B’’H

Priprema i uređuje:

Vatroslav Ivanuša

narod Izraelski – muškarci, ţene, djeca – trebaju se okupiti u Svetom hramu u Jeruzalemu. Tamo će im kralj čitati iz Tore.

Vajeleh završava proročanstvom koje kaţe da će se izraelski narod okrenuti od svog saveza s B-gom što će B-ga navesti da sakrije svoje lice od njih, ali završava i obećanjem da riječi Tore „usta potomaka neće zaboraviti.“

Prevela: Dolores Bettini

(D’varim 29,9-31,30)

Paraša Vajeleh opisuje posljednji dan Mošeova zemaljskog ţivota. „Stodvadeset godina mi je danas,“ govori on narodu, „dalje ne mogu ići i ne mogu ući.“ Vodstvo prenosi na Jošuu i upisuje posljednje rije-či u Toru. Svitak povjerava Levitima da ga čuvaju u Zavjetnom kovčegu.

Micva “hak’hel” (okupljanje) je zadana: svakih sedam godina, za vrijeme blagda-na Sukot prve godine šmita ciklusa, sav

Paraša Vajeleh Godina 8 Broj 51

Rabbi Goldwasser 3

Kazati: Oprosti 5

Tjedni Zohar 6

Naprijed 7

Idolopoklonstvo 9

Iz medija 12

U ovom broju :

■

divrejtora@gmail.com

DivrejTora http://twitter.com/DivrejTora

Šabat Vajeleh

Jeruzalem 18:02 19:17

Zagreb 18:44 19:42

Rijeka 18:50 19:49

Split 18:41 19:40

Dubrovnik 18:35 19:33

Vinkovci 18:33 19:31

Sarajevo 18:34 19:32

Bihać 18:44 19:43

B. Luka 18:39 19:37

Beograd 18:26 19:26

Novi Sad 18:29 19:29

Subotica 18:30 19:31

Zrenjanin 18:27 19:27

Niš 18:20 19:19

Ljubljana 18:50 19:48

Maribor 18:46 19:44

Beč 18:43 19:42

Frankfurt 19:15 20:13

subota

19.9.2015.

petak

18.9.2015.

6. tišreja 5776. 19. rujna 2015.

baju postati jedno, to znači da se

dvije jedinstvene osobe trebaju spo-

jiti u jedno novo biće. Dok formiraju

to novo biće, svaki „element“ mora

biti spreman i voljan lišiti se svog

vlastitog identiteta, tako da ova no-

va „smjesa“ moţe postati ono što je

najpoţeljnije i najkonstruktivnije.

Jasno je da vlastito učešće u bra-

čnoj vezi ne moţe biti toliko drama-

tično i radikalno kao što je to u pri-

mjeru natrija i klora koji se spajaju u

jestivu sol. No ipak, veći dio neusu-

glašenosti koja rezultira razvodom

nastaje zbog odbijanja partnera da

sebe predaju.

stranica 2 D ivrejTora

Vajeleh

[Muškarac i žena]

bit će jedno tijelo

(Postanak 2,24).

U današnje vrije-

me svjedoci smo

neviđene plime ra-

zvoda. Čini se da je ovaj fenomen

izravno povezan sa suvremenim

stanovištem prema braku. Pogle-

dajmo ideju o braku koju donosi

Tora i koja je stvorila tolike bračne

sreće tijekom tri tisuće godina.

Za početak dobro će doći jedna

usporedba. Stolna sol je kemijski

spoj koji se naziva natrijev klorid;

sastoji se od dva elementa, natrija i

klora, međusobno spojenih.

Čisti natrij je lako hlapiv element.

Kapnemo li ga u vodu, eksplodirat

će i pretvoriti se u vatru. Nitko ga

nikada ne bi poţelio jesti. Klor je ko-

rozivan plin, koji moţe izazvati te-

ške iritacije i osjećaj gušenja. Među-

tim, kada se natrij i klor spoje, svaki

od njih gubi svoja osobna svojstva;

njihov spoj je potpuno nova mješa-

vina koja nimalo ne nalikuje niti je-

dnoj od komponenata.

Kada Tora kaţe da muţ i ţena tre-■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Rastimo svakoga dana

protiv njegove volje. Čak i ako je kohen unakaţen ne-

kom manom, i kao takav nije podoban za Hramsku

sluţbu, naša je duţnost da ga poštujemo.

Ovo se primijenjuje na svakom mjestu i u svako doba, kako

za muškarca tako i za ţenu

Negativne zapovijedi

169. Negativna je zapovijed ne bacati čarolije ili čini

jer Pismo kaţe, Među vama neće se nači.... ili vještac (D'varim

18.10-11). Postupak bacanja čini ide tako da osoba pro-

šapće riječi koje nisu dio svakidašnjeg jezika, te na taj

način baci čini na zmiju ili škorpiona kako ne bi nekoga

ozlijedili. Ima i onih koji drţe u svojoj ruci, dok šapuću

čini, ključ ili kamen ili nešto slično. Sve je to zabranjeno.

Ako je vještac sam drţao nešto u svojoj ruci ili je učinio

neki fizički čin dok je izgovarao svoje riječi, čak i ako je

[tek] upirao prstom, ili premještao ili pomicao neki

predmet, treba ga bičevati. Ako nije učinio nikakav

fizički čin, a isto tako ako je netko zatraţio ovo [čini] –

to je zabranjeno po zakonu učenjaka.

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svako doba, i za

muškarca i za ţenu.

