BOSNA I HERCEGOVINAVIJEĆE MINISTARA

DIREKCIJA ZA EKONOMSKO PLANIRANJE

БОСНА И ХЕРЦЕГОВИНА САВЈЕТ МИНИСТАРА ДИРЕКЦИЈА ЗА ЕКОНОМСКО ПЛАНИРАЊЕ

BOSNIA AND HERZEGOVINACOUNCIL OF MINISTERS

DIRECTORATE FOR ECONOMIC PLANNING

EKONOMSKI I FISKALNI PROGRAM2010 - 2012

Sarajevo, decembar 2009

2

SADRŽAJ

1. SVEUKUPNI OKVIR I CILJEVI POLITIKE ................................................................... 32. EKONOMSKA PREDVIĐANJA ...................................................................................... 4

2.1. Nedavna ekonomska događanja i srednjoročni makroekonomski scenario .................. 42.1.1. Recesija u 2009. i skromni rast u 2010. godini ..................................................... 42.1.2. Ekonomski oporavak u 2011-2012 ..................................................................... 20

3. JAVNE FINANSIJE ....................................................................................................... 273.1. Bilans i dug šire vlade .............................................................................................. 27

3.1.1. Fiskalna strategija i srednjoročni ciljevi ............................................................. 273.1.2. Tekući bilans i srednjoročne perspektive ............................................................ 303.1.3. Nivo zaduženosti i razvoj događaja .................................................................... 353.2. Kvalitet javnih finansija ........................................................................................ 423.3. Institucionalne karakteristike javnih finansija........................................................ 43

4. CILJEVI STRUKTURALNE REFORME ....................................................................... 434.1. Sektor preduzeća ...................................................................................................... 434.2. Finansijski sektor ...................................................................................................... 504.3. Tržište rada ............................................................................................................... 514.4. Reforma javne uprave ............................................................................................... 524.5. Dodatne reformske oblasti ........................................................................................ 53

4.5.1. Reforme penzionog sistema ............................................................................... 535. ANEKSI.......................................................................................................................... 55

3

1. SVEUKUPNI OKVIR I CILJEVI POLITIKE

Slijedeći zahtjev Europske komisije iz septembra 2009. godine, nadležne institucije u BiHpripremile su Ekonomski i fiskalni program za 2010. godinu (EFP 2010). Ovogodišnjiprogram četvrti je po redu koji se dostavlja Europskoj komisiji, ali ujedno prvi nakonpotpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u junu 2008. godine i stupanja na snaguPrivremenog sporazuma. Ekonomsko-fiskalni program smatra se pripremom za Predpristupniekonomski program (PEP), koji je obavezan dokument za zemlje kandidatkinje za članstvo uEU, a posebno kao priprema za revidiranu Lisabonsku strategiju i za Program konvergencijepo učlanjivanju.

Jednako kao i prethodnih godina, EFP 2010 izrađen je po posebnoj metodologiji, koju jedostavila Europska komisija, a radi lakše uporedivosti sa drugim zemljama. Pošto se kaoosnova uzima prethodno dostavljeni dokument, nije bilo potrebe za detaljnim opisom politikakoje su nepromijenjene od prošlogodišnjeg Ekonomsko - fiskalnog programa. Ipak, ishodi ćebiti uporedivi sa predviđenim trendovima i ciljevima, s tim da će se neočekivana ekonomskadogađanja i promjene politika objasniti.

Aktivnosti izrade Ekonomsko-fiskalnog programa za 2010. godinu, u skladu sa svojimnadležnostima, koordinirala je Direkcija za ekonomsko planiranje. Program je izrađen naosnovu priloga koje su dostavile nadležne institucije, a razmatrao ga je i odobrila Radnagrupa. Radna grupa formirana je u skladu sa zaključkom sjednice Vijeća ministara Bosne iHercegovine, održane 06.11.2009. godine, a s ciljem stručne redakture dokumenta, te izradefinalne verzije Ekonomsko-fiskalnog programa 2010. Sukladno pomenutom zaključku, unjegovom radu su sudjelovali predstavnici - eksperti ministarstava Vijeća ministara BiH,eksperti entitetskih ministarstava i Distrikta Brčko, Direkcije za ekonomsko planiranje iDirekcije za europske intgracije. Konačno, Ekonomsko-fiskalni program za 2010. godinuusvojilo je Vijeće ministara BiH, na svojoj sjednici održanoj 30. decembra 2009.godine.

