Drumski i Gradski Terminali

5/28/2018 Drumski i Gradski Terminali

1/10

1.Ulino parkiranje

Pod parkiralitem se podrazumjeva parkiranje na otvorenom prostoru, van ulice u jednomnivou. Parkiralita mogu biti sa nadstreicom za zatitu od sunca i atmosferskih padavina.Parkiranje na ulici uz ivinjak je glavni problem u veini gradova jer vozai najvie parkiraju naulici iako u blizini postoji parkiranje van ulice. Ovaj problem naroit preovlauje u manjimgradovima npr u malim gradovima od ukupnog raspolo!ivog prostora za parkiranje ""# se

nalazi na ulici, a u velikim $%#&. Osnovni nedostatak koji izaziva parkiranje na ulici jesmanjenje kapaciteta saobraajnica zbog ega esto nastaju zaguenja u saobraaju.Pored smanjenja kapaciteta, parkiranje vozila uz ivinjak smanjuje brzinu kretanja vozila,

utie na poveanje trokova eksploatacije, kao i na este zastoje u saobraaju. Opasnost naroitopostoji kod naputanja parking mjesta pri otvaranju vrata, pa kod nepravilno parkiranih vozilakoj esto zatvaraju ugao vidljivosti na raskrsnici, a naroito su ugro!eni pjeaci koji se provlaeizmeu parkiranih vozila kao i deca. 'ato je potrebno ukinuti parkiranje na ulici.Pored individualnih automobila kao korisnika parkiranja na ulici uz ivinjak, tu su jo i ()*+vozila, teretni automobili i autobusi. (aksi vozila se parkiraju uz ivinjak jedan iza drugog i

pomjeraju se odlaskom prvog vozila, tako da im je potrebno manje prostora. a bi seobezbijedilo nesmetano snabdijevanje trgovina neophodno je obezbijediti prostor za utovara i

istovar neposredno ispred trgovine. Potrebno je obezbijediti odreeni prostor uz ivinjak zaukrcavanje i iskrcavanje putnika iz -P.

Parkiranje na ulici uz ivinjak se obavlja pod raznim uglovima i to/ $. ugao vei od 0 sevri tamo gdje saobraajni uslovi to dozvoljavaju i na taj nain je mogue bolje iskoristiti du!inuivinjaka i smjestiti vie automobila. 1. parkiranje pod uglom od 0 ili podu!no parkiranje

podrazumjeva kretanje vozila unazad jer zahtijeva manji prostor.)ko uslovi dozvoljavaju, mogue je da se parkiranje obavlja dijelom na kolovozu a dijelom natrotoaru, ili samo na trotoaru. Ovakvo parkiranje je po!eljno ukoliko ne smeta pjeacima jer jetada ulica potpuno slobodna. 2ogue je obavljati parkiranje na sredini ulice ali se na taj nainote!ava prelazak vozaa i putnika preko ulice do trotoara i manje je bezbijedan.

2. Navesti tipove usluga u par. gara. i objasniti njihove k-ke

Pod tipom usluga podrazumijeva se nain na koji se obavlja predaja i preuzimanje vozila izparking gara!e. Postoje tri tipa usluga i to/ $. Parkiranje uz pomo osoblja, 1.Polusamoparkiranje, 3. 4amoparkiranje

$. Parkiranje uz pomo osoblja je nain parkiranja gdje vlasnik vozila dovozi vozilo doulaza u parking gara!u ime se za njega zavrava proces parkiranja, zatim osoblje parking gara!e

preuzima vozilo i odvozi ga do prvog slobodnog parking mjesta. Prednosti ovog tipa parkiranjasu pun konfor korisnicima parking gara!e, parkiranje rirne prolaza i parking mjesta malih

dimenzija i postizanje vee sigurnosti vo!nje u grara!ama. 5edostaci su skupla usluga, gu!ve naulazu i izlazu koje izazivaju ekanje i krae vozila jer se klju vozila predaje osoblju.1. Polusamoparkiranje predstavlja kombinaciju parkiranja putem osoblja i samoparkiranja

na taj nain to vozai voze do svakog sprata, pa tek tu osoblje preuzima vozilo ili zapretplatnike va!i samoparkiranje a za ostale korisnike parkiranje uz pomo osoblja. Prednosti suto se ne mora graditi rezervni prostor na ulazu i izlazu, osloboenosti vozaa od potekoa

parkiranja kao i osoblja od vo!nji kroz parking gara!u, ni!a tarifa sa mjesenom pretplatom, apto se pretplatnici sami parkiraju potrebno je manje osoblja.

3. 4amoparkiranje podrazumjeva aprkiranje vozila od strane vlasnika na taj nain tovozai dolaze pred ulaz u gara!u gdje se otvara rampa za ulaz i vozi se do prvog slobodnog

parking mjesta gdje se vozilo parkira. 6ozai pjeke odlaze iz gaa!e. Pri preuzimanju vozila

potrbno je obaviti plaanje parkinga na blagajni, otii do parkiranog vozila, a zatim sa voziliuputiti ka izlazu. Osnovne prednosti su minimalan broj zaposlenog osoblja, jeftinije parkiranje,jeftinije izgradnja parking gara!e, manje gu!ve na ulazu i izlazu. 5edostatak je to je u odnosu naparkiranje uz pomo osoblja potrebno obezbijediti komotnija mjesta za parkiranje.


2/10

3. Prikazati i objasniti dijagram intenziteta tokova u autobazi

(ehnoloki proces intenziteta tokova u autobazi mo!e se iskazati tehnolokim emamakoje se rade za svaku intervenciju posebno.

