada za eksploataciju mineralnih sirovina i sl. Trokovi (tete) nastali na resursima, koji nisu obuhvaene ekonomskim instrumentima zatite okolia te tako nisu internalizirani, takoer se moe vrijednosno iskazati.

3.2.12.KoristiOsim trokova svaki zahvat osigurava i koristi za drutvo. To je prvenstveno i osnovni razlog poduzimanja svakog poduzetnikog zahvata. Osim neposrednih koristi koje je mogue evidentirati vrijednosno mjerljivim pokazateljima (prihodi za dravu i lokalnu zajednicu), postoji itav niz i posrednih koristi, koje takoer treba valorizirati prilikom ocjene prihvatljivosti zahvat kao to su: -koristi od zapoljavanja vezanih za realizaciju i koritenje zahvata kroz otvaranje novih radnih mjesta, -koristi od poticanja drugih djelatnosti koje se moe prikazati: -poveanjem prihoda drugih gospodarskih subjekata, -kroz poveanje potranje za njihovim proizvodima ili uslugama kod realizacije i u radu zahvata (dobavljai), i/ili -otvaranja novih djelatnosti -koristi od poboljanja geostratekog poloaja Hrvatske (kod nekih stratekih ulaganja energetika, transport na pr.) i sl. Znaenje pojedine gospodarske djelatnosti ogleda se u: -njenom doprinosu rastu gospodarske grane kojoj pripada, -vanosti za rast drugih gospodarskih djelatnosti, -rastu ukupnog drutvenog bruto proizvoda gospodarstva u cjelini,

27

-rastu zaposlenosti i -doprinosu poveanja prihoda dravnog prorauna. Na primjeru eksploatacije mineralnih sirovina sirovina, moe se vidjeti na koji nain neka gospodarska djelatnost na neposredan i posredan nain doprinosi ekonomskom i financijskom udjelu u ukupnom drutvenom bruto proizvodu kao i doprinosu poveanju dravnog prorauna. Najnoviji podaci Dravnog zavoda za statistiku pokazuju da udio rudarstva u ukupnom BDP-u RH viestruko premauje udio ribarstva, proizvodnje tekstila, duhana, celuloze, papira i proizvoda od papira a vei je i od udjela gospodarskih grana kao to su proizvodnja strojeva, proizvodnja namjetaja, proizvodnja proizvoda od gume i plastike, proizvodnja komunikacijskih ureaja. Znaajni rast i propulzivnost graevinske industrije kao i postupni oporavak preraivake industrije uvoenjem novih ekoloki prihvatljivih tehnologija koji se deava u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina zahtijeva i primjerenu eksploataciju mineralnih sirovina koje predstavljaju osnovu graditeljstva kao i sirovina za industrijsku preradu. To su: tehniko-graevni kamen te graevni pijesak i ljunak osnovne mineralne sirovine za izgradnju infrastrukturnih, a dijelom i stambenih objekata. U ovu skupinu mineralnih sirovina spadaju i mineralne sirovine za proizvodnju cementa i vapna koje zbog svojih izvoznih mogunosti imaju i vee znaenje. Arhitektonsko-graevni kamen predstavlja sirovinu koja se takoer koristi u graditeljstvu, no uglavnom kao proizvod u zavrnim radovima (dekorativni element), zbog ega ima i znatno veu vrijednost po jedinici proizvoda. Time se poveava doprinos eksploatacije arhitektonsko-graevnog kamena rastu ukupnog drutvenog bruto proizvoda kao i poveanju prihoda dravnog prorauna. Skupina mineralnih sirovina za industrijsku preradu (sirovine za proizvodnju cementa, karbonatne sirovine za industrijsku preradu, gips, ciglarska glina, keramika i vatrostalna glina, kreda, kremeni pijesak i jo neke) svoje puno znaenje dobiva tek preradom kada im se viestruko poveava vrijednost. Industrijska prerada mineralnih sirovina sastavni je dio preraivake industrije. Opskrbljena modernim tehnolokim i ekoloki prihvatljivim rjeenjima, u narednom razvojnom razdoblju moe i treba biti vana izvozno orijentirana gospodarska grana i osigurati poveanje dodane vrijednosti. Posebnu skupinu ine energetske mineralne sirovine nafta, prirodi plin i kondenzat, geotermalna i ostale mineralne vode ali i vrste energetske mineralne sirovine. One se svrstavaju u tzv. strateke mineralne sirovine i to im daje posebno znaenje. Raspolaganje potrebnim koliinama energije preduvjet je razvoja gospodarstva svake zemlje ali i mogunost zadovoljavanja potreba svih ostalih potroaa. Zbog toga je strategija gospodarenja energetskim mineralnim sirovinama ujedno i sastavni dio "Strategije energetskog razvitka Republike Hrvatske". Eksploatacijom nafte i prirodnog plina Hrvatska se svrstava u grupu zemalja koje dio svojih potreba za energijom podmiruju vlastitom proizvodnjom, dok vei dio uvozi. S obzirom na stanje rezervi ugljena koje su Strategijom gospodarenja energetskih mineralnih sirovina svrstane u izvanbilanne ne predvia se proizvodnja ugljena u Hrvatskoj. Sve potrebne koliine ugljena osiguravaju se iz uvoza. Neposredne koristi za drutvo odnosno doprinos prihodu dravnog prorauna Republike Hrvatske eksploatacijom mineralnih sirovina mogu se podijeliti na: -naknada za eksploataciju mineralnih sirovina, -porez na dobit koji je ostvaren u obraunskoj godini, -PDV na osnovna sredstva potrebna za realizaciju i rad subjekata eksploatacije mineralnih sirovina,

