Demografija - i i II !!!!!!

7/23/2019 Demografija - i i II !!!!!!

http://slidepdf.com/reader/full/demografija-i-i-ii- 1/23

1. Odrediti značenje sintagme „demografski razvoj“?Demografski razvoj označava složeni proces razvoja stanovništva koji implicira

istraživanje:

a) međuovisnosti kretanja stanovništva i promjene struktura i b) međuuticaje pojedinih komponenti kretanja stanovništva i promjene njegovih

struktura, s jedne strane, te promjene u gospodarskim, socijalnim, političkim i ostalim

faktorima, s druge strane

2. Stanovništvo – pojam, karakteristike i značaj?! "tanovništvo je skup osoba koje žive i rade na nekom dijelu #emljine površine, skup u

kojem svaka jedinka sudjeluje sa svojim posebnim obilježjima

! $emeljne karakteristike stanovništva su: broj, brzina brojčanog porasta ili smanjenja,

sastav prema različitim obilježjima, prostorna pokretljivost i razmještaj stanovništva! #načaj stanovništva ogleda se u tome što je stanovništvo izvor radne snage, određuje

ukupna sredstva potrebna za život i sve vrste usluga %zdravstvene, obrazovne i druge), a u

određenim uvjetima društveno!gospodarskog razvoja pojedina obilježja stanovništva

određuju strukturna obilježja potrošnje

3. avesti osnovne jedini!e " istra#ivanj" stanovništva i nji$ova o%i&je#ja? 'efinirati

nek" od jedini!a(&snovne jedinice u istraživanju stanovništva su:

! Osoba (stanovnik) ' je osoba nastanjena u određenom mjestu %naselju) $a se jedinica

podrobnije označava prema obilježju podskupa kojem pripada, npr živorođeno dijete,

umrla osoba, udana žena, visokoobrazovana osoba i sl

!Obitelj ' se temelji na odnosima koji su u društvu priznati pravnim propisima ili

običajima ( društvima europskog tipa obitelj se poglavito temelji, s jedne strane, na vezi

supružnika, a s druge strane na srodstvu roditelja i njihove djece (pravo je srodstvo

značajka koja obitelj razlikuje od kuanstva *uanstvo je složena jedinica društveno '

gospodarskog obilježja koja se definira kao skup osoba koje žive u istom stanu i koje se

zajednički hrane, ali ne moraju biti u rodu

! Naselje (naseljeno mjesto)! čovjekovo je obitavalište +ojam se primjenjuje za svaki

više!manje kompaktan skup kua %zgrada), bez obzira na njihov broj i veličinu ' od

zaselaka do najveih gradova ( demografskoj se statistici pod naseljem najčeše

razumijeva samostalno naselje koje ima svoje stanovnike, teritorij i ime



). a koje dvije postavke *zakona+ se zasnivaj" a&t"sova razmatranja o

stanovništv"?altusova razmatranja temelje se na dvije osnovne postavke %zakona):

a) na prirodnom zakonu stanovništva i

b) na zakonu opadajuih prinosa u poljoprivredi

-. Od koje teze a&t"s po&azi pri o%&ikovanj" nače&a *zakona+ stanovništva?&n polazi od postavke da sve živo teži množenju iznad mogunosti koje pruža

proizvodnja hrane $o znači da bi stanovništvo, ako se ničime ne bi ograničavalo, raslo

geometrijskom progresijom i udvostručivalo bi se svakih dvadest pet godina

. /a koje mjere se a&t"s za&a#e s !i&jem sprečavanja rasta stanovništva i kako i$

gr"piše?#alaže se za preventivne mjere koje bi bile zapreka rastu stanovništva, u šta ubraja

odgađanje ili odustajanje od braka te ustezanje od spolnog openja, ali je bio protiv

umjetnih sredstava za sprječavanje začea ( pozitivne ili sigurne zapreke uključuje svaki

uzrok koji dovodi do poveanja smrtnosti, tj skraenja ljudskog života, kao epidemije,

ratove, glad i dr

0. ta se poraz"mjeva pod neoma&t"zijanizmom i po čem" se raz&ik"je " odnos" na

izvorno "čenje? -eomaltuzijanizam doktrina je proistekla iz pokušaja primjene temeljnih zaključaka

izvedenih iz altusovog učenja #agovara ograničavanje rađanja kao bitno sredstvo

poboljšanja društvenog blagostanja, i to primjenom savremenijih metoda ograničavanja

rađanja %.umjetnih/, za razliku od altusa)

. oji op4i so!ija&ni i demografski "s&ovi " svijet" s" pogodova&i ponovnom do%ivanj"

„ma&t"zijanske doktrine“ na va#nosti pos&ije 2. svjetskog rata?+onovnom dobivanju .maltuzijanske doktrine/ na važnosti poslije 00 svjetskog rata

pogodovao je nagli porast stope pozitivne prirodne promjene %prirasta) stanovništva

svijeta, posebno u nedovoljno razvijenim zemljama, uz njihovo istodobno gospodarsko

zaostajanje i poveanje jaza između njih i razvijenih zemalja

5. 6it i&i s"ština ar7ovog pog&eda na stanovništvo?ar1 je tvrdio da svaki posebni povjesni način proizvodnje ima svoje posebne zakone

o stanovništvu čija je vrijenost historijska. 0sticanje povijesnog značenja zakona



stanovništva nije samo kritika altusova .prirodnog/ zakona, ve i nužnost posmatranja

razvoja stanovništva unutar konkretnih okvira pojedinog društva

18. 9k"mena, anek"mena?2kumena predstavlja naseljene, a anekumena nenaseljene prostore