$.$ (ehnoloka ema smjetaja podrazumjeva ulazak u autobazu 7&, snabdijevanje gorivom(&, smjetaj 4&, i u predvieno vrijeme se izlazi na rad +&. $.1 (ehnoloka ema njege i kontroletokova u zavisnosti od uslova eksploatacije mo!e se obavljati svakodnevno ili povremeno itehnoloki proces prvo obuhvata smjetaj vozila, a zatim se po utvrenom redosledu vozilaodvoze na njegu i kontrolu 58&. 7 zavisnosti od uslova eksploatacije mogue su promjene uredosledu posjete pojedinim elementima. (ehnoloke eme servisnog opslu!ivanja i opravkevozila pored navedenih parametara obuhvataju i prvo i drugo servisno opslu!ivanje 4O$, 4O1&,tekue opravke (O&, zamjena agregata ')& i opravke posle udesa O7&. $.3 ijagramintenziteta tokova vozila u autobazi. 8ada se svi tehnoloki procesi sumiraju u toku dana dobijase intenzitet tokova od elemenata do elemenata koji ima va!nu ulogu u rasporedu pojedinihelemenata autobaze.

. Navesti kriterijume za razmje!taj objekata servisnih stani"a

8riterijumi kojih se treba pridr!avati pri razmjetaju servisnih stanica su sledei/ $.(rebaostaviti prostor oko objekta za budua proirenja, 1. 6ozila koja ekaju na posao i gotova vozilanalaze se van objekta na parkiralitu, 3. Obezbijediti prostor za ekanje vozila radi prijema na

pojedine intervencije, 9. 8retanje vozila polokaciji da bude jednosmjerno bez presjenih taaka,:. Obezbijediti minimalne dimenzije jednog radnog mjesta vozila ;26&, parking mjesta vozilaP26&, i radnog mjesta radnika ;2;&.

;aspored elemenata servisne stanice/ $. prodavnica novih vozila< 1. prijem vozila naopravku< 3. objekata za odr!avanje i opravku vozila< 9.objekata limarsko= farbarskih radova< :.

parkiralite primljenih i gotovih vozila< %. objekat dorade polovnih vozila< >. izlo!ba polovnihvozila.

7 zavisnosti od lokacije, raspored elemenata servisne stanice mo!e biti/$. djelimino odvojeno< 1. skupljeno ili 3. potpuno razdvojeno.

Prednost objekata koji su skupljeni na jednom mjestu je jeftinija izgradnja, manji trokoviuvoenja elektro i vodovodne instalacije, i prebacivanje vozila iz jednog u drugo odjeljenje seobavlja uz najkrae vrijeme.

#. $bjasniti postupaka za utvr%ivanje merodavnog broja putnika na autobuskoj stani"i

Pri projektovanju autobuskih stanica, veliina koja se uzima za odreivanje kapacitetasvih predvienih elemenata je mjerodavni broj putnika, izra!ava se kao broj putnika na asput?h&. 2jerodavni broj putnika je optimalan broj put?h koji se uzima kao osnovni podatak priizraunavanju strukture i kapaciteta autobuskih stanica. 5a autobusku stanicu pored putnikadolaze i drugi korisnici, posjetioci, pratioci, koji optereuju pojedine elemente stanice u manjoj iveoj mjeri, pa se pri proraunu kapaciteta tih elemenata oni uzimaju u obzir.

2jerodavni broj putnika zavisi od broja putnika i njihove raspodjele pojavljivanja uposmatranom periodu. )ko se analizira broj putnika po satima u toku dana na stanici, uoava sepojava razliitog broja putnika zavisno od dana u nedjelji ili mjesecu. Ova neravnomjernost jeuglavnom vezana za karakter saobraaja koji se pojavljuje na autobuskoj stanici.

@roj putnika ili korisnika na autobuskoj stanici je sluajna veliina, tj. broj putnika po

danima u toku godine ponaa se po normalnoj raspodjeli. (akoe je utvreno da broj korisnikana stanici po satima u toku dana ima normalnu raspodjelu, to je znaajno prilikom utvrivanjamjerodavnog broja putnika.


3/10

&. $bjasniti od ega zavisi srednje vrijeme boravka korisnika u zoni autobuske stani"e

6rijeme boravka na autobuskoj stanici je bitan parametar prilikom odreivanja strukture ikapaciteta autobuske stanice. )ko je vrijeme boravka du!e mogue je uvesti raznovrsnijeelemente prateeg sadr!aja i vee kapacitete pojedinih elemenata autobuske stanice.

5a stanicu se dolazi prije polaska autobusa iz vie razloga. -edni dolaze radi kupovine

karte pred putovanje, a oni koji su ve ranije kupili kartu ostavljaju neko vrijeme sigurnosti danebi zakasnili na autobus. 6rijeme ranijeg dolaska na stanicu zavisi od tipa stanice, veliinegrada i mjesta autobuske stanice.

+z istra!ivanja na nekoliko autobuskih stanica uoeno je da postoji funkcionalna zavisnostizmeu srednjeg vremena boravka korisnika na stanici i broja dnevnih migranata pa je/AaiBbmin&, gdje su/ a i b C koeficijenti funkcionalne zavisnosti, i= dnevni migranti #&. 4rednjevrijeme boravka korisnika na stanici je ogranieno, dakle cilj veine je putovanje.

