1
1. Objasni klasino uvjetovanje. Objasni primjer uvjetovanja
anksioznosti uenika i skiciraj odnose podraaja prije, tijekom i
nakon uvjetovanja.2. Objasni razlike izmeu ktarkoronog i dugoronog
pamenja. Kojim se strategijama koristimo pri spremanju informacija
u dugorono pamenje. Kako poznavanje teorije obrade informacija moe
utjecati na kolsko uenje i pouavanje.
3. Objasni prednosti i nedostatke usmenog ispitivanja. Navedi
koja 3 imbenika ometaju materijsko nain provjere znanja.
1. Klasino se uvjetovanje sastoji od uparivanja podraaja koji je
prethodno bio neutralan s podraajem koji izaziva reakciju. Naime
nakon to neki neutralni podraaj jedanput ili opetovano izazove
reakciju, dolazi do refleksa i javlja se uvjetovana reakcija budui
da je podraaj koji je prethodno bio neutralan postao
uvjetovan.Bezuvjetni podraaj (BP)-HRANA, onaj kod kojeg ranije nije
postojao refleks i nije bilo reakcije, izaziva bezuvjetnu reakciju
(BR)-SLINA. Bezuvjetna je reakcija refleks koji se javlja bez
prethodnog uvjetovanja. Uvjetovani podraaj (UP) ZVONO ili podraaj
koji je prethodno bio neutralan, ali sada se povezuje, i izaziva
Uvjetovanu reakciju (UR) SLINA. Odnose podraaja moemo primijeniti
na primjeru anksioznosti uenika:Prije uvjetovanja, mnogi uenici
doivljavaju otru kritiku uitelja kao neto neugodno. Takoer, otra se
kritika dogaa kada je nastavnik prisutan, budui da je on taj koji
je iznosi.
Prije:
(BP)-otra kritika (BR)-strah/anksioznost, nema reakcije
UP-blizina nastavnika
Za vrijeme
BP+UP otra se kritika nastavnika; UR-anksioznost/strah
Nakon:
UP izaziva UR; prisutnost nastavnika izaziva strah
2. Objasni razlike izmeu ktarkoronog i dugoronog pamenja. Kojim
se strategijama koristimo pri spremanju informacija u dugorono
pamenje. Kako poznavanje teorije obrade informacija moe utjecati na
kolsko uenje i pouavanje.
Iako postoji teorijsko nesuglasje o tome koja je priroda razlika
izmeu KP i DP te neki zagovaraju kako se takva razlika oituje samo
u stupnju (DP podrazumijeva vei stupanj dubine obrade informacija
od KP), zagovaratelji razlika izriu kako one postoje u sljedeim
odnosima:1. Razlike u kodiranju, 2. Razlike u lokaciji modanih
oteenja, 3. Razlike u efektima recentnosti i primarnosti.
1. Razlike u kodiranju: kodiranje prisutno kod KP jest fonemsko
kodiranje, dok je zbog toga za njega ometajua akustika slinost
(uenje pojmova koji slino zvue, a zbog izrazne slinosti dolazi do
ometanja). DP s druge strane podrazumijeva semantiki tip kodiranja
to znai kako e ga omesti semantika slinost (ometanje dolazi kod
pojmova slinoga sadraja).
2. Razlike u lokaciji modanih oteenja: oteenja lijeve strane
mozga uzrokuju smetnje u KP, dok su oteenja u DP uzorkovana
oteenjima lijeve i desne strane3. Razlike u efektima novosti i
primarnosti: recentnost se vezuje uz KP jer ak i uz malen broj
rijei
-nema efekta na prednji i srednji dio niza; vezuje se uz DP.
Strategije dugoronog:
1. Ponavljanje
2. Organizacija
3. Elaboracija
1. doslovno ili saeto prelaenje preko sadraja, bez napora
usmjerenog prema njihovoj obradi. Ako ne dolazi do opetovanja,
informacije se lako gube i relativno su nepovezane i u nesrazmjeru
s ostatkom informacija. Strategija se koristi kada se neto mora
nauiti napamet. Spontano javljanje u djece dobi 5-6 godina2.
Organizacija je mehanizam koji omoguuje lake uenje i lake
dosjeanje. Pokazalo se kako ispitanici sami pokuavaju organizirati
nestrukturirani materijal u logike cjeline. Uporaba shema jest
organiziranje materijala koje se koristi kako bi se lake nauilo vee
koliine sadraja izradom planova koji se potom primjenjuju na
pojedine situacije. Mehanizam kojim funkcionira uporaba sheme jest
da se pojedinac u pokuaju prisjeanja pozove prvo na shemu kako bi
zatim iz nje krenuo prema pojedinanom elementu. Uz uporabu shema,
moemo se koristiti traenjem unutarnjih veza ili uspostavom
hijerarhije u nekom tipu materijala.
3. Elaboracija je postupak koji podrazumijeva proirivanje novih
informacija s onim to je pojedincu ve poznato. U tom sluaju dolazi
do vanjskih veza novoga i poznatoga, a kako bi se to postiglo mogu
se korisiti i mnemotehnika pomagala. Elaboracija predstavlja
najzahtjevniji tip pristupa, meutim informacije usvoje koritenjem
elaboracije, znatno se bolje pamte.
Teorija obrade informacija u pouavanju pronalazi cilj u
stvaranju veega broja veza izmeu raznorodnih informacija. S jedne
strane rije je o tome da se usmjeravamo na razvoj razumijevanja,
koristei razliite tehnike poput vizualnog dosjeanja, uporabe
mnemotehnike, povezivanja ideja, aktivnog razumijevanja,
komuniciranja znanja., a s druge, rije je o principima prema kojima
se oblikuje nastava:
SJETI SE UIONICE- 1. Osiguravanje panje, 2. Podsjeanje na
relevantna prethodna znanja, 3. Isticanje vanog, 4. Organizirano
prezentiranje informacija, 5. Pouavanje u povezivanju
kategoriziranih info, 6. Elaboracija novog, 7. Uporaba
mnemotehnike, 8.
3. Objasni prednosti i nedostatke usmenog ispitivanja. Navedi
koja 3 imbenika ometaju materijsko nain provjere znanja.
Prednosti:U procesu usmenog ispitivanja, nastavnik lake moe
reagirati na uenikov odgovor te postavljanjem potpitanja ili
ukazivanjem na neku vrstu povratne informacije ueniku dati poticaj
da lake iskae znanje. Usmeno ispitivanje najee potie na znanje s
razumijevanjem, budui da se od uenika oekuje neki stupanj
kvalitativno vieg stupnja u trenutku u kojem se elaborira neko
gradivo. Nastavnik u takvoj situaciji jasno moe procjeniti znanje
od antiznanja, i procjeniti apsurde u odgovoru koji ukazuju na rupe
u znanju.Nedostaci:
Problem je usmenog ispitivanja to to iziskuje vie vremena,
odnosno to se u okvirima nekog vremena ispita znatno manje uenika,
to kod pismenih ispita nije sluaj. Takoer, razliiti uenici dobivaju
razliita pitanja, to se moe, uz nastavniku subjektivnu procjenu,
postaviti kao prigovor objektivnosti ovoga tipa ispitivanja.
imbenici oblikovanja odgovoraimbenici koji se odnose na oblikovanje
odgovora tiu se naina artikulacije znanja, odnosno toga koliko je
odgovor jasan, kakve su verbalne sposobnosti uenika, kakva je
osjetljivost nastavnika te emocionalne osjetljivosti Subjektivni
imbenici nastavnikaU imbenike koji se tiu nastavnika ulaze svi oni
faktori koji onemoguuju objektivnu procjenu znanja, a koji se tiu
nekog mehanizma koji za nastavnika postoji kao preduvjet
ispitivanju. To su:
Osobna jednadba nastavnik smatra kako je neko gradivo posebno
lako ili posebno teko te na tim temejima neobjektivno zakljuuje o
tome kako vrednovati i ocijeniti uenike. U sluaju osobne jednadbe
nastavnici su posebno strogi ili posebno blagi.
Halo efekt- je greka procjene do koje dolazi kada nastavnik
vrednuje znanje uenika prema miljenju koje ima na temelju nekih
uenikovih osobina.Logika pogreka se odnosi na pretpostavke
nastavnika o nainima na koji se neki sadraji/predmeti/ povezuju.
Primjerice, nastavniku je poznato kako je uenik lo u matematici,
stoga zakljuuje kako e to zasigurno biti sluaj i s fizikom.
Pogreka sredine jest nastavnika navika da dodjeljuje samo
srednje ocjene (2,3,4) dok izbjegava 1 i 5.Pogreka diferencijacije
je tendencija da se suvie precizira stupanj u kojem se dodjeluje
ocjena te nastavnik ima potrebu posegnuti za oblicima poput 4-
Pogreka kontrasta nastavnik zakljuuje o znanju i vrednjuje ga na
temelju prethodnog odgovora, npr. ako je prethodni ispitanik bio
izvrstan, nastavnik percipira onoga koji slijedi kao loijega
Prilagoavanje kriterija skupini imbenici koji se odnose na
tehnike ispitivanja:Aktivnost nastavnika-pasivan/aktivan,
sugestivnost, nain postavljanja pitanja