11. :arija!ije razmještaja "n"tar pojedini$ kontinenata se mog" svesti na koje 3

gr"pe?3arijacije razmještaja stanovništva unutar pojedinih kontinenata mogu se svesti na tri

skupine: 4) 3elika je gustoa u područjima povoljne prirodne osnove, pri čemu je mogunost

natapanja tla jedna od najstarijih privlačnih čimbenika

5) 6jude privlače nizinski krajevi 3iše od polovice svjetskog stanovništva živi u

područjima do 577 m nadmorske visine

8) "tanovništvo se okuplja na rubovima kontinenata &tprilike dvije treine svjetskog

stanovništva žive unutar 977 kilometara od obale

12. Op4e o%i&je#je razmještaja stanovništva svijeta pokaz"je izrazit" neravnomjernost a

karakterizira ga?&pe obilježje razmještaja stanovništva svijeta pokazuje izrazitu neravnomjernost, koja je

uvjetovana društveno!gospodarskim faktorima %stepen gospodarskog i tehnološkog

razvoja, politički sistem i organizacija, religija, stepen obrazovanja, društveni položaj i

dr)

13. ;"stina nase&jenosti, pojam i kategoriza!ija?+od gustoom naseljenosti podrazumijevamo broj stanovnika koji žive u nekom području

%na jedinici površine) 0zražava se, dakle, relativnom vrijednošu %stanovništvopovršina)&visno o tome s kojom se površinom stavlja broj stanovnika u odnos, razlikuju se

sljedeči tipovi gustoe naseljenosti:

! Artimetička ili opća relativna gustoa pokazuje ukupan broj stanovnika na jedinici

površine, najčeše na 4 km5

! Fiziološka gustoća pokazuje broj stanovnika na jedinici površine pogodne za obradu

! oljoprivredna gustoća pokazuje broj poljoprivrednika %uključuje i uzdržavane

članove obitelji) na jedinici poljoprivredne površine %km5, ha)

! Agrarna gustoća označava broj poljodjelaca na jedinici oraničnih površina! !uralna gustoća pokazuje broj stanovnika na jedinici površine seoskog područja neke

regije ili zemlje



! "rbana gustoća označava broj gradskog stanovništva na jedinici urbane površine

1). <rosječna nase&jenost?;ko se pođe od prosječne naseljenosti kopnenog dijela #emlje onda se mogu izdvojiti

ove kategorije gustoe naseljenosti:

a) !ijetko naseljeni prostori# s manje od 49 stanovnika na 4 km5, obuhvaaju <7 =

kopna, ali u njima živi samo oko 48 = čovječanstva &bilježavaju sve kontinente, pa i

2uropu +rosječna gustoa naseljenosti u tim prostorima od > stanovnika na 4 km 5,

pokazuje da su gotovo dvije treine kopna na #emlji zapravo populacijska pustoš

%anekumena) i polupustoš %subekumena) $ek manji njeni dijelovi stvarno su naseljeni

prostori

b) $rednje naseljeni prostori, sa 49 do <? stanovnika na 4 km5, čine četvrtinu naseljenog

kopna i u njima živi petina čovječanstva nogi dijelovi tih područja bogati su prirodnim

resursima i u njima se kriju stvarne mogunosti daljeg populacijskog razvoja $o su

prostori prema kojima bi se trebalo pomicati težište globalne populacije

c) %usto naseljeni prostori, sa <9 do 449 stanovnika na 4 km5, zahvaaju 9 =

naseljenog kopna i u njima živi 4? = čovječanstva @azmjerno su najzastupljeniji u

2uropi i ;ziji $oj kategoriji gustoe naseljenosti pripadaju sjevernoistočni dijelovi ";D!

a i jugoistočni dio brazilskog primorja d) renaseljeni prostori, s više od 449 stanovnika na 4 km5, obuhvaaju oko A =

naseljenog kopna, a u njima živi gotovo polovica stanovništva svijeta -ajzastupljeniji su

u 2uropi i ;ziji ( uvjetima nedovoljne razvijenosti ti su krajevi žarišta populacijskih i

društveno!gospodarskih teškoa savremenog svijeta

1-. ada se dogodio prvi osjetniji porast stanovništva i zašto?+rvi osjetniji porast stanovništva desio se A 777 godina prije *rista, u doba prve

%neolitske) poljodijelske revolucije -aseljeni prostor se sve više širio +očela je potraga

za što boljim uvijetima života, na šta su posebno uticale klimatske promjene

1. /%og čega je stanovništvo " pradavnim vremenima %i&o ma&o%rojno i na r"%"

opstanka?+rirodne nepogode, društvene nedae %poplave, suše, bolesti, ratovi, glad) uzrokovale su

visoku smrtnost, pa nije bilo porasta stanovništva uprkos vrlo visokoj rodnosti ( takvim

prilikama bila je vrlo slaba gustoa naseljenosti, na šta upuuju primjeri današnjih

ljudskih zajednica koje se još bave lovom, ribolovom i sakupljanjem prirodnih plodova



10. oji faktori oko&nosti s" "ti!a&i na razvoj stanovništva?"nažan društveni, gospodarski, znanstveni i tehnološki napredak, poveanje agrarne

proizvodnje u razvijenim zemljama, primjena rezultata biomedicinskih istraživanja

1. avedite defini!ije optima&nog stanovništva prema =ert$eimer>6a&eti4 i a@&or"?&ptimalnim stanovništvom u ekonomskom smislu smatra se onaj broj stanovnika koji u

određenim razvojnim uvjetima, tehničko!tehnološkim, prirodnim, kulturnim i socijalnim,

proizvodi najvei dohodak per capita %tzv dohodovni koncept optimuma stanovništva) '

Bertheimer!Caleti

&ptimalna populacija je maksimum koji se može neograničeno održavati a da ne dovodi

u pitanje zdravlje pojedinca zbog onečišenja, ili socijalnog, ili egzistencijalnog

%prehrambenog) stresa ' $alor

15. avesti izvore podataka o stanovništv"?ožemo ih svrstati u A skupina: 4) opisi stanovništva glavni su izvor podataka o stanovništvu -ajstariji popis

stanovništva bio je u *ini 5777 godina prije *rista "vi savremeni popisi imaju nekoliko

zajedničkih obilježja:

a) provode se periodično, obično svakih 47 godina,

b) po pravilu obuhvataju ukupno stanovništvo određenog teritorija,

c) podaci se prikupljaju neposredno od stanovnika,d) podaci popisa odnose se na određeni trenutak ' .kritični trenutak/