4

2. EKONOMSKA PREDVIĐANJA

2.1. Nedavna ekonomska događanja i srednjoročni makroekonomskiscenario2.1.1. Recesija u 2009. i skromni rast u 2010. godini

Očekuje se da će svjetska ekonomska kriza nakon vrhunca u 2009., trajati i u velikom djelu2010. godine što će znatno ugroziti BiH ekonomski rast u tom periodu. S tim u vezi, projicirase pad BiH ekonomske aktivnosti (realni pad BDP-a) od 3% u 2009., te skroman rast od 0,5%u 2010. godini. Glavni uzrok pada BDP-a u 2009 bi trebao biti pad raspoloživog dohodka ifinalne potrošnje uzrokovan padom izvoza i investicija. Pad svjetske tražnje i cijena metala,pad izvoznih očekivanja, te otežano finansiranje investicija će biti glavni faktori promjena u2009 i 2010. Recesija u 2009. neće biti izbjegnuta čak ni uprkos snažnom padu uvoza ismanjenju vanjskotrgovinskog deficita.

Projekcije za 2009 i 2010 su uglavnom zasnovane na slijedećim pretpostavkama:· Recesija u EU 27 sa realnim padom BDP-a od 4,0% u 2009., i rastom od 0,7% u

2010.;· Značajan pad svjetske tražnje za metalima u 2009 i njen lagani oporavak 2010.

godine;· Stabilizacija svjetskih cijena energenata i hrane na znatno nižem nivou uz blagi trend

rasta tokom 2009-10.;· Pad doznaka građanima iz inostranstva od 10% u 2009, nakon čega slijedi skroman

porast od 1% u 2010.;· Finansijskom krizom uzrokovan pad direktnih stranih investicija od 50% u 2009.· Početak korištenja zajmova EBRD-a, EIB, Svjetske Banke i drugih međunarodnih

organizacija radi izgradnje mreže puteva u BiH u 2010 i 2011.;· Odsustvo značajnijih elementarnih nepogoda, a posebno suša koje bi mogle značajno

ugroziti poljoprivredu i proizvodnju električne energije u hidroelektranama;

Očekivana recesija u EU 27 i BiH bi u 2009. godini trebala dovesti do pada raspoloživogdohodka pa prema tome i privatne potrošnje (očekuje se značajan pad privatne potrošnje uBiH od 2,9%). Uprkos očekivanom padu javnih prihoda javna potrošnja koja bi u istomperiodu trebala ostvariti skroman realni rast od 1,2%. Time bi ukupna finalna potrošnja u2009. zabilježila realni pad od 2,1%. Očekivani prestanak recesije u 2010. bi trebao spriječitinastavak pada privatne potrošnje koja bi u toj godini trebala ostvariti skroman realni rast (od1,8%).

Rast raspoloživog dohodka će prije svega biti neposredno ugrožen padom BDP-a u 2009. injegovom stagnacijom u 2010. godini. Ovo će se u 2009. najviše reflektovati kroz očekivanipad broja zaposlenih i usporeni porast plata. Uticaj ovih faktora će donekle ostati prisutan i u2010. kada se očekuje i dalje blagi pad broja zaposlenih i usporen rast plata. Svjetska kriza jeu 2009. već dovela do pada doznaka i dohodaka stanovništvu iz inostranstva od probližno5%. Ovo bi takođe trebao biti važan faktor pada raspoloživog dohodka i privatne potrošnje.Nakon toga se, obzirom na projekcije (DG ECFIN-a) о slabljenju recesije u EU-27, očekujepostepeni rast inostranih transfera i dohodaka domaćinstvima u BiH 2010. godine. Konačno,u najvećoj mjeri svjetskom krizom uzrokovano, očekivano zaustavljanje kreditne ekspanzijeu 2009. godini će dodatno ugroziti rast privatne potrošnje. Iako niže u odnosu na trend,ponovno uspostavljanje rasta kredita bi u 2010. trebalo oslabiti negativan uticaj na potrošnjuiz prethodne godine. S druge strane, uprkos svim pomenutim faktorima koji ugrožavaju

