3
DEFINICIJA I PODJELA KONZERVANSA Konzerviranje predstavlja postupak zaštite proizvoda od mikrobiološke kontaminacije. U tu svrhu koriste se konzervansi kojima se nastoji zaštititi kozmetički proizvod sve do isteka roka trajanja. Konzerviranje kao postupak javlja se u 13. stoljeću kada se koristio etanol. U danjašnje vrijeme u tu svrhu postoji veliki broj konzervansa koji su djelotvorni protiv raznih vrsta bakterija, gljivica i plijesni. Konzervansi su stanični otrovi relativno toksičniji za mikroorganizme nego za viša živa bića. Te antimikrobne djelatne tvari zaštićuju pripravke od mikrobiološkog kvarenja,a bolesnika od infekcije (Senjković, 1994). Osnovna podjela konzervansa jeste na prirodne i sintetske. Tipovi konzervansa prema djelovanju su : antimikrobni konzervansi, antioksidansi. Antimikrobni konzervansi mogu djelovati bakteriostatski i fungistatski, odnosno baktericidno i fungicidno. Konzervansi koji djeluju bakteriostatski i fungistatski sprječavaju samo rast i razmnožavanje bakterija i gljivica, a konzervansi koji djeluju baktericidno i fungicidno izazivaju trajna oštećenja bakterija i gljivica. Klasifikacija antimikrobnih konzervansa u kozmetici prema funkcionalnoj grupi prisutnoj u molekularnoj strukturi: organske kiseline (soli i esteri), aldehid i formaldehid,

Definicija i Podjela Konzervansa

Embed Size (px)

DESCRIPTION

konzervansi

Citation preview

Page 1: Definicija i Podjela Konzervansa

DEFINICIJA I PODJELA KONZERVANSA

Konzerviranje predstavlja postupak zaštite proizvoda od mikrobiološke kontaminacije. U tu

svrhu koriste se konzervansi kojima se nastoji zaštititi kozmetički proizvod sve do isteka roka

trajanja. Konzerviranje kao postupak javlja se u 13. stoljeću kada se koristio etanol. U danjašnje

vrijeme u tu svrhu postoji veliki broj konzervansa koji su djelotvorni protiv raznih vrsta

bakterija, gljivica i plijesni.

Konzervansi su stanični otrovi relativno toksičniji za mikroorganizme nego za viša živa bića. Te

antimikrobne djelatne tvari zaštićuju pripravke od mikrobiološkog kvarenja,a bolesnika od

infekcije (Senjković, 1994).

Osnovna podjela konzervansa jeste na prirodne i sintetske.

Tipovi konzervansa prema djelovanju su :

antimikrobni konzervansi,

antioksidansi.

Antimikrobni konzervansi mogu djelovati bakteriostatski i fungistatski, odnosno baktericidno i

fungicidno. Konzervansi koji djeluju bakteriostatski i fungistatski sprječavaju samo rast i

razmnožavanje bakterija i gljivica, a konzervansi koji djeluju baktericidno i fungicidno izazivaju

trajna oštećenja bakterija i gljivica.

Klasifikacija antimikrobnih konzervansa u kozmetici prema funkcionalnoj grupi prisutnoj u

molekularnoj strukturi:

organske kiseline (soli i esteri),

aldehid i formaldehid,

amini, amidi, piridin i benzalkonijeve soli,

fenoli i derivati,

alkohol i derivati,

imidazol derivati,

ostali konzervansi (Polati, Gosetti, Gennaro, 2007).

Page 2: Definicija i Podjela Konzervansa

Antioksidansi se dodaju u kozmetičke proizvode kako bi se spriječio oksidativni raspad

formulacije i njenih sastojaka.

Tabela . Antioksidansi koji se mogu koristiti u kozmetičkim pripravcima

Redni broj

Naziv Područje primjene Najveća dopuštena koncentracija (%)

Napomena

1. Alkilgalati Proizvodi koji dolaze u dodir sa sluznicom

0.15 %

2. Butilhidroksianisol (BHA) Proizvodi koji dolaze u dodir sa sluznicom

0.2 %

3. Butilhidroksitoluol (BHT) Proizvodi koji dolaze u dodir sa sluznicom

0.2 %

4. Fosfonska kiselina Proizvodi koji kratko vrijeme ostaju na koži

1.0 % Samo za sapune i preparate za brijanje

5. o-Tolil-bigvand Proizvodi koji kratko vrijeme ostaju na koži

0.1 % Samo za sapune i preparate za brijanje

6. Esteri askorbinske kiseline (askorbil-palmitat, stearat i oleat)

Proizvodi koji dolaze u dodir sa sluznicom

0.2 %

7. Natrij-fosfonatTetranatrij-l-hidroksietan-1,1-difosfonat

Proizvodi koji kratko vrijeme ostaju na koži

1.0 % Samo za sapune i preparate za brijanje

8. Vodeno staklo(natrij-silikat)

Proizvodi koji kratko vrijeme ostaju na koži

2.0 % Samo za sapune i preparate za brijanje

9. d,l-Tokoferol Proizvodi koji dolaze u dodir sa sluznicom

0.1%

Izvor : Čajkovac, 2000:125.