Pozitivne zapovijedi

49. Pozitivna je zapovijed prekriti krv šehite [obred-

nog klanja] čiste [košer] divlje životinje ili ptice

jer Pismo kaţe u vezi divlje ţivotinje ili ptice, on će izliti nje-

nu krv i prekriti je zemljom (Va-jikra 17,13). Potrebno je

ispod staviti zemlju, onda učiniti obredno klanje, i po-

tom je prekriti: jer pojam „zemljom“ [doslovno „u ze-

mlji“, usp. Raši, Hulin 83b] podrazumijeva zemlju ispod

i povrh.

Ovo se primijenjuje na svakom mjestu i u svako doba, kako

za muškarca tako i za ţenu.

50. Pozitivna je zapovijed dati čast kohenu [Aronovom

izravnom muškom potomku]

budući da Pismo kaţe, štovat ćeš ga (Va-jikra 21,8) -- što znači

učiniti ga svetim i pripremiti ga da bude uvjeţban i

spreman prinositi ţrtve [u Svetinji], a također i ophoditi

se prema njemu s poštovanjem, dajući mu prvo mjesto

u stvarima vezanim sa svetošću: da počne kao prvi s

čitanjem Tore, da bude prvi koji će reći blagoslov pri

obroku, i da si uzme dobar dio na početku. Naša je du-

ţnost da ga štujemo [tako] čak i protiv njegove volje,

ako on to ne ţeli, jer Pismo kaţe, Štovat ćeš ga – čak i

■

Godina 8 Broj 51 stranica 3

Rabbi Dovid Goldwasser:

Neobičan susret

ništa, za razliku od Jichaka koji je

rekao kako je vidio oblak koji lebdi

nad planinom. Avraham je tada na-

loţio toj dvojici mladića da “ostanu

ovdje sami s magarcem,” indirektno

im rekavši da su bili poput magarca

koji nije vidio ništa neobično ispred

sebe.

Ovo je pomalo zbunjujuće, jer nam

je poznato da su i Eliezer i Jišmael

bili ugledne osobe. Eliezer je bio ob-

razovani učenjak i Avrahamov naj-

bolji učenik koji je drugima preno-

sio njegova učenja. Jišmael, iako je

nekada prije zbog svog neprihvatlji-

vog ponašanja bio izbačen iz doma

Avrahama Avinu, na kraju se pono-

vo pridruţio Avrahamu Avinu i nije

u sebi gajio nikakvu ljutnju. Upravo

suprotno, on je “hodio zajedno s

njim.”

Ovo je dokaz visine, napredovanja

karaktera i odličnosti. Jišmael je is-

koristio vrijeme koje proveo van

doma Avrahama Avinu da preispita

uzroke svojih mana, temeljito raz-

motri svoje mane te se oplemeni i

iznova izgradi.

Alter iz Slobodke nam kaţe da ka-

da je Vječni dao uputu Avrahamu

da uzme svog sina, svog jedinog

sina, svog voljenog sina, Avraham

Avinu je mislio da on govori o Ji-

šmaelu, pa pita kako je uopće Avra-

ham mogao Jišmaela smatrati svo-

jim voljenim sinom. On tumači da

baš kao što je Jichaku koristila nje-

gova bliskost s Avrahamom, tako je

Jišmaelu koristila njegova razdvoje-

nost, te su na koncu oba sina bila

voljena od Avrahama.

No unatoč tome, on je Jišmaela

usporedio s magarcem zbog toga

što nije vidio planinu i oblak. Mo-

ramo zaključiti da je to viđenje bilo

zasnovano na proročanstvu, koje

Jišmael (i Eliezer) nije zasluţio. Ovo

ne predstavlja manu, već prije ne-

dostatak te osobine. Činjenica da im

je nedostajala ta osobina govori nam

da su oni mogli još više učiniti na

poboljšavanju samih sebe, te tako

zasluţiti da vide viziju koju su vi-

djeli Avraham i Jichak.

Ona osoba koja ne razabire i ne

razumije razliku između Aseres

jemei tešuva i ostalih dana u godini

ima manu. To je zapravo njezin ne-

dostatak. Magarac nije svjestan ni-

kakve razlike, no čovjek ima sposo-

bnost da napravi tu razliku i o nje-

mu ovisi hoće li tu temeljnu razli-

čitost prepoznati.

Naši nas učenjaci upućuju da je

naša zaokupljenost i uključenost s

tri micvos: tešuva, (pokajanje), tefila

(molitva) i cedaka (dobročinstvo)

ključni element kako bismo mogli

na pravi način iskoristiti mogućno-

sti koje pruţaju ovi posebni dani.

HaGaon Rav Yisroel Lubchansky

napominje da su dani Aseres Jemei

Tešuva najkritičnija točka u razdo-

blju elula/tišreja.

Učimo (Ješaja 55,6): “Traţite Vječ-

nog dok Ga se moţe naći,” a Talmud

citira Ravu (Roš Hašana 18a) da se to

odnosi na deset dana između Roš

hašane i Jom kipura poznatih kao

Aseres jemei tešuva.

Yalkut Shimoni (Berešis 3) navodi

da je HaKadoš Baruh Hu deset puta

sišao na zemlju, tj. Šehina se spusti-

la. Na primjer, mada je Šehina bila

prisutna u vrijeme Bejs HaMikdaša,

nakon hurbana Šehina je otišla iz

svog odabranog počivališta. Među-

tim, tijekom Aseres jemei tešuva pri-

sutnost Šehine se pojavljuje kako bi

nam pomogla pri avoda za tešuva.

Time je svaki trenutak Aseres jemei

tešuva izuzetno vaţan i treba paziti

na njega jer smo blagosloveni sa

Sijata D’Šmaja (B-ţanskom pomoći).

S druge strane, postoje posljedice

za onoga koji ne prepozna značaj

prisutnosti Vječnog u njegovoj sre-

dini, i ne iskoristi do maksimuma

svoju priliku da se okani svojih ave-

ros i učini potpunu tešuva. Osoba

koja ne osjeti značaj svoje duţnosti

u tom trenutku moţe se usporediti s

magarcem, kaţe Rav Lubchansky.