5

budući rast raspoloživog dohodka, pad privatne potrošnje u BiH će donekle biti ograničenvelikim udjelom (skoro 50%) hrane i stanovanja u njenoj strukturi obzirom da predstavljajunajosnovnije životne potrebe. S tim u vezi, očekuje se minimum njihovog zadovoljenja dokće pad potrošnje uglavnom dolaziti od trajnih potrošnih dobara1. Konačno, stabilizacijasvjetskih cijena hrane, pića i energenata u 2009. i 2010. na nivou znatno nižem u odnosu na2008. predstavlja jedan od rijetkih faktora koji bi mogao djelovati u smjeru osnaživanjaraspoloživog dohodka domaćinstava i privatne potrošnje.

Svjetska ekonomska kriza bi, kroz otežano finansiranje i pad izvoznih očekivanja, moglaznatno ugroziti BiH investicije tokom 2009.-2010. Pored toga, projicirani pad budžetskihprihoda bi u 2009. takođe trebao dovesti do pada javnih investicija, dok će u 2010. njihov rastbiti podstaknut zajmovima EBRD-a, EIB, Svjetske banke i drugih međunarodnih organizacijanamjenjenih za transpotrnu infrastrukturu. Prema tome, u 2009. se očekuje realni padukupnih bruto investicija od približno 22,4%, te skroman porast od svega 3,3% 2010.godine. Očekivani pad tražnje za BiH izvozom u 2009. i njen skroman porast u 2010. će uvelikoj mjeri umanjiti očekivanja BiH izvoznika. To bi trebalo znatno umanjiti njihov interesza ulaganjem u nove kapacitete čime bi BiH investicije mogle biti znatno pogođene. Poredtoga, očekuje se otežano finansiranje investicija u smislu pada bruto nacionalne štednje,povišenih troškova finansiranja (kamata) i strožijih kriterija dobivanja kredita.

Nagli realni pad izvoza (-14%) uslijed pada izvozne tražnje će biti glavni uzrok recesije uBiH 2009. godine. Naime, pored neposrednog efekta na pad BDP-a, pad izvozne tražnje ćekroz pomenuti uticaj na investicije zadati snažan udarac zapošljavanju i raspoloživomdohodku. Čak ni, uzrokovan padom raspoloživog dohodka, viši pad uvoza (-16,2%), odnosnosnažan realni pad vanjskotrgovinskog deficita (od 18,6%) neće biti dovoljan da otkloni efektepada izvoza, finalne potrošnje i investicija u 2009. godini. Očekivano slabljenje recesije u EUi susjednim zemljama u 2010. bi trebao donekle rehabilitirati BiH izvoz koji bi ponovo trebaopočeti da raste, a sa njim i cjelokupna ekonomija (BDP). Nagli pad svjetske tražnje zametalima i automobilima bi trebao biti glavni faktor pada BiH izvoza u 2009. Ovakav trend jezapočeo već krajem 2008, a posebno je naglašen u 2009 kada je u prvih devet mjesecizabilježen značajan pad vrijednosti izvoza i uvoza željeza i čelika (od preko 50%). Slična jesituacija i sa izvozom dijelova opreme koji takođe bilježe nagli pad u 2009. Nagli padsvjetskih cijena metala koji je počeo u drugom polugodištu 2008. će pored pada svjetsketražnje biti važan faktor pada vrijednosti BiH izvoza u 2009. Izvoz električne energijepredstavlja jedini značajno pozitivan razvoj situacije u izvoznim očekivanjima za 2009.Naime, uz pretpostavku odsustva suša i remonta, slaba industrijska proizvodnja će uz (padomizvoza baznih metala uzrokovan) pad željezničkog prevoza roba u 2009. godini dovesti dosmanjenja potrošnje električne energije što će na kraju povećati izvoz. Pad raspoloživogdohodka i uvoznih cijena će biti glavni uzroci smanjenja vrijednosti uvoza u 2009 godini. Padsvjetskih cijena hrane i goriva bi trebali znatno umanjiti uvozne cijene čime bi pad deficita u2009. takođe mogao biti znatno osnažen. Pored toga, Pokretanje proizvodnje naftne rafinerijeu Bosanskon brodu krajem 2008. će takođe donekle umanjiti uvozne cijene i na taj načinumanjiti deficit. Konačno, u godini recesije se očekuje povećana poljoprivredna proizvodnjaruralnog stanovništva za vlastite potrebe čime će uvoz biti dodatno oslabljen. Očekivanipočetak oporavka svjetske ekonoije, tražnje za metalima, te prestanak recesije u EU bi trebalizaustaviti pad BiH izvoza i uvoza koji bi u 2010 trebali ponovo početi da rastu.