'. (ki"irati i objasniti karakteristike pojedinih tipova perona

Postoje razliiti oblici perona. +zbor perona zavisi od raspolo!ivog prostora, svrhe peronaodlazak, dolazak&, bezbijednosti putnika, polo!aja zgrade autobuske stanice. Peroni mogu biti/

pravolinijski, testerasti, zupasti i eljasti. Pravolinijski tip perona je pogodan za organizacijuperona u dolasku zbog lakog prilaska. ;ijetko se primjenjuju kao peroni za odlazak jer jepotrebna velika du!ina za smjetaj jednog perona. Ovaj tip perona omoguava pogodnoukrcavanje i iskrcavanje putnika, a nije pogodan za prtljag sa druge strane jer se silazi na kolovozgdje se kreu autobusi. Odlazak i dolazak na peron je hodom unapred. (esterasti tip perona se

prete!no upotrebljavaju za perone u odlasku jer zahtijevaju znatno manju du!inu za smejtajjednog perona. 7lazak na peron se obavlja vo!njom unaprijed a izlazak hodom unazad. Ovaj tipperona omoguava bezbijedan ulazak putnika na prednja vrata, ali ulaz na zadnja vrata i prilazakprtlja!niku zahtijeva silazak na kolovoz ime se smanjuje bezbijednost putnika. 4mjetajovakvog tipa perona zahtijeva najmanju du!inu, pa se iz tog razloga ovi peroni najeeupotrebljavaju. ;elativno je potreban veliki prostor za manevrisanje i smjetaj autobusa to jenedostatak kod autobuskih stanica koje raspola!u sa malo prostora. 'upasti peroni seupotrebljavaju tamo gdje nema uslova za smjetaj perona pod uglom, ve se peroni postavljaju

pod pravim uglom u odnosu na smijer kretanja autobusa. Ovako je mogue smjestiti vieautobusa po du!ini ali treba vie prostora za manevrisanje. Deljasti tip perona za razliku odzupastog obuhvata autobus sa svih strana to omoguuje maksimalnu bezbijednost putnika.

). (istemi vo%enja autobusa na autobuskoj stani"i

8ontrolna slu!ba ima zadatak da obavlja prijem i otpremu autobusa i zato se kontrolni centarmora smjestiti na takvom mjestu da ima dobar pregled na ulaz i izlaz iz stanice, kao i na dolaznei polazne perone to je prilino lako izvodljivo kod malih a te!e kod velikih autobuskih stanica.4lu!ba kontrole u svakom momentu mora da ima informacije o zauzetosti perona kako bi moglaodreagovati u sluaju ne planiranih situacija. 'atim je potrebno na svakom peronu za polazak idolazak autobusa u kolovoznoj konstrukciji ugraditi induktivne petlje koje reaguju prilikomzaustavljanja autobusa na nju dajui odgovarajui signal zauzetosti perona. (elevizijski sistemosmatranja ima za cilj da omogui vizuelno osmatranje perona za dolazak i odlazak, kontroluulaza u stanicu, parkinga i drugih mjesta po potrebi. 'a obezbjeenje normalnih uslova rada naautobuskoj stanici je potrebno obezbijediti na pogodnim mjestima tel. aparate da bi se

obezbijedio kontakt sa kontrolorom radi prijema ili predaje informacije ili obavjetenja.8ontrolor treba da posjeduje kontrolni pano koji bi mu omoguio da uoi sa kog mjesta sti!epoziv i pomou sredstava komunikacije uspostavi vezu.


4/10

*. +zbor tehnologije rada na stani"ama za snabdijevanje gorivom

(ehnologija rada na stanici za snabdijevanje gorivom zavisi od usvojene tehnologije naplateusluga. Punjenje goriva i naplata mogu se obavljati/ $. sistemom opsluge pomou osoblja< 1.sistemom samoopsluge C plaanje na blagajni< 3. sistemom samoopsluge C plaanje prekoautomata< 9. kombinovani sistem. 4istem opsluge pomou osoblja se najvie primjenjuje bar kod

nas i pru!a pun konfor i najmanje zadr!avanje osoblja na mjestima sipanja. ok se vozilo punigorivom, briu se stakla, obavlja se kontrola vode i ulja, nakon punjenja se vri naplata i za svo tovrijeme voza nema potrebe da izlazi iz auta. Ovaj sistem zahtijeva dosta zaposlenog osoblja.4istem sa naknadnim plaanjem na blagajni se obavlja na sledei nain/ svim pumpama nastanici upravlja daljinski jedan rukovaoc iz prostorije sa kasom. Potroa dolazi sa vozilom doslobodne pumpe i sipa gorivo u rezervoar. orivo pla na kasi kod rukovaoca koji mu izdajeraun. 5a ovaj nain poveava se kapacitet jer se ne eka na poslu!ioca. 4amoopslu!ivanje uz

pomo automata je mogue uz monetni automat za istakanje goriva. )utomat ima ugraen sistemza ubacivanje novca u razliitim apoenima, a postoji i mogunost vraanja kusura ako se ubacivie novca ne to je sipano goriva. 8ombinovani sistem predstavlja utakanje goriva uz pomoosoblja koje izdaje potvrdu o koliini i vrsti nasutog goriva, a zatim potroai odlaze do blagajne

i plaaju gorivo. Ovaj sistem je najnepovoljnijin, zahtijeva brojno osoblje, a potroai seoptereuju hodajui do blagajne i ekajui red pred kasom.