+rilikom upotrebe podataka različitih popisa stanovništva valja voditi računa:

a) o usporedivosti teritorija %o granicama naselja i administrativno!teritorijalnih

jedinica u vrijeme popisa),

b) o koncepciji popisivanja %stalno stanovništvo, prisutno stanovništvo, uobičajeno

boravište),

c) o usporedivosti definicija i klasifikacija %modaliteta) za pojedina popisna obilježja

5) &emogra'ska (vitalna) statistika je vrlo važan izvor podataka -a njoj se temelji

proučavanje prirodnog kretanja stanovništva 3italni događaji %rođenja, smrt, vjenčanja)

prate se danomice, bilježe u matičnim knjigama i obrađuju u statističkim službama

8) !egistar stanovništva ' u njega se upisuju svi stanovnici neke opine @egistar se

redovito vodi i u svakom trenutku pruža sliku stvarnog stanja stanovništva +odaci se

redovito dopunjuju, posebno promjene mjesta boravka ?) osebne slubene statistike o pojedinim skupinama stanovništva prikupljaju podatke

koji se odnose na određene skupine stanovništva, ili služe za posebne potrebe %statistika

zaposlenih, statistika poljoprivrede, školska statistika i sl)



9) Ankete o stanovništvu koje provode statističke slube ! provode se npr, o životnom

standardu, o fertilitetu, profesionalnoj orijentaciji školaraca i sl <) !azličiti upravni i drugi registri* (baze podataka) pri pojedinim upravnim i

društvenim slubama su važan izvor podataka %npr matične knjige, vojni registri, registri

birača i sl) >) +erenska sondiranja i istraivanja,

A) Ostali izvori (katastar, karte i operati,# literatura i sl.)28. Osnovni post"&ati demografske tranzi!ije?

$eorija demografske tranzicije prikazuje razvoj stanovništva kao etapni proces, a temelji

se na četiri bitne postavke:

4) da sadrži promjene u rodnosti, smrtnosti i prirodnom prirastu, koje impliciraju i

promjene u demografskim i drušveno!gospodarskim strukturama stanovništva,

5) da je to povijesni proces koji je pod neposrednim uticajem faktora gospodarskog i

društvenog razvitka, 8) da se demografska tranzicija zbiva pod uticajem ukupnog razvoja %.modernizacije/)

i da ona povratno djeluje na taj razvoj, ?) da se uticaj faktora ukupnog razvoja na natalitet i mortalitet događa posredno, tj

preko djelovanja tih faktora na ekonomsko!socijalni sastav stanovništva

21. ematski prikazati tok demografske tranzi!ije !entra&ne etape i o%jasniti pojave

koje se dešavaj" i z%og čega? str 9<, slika 85

---------------------------------------------------------------------------------------------

----------------------

II par.

1. Koje su sastavnice prirodnog kretanja stanovništva?

Osnovne sastavnice prirodnog kretanja stanovništva su: rodnost ili natalitet ismrtnost ili mortalitet, a njihova rezultanta je prirodni prirast (inkrement), štouglavnom znači višak broja rođenih nad brojem umrlih.



2. Među mnogobrojnim faktorima koji određuju nivo rodnosti nekogstanovništva, ra!ikuju se tri međusobno poveane grupe"

. biološki !aktori,". ekonomski i društveni !aktori i

#. psihološki !aktori.#. $ bio!oške faktore rodnosti spadaju"

potencijalna $ziološka plodnost (!ekonditet), dobni sastav stanovništva, posebno, dob %enskog stanovništva, sterilitet (neplodnost, tj. nesudjelovanje %ena u reprodukciji), razdoblje između uzastopnih trudno&a, razdoblje laktacije, nasljedne (hereditarne) osobine i ostali biološko'medicinski !aktori koji utiču na zače&e, trudno&u i

porođaj.

%. &!avne društveno-ekonomske odrednice rodnosti su"

. postignuti stupanj ekonomskog razvoja, posebno industrijalizacije iurbanizacije

". ekonomska uloga obitelji i materijalni uvjeti za osnivanje novih obitelji(posebno pitanje stanovanja)

#. polo%aj djece u obitelji i troškovi njihova uzdr%avanja. polo%aj %ene u društvu*. stepen op&eg obrazovanja, posebno obrazovanja %ena

+. sociopsihološki !aktori, vezani uz običajne i religijske norme, kojioblikuju stavove prema broju djece u obitelji, prema školovanju,zapošljavanju %ena i sl.

. razina smrtnosti, posebno djece'. tzv. kontrola rađanja.

(. Koji su sociopsi)o!oški, a koji individua!ni *osobni+ psi)o!oški

faktori koji utiu na nivo rodnosti?

- sklopu društvenih psiholoških !aktora va%no je širenje ideja i ponašanjapovezanih s planiranjem obitelji, tj. di!uzija inovacija/ iz jednog društva udrugo. 0n!ormacija se prenosi i širi javnim (slu%benim) i ne!ormalnimkanalima. -običajeno je da inovacije najprije prihva&a društvena elita, a jedna od tih inovacija/ je i mala obitelj. 1 vremenom mali broj djece u



obitelji postaje društvena norma, koju slijede i prihva&aju i ostali društvenislojevi.

0ndividualni (osobni) psihološki !aktori koji utiču na razinu rodnosti (prijesamo na njezino smanjenje) mnogobrojni su, npr. strah od porođaja, strah od

budu&nosti, osje&aj (ne)sigurnosti, (ne)postojanje %elje za potomstvom,u%ivanje u lagodnijem %ivotu bez obaveza itd.

. ta onaava tota!na *ukupna+ stopa ferti!iteta */0+ i ko!ikoinosi njena kritina brojana vrijednost kojom je osigurana

jednostavna reprodukcija stanovništva?

2otalna (ukupna) stopa !ertiliteta označava vjerovatan prosječan broj%ivorođene djece koju bi rodila prosječna/ %ena tokom svoga !ertilnograzdoblja, uz pretpostavku da djeluju sadašnje posebne stope !ertiliteta

prema dobi i uz izostanak uticaja smrtnosti.3a bi se osigurala jednostavna reprodukcija stanovništva u smisluobnavljanja generacija, ukupna stopa !ertiliteta (245) trebala bi iznositiprosječno ", tj. toliko djece po jednoj %eni u !ertilnoj dobi.