1 Na znatan pad privatn potrošnje tokom prvih devet mjeseci 2009. ukazuju podaci o uvozu i proizvodnji trajnihi netrajnih potrošnih dobara. Obzirom da se veliki dio trajnih potrošnih dobara uvozi pad njihovog uvoza od40% g/g nakon prvih devet mjeseci 2009 ukazuje na značajan pad potrošnje u ovom domenu. Privatna potrošnjaje dodatno ugrožena u domenu netrajnih potrošnih dobara koja u istom periodu takođe bilježe pad uvoza (pad od3,5% g/g) i stagnaciju domaće proizvodnje.

6

Industrijska proizvodnja u BiH 2009-2012

Kretanja industrijske proizvodnje u BiH su određena djelovanjem unutrašnjih i vanjskihfaktora. S jedne strane industrijska proizvodnja je u velikoj mjeri izvozno orjentisana tako dadešavanja na izvoznim tržištima imaju primarnu ulogu. Pri tome su promjene domaće tražnjemanje značajne i odražavaju se ponajviše kroz električnu energiju i rudarstvo, te veoma malidio prerađivačke industrije (duhanska industrija, mlijeko i mliječni proizvodi i sl). Dakle većidio industrijske proizvodnje u BiH koju čini prerađvačka industrija a posebno prerađivačkaindustrija u FBiH uglavnom je određena stanjem na inostranim tržištima. Tako i globalnafinasijsko- ekonomska kriza koja u trećem kvartalu 2008. godine poroširila iz SAD natržišta EU, prema očekivanjima nije zaobišla ni Bosnu i Hercegovinu. Iako se očekivalo daće globalna kriza brzo i snažno uzdrmati i BH privredu, bar prema pokazateljima BHstatističkih zavoda do kraja 2008. godine to se nije desilo u očekivanom intenzitetu. NaimeBosna i Hercegovina je na kraju 2008. godine zahvaljujući prije svega dobrim rezultatimaenergetskog sektora te pokretanju procesa proizvodnje u Rafineriji nafte Bosanski Brodostvarila zavidan rast industrijske proizvodnje od 10,3%.2 Međutim imajući u vidu otvorenostBiH ekonomije, njenu izvozno-uvoznu ovisnost te globalnu krizu investicija, nije izneneđenjeda se taj udar na BiH privredu osjetio već u prvom kvartalu 2009. godine.

Pretpostavke industrijske proizvodnje 2009-2010. godine.