On upućuje na pripovijest u Tori o

Akedas Jichak (Berešis 22). Čitamo da

su Avrahama Avinu i njegovog sina

Jichaka pratila dvojica mladića. Na-

ši nam učenjaci vele da su to bili Eli-

ezer i Jišmael, i kada su još bili dale-

ko od planine, Avraham ih je upitao

što vide. Odgovorili su da ne vide nastavak na strani 4

■

Strana 4 D ivrejTora stranica 4 D ivrejTora

(nastavak s 3. stranice) Rabbi Dovid Goldwasser: Neobičan susret

neugodno pa se na nogama ljuljao

naprijed-natrag, pogleda uprav-

ljenog ka zemlji.

Očito da nešto nije bilo u redu. Još

sam ga jednom paţljivo potaknuo i

konačno mi je objasnio da je ţivio sa

svojom majkom koja je prije neko-

liko mjeseci ostala bez posla. Iako je

njegova majka na razne načine p-

okušavala nešto zaraditi, postalo im

je izuzetno teško spajati kraj s kra-

jem. Nisu imali izbora nego priku-

pljati dobrotvorne priloge od dru-

gih. Međutim, pošto njegova majka

nije mogla stajati na nogama, on je

na sebe preuzeo tu obavezu. Tije-

kom dana, naravno, morao je biti u

ješivi, tako da je jedino vrijeme kada

je mogao obavljati svoj “posao” bilo

ovako rano ujutro.

Proveo sam još nekoliko minuta s

njime, saznao malo više o tome, po-

nudio mu hizuk i uvjerio ga da ću se

pobrinuti da im priskrbim potrebnu

pomoć.

Dok sam se udaljavao pomislio

sam: Tko zna koliko je još djece pri-

morano stajati na ulici i prositi kako

bi preţivjeli?

Tešuva podrazumijeva primjenu

elemenata pokajanja – priznanje

vlastitog grijeha, ţaljenje zbog pro-

šlosti, odluka da se uzdrţimo od tih

prijestupa u budućnosti i prouča-

vanje svetih spisa koji pobliţe go-

vore o procesu tešuve. Molitva obu-

hvaća povećanje u našim dnevnim

molitvama, kazivanje dodatnih Te-

hilim i Selihos. Zohar piše da dobro-

činstvo (cedaka) poništava sve loše

presude; zbog toga mi povećavamo

broj naših priloga u te dane.

Prije par dana susreo sam jedana-

estogodišnjeg dječaka koji je ispred

šula stajao u pola šest ujutro. Neobi-

čna slika djeteta koje samo stoji u

mraku zaustavila me na mom putu

te sam ga upitao da li je sve u redu.

Pogledao me i rekao: “Niste li vi

Rabi Goldwasser?”

“Da,” odgovorio sam pruţajući

mu ruku.

“Sve je u redu,” rekao je. “Ne bri-

nite.”

“Ne brinite?” pomislio sam u sebi.

“Zašto stojiš na ulici ovako rano?”

upitao sam.

Izgledao je kao da mu je pomalo

■

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Reći oprosti zaista je predivan doživljaj

Udaljili smo se od B-ga tijekom

protekle godine, ili godina. Zloupo-

trijebili smo njegov svijet i protraćili

dragocjeno vrijeme koje nam je da-

rovao.

No još gore od toga, mnogo gore,

je što smo prebacivali krivicu. Kri-

vimo B-ga zbog toga što ţivot nije

dovoljno dobar. Krivimo ga što nam

je toliko oteţao stvari. Krivimo ga

zato što se nije snaţnije otkrio; da je

samo otvorio plafon i pozdravio

nas, bilo bi toliko lakše vjerovati u

njega. Krivimo ga što nam nije dao

sve one stvari koje drugi imaju i što

nije naše ţivote ispunio dobrima, a

tako je lako to mogao.

Ţivot nije onakav kakvim ga ţeli-

mo pa zato okrivljavamo.

Smisao Jom kipura je u prekidanju

s okrivljavanjem i započinjanjem

prihvaćanja odgovornosti. Da li ţi-

vot uistinu nije dobar ili ga samo mi

ne cijenimo dovoljno? Da li stvarno

ţelimo da B-g ukloni sve kušnje ko-

je su pred nama, i zar ne mislimo da

je prevladavanje iskušenja ono što

nam daje najdublji osjećaj osobnog

ispunjenja? Ako B-g rastvori plafon

i pozdravi nas, hoćemo li uistinu

vjerovati u njega, ili ćemo samo naći

drugi izgovor da pobjegnemo? I da

je On ispunio naše ţivote s više do-

bara, zar nije vjerojatno da bismo

propustili biti zahvalni na tome na

isti način kako propuštamo biti za-

hvalni za sva dobra koja sada ima-

mo?

Na Jom kipur mi stojimo pred

B-gom, s rukom na srcu i kaţemo,

„B-ţe: ovo nije tvoja greška‟. Mi pre-

uzimamo odgovornost. Mi nismo

ono što bismo trebali biti, pa niti

ţivot nije ono što bi trebao biti. Mi

smo problem u toj jednadţbi, a ne ti.

Koliko god teško bilo prihvatiti

odgovornost za probleme u odnosu

i krenuti putem pomirenja, to nam

također pruţa duboko zadovoljstvo.

I kada dođe do pomirenja – par pa-

dne jedno drugom u zagrljaj, plaču-

ći zbog toga što su povrijedili jedno

drugo, zbog toga što su jedno dru-

gome nedostajali, i zato što se toliko

raduju što su ponovno zajedno. To

je svijetla točka njihovog odnosa za

godine što dolaze.

