Dzepni Prirucnik BIH

Embed Size (px)

Text of Dzepni Prirucnik BIH

Depni prirunik

SVE O IZOLACIJI

URSA Insulation, S.A. Madrid (Spain) 2009 Sva intelektualna i materijalna prava su zadrana. Bilo kakvo elektronsko ili fiziko kopiranje, pretisak ili distribucija ove publikacije djelomino ili u cjelini nisu dozvoljeni bez prethodnog pristanka.

04 Depni pr ir unik o izolacijam a

Zato zapravo trebamo izolaciju? 1.1 1.2 1.3 1.4 1.5 1.6 1.7 Namjena ovoga prirunika Osnovna naela Globalna energetska slika Europa: energetska uinkovitost zgrada Uloga izolacije Izolacija i odrivi razvoj esta pogrena uvjerenja o izolaciji 8 9 18 30 37 47 51

to je izolacija? 2.1 2.2 2.3 2.4 2.5 Namjena poglavlja Osnovna naela izoliranja objekata Izolacija: kontekst i vrste izolacije Uporaba u graevinarstvu Oznaavanje oznakom CE 62 63 97 116 128

Zato staklena vuna? 3.1 3.2 3.3 3.4 Namjena poglavlja Zato URSA preporua uporabu staklene vune Glavni razlozi esta pogrena uvjerenja o staklenoj vuni 136 137 138 155

Zato XPS? 4.1 4.2 4.3 4.4 4.5 Namjena poglavlja Zato URSA preporua uporabu XPS Glavni razlozi Naini uporabe esta pogrena uvjerenja o XPS 174 175 180 195 200

Zato zapravo trebamo izolaciju?

Sadraj1.1 1.2 1.3 1.4 1.5 1.6 1.7 Namjena poglavlja Osnovna naela izoliranja objekata Globalna energetska slika Europa: energetska uinkovitost zgrada Uloga izolacije Izolacija i odrivi razvoj esta pogrena uvjerenja o izolaciji

Zato zapravo trebamo izolaciju?

08 Depni pr ir unik o izolacijam a

Namjena ovoga prirunikato bi trebali u ovome poglavlju saznati? Trend energetske potronje i njegovo djelovanje na okoli Udio zgrada kod ukupne potronje energije Mogunosti izolacije kod poboljanja energetske uinkovitosti objekta Kako osporiti ope predrasude o izolaciji i ... ... konano, kako ocijeniti potrebu za izolacijom objekta:

Izolacija je najjeftiniji nain za poboljanje energetske uinkovitosti objekta!

Osnovna nael a 0 9

Osnovna naelaUpoznajemo osnovna naela izoliranja Izvori energije, energetska uinkovitost, energetska uteda, primarna energija, obnovljiva energija, ispust CO 2 .

to zapravo znae ti izrazi?

Zato zapravo trebamo izolaciju?

10 D epni priru ni k o iz ola c ijam a

Vrste izvora energije

Obnovljivi izvori energije imaju svojstvo regeneriranja i ne mogu se potroiti (sunce, vjetar, biomasa i geotermalna energija).

Solarna energija

Energija vjetra

Geotermalna energija

Biomasa

Neobnovljivi izvori energije dolaze iz zemlje u krutom, tekuem ili plinovitom stanju. Ovi izvori energije nemaju svojstvo regeneriranja, mogu se potroiti, odnosno prirodi treba dug period vremena da ih nadomjesti. Ove izvore energije openito moemo podijeliti u dvije vrste: Fosilna goriva (nafta, ugljen i plinovi) Nuklearna energija

O s no v na na ela 1 1 Zato zapravo trebamo izolaciju?

Neobnovljivi izvori energije

Fosilna goriva su ugljikovodici, prije svega ugljen i nafta (loivo ulje ili prirodni plinovi), nastali iz fosilnih ostataka odumrlih biljki i ivotinja, koji su bili izloeni stotinama milijuna godina vruini i tlaku zemaljske kore. U prirodi je nemogue nai elemente koji bi u sebi spajali toliku koliinu energije i koje bi bilo mogue tako lako loiti.