Podaci statističkih zavaoda u BiH za prvih 9 mjeseci 2009. godine nisu ohrabrujući te ne dajunikakve osnove za optimistične prognoze bar kada je u pitanju 2009. godina. Premapodacima BHAS-a, indeks industrijske proizvodnje u BiH nakon godišnjeg rasta od preko10% tokom 2008. godine, u septembru 2009. godine bilježi pad od 3,9%. Negativni efektikrize posebno su vidljivi u prerađivačkoj industriji Bosne i Hercegovine koja u prvih 9mjeseci 2009. godine bilježi pad prozvodnje od 5,8%. Prerađivačka industriji FBiH kojačini ¾ ukupne prerađivačke industrije u BiH i najvećim dijelom je izvozno orjentisana,najteže je pogođena krizom i bilježi najveći pad proizvodnje od 16,8%.Ovo pokazuje da BiHindustrijska proizvodnja, a posebno prerađivačka industrija nije imuna na krizu koja jeprisutna na svjetskom tržištu. I pored činjenice da če energetski sektor koji nije pogođenkrizom donekle ublažiti pad industrijske proizvodnje u BiH, pretpostavlja se da će kretnjaBiH industrijske proizvodnje tokom 2009. i 2010 godine kao što je to bio slučaj i dosada upotpunosti biti određena kretanjima na inostranim tržištima. Ovdje se prije svega misli naprerađivačku industriju u FBiH koja većinu svojih proizvoda plasira na tržišta zemalja EU.Najznačajnij udio u BiH izvozu svakako čine bazni metali, proizvodi od metala, mašne iaparati te drvo i proizvodi od drveta koji pretstavljaju osnovne inpute za industrijskuproizvodnju zemalja EU. Prema pretpostavkama EUROFER-(European Confederation ofIron and Steel Industries) -a negativi efekti globlne ekonomske krize tokom 2009. godineuzrokovat će pad industrijske proizvodnje u zemljama EU od 16,4 %,3 što će se u velikojmjeri odraziti na pad potražnje za BiH izvoznim proizvodima. Prema projekcijama DEP-a u2009. godini u BiH očekuje se pad izvoza od 20,3%, što će u velikoj mjeri oslabiti domačuprerađivaćku industriju. Pošto su građevinski sektor i europska autoindustrija najžešćepogođeni krizom, ovo će se direktno odraziti na poslovanje BiH metalne i autoindustrijeindustrije tokom 2009., te se očekuje pad proizvodnje od 16 % u ovom sektoru. U prilogovim pretpostavkama ide i najavljeno smanjenje proizvodnje u preduzeću ArcelorMittal izZenice koji je jedan od nosilaca metalne industrije u FBiH. Slabljenje tražnje drveta inamještaja rezultrat će padom proizvodnje u ovom sektoru u BiH od oko 30%. Posljedice su

2 Agencija za Statistiku Bosne i Hercegovine, „Indeks obima industrijske proizvodnje u Bosni i Hercegovini useptembru 2009. godine“.3 EUROFER Economic Committee, „Economic and Steel Market Outlook 2009-2010“.

7

već vidljive u drvo-prerađivačkoj industriji pa su tako određena preduzeća u BiH počela saotpuštanjem radnika usljed nedostatka narudžbi.Do kraja 2009. godine očekuje se da krizaprerađivačke industrije u Bosni i Hercegovini djelimično bude ublažena nešto pozitivnijimrezultatima prerađivačke industrije RS-a koja je u manjoj mjeri izvozno orjentisana ipredvođena isključivo proizvodnjon u Rafineriji nafte Bosanskom Brodu, te pozitivnimrezultatima energetskog sektora na nivou cijele BiH. Tako u godini kada su negativni utjecajiglobalne ekonomske krize najizraženiji kako u BiH tako i u svijetu, u BiH se može očekivatipad industrijske proizvodnje do 5%.

Već tokom 2010. godine očekuje se da bi paketi mjera koje su preduzele EU te vlastiu BiH tokom 2009. godine u borbi za ublažavanje krize mogle donijeti pozitivne efekte irezultirati blagim oporavkom privrede kako u EU tako i u BiH. Ovo bi se u određenoj mjeriodrazilo i na poboljšanje industrijske proizvodnje u BiH. Prema pretpostavkama DEP-a uBosni i Hercegovini tokom 2010. očekuje se povećanje izvoza od 7,4%, odnosno povećanjestope uvoza od 12,6% u odnosu na 2009. godinu. Ovo povećanje uvoza nije tolikozabrinjavajuće ako se ima u vidu da dobar dio uvoza čine robe koji koriste BiH privrednisubjekti koriste u procesu proizvodnje što će poboljšati i izvoz iz BiH. Pretpostavlja se da ćeoporavak izvoznih tržišta u velikoj mjeri dovesti do oporavka prerađivačke industrie u BiH.To se prije svega odnosi na metalnu, mašinsku,drvo-prerađivačku te hemijsku industriju kojesu u velikoj mjeri izvozno orjentisane, te povečanje proizvodnje građevinskog materjalauzrokovan pokretanjem niza infrastrukturnih projekata kao što su izgradnja autoputa i novihelektro-energetskih postrojenja. Prema projekcijama DEP-a uz blagi opravak prerađivačkeindustrije na nivou cijele države sa očekivanim rastom od 2,8% te pozitivne rezultate sektorarudarstva i energije tokom 2010. godine u BiH očekuje se rast industrijske proizvodnje od 3,8% u odnosu na 2009.

Grafikon 1. DEP pretpostavke rasta industrijske proizvodnje 2009-2012. godine.