To je Jom kipur. Kao dan pomire-

nja između čiste ljudske duše i nje-

nog voljenog Oca na Nebesima, on

je svijetla točka, vrhunac Ţidovske

godine. Bili Ţidovi ili ne, bili religio-

zni ili ne, pomirenje je uvijek predi-

van doţivljaj. ■

Mojsije predaje plašt vođe Jošui i

kaţe mu „budi čvrst i hrabar‟. Na

kraju krajeva, Ţidovi nisu grupa

ljudi koju je lako voditi. Mojsije pre-

daje Toru starješinama i svećenici-

ma, te izdaje svoju posljednju za-

povijed – da se jednom u svakih

sedam godina čitav narod treba

sakupiti da sluša kralja dok im u

Hramu čita Toru.

Muţ i ţena se sukobljavaju, te se

malo po malo udalje jedno od dru-

goga. Nijedno od njih nije voljno

učiniti prvi korak ka pomirenju i

tako se, vremenom, jaz produbljuje.

Svako od njih optuţuje onog dru-

gog za probleme u njihovom od-

nosu.

U nekom trenutku, međutim, je-

dno od njih shvati da mora donijeti

odluku: prihvatiti svoju vlastitu

slabost; preuzeti odgovornost za

svoju vlastitu ulogu u ovom proble-

mu – ili dopustiti da moja nepopu-

stljivost doprinese sporom raspadu

braka. Taj supruţnik pristupi dru-

gom, bezuvjetno se ispriča zbog boli

koje mu ili joj je nanijela/o i zamoli

da se zajedno potrude vratiti njihov

odnos natrag na put na kojem se ne-

kada nalazio. Pred njima je još uvi-

jek dug i trnovit put prije nego li se

u potpunosti pomire, no spremnost

da se preuzme odgovornost uvijek

je onaj prvi ključni korak. Dok god

su oboje u fazi okrivljavanja onog

drugog, oni neće naći zajedničkog

temelja.

U suštini, to je ono što je Jom

kipur.

Godina 8 Broj 51 stranica 5

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TTTJEDNIJEDNIJEDNI ZZZOHAROHAROHAR: V: V: VAJELEHAJELEHAJELEH

■

jeni prošlost i preobrati tamu u Svje-

tlo, gorko u slatko, i zlobu u vrlinu.

Šabat tešuva ima vrlo posebno obi-

ljeţje da nam donosi ovu vrstu po-

kajanja.

U paraši VaJeleh stoji zapisano: "I

Mojsije ode..." Zohar pita odakle je

Moše došao i kamo je otišao? Zohar

objašnjava da je Mošeov odlazak

poput odlaska sunca. Zalazak sunca

donosi noć, mrak i sve što to povlači

za sobom. Doba nakon Mošeovog

odlaska srodno je noći, koja dolazi

nakon četrdeset godina tijekom ko-

jih je vodio narod kroz čuda i duho-

vna otkrića, kakva se nisu zbila ni

prije niti poslije. Sunce, kaţe Zohar,

mora zaći kako bi dozvolilo mjesecu

da sja svojom svjetlošću. Mjesec su

Jošua i Izraelci, koji sada mogu sjati

svojim svjetlom, preuzeti inicijativu

i djelovati u skladu s Mojsijevim

učenjima. Stvoritelj obećava Mojsiju

da će njegovo svjetlo i dalje sjati.

Zohar nam govori da kada mjesec

rasvijetli noć, to je zapravo sunce

koje i dalje osvijetljava svijet putem

mjeseca. Mojsije kaţe Jošui "ti ćeš

ići" (Ponovljeni zakon 31,7), i "ti ćeš

donijeti" (Pnz 31,23). Na taj način,

svjetlo Mojsija je ono koje će i dalje

osvijetljavati svijet sve dok se tikun

čovječanstva ne dovrši i dođe Maši-

jah, donoseći kraj tame i patnje. To

je svjetlo koje će donijeti otkupljenje

i manifestirati učenje i ţivot Mojsija

(Zohar Sulam, VaJeleh, redak 15). U

paraši VaJeleh ima 30 (lamed) redaka,

kao paralela velikom "lamedu" u pa-

raši Nicavim. Slovo lamed je, prema

Sefer Jecira (Knjizi stvaranja), stvo-

rilo astrološki znak Vage, mjesec

tišrej. "Lamed" je jedino hebrejsko

slovo koje se izdiţe iznad gornje

crte, i ovo izdizanje simbolizira ve-

zu s Gornjim svijetom, Olam haba,

sefirom Bine, odakle nam dolazi ţi-

vot u narednoj godini.

Neka ovaj šabat bude pun svjetla i

tešuve iz ljubavi.

Prevela: Tamar Buchwald

Šabat između Roš hašane i Jom ki-

pura poznat je kao "Šabat tešuva" ili

"Šabata šuva". Značenje tešuve je pov-

ratak, ali šuva potječe iz haftare u

knjizi Hošee, koja počinje stihovima

"Šuva (Vrati se) Izraele Vječnom, B-gu

svome, jer ste se zapleli u svojem grije-

hu. za što ste naišli u svom bezakonja".

Šuva je poziv na povratak; prorok

poziva narod Izraela da se vrati

B-gu i svojoj unutarnjoj čistoći.

U Talmudu, u traktatu Joma, Reš

Lakiš navodi da kada se netko tko je

proţet duhovnim djelom pokaje,

grijesi koje je u prošlosti počinio iz

zloće postaju blaţi, u rangu s grijesi-

ma počinjenim nenamjerno. Talmud

onda pita, nismo li već na drugom

mjestu naišli na slučaj u kojem je

Reš Lakiš otišao predaleko tvrdeći

da se putem moći tešuve čak i zlo-

namjerna djela čine kao da zasluţu-

ju nagradu. Talmud onda povezuje

svaki od odlomaka s drugačijim sce-

narijem. Jezikom kabalista, tešuva

koja se vrši iz straha naziva se "Te-

šuva tatha'a" (donja razina tešuve).