. 3ojam morta!iteta?

6egativna komponenta prirodnog i ukupnog kretanja koja djeluje nasmanjivanje ukupnog broja stanovnika zove se smrtnost ili mortalitet, aoznačava učestalost umiranja, odnosno broj umrlih u nekom stanovništvu u

određenom vremenu.

'. Koje dvije grupe faktora određuju nivo op4e smrtnosti u nekomstanovništvu?

5azinu op&e smrtnosti u nekom stanovništvu bitno određuju dvije grupe!aktora:

a) biološki !aktori ib) ekonomski i društveni !aktori.

5. ta onaava smrtnost dojenadi i!i infanti!ni morta!itet?

0n!antilni mortalitet označava učestalost umiranja djece u prvoj godini %ivota.



16. 7ašto su va8ne posebne stope smrtnosti?

7osebne stope smrtnosti va%ne su jer je riječ o stopama smrtnostiizračunatim posebno za svaku dobnu grupu i pokazuje učestalost smrtnostimeđu osobama različite dobi.

11. Ko!iko inosi niska, a ko!iko visoka stopa smrtnosti dojenadi ikojim em!jama je svojstvena jedna i druga?

1topa manja od *8 niska je i svojstvena razvijenijim zemljama, a stopave&a od 98 visoka je i tipična za izrazito nerazvijena društva i zemlje.

12. ta je prirodna promjena *prirast+?

7rirodna promjena (prirast) komponenta je op&eg kretanja stanovništva, arezultat je razlike između broja umrlih i rođenih (inkrement).

1#. ta je vita!ni indeks?

;italni indeks pokazuje broj %ivorođenih na umrlih osoba i dobar jepokazatelj smjera (bio)reprodukcije.

1%. /ipovi depopu!acije?

-kupna depopulacija, 6araštajna depopulacija %enskog stanovništva, 6araštajna depopulacija ukupnog stanovništva,

7rirodna depopulacija i <migracijska depopulacija.

1(. ta se podraumjeva pod migracijom?

7od migracijom ili seljenjem podrazumijevaju se sve promjene mjesta stalnogboravka (prebivališta), bilo da je riječ o preseljenju trajne, bilo privremenenaravi na manju ili ve&u udaljenost unutar ili preko dr%avnih iadministrativnih granica.

1. 3ojam cirku!acije?

=irkulacija podrazumijeva različite oblike pokretljivosti, uglavnomkratkotrajne, učestale ili ciklične, kojima je zajedničko obilje%je izostanak bilokakve namjere za stalnom ili dugotrajnijom promjenom boravišta. 7ritomodsutnost iz mjesta stanovanja mo%e trajati od nekoliko sati i dana donekoliko mjeseci.



1. Koji su faktori prostorne pokret!jivosti?

gospodarski faktori (proističu prije svega iz prostorne neusklađenostiekonomske i populacijske stope rasta),

socijalni faktori (socijalni !aktori u u%em smislu, socijalno'psihološki,individualni psihološki, etnički, kulturološki i drugi !aktori),

demografski faktori (prostorno različite stope rodnosti, smrtnostiprirodne promjene, kao i različita gusto&a naseljenosti između polazištai odredišta) i

ostali faktori (politički !aktori u u%em smislu, prirodne neda&e, !aktoriosobne prirode, geogra!ski !aktori).

1'. 9konomski faktori koji dje!uju na prostornu pokret!jivost?

>eđu brojnim !aktorima prostorne pokretljivosti najva%niji su ekonomski!aktori, koji proističu prije svega iz prostorne neusklađenosti ekonomske ipopulacijske stope rasta. 2o dovodi do pokretljivosti stanovništva, mahom izkrajeva sa slabim mogu&nostima rada i zarade u krajeve u kojima je lakšedo&i do posla i višeg dohotka. 1ukladno tome, prostorna je pokretljivoststanovništva između dva područja to ve&a što je među njima ve&a razlika ustepenu i dinamici ekonomskog razvitka.

15. :anana migracija?

?ančana migracija @ pojava kada migrant poziva članove obitelji, rodbine ililokalne zajednice, povezuju&i time pojedinačnu i obiteljsku migraciju ulongitudinalnoj perspektivi.

26. 3rema kriteriju uda!jenosti ra!ikujemo dvije g!avnepotkategorije migracija?

unutarnja i vanjska migracija i cirkulacija

-nutarnja ' 7od unutarnjom migracijom stanovništva podrazumijeva se oblikprostorne pokretljivosti čije se polazište i odredište nalazi unutar granica jedne dr%ave, pri čemu migrant mijenja mjesto (naselje) stalnog boravka.>o%e biti područna (lokalna/, iz jednog mjesta u drugo mjesto iste op&ine),unutarregionalna (iz jedne op&ine u drugu op&inu iste regije ili npr. %upanije) imeđuregionalna (iz jedne regije u drugu regiju, %upaniju i sl.).



;anjskaAmeđunarodnaA @ Oblik prostorne pokretljivosti stanovništva kojem jepolazište unutar granica, a odredište izvan granica jedne zemlje, i kojapodrazumijeva promjenu mjesta stalnog boravka (prebivališta).

Osim toga, svaki tip pokretljivosti prema mjerilu udaljenosti ima i dva oblika :

kraća udaljenost , kada se migracija ili cirkulacija zbivaju između susjednihprostorno'administrativnih jedinica ili dr%ava, i veća udaljenost , kada se todogađa između prostornih jedinica ili dr%ava koje ne graniče.

21. Kako migracija dje!uje na ukupno kretanje stanovništva?

Bao sastavnica ukupnog kretanja stanovništva migracija djeluje:

a) na veličinu ukupnog stanovništva i na njegov prostorni razmještaj,b) na sastavnice prirodnog kretanja (rodnost i smrtnost) ic) na sastav stanovništva (demogra!ski, društveno'ekonomski i kulturno'

antropološki)

22. Koja dva podruja imp!icira svaki ob!ik migracije?

1vaki oblik migracije implicira dva područja:

područje porijekla (rodni kraj ili područje prethodnog stalnog boravka) i područje doseljenja.