1,. Povr!ina za parkiranje

Povrina za parkiranje jednog vozila se sastoji iz prilaza, prolaza, zatitne zone i korisnozauzete povrine. Prolaz, zatitna zona i korisno zauzeta povrina su parametri povrine za

parkiranje vozila i ine najvei deo od ukupno zauzete povrine. Povrina za parkiranje vozilazavisi od dimenzija vozila koje preovlauju u nekoj sredini. Povrina za parkiranje vozila je

povrina u koju ulazi irina i du!ian vozila, zatitne zone u stanju mirovanja i polovina irineprolaza dok druga polovina pripada suprotnom mjestu za parkiranje. Povrina za parkiranjevozila izra!ava se formulom/4A@Ba&EFBcB@Ba&ctgGB?1sinGH m1?voz&, gdje je/@ C irina vozila, a C prostor za ulazak i izlazak iz vozila, G C ugao parkiranja, F C du!ina vozila, C irina vozila, c C prostor izmeu vozila i unutranjeg dijela mjesta za parkiranje. Povrina za

parkiranje vozila zavisi od dimenzije vozila i njegovih manevarskih sposobnosti, ugla i nainaparkiranja.

11. $bjasniti i ski"irati mogue naine razmje!taja parking mjesta ili mogui nain

organiza"ije parkirali!ta/

;azmjetaj parking mjesta mo!e biti izveden na razne naine, a osnovni princip razmjetajaparking mjesta se bazira na tome da se jedan prolaz opslu!uje sa dva reda za parkiranje. 4a IJKse obilje!ava potrebna du!ina za dva reda parkiranja i jedan prolaz i naziva se modul parkiranja,koji predstavlja osnovni parametar pri organizacije parking povrine. $. Parkiranje pod uglom odL0 obezbjeuje najbolje iskorienje parking povrine i lako organizovanje kretanja

jednosmjerno ili dvosmjerno. 1. 7gao manji od L0 predstavlja parkiranje u vidu parketa, iosobina ovog tipa parkiralita je to se dobija jednosmjerno parkiranje sa suprotnim smjeromkretanja u dva susjedna prolaza a to omoguuje da se najbr!e nae slobodno parking mjesto, to

je veoma bitno kod velikih parking povrina. Parkiranje u vidu parketa je mogue za sve uglove

manje od L0. 3. Parkiralite u vidu riblje kosti se mo!e izvesti samo za ugao od 9: i osobinaovog tipa razmjetaja parking mjesta je to u svim prolazima postoji isti smjer kretanja topoveava du!inu putovanja pri tra!enju slobodnog parking mjesta i nisu njapovoljniji zaprimjenu kod velikih parking gara!a. Pri organizaciji parking prostora jedan od osnovnih uslova


5/10

je da se raspolo!iv prostor iskoristi na najbolji mogui nain i da se na tom prostoru smjesti tovei broj parking mjesta. 7nutar parkiralita potrebno je da se obezbijedi jednosmijerno kretanje

bez presjenih taaka i posebnim oznakama oznaiti jednosmjerno kretanje kod parkiranja poL0. ;azmjetaj parking mjesta treba izvesti tako da se omogui kru!no kretanje unutar

parkiralita bez ponovnog izlaska na ulicu jer se na taj nain u potra!nji za praznim parkingmjestom mo!e vratiti ponovo na mjesto ulaza. 5a parkiralitu je potrebno izvriti obele!avanje

parking mjesta i prolaza radi boljeg iskorienja raspolo!ivog prostora. 8od velikih parking

povrina obavezno je informisati vozae posebnim oznakama prema izlazu, i na ulazu uparkiralite potrebno je postaviti znak sa ogranienjem brzine od 10km?h.

12. Navesti kriterijume za razmje!taj elemenata autobaze

8riterijumi za razmjetaj elemenata autobaze su sledei/ $. da se omogui kasnije irenjeelemenata autobaze bez veeg naruavanja usvojene tehnologije< 1. sa se obezbijede najkrae

putanje za kretanje radnika i vozila krez autobazu< 3. da kretanje vozila kroz autobazu budejednosmjerno bez ukrtanja, 9. da sva kretanja vozila kroz autobazu budu bez manevrisanja, :.obezbijediti jednostavnu vezu izmeu autobaze i javnih saobraajnica, %. da povrina za smjetaj

bude jedinstvena, >. da dijelovi autobaze kao tehnoloke cjeline budu najbli!e dijelovima sa

kojima najvie komuniciraju, ". da se obezbijedi kvalitetan utovar i istovar roba koje u autobazudolaze i iz nje odlaze, L. obezbijediti to manju specifinu povrinu za jedno ;2;, ;26, P26.(akie va!an parametar koji utie na razmjetaj elemenata autobaze je tehnoloki proces prijemai dolaska na pojedine intervencije, kao to su dnevna njega, odr!avanje i opravka vozila.(ehnolopki proces smjetaja podrazumjeva/ ulazak u autobazu, snabdijevanje gorivom, i odlazakna smjetaj. 7 predvieno vrijeme se izlazi na rad. 7 zavisnosti uslova eksploatacije mogue su

promjene u tom redosledu. 5jega i kontrola bezbijednosti ureaja na vozilu se mo!e obavljatisvakodnevno ili povremeno. (ehnoloki proces podrazumjeva prvo smjetaj vozila a potom se poutvrenom redu vozila odvoze na njegu i kontrolu. + ovdje su mogue promjene u redosledu uzavisnosti od uslova eksploatacije. (ehnoloki procesi za ostale radove u okviru autobazeobuhvataju/ prvo i drugo servisno opslu!ivanje, tekue opravke, zamjena agregata i opravke

posle udesa. Poslednji neophodan parametar za razmjetaj elemenata autobaze je intenzitettokova vozila u autobazi. 8ada se svi pojedinani tehnoloki procesi sumiraju po intenzitetu utoku dana, dobije se intenzitet tokova od elemenata do elemenata koji ima va!nu ulogu urasporedu pojedinih elemenata autobaze.