Ova vrsta tešuve moţe biti posljedi-

ca vanjske prisile, zahtjeva ili straha.

Ona ima moć da preobrati grijehe

koji su počinjeni s namjernim pre-

dumišljajem u one počinjene neho-

tice. Međutim, tešuva koja se vrši ka-

da se pokajemo iz ljubavi, iz snaţne

ţelje da se poveţemo sa Svjetlom i

dobrotom je "Tešuva ila'a" (viša razi-

na tešuve), koja ima moć da promi-

■

stranica 6 D ivrejTora

punosti ovisilo o njegovom pristu-

pu, predanosti i viziji prema sebi i

svom narodu. Stoga je on doista

opisan u ovotjednom čitanju Tore

kao osoba koja je u pokretu, stalno

ide prema većim visinama i višem

smislu ostvarenja.

To je također jedna od poruka ko-

jima nas uči Šabat Šuva. Da bismo se

vratili B-gu i iznova započeli svoje

traganje za svetošću, mi moramo

biti proaktivni u svom ponašanju i

pristupu. Pasivnim ili apatičnim

ponašanjem sigurno nećemo postići

cilj nacionalnog i osobnog povratka

uzvišenosti i svetosti.

Nova godina koja nam je osvanu-

la, uz sve svoje blagoslove, sa so-

bom donosi i sve svoje kušnje. Naša

sposobnost da se suočimo s tim iza-

zovima, da takorekuć nastavimo ići,

doista će biti mjerilo našeg ostvare-

nja i zbivanja u ovoj novoj godini.

Moše nas je osobnim primjerom

podučio da nikada u ţivotu nije

prekasno nastaviti se kretati i nasto-

jati ispuniti svoje nade, teţnje i vi-

zije.

Ţivot je dragocjen i prolazan i tre-

ba ga iskoristiti najviše što se moţe.

Biti u pokretu, fizički i duhovno,

doista je tajna uspješne dugovječ-

nosti i ţivotnog ostvarenja. Čak i

velikom Mošeu nije bila darovana

fizička besmrtnost, niti će mu biti

odobrene sve osobne ţelje koje je

imao na ovoj zemlji. Pa ipak, sve do

svog posljednjeg daha, Moše se po-

svećuje ostvarenju svojih ciljeva i

vođenju Ţidovskog naroda. Ovu

kratku paršu, koji bi trebala svima

nama biti nadahnuće, valja dobro

proučiti.

Kratka ali bremenita parša

Parša Vajeleh je parša s najmanjim

brojem stihova - svega trideset - od

svih drugih parši u Tori. Ona je ta-

kođer i parša koja se obično poklapa

sa Šabat Šuva, svetim šabatom iz-

među Roš hašane i Jom kipura. Ri-

ječi ove parše dio su posljednje opo-

ruke koju je Moše izrekao u danu

svog odlaska s ove zemlje.

Po svom običaju, Moše ne ublaţa-

Naziv ovotjednog čitanju Tore

preuzet je od prve riječi same parše -

vajeleh. Ova riječ označava pokret,

aktivnost da se ide negdje. Predmet

ovog glagola je veliki učitelj i vođa

Moše. Prema Ţidovskoj tradiciji i

riječima velikih komentatora na

Toru, ovu je paršu Moše za nas na-

pisao posljednjeg dana njegovog

boravka na zemlji.

Doista je čudesno da se na poslje-

dnji dan na zemlji Mošea treba opi-

sati kao da je u pokretu, da snaţno i

hrabro ide dalje učiti i voditi svoj

voljeni narod Izraela. Moţda u sa-

moj ovoj riječ vajeleh otkrivamo taj-

nu Mošeove uzvišenosti i mnogo-

strukih postignuća tijekom njego-

vog ţivota.

Moše je uvijek išao, uvijek se ba-

vio podučavanjem i savjetovanjem

Izraela. U Tori nigdje ne nalazimo

da se Moše odmarao od svoje misije

ili da je prestao s radom, teţnjom

prema svom cilju da podigne Ţi-

dovski narod da bude kraljevstvo

svećenika i sveti narod. Moše je,

takoreći, u stalnom pokretu, uvijek

prema naprijed, ide, nagovara i

podućava izraelski narod.

Tora je za nas zapisala da na kraju

njegovog ţivota njegova fizička sna-

ga i sposobnosti nisu bili ni na koji

način smanjene. To je svakako iz-

niman i doista jedinstven blagoslov.

Ali to je dar od B-ga, poput zdravlja

i dugovječnosti. Nastavak aktivnosti

u ime Tore i Ţidovskog naroda je

dar od Mošea Mošeu. To je u pot-

Rabbi Berel Wein:

Uvijek ići naprijed

nastavak na stranici 8

Godina 8 Broj 51 stranica 7

od sinajskog saveza na kraju je so-

bom donosilo tjeskobe i boli, a često

i katastrofu u Ţidovskom svijetu.

Samo bacite pogled na Ţidovsko

društvo i povijest, i Mošeove su se

riječi potpuno dokazale u okolno-

stima i događajima.

Osobno pokajanje i povratak da-

leko je lakše postići nego nacionalno

pokajanje i povratak. Ţidovski na-

rod ili barem njegov veliki dio od-

lutao je vrlo daleko od sinajskog

saveza. Situacija ovdje u Izraelu je

daleko bolja od situacije u dijaspori,

gdje mješoviti brakovi, neznanje,

otuđenje i laţni bogovi nagrizaju

Ţidovsku vjeru, obitelj, vlastiti iden-

titet i vrijednosti. Kako se moguće

nadati nacionalnom povratku sinaj-

skom savezu u takvim okolnosti-

ma?