-potrebljavaju se i izrazi polazište i odredište, a primjereni su i za cirkulaciju.

0zmeđu polazišta i odredišta protiče migracijska struja ili migracijski tok.2#. Koje su osnovne sastavnice migracije?

Osnovne sastavnice migracije su:

imigracija ili useljavanje (doseljavanje) i emigracija ili iseljavanje (odseljavanje).

2%. Migracijski sa!do?

5azlika između doseljavanja u određeno područje (0) i iseljavanja iz njega (<)

u nekom razdoblju naziva se migracijski saldo, neto migracija ili migracijskabilanca (0'<).

;a%an je i pojam bruto migracija, koji označava ukupan broj selilaca, dakleiseljenika i doseljenika u određenom području (0C<).

2(. Koja dva vremenska uinka ima migracija?



>igracija ima dva vremenska učinka:

a) trenutačni, koji odmah mijenja broj stnovnika, ib) dugoročni (odgođeni), koji proističe iz trenutačnoga, a očituje se u

tome da stanovništvo koje napušta rodni kraj, istodobno odnosi/ sa

sobom budu&a rođenja, smrti, sklapanja i razvode brakova koje bi tostanovništvo do%ivjelo u svom %ivotnom vijeku u mjestu porijekla da senije selilo.

2. ;abrojati vrste se!ektivnosti migracija i posebno objasnitise!ektivnost migracija prema dobi?

Selektivnost migranata prema dobi odnosi se na ve&u sklonost migriranjustarijih adolescenata, dvadesetogodišnjaka i mlađih tridesetogodišnjaka.

0stra%ivanja su pokazala da su dvadesetogodišnjaci najpokretljivija skupina.

7. 1haD to objašnjava ve&om sposobnoš&u i Eeksibilnoš&u mladih ljudi da seprilagode novim prilikama.

3ob je uvjetovana i zahtjevima potra%nje za radnom snagom jer se tra%emlađi ljudi, zdravi i određenog zanimanja.

Selektivnost prema bračnom stanju

Selektivnost prema obrazovanju i zanimanju

2. 0enomen od!jeva strunjaka?

Odljev stručnjaka (odljev mozgova) @ migracija visokoobrazovanih kadrova.

7od ovim pojmom najprije se misli na migraciju stručnjaka iz nedovoljnorazvijenih zemalja u razvijene dijelove svijeta, prije svega u 1jevernuFmeriku, Fustraliju i zapadnu <uropu.

2'. /ipo!ogija savremeni) međunarodni) migranata prema<pp!e=ardu?

a) stalni migranti (naseljenici), uključuje i osobe koje su migrirale radispajanja obitelji,

b) privremeni radnici na ugovor, prete%no slabije obrazovani koji ostaju uzemljama primitka određeno vrijeme (oko dvije godine),



c) privremeni pro!esionalni transitanti/, stručnjaci i menad%eri koji sesele od jedne zemlje do druge, obično kao zaposlenici multinacionalnihkompanija, te stručnjaci koje šalju međunarodne organizacije,

d) prikriveni ili ilegalni radnici,e) tra%itelji azila i

!) izbjeglice.

25. ta se podraumjeva pod pojmom ekonomske strukturestanovništva?

<konomski sastav, u u%em smislu, podrazumjeva sastav stanovništva premaaktivnosti, djelatnosti i zanimanju, a u širem smislu, podrazumjeva i polo%aj uzanimanju, sektor vlasništva, ku&anstva prema izvorima prihoda, veličiniposjeda itd.

#6. Koje kategorije ra!ikujemo prema kriteriju sudje!ovanja uprocesu rada, odnosno koncepciji radne snage?

7rema kriteriju sudjelovanja u procesu rada, u civilno ekonomski aktivno iekonomski neaktivno stanovništvo ulaze sljede&e kategorije:

Grupa 0. Ekonomski aktivno stanovništvo čine:

. 1ve zaposlene osobe (u radnom odnosu), koje rade:

a) puno radno vrijeme ,

b) pola radnog vremena ili više,

c) manje od polovice prosječnoga radnog vremena

". 1ve osobe koje obavljaju neko zanimanje, ali nisu u radnom odnosu(aktivni u poljoprivredi, zanatstvu, osobe koje rade za vlastiti račun/,poma%u&i članovi obitelji)

#. 6ezaposlene osobe u određenom razdoblju:

a) nezaposleni koji su bili zaposleni,

b) osobe koje prvi put tra%e zaposlenje./ (6ejašmi&, "*: H*)

Grupa 00. Ekonomski neaktivno stanovništvo čine:

. Osobe koje imaju samostalan izvor prihoda:



a) osobe koje primaju mirovinu (više ne rade),

b) osobe koje se pripremaju ili školuju za neko zanimanje i imajustipendiju i sl.,

c) ostale ekonomski neovisne osobe koje ne rade niti tra%e posao(rentijeri i sl.)

". <konomski ovisne osobe (uzdr%avane):

a) djeca do navršene * godine,

b) ku&anice,

c) osobe koje se pripremaju za obavljanje zanimanja, koje se školujuna teret roditelja, rođaka i sl.,

d) osobe nesposobne za rad i bolesne osobe.

#1. 3ojam rase?

7od rasom podrazumjevamo skupinu ljudi koji se urođenim osobinamarazlikuju od ljudi drugih rasa (npr. boja ko%e i druge pojavne osobnosti).

#2. Koje su tri ve!ike rasne grupe?

6a temelju antropoloških varijabli op&eprihva&ena je podjela u tri velikerasne grupe:

europeidna (bijela), mongolidna (%uta) i negroidna (crna), koja se zove i negro'australoidna.

##. 3ro8imanjem rasa nasta!e su s!jede4e grupe?

7ro%imanjem rasa, posebno nakon velikih geogra!skih otkri&a i kolonizacije,nastale su podskupine:

mulat (mješanac bijele i crne rase), mestik (mješanac bijele i %ute rase), zambo (mješanac crne i %ute rase).