13. $bjasniti na koji nain se vr!i proraun broja parkirali!ta za autobuse na loka"iji

autobuske stani"e

8od meugradskih stanica se javlja vea poreba za parkiranjem autobusa nego kod prigradskihgdje postoji uestaliji prevoz na pojedinim linijama. Potok dolazaka autobusa na parking je

sluajna veliina pa se za proraun kapaciteta primjenjuju metode sistema masovnogopslu!ivanja.+ntenzitet ulaznog potoka M nije identian sa potokom pri dolasku autobusa naperone za dolazak, poto izvijestan broj autobusa posle toga odmah odlazi na liniju, a vei brojautobusa odmah odlazi na parking. +ntenzitet ulaznog potoka M se izraunava kao/ MAN GQr&?RST& autobusa?h&, gdje je/ NG= mjerodavni broj putnika put?h&, Q= koeficijent jednovremenihdolazaka autobusa, r C procenat koji dolazi na parking direktno po dolasku na stanicu, R =

prosjean broj mjesta u autobusu, ST= koeficijent iskorienja autobusa u dolasku. Priizraunavanju vrijednost za M treba obratiti pa!nju na karakteristike prigradskog i meugradskogsaobraaja. +ntenzitet potoka opslu!enih klijenata U = zadr!avanje autobusa na parkingu je va!nokod prorauna kapaciteta parkinga. 8anali opslu!ivanja su mjesta za parkiranje, a vrijemezadr!avanja se izra!ava u asovima.+ntenzitet potoka opslu!enih klijenata U se izraunava po

formuli/ UA$?tops. 'adr!avanje autobusa na autobuskoj stanici se kree od $.:h do "h pa i vie.Potrebno je stvoriti grupe po vremenu zadr!avanja, nai njihovo prosjeno vrijeme zadr!avanja iza svaku grupu izraunati potrebni broj parking mjesta. +zlazni rezultat je broj mjesta za

parkiranje.


6/10

1. 0rijeme zadravanja autobusa na peronu

6rijeme zadr!avanja autobusa na peronu je razliito u polasku i u dolasku. )utobus naperonu za dolazak zadr!ava se sve dok svi putnici ne izau, ne uzmu svoj prtljag i ne sklone se saperona kako bi se oslobodilo mjesto za sledei dolazak. 6rijeme zadr!avanja autobusa naperonima za dolazak je 3=: min. +z istra!ivanja proizilazi da je najmanje L:# putnika na stanicina : min. prije polaska autobusa. 6rijeme neophodno za ukrcavanje putnika zajedno sa prtljagom

je oko 1 min. 8od postavljanja autobusa na % min. prije polaska, uoava se pojava ulazaka iizlazaka iz autobusa, jer izvijestan broj putnika ue u autobus, smjesti se i izlazi radi puenja, dase pozdravi sa prijateljima i sl. Prema analizama je zakljueno da je autobus idealno postaviti :min. prije polaska. 8od nas je najea pojava postavljanja autobusa na peron $: min. prije

polaska, ali se skraenjem ovog vremena mogu postii znatne utede u kapacitetu perona.

1#. Uloga i sadraj autoteretnih stani"a

Postoje dvije kategorije tekih vozila. Prvukategoriju ine sva vozila u tranzitu, a u druguspadaju neka vozila koja rade u lokalu i svake noi se vraaju u bazu. 'a vozila u tranzitu

potrebno je organizovati posebne autoteretne stanice u neposrednoj blizini grada na magistralnim

pravcima, a za teka vozila u lokalu va!i isti princip izgradnje autobaze kao i za smjetaj vozila.2jesto postavljanja autoteretnih stanica je pored glavnih, magistralnih puteva u neposrednoj

blizini grada kao i u neposrednoj blizini industrijske zone, velikih skladinih prostora,pretovarnih mjesta, luka i td. Prema iskustvima kapacitet autoteretnih stanica ne bi trebao bitiispod $00 mjesta, a ni vei od 300 mjesta, jer vei kapaciteti izazivaju posebne probleme usaobraaju. -edna autoteretna stanica u svom sastavu treba da ima/ $= bezbijedan ulaz i izlaz, 1=ograen parking prostor, 3= stanicu za snabdijevane gorivom, 9= restoran hotel i prodavnice. $=Prostor za smjetaj autoteretne stanice potrebno je uvui, u odnosu na saobraajnicu, a ulaz iizlaz treba da budu u desnom kretanju sa elementima puta, i nagibi na putu ne smiju biti veliki. 1=Parking prostor treba organizovati tako da postoji samo jednosmjerno kretanje bez presjenihtaaka i treba obatiti pa!nju na vozila sa prikolicom jer ulaze i izlaze sa parkinga samo hodomunaprijed. Parking prostor mora biti ograen specijalnim ogradama i neophodno je da nou cio

prostor bude dobro osvijetljen. )ko su u pitanju velike autoteretne stanice inda je potrebno stalnonadgledanje putem uvara i (6 C kamera. 3= )utoteretna stanica treba da ima i stanicu zasnabdijevanje gorivom i potrebno je omoguiti vozaima da na mjestu odmora potpuno pripremesvoje vozilo za dalji put. 9= 7 mnogim sluajevima se pokazalo da autoteretne stanice bezrestorana i hotela nisu u stanju da zadovolje sve zahtjeve vozaa i u okviru ovog prostora

potrebno je obezbijediti prodavnice najpotrebnijih namirnica.

