egipat-mitologija

5/24/2018 egipat-mitologija

1/35

EGIP TMITOLOGIJA

PRETHISTORIJA FARAONI

OSVAJAI KULTURA

POVIJEST, KNJIEVNOST I UMJETNOST


2/35

VERONICA IONS

GRGA NOVAKIGOR URANI

Scripta za P!i"#$t $tar% I$t&a

Marti'a Ja()!#c

2


3/35

Slika na naslovnoj strani;Tot, bog mjeseca, mudrosti, vremena i pisara.

EGIP TSK MITOLOGIJ

VERONICA IONS

*+ St!ara'"# $!i"#ta

Egipani su zamiljali da je nebo boica ut!" krava koja stoji na zemlji i koju podupiru druga boanstva, a sun#ev #amac joj plovi preko

zvjezdanog trbu$a, svako jutro ra%a zlatno tele &sunce'" vitka ena koja se nadvija nad zemljom &sl. (', a podravaju ju )u, bog vjetra ili zraka &svaku

ve#er proguta sunce, a ujutro ga ponovo ra%a'

" lanac gorja koje obrubljuje zemlju*spod nje lei kruni ocean u #ijem je sreditu +eb, bog zemlje, koji lei potrbuke, a iz njegovi$ le%ani#e raslinje.ode ila i oceana tekle su i u podzemni svijet koji je bio zrcalo neba i po kojem je plovilo suncetokom noi.

Sunce!(. -ton sun#ani kolut2. /$epri sunce koje se die0. 1a sunce u zenitu. 3orus mlado sunce

4. 1a"3arak$te krilati sun#ani kolut, mlado sunce na obzorju5. -tum sunce na zalazu

6jesec! brat sunca i sin ut &neba'/atkad su ga poistovjeivali s 7zirisom, a ponekad s bogom mudrosti, knjievnosti i pisara Totom&psoglavi babun ili ibis'

8vijezde! djeca boice neba ili due mrtvi$ koje su sluile kao dvorjani kralju sunca 1au.

0


4/35


5/35

A+ H#(ip(i$&a &z%'i"a

ajvaniji religijski dokument koji se odrao iz 3eliopolisa jeTekstovi piramidaiz 9ete dinastije.r$ovno boanstvo 3eliopolisa je -tum.

un

-tum ljudi

)u Te:nut

+eb i ut *zida, 7ziris, e:tis i Set$

3orus

N-' kaoti#no vodeno prostranstvo

At- izronio je iz una i stvorio praiskonski breuljak ili $umak. Tekstovima piramidapoistovjeuje se s 1aom, a kao takvog ga predstavlja ptica ili :eniks


6/35

1+ M#/i$&a &z%'i"a

*zvor poznavanja mem:iske teologije jeKamen abaka, kasna kopija prvobitnog teksta.a po#etku egipatskog povijesnog razdoblja, oko 0>>>. pr. /r. :araon 6enes ujedinio je +ornji i =onji

Egipat te osnovao 6em:is &


7/35

C+ H#rp(i$&a &z%'i"a

1azvila se prije svi$ drugi$ i tu je vladala grupa od osam bogova &oktoada', zapravo #etiri jer je svakoensko ime boice zapravo samo oblik mukog imena boga.

* u 3ermopolisu se tvrdilo da se upravo tu nalazi praiskonski breuljak. 9ostojao je park uz $ram ukojem je bilo sveto jezero zvano @ezero dvaju noeva, a na njemu 7tok plamenova.

N-' voda; aunetH-3 beskrajnost; 3au$etK-& mrak; /auketA' ono to je nevidljivo ili zrak; -maunet

9rva ina#ica mita!Svijet poti#e iz kozmi#kog jajeta koje je snijela boanska guska elika gakua. jajetu je bila pticasvjetla, 1a, koji e biti stvoritelj svijeta ili zrak.

=ruga ina#ica mita! ovoj ina#ici jaje je snesao ibis ptica koja predstavlja Tota. +ovorilo se da je Tot stvorio sam sebe,a da su bogovi oktoade njegove due.

Trea ina#ica mita!@edan je lotosov cvijet izronio je iz voda @ezera dvaju noeva. /ad su se njegove latice rastvorile iznjega se rodio 1a.

Aetvrta ina#ica mita!Botos se otvorio, a u njemu je bio skarabej koji se preobli#io u dje#aka koji pla#e &1a', a od njegovi$suza nastali su ljudi.