Nafta

Ugljen

Prirodni plinovi

Nuklearnu energiju dobivamo fisijom obogaenog urana kojeg moemo nai u prirodi.

12 D epni priru nik o iz ola c ijama

Energetska potronja i isputanje CO2

Trite energije Ponuda Neobnovljivi izvori (92 %) Fosilna goriva (94%) Nuklearna energ. (6%) Obnovljivi izvori (8 %)Izvore isputanja CO 2 zbog koritenja fosilnih goriva dijelimo na sljedee kategorije:Ugljen

Potranja

Kruta goriva (npr. ugljen): 29 %

Nafta

Tekua goriva: 39 %

Prirodni plin

Plinovita goriva (npr. prirodni plin): 26 %

Izvor: Uprava za energetsko informiranje

O s no v na na ela 1 3 Zato zapravo trebamo izolaciju?

Ugljikov ciklus ukljuuje potronju ugljikovoga dioksida fotosintezom biljaka i ivotinjskog konzumiranja te oslobaanjem u atmosferu putem disanja,raspadanja organskih materijala i aktivnou ovjeka, kao to je loenje fosilnih goriva. Tim aktivnostima ovjek znatno doprinosi isputanju ugljinog dioksida u atmosferu.

Suneva svjetlostCO2 ciklusIspusti industrije i transporta

Fotosinteza

Disanje biljaka Organski ugljik Disanje ivotinja

Raspadanje organizama

Mrtvi organizmi i otpadne tvari

Disanje korijena

Fosili i fosilna goriva

14 D epni priru ni k o iz ola c ijam a

Ugljikov dioksid: esto ga imenujemo jednostavno njegovom kemijskom formulom CO 2 . Ugljikov dioksid prirodno je prisutan u manjim koliinama u naoj atmosferi, ali se loenjem fosilnih goriva i sjeom uma njegova koliina u naoj atmosferi znaajno poveala. Ugljikov dioksid je zbog svoje sposobnosti zadravanja odreenih valnih duljina infracrvenog zraenja znaajan stakleniki plin. Isto tako je kljuni initelj procesa fotosinteze kod biljaka. Poveanje koliine CO2 znatno doprinosi globalnom zatopljenju i sve viim temperaturama na naem planetu. Poveanje koliine CO 2 u atmosferi ve je uzrokovalo znatne klimatske promjene. Brojni znanstvenici pripisuju prosjeno podizanje temperature naega planeta za 0,6 C u prolome stoljeu zbog poveanja koliine CO2 u naoj atmosferi.

Os nov na na ela 1 5 Zato zapravo trebamo izolaciju?

CO2 i uinak staklenika

Uinak staklenika je prirodna pojava, koja zadrava sunevu toplinu i odrava potrebnu temperaturu zemljine povrine na razini koja je potrebna za opstanak ivota na naem planetu.

UINAK STAKLENIKA

SunceZraenje sunca prelazi kroz atmosferu.

Neto sunevog zraenja odbije se od planeta i njegove atmosfere. Neto infracrvenog zraenja prodre kroz atmosferu, a neto ga apsorbiraju i odailju u sve smjerove molekule staklenikih plinova. Posljedica toga je zagrijavanje zemljine povrine i niih slojeva atmosfere.

ERA OSF ATM

Infracrveno zraenje se odbija od zemljine povrine ali ga zadri sloj CO 2 u atmosferi.

Veinu zraenja apsorbira zemljina povrina koja se zbog toga zagrijava.