Čini se da naša kratka parša uka-

zuju na to da će to biti process, a ne

iznenadno prosvjetljenje. Prorok u

haftori ukazuje na to da će takav

proces biti nepotpun sve dok se ne

spozna da nas laţni bogovi i pro-

lazno zanimljivi ideali nisu odveli

nigdje. On ponavlja Mošeove riječi

iz naše parše da se povratak i poka-

janje u nacionalnom smislu moţe

dogoditi jedino ako shvatimo koliko

smo daleko zalutali.

Veliki izazov, koji moderna kultu-

ra vrši na nas, je u tome što je ona

toliko sveprisutna u svakom aspek-

tu našeg ţivota. Zbrka koju ona

izaziva kod Ţidovskog naroda

onemogućava jasno razmišljanje,

ispravne prosudbe i poštene procje-

ne istinskih Ţidovskih vrijednosti,

nasuprot pomodnih korektnosti.

Naša parša je kratka, no naš put

natrag je dug i surov. U ovoj dobroj

i blagoslovenoj godini koja je upra-

vo započela krenimo - i nastavimo

dalje ovim putem koji vodi natrag

ka Sinaju i vodi nas do potpunog

nacionalnog izbavljenja.

Šabat šalom

Gmar hatima tova ■

va riječi u vezi sudbine Ţidovskog

naroda u njegove povijesti koja će

uslijediti. Tako je najkraća parša To-

re ujedno i jedna od najsnaţnijih od

svih paršijot Tore. U stvari Moše

upozorava svoj Izraelski narodu da

će ih G-spod drţati odgovornima u

vezi pridrţavanje uvjeta sinajskog

saveza, i da je taj savez nepovratan i

neraskidiv.

Dugo će potrajati i Ţidovski će se

narod mnogo puta nastojati izmigo-

ljiti i izvući prije nego li prihvati

ovu stvarnost odgovornosti prema

savezu. No, Moše ih uvjerava da će

na kraju poruka biti prihvaćena i da

će to biti temelj povratka Ţidova

B-gu i Njegovoj Tori. To je suština

sadrţaja parše, a njena kratkoća sluţi

samo kako bi još pojačala snagu

svoje poruke.

Postoje određene istine koje su

razumljive same po sebi, i za koje

nisu potrebne dodatne riječi, obja-

šnjenja ili načini iznošenja. Kako se

Ţidovska povijest razvija tisućama

godina, ova parša sve više dobiva na

snazi i vaţnosti. Svako odstupanje

(nastavak sa 7. stranice) Rabbi Berel Wein: Uvijek ići naprijed

stranica 8 D ivrejTora

Rabbi Yissocher Frand:

Potreba da nas se upozori protiv idolopoklonstva

Strana 9 stranica 9 Godina 8 Broj 51

stavljalo kušnju?

Dr. Abraham Twerski postavlja to

pitanje i daje zanimljivo tumačenje

tog fenomena. Moj pristup ovom

pitanju je malo drugačiji, no njegov

je komentar poučan:

On piše kako je jedna televizijska

mreţa svojevremeno prikazala dvo-

satni dokumentarac o zlu ovisnosti

o kokainu i tome kako je kokain

tvar koja stvara izuzetno snaţnu

ovisnost, te da će osoba, ako se za-

plete u mreţu ovisnosti o kokainu,

doslovno uništiti svoj ţivot. Takva

će osoba biti nagnana da zadovo-

ljava svoju naviku do te mjere da joj

ništa drugo na svijetu neće biti va-

ţno – niti njegova ţena, niti njegova

djeca, niti njegov posao, niti njegova

karijera. Ništa. Jedina stvar koja mu

je vaţna je da dobije svoj "fiks".

Istraţivači su otkrili da su tinej-

dţeri i mladi koji su gledali ovaj

program bili skloniji da se upuste u

ovisnost o kokainu od onih koji to

nisu gledali. Kako je to moguće?

Dva sata su gledali realistične doka-

ze koji su im prikazivali što će im se

dogoditi ako postanu ovisni o ko-

kainu, a oni su to okrenuli i sveje-

dno to učinili. To nema nikakvog

smisla!

Njegovo viđenje ovoga je da kada

ljudima pokaţete uţitak u nečemu, i

potom patnju koja će uslijediti ako

se upustite u taj uţitak, poruka o

uţitku će prevladati poruku o pa-

tnji. Ono što su oni razumjeli iz tog

TV dokumentarca bilo je "E, ova

stvar mora da je stvarno odlična

kad pogledaj što su ljudi sve spre-

mni za nju učiniti."

Nisam se sklon raspravljati s ne-

kime poput dr. Twerskog o ljudskoj

psihologiji, no moje je viđenje o re-

zultatima ovog istraţivanja druga-

U Mošeovom posljednjem obraća-

nju Ţidovskom narodu on ih pod-

sjeća na njihovu prisnost s grozo-

tama avoda zara (idolopoklonstva):

"Jer znate kako smo ţivjeli u zemlji

Egiptu; i kako smo prošli posred

naroda kroz koje ste prošli. Vidjeli

ste njihove gnusobe i njihove idole

(gilulehem), drvene i kamene, srebne

i zlatne, koji su bili s njima. Neka ne

bude među vama muškarca niti ţe-

ne, niti obitelji, niti plemena čije se

srce danas odvraća od Vječnoga na-

šega B-ga da ide i sluţi bogovima

tih naroda; neka ne bude među va-

ma korijena koji rađa ţuči i peli-

nom ...govoreći 'Bit će mi dobro,

iako hodim u tvrdoglavosti svoga

srca... ' Vječni mu neće htjeti opros-

titi, već će se gnjev Vječnoga i nje-

gova ljubomora raspaliti na toga

čovjeka i svako prokletstvo koje je

zapisano u ovoj knjizi naleći će na

njega i Vječni će izbrisati ime njego-

vo pod nebom..." [Devorim 29,15-19].