1&. (tani"a za snabdijevanje gorivom na autoputu ssg/

44 se ne prave posebno ve u kombinaciji sa drugim sadr!ajima/ parkingom, restoranom,prodavnicama, i razlikuju se od ostalih stanica po tome to je potrebno obezbijediti trake zaulivanje i izlivanje vozila. 44 sadr!i u svojoj okolini i male servise za opravku vozila svihkategorija, slu!bu za odr!avanje puteva, lep slu!bu i dr. 'ahtjevi korisnika od ovakvih objekatasu/ $. neometan i bezbijedan prilaz, 1. lako uoavanje pozicije automata za sipanje goriva, 3.odvajanje putnikih i teretnih vozila, 9. bezbijedno kretanje pjeaka u okolini zgrade, :.

jednosmjerno kretanje. Postoji vie tipova ovakvih stanica od kojih je/ $= ostravo sa automatomza gorivo paralelno sa zgradom rukovaoca, 1= pod uglom, 3= kombinovano.44 na autoputu kod kojih su ostrva sa automatima za gorivo postavljena paralelno sa zgradomrukovaoca, bli!e putu se nalaze ostrva za putnika vozila a dalje od puta ostrva za teretna vozila aizmeu njih je zgrada rukovaoca. 44 sa kombinovanim ostrvima za utakanje ima ostrva

postavljena pod uglom od 9: u odnosu na osu donjeg prilaznog puta i ili gornjeg prilaznog puta.4kiciran je prvi sluaj/ slika...$= prostor za snabdijevanje gorivom putnikih vozila, 1= prostora zasnabdijevanje gorivom teretnih vozila, 3= zgrada 44, 9= parkiralite teretnih vozila i autobusa,:= parkiralite putnikih vozila, %= restoran, prodavnica, prenoite.


7/10

Postoje stanice za snabdijevanje goriva na autoputu kod kojih su ostrva za utakanje goriva saautomatima postavljenja pod uglom i za teretna i za putnika vozila /slika...

1). Na primeru jedne autobaze prikazati njen sadraj i prikazati tokove

)utobaza u Fjigu/ sika... $= portirnica= rampa, 1 C stanica za snabdijevanje gorivom, 3 C

zgrada zajednikih potreba, 9 C hala, : C hala protonih radnih mjesta, % C smjetaj vozila, > Cparking putnikih vozila, " C smee, L C objekat posebnih skladita. 7 mom sluaju opisana jeautobaza u Fjigu/ Fokacije autobaze smjetena je na periferiji Fjiga, u blizini fabrike voa,

povrina je 1.> ha, autobaza je projektovana za %1 autobusa, 10 teretnih vozila sa prikolicom i 30teretnih vozila. u okviru autobaze postoji stanica za snabdijevanje gorivom sa dva automata zagorivo, i na prostoru za smjetaj obezbijeeno je 1% parking mjesta za vozila bez prikolice i $$mjesta za vozila sa prikolicom.Vala za njegu, odr!avanje i opravku vozila ima dva raadna mjestaza vozila sa prikolicom, $ mjesto za kontrolu ispravnosti i $ jedno mjesto za pranje vozila, i to su

prolazna radna mjesta, a dalje u hali se nalazi % ne prolaznih radnih mjesta za odr!avanje iopravku vozila.

1*. (i"irati i objasniti postupak za odre%i !irine prolaza na parkirali!tu transp. (astava

2jerodavni parametri koji su bitni za manevrisanje vozilom su/ gabaritne dimenzijevozila i poluprenici kojima se definie horizontalna prohodnost. ;AWXrB@&1BF=l1&1Y< rAWX;1=F=l1&1Y=@< ;$AWXrB@&1Bl11Y. 2anevar bez prepreke zavisi samo od tehnikih karakteristikasastava gabaritnih dimenzija i horizontalne prohodnosti&. 2anevar gdje postoji prepreka zavisiod sposobnosti vozaa i slo!enosti manevra. Zentar okretanja vozila nalazi se u produ!etku osezadnjih tokova. Postoji za titni prostor oko vozila u stanju mirovanja i u stanju kretanja.8adavozilo stoji potrebno je obezbijediti prostor za ulazak ili izlazak putnika.On obino iznosi 0.:msa po svake strane. Prostor izmeu vozila i unutranje strane mjesta za parkiranje obino iznosi0.1m i ostavlja se zbog smanjene vidljivosti sa sjedita vozaa. ;ealna irina prolaza zatransportne sastave iznosi/ potApot(4?Umsm& =pot(4= teorijski minimalna irina prolaza potrebna za izlazak sa parking mjesta, Ums= koeficijentiskorienja maksimalnih manevarskih sposobnosti transportnog sastava. ;azlika izmeu realne iteoretske irine prolaza nastaje usled sposobnost vozaa da se pri manevru, kritinim takamatransportnog sastava to vie pribli!i bonoj i eonoj prepreci. Pored gabaritnih dimenzija iradijusa okretanja vozila na povrinu za parkiranje utiu i nain parkiranja, ugao parkiranja,irina parking mjesta.