Botos se poistovjeivao s 1aovim okom koje on otvara u zoru, a zatvara kad sunce zalazi kao to se ilotos zatvara u predve#erje.

C


8/35

4+ T#2a'$&a &z%'i"a

+lavni bog Tebe, grada u +ornjem Egiptu koje je bio sredite centralizirane vlade u ovoj dravi&(4C> (>D4' bio je -mon koje je u sebi ujedinio domaeg boga 6onta.


9/35

5+ 1%!i

A+ 16a'$t!a Pr!% 02a

N-' 7N-8

/aos ili praiskonsko vodeno prostranstvo u kome je bio sav svijet, a #uvale su ga #etiri dvospolne abei sedam zmijoglavi$ boanstava.Smatralo se da on jo uvijek postoji jer je on voda koja se na%e kad se duboko kopa, npr. za zdenac.Smatralo se da e vode una koje okruuju zemlju to na njima pluta jednoga dana ponovo obavitisvijet i da e se -mon vratiti u svoj prvobitni oblik zmije, a tada e 7ziris umjesto 1aa ploviti povodama una.9rikaz!


10/35

1a je bio najprije izri#ito :aranovo boanstvo, ali kasnije je postao dravnim bogom. /ad su kasnijepreminulog :araona poistovjetili s 7zirisom, govorilo se da je 1a na zemlju poslao -nubisa kako bisastavio raskomadano 7zirisovo tijelo.9rikaz! kolut koji se vozi u #amcu, #ovjek sa sokolovom glavom i sun#anim kolutom s ureusomnaglavi &1a"3arak$te nosi ankh i ezla uas', -u: je prikazivan jednako osim to je sun#ev kolut bioizme%u ovnovi$ rogova. 9rikazivan je i kao dijete u lotosovu cvijetu, kao ptica


11/35

A'3-r 7O'-ri$8


12/35

Oziri$

7ziris je bio drevno boanstvo ita #iji su sljedbenici doli vjerojatno iz Sirije.Sa sobom su donijeli svoj kultni objekt ili :eti, poznat kao stup djed. 7zirisov se kult plodnosti brzo

proirio izvan =elte mirnim putem.

7zirisa je rodila ut u Tebi prvoga od umetnuti$ dana koje je za nju stvorio Tot jer ju je volio. 1a jepriznao 7zirisa za svoga nasljednika. 9ostoje mnoge ina#ice mita o njegovom ro%enju i za#eunjegovog sina 3orusa. 7ziris je ljude 9rvoga doba pou#io civilizaciji, uzgajanju plodova, ita i vina tekako e tovati bogova, a na#inio je i zakone za nji$. tome mu je pomagao Tot. /ad je civiliziraoEgipat, 7ziris je odlu#io krenuti dalje te je na prijestolju ostavio *zidu, a sam je krenuo u pratnjiglazbenika i manji$ bogova. *zidi je pomagao Tot, ali imala je mnogo problema sa Set$ovimspletkama. brzo nakon 7zirisovog povratka Set$u je uspjelo ukloniti ga i zauzeti vlast. *zida je uz

pomo Tota, e:tis i -nubisa vratila 7zirisa u ivot, ali on nije $tio ponovo preuzeti svjetovnu vlastve je zadrao svoje kraljevstvo u zemlji mrtvi$. 7zirisov kult bio je umetnut u kozmogonijskesustave kao sin ut i +eba kako ne bi preplavio ve poznate sustave.


13/35

brzo nakon toga *zida je poeljela ivjeti me%u bogovima i zvijezdama, a zanimalo ju je i ne bi limogla postati vladarica ljudi i boica. Tome se mogla nadati bude li znala 1aovo tajno ime >. =a bi to

postigla *zida je od 1aove pljuva#ke i pijeska na#inila zmiju koja je ujela 1aa, a on se nije mogaoizlije#iti od ne#ega to nije sam stvorio. *zida mu se ponudila za pomo, ali samo ako joj kae svojetajno ime. akon nekog vremena on je ipak pristao, ali pod uvjetom da ne kae nikome osim 3orusu>.

