Efekt staklenikaTo je proces u kojem naša planeta ne uspijeva održati ravnotežu između energije prikupljene sa Sunca i topline izračene u Svemir. Plinovi čija je koncentracija porasla zagađivanjem atmosfere vraćaju dio topline natrag na Zemlju, što izaziva porast temperature atmosfere ne bi li se uspostavila nova ravnoteža. Sličan proces odvija se u stakleniku, pa odatle i naziv.Ljudi svojim aktivnostima ispuštaju i druge stakleničke plinove, kao što su metan (CH4) i didušik oksid (N2O). Staklenički plinovi nastali ljudskim aktivnostima utječu na cijeli sustav dovodeći do dodatnog globalnog zagrijavanja. 

Kao posljedica efekta staklenika su i kisele kiše

Kisela kiša je padalina zagađena sumporovim dioksidom, dušikovim oksidima i drugim kemijskim spojevima.

Globalno zatopljenje ili globalno zagrijavanje postupno je zagrijavanje Zemljine površine najdonjih slojeva stmmosfere uzrokovano učinkom staklenika, što dovodi do globalnih promjena klime, a sadašnje golabalno zagrijavanje nastaje zbog povećanih emisija stakleničkih plinova koji imaju sposobnost zarobljavanja topline u zemljinoj atmosferi.Najpopularnija je teorija prema kojoj je globalno zatopljenje posljedica emisije ugljikovog dioksida i metana od strane industrijskih postrojenja u razvijenim zemljama. Prema toj teoriji povećana koncentracija tih plinova dovodi do tzv. efekta staklenika u atmosferi.

Posljedice uključuju... topljenje leda razorni vjetrovi podizanje nivoa mora (poplave) smanjenu poljoprivrednu proizvodnju nestašicu vode u mnogim krajevima velike seobe širenje bolesti izumiranje bioloških i životinjskih vrsta

Dok su tornada ponajviše problem u Sjedinjenim Državama, veliki komadi leda često izazivaju velike štete na usjevima u Srednjoj i Istočnoj Europi, u Indiji, Bangladešu i drugdje.

Zašto je Venera najtopliji planetAtmosfera Venere sastoji se najvećim dijelom od ugljikovog dioksida (96%) i dušika (3%). Ostalih 1% čine sumpor dioksid, vodena para, ugljik monoksid, argon, helij, neon, ugljikov sulfid, klorovodik i fluorovodik. Velika količina ugljik dioksida stvara efekt staklenika, zbog čega temperatura na površini dostiže i 500°C, što je 400°C više od očekivanog. Srednja vrijednost temperature na površini iznosi 464°C. Tako je površina Venere toplija od površine Merkura, iako je u usporedbi s njim udaljena od Sunca otprilike dvostruko i prima četiri puta manje svjetlosti.