2,. Utvr%ivanje broja pratila"a i posjetila"a na autobuskoj stani"i

@roj pratilaca i posjetilaca zavisi od/$ C tipa autobuske stanice, 1 C njene lokacije, 3 Csadr!aja stanice, 9 C veliine grada.8od autobuskih stanica sa iskljuivo prigradskimsaobraajem broj pratilaca i posjetilaca je mali, sa porastom uea meugradskog saobraaja taj

broj raste, a svoj maksimum dosti!e kod autobuskih stanica sa iskljuivo meugradskimsaobtaajem. 8od autobuskih stanica koje se nalaze bi!e centru oekuje se vea posjeta stanici odstanovnika iz okoline koji dolaze na stanicu. Pod dnevnim migrantima se podrazumjevaju putnicikoji svakodnevno putuju. 4a porastom broja dnevnih migranata broj posjetilaca opada.Jmpirijskafunkcionalna zavisnost izmeu broja dnevnih migranata, broja posjetilaca i srednjeg vremena

boravka u stanici je oblika/ dva graifka... N0A aBb ci, gdje je/ N0 C broj pratilaca izra!en u

procentima, i C dnevni broj migranata izra!en u procentima, a, b, c C koeficijenti funkcionalnezavisnosti. Ova zavisnost pokazuje da broj posjetilaca i srednje vrijeme boravka korisnika ustanici, sa porastom broja dnevnih migranata opadaju, i da je broj posjetilaca i pratilacaogranien i da ne mo!e da pree :0# od broja putnika u dolasku osim izuzetno[&


8/10

21. (tepen kori!enja prateeg sadraja u zgradi autobuske stani"e

4tepan korienja prateeg sadr!aja je razliit i zavisi od vremena boravka korisnika ustanici. 6ee koruenje prateeg sadr!aja je u sluaju kada je vrijeme boravka korisnika ustanici du!e. Osnovni cilj veine ljudi koji dolazi na stanicu je putovanje, pa je posjeta upravovezana za realizaciju putovanja/ kupovina karata, to znai da je i vrijeme boravka u stanici

ogranieno.+z ovoga se mo!e zakljuiti da je porast stepena korienja prateeg sadr!ajaogranien do izvijesne du!ine zadr!avanja u stanici, pa se mo!e postaviti uslov/ lim t\]^t&A_ili lA^`&AaBbc` gde je/ ^`&= stepen korienja prateeg sadr!aja, ` = prosjeno vrijeme boravkakorisnika u stanici, _ C maksimalna vrijednost stepena korienja prateeg sadr!aja, a,b,c C

parametri funkcionalne zavisnosti. 'naaj uoene zavisnosti je to to ukazuje na to da kodautobuskih stanica gdje je srednje vrijeme boravka u stanici ispod neke minimalne vrijednosti netreba uvoditi pratei sadr!aj, ali sa poveanjem vremena boravka korisnika u stanici poveava sei stepen korienja prateeg sadr!aja. Poveanje stepena korienja prateeg sadr!aja se mo!eostvariti na dva naina/ $ C produ!enjem boravka na autobuskoj stanici, 1 C poveanjem sadr!ajana stanici.Produ!eni boravak na stanici je mogu uvoenjem pretplatne karte, skraivanjem ekanja na

kupovinu karte i td. Poveanje korienja prateeg sadr!aja mogue je uz pru!anje raznovrsnihelemenata sadr!aja na stanici.

22. Ptin"ipi razmje!taja autobuskih stani"a

Postavljanje autobuske stanice je va!an element, jer od toga zavisi manje ili vienaknadno kretanje do cilja putovanja nekim od vidova gradskog prevoza ili pjeke kao i konfor

putnika. (o je naroito va!no u malim gradovima gdje ne postoji neki drugi vid prevoza do i odstanice. Fokacija autobuske stanice zavisi od/ veliine grada, tipa autobusek stanice, osnovnihtokova kretanja putnika doi od autobuske stanice, razvijenosti -P, mre!e gradskihsaobraajnica. )utobuski saobraaj predstavlja jedinstvn vid vangradskog prevoza, koji mo!e u

potpunosti da zadovolji potrebe najveeg broja putnika, dovozei ih u deo grada odakle onomogu najlake doi dosvoga cilja. Osnovni zahtjevi putnika od putnikog prostora su/$ C vrijeme

putovanja je jedan od znaajnih parametara i putnik se rado odluuje za prevoz koji ima kraeputanje od izvora do cilja putovanja. 1 C sa uestalim prevozom omoguava se koirenje veembroju korisnika koji se pojavljuju u razliitom vremenu to putnicima pru!a veu sigurnost ipouzdanost. 3 C Pouzdan prevoz za putnika znai sigurnost u pogledu bezbijednosti, uestalosti itanost prevoza. 9 C prevozno sredstvo koje pru!a vei konfor je privlanije za putnika, : Cznaajan parametar je i vrijeme pjeaenja do autobuske stanice ili stajalita, kao i do cilja. % C

presjedanje znai obavezno produ!enje putovanja i smanjenje komfora, > C cijena ima znaajnuulogu u opredjeljenju za vid prevoza. 4mjetaj autobuske stanice u centar ili blizu centrasmanjuje potrebe za prateim sadr!ajima u stanici, jer razne usluge i drugi sadr!aji se ve nalazeu neposrednoj blizini stanice i gotovo sve linije -P prolaze kroz centar, to znai da ne treba

posebno organizivati prevoz do stanice pa to ini utedu. 4mjetaj prigradskih autobuskih stanicatreba obaviti to bli!e centru, ali u nekim sluajevima ima opravdanja i smjetaj na periferijigrada. 'a smjetaj prigradske autobuske stanice mora da se zna svrha dolaska veine u grad.;azlog odlaska u grad je prete!no radi posla i kole, odlazak na pikacu, dom zdravlja, prematome prigradsku autobusku stanicu treba smjstiti u blizini mjesta gdje veina putnika odlazi radizadovoljenja svojih potreba. 5a ovaj nain br!e se dolazi do cilja putovanja to odgovara veini