Ima u ovome nešto što se kosi s

intuicijom. Moše opisuje potpuno

odvratnu prirodu idolopoklonstva.

Pojam koji on koristi je gilulehem i

povezan je s rječju galal, koja ozna-

čava ljudski izmet. Čovjek se mora

zapitati, ako je avoda zara zaista to-

liko odbojna, zašto je onda bilo nu-

ţno da Moše uloţi toliko vremena i

riječi upozoravajući Ţidovski narod

na to? Zar oni ne bi uzmakli od nje

čisto zbog njene prezira vrijedne

prirode? Zašto bi im to uopće pred-

nastavak na stranici 10

DivrejTora DivrejTora stranica 10

izgubiti bijes i uţas prilikom po-

gleda na skrnavljenje šabata, kako

im mogućnost da prekrše šabos ne

bi postalo opipiljivije i stvarnije u

njihovom umu.

Ovo se slaţe s onime što nam

Hazal kaţu da ako netko ugleda

ţenu za koju se sumnja da je pre-

ljubnica (sota) u njenoj sramoti, on

treba (istog trenutka) dati zavjet da

će se uzdrţati od vina (koje moţe

dovesti do slabljenja moralnih koč-

nica čovjeka). Moţemo se zapitati:

"Već to što vidi sramotu sote trebalo

bi samo po sebi biti dovoljno da

obeshrabri takvo slobodno ponaša-

nje". Zašto je potrebno zavjetovati

se? Odgovor glasi: Čovjeku je nuţan

taj zavjet! Intelektualna svijest o

prezira vrijednom ponašanju neće

ga samo po sebi sačuvati od toga.

Bilo da prihvaćate tumačenje dr.

Twerskog, ili vam se više sviđa mo-

je objašnjenje, ili imate neko svoje

tumačenje, iz ovoga vidimo da kada

ugledamo nekoga kako čini nešto

što treba biti nezamislivo i van svih

granica, onda je neophodno podu-

zeti neke preventivne korake kako

to što smo vidjeli ne bi izvršilo utje-

caj na nas.

Upravo je to ono što nas ovaj

odlomak u Tori uči: Mada ste vidjeli

da su ti bogovi od drveta i kamena

vrijedni prezira i primitivni,

svejedno čovjek mora paziti da ih

izbjegava i biti svjestan pogubnih

posljedica po onoga koji ih slijedi. ■

čije. Po mom skromnom mišljenju ja

vjerujem da je pouka koju moţemo

naučiti slijedeća: Kada netko pro-

matra nekoga kako čini nešto što za

onoga koji gleda nije dolazilo u ob-

zir, ta stvar nekako postaje manje

"van domašaja" za onoga koji gleda,

i sada kod njega postoji veća vjero-

jatnost da će i sam to isprobati.

Zato ima nekih Ţidova u Erec Ji-

sraelu koji će kada spaze kršenje

šabata (npr. – automobile koje uli-

com voze nereligiozni Izraelci) reći

sebi 'Šabos! 'Šabos!'" Vidio sam to

svojim očima. Nitko ih ne čuje,

pogotovo ne automobili koji prolaze

mimo njih. Zašto to oni čine? Odgo-

vor je da oni to čine kako bi sebe

zaštitili od hilul šabosa. Oni ne ţele

(nastavak sa 9. strane) Rabbi Yissocher Frand: Potreba da nas se upozori protiv idolopoklonstva

Strana 11 Strana 11 Page 11 Strana 11 Strana 11 Godina 8 Broj 51 Strana 11 Godina 8 Broj 51 stranica 11

Halahička satnica (za grad Zagreb)

Jom kipur Alot Hašahar

Najranije Talit

Nec Hahama

Najkasni-je Š’ma

Zman Tefila

Minha Ketana

Plag Haminha

Šekia Havdala Minha Gedola

Hacot

srijeda 23. 9. 2015.

5:15 5:49 6:44 9:46 10:47 16:21 17:37 18:53 19:35 13:18 12:48

Haftara za Šabat Šuva la među narodom.

Haftora završava krat-

kim odlomkom iz Knjige

Mike (Miheja), koja opi-

suje B-ţju milost u opraš-

tanju grijeha Njegovog

naroda. "On ne ustraje do-

vijeka u svome gnjevu, jer

on milosrđe voli. Opet će se

smilovati nama, pod noge će

baciti bezakonja naša i baciti

u dubinu morsku sve grijehe

naše." Mika završava s po-

zivom B-gu da se spome-

ne saveza s patrijarsima,

Abrahamom, Izakom i Ja-

kovom.

Hošea 14,2-10;

Mika 7,18-20.

Šabat između Roš hašane i

Jom kipura poznat je kao

Šabat Šuva ili „Šabat po-

vratka (pokajanja)“. Na-

ziv je nastao iz početnih

riječi ovotjedne haftare:

"Šuva Israel – Vrati se, o

Izraele." Ova se haftora či-

ta u čast Deset dana poka-

janja, dana između Roš

hašane i Jom kipura.