28

-plaeni neto PDV koji je ostvaren u obraunskoj godini (razlika izmeu PDV na ostvareni ukupni prihod eksploatacijom i PDV-a koji je plaen na dio trokova inputa na koji se plaa PDV), -porez na plae zaposlenih u eksploataciji mineralnih sirovina, -porez i ostale zakonske obveze koje proizlaze iz rjeavanja imovinsko pravnih odnosa vezanih za otvaranje i eksploataciju leita mineralnih sirovina Posredne koristi treba oekivati u poveanju dodane vrijednosti preradom i oplemenjivanjem mineralnih sirovina u proizvode prikladne za krajnju potronju, kao i koritenjem mineralnih sirovina i proizvoda kao inputa u drugim gospodarskim djelatnostima prvenstveno u graevinarstvu i preraivakoj industriji (industrija prerade mineralnih sirovina). Kada gospodarski subjekti ostvaruju ukupni prihod i dobit prodajom preraene, oplemenjene ili na drugi nain upotrebljene sirovine (na pr. ciglana proizvodnjom i prodajom cigle iz gline, tvornica cementa iz sirovine proizvodnjom i prodajom cementa, INA preradom nafte i prodajom naftnih derivata ili ako se prirodni plin ne prodaje direktno potroaima ve se koristi za proizvodnju elektrine energije ili topline i sl.) dio dobiti tih gospodarskih subjekata kao i poreznih obveza treba pripisati i vrijednosti mineralnih sirovina ili proizvoda iz preraenih mineralnih sirovina (graevinarstvo, industrija prerade mineralnih sirovina) koje su koritene u takvom proizvodnom procesu. Na tu dobit plaa se porez (20%) i obraunava PDV koji predstavljaju prihod dravnog prorauna. Na primjer: Eksploatacijom gline kao mineralne sirovine ostvaruju se neposredne koristi za drutvo kroz naknadu za eksploataciju mineralne sirovine poreza na ostvarenu dobit i razlike PDV-a. Preradom gline u ciglu i ciglarske proizvode ciglane ostvaruju svoj prihod, razliku PDV-a i dobit u koje su jednim dijelom ukljuena i vrijednost gline kao mineralne sirovine. Na tu dobit plaa se uobiajeni porez i obraunati PDV. Na taj nain uveana je dodana vrijednost gline kao mineralne sirovine i ostvarena posredna korist za drutvo kroz doprinos prihodu dravnog prorauna. Ciglarski proizvodi koriste se u graevinarstvu. Ugradnjom cigle u stambene i ostale graevinske objekte, prodajom na tritu graevinska industrija ostvaruje svoj prihod i dobit i ponovno razliku u PDV-u. Na tu dobit plaa se opet uobiajeni porez u kojem na posredni nain sudjeluje i ciglarska glina. Na taj nain joj se jo jednom uveava dodana vrijednosti i doprinos prihodu dravnog prorauna. Na slian nain moe se valorizirati dodana vrijednost i ukupne koristi za drutvo za sve mineralne sirovine. Meutim to zahtijeva redefiniranje cjelokupne baze podataka o svim mineralnim sirovinama u Hrvatskoj. Postojeim nainom praenja i evidentiranja gotovo je nemogue utvrditi sve koristi od eksploatacije mineralnih sirovina prema gore navedenom primjeru. Razlog je to se veina mineralnih sirovina za industrijsku preradu (sirovine za proizvodnju cementa, karbonatne sirovine za industrijsku preradu, gips, ciglarska glina, keramika i vatrostalna glina, kreda, kremeni pijesak i jo neke) evidentiraju tek kroz finalni proizvod to umanjuje njihovu stvarnu vrijednost i ukupni doprinos rastu ukupnog drutvenog bruto proizvoda gospodarstva u cjelini, rastu zaposlenosti i doprinosu poveanja prihoda dravnog prorauna. Na slian nain moe se prikazati ekonomsko znaenje energetskih mineralnih sirovina u gospodarstvu Hrvatske i realizaciju ukupnog bruto drutvenog proizvoda. Pri tome se ukupni ekonomski utjecaj gospodarenja energetskim mineralnim sirovinama moe podijeliti na:

29

neposredni utjecaj koji se odraava kroz: - pridobivanje energetskih mineralnih sirovina, - preradu i proizvodnju derivata, - transport nafte i plina , - distribuciju, - trgovinu sirovom naftom, naftnim derivatima i plinom i - pruanje usluga buenja, remonta i drugih radova vezanih za istraivanje i proizvodnju nafte i plina na kopnu i moru. posredni utjecaj kroz: - proizvodnju energije za potrebe krajnje potronje, - inpute u svim drugim gospodarskim i drutvenim djelatnostima, opoj potronji neenergetskoj potronji, - naknadi za koritenje mineralnih sirovina i sl. U svim ovim djelatnostima ostvaruje se znaajni dio ukupnog bruto drutvenog proizvoda i dobiti gospodarskih subjekata, kao i znaajni dio poreznih obveza kroz PDV, porez na dobit i druge zakonom propisane obveze kojima se osigurava punjenje dravnog prorauna. Sve djelatnosti koje su vezane za energetske mineralne sirovine ujedno i radno intenzivne to osigurava visoki stupanj zaposlenosti. Treba naglasiti da i naknadu za koritenje mineralnih sirovina koja na podruju lokalnih zajednica na kojima se obavlja proizvodnja mineralnih sirovina osigurava prihode koji postaju znaajni imbenik razvoja i poticaj za razvoj drugih gospodarskih aktivnosti.

3.3. Vrijednosno mjerljive koristi i trokoviKao vrijednosno mjerljive koristi nekog zahvata mogu se definirati uinci s gledita drutva koji poveavaju njegov ekonomski potencijal. Istodobno trokovima (tetama) smatraju se svi opeprihvaeni negativni uinci s obzirom na ciljeve razvitka drutva. To su tzv. eksterne koristi i trokovi koje zahvat ima na gospodarstvo u smislu razvoja novih gospodarskih djelatnosti (ili stagnacije postojeih) osobito na podruju realizacije zahvata, utjecaj zahvata na poveanje zaposlenosti, poboljanje demografske situacije na podrujima od posebne dravne skrbi, smanjenje ovisnosti o uvozu nekih proizvoda i usluga , poveanje deviznog efekta ukupnog gospodarstva, doprinos punjenju dravnog prorauna, pozitivni ili negativni utjecaj zahvata na okoli i dr. Sam postupak izraunavanja vrijednosno mjerljivih koristi i trokova zahvata temelji se na izraunavanju neto sadanje vrijednosti i interne stope rentabilnosti. Da bi se izraunala neto sadanja vrijednost koristi i trokova potrebno je: utvrditi ivotni vijek zahvata, za svaku godinu ivotnog vijeka projekta predvidjeti i koristi i trokove (tete), odabrati diskontnu stopu, diskontirati nominalne vrijednosti koristi i trokova (teta) i tako ih svesti na sadanju vrijednost, 5) zbrojiti diskontirane vrijednosti koristi i trokova (teta) i tako doi do njihove ukupne sadanje vrijednosti za cijelo vrijeme ivotnog vijeka zahvata, 6) oduzeti zbroj sadanje vrijednosti koristi od zbroja sadanje vrijednosti trokova (teta) i tako doi do neto sadanje vrijednosti netto koristi (netto benefit) zahvata (poeljna je to vea vrijednost netto benefita zahvata,1) 2) 3) 4)

30

Razlika sume sadanje vrijednosti koristi sume sadanje vrijednosti teta odreuje da li ostvaren netto benefit.Ako je dobiveni koeficijent vei od 1, zahvat e ostvarit netto benefit odnosno neto korist i obrnuto. to je koeficijent vei osigurava vei netto benefit. Interna stopa rentabilnosti izraunava se na taj nain da se iteracijom trai diskontna stopa primjenom koje e se izjednaiti zbroj diskontiranih teta i koristi". Jedan od bitnih imbenika kod izraunavanja vrijednosno mjerljivih koristi i trokova je pitanje odreivanja veliine diskontne stope. Postoje razliita stajalita o visini diskontne stope pri izraunavanju neto sadanje vrijednosti novca. U principu visina diskontne stope trebala bi biti jednaka realnoj kamatnoj stopi uz koju se mogu dobiti krediti za financiranje investicijskih ulaganja. Ovaj princip vrijedi kad se projekt (zahvat) analizira s gledita investitora. Promatrajui projekt (zahvat) s drutvenog gledita, potrebno je pri odreivanju diskontne stope uzeti u obzir kriterije za ocjenu drutvene rentabilnosti, odnosno ocjenu koristi i trokova s gledita drutva. Drutvena diskontna stopa trebala bi odrediti interes drutva u izboru izmeu drutvenih koristi i teta u sadanjosti i onih u budunosti. Uloga drutveno opravdane diskontne stope je u tome da omogui realizaciju onih zahvata koji su najpoeljniji za drutvo. Previsoka drutvena diskontna stopa utjee na smanjenje sadanje vrijednosti buduih koristi i trokova, to moe biti znaajni nedostatak posebice ako se radi o ekoloki osjetljivim zahvatima. Visoka diskonta stopa je, prema nekim autorima, ekoloki neodgovorna jer umanjuje vrijednost procijenjenih teta, to se posebice odnosi na one tete koje nastaju kod zahvata ija se realizacija planira kroz due vremensko razdoblje. Nasuprot tome preniska drutvena diskontna moe uiniti preveliki broj zahvata prihvatljivim i na taj nain dodatnim optereenjem za okoli. Iz svega navedenog moe se zakljuiti da ne postoji jedinstvena diskontna stopa za drutvo u cjelini. Iako je mogue nabrojati razliite argumente pri odreivanju adekvatne diskontne stope, nije jednostavno donijeti konanu odluku o njezinoj visini. U konanici, odabir diskontne stope u velikom broju sluajeva rezultat je procjene analitiara (izraivaa zahvata) i ima odreene elemente subjektivnosti. Jedan od osnovnih principa trebao bi biti princip odrivog razvitka drutva koji zahtijeva takvu drutvenu diskontnu stopu koja e osigurati prihvatljiv odnos drutvenih koristi u odnosu na trokove (tete) koje za te koristi treba platiti. Za diskontiranje nominalnih vrijednosti koristi i teta (svoenje na sadanju vrijednost) odnosno za vrijednosno izraunavanje netto koristi (netto benefit) koristi se sljedea formula:(B C) T Bt C t 1 (1 i) t t 1 (1 ti) t T

gdje je : (B C) ; netto benefit koji se ostvaruje realizacijom zahvata izraen vrijednosno (kn) i; diskontni faktor ( i 1

p ) 100

p; odabrana diskontna stopa u (%) t; godina u vijeku zahvata Bt , Ct; nominalna vrijednost koristi odnosno trokovi izraeni u vremenu "t" izraeni vrijednosno (kn) T; ukupno vrijeme trajanja zahvata.

31

3.3.1. Podloge za izraun vrijednosno mjerljivih koristi i trokovaDa bi se mogle predvidjeti sve koristi i tete koje e za drutvo nastati djelovanjem svakog zahvata tijekom narednih godina, potrebno je najprije predvidjeti vrijednosti na temelju kojih e se moi izraunati te koristi i tete. To se posebno odnosi ukupna potrebna ulaganja u zahvat, na izraun ukupnog prihoda od rada zahvata kao i proraun ukupnih godinjih materijalnih i nematerijalnih trokova, iznosa amortizacije, investicijskog i tekueg odravanja, i ostalih rashoda. Ovi podaci predstavljaju ulazne podatke za izraunavanje vrijednosnih pokazatelja koristi i mogu se podijeliti na:trokove realizacije zahvata koja ukljuuju ukupna ulaganja kao to su na primjer: -otkup (slunost) zemljita, -ulaganja u graevinske objekte -izradu studija, projekata -ukupno potrebnu opremu, -ulaganja u energetske objekte i objekte infrastrukture, -ulaganja u mjere zatite okolia i praenje stanja okolia, -ulaganja u sanaciju i dr. trokovi rada zahvata odnose se na godinje trokove osnovne proizvodnje i trebaju sadravati: -godinji ukupni prihod -ukupne materijalne i nematerijalne trokove, -trokove vlastitih i tuih usluga, -iznos amortizacije -brutto plae, -naknade i doprinose -internalizirane trokove projekta -trokove zatite okolia -trokove sanacije -brutto dobit

Iako sam naslov Studije utjecaja na okoli sugerira da se radi o procjeni vano je sve trokove prikazati to realnije jer e tada i sama raunica koristi i trokova biti kvalitetnija. Zato bi Studiju procjene utjecaja zahvata na okoli, bez obzira na preporuke, ipak trebalo raditi na osnovi barem idejnog projekta ili predinvesticijske studije. U svakom sluaju dobro je da se Studija radi paralelno s izradom i ostalih projekata vezanih za realizaciju i rad Zahvata.

3.3.2.Postupak raunanja vrijednosno izraenih koristi i trokovaKod procjene vrijednosnih (financijskih) koristi smatra se da korist nastaje u svim sluajevima kada drutvo u cjelini, od predvienog zahvata, na bilo koji nain ima koristi (izraeno u prilivu novanih sredstava). Prema svojoj vanosti to su: -porez na dobit (20%) koji e godinje ostvariti nositelj zahvata, -porez na dodatnu vrijednost PDV (trenutno po stopi od 23 %) koji se obraunava kao razlika izmeu PDV-a naplaenog iz godinjeg ukupnog prihoda nositelja zahvata i PDV-a koji se obraunava na materijal i usluge u godinjim trokovima proizvodnje (tzv. pretporez) to je u duhu samog naziva -"porez na dodanu vrijednost",

32

-porez na brutto plae radnika zaposlenih (procijenjeno na razini od 15 % od bruto plaa); -porez na promet nekretninama (otkup zemljita ili slunost zemljita bez prenamjene); -nadoknade, koncesije,carine, takse (ako nisu izravni ili neizravni ekonomski instrumenti zatite okolia, u skladu s reenim u prethodnom poglavlju) -PDV za kupnju opreme i osnivaka ulaganja, U sluaju da se radi o javnim investicijama i o infrastrukturnim objektima financiranim od strane drutva u koristi se mogu uvrstiti i: -zadrana dobit od zahvata -sredstva rezervi -dividende Od nabrojenih koristi neke su jednokratne, dok se druge ostvaruju godinje kroz cijeli vijek eksploatacije.

3.3.3 Jednokratne vrijednosno izraene koristiU jednokratne direktne koristi od zahvata mogu se svrstati: -porez na otkup zemljita ili naknada za slunost zemljita -PDV na ulaganja, -carinski trokovi i naknada za atestiranje opreme

3.3.4. Godinje koristi ostvarene kroz proizvodnjuKao uobiajene direktne godinje koristi za drutvo mogu se uvrstiti: -porez na dodanu vrijednost (PDV) iskazana kao razlika poreza na ukupni prihod i poreza koji se plaa na materijalne trokove i usluge (tzv. predporez), -poreza na ostvarenu godinju dobit, -poreza na ostvarene bruto plae, -naknada za koncesiju (na primjer naknada za eksploataciju mineralnih sirovina, koncesija za koritenje zemljita,voda, pomorskog dobra i sl) U sluaju javnih i svih drugih zahvata koje poduzima drava u godinje koristi ukljuuju se u ve spominjana dobit, sredstva rezervi, dividende i sl.

3.3.5. Zamjena opremeKod svakog zahvata kod kojeg se rad predvia u duljem vremenskom razdoblju treba predvidjeti i izmjenu ili nekoliko zamjena opreme zbog fizike dotrajalosti ili ekonomskog zastarijevanja. Kod svake zamjene ostvarit e se jednokratne koristi na raun plaenog poreza na dodanu vrijednost, trokova atestiranja uvozne opreme i carine. To su takoer koristi za drutvo koje treba predvidjeti u analizi ukupnih koristi i trokova. Kod svako zahvat pojavit e se i niz indirektnih koristi kao to su korist od poticanja drugih gospodarskih djelatnosti, poveanje prohoda u drugim djelatnostima, mogue otvaranje novih radnih mjesta i sl. Ako ih je mogue vrijednosno izraziti i ove koristi se mogu

33

se uvrstiti u analizu koristi i trokova zahvata. Meutim znatno ee se za analizu drutvenih koristi u drugim gospodarskim segmentima koriste metode ekspertne procjene ili modeli

4.. NOVANO NEMJERLJIVI UTJECAJI NA OKOLIPostoji i metodoloka osnova vrednovanja koristi i trokova koji se ne mogu izraziti vrijednosno niti izravnim niti neizravnim trokovnim metodama. Razlozi zbog kojih je te trokove teko prikazati vrijednosno su teorijske naravi i vezani su uz postavke da se neki dijelovi okolia (prirodnog i kulturnog kapitala) ne mogu izraziti u novanoj vrijednosti, odnosno da se ne mogu mjeriti ekonomskim metodama. Neki od tih trokova samo su uvjetno vrijednosno nemjerljivi trokovi, najee jer je to tehniki ili ekonomski neopravdano ali se ipak mogu izraziti nekom od metoda za mjerljive koristi i trokove. U daljnjem tekstu prikazani su neki od njih. Za prikazivanja i meusobno usporeivanje ove vrste trokova primjenjuju se najee tehnike koje koriste ordinalne, intervalne i omjerne ljestvice ocjenjivanja, u nekim sluajevima i uz koritenje teinskih koeficijenata. Metode kolektivnog odluivanja koriste se takoer u nekim sluajevima (nominalna skupina i Delfi tehnike). Ove, u principu viekriterijalne, metode nazivaju se jo i metodama ekspertne procjene.

4.1. Neki primjeri za procjenu vrijednosno nemjerljivih koristi i trokovaU slijedeem primjeru prikazana je metoda odreivanja vanosti kriterija i odreivanja prioritetnih problema pojedinih vrsta utjecaja zahvata na ekosustav, zdravlje ljudi i gospodarstvo. To su osnovna podruja analize svih moguih utjecaja. Mogue podruje eksternih utjecaja odnosi se: kod ekosustava na: -na vode, -zrak, -razinu buke, -stvaranje otpada -bioloku raznolikost flore i faune na zdravlje ljudi: -poveani trokovi u javnom zdravstvu zbog rada zahvata kod gospodarstva -dravne prihode, -doprinos lokalnoj zajednici, -ulaganja, -zapoljavanje, -vrijednost zemljita, -ostale gospodarske aktivnosti, -poljoprivredu i stoarstvo -stavove javnosti -krajobraz -prostorno ureenje

34

Vano je napomenuti da u ovim metodama sudjeluje odreeni broj eksperata raznih struka koji su najee i izraivai studije koji metodom procjene i ocjenjivanjem pomou bodova u rasponu od 1 do 10 ocjenjuju intenzitet pojedinih utjecaja (problema) na pojedina podruja djelovanja zahvata. Stoga se ove metode nazivaju ekspertnim metodama. U prvom koraku ekspertne metode potrebno je utvrditi vanost kriterija. Oni se odreuju pomou tzv. dijagonalne matrice (tablica 4.1.). Tablica 4.1. Matrica za utvrivanje vanosti kriterija Kriteriji Utjecaj na ekosustav Utjecaj na gospodarstvo Utjecaj na zdravlje Utjecaj na ekosustav x x x Utjecaj na gospodarstvo Utjecaj na zdravlje

Ovom metodom usporeuje se svaki kriterij po retku sa svakim kriterijem po stupcu tablice. Ukoliko se kriterij po retku ocjenjuje vanijim od kriterija po stupcu u presjecitu navedenog retka i s