putnika


9/10

23. ogui nain organiza"ije perona ab"g./

Org. perona zavisi od mogunosti lokacije, potrebe za smjetajem odreenog broja peronai od mogunosti prilaza lokaciji sa saobraajnice kojom dolaze i odlaze autobusi. (reba voditirauna da tokovi putnika po peronu ne budu dugaki i da ne budu presjecani tokovimavozila.u!ina kretanja od putnike zgrade do najudaljenijeg perona ne smije da bude vea od$:0m. 8od malih autobuskih stanica, sa malim brojem perona, kod dugakih i uzanih lokacija

najee se primjenjuje organizacija lokacija po tipu ). slika a bi se skratile putanje kretanjai omoguio bolji razmjetaj perona za dolazak i odlazak, smjetaj perona se organizuje prematipu @. slika. (ip Z zahtijeva smjetaj veeg broja perona, to zahtijeva veu lokaciju kako poirini tako i po du!ini. Fokacija organizacije perona tipa mora da bude ira od prethodne imogue je na bolji nain razmjestiti perone za dolazak i odlazak, kao i bolja organizacije ostalihelemenata autobuskog prostora. 8od likacija koje su iroke i kratke organizacija perona se vri

po tipu J, koji omogua va razdvajanje prigradskog i meugradskog saobraaja, a nedostatakovakve organizacije perona je to nedostaje prostora za smejtaj dolaznih perona. Postojiorganizacija perona gdje se autobusi smjetaju u vie paralelnih podu!nih ostrva tipa . 5a tajnain je mogue na relativno malom prostoru postii veliko kapacitet, a ne dostatak je konflikti ukretanju izmeu atrobusa i putnika, to se mo!e izbjei denivelisanjem pjeakih staza.

Organizacija tipa perona omoguava uredu u prostoru i smjetaj velikog broja perona, ipovoljan je za organizaciju meugradskog, prigradskog i tranzitng saobraaja. 5esdostatak je toputnici moraju da se kreu gore ili dole da bi doli do perona.

2. (istemi vo%enja putnika i autobusa)utobuska stanica je objekat koji koriste razne kategorije korisnika. Postoje razni sistemi

informisanja na autobuskoj stanici/ direktno alterska slu!ba&, sa nepromjenljivim sadr!ajempano&, sa promjenljivim sadr!ajem, zvunim putem, sa davanjem informacija na pritisak tastera iuz pomo (6 monitora. = 4istem voenja putnika Postoje dba sistema za informisanja

putnika o redu vo!nje i to/ $ C pano sa nepromjenljivim sadr!ajem koji treba postaviti na vidnommjestu uholu autobuske stanice, 1 C informacije na upit koje sadr!e/ naziv odredinog mjesta

putnika, vrijeme polaska, naziv linije, pun na ziv prevoznika, cijena prevoza do odredinogmjesta. 2ale autobuske stanice koriste sistem za zvuno obavjetavanje putnika, za informisanje

putnika, pratilaca i posjetilaca o polascima i dolascima autobusa, obavjetenja o kanjenjuautobusa u polasku, promjene broja perona i td. 5a stanici je potrebno postaviti nekolikokreugova ozvuenja, gdje se prvi krug odnosi prete!no na putnike, pratioce i posjetioce, i ovaozvuenja se postavljaju u centralni hol, ekaonicu, ugostiteljstva i td. rugi krug ozvuenja je zasaobraajnu slu!bu na stanici i za vozae, i tei krug ozvuenja bi bio za sve zaposlene na stanici.4istem promjenljivih informacija predstavljaju panoi odreenih dimenzija na kojima je mogue usvakom trenutku promijeniti informaciju i na taj nain pru!iti aktuelne informacije o polascima idolascima autobusa. 'a obavjetavanje putnika i slu!benika o tanom vremenu koriste se satovi

koji preko matinog asovnika pokazuju isto vrijeme. 4atovi treba da budu na vidnim mjestimaza sve korisnike. Po!eljno je postaviti sat i na ulazu u stanicu.

2#. $bjas. od ega zavisi i na koji nain duina pje!aenja od parking povr!. "ilja kretanja4vako kretanje je vezano za krae ili du!e pjeaenje i za tra!enje praznog parking

mjesta. 8orisnici parkiralita esto su primorani da parkiraju na nekoj udaljenosti od !eljenogcilja svog dolaska u grad. u!ina pjeaenja zavisi od veliine grada, motiva dolaska u grad,du!ine zadr!avanja i terife koju je potrebno platiti za parkiranje.7tvreno je da je prosjena du!ina pjeaenja u manjim gradovima do 1:000 stanovnika& okoL0m, a kod velikih gradova oko 11:m.)ko se dolazi u grad radi posla gdje je zadr!avanje dugo, oekivanja su da e korisnici prihvatiti

du!e pjeaenje, nego oni koji se kratko zadr!avaju radi kupovine, sporta i td.u!ina pjeaenja zavisi i od toga da li se automobil ostavlja na povrini gdje se vri plaanjeparking mjesta, pa e korisnici radije prihvatiti da du!e pjeae a da pri tome ostave svoje vozilotamo gdje se parkiranje ne na plauje to se odnosi na korisnike koji u grad dolaze radi posla&.


10/10

Documents

Drumski i Gradski Terminali