Prorok Hošea preklinje

Ţidovski narod "Vrati se, o

Izraele, G-spodu B-gu

svom," hrabreći ih da se is-

tinski pokaju i zatraţe

B-ga oproštenje. Hošea

poziva Ţidove da svoje

pouzdanje uprave u B-ga,

a ne u Asiriju, moćne ko-

nje ili idole. U tom času

B-g obećava da će ukloniti

Svoj gnjev od Izraela: "Bit

ću poput rose Izraelu, pro-

cvjetat će poput ruţe." Pro-

rok nastavlja s prorica-

njem povratka izgnanika i

prestankom štovanja ido-■

“Haftara

opisuje

radost

koju

ćemo

doživjeti

kada

nastupi

konačno

Izbavljenje .“

Temelj za progon i

istrebljenje

Podaci arhiva Američkoj me-

morijalnog muzeja holokausta,

kao i informacije iz Enciklopedi-

je holokausta pokazuju kako su

zakoni koje su uveli nacisti in-

stitucionalizirali sve njihove

rasističke stavove i teorije, koji

su kasnije posluţili kao temelj

pravne strukture i razlog za

sustavni progon Ţidova i geno-

cid počinjen nad tim narodom.

U Njemačkoj je u to vrijeme

živjelo 505.000 Židova, što je

vrlo malo s obzirom na činje-

nicu da je broj stanovnika u

Njemačkoj tada iznosio 67

milijuna ljudi.

Za naciste Ţidovi nisu bili samo

oni koji su prakticirali tu religi-

ju, već svi ljudi koji potječu od

Židova, primjerice oni kojima

su bake i djedovi, pa i prabake

i pradjedovi bili Ţidovi.

U holokaustu ubijeno 5 do

6 milijuna Židova

Nurnberški zakoni omogućili su

oduzimanje njemačkog drţav-

ljanstva Ţidovima, zabranjivan-

je vjenčanja i seksualnih od-

nosa s osobama njemačkog

porijekla. Također im je bilo

zabranjeno koristiti sva politi-

čka i religijska prava te obav-

ljanje poslova u drţavnim i

javnim sluţbama.

Nurnberški zakoni rezultirali su

konfuzijom i ţustrom raspra-

vom oko toga tko je zapravo

"pravi Ţidov". Nacisti su zbog

toga izdali tablice koje su tre-

bale pomoći razlikovati pravog

Židova od Nijemca miješane

rase te Arijevca.

Ovim je zakonom progon Ţi-

dova postao dio zakonskog

sustava, a završio je masovnim

istrebljenjem, tijekom kojeg je

ubijeno između 5 i 6 milijuna

Židova.

Index, 15.9.2015.

NA DANAŠNJI dan tijekom

sjednice njemačkog parlamen-

ta kojeg su tada drţali nacisti

ratificiran je zakon pod nazi-

vom "Nurnberški rasni zakoni",

kojim su svi Ţidovi ostali bez

njemačkog drţavljanstva, a

svastika je postala sluţbeni

simbol nacističke Njemačke,

piše historyplace.com.

Zakon je imao dva dijela -

Zakon o Reich drţavljanstvu te

Zakon o zaštiti njemačke krvi i

njemačke časti. Upravo je

Nurnberg grad u kojem su

nacisti svake godine slavili

utemeljenje Trećeg Reicha.

SJEĆANJE

Prije točno 80 godina Hitler je postavio

temelje za holokaust Iz m

edija

izbili dok Ţidovi obiljeţavaju

5776. Novu godinu Roš hašanu

koja je počela u nedjelju

navečer.

Nekoliko desetaka mladih

provelo je noć u dţamiji Al-

Aqsa kako bi onemogućili Ţi-

dovima da prekrše zabranu

molitve na tim mjestima čime,

drţe oni, bogohule.

Nasilje se proširilo ulicama

Starog grada, a policija je

rastjerala prosvjednike i uhitila

devet osoba, objavila je.

SAD izjednačio odgovornost

Sjedinjene Drţave u ponedjel-

jak su izjednačile odgovornost

Izraela i Palestinaca za sukobe

u Jeruzalemu i osudile "svaki

čin nasilja" te pozvale dvije

strane na izbjegavanje bilo

kakve provokacije.

"Oštro osuđujemo svako na-

silje. Bitno je da sve strane

dokaţu suzdrţanost i suzdrţe

se bila kakve akcije i izazivačke

retorike", rekao je glasnogo-

vornik State Departmenta John

Kirby.

Plato Brda hrama ţidovi

smatraju svetim mjestom jer je

ondje bio drugi hram koji su

srušili Rimljani i kojega je

jedini ostatak Zid plača.

Radikalni ţidovi ţele izboriti

pravo na molitvu na mjestu

nekadašnjeg hrama, a neki i

izgraditi treći hram. Muslimani

su pak uznemireni stlanim

glasinama da će se plato podi-

jeliti.

Index, 15.9.2015.

JORDANSKI kralj Abdulah II.

upozorio je da će bilo kakve

nove provokacije pogoršati

odnose s Izraelom u ponedjel-

jak kada su izbili novi sukobi

između Palestinaca i izraelskih

policajaca na Brdo hrama u

Jeruzalemu, a sukobe su

osudile i Sjedinjene Drţave.

"Bila kakva nova provokacija u

Jeruzalemu uzdrmat će odnose

između Jordana i Izraela",

upozorio je kralj pred novinari-

ma nakon razgovora s bri-

tanskim premijerom Davidom

Cameronom.

Sukobi između palestinskih

mladića i izraelske policije kod

svetih mjesta u starom Jeruzal-

emu nastavili su se u ponedjel-

jak kada je uhićeno nekoliko

Palestinaca koji su policajce

gađali kamenjem. Sukobi su

■

■

POLITIĈKA TEZULJA

SAD izjednačio odgovornost Izraelaca i Palestinaca za

nasilje u Jeruzalemu

DivrejTora stranica 12 Godina 8 Broj 51