9rikaz! )tovala se kao vjerna ena i alobnica, majka i #arobnica. :unkciji alobnice prikazivala sekao lunja u pratnji e:tis ili kao ena s krilima. aj#ee je prikazivana kao ena s prijestoljem naglavi ili kolutom izme%u pera i kravlji$ rogova to je preuzela od 3ator. /atkada je imala kravljuglavu. 9onekad je prikazivana kao ena s polumjesecom na glavi ili okrunjenu lotosovim cvijeem iliklasjem ita ili kako dri rog obilja. Aesto je prikazivana kako doji dijete 3orusa &sl. 5'. jezinoosobito znamenje je tat, *zidin pojas ili *zidin #vor.

S#t3 7S#t i(i S-t#&38jerojatno potje#e iz Bibije gdje su ga tovali kao krokodila ili nilskog konja.


14/35

8a nju se govorilo da je u 7zirisovoj sudnici prijatelj mrtvi$.9rikaz! 9rikazivala se kao lunja koja aluje pri uzglavlju lijesa ili kao ena s krilima koja titi

preminulog &sl. D'.

Hr-$

*me 3orus je latinizirani oblik egipatskog imena 3or koje zna#i lice. 9rimjenjuje se na boga sokolakoje je ponajprije bilo bog neba, dok su sunce i mjesec bili njegove o#i. /ad se smatralo da jenadmoan po#elo se vjerovati da su kraljevi njegovo zemaljsko utjelovljenje to je preraslo u dogmu.ladajui su kraljevi bili 1aovi sljedbenici koji su 3orusa poistovjetili sa sunce dok ga je pu#kos$vaanje postavilo za 7zirisova sina. zajamno brkanje mitova pomijealo je ta dva potpuno razli#ita3orusa te je nastalo barem petnaest razli#iti$ oblika tog boanstva koji se ugrubo mogu podijeliti nasun#ane &sin -tuma, +eba, 1aa i ut' i 7zirisove &sin *zide' 3oruse.

S-'9a'i Hr-$!i 2(ici:Har#ri$ 7Har!#r89otje#e od sjedinjenja boga sokola s domaim bogom erom &onaj koji je velik' bogom svjetla #ije suo#i bile sunce i mjesec. )tovali su ga kao Gonog na #ijem su #elu dva okaH &6ak$enti"irti', a u noima

bez mjeseca bio je pokrovitelj slijepi$ &6ak$enti"en"irti'. 8a njega se govorilo da je 3orus Stariji,3atorin sin, a katkad i njezin mu, a brat 7zirisa i Set$a.9rikaz! rukama dri dva udjataili ureus.

Hr-$ 1#30#ti

7blik 3orusa Starijeg koga su tovali u zapadnoj =elti u


15/35

Hara&3t#

*me zna#i 3orus obzorja ili 3orus dvaju obzora. 9oistovjeivan je s 1aom koji dnevno putuje odisto#nog do zapadnog obzora, a osobito s njegovim likovima /$eprijem i -tumom. /ad se spojio sa1aom vladao je kao

1a"3arak$te.9rikaz! prikazivan je kao sokol ili #ovjek sa sokolovom glavom koji nosi sun#ani kolut i trostrukukrunu ili ureusili atef.

Hara&3i$

*me zna#i 3orus na obzorju te je personi:icirao sunce na izlasku i uvijek su ga povezivali s /$eprijemkao simbolom uskrsnua i vje#nog ivota. Smatralo se da nije samo bog sunca nego i skladitenajveeg znanja.9rikaz! 9rikazivan je kao #ovjek sa sokolovom glavom koji nosi mnotvo kruna, kao lava sa

sokolovom glavom ili kao lava s ovnovom glavom. aj#uveniji njegov prikaz bila je s:inga kod+ize$a, lav s ljudskom glavom te ureusomi kraljevskim uresom na #elu.

Oziri$!i 2(ici Hr-$a:Hari#$i$*me zna#i 3orus sin *zidin.


16/35

mrtvi$, po$valio vr$ovnog boga eneade, dodao da su ponizili 6ajet te odredio da svako bie na krajumora prijei na zapad pred njegov sud tako da je na posljetku on bio vladar svi$. Set$a su u okovimadoveli pred bogove i odredili da kao bog oluja i vjetra titi 7zirisovu la%u.7penito se smatralo da je 3orus vjen#an s 3ator iako je imao i drugi$ ena. jegova #etirinajpoznatija sina nadzirali su /anopuske are, a pomagali su mu pri izmiljanju pogrebni$ obreda za7zirisa.