16 D epn i prir u ni k o iz ola c ija m a

Svjetlosna energija sunca zrai na zemljinu povrinu u obliku topline. Veina toga odbije se u svemir, meutim, neto ulove stakleniki plinovi u naoj atmosferi. Ti plinovi odravaju toplinsku ravnoteu naeg planeta. Zbog tih je plinova na planet za otprilike 33 stupnja topliji nego to bi bio bez njih. Meutim u zadnjim desetljeima se uinak staklenika, u usporedbi sa stanjem u predindustrijsko doba, znatno poveao. Dokazano je, da su ta poveanja prouzrokovala ovjekove djelatnosti, posebice izgaranje fosilnih goriva i smanjivanjem umskih povrina. Glavna posljedica toga je pojava koju zovemo globalno zatopljenje i zbog koje prosjene temperature zemljine povrine polako ali uporno rastu.

O s no v na na ela 1 7 Zato zapravo trebamo izolaciju?

Energetska uinkovitost i energetska uteda

Energetska uinkovitost jest smanjenje potronje energije (posljedica je, jasno, uteda novca), a da zbog toga ne smanjujemo udobnost i kvalitetu ivota te u isti mah uvanje naega okolia i ouvanje trajnosti naih izvora energije.

Energetska uteda predstavlja onu koliinu energije koju, nakon to smo uveli uinkovite energetske mjere, u usporedbi s prijanjim nainom, potroimo manje, uz istu udobnost i kvalitetu ivljenja.

4w

18 Depni pr ir unik o izolacijam a

Globalna energetska slika

Kakav je trenutan svjetski energetski poloaj?

G lobal n a energ e t s k a s li k a 1 9 Zato zapravo trebamo izolaciju?12

Raspodjela bogatstva i potronja energije

$45,000 $40,000Japan

$35,000 $30,000VB

SAD

B DP/ po osobi

Kanada Francuska Australija

$25,000 $20,000 $15,000 $10,000Argentina Ukupan prosjek Italija

Njemaka

panjolska Koreja Saudijska Arabija

$5,000 $0

Brazil Kina

Istona Afrika

Rusija

2

4

6

8

10

kWh godinje / po osobi

Potronja energije po stanovniku u zavisnosti od BDP po stanovniku. Grafikon prikazuje vie od 90 % svjetske populacije. Slika pokazuje, da su potronja energije i bogatstvo drutva meusobno vrlo zavisni.

Izvor: Kljuni svjetski statistiki podaci 2008, Meunarodna agencija za energiju

20 D epn i prir u ni k o iz ola c ija m a

U budunosti e svaka regija troiti jo vie energije

Drave u razvoju e u budunosti poveavati potronju energije. Rastua globalna potranja za energijom (u milijardama barela nafte godinje).

+36% +13% +23%14.0 25.7 20.9 Europa 3.9 Sjeverna Amerika Istok Rusija 15.9 8.7 11.9

+61%6.3

+131%26.8 11.6

+4%3.9 4.0

+66%4.1 2.5

+105%5.7 2.8

Kina Japan

+64%6.6 4.0

+75%Afrika Indija 7.3 12.7

Latinska Amerika

Ostala azijsko-pacifika podruja

2005

2030

% = PROMJENA

Svijet zajedno: 2005

79.7

2030

119.8

Porast od 50%

Izvor: Meunarodna energetska slika 2008. Uprava za energetsko informiranje. .

G lobalna energe tsk a s lik a 2 1 Zato zapravo trebamo izolaciju?

Ekonomski porast u regijama u sljedeim desetljeima

Svjetska rast BDP po regijama (2005. prema 2030. u milijardama dolara)

+75%20.1

+191%10.4 3.6 36.0

+368%

+89%24.8 11.4

Rusija

+169%13.1 Europa Istok Sjeverna Amerika 7.7 16.5 Kina 4.1 1.6 4.2

+30%3.4 4.5

+307% +200%6.9 2.3

Japan

+162%9.3 3.5

Indija Afrika

+188%17.7 6.1

Latinska Amerika Ostala azijsko-pacifika podruja

2005

2030

% = PROMENA

Svijet zajedno: 2005