Energetski Sektor

Prema podacima iz prethodnih godina elektro-energetski sektor bio je jedan od nosilacaindustrijske proizvodnje u BiH. Unatoč produbaljavanju globalne ekonomske krize koja je uposljednjem kvartalu 2008. godine zahvatila i BiH, dobri rezultati u ovom sektoru u velikojmjeri doprinjeli su visokoj stopi rasta industrijske proizvodnje od preko 10%. Premapodatcima DERK-a, u 2008. godini proizvodnja električne energije u BiH uvećana jeprosječno 15% g/g što je najviši nivo proizvodnje elektroenergetskog sektora nakon 1991.

8

godine. I pored toga što hidrološka situacija nije bila u skladu sa očekivanjima, poboljšanofunkcionisanje termoelektrana (bez značajnijih prekida u radu) rezultiralo je poboljšanjemproizvodnje u elektroenergetskom sektoru BiH. Sve tri kompanije koje se bave proizvodnjomelektrične enregije zabiljžile su dvocifrene stope rasta proizvodnje.4S obzirom da elektro-energetski sektor za razliku od ostalih industrijskih grana nije direktnopogođen negativnim utjecajima globalne ekonomske krize, očekuje se da on nastavi svojpozitivan doprinos BiH ekonomiji i u određenoj mjeri ublaži pad industrijske proizvodnjekoji je evidentan u 2009. godini. Iako dugoročno iziskuju značajnija investiciona ulaganjaproizvodni kapaciteti u elektro-energetskom sektoru tokom 2009. odnosno 2010. nećezanačajnije osjetitu krizu investicija koja je već nastupila. I porde toga što bi se krizainvesticija mogla osjetiti na planove izgradnje novih elektro-energetskih postrtojenje koja supredviđena „Studijom Energetskog Sektora u BiH“ u periodu 2009-2013 i iziskujuinvesticiona ulaganja od skoro 4 milijarde KM, to se neće odraziti na raspoložive elektro-enetgetske kapacitete u BiH. Jedan od dodatnih razloga za pozitivna očekivanja je i samastruktura elektro-energetskog sektora BiH, koju pored preduzeća za proizvodnju električneenergije sačinjavaju i rudnici uglja u BiH koji omogučuju nesmetanu proizvodnju električneenergije kako za potrebe domčeg tržišta, tako i za izvoz. Prema tome očekuje se da BiHelektro-energetski sektor nastaviti pozitivan trend rast od 10% g/g tokom 2009 i 2010. godineuz dodatno povečanje kapaciteta tokom od 2012. godine kada je planirano pokretanjeproizvodnje u termoelektrani Stanari kod Doboja. Pokretanje proizvodnje u ovom postrojenjupovečati će energetski bilans za 25%. Uz održivost postojećih proizvodnih kapaciteta tokom2009. i 2010, predviđa se da će izgradnja novih elektro-energetskih kapaciteta od 2011-2012.godine na osnovu „Studije Energetskog Sektora u BiH“ u velikoj mjeri poboljšaliproizvodnju i efikasnost energetskog sektora u BiH. Da optimistične prognoze nisuneosnovane ukazuju i najave iz preduzeća za proizvodnju eketrične energije:

U 2009. godini EPBiH planira do sada rekordnu dobit od preko 100 miliona KM, aplanirani prihod bio bi prvi put za jednu kompaniju u BiH bio bi veći od milijardu KM. Poredovoga EPBiH već je pokrenula određene investicione aktivnosti tako je za razvoj elektrodistributivne mreže u BiH planirano ulaganje od 141,5 miliona KM. Nosilac ovog projekta jeJP EPBiH uz pomoć EBRD-a i EIB-a(već u proceduri). Pored ovog projekta potpisan jeugovor o izgradnji mini hidrocentrala s općinom Konjic u vrijednosti od 67 miliona KM.Planiran je početak radova u prvim mjesecima 2010. godine. Ovdje je potrebno istaći da sepočetkom 2010 očekuje početak radova izgradnje vjetro-elektrana u rejonu Podveležja,ukupna vrijednost investicije je oko 35 miliona KM. Pored ovih najava sasvim izvjesno je daće se krenuti u realizaciju plana reforme elektro-energetskog sektