Ctod. I. Šibenik, u subotu 30. rujna 1905. Br. 4 4 .

Predpla ta van Š i b e n i k a : na tromjesBc 3 Kr.

na pfi godine 6 Kr.

P r e d p l a t a n Šiben iku s a d o n a š a n j e m l i s ta u k u ć u j e d n a k a j e k a o 1 van Š iben ika .

Pojedini broj s t o j i 6 para . HRVATSKA RIEČ Predp la te i p i s m a ša l ju s e U r e d n i š t v u . Nefrankirana s e p i s m a ne pr imaju . R u k o p i s i s e ne v r a ć a j u . Oglasi , p r i -obćena p i sma , z a h v a l e i td. t i s k a j u s e po 2 0 para redak o = ili po pogodbi . ° =>

I Z L A Z I S R I E D O M I S U B O T O M .

Šibenik, VO. rujno

Sastanak svih zastupnika Bai • n.-iim.-ii- mi K i e k u

P r e d m e t , o k o m će se n a s a s t anku raz-p r a v l j a t i „ i m a b i t i današn j i po l i t i čk i položaj o b z i r o m n a k r i z u u U g a r s k o j , u k o l i k o u t je -

i a i n t e r e s e i b u d u ć n o s t našega na roda , p r e m a t o m e položaju zauzme s ta-

iŠte i o d r e d i p r a v a c n a š e m u p o l i t i č k o m u u p i t a n j i m a , k o j a su neprieporna i cie-narodu zajednička, a t o bez p re j ud ica

i ce lnom s t anov i š tu , n a k o m "u j avnom ži­votu vojuju to l i p o z v a n i k lubov i , ko l i po je ­dini n a r o d n i z a s t u p n i c i . "

N a ovaj s a s t a n a k su p o nuli d i rodni zastupnic

upnic ima razaslan - o na rodn im pita-ko j a spada ju n a parlamentarnu ak-

Mi ovaj s a s t a n a k od srca pozd rav l j amo , žel jom da m u se svi zas tupn ic i o d a z o v u , j e r k a k o smo više p u t a naglas i l i , u ovoj dana­š n j o j k r i z i m o g u H r v a t i m n o g o od luč iva t i , al i s amo onda , a k o svi b u d e m o s p o r a z u m n i o s t anov i š tu , ko j e n a m j e zauzet i .

Z a s t u p n i c i i m a j u p r e d sobom vel iki , sudbonosn i z a d a t a k , oni su zvani , d a ga n e ­se na k o r i s t zemljo i n a r o d a . Oni n e smiju ok l ieva t i , ne smiju z a b o r a v i t i onu n a u k u , koju H r v a t i m o g u c r p s t i iz sve svoje povjes t i , on i se n e smi ju og luš i t i z a h t i e v u c ie loga na­roda , a t a n a u k a , taj z ah t i ev sastoj i u r i e -č i m a : Hrvali moraju da rade za se i ne smiju aluliti orudjetn ničije, despocije.

:1a n a s f f uč r< l ' r svak i narodskoj! hoće , d a pos t ane svoj i v l ada svo jom s u d b i n o m , ni je n ikada t a k a v pos tao , n e g o b o r e ć se p r o t i p r e v l a s t i on ih , ko j i s nj im g o s p o d a r e . U toj b o r b i , mal i na rod i u v i e k su t raž i l i obi d r u g a od p o m o ć i , s tva ra l i su saveze i

t a k o l)i 'došli d o cilja. Današn ja k r iza , ko ja d r m a dua l i zmom

>ja ć e g a s r u š i t i , n i j e d r u g o n e g o b o r b a za s lobodom, ko j a se t u ž e od d o b e

naš ih m u č e n i k a Zr insk ih i F r a n k o p a n a . I danas k a o i o n d a Magja r h o ć e d a b u d e svoj , j e r svoj nvje.

U davni ja d o b a H r v a t i su se u n j e k i m o v i m a združil i sa I m g a r i j o m , da se la-

Ihrvaju p o h o t a m N i e m s t v a , a inače I,ili s u i j e d n i i d r u g i s l o b o d n o k ra l j evs tvo .

k o p r o č i t a na šu t u ž n u .povjes t , nać i će u njoj veliku istinu, d a su H r v a t i i U g r i na­p r e d o v a l i i s lobodu svoju očuval i p r o t i n e -

m nas r t a j ima N i e m s t v a uv i ek , d o k su š tova l i m e d j u s o b n a svoja p r a v a , a č im su ili j e d n i ili d rug i h t je l i n a m e ć a t i se sa-

mora l i t r p i t i u svojoj s lobodi , u svoj im p ra -

Magjar i se htjeli n a m e t n u t i H r v a t i m a , a Hr ­vat i , n a svoju ob ranu , bi l i su pi 'isiljeni slu­žiti kamar i l i , p a za n a g r a d u dobi l i su abso-lu t izam i j e d n i i d rug i . Služi n a m j o š i god . 1 8 6 1 , 1 8 6 7 . T i h g o d i n a Magjar i su, za svo-

njili su m n o g a naša p rava . O n u p o g r e š k u oni s k u p o plaćaju, k a o š to se i m i sag ib-l jemo p o d t e r e t o m naš ih i n j ihov ih g r i eha .

I god . 1 9 0 3 . mora l i smo u Banov in i n a p r e g n u t i svu snagu da sa sebe zbac imo onog s lugu kamar i l e , koj i j e i Mag ja r ima h t i o zasjesti n a v r a t . A taj s luga g o v o r i o j e da r a d i u k o r i s t Magjara , đ o č i m nas ni je n e g o svadio , i b io p r i p r a v a n d a n a d o b a m a u v e d e abso lu t izam.

Ovo sve n a p o m i n j e m o , da k a ž e m o , ka ­k o j e ludo i s naše i s m a g j a r s k e s t r ane , š to se m e d j u s o b n o s l ab imo n a k o r i s t Beča.

P r a v i o t a č b e n i k h r v a t s k i i mag ja r sk i m o r a da dodje do zakl jučaka , do ko j ih j e došao b io p r v a k s t r a n k e p r a v a Dr . A n t e S t a r čev i ć . On j e g o v o r i o : „ J a sam n e k a d a ­nje Magjare poznavao ž ivuć med ju nj ima. N a temel ju o n o g a poznati ja i razmišl javanja 0 n a šem i o n j ihovu položaju, j a sam došao

zemljopisno nisu n a m j e š t e n a os im H r v a t a i Mag ja ra d v a na roda , koj i b i t a k o bi l i u p u ­ćeni i pozvan i ha m e d j u s o b n o pr i j a te l j s tvo 1 u p r a v o b r a t i m t v o . Moji pr i ja te l j i i j a g o -j i s m o i iz javl j ivasmo t o osvjedočenje ko je b i se u ž ivo t samo t a k o da lo uves t i n a s re­ć u o n a j u n a r o o a . na n p n svatu K o d s v o j o k u ć e b u d e svoj , d a j e d a n d r u g o g a k a k o sa-

k a d uz t r eba , da b u d u d e t i o ovai ko j emu

m a sebe po i ipomaze , složni p r o t i t r e ć e m u , pi g o d od n j ih dva ju" .

D o ov ih zak l jučaka mora ju doć i st u n n i c i s t o p a d a n a Rieci . On i da p o d u z m u ne samo p a r l a m e n t a r n u n e g o i van parlamentarnu akci ju, ko ja b i ova d v a na­r o d a spri jatel j i la . Akci ja u b e č k o m par l a ­m e n t u ili s abo ru Dalmac i je ili H r v a t s k e nije dos t a tna . Ne , akci ja n j ihova m o r a d a b u d e na rodna , t a k o d a nai-od h r v a t s k i b u d e ugo­v a r a o sa na rodo in mag ja r sk im . Za t o u g o ­va ran j e sada j e na jp r ik ladn i j i čas, j e r bez svoga pon ižen ja m i m o ž e m o danas Magjar i ­m a p ruž i t i p r i ja te l j sku r u k u i o p e t o v a t im one r ieči , ko je su iz B a k r a , iz s k u p š t i n e

županije, Mngja r ima p o A n t i S t a rčov iću j o š god . 1 8 6 1 .

„ Z a b o r a v i m o na n e p r a v d e i u v r e d e , ko je

P r i p i š i m o svu nes reću našu njezinim

O p r o s t i m o nepr i j a t e l j ima naš im i na-e to jmo, d a n a m u b u d u ć e n e m o g u škod i t i ;

Pomirimo se i p o b r a t i m o i z auzmimo se j e d a n za sve a svi za j e d n o g a ;

Z a k u n i m o se n a s v e t o m g r o b u naš ih mučen ika , a ta j j e g r o b sva naša domovina , z a k u n i m o se, da ć e m o dos to jno osve t i t i o t ce naše , a osve ta n a m b u d i sv ih nas s loboda, j e d n a k o s t i b r a t i n s t v o " .

D r u g o g izlaza n e na laz imo. S v a k i d r u g i pokuša j b io b i n e samo bezuspješan već š t e t a n i s r amo tan , u k o l i k o b i se t a d m o ­ra la oček iva t i p o m o ć od onoga , koji j e k roz

A k o pak Magjari b i i l i našu pr i ja te l j sku ruku , za svoje neusp jehe ne će m o ć k r i v i t i d r u g o g a n e g o sebe .

Naše književne prilike

Mora xn-jedit e l ihu istii da n a m j e kn j i ževnos t u ovo zadnj ih šes tdese t g o d i n a don ie la više k o r i s t i od iko jeg d r u g o g r a d a n a pol ju n a r o d n o g osviešćenja. Knj iga j e ušla ma lo p o m a l o i u b o ž n u ko l ibu i d a n a s već i na jmanje d i e t e znade š to j e i t k o j e . Zan imanje za kn j igom t a k o j e poras lo , da / ' s e danas o b ć e n i t o ću t i p o t r e b a š t iva . — Njđcad se j e n a r o d zadovol javao č i t an jem „Koi 'abl j ice" i „ R a z g o v o r a u g o d n o g " , danas n a s u p r o t on t raž i , on želi, on zaht jeva, d a m u se n a m a k n u kn j ige i l is tovi , koj i će ga sve t o više zadovol java t i u o d k r i v a n j u i spo­znavanju svoje proš los t i , sadašnjost i i b u d u ć -

b i l a m u j e d o n e d o v n a u t o m e p r i ruc i , vrši la j e zbilja usp ješno i dos to jno svoj ve ­liki apoš to l a t n a r o d n e n a o b r a z b e i osviešćenja. Od j ednom nas ta l a j e u našoj kn j i ževnos t i kr iza , koja t ra je v e ć d u g o v r e m e n a i ko ja nanos i ve l ike š t e t e .

Nas ta la j e od časa tm ina , u kojoj se n i t k o ne zna s n a ć i ; tm ina , k roz ko ju z n a d u

n o m d n e v n a po l i t i čka p i t an ja i zan ie t i časo-v i to , ali i n t enz ivno u m j e t n i č k e duše, v u k u ć i ih u v r t l o g p o l i t i č k o g ž ivota . 0 ovoj po jav i m i smo p r o g o v o r i l i i u 2 1 . b ro ju „ H r v a t s k e R i e č i " , gd je s m o u k r a t k o iz tak l i svoje miš ­ljenje u s tva r i . Ono mišljenje n e m o ž e m o n i danas p r o m i e n i t i , j e r žal ibože v ladaju jo š u v i e k one p r i l i ke , ko je su nas o n d a nagna l e , da r e č e m o ko ju o u b i t a č n o m e zastoju naše l iepe knj ige . P a a k o danas i o p e t p r i h v a ­ćamo p e r o , da o i s tom p r e d m e t u p i šemo , t o č in imo s toga , j e r j o š u v i e k n e v i d i m o n i ­k a k v a znaka , n i k a k v a miga , koj i b i n a m svjedočio, d a će ta j zastoj p r e s t a t i , d a će se

A t o j e t e ž k o k a d a k o v e p r i l i k UJI,

o n d a

t o znač i , da su d u š m a n i n a r o d a d a l e k o p r o ­dr l i , d a su g a ub i l i i t o l i k o os i romaši l i , da v e ć n e m o ž e n i g l a v u pomol i t i . I m i se n e b i smo t o m e ni na jman je čudi l i , n i t b i ok l i e -val i v je rova t i , d a su t u p o s r ied i p r s t i naš ih v j ekovn ih nepr i ja te l ja . Oni su pokuša l i sve , n a s v a k o m su nas po l ju u t u k l i . Ostajalo j e j o š pol je kn j iževnos t i , n a k o j e m u s m o l i e p o uspjeval i i odak l e smo u n a r o d l ieval i n o v e , svježe snage . J e li m o g u ć e pomis l i t i , d a su nepr i ja te l j i m o g l i j o š i t o p r o p u s t i t i ?

Ali, a k o j e nepr i j a t e l j t o l i k o j a k , k u d i k a m o m o r a da b u d e j a č a o d p o r n a s n a g a naših kn j i ževn ika . Oni su d u š e v n i p l e m i ć i na roda , on i se n e smiju uplaš i t , a j o š m a n j e sv inu t i p r e d n ič i jom si lom. H r v a t s k a c ie la t r až i od njih, d a se t r g n u , da se o d u p r u , d a se slože i d a se organizuju , H r v a t s k a od nj ih t raž i , da n a s t a v e d i v n o z a p o č e t o dje lo svojdi p r e d š a s t n i k a , i d a za t o djelo o d u š e v e sve, š to j e h r v a t s k o , sve, š to se t i m i m e n o m j o š diči i ponos i .

D a n a š n j e k n j i ž e v n e p r i l ike o d v e ć j a s n o govore , a da b i n a m a bi lo od p o t r e b e i s t a k ­n u t i ih u p o t a n k o s t i m a . T o bi n a m b i lo t ežko , j e r b i s m o se p r i t o m m o r a l i d o t a k ­n u t i j a k o n e u g o d n i h po java . N a m a za sad ni je d o toga , d o k nas j o š t ješi nada , d a se sve d a d e p o p r a v i t i su m a l o d o b r e vol je i i s k r e n o g rodol jubl ja .

Čujemo, da se u Z a g r e b u r a d i o k o t o g a ,

m u o b s t a n a k m o g a o b i t za jamčen . Mi^ s m o t u v ies t p r imi l i s n a j v e ć o m s k e p s o m , j e r sumnjamo , da će ta j p o d h v a t usp je t i , b u d e li pi-oveden p o onoj m e t o d i , p o kojoj su se d o sad u nas p o k r e ć a l i kn j i ževn i l i s tovi . N e ­m o j m o s t v a r a t i n o v i h razočaran ja . Mi n e t r e b a m o b a r e m za sada t o l i k o t ih kn j i ževn ih časopisa. D o s t a n a m j e j e d a n , ali d a b u d e dos to jan . Rad i t o g a m i b i s m o ht je l i , d a se za o s n u t a k t a k o v a l i s ta p o k r e n e š i r o k a ak ­cija, da se za nj za in te resu je c io n a r o d i d a ta j l is t b u d e s t jec iš te svih naših r a d n i k a n a k n j i ž e v n o m e i u o b ć e n a k u l t u r n o m e pol ju . O b s t a n a k m u m o r a b i t i o s j egu ran z a n i m a ­n jem cie log n a r o d a i s a r adn jom svih r a d n i h kn j i ževn ih sila, p r i č e m u će m o r a t d a b u d e izkl jučen svaki i na jmanj i favor i t i zam.

Ovol iko g l ede l is ta , a g l e d e naše „Ma­t i ce H r v a t s k e " n e b i s m o d r u g o željeli, v e ć d a se k o d nje p o v r a t e ona k r a s n a v r e m e n a , k a d nas j e nudja la kn j i gama , ko j e b i o d m a h pos t a l e obl jubl jene u n a r o d u . T o j e i d a n a s j o š m o g u ć e , samo a k o u njoj p r e d v l a d a d r u g i

USPOMENE IZ J U Ž N E AMERIKE (Buenos-Ay res)

ali biti blizu, sjedi

Ameriku. Neb u đivlj

MljU kojih ] eni do t

bilo vidjeti ofc ielio nas od nje tek četiri ili pet

ojau. Montevideo, ta predstraža

njihovih predja klatariti po nedoglednim „llanos" mareć zaraštenira gustim, djevičanskim prašumama, koje

im, pod sjenovitim deblom orjaškog kliptodonta, hi/.nu pružabu u svako doba i dovoljne zaštite i hruha

u izobilju; čuvstvo udivljenja praraa neustrašivim masti, pomorcima, koji svojim vratolomnim podbvatima,

prkoseć moru i vjetrovima tobože prosvjete radi i pod plaštem naše svete vjere, doprinieše konačnom razsulu drevnog, cvatućeg carstva Inka, na što v

xvu njihovih katolič. velič. Ferdinanda i Isabele. U mojoj su se po nešto ugrijanoj mašti stali

svi oni pustolovi, koji, malo ih izuzamši, okrutni i skroz krvoločni, pristajahu u pustim još zaljevima, mrcvareć i ubijajuć one nevoljnike, ha-rajuć njihova polja, prisvajajuć skvrncć njihove svetinje, obezčašć

lebdio križ, simbol mira i ljubavi, a u drugoj mač, znak vlasti, činjelo me je i nehotice promisliti na onoga Fabija, koji je medju naborima svoje toge bio donio da nudi Samnićanima rat ili mir, rob-stvo ili smrt.

Sinovi sunca nisu bili voljni robovati bielim osvajačima i za to podlegoše; ono malo, što ih još ima, uživa podpunu slobodu, te se u svojim divljim gorskim predjelima živo opire prodiranju evropske kulture.

K a d se razplinušc slike neustrašivog Mage-lanesa, vještoga Gabota, Ameriga i Cabrala, do­bitnika nesretnog Atahualpe i toliko drugih, usto­boči se preda mnom skromni, al ne manje zaslužni Juon Diaz de Soliš, kojeg ide slava da je, plovoć

m obalom Južne Amerike, od-krio ušće „Rio de la Plata" , te ga nazvao sladkim morem, „mar dulce". Nesretnik, koji je poslie to svojo poduzeće platio vlastitim životom, ne ćc bit ni u snu pomislio, da će se na onom mjestu, gdje je on pao žrtvom divljih „Charruas", podići i u relativno posve kratkom roku procvasti onako

mu iz zahvalnosti dodieliti odlično mjesto u prvo-

pod imenom ubavog i prostranog Šetališta. (Sliedi)

d u h , u n e onaj , koj i j e u zadnje d o b a na­d a h n j u j e . U k n j i ž e v n o s t i po jed im - i ne m o g u imati s t a n o v i t i m o n o p o l . Pri izdavanju djela t r e b a paz i t i najpri je na narod, a o n d a na p i s c e . — D o p o t r e b e p o v r a t i ć e m o se n a s tvar .

•redstayka našim Obćiiiam

H r v a t s k a a k a d o m i c k a o m l a d i n a na s v o m sastanku u D u b r o v n i k u 16. i 1 7 . srpnja, u v i d i v s v u p o g i b e l j , k o j a pr ie t i o b s t a n k u j o d n o g d i e l a h r v a t s k o g naroda , obra t i l a se j o n a š i m O b ć i n a m o v o m p r e d s t a v k o m :

S l a v n o V i e ć e ! — P r v i u v j e t o b s t a n k a m a l e n o g n a r o d a j e s t : d o b r o o r g a n i z i r a n a i

p j e s n a n a r o d n a s a m o o b r a n a . H r v a t s k i na-o s i m p o g i b e l j n i h unutrašnj ih nepri ja­

t e l j a : n e z n a n j a i o b ć e g nehaja, i m a jo š vanj ­s k i h , k o j i g a sa sv ih s trana o b k o l i s e , a k o j i p r o d i r u m a l o p o m a l o u n j e g o v o t i e lo , o d -k i d a j u č i k a d i k a d i p o k o j e z d r a v o u d o . — 8 4 0 0 0 B u n j e v a c a i c i e l o M e d j u m u r j e p r e ­p u š t e n o je s v o j o j sudbini . V i š o i m se ni v j e r a n e s m i j e t u m a č i t i na m a t e r i n j e m je­z i k u ! ! M a d j a r s k o d r u ž t v o „ J u l i a n " o s n o v a l o j e v e ć p r o š l e g o d i n e 2 3 m a d j a r s k e š k o l e , a o v e i h g o d i n e k a n i j o š 3 0 o s n o v a t i . N j e ­m a č k i „Schu lvero ir i" i „Grustaf-Adolfs V e -r e i n " o s n i v a j u p o B a n a t u , Hačkoj i B o s n i -H e r c e g o v i n i b e z b r o j svoj ih ško la , a n j i m a n e s a m o d a se n e ]»rieči n j i h o v o p o g u b n o d j e l o v a n j e , n e g o i m i v lada — H r v a t s k a v lada u z d i č n u č e t u h r v a t s k i h ve l ikaša i d e j o š na r u k u . — I s t r a ? I z b r o j i t e s v u o n u i s t a r s k u d j e c u , k o j o j rod i te l j i n e znadi jahu n e g h r v a t s k i jez ik , a k o j a sada mis l e , ć u t e i p o z n a v a j u j e d i n o ta l i jansk i ! — A g d j e su d r u ž t v a , d a o b r a n e svak i peda l j h r v a t s k o g z e m l j i š t a , da o č u v a j u dušu h r v a t s k o g č o ­v j e k a , s a č u v a j u ć i j e n a r o d u za d o c n i j u b o r b u n a o b r a n u i m e n a i j e z i k a s v o g a ? — D r u ž b u „ Z r i n j s k o - F r a k o p a n s k u " — za M e d j u m u r j e n i t i n e p o z n a m o , d o k o d r u ž b i „ S v . Ciri la i M e t o d a " t e k s e n e š t o čuje , ali i t o š to se č u j e jest , d a će morat i , no b u d e l i b r z e i j a k e p o m o ć i , zapus t i t i i o n e p o z i c i j e , k o j e j e t e z k o m b o r b o m i r i e d k i m s a m o p r i e g o r o r a

isvoj i la ( r j eč i t i d o k a z 2 5 . 0 0 0 Kr . def ic i ta) , a k l e n i j e v i š e p i tanje , d a o č u v a m o g r a n i c e ,

ta n e p r i j a t e l j n a m je v e ć u kuć i .

S l a v n o V i e ć e ! - - Zadnje i zv je šće d r u ž b e S v . Cir i la i M e t o d a suviše je r j eč i to , a d a s v a k o m e s v t e s t n o m e H r v a t u objasni , š t o m u j e s a d a č in i t i . Ž a l i b o ž e n e m a t a k o v i h m n o g o , a na jbo l j i jo d o k a z t o m e o d a z i v n a p r o g l a s d r u ž b e „ S v . Ciri la i M e t o d a " u p r a v l j e n n a n a r o d . D a je n a d o š o skrajni čas o b ć e v o j n e d u ž n o s t i za n a r o d n u o b r a n u , o t o m n e m a d v o j b e , a t o t i m više , k a d a s e n a i s t o m p u t u , k o j i v o d i k o d n a r o d j i v a n j u h r v a t s k o g Življa u Is tr i , s a s t a d o š e : ta l i janski n o v a c i s t a r s k i s a b o r ( 1 0 0 0 0 kr. g o d i š n j e g p r i n o s a „ L e g i N a z i o n a l e " ) , A u s t r i j s k a V l a d a , p a č e i o n a v i š a mjes ta , k o j a bi n a m m o r a l a bit i d a l e k o i d a l e k o v i še z a h v a l n a o d o n o g , š to su n a m p r o t i v n a . — A k o s v i m t i m f a k t o ­r i m a u n a v a l n o j p r o t u h r v a t s k o j akci j i pri­d o d a m o i a u t o n o m n a t i e la i z v a n g r a n i c a M o n a r h i j e , k o j a i j a v n i m p u t e m p o d p o m a ž u o d n a r o d j i v a n j e s l a v e n s k e d j e c e ( L e i p c i g 4 0 0 0 k r . g o d i š n j e g l a s u j e za „ S e h u l v e r e i n " ) , a k o p r i d o d a m o j o š i ta l i janske o b ć i n e u A u s t r i j ­s k o m P r i m o r j u i D a l m a c i j i ( z a d a r s k a o b ć i n a g l a s u j e 2 0 0 0 k r u n a g o d i š n j e za „ L e g u N a -z i z n a l e " ) , k o j e h r v a t s k i m n o v c e m p o d u p i r u z l o k o b n u „ L e g a N a z i o n a l e " , o n d a je o d v i š e j a s n a d u ž n o s t s v a k o g H r v a t a , a o s o b i t o o n i h Čimben ika , k o j i s u p o z v a n i d a b d i j u n a d n a r o d n o m e k s i s t e n c i j o m , s t v o r i t i j a k e r e d o v e n a r o d n e s a m o o b r a n e ; d o k n a m se s v i m s r e d ­s t v i m a p r i e č i o sn iva t i i j e d n u n a r o d n u š k o l u n a o b r a n u h r v a t s k e d j e c e u L o š i n j u , Cresu

uju a l e m o v t i l jna h r v a t s k a

tarč i ća iid. i td .

l j u t i j a n j i č a r i , k o j i ć , a ć a s v o j i h , p r e z r i e t i ime

s v o g a , v o j u j u ć i p r o t i v l a s t i t o j sv „ H r v a t s k o j I s t r i " , — a za t ud k o r i s t

S l a / n o V i e ć e ! - H r v a t s k i o z b i l j n o j e z a b r i n u t a n a d b u d u ć

d o p r i n e s e s v o j d u ž n i p o r e z / a n a r o d n u o b r a n u , a o s o b i t o n j e g o ' n i š t v a , u p r v o m r e d u o n a n a š i h

O p r a v d a n o se s t o g a nada, da ć e s p o ­m e n u t i f a k t o r i uv idje t i s v u p o g i b e l j , k o j a pr ie t i o b s t a n k u o v o g d ie la n a š e g naroda , t e p o p r i m i v ozb i l jne i o d l u č n e k o r a k e na o b r a n u n j i h o v u znat i i ht je t i t ra jno p o d p o -m a g a t i s v e o n e v o j u j u ć e r e d o v e , k o j i t a k o uz tra jno v o j u j u na o b r a n u n a r o d n o s t i i j e z i k a s v o g a . O b r a ć a se s t o g a p u n a vjere k V a m a t o p l o m i o p r a v d a n o m m o l b o m , da T o S l a v n o n a r o d n o v i e ć e o p r e d i e l i s ta lni g o d i š n j i d o p r i ­n o s D r u ž b i S v . Ciri la i M e t o d a z a I s t ru i D r u ž b i Z r i n j s k o - F r a n k o p a n s k o j za M e d j u ­m u r j e u V a r a ž d i n u , t e t i m e u z s u d j e l o v a n j e r i e d k i h p o j e d i n a c a o b e z b i e d i u g r o ž e n u b u ­d u ć n o s t t ih krajeva .

H o t i m i c e s m o zakasn i l i t i s k a n j e m o v o g poz iva , da g a i z n e s e m o u p r a v o sada, u naj ­z g o d n i j i čas , k a d o b ć i n e u p o k r a j i n i sastav­ljaju s v o j e g o d i š n j e p r o r a č u n e . U i s t o d o b a p r e p o r u č u j e m o o v u s t v a r n a š i m o b ć i n a m .

$ e č , 27 IX. ' 0 5 .

J u č e r b i p r i k a z a n z a s t u p n i č k o j k o m o r i d r ž a v n i p r o r a č u n za g o d . 1 9 0 6 .

U k u p n i i z d a t a k i z n o s i K 1 . 8 1 9 , 0 4 2 . 2 1 0 , — a u k u p n i p r i h o d i p r o r a č u n a n i s u sa K 1 . 8 2 2 , 0 2 7 . 4 0 1 .

Iz n j e g a v a d i m o v e s t a v k e , š t o v a s p o ­b l i ž e i n t e r e s i r a j u .

O d o b r e n a j e g r a d n j a š i b e n s k e o b a l e o d m u l a d o l u č k o g u r e d a u u k u p n o m i z n o s u o d K 7 0 0 . 0 0 0 . U p r o r a č u n j e s t a v l j e n a s v o t a o d K 1 0 . 0 0 0 k a o p r v i o b r o k r e č e n o g i z n o s a . T o j e z a i s t a m a l i o b r o k , a l i s e m o ž e z a p o ­č e t i g r a d n j o m , j e r s e o b r o c i u n a s t a j n i m g o d i n a m a p o v e ć a v a j u .

U i s t o m e p r o r a č u n u n a l a z i se d a l j n i i z n o s o d K 9 4 0 0 , k a o d e v e t i o b r o k z a g r a d n j u o b a l o z a u k r c a v a n j e u g l j e v l j a u Š i b e ­n i k u , z a k o j u g r a d n j u b i o d r e d j e n a u k u p n a s v o t a o d K 1 7 4 . 0 0 0 .

Z a p o s t a v l j e n j e t r i j u b o v a ( p h i t a c a ) u l u c i š i b e n s k o j n a p o l u o t o k u K l o b u š c u o d r e -d j e n j e i z n o s o d K 9 0 0 0 , t e j e u p r o r a č u n u v r š t e n a s v o t a o d K 4 . 0 0 0 k a o p r v i o b r o k .

Z a Z l a r i n o d o b r e n a j e g r a d n j a m u l a u i z n o s u o d K 6 2 . 0 0 0 , t e j e u p r o r a č u n u v r ­š t e n a s v o t a o d K. 5 . 0 0 0 k a o p r v i o b r o k za t u g r a d n j u .

o b a l e z a p r i s t a j a n j e p a r o b r o d a u i z n o s u o d K 9 . 0 0 0 , t e j e u p r o r a č u n u v r š t e n a s v o t a o d K 2 . 0 0 0 k a o p r v i o b r o k .

T a k o d j e r z a S e p u r i n u u v r š t e n j e d r u g i i z n o s o d K 2 . 0 0 0 k a o z a d n j i o b r o k za u r e -d j e n j e l u k e , z a k o j u r a d j u b i o j e o d r e đ e n i z n o s o d K 7 . 0 0 0 .

POLITIČKI PREGLED.

UGARSKA.

J o š uviek traju neprestane audiencije kod vladara, koje ne mogu nikako da poluče ni naj ­manji |uspjeh. Na 2 7 . Fejervarv je bio saslušan. Grof Cziraky bio je takodjer opet saslušan, te se misli, da ako Fejervarv opet ne uspije, da će se uzeti u pretres predloži, prikazani od grofa Czira-kya. Govori se i o drugim pozivima u Beč, a nije izključeno, da de se za tim držati skupno vieće pod predsjedanjem vladana.

„Budapesti Hislap« tvrdi, da se u Beču na­s toj i n / p o s t a v i t i K e j e r v a r v a , j e r da s Khuonom-He-

dervary-em ne hi uspjeh, buduć omražen u Ugar­skoj i u Hrvatskoj . U vojničkim krugovima ciene, da je vladar glede vojničkog pitanja izrekao zadnju rieč, a u pogledu odciepljenja Ugarske od Austrije da ne će slioditi mirnim putem kao izmedju Šved­sko i Norvežke.

Po svoj Ugarskoj vlada velika agitacija. Jav­ne skupštine su na dnevnom redu, kojima pučan­stvo uzhudjeno živo sudjeluje. Napori socialista pro­ti koaliciji, i ako gdje i gdje prouzrokuju suko­ba, ne će imati nikakva uspjeha, koji bi mogao oslabiti djelovanje i odpor neodvisnih elemenata.

HRVATSKA.

Vladina s t ranka nalazi se u velikoj neizvje-stnosti, j e r ne zna n a koju bi se stranu odlučila i u strahu je , da no izgubi pri nastajućim dogodja-j ima svoj položaj. To ne bi bilo žaliti, dapače že-l.j.li je , de se narod već jednom oslobodi protuna­rodne vladavine. Žalostno j e , što se u ovim časo­vima ne opaža potrebita djelatnost oporbenih stra­naka. Može biti, da će poslie sastanka na Rieci i u ovom pogledu krenuli štogod na bolje.

RUSIJA.

Na 2 7 . o. mj. bila j e u Moskvi sjednica od 1 1 3 zastupnika zemstava i od 6 6 zastupnika gra­dova. Razpravljalo se o političkom programu za

buduću izbornu borbu. Na koncu hi pnlivacen pro­gram o ravnopravnosti svih državljana, o slobodi govora, sastajanja i š tampe. Kongres se je izjavio protivan bojkotiranju Dume. Odlučeno je , da se osnuie središnji izborni odbor. Intelektualna Rusija slabo se zagrijava za izbore.

EN0LEŽKA I JAPAN.

Na 2 6 . o. mj. objelodanjen je u Londonu i u Tokiju sadržaj englezko-japanskog saveznog ugo­vora, koji sadrži osam tačaka . U predgovoru se veli, da j e svrha ugovoru: uzčuvati mir u iztoćnoj Aziji i Indiji, čuvati interese zajedničke svim drža­vama u Kini, poštivajuć nezavisnost i cjelokupnost kinezkog carstva te načelo jednakih trgovačkih u-vjeta za sve države; štititi napokon osobito terito­rijalna prava Velike Britanije i J a p a n a u iztočnoj Aziji i braniti njihove posebne interese u tome

postaju čvrsti saveznici u svim eventualnostima, te se imaju bezodvlačno medjusobno pomoći i ako jedna sama država na jednu od tih država navali usilno ih bez razloga. Ugovor j e sklopljen na de­vet godina, ali se može u svako doba staviti izvan krjeposti odkazom godinu dana unapred.

Ministar La'nsdovvne i japanski poslanik H a -yaski podpisaK su ovaj ugovor na 1 2 . kolovoza u Londonu.

ŠVEDSKA I NORVEŠKA.

Norvežko ministerijalno vieće odlučilo j e , da će formu državnog uredjenja prepustiti posvema volji naroda. To se j e dogodilo, iza kako j e princ K a r l o D a n s k i odklonio kandidaturu na priestolje. Kroz kratko vrieme dakle znat će se, koju j e dr-žavnu t v o r i m narod norvežki i z a b r a o . S v a je prili­ka, da će se proglasiti republika.

U Švedskoj, u Gotteborgu, očutio se na 2 6 . j a k potres.

ku obć Tu kolil temelju sveobć i zakona lov n a udicu dozvoljen je vazda i

svukud, te nije podložan niti porezu. U ostalom, ako t a j . pravilnik u istinu obstoji,

dužnost j e odlučujućih faktora bda da, se postara-ju, kako da ga donesu do znan a šibenskim lokar-đarima, a što j e bilo još pametnije prije nego J t

postao pravomoćan, imalo se j e saslušati i mmenje Šibenske obćine, j e r j e i ona pozvana, da štiti i„-

terese svojih ribara. , Z a danas prestajemo, jer kako čujemo, ulo­

žen j e utok, a iza neženja istoga, reci ćemo opet svoiu. Čudno ie i žalostno, da baš oni, kojima bi

»dju ribarima, siju me-

Skradinski hrv oj oj preogromnoj ve­ćini ne će i ne mogu, da znadu za protuhrvatsku politiku, Ne će, da znadu za politička plazenja i ševrdanja, koja ih j e i do sada u kut potiskivala.

Nijedna novina ne bi tiskala onih infamija, al ,,M. Jedinstvo" rek bi, da j e upravo stvoreno za^ to. Pristaše^ se njegove, ponavljamo, na prste

i najvidjcni)i prvak, kako to bombastično kaže An-tonije, al do takovih prvaka hrvati skradinski u politici ništa ne drže, pa makar to bio Niko Marin ili Vinko Matas . Medjutim nek znade zna v ajni i pošteni Antonije, da hrvati skradinski prezirom od­bijaju ub5arskL podvale njegove i njsgŽvih ski ,:lin skib skutonoša.

Opakom namjerom javiže, da j e na dan izbo­r a I . tiela držanje gg. Grgaševića i Kristića bilo Skandalozno. Zašto ovo? — d a ih se bezdušno pred starješinama ocrni, j e r valjda skutonoše Antonijeve ciene, da s njima u vieču ne će moći motati u svoje pohvalne svrhe. Nizke su ovo i lažne denun-cije. Ako su birani, birani su slobodnom voljom birača.

Govori se, da svemu onomu črčkanju u ,,M. Jedinstvu" daje svoj placet načelnik Vinko Matas. I ako .on gleda u politici kroz oči ,,M. Jedins tva" i ako je dobar Antonijev prijatelj, ipak gardi, koja mu j e b l i zu , jnorao bi reći na svoju korist, da već

Šibenik.

je izdalo lučko odaslanstvo iz Tiesna protiv trojice Šibenčana i jednog vodičanca. Jednoga o t ovih o s n dilo j e na 50, a ostale na 3 0 K globe zato, Što su na 2 . kolovoza ribali udicom skuše (lokarde) u vodama obćine Tiesna. U p a d a u oči, žto se u jed­noj osudi i to baš u onoj od 50 K lučko odaslan­stvo pozivlje na tobožnje uvrjede nanesene ribar­skom stražaru Mati Kaitaniću.

Poznamo mi vrlo dobro Matu i njegov jezik! Sve četiri izdate osude, kose se sa odlukom,

dvorske kancelarije od 5 / 1 . god. 1 8 3 7 Br. 3 3 2 1 3 ^ j e r su „konvencijonalni običaji" medju ribarima Šibenika i Tiesna tako jaki , da ih ne može mie-

njati „policajin z a k o n " N a ^temelju ovog pras tarog

padnici obćine Tiesna, pa i Vergadinci lovih" su i love .i danas zubatce na udicu u vodama obćine

oglobio. ' 1 a 1 U J t 1 1 ^ t 0 m U

Začudno je , što se u osudi navadja neki po­sebni pravilnik za lov lokarada na udicu u odlom-

imao ležati na srcu dju njima smutnju.

Smilčić.

Godine prolaze, a mi nevidimo još ter riešeno pitanje P a z a r a blaga, koji bi bio od velike koristi ovom predjelu naše Dalmacije i pobliznjih mjesta preko Velebita.

Svi zanimam faktori poduprh su stvar, zašto dakle leži neriešen taj blaženi dopus t? Gospoda n a Namjestništvu mogla bi pokazat malo više brige u riešavanju spisa.

NASI DOPISI

Skradin.

Naš prosvjed onako čist i odlučan proti raz­vratnom i lažnom pisanju ,,M. Jedins tva" , t iskan u ,,N. L . " živo opekao famoznog Antonija i njego­ve sićušne reportere, smušenjake bez hrvatske svie-sti, koje ne ćemo da imenujemo, j e r toga ne za­s l u ž u j u , jer s u u z l o b i s a s n i a slični s v o m u h r a n i t e ­lju Antoniju.

neznatne i nevidljive garde Antonijeve sastoji u tome, što ,,M. Jedinstvu" pošalje kadkad koju skrp-ljenu i lažnu viest i izmišljotinu. P a jer nije mogla prodrieti svojim kalkidim, daj da se kidi'še prot i čestitim rodoljubima, Svak im kriv, tko ne jnistaje na nepošteno, nizko zadirkivanje i držanje ,,M. J e ­dinstva" u našim izbornim i hrvatskim stvarim. — Sve žto j e pametna, rodoljubna, sviestna i neod-

je proti t i m nehrvatskim makinaci-

Na odgovor listu „Slobodi"

Ljudima oko „Slobode", glasila splitskih de­mokrata , i opet nije pravo. Napisali oni „program demokratske stranke", pa im se sada pričinja, da se svak poveo za njima, ne samo, nego eto taj njihov p rogram postao tako nov, znamenit, izvan­redan, potreban, da smo ga jednostavno i mi pri-svojih. „Hrvatska Rieč" pošla n a političku školu u Split, gdje svak ima pa tena t n a nove programe, n o v e ideje itd.

Naši čitatelji će se sjećati uvodnog članka „Naš zada tak" u broju 4 1 . „Hrvatske Rieči". U tom članku j e iznesen i u kra tko obrazložen pro­gram stranke prava i rad , kojega se imamo držati sliedeć načela s t ranke. Ništa nova, ništa izvanredna, samo ono i onako, kako t reba da Hrvat i rade. A sad dolazi glasilo splitskih demokra ta i p i še :

„Novopravaško vjerovanje „Hrvatske Rieči" recipiralo j e gotovo sav program naše stranke, ali pošto cieni, da ljudi nisu zvani da „stvaraju novotarija", udarilo mu j e pečat „stranke prava". Nek bude, nama j e do jezgre, ne do etikete. Pravaškoga taj program nema ništa osim nepri­z n a v a n j a Srba. Ali i tu provire neka promjena. Prije se Srbe niekalo ili na njih u boj pozivalo, sati ih se jednostavno ne spominje."

„Još j edan korak dalje, pa ćemo s e i tu sporazumiti. T reba samo pogledati smjelo istini n uli i p r i z n a l i m u ž e v n o m u u ^ i ž u o s ć u pmljašnju zabludu, p a upoznati , da se bez uzajamnog pri­znanja i poštivanja hrvatskog i srbskog imena n e može voditi narodna p o l i t i k a , u n a r o d u iz­medju Ađrije i Dunava" .

Dakle „Hrvatska Rieč" jednostavno „recepi-ra la" program, na koji j e uzelo pa tena t glasilo split­skih demokrata i prisvojila ga kao svoj, te udarila na nj etiketu s t ranke prava.

U istinu zlodjelo nepodnošljivo i nedopušteno. Ali glasilo „demokra ta" ovdje hotimično obsjenjuje, j e r naš članak, „naše pravaško vjerovanje", n i j em u jednoj rieči bilo nadahnuto od „programa" demokrata, a kamo li, da bi ga „recepiralo".

D a su ljudi oko „Slobode" priupitali svoga urednika, kako će n a naš članak odgovoriti, on bi im bio r e k a o : „Ne, braćo, p rogram „Hrvatske Rieči" nema ništa zajedničkoga sa našim. Ono j e posve samostalna radnja" j td . itd.

A D.r Smodlaka bio b i za s t a l n o tako odgo­vorio, j e r j e naš programni članak bio u njegovim rukama još god. 1 9 0 3 .

Ljudi oko „Slobode" valja da znadu, da su se njeki pravaši god. 1 9 0 3 . dogovarali o listu, koji se imao izdavati u Zagrebu. Ti pravaši jednog dana te godine su bili sakupljeni u sohi D.r Trumbića. J e d a n izmedju tih pravaša rekao j e D.r Smodlaki: „to, što predlažež, nije ništa nova, niti za to treba novotari ja; ako hoćeš, poslat ću ti, što sam već na-

Odmah s u t r a d a n p r i m i o j e 1 >.,- S m o d l a k a po­

štom jedan spis, a taj spis, koji j e D.r Smodlaka primio, nije sadržavao drugo, nego program jedne novine, koja se imala onda izdavati. A taj isti spis, taj „program" b i o j e objelodanjen u „Hrvatskoj Rieči" dne 2 0 . rujna o. g o d . p o d naslovom „Naš zada tak" .

Kako se vidi, naš „program" je bio sastavljen, kad ljudi oko „Slobode" nisu možda ni sanjali, da će izdavati svoje demokratsko glasilo „Slobodu", koja inače ni u samom naslovu, ni u boljem dielu svoga programa nije za pravaše ništa nova.

J o š nešto. Onaj naš članak, prije nego je, u svoje doba, bio odposlan D.r Smodlaki, bio je i pred drugim pročitan.

A sada da završimo. Mi smo rekli i opetu­jemo, da nismo zvani da stvaramo novotarija, koje (a ovo naglasujemo) smućivaju i otežčavaju narodnu radnju" i pri t o m o s t a j e m o . Ali s m o z v a n i , da slie-

dimo, što j e kao dobro prokušano i ništa više. Do ovog uvjerenja t reba da dodju i ljudi oko „Slobode", j e r sliedeć razum, a ne prkos, „moraju pogledati smjelo istini u oči i pripoznati muževnom odvaž-

nošću današnju zabludu", pa upoznati da se u narodu hrvatskom no može voditi narodna politika proti programu stranke prava.

To oni i danas nehoteć jur priznavaju, kad vele da je njihov i no* stari program jedno te isto. Oni su to sami naglasili, kad su rekli u 2. broju svog lista, da ovakovo pravaStvo ostavlja trajnih,

s t £ f s t 0 8 6 v i d i 1 ^ D - r

Oni dakle i sami izpoviedaju, da su kao nova si nad, a suvišni.

0 pitanju Srba progovorit ćemo i mi jednom obzirnije, premda smo o tomu čisto i bistro rekli svoju u 12. točki „Našeg zadatka".

iztaknuti, da nismo sliedili modu, jer nas nije moda

jdi ivat i i toa

učinila pravašiu aiijo naših domaćih

ko j e imamo d o b r o

i medjunarodnih odnošaja, tako nas ni moda ne će od nadjene piave staze odalečiti. Ljudi smo uvje­renja i osvjedočenja, koji vjerno služimo našoj

„ M. Jedinstvu" ne trebamo ni odgovarati Zabada jadno, ali onako preko volje. Vezano je da služi zalcdju i preko zaledja kamarili. To je naravno, jer drugačije ne može da bude. List za duzm Morpurgovoj banci, list, koji obstoji, da iz plati dugove jedno stranke, ne može biti slobodan Zavisi on o volji, o hirima, o zapoviedima svoji) gospodara i po njihovoj želji piše. Takav list nij. nego na sramotu nezavisne štampe. Nami je dosta da smo te sramotne sveze odkrili, a narod bi mo

sada nastaviti i onemogućiti obstanak robskoi na. Mi se i previše pouzdajemo u probudjem

sviest našeg naroda, a da bi mogli posumnjati, di će on i nadalje trpiti ,,M. Jedinstvo".

Sve je dopušteno, sve, ah nije robstvo zi plaću. Nije dopušteno da narod uzdržava list, koj je u službi Morpurga, a preko njega neprijateljimi našeg naroda. Nije dopušteno da se podržava list koji je u službi ljudi, s kojima — po pisanju D. V. Mihaljevića - moralo bi obračunati država odvjetništvo. Takav list ne smije obstojati, a jo

listova, koji bi htjeli da je naš list zavi-šibenske Obćine. U tim glasinam ima dosta

dobe, ah zaludu im, jer naš list nema s nikakvom vlasti, s nikakvim klubom nikakove sveze, nikakove. obveze. U ostalom na upravi obćine šibenske birano je i bivših narodnjaka, Jugoslavena, pravaša, pa napokon i čistih. Kako do sada, tuko i unapried naš list će svoju nezavisnost znati očuvati, jer je i utemeljen svrhom, da diže svoj nezavisni glas u današnjoj zbrci pojmova.

Save/ dalmatinskih učitelja

K a d je o t r a g p e t šest g o d i n a ova usta­n o v a našom uči te l j s tvu osvanula , b i j asmo se ob radova l i , r a č u n a j u ć , d a će ona m o r a l n o i ma te r i j a lno p o d i ć i uči tol jski stalež u D a l m a ­ciji, d a će g a ujedini t i i unap r i ed i t i . N e g o o d t o g a no bijaše ništa . G o d i n e p rohu j i še . „ S a v e z " s i r o m a š n o k u b u r i , „Uč i te l j sk i G l a s " p o m o l i se u sv ie t s v a k e p o m r č i n e sunca, a uč i te l j s tvo i nada l j e j a d u j e - - g l a d u j e . — D a j e t o m u t a k o , višo je i raz l ič i t ih kr ivnja . S p o m e n u t ć e m o n a j p r v o t o , da se je uči-t e l j s tvo , ne z n a m d a li iz apa t i je ili iz čega d r u g o g a , s l abo odazva lo „ S a v e z u " . S a m p a k o „ S a v e z " nije n i o n dao o n o g že l jenog p loda , o n o g ž ivota , š to se o d n jega p u n i m p r a v o m o č e k i v a o . Možda , k a d b i „ S a v e z " življi b io , da bi se uč i te l j s tvo više za n jega odušev i lo . Os im z a k o n s k i h osnova, ko je jo Z e m a l j s k o m O d b o r u p r i k a z a o , ma lo je š ta više uč in io . N i „p leb i sc i t " od g o d . 1 9 0 3 . ni je od n jega p o t e k a o . Ni je ob je lodanio , osim S t ro l l -ov ih „ I z v o d n i h r a č u n a " , n i k a k o v e z g o d n e p r i r u č n e kn j igo za naše škole , ni je p o k a z a o n i k a d oduševl jenja , volje ni ozbi l jna r a d a V a z d a je taj „ S a v e z " b io tv rd java n e k o l i c i n e sp l je t sk ih učitolja, o d a k l e su se boč i l i i p rep i r a l i sa os ta l im nas t avn ic ima Spl je ta . U p r a v o to , š to je r i e d k o s t naći u Spl'jotu d v a uči tel ja , d a s ložno i u l jubavi

k r i v o je zar najviše, d a je „ S a v e z "

na djelu. K a k o je sa „ S a v e z o m " , t a k o je i sa „Uč i t e l j sk im G l a s o m " , ko j i j e u posl jed­nje d o b a baš na najdonjo g r a n e pao . — T o j e sve k r i v o , š to taj l is t ni je i m a o odušev­ljena u r e d n i k a , j e r dosadanj i r e d a k t o r N i -ko l i ć m o r a o jo na silu d a g a uredju je . Sad

def ini t ivno t o g a o d r e k a o i „Uč i t e l j sk i no će izlaziti..., k a o ni d o sada.

n o uv je ren i , da bi list, k a d bi r e -izlazio i p r i l i čno u red j ivan b io , p o -„ S a v e z " i o k o l o sebe o k u p i o sve

duševl jeni je uč i te l j s tvo . Pa , k a d se u e m o ž e da nad je ni j edan uči te l j ,

N a š e je mhienje , da „Uči te l j sk i G l a s " uz današnje e k o n o m i č n e p r i l i k e uči te l j s tva n e bi m o g a o nigdje d o b r o uspjevat i . Z n a m o v r lo d o b r o , k a k o je m n o g i m i m n o g i m uči­te l j ima t e ž k o o d k i d a t i i one s ame čet i r i K na ' god inu . N e g o , m o ž d a bi i oni t o p r e - | gorjel i , k a d b i imal i list s k r o z neodvisan i o d l u č a n u zagova ran ju ž i v o t n o g uč i t e l j skog pi tanja , t . j . pobol jšanja p laća i u zauzima­nju o k o svega, da se taj zas lužni stalež p o č n e j e d n o m š tovat i , k a o š to m u se do ­l ikuje. Al da list b u d e t akav , t r e b a m u na-ravsk i neodvisna i odlučna u r edn ika , a uči te l j u s lužbi t e ž k o da će se izlagat i . — T r e b a l o bi dak le , d a m u j e u r e d n i k o m vr­s tan d a k a k o , ali umi rov l j en uči te l j , k o j e m u bi s amo izdavanje l ista don ie lo ma te r i j a lne kor i s t i , t . j . ko j e bi m u nadoknad j iva lo ono, š to je umi rov l jen jem m o r a o d a izgubi . — O v a k o m i mis l imo i s ta lni smo , da se d r u g -čije ne b i m o g l o s tvor i t i d o b r o uč i te l j sko glasilo. - ( U r e d n i š t v o ) .

DOMAĆE VIESTI

Na znanje. Radi današnjeg blagdana sv. Jerolima, pokrajinskog pokrovitelja, mo­rali smo pospješiti s izdanjem lista. Dielimo ga u jutro rano, i s toga redovite naše br­zojavke, koje nam obično stilu oko 12 sati, morat će danas možda izostati,

Qg. predbrojnicima javljamo, da pivdplata

ria ,Hrv. Rieč" za one, koji ju primaju od 22. tra\ uja, iznosi K 6:33 do konca ove godino, a za

on. koji je prin ajn od 1. listopada o. g. K 3:— Mo imo sve one, koji nam duguju prodplatu, da nan istu što prv n podmire, a u tu svrhu prila-.Vi. o današnjem broju dotični poštavski chek, ko-jim je predbrojni uina olakoc'-onii podmira nrodplate.

Tko se je ee predplatio za ovu godinu, ne-

ka :hek pridrži a u buduće.

Naš presvietli biskup Dr. V. puližić obavio je nekidan posvetu uove župničke crkve u svom rodnom mjestu Olibu i pri tome je odčitao pon-tifikalnu misu na staroslavenskom jeziku. U da­našnje doba, kad se proti glagolici urotili toliki našu neprijatelji da ju posvema utuku, utjetdjivo je i pohvalno čuti ovakovc viesti. Ali kao dokaz, da u Rimu nisu protivni staroslavenskoj službi božjoj, trebalo bi, da slava božja u tome jeziku odjekne i u šibenskim crkvama, a ne kao na blag­dan sv. Ćirila i Metoda, koji dan nije se mogao svetkovati radi protivštine Rima prama glagolici.

Vjenčanje. Učitelj ovdješnje gradjanske škole g. Alfons Scrivanelli vjenčao se na 28. o. mj. u Trstu s gospodjicotn Lucilom Ciulić.

Naša srda.'na čestitanja!

Francuzki jaht „San Paul-' prispio je jučer u našu luku iz Kotora. Na njemu putuje vlastuik g. Raimboant s obitelji. Odavle kreće za Pulj.

Svečani otvor mjestuih pučkih, te gradjanske škole i s njom spojenog ratarskog tečaja obavlja se u ponedjeljak dne 2. kolovoza. Upisivanje djece sliedi kao obično u tri neposredna dana pred otvor škole. Pučka mužka škola od nove školske godine imat će i peti tečaj — Ugledna Obćina je i ove godine priskočila u pomoć siromašnoj djeci, opre-diolivši za njih znatan iznos, kojim će im bit pri­skrbljena nuždna učevna sredstva.

Izvoz drvlja i ugljena, kroz ovu sedmicu sa jKirobrodinia i brodovima: „Salvo" iz Mletaka za Marsilju, „Nuovo Rosario" iz Korčule u Rie-ku, „Italia" iz Skradina za Rimini, „Pravedan" iz Rieke za Veluluku, „Felice Orsini" iz Kimini za Rieku, „Vittoria" iz Splita za Rieku, „Triestino" „Angela Rosa", „Tro fratolli" iz Splita za Rimini „Vasta Guerera" iz Mletaka za Alžir.

Izseljivanje. Jučer su odputovale za Slavoniju četiri obitelji iz drniške krajine. Svi su bili goli, a osobito malena dječica, da ih je bilo milo i pogle­dati. Pitali smo ih za uzrok selenja i rekoše nam: Kamatnik (trgovac) nam je sve odnio, pa napokon i pojatu, pa što ćemo? Umrli ovdje, umrli ondje, sve nam je jedno. Bilo bi već skrajno vrieme, da vlada stane na kraj ovakim bezdušnim kamatnicima.

Unesrećeni mornar Živković iz Rogoznice, koji je, kako je bilo javljeno u dopisu iz šibenske oko­lice u posljednjem broju našeg lista, bio težko ra­njen u glavu na parobrodu „Obrovac" kod Primo-štona, nalazi se sada u ovdješnjoj pokrajinskoj bol­nici, dok mu medjutim stari roditelji, lišeni njegove pomoći, najjadnije kubure. Bilo bi djelo pruvedno-

Negri priskoči njima u pomoć, dok ranjeni sin po­stane opet sposoban za radju.

Nove knjige.. Gosp. Božo Lovrić, mladi, daro­viti pjesnik, koji je već sa svojim i>rvienciraa, s „Hrizantemama" pobudio najljcjišc nade radi svoje originalnosti i lakih stihova,' i'zpjevao je niz soneta u spomen nezaboravnome pjesniku Luki Botiću

U Vlč. Ante IVtnnić ixd'ao je takodjer1 ianimivu knjigu j>od naslovom „Studije i portreti". Kad |)ri-mimo te knjige, osvrnuti ćemo se rado na njih.

G. Ante Eadić prisjednik na Zemaljskom Od­boru, odreći će se tog mjesta radi slabog vida.

Iz Stankovaca nam pišu, da se je ondje mar­nim nastojanjem onog zaslužnog župnika fra Ju re Samca osnovala „Seoska blagajna", potrebe koje da se već odavna ćutila.

Bilo u sto dobrih časa!

Izpravi! U I. stupcu redak 14 odozdo da­našnjeg našeg uvodnog članka mjesto rieči tufe ima bit tućc

Radi istine moramo istaknuti, da jo. netočna viest iz Šibenika u posljednjem broju „Narodn.

•Lista", kojom se veli, da je Šibenik učestvovao sprovodu pok. poreznog nadzornika l. Kurilića. Gradjanstvo sprovodu nije učestvovalo.

Za družbu Sv. Ćirila i Metoda u Istri pri­milo jo naše Uredništvo od Gg. Fausta Dodiga i Grge Koštana od svakog po K 1 a to, da počaste blagu uspomenu I. Kurilića.

Prije izkazanih K 154:17. Ukujmo K 156:10 Napried za našu Istru!

( G O S P O D A R S T V O

Dvie rieči našim vinarima. U zadnjem smo bro ju navel i , k a k o se

m o r a m o sami s ta ra t i , da nad jemo kujica na­šem vinu, nastojeć , da p r a v i m o o n a k o v o vino, koje će odgova ra t i ukusu pot roš ioca .

P r v i i g lavni uvje t j e s t t a j , d a nam v ino ne b u d e imalo n i k a k o v a n e u g o d n a vo­nja, a ovoga ne će bi t i , a k o osobi tu pomnju posve t imo bačvama, u koje sa l ievamo v ino . Kod nas se j e žal ibože do sada k o d manjih , a i s rednj ih v inog rada ra malo na ovo pazilo, k a o da vino rad i svojih sastoj ina n e zaslužuje i neiz iskiva najveću b r igu . N a ono, n a š to se do sada pazi lo nije, mora se pazi t i una­pr ied , j e r evo vidimo, da ćemo mora t i v ino sp remi t i medju dva dna i držat i g a do na

{l je to . Pr i je j e lakše bilo, poš to bi svi manj i posjednici do Božića već r azproda l i v ino t r govcu , koj i se j e kasnije s nj im mislio, ali evo k u p a c a n e m a od n ikuda , a naši veći posjednici , ;i i neki t rgovc i , no znaju k u d

Poš to se dak le rad i o najvažnijem na­šem pro izvodu , možemo reći o našem k r u h u , t o j e dužnos t svih nas, da p o r a d i m o sve moguće , k a k o da uzčuvamo d o b a r glas na­šem vinu, a to u p r v o m r e d u r a d i svoje v las t i te kor is t i , a onda i r ad i s amog ug leda naše pokra j ine . Ovo ćemo p o s t i ć i ; ako bu ­d e m o nastojal i , da ods t r an imo od našeg v i n a sve s tvar i , koje m u m o g u Škodovati .

Za t o baš n e t r e b a n ni ve l ikog t roska , j e r naša naravi , da iziskivaju veliki a d a ih uzd rž imo zdrave , b r e volje

znoloženje , da nas u ( l'i

I S|H

p r e g l e d a t i sve bačve od najveće nje, da v id imo j e s u li sve zdra^ izvana. Osobi to m o r a m o pazi t i n nam iz bačve izlazi. Mali sudo ' m e k o g drva , a t ih j e k o d naših s jednika većina , l ako p r i m e o-zadah. Dužnos t j e v inara , da vonj ods t ran i , j e r inače j>oprin v ino i t i m će izgubi t i svaku tr^< dnos t . Mi se n e ć e m o ovdje ba\ 0 sv im bo le s t im i m a n a m a na n a r s k o m posudju, već ć e m o radi

našem sudju pojavl juju i i z t aknu t i ćemo, -š to n a m j e čini t i , da ih o d s t r a n i m o .

Glavna j e m a n a naših mal ih p o s j e d n i k a

su iz nje iztočil i v ino i r ad i t o g a im b a č v a zaudara po kvasini ( šp imt inu ) .

Ovu ć e m o m a n u ods t r an i t i , a k o u uza-

voga vapna , t e g a p o p r s k a m o v o d o m , da u bačv i razevjeta . N a r a v n o j e , d a b a č v u m o ­r a m o o d m a h začepi t i . Kasni je se b a č v a do­b r o izpere , a a k o oduh ne izadje p r v i p u t , ponov i se t a r adn ja ope t . Mnogi r a b e s o d u 1 po tašu , ali j e p r v i nač in uspješnij i .

Da o d s t r a n i m o o d u h p o gnjiladi, drvu, suhoti i td . dos t a n a m j e , da b a č v u i z p e r e m o d o b r o v r e l o m v o d o m , a k a d ovo n e b i p o ­moglo, onda posve r azvod jenom s u m p o r n o m ili t a r t a r i č n o m kise l inom.

Bačve , ko je zaudara ju p o mufi, a š to j e kod nas čes to , m o g u se ozdrav i t i , n i je

r ibaju fosforičnom kise l inom u r azmje ru od 7 % , kasn ' j e se izpei 'u d o b r o v r e l o m v o d o m , a za t im o p e t i s tom smjesom od 2 % • K a d se t o učini lo, i zperu se neko l i ko p u t a d o b r o m l a k o m i l e d e n o m č is tom v o d o m .

Ovo su važnije m a n e i boles t i , ko je se opažaju n a naš im bačvama , a d u ž n o s t j e svakoga našega pos jedn ika , d a od nj ih č u v a svoje bačve .

Mnogo će m u pomoć i , a k o b u d e u p o ­t reb l j avao što više s u m p o r i a k o n j egova k u ć a n ikad ne b u d e bez njega.

U d r u g o m č lanku p o z a b a v i t ćemo se n e u g o d n o m po javom, š to naše v ino d a n a s s labo prolaz i n a v e ć i m t rž i š t ima , na oč i t u š t e t u n jegovu d o b r o m glasu i n jegovoj n e ­pob i tno j v r s tnoć i .

Vlaslnik, izdavatelj i odgovorni urednik: VLADIMIR KULIĆ Tiskarnica Ivan Staglinatz — Šibenik.

Sjetile se družbe Sv. Ćirila i Metoda!

NJ l < o > „HOTEL DE LA VILLE" - ŠIBENIK

li Ovaj hotel, iz nova osnovan elegantno i ukusno, i sa svim udobnostima, po najmo-V dernijim zahtjevima uredjen, potaknut na temelju od davna duboko osjećane potrebe, da

I svještenim svijetom, što otvara svakojake ^konomn^sveze 1 1 ^ izvore J blagastanjarstekao'je / dosada obće priznanje putujuće P. N. publike, koja u raznim i nebrojnim prigodama na-i gradila me je radi moga težkog i patrijotskog poduzeća sa najvećom pohvalom i prizna­li njem, nazivajući ovaj hotel najljepšim i najelegantnijim u svakom pogledu u ovoj našoj " Dalmaciji.

Prema tome za udovoljiti još dalje i u većoj mjeri P. N. publici, gotov uviek » doći joj po mogućstvu u svakom pogledu na susret, odredio sam dozvoliti jedan znatni

popust na temeljne ciene soba, jela i pića, tako da od časa što ova obzn: f A javnost, vrijedit I Za P. N

do dal jiromjei •do. lik : čke putnike jedna soba sa jodnim krevetom novčića l

kreveta, ako upotrebhena za dvie suh... forinti 1:60. ' Crno vino u hotelu novčića 32 za litru, bijelo novčića 48 za litru. Pivo originalno Pilsen novčića 8 za 7« litre. Istodobno obaljujem cione jela prema temeljnoj tarifi moga jestvenika,

dvi

pe enke razmjerno sve drugo izkom, da se dieli

a Za OBObu, dozvoljavajući na ručak jednu juhu, jodnu govedinu s W hljeb; na večeru jednu nečenku sa varivom, ili drago jelo od

l / 4 vina, i jedan hljeb. Četvrtkom i Nedjeljom suviše jedno slat; Ko želi biti mjesečni abonent po novom obaljenom eij

ga s ovim obaljene od 20%. uživat će još jedan dalji ]>o|)tist i popustu uključeno je i vino, ali nije javo. » Jedan ručak sa jednom juhom, govedinom s varivom

. . . novčića 4.0. Jamčim za zdravo, ukusno, fino pripravljeno jelo, i za

ncu poruña, •ti forinti 20 i

Uz( N. publika, sko jmduzeć

r d o . da

D . r K . K o v a č e v i ć , v l a s t n i k .

| f HRVATSKA VJERESIJSKA BANKA U) PODRUŽNICA ŠIBENIK \ -(Centrala u Dubrovniku i Podružnica u Z a d r u ) -

obavlja slicdećo poslove :

Prima novac u svrhu ukaomoivanja na uložnice i blagajoicjse doznacmoe, tc uz potvrde na tekući ili na ček račun.

Preuzima vrieđnosne papire i ine vriednote u pohranu. Preuzimn u svrlm na­plate mjenice, naputnice i čokove za nasu državu i za inostranstvo.

Daje predujmove na vrieđnosne papire, zlatni i srebreni novac i robu. Kupuje i prodaje vrieđnosne papire i vriednote, naročito 3ve vrsti državnih i pri­

vatnih srećaka, državnih zadužnica, željezničkih i industrijalnih papira, založnica priori­te tnih obveznica, i n o s t r a n o g novca u papiru, deviza, zlatnog i srebrenog novca naše. zornije i inostranstva.

Unovčuje izvučene srećke, zadužnice i dospjele kupanoj tc nabavlja nove ku-ponske arke . Provadja osiguranje proti tečajnom gubitku ižriebanih srećaka i zadužnico.

Obavlja vinkulaoija i devinkulacija svih vrsti vrieđnosnib papira, polaže vojničko-Ženitbene i svu drugo jamčevine u vriednosniia papir ima, to provadja konversije.

Izvršuje izplate na svim mjestima naše i drugih država, te izdaje kreditna pisma. Eskomptira mjenice, naputnice i kupone vriednosnih papira . — Prodaje promese

za sva vučenja. — Obavlja bezpla tno reviziju svih srećaka naše države i drugih u njoj dozvoljenih. — Osim toga obavljat će i sve ostalo transakcije, koje zasjecajn u bankovnu s t ruku, uz najpovoljnije, uvjete. Sve potanje obaviosti daje rado usmeno i pismeno.

H r v a t s k a VJeresijska SSauka (Podružnica Šibenik).

J E D I N A HRVATSKU ^ T f f l l H SV.EĆH U ŠIBEHIKU. | |

Svoj k svome i __ POZOR! - Svoj k svome!

( W i m se javi t i p. n. o b ć i n s t v u , p o š t o v a n o m radu

e ć e n s t v u , crkv

b r a t o v š t i n a m a , da s a m o t v o r i o u o v o m gra

= TVORNICU VOŠTANIH SVIEĆfl. = m n o g i h p r i z n a t o u

K o d m e n e d o b i t se m o g u i zvrs tno , a ve

8 v i m v e l i č i n a m a svieće od pravog pčel injeg voska, c r k v e n o g tamjana.

S v a k a i najmanja n a r u č b a p . u. muš ter i ja p r ­

t e se o b v e z u j e m o b a v i t i n j i h o v o n a l o g e u š t o krac<

rtajpomnije i z radbo i uz n a j p o v o l j n i j e u v j e t e .

S v o l e p o š t o v a n j e i

k à o i b n o g

B O na j spre tn i j e ,

r o k u , o b v e z o m

VLADIMIR KULIĆ Šibenik (^Dalmacija) Slavna ulica.

"¡1 J E D I N A H R V A T S K A T V O R N I C A V O Š T A N I H S V I E Ć A U Š I B E N I K U .

IZVRSTAN SIR PLANINSKI LJETNIKOVAC** * * mole se dobiti kođ. * * * * * * * * * * * * * * * *

Biste Magazina

Profugroznični Vavoljci i Vino od Kine ljekarnika C. R U G G E R I - A u Šibeniku

= Gporavljajuće liječenje, kako se po istim riječima može razumjeti, teži da cijelokupno oporavi organizam., vraćajući u čudno rav-notežje nutarnje djelovanje svakog sustava, svako nevidljive stanice. -= U malaričnim vrućicam krv mora da bude opskrbljena prije svega emoglobinom, koju su uništili plasmodi malarije. Netom je svršeno posebno liječenje sa, PROTI-<\\K VAN I ON IM X A \ () I J CIM A 1 j e k a in i k a Ruggeri-a, potrebno je početi ono opo-ravljnjuće sa željezom i kinom - dva sred­stva - u svojoj vrsnoći, bolja od ikakvog drugog koji mogu oporaviti oslabljeno i od malaričnih vrućica jako uzdrmano djelovanje.

Na temelju zakona fiziologije i istodobno dugog iskustva, nema se oklijevali u pred­nosti za preparatom ugodnim, koji brzo i uspjehom djeluje: te nema ništa uputnijeg i zgodnijeg, ueg preporučiti toliko cijenjenu osobitost VINO OD KINE ljekarnika Rug-f/eri-a, već dobro poznato i preporučeno od svili Liječnika kao najbolje i najuspješ­nije oporavljajuće sredstvo krvi. = = = = =

¡3 m o

< - 4

o •CSF

I— SE

<

m

< => m

Š t o v a n o m o b o m s t v u preporučujem upo­

trebljavanje M A G A Z I N O V E S M R E K O V A Č E ,

koja okrjepljuje že ludac , razgrijava ž ivce ,

zaustavl ja pro l jev i l i eč i o d grozn ice , t i fusa,

hunjav ice i t. d.

S a m o čista, o d l i k o v a n a „ S m r e k o v a č a "

dob iva se kod dist i leura

proganja Vinka Vučića Šibenik (prije JR. Rakovica)

p r e p o r u č a s v o j b o g a t o o b s k r b l j e n i

d u ć a n razn im l j e k o v i t i m mirod i jama ,

p r e d m e t i m a iz g u m e , s v a k o v r s t n i m

m i n e r a l n i m v o d a m a , v e l i k i m i z b o r o m

najf inij ih par f ima i p r e d m e t a n u ž d n i h

za b o l e s t n i k e .

RISTA P. MAGAZINA Š i b e n i k ( D a l m a c i j a ) .

CA VELIKO S K L A D I Š T E POKUĆSTVA M

Slavnom obćinstvu dajem na znanje, da sam otvorio svojti

kiparsku, rezbarsku i slikarsku RADIONICU.

Inje, spadajnće pod preponučam gospodi

I A. DELFIN 1 1 ŠIBENIK (Glavna ulica) W Xjf obskrb l j eno je raznim krasnim o k v i -m rima, ogledalima i lapecarijom. m m V r l i k u izradba - narodnih škrinja - (P

Preuzimam sve t moju struku; osobito župnicima radi crkv*

Izradjujem kipoi stare, te preuzimam

lih predmeta, iz drva, popravljani

ove oltare u svakome

N a r u č b o

t o č n o š ć u , ( ' U M I O umjerene uz najpo-K7 T H R V U J U n a j v e ć o m

uvjete

Ö 0. v :M

Sirite „Hrvatsku Rieč"

slogu; takodjer izradjujem svakovrstne table, i nadpise za gospodu trgovce i dućandžije u svakome, osobito u modernom slogu, od kojeg imam bogatu zalihu fino izradjenih primje­raka „svakome na ogled".

Osim toga upozorujem Slavno ob&instvo, da izvrsujem svakovrstne predmete iz sadre, osobito moderne portrete po fotografiji ili po naravi, isto tako portrete u uljenim bojani na platnu. Sa osobitim štovanjem

JERK0 BALSKAS kiparski m a j s t o r

ŠIBENIK

Prima svakovrstne štamparske naruobe

trs* UZ pOSVe cflwOMOocowoo

sn umjerene oiene JJ.JU

N o v o uredjena tiskara D v a t v S f a g l i n a t z

1 u Šibeniku (ulica Stolne Crkve)

Radnja ukusna i brza. <*» Slova i strojevi

posve novi i po = o s najzadnjim zahtievim

3>reporuča se najtoplije Jf. Ji. Obćinstvu. J