#%. 3ojmovi p!eme, narod i nacija?



6ajranija etničko'populacijska zajednica bilo je pleme. Ono je ujedinjavaloljude koji su se smatrali potomcima zajedničkog pretka. - daljem povijesnomprocesu sjedinjuje se više plemena u jedan narod, etnos, i to na temeljuprostornoga, rasnog, religijskoga, kulturnoga, jezičnoga i ekonomskogazajedništva (etnogeneza). 1 pojavom industrijske revolucije i kapitalističkogdruštva pojavljuje se nacija, slo%enog postanka (etničko'političkog), jezika ikulture (dva ili više naroda mogu se sjediniti u jednu naciju).

#(. /ipovi stanovništva prema narodnosnom sastavu?

homogeno, kada 9'H i više posto stanovništva čini jedna etničkagrupa (npr. u 0rskoj H# I stanovništva čine 0rci),

heterogeno, s različitim stepenima heterogenosti:• bimodalna heterogenost (dvije glavne etničke grupe npr. u Jelgiji:

*9 I 4lamanci, ## I ;alonci),• trimodalna heterogenost (tri glavne etničke grupe npr. u JiK HH.

godine: >uslimani I, 1rbi # I, Krvati I).

#. Kojim jeicima govori više od po!ovice svjetskog stanovništva?

Otprilike polovica svjetskog stanovništva govori jednim od indoeuropskih jezika, među kojima prevladavaju engleski, španjolski, hindski i ruski, a

otprilike petina govori nekim od kinesko @ tibetskih jezika.

#. ;avesti ve!ike svjetske re!igije i nji)ove udje!e?

;elike svjetske religije :

krš&anstvo # I islam " I budizam (zajedno s kineskom narodnom religijom i šintoizmom) " I hinduizam I judaizam , I

#'. >astav stanovništva prema dje!atnosti?

Osnovne skupine djelatnosti (sektora):

Prvi primarni! sektor Aagrarna civilizacijaA ' obuhva&a stanovništvo kojeradi u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu (tzv. primarne djelatnosti)



"rugi sekundarni! sektor Aindustrijska civilizacijaA@ obuhva&astanovništvo zaposleno u rudarstvu, industriji, građevinarstvu,vodoprivredi, proizvodnom zanatu

#reći tercijarni! sektor Auslu%no društvoA@ obuhva&a stanovništvo kojeradi u neproizvodnim ekonomskim granama : uslu%no zanatstvo,promet, ugostiteljstvo, trgovina, $nansije i sl.

$etvrti kvartarni! sektor @ izdvaja se iz tre&eg sektora zbog porastaop&e razine razvijenosti i slo%enije podjele rada. Obuhva&a upravu,odbranu, školstvo, zdravstvo, nauku, kulturu i sl.

#5. 7bog ega je va8no prouavanje obraovne strukturestanovništva?

7roučavanje obrazovne strukture stanovništva va%no je prije svega, zato štopru%a obavjesti o podizanju op&e razine obrazovanosti i o tome kakvu školsku

spremu imaju pojedine kategorije društva.

%6. 3ismenost i ško!ska sprema?

Pismenost je najni%a razina obrazovanja stanovništva. Jitna je za mogu&edalje školovanje i uz to je minimalna pretpostavka uključivanja u savremeniproces rada i kvalitetniji %ivot. 1topa (ne)pismenosti dobar je pokazatelj op&erazvijenosti nekog društva, stoga se koristi kao jedan od indikatora za indeksljudskog razvoja.

%kolska sprema. Fnaliza školske spreme u međunarodnoj se statistici temeljina !ormalno priznatoj školskoj spremi. -glavnom se u popisima stanovništvato obilje%je odnosi na odraslo stanovništvo, tj. na ono koje nije u učeničkoj istudentskoj dobi (u dobi od "* i više godina). 3rugdje, obuhva&eno jestanovništvo starije od dobi obavezne za pohađanje škole (obično * i višegodina).

%1. 3ojam braka i u koje kategorije se ravrstava stanovništvoprema branom stanju?

Jrak podrazumjeva zajednički %ivot muškarca i %ene, usklađen sa zakonima i

propisima (crkvenimaAcivilnima) ili običajima. 1tanovništvo u dobi * i višegodina razvrstava se prema bračnom stanju u sljede&e kategorije:

neo%enjeniAneudate o%enjeniAudate udovciAudovice razvedeniArazvedene



u braku, al %ive zakonski ne!ormalno

%2. Koja su monogamna, a koja po!igamna društva?

6eko se društvo naziva monogamnim ako jedna osoba u isto vrijeme mo%e

biti u zakonitoj bračnoj zajednici samo s jednom osobom suprotnog spola.Poligamna su ona društva u kojima jedna osoba mo%e biti istodobno ubračnoj zajednici s više osoba suprotnog spola.

%#. 3ojmovi po!iandrija, po!iginija, endogamija, egogamija?

& Poliandrija @ pojava da jedna %ena ima više mu%eva.

& Poliginija @ pojava da je muškarac istovremeno u braku s više %ena.

& Endogamija @ kada je dopušten samo brak između muškarca i %ene koje

pripadaju istoj grupi (klanu, plemenu, kasti).

& Egzogamija @ kada je dopušten slobodan izbor izvan grupe kojoj pripadaosoba.

%%. ;avesti tipove u8e obite!ji?

' bračni par bez djece ' majka s djecom

' bračni par s djecom ' otac s djecom

%(. Ku4anstvodoma4instvo?

'ućanstvo(domaćinstvo( ' skup osoba koje zajedno stanuju i zajednički trošedio svojih prihoda. Bu&anstvo se mo%e sastojati od jedne ili više u%ih obitelji,mo%e uključivati članove koji ne pripadaju nijednoj u%oj obitelji u ku&anstvu.0ma i ku&anstava u kojima nema nijedne u%e obitelji. 7opisna statistikarazlikuje dva tipa ku&anstva: privatno i institucionalno kućanstvo. La privatnoku&anstvo koristi se uglavnom naziv ku&anstvo, a institucionalno ku&anstvo

odnosi se na ustanove koje se brinu o smještaju i prehrani pojedinih skupinastanovništva (dom za starije osobe, dom za djecu, đački dom, itd.).

%. 3ojam popu!acijske po!itike?

7opulacijska politika ili politika stanovništva podrazumjeva sistem mjera idjelovanja koji je putem prirodnog kretnja i migracije usmjeren prema%eljenome demogra!skom razvitku.



%. @eAnicija popu!acijske po!itike u u8em i u širem smis!u?

)*i pojam odnosi se na skup mjera koje utiču na jednu ili više varijabli, kaošto je rodnost, smrtnost ili migracija, iako i takvo djelovanje utiče na ukupnirazvoj stanovništva, ponajprije na njegov broj. 6ajčeš&e se uticaj na stopu

porasta stanovništva posti%e djelovanjem na razinu rodnosti. 2o bi bilaeksplicitna populacijska politika.

) širem smislu populacijska politika dobiva društveno'ekonomsku i političkupodlogu ona je implicitna, tj. obuhvata sve društvene pore i umeđuzavisnosti je s društvom u cjelini. 1toga je populacijska politika u širemsmislu prihvatljivija i svrsishodnija, posebno ako je vođena %eljom za op&imblagostanjem.

%'. /ipovi popu!acijske po!itike?

Metiri glavna tipa populacijske politike:

. poticajna ili ekspanzivna (s pronatalitetom i imigracijskom varijantom),koja potiče porast broja stanovnika,

". restriktivna (s antinatalitetom i emigracijskom varijantom), kojoj je ciljzaustavljanje ili usporavanje daljeg porasta broja stanovnika,

#. redistributivna ili migracijska!, koja potiče povoljniju prostornu(pre)raspodjelu stanovništva i naseljenosti i

. eugenička kvalitativna!, koja te%i op&em poboljšanju prirodnih(bioloških) obilje%ja stanovništva.

%5. 9kspanivna poticajna popu!acijska po!itika?

<kspanzivna ApoticajnaA populacijska politika usmjerena je na pove&anjestope brojčanog porasta stanovništva, ili na njezino odr%anje na istoj razini,ako su se prethodno pojavili znaci njezina usporavanja. 3vije su varijante tepolitike: pronatalitetna i imigracijska. Op&enito se smatra da je pronatalitetna

varijanta dominantna. 1avremena pronatalitetna varijanta poticajnepopulacijske politike uglavnom koristi dvije glavne strategije:

. ograničavanje dostupnosti metoda kontracepcije i". poticanje rodnosti putem novčanih dodataka i niza mjera usmjerenih

na brigu o djeci, uz stvaranje moralne klime/ koja prihvata obitelji svelikim brojem djece.



6astane li nesklad između dinamičnog ekonomskog i recesivnogdemogra!skog razvitka, onda se teško&e na tr%ištu rada prevladavaju iubla%avaju odgovaraju&om politikim useljavanja, odnosno pribjegava seimigracijskoj varijanti poticajne populacijske politike. Obično se primaju tritipa imigranata: oni koji dolaze putem programa spajanja obitelji, oni kojiimaju osiguran posao i izbjeglice ili tra%itelji azila.

(6. estriktivna popu!acijska po!itika?

5estriktivna populacijska politika ima također dvije varijante: antinatalitetnu iemigracijsku. - antinatalitetnoj varijanti primjenjuju se mjere koje u kra&emroku djeluju na smanjenje razine rodnosti (liberalizacija pobačaja,sterilizacija, poticanje kontracepcije, zabrana sklapanja brakova prijeodređene dobi itd.) i one mjere koje &e isti učinak posti&i u srednjoročnom idugoročnom razdoblju (podizanje obrazovne razine stanovništva, promjene u

ekonomskoj strukturi, zapošljavanje %ena itd.). <migracijsku varijantu činisistem mjera i djelovanja za poticanje iseljavanja radi smanjivanja stopeporasta stanovništva.

(1. 9ugenika popu!acijska po!itika?

<ugenička populacijska politika djeluje na poboljšanje kvaliteta prirodnih(bioloških), a u širem smislu i društvenih obilje%ja stanovništva. 6ekad se izanekih mjera te politike kriju ciljevi oplemenjivanja/ stanovništva, tj.sprečavanja rođenja djeteta zbog zdravstvenih razloga, u mentalno zaostalih

osoba, hereditarno optere&enih i sl.

(2. ;avedite neke od grupa poticajni) mjera?

Grupe poticajnih mjera:

. dječiji i obiteljski dodatak,". produ%enje porodiljskog dopusta, ve&e ulaganje u jaslice, dječije vrti&e,#. reguliranje pobačaja na najmanju mogu&u mjeru,. različito oporezivanje ne%enjaAneudatih u odnosu prema obiteljima s

djecom,

*. smanjenje poreznih stopa za proizvode i usluge namjenjene djeci,+. pro$njeno medijsko promicanje postavljenjih ciljeva.

(#. 3ojam sastava stanovništva prema nekom obi!je8ju?

7ojam sastava stanovništva prema nekom obilje%ju označava razdiobupojedinca (!rekvenciju) prema vrijednostima ili modalitetima tog obilje%ja. 2o



je zapravo pojednostavljena (statistička) de$nicija sastava stanovništva iuglavnom se odnosi na razdiobu relativnih !rekvencija.

(%. 7naaj bio!oške strukture?

Jiološka struktura značajna je ponajprije zbog uticaja na prirodno kretanje idruge vitalne značajke stanovništva, u njoj se ogledaju društvena iekonomska zbivanja.

((. >astav stanovništva prema spo!u i njegovi pokaate!ji?

1astav stanovništva prema spolu pokazuje brojčani odnos muškog i %enskogstanovništva.

Osnovni pokazatelji sastava stanovništva prema spolu je koe$cijentmaskuliniteta, koji označava broj muških na sto (ili hiljadu) %enskih

stanovnika, ili koe$cijent !eminiteta, koji označava broj %enskih na sto (ilihiljadu) muških stanovnika.

3rugu grupu pokazatelja sastava stanovništva prema spolu čine postotniudjeli muškog ili %enskog stanovništva u ukupnom stanovništvu, ili premapojedinim obilje%jima (dobi, zanimanju, obrazovanju, itd.).

(. 7naaj sastava stanovništva prema dobi?

1astav prema dobi jedan je od najva%nijih pokazatelja potencijalne %ivosti ibiodinamike stanovništva nekog područja, a posebno je va%an zbog svojihdruštvenih i ekonomskih implikacija. 1astav prema dobi je temelj istra%ivanjastanovništva.

(. $ticaj prirodnog kretanja na sastav prema dobi?

3jeluju&i dugoročno, rodnost i smrtnost oblikuju sastav prema dobi koji,također dugoročno, uveliko određuje razinu rodnosti i smrtnosti. - uvjetimanormalnog razvoja stanovništva (i tzv. zatvorene populacije) rodnost bitnaodrednica promjena u sastavu prema dobi, a da je uticaj smrtnosti mnogoslabiji (jer zahvata sve dobne skupine). 1topa rodnosti mo%e poslu%iti kao

pribli%ni pokazatelj sastava prema dobi. 1mrtnost djeluje na sastav premadobi različito, ovisno o tome u kojoj se tranzicijskoj i op&erazvojnoj etapinalazi pojedina zemlja.

('. $ticaj vanjski) faktora na sastav prema dobi?



;elika neravnote%a sastava prema dobi po pravilu je posljedica vanjskih!aktora, među kojima se ističu ratovi i prirodne katastro!e, npr. epidemije (uzuvjet da jače pogađaju određene dobne grupe). 6avedeni !aktori izazivajusmanjenje broja stanovnika određene dobi (i spola), ali utiču i na promjene ukretanju rodnosti.

N. Ninkler utvrdio je da rat djeluje na sastav prema dobi preko:

• gubitka stanovništva u dobi za vojnu obavezu (vojnika)• gubitka civilnog stanovništva• naglog smanjivanja nataliteta• konačne unutarnje migracije dijelova stanovništva• vanjske migracije (izbjeglice)

(5. 3oveanost dobne strukture i nivoa rodnosti?

Bretanje budu&e stope rodnosti uveliko ovisi o veličini %enskog !ertilnogkontigenta, ali i o njegovu dobnom sastavu. 2o znači da &e uz iste uvjete(koe$cijente !eminiteta, norme rađanja isl.) ve&a rodnost biti u zemlji ili regijikoja ima mlađi dobni sastav !ertilnog kontigenta.

6. /ipovi dobne strukture?

. a) izrazito mladi ili izrazito ekspanzivno stanovništvo ima dobnu piramiduvrlo široke osnovice, tj. visok je udjel djece (tzv. dječija baza). -djelstanovništva u dobi od +* i više godina iznosi do ",* I.

. b) mlado ili ekspanzivno stanovništvo ima pravilnu dobnu piramidu širokeosnovice, rodnost je visoka. -djel stanovništva u dobi od +* i više godinaiznosi do ",+ I do , I.

". zrelo ili stacionarno stanovništvo& stope rodnosti i smrtnosti niske istabilne, stopa prirodne promjene te%i nultoj vrijednosti. Osnovica sepiramide su%ava, a raste udjel zrele dobi. -djel starih iznosi od , I do 9 I.

#. staro ili kontraktivno stanovništvo& osnovica piramide je znatno su%ena, asrenji dio je ispupčen. Obilje%ava ga niska stopa rodnosti i smrtnosti,pojavljuje se i negativna prirodna promjena (prirodna depopulacija). -djelstarijih dobnih skupina viši je od 9 I.

1. >tarosnapopu!acijskapiramida?

1tarosnaApopulacijskaApiramida je dvostruki histogram, tj. gra$čki prikazpomo&u polo%enih stupaca. edna strana piramide (obično lijeva) označava



dobni sastav muškog, a druga %enskog stanovništva. 6a apscisu se nanose!rekvencije stanovništva, apsolutne ili relativne (pri usporedbi jepreporučljivije koristiti relativne, iskazane u I), a ordinata je podjeljena nadobne razrede (jednogodišnje, ali češ&e petogodišnje). Fpsolutna simetrijaobje strane ne postoji, zbog različite smrtnosti muškaraca i %ena, a asimetrija je posebno jaka u starijim dobnim grupama.

2. ;avesti pokaate!je dobne strukture?

. srednje vrijednosti (artimetička sredina ili prosječna dob i medijalnadob)

". koe$cijenti i indeksi starostiAmladosti#. koe$cijenti dobne ovisnosti

#. 3ojam starenja stanovništva i njegovi uroci?

7od pojmom starenja stanovništva ili demogra!skog starenja u literaturi senajčeš&e podrazumijeva pove&anje udjela stanovništva dobne grupe + i višeili +* i više godina u ukupnom stanovništvu. 2o je, zapravo, skupnidemogra!ski izraz biološkog starenja pojedinca.

Osnovni uzrok starenja stanovništva je sekularno smanjivanje rodnosti.3ugotrajnije smanjivanje rodnosti uzrokuje su%avanje mladih dobnih skupina,a kao posljedica toga pove&ava se udio starog stanovništva.

%. ;avesti pos!jedice demografskog starenja?

1tarenje djeluje uglavnom na sljede&i način:

a) usporava stopu porasta stanovništvab) smanjuje stopu rodnostic) pove&ava op&u stopu smrtnostid) smanjuje migraciju stanovništvae) izaziva dalje pogoršavanje sastava prema dobi i spolu (!eminizaciju

starijih dobnih grupa)!) utiče na starenje radnog kontigenta



1+ Stopa porasta stanovništva* r + ?

r E %n F i) ' %m F e)

2+ <rosječan apso&"tni porast stanovništva *´ R + ?

´ R A P2− P1

t

+4 i +5E popisi stanovništva

tE vrijeme između popisa

3+ Stopa prosječne godišnje promjene – porasta * r + ?

r=´ R

´ P G 1888´ P=

P2+ P1

2

´ P E prosječan broj stanovnika međupopisnog razdoblja

Documents

Demografija - i i II !!!!!!