Hatr

3ator je bila boica neba koju su prikazivali kao kravu, a postala je poznata kao openita boica majkakoju su ponekad zvali stvarateljem svemira. 9rvobitni prikaz bila je kravlja glava koja je kasnijenalikovala sistrumu. 7stala je jedna od rijetki$ boanstava koje su prikazivali s punim licem. *sprva semislilo da je 3ator ki ut i 1aa. '.

>jezin sin *$i bio je bog plesa.>7ziris je vladao dvadeset i osam godina prije nego to ga je ubio Set$.

(5


17/35

Up-a-t 7V#p!a!#t8


18/35

9rikaz! Iena koja nosi cvijee ili zvijezdu na glavi s ureusom.


19/35

1+ 1%!i ; za)tit'ici /ara'a i &ra("#!$t!a

N#&3#2#t

ek$ebet je bila boica"sup, +ornjeg Egipta &@uga'. jezin grad bio je ek$eb i nalazio se na drugojobali ila nasuprot 3ek$enu ili 3ierakonpolisu, kultnom sreditu 3orusa, boga sokola. +lavni bognjezina teritorija bio je u rano doba Set$, ali kad je pao u nemilost ek$bet i


20/35

S#2#& 7S-&$ i(i S2&8


21/35

At' 7At#'8 najranijim vremenima predstavljao je lik boga sunca u zenitu. opu religiju de:initivno ga je uveo-k$enaton, ali je bio odvojen od svi$ drugi$ vidova sunca, bogova i teoloki$ sustava. jegov je kult

bio nalik na kult -mon"1aa, ali se razlikovao po svojoj tvrdnji da su svi ljudi &Egipani i ostali'-tonova djeca te da je on jedini bog vrijedan tovanja. nato# tome -k$enaton je za sebe tvrdio da je

jedini boji predstavnik na zemlji i jednak -tonu; ujedno se vratio starom vjerovanju da samo :araonima zagrobni ivot. -k$enaton je $tio stvoriti i proiriti vjeru u apstraktno bie, ali sve se raspalo ve

prije same njegove smrti. *zgradio je i grad -k$etaton &G-tonovo obzorjeH', danas Tel el -marna,gdje su prikazani -k$enaton, e:ertiti, nji$ove keri i :araonovi roditelji -men$otep ***. i kraljica Tij.8a Tutankamona i 3eremba$a imena -ton i -k$enaton bila su jednako temeljito izbrisana kao to jeon prije brisao imena -mon"1aa i drugi$ bogova.9rikaz! Krveni kolut sa rukama koje dopiru do zemlje i blagoslivlju, a ponekad dre i ank$ &sl. (5'.

K3'$ 7K3'$-8


22/35

N#it

=revna boica lova, a moda i ratni#ka boica. Smatrana je za sveopu majku te zatitnicom ljudi ibogova, a kao stvarala#ko boanstvo bila je ena /numa iz Ele:antine.


23/35

C+ 16a'$t!a $t!ara'"a, p(0'$ti i ra


24/35

K'-

*me mu zna#i GstvaratiH te G+ospodar $ladne vodeH. Staro je boanstvo 9rvoga katarakta u +ornjemEgiptu. Smatralo se da tu, na otoku Ele:antini, il izvire iz podzemnog svijeta, a /num upuujenjegov tok na sjever i jug. /num je stvorio sam sebe, a bio je tvorac neba, zemlje, podzemnog svijeta i

vode. Stvorio je bogove, a ljude je na svom lon#arskom kolu oblikovao od ilova#e. jega, -mona i9ta$a nazivali su +ospodarima sudbine, a samog /numa i +ospodarom zagrobnog ivota.9rikaz! Aovjek s glavom ovna vodoravni$ valoviti$ rogova &izumrla ivotinja' ili ovan koji sjedi nastranjim nogama &G1aova iva duaH'. /atkad su ga prikazivali kao #etveroglavog ovna >. /ao bogvode prikazivan je kako prua ruke da bi na nji$ tekla voda &sl. 2('.

H#t


25/35

Mi'


26/35

.ai

9ersoni:ikacija sudbine ili sree; Gono to je odre%enoH.-n%eo #uvar kojeg svaka osoba dobiva pri ro%enju. =osu%ivao je trajanje ivota i narav #ovjekovesmrti. /ao i njegova ena 6ekent prisustvovao je poro%aju, ali i pri sudu mrtvi$.

)ai &Sudbina' nije neprimjenjiv, ali prati #ovjeka sve do 7zirisove sudnice; ako se tamo duaGopravdaH )ai ju vodi u posmrtni ivot.9rikaz! Aovjek, jarac, zmija ispod poro%ajne opeke.

Hatr#

Sedam oblika 3ator koje su vrile slubu za preminule i novoro%en#ad. avjeivale su sudbinudjeteta koja se zvala )ai, a ako je bila osobito dobra, tada 1enenet.9rikaz! Skupina mladi$ ena koje udaraju u tamburine i nose 3atorin kolut i rogove. /asnije su

poistovjeene s zvije%em laii.

H-, Sia, S#3# i H#3

-pstraktna svojstva koja su omoguila da do%e do stvaranja svijeta.

3u personi:icira vlast ili autoritativnu rije#.Sia personi:icira um, savjest i zna#aj te je tijesno povezan s Totom bogom znanja i izumiteljem. 3u iSia zajedno nose 3orusovo oko, a u 6em:isu personi:iciraju 9ta$ov jezik i srce.Sekem energija.3e$ &3e$et, enski princip' su vidovi una, praiskonskog oceana. 3e$a su prikazivali kao #ovjekakoji na glavi nosi savijenu trsku, #u#i i dri tradicionalne simbole ivota i sree.

Ma"#t


27/35

4+ 16a'$t!a $rti

6noga drevna boanstva povezana sa smru ujedinio je 7ziriski kult, ali neka su zadrala svojprvobitan zna#aj i nikad i$ nije asimilirala mitologija veliki$ bogova.

S#r 7S&ari$8Feti 6em:isa u obliku kopca pti#ara.


28/35

4+ L"-0i pr%(a)#'i 2%!ia

I3t#p'.

A#'3t#p


29/35

>+ S!#t# 6i!ti'"#

9lemenski su :etii u preddinasti#ko vrijeme imali oblik ivotinja, ali to nisu bili bogovi sve dokasnijeg razdoblja kada su bile personi:icirane i predstavljale su utjelovljenje nekog boga./ad je oslabio kult boga utjelovljenog u kralju, ivotinje su se po#ele vie tovati jer je pu#ka mata

trebala stvarnog predstavnika boanstva na zemlji. /ao to ni poneki bog nije bio dobrotvoran, tako jebilo i zli$ ivotinjski$ du$ova! zmije u nekim oblicima te ivotinje povezane sa Set$om kao to sucrna svinja, krokodil i nilski konj u nekim oblicima, a posebno nilski rak koji je pojeo 7zirisov penis.

amjerno ubijanje sveti$ ivotinja bilo je smrtni prijestup, a slu#ajno se kanjavalo nov#anomkaznom.


30/35

C+ S!#ti &r&0i(i

S#2#&aj#uveniji me%u svetim krokodilima. =rali su ga u jezeru 6oeris u FaiLNmu gdje su ga resilidraguljima i $ranili odabranim jelima.*na#e je najvea #ast za #ovjeka bila ako je umro tako da je pao u il i pojeo ga je krokodil.

4+ S!#t# ptic#

1#''-tjelovljenje sunca koje je sletjelo na kamen


31/35

?+ Oziri$! &-(t

Egipatska se religija konstantno prilago%avala potrebama vremena i potrebama svakog pojedinogvjernika. Egipatski mitovi nisu, kao +r#ki ili 1imski, jednom zauvijek utvr%eni. ji$ova se :unkcijasastojala u tome da omogue ozna#avanje simbola kojima e se izraziti pojmovi. Takav je i mit o

7zirisu, koji se u toku povijesti gotovo sasvim preina#io " u zna#enju iako ne i u :ormi.

A+ P9#ta& Oziri$!% &-(ta7ziris je isprva bio :eti osvaja#kog plemena iz sredinjeg podru#ja =elte u gradu =jeduu gdje jezauzeo mjesto boga -ndjetija. Taj se grad kasnije po njemu nazvao 9er"sire. 9rikazivali su ga kaokralja s kraljevskim znamenjem, koji u rukama dri dugo, kukasto ezlo i bi#, a na glavi dva pera.9rvotno se pretpostavljalo da je 7ziris bio pravi kralj u Egiptu, a neki egiptolozi misle da je to moda

povijesno to#no. /ako se smatralo da kralj moe upravljati prirodnim silama zbog svoje velike moi,7ziris je prvotno bio bog plodnosti, ali ve se vrlo rano>spominje kao bog mrtvi$. /ad je prisvojioneke 1aove :unkcije i kad je njegov sin 3orus postao jedno od glavni$ boanstava, komponenta

plodnosti ponovo je postala vana.

1+ Oziri$ &a &ra(" rt!i3jegov se kult vrlo brzo proirio i po +ornjem Egiptu gdje je poistovjeen s /$enti"-mentiuom iprozvan G+ospodarem zapadnjakaH>. *ako je 7zirisovo prvotno kultno sredite bilo u =elti, vanijesredite nastalo je u -bidu u +ornjem Egiptu. Smatralo se da je ovdje *zida pronala 7zirisovuglavu>. Tako je -bid ubrzo postao omiljenim mjestom sa$ranjivanja ili su Egipani ovdje podizalistele svojim pokojnicima. Sveenici u 3eliopolisu nisu se pretjerano suprotstavljali irenju 7zirisovakulta ve je njegova obitelj uklju#ena u 1aov sun#ani kult. 7zirisa su u rano doba zamiljali kao

jednog od oni$ du$ova podzemlja koji su u jednom trenutku bili dobro, a u drugom loe raspoloeniprema -u:u>. 7d najraniji$ vremena vjerovalo se kako je jedan od bitni$ uvjeta za trajan ivot duenakon smrti da se tijelo o#uva te se vrilo balzamiranje. 6islilo se da to, zajedno sa $ranom, slugama i#arolijama titi od zlonamjerni$ du$ova u podzemlju te osigurava siguran prolaz dui kroz #etrnaest

pokrajina podzemnog svijeta u ivot vje#ni.

C+ Oziri$ &a $i2( -$&r$'-@a/ao to je 7zirisovo uskrsnue bilo uvjet da na prijestolje stupi njegov sin 3orus, tako je preuzimanjevlasti novoga :araona bilo signal da stari :araon ulazi u ivot vje#ni, to je potvrdilo vlast novog:araona.9ri tom je najistaknutiji vid 7zirisova mita u vezi s 3orusom moda bila njegova briga da ponovnozadobije svoje kraljevstvo od uzurpatora Set$a, a ne njegova elja da osveti ubojstvo svoga oca.

pogrebnim obredima :araona zazivali su 7zirisa i Set$a te su drali da su oba mona u zemlji mrtvi$.9ri kraju )este dinastije dolo je do naglog slabljenja centralizirane vlade te su procvjetaleintelektualne snage. 9ogrebni obredi, koji su bili namijenjeni samo vladaru, ve su se protezali i nanjegovu uu obitelj i aristokraciju, a od toga vremena sve i$ je vie prisvajao i obi#an puk.7zirisov je kult snano djelovao na ljudske osjeaje. jegova se snaga u prvom redu zasnivala naonom to je bilo dirljivo, tj. da je opaki brat ubio dobrog #ovjeka koji je naposljetku trajnim naporimaene koja ga je ljubila stekao ivot vje#ni. S time se obi#an #ovjek mogao poistovjetiti. *stodobno je

ponovno oivjela povezanost 7zirisa s plodnou>; ba kao to se ljudska bia mogu nadati da epomou 7zirisa ivjeti nakon smrti, tako se smatralo da se pomou njega obnavlja ivot bilja i

>u Tekstovima piramida>mrtvi$>Bokalni :eti -bida sastojao se od ostataka te glave postavljene na drveni stup i ukraene vlasuljom, perjem i rogovima.>-u: &mrtvo sunce' je oblik 1aa koji je svake moi putovao po dvanaest pokrajina podzemnog svijeta i razgovarao s duamamrtvi$, korio one koje su bile zle, obasipao svjetlom dobre, irio im nosnice i doputao da diu. -u:a je trebalo braniti odnapada zli$ du$ova, ali mu je uvijek polazilo za rukom da uskrsne u novi dan.>ili je moda do toga tek prvi puta dolo

0(


32/35

ivotinja. Tako je 7zirisov kult, kako se irio, sve vie prisvajao :unkcije kulta sunca. adalje, 7zirisasu povezivali i s ilom, tj. njegovom generativnom snagom>.9rimijeeno je da poljodjelski narodi #esto kultove plodnosti poistovjeuju s kultom mrtvi$. /ako je7ziris sve vie postajao bogom plodnosti, poja#avalo se i njegovo prao da bude pogrebno boanstvo.Tada je ve izgubio zna#aj zastraujueg du$a iz podzemlja i poprimio zna#aj nade iako su Egipani

jo uvijek osjeali potrebu da ga umire. 7n je bio sudac dua kojeg je trebalo uvjeriti da je preminulidovoljno krepostan da ga primi.

4+ 1a(zaira'"# i p%r#2'i 2r#0i7d #asa smrti ime preminulog zapo#injalo je imenom G7zirisH to bi smo mogli s$vatiti kaoGpokojniH. 7bredno balzamiranje trajalo je sedamdeset dana i bilo je sloen proces. 8acijelo susmatrali da su njegovi ponizujui vidovi bili na#in kako da mrtvac sudjeluje pri 7zirisovim mukama.6rtvo tijelo iznijeli su iz kue i smjestili u radionicu u obliku atora koju su zvali Gdobra kuaH iliGkua od zlataH. Tijelo najprije prali u ilskoj vodi. Tada su pobo#no s lijeve strane zarezali trbunustjenku te izvadili jetru, plua, eludac i crijeva. Te organe smjestili su u /anopuske are>, a umjestonji$ su stavili mirodije i smole, a kasnije su koristili platnene grude. 8atim bi kroz nos vadili mozak, alubanju ispunili blatom ili platnom. To je imalo svr$u da sa#uva potpun izgled osobe jer se smatralo da

bi se kai osobnost raspali ako bi se raspao izgled. Srce je ostajalo u tijelu jer je smatrano za srediteuma. Tijelo bi sa#uvali pomou dragocjeni$ masti i smola>, zatim bi ga ukrasili amuletima pa zamataliu platnene ovoje i smjestili u lijes.su preuzimale ulogu *zide i e:tis te su nad tijelom #uvale strau sve do

pokopa. -ko se obitelj ne bi to#no pridravala obreda pokojnik bi u podzemnom svijetu postao zaodemon koji bi im mogao nakoditi.Sama pogrebna povorka sastojala se od #amca u kojem je leao lijes, a kojeg su na saonicama vuklivolovi i ljudi. a svakom kraju lijesa kle#ale su po dvije alobnice koje su preuzele ulogu *zide i

e:tis, a zvali su i$ GlunjeH. *za lijesa ili su muki alobnici. akon nji$ kretale su se druge saonice s/anopuskim arama, te druge ene od koji$ su neke bile pro:esionalne narika#e. povorci susudjelovali i sveenici, a posljednji su ili sluge koji su nosili stvari za koje se pretpostavljalo da e

preminulom biti potrebne na drugom svijetu. povorci su nosili i kipove preminulog koji su bili netomanji od njegove naravne veli#ine, a predstavljali su njegov ka. ovoj dravi sjedinili su se slikovima slugu te postali likovi uuabti koje su oblikovali tako da sli#e preminulom, a na njimanapisali njegovo ime s namjerom da umjesto njega u podzemlju vre ru#ne radove koje od njega budutraili. 9ovorka se kretala prema groblju te su morali prije#i il. 9lesa#i i glazbenici priklju#ili su se

povorci tek pri grobu. Tu se obavljala Gceremonija otvaranja ustaH da bi se otvorio put za ponovnoro%enje pokojnikove due. akon toga mumiju su poloili u grobnicu.

E+ S-


33/35

boanstva! krunu atef, kraljevsko kukasto ezlo i bi# te uas koji su nosili samo bogovi. Bice mu je biloobojeno zeleno>. *za njega stajale su *zida i e:tis, ispred 3orusova #etiri sina, a u pratnji bio je jo i-nubis. 7kolo su stala #etrdeset i dva suca koji su predstavljali #etrdeset i dvije nome +ornjeg i=onjeg Egipta, a pored nji$ Gelika eneadaH> i G6ala eneadaH>. /ada je preminuli, uz pomotalismana i /njige mrtvi$, sigurno preao podru#je izme%u zemlje ivi$ i kraljevstva mrtvi$, -nubis,

3orus ili 6ajet priveli su ga pred 7zirisa. ajprije se morao obratiti svakom svojem sucu redom,zazivajui ga imenom i rei da nema krivice za bilo koji grije$ o kojem sudi doti#ni sudac. ije biodoputen ni jedan grije$, ali preminuli je mogao tvrditi da je sasvim #ist te i prevariti bogove.=rugom dijelu rasprave predsjedao je Tot, bog znanja i razuma. sred dvorane bila je velika vaga &sl.0(' navr$ koje je #u#ao babun. 9okraj vage stajali su 6ajet i -nubis koji su pazili na vagu kako sesrce ne bi sluilo lukavtinom. =rugi likovi oko vage bili su du$ovi tijesno povezani sa ivotom

preminulog>. Tot je sa pisaljkom stajao kraj vage spreman da upie presudu kako je objavi -nubis. ajednu zdjelicu vage smjestili su 6ajetin lik, a na drugu srce preminulog. -ko je srce bilo u ravnotei s6ajet bilo je neduno elika eneada odobrila je povoljnu presudu i preminuli se nije smio predati-mmutu>koji je #ekao da prodere one koji su proglaeni krivima. 6ajet bi tada preminulog odjenulau perje, a 3orus bi ga odveo pred 7zirisa. 9reminuli bi pred 7zirisom ponovio da je bez grije$a te danije lagao, a ovaj mu je odvratio da moe otii i druiti se s bogovima i dusima mrtvi$ te mu je u svom

kraljevstvu dodijelio posjed ili kuicu s vrtom.Smatralo se da je pokojnik duan obra%ivati 7zirisova imanja i u dobru stalno odravati brane ikanale. 9olja blaeni$ bila su sli#na onima u podru#ju blizu Sebenitosa, a /njiga mrtvi$ opisivala jekako preminuli ore polju uz rijeku u kojoj nema ni riba ni crva. 9okojnik je mogao izbjei taj rad jer suumjesto njega mogli raditi likovi uuabti, a on e slobodno jedriti, pri#ati, pjevati s prijateljima iuivati u jelima kojima ga u grobu opskrbljuju oni koji su ga preivjeli.

>plodnost>1a"3arak$te i -tum &jedan bog u dvije osobe', )u, Te:nut, +eb, ut, *zida, e:tis, 3orus i 3ator

>bogovi pogrebni$ obreda>njegov ba, 6ekent, )ai i 1enenet>neman sastavljena od lava, krokodila i nilskog konja

00


34/35

F+ Ka$'i"i raz!" Oziri$!a &-(ta/ad se vjerovanje u 7zirisa proirilo u svem narodu, egipatska religija vie nije bila samo zbirkamagi#ni$ #arolija protiv namjera razli#iti$ boanstava i za udobrovoljavanje dobri$ boanstava negoeti#ki sustav koji propisuje zbirku pravila ponaanja u ovom ivotu od #ega e zavisiti vje#ni spas u

buduem ivotu. 9od utjecanjem vjerovanja u 7zirisa egipatska religija postala je optimisti#nomreligijom koja je ulijevala nadu. To je samo po sebi odgovorno za nagli rast 7zirisove vanosti nautrb 1aove.)tovanje svetog bika -pisa, boga plodnosti u razdoblju ove drave, znatno se proirilo. /ad bi -pisuginuo pokapali su ga kao kralja pa je bilo normalno da se, kao mrtav, poistovjeti s 7zirisom. brzo jenastao novi bog nazvan sar"3ape>. +rci, koji su u /asnom razdoblju ivjeli u 6em:isu usvojili su to

boanstvo kao 7sorapisa te ga je 9tolomej *. izabrao za slubenog boga Egipta i +r#ke koje je $tioujediniti. 7sorapis je prikazivan sli#no 3adu s dugom kosom i bradom dok mu je do nogu bio /erber. treem st. pr. /r. Serapis je ponovo postao nekom vrsti sun#anog boanstva.Tu se moe staviti kraj egipatske religije u njezinom domaem obliku./ao to se 7zirisom ili Serapisov kult irio diljem gr#kog svijeta, tako se irio i kult *zide i 3orusadjeteta. *zida je postala glavno ensko boanstvo, ali u zna#enju boice majke. Tome su se protivili

prvi rimski carevi, ali kasnije su se po#eli graditi $ramovi *zidi i Serapisu. carstvu su tovani jo i

3ator, Sebek i *m$otep.

>egipatski oblik za 7ziris"-pis

0


35/35

O ankh Simbol u obliku kria sa zaobljenim vr$om, a ozna#ava ivot.O atef 7sobita 7zirisova kruna koja se sastojala do bijele krune +ornjeg Egipta i dvaju

crveni$ pera.O ba 9okojnikovadua koja uzima oblik sokola s ljudskom glavom, a bila je dio #ovjeka koji

je nakon smrti oivio.

Documents

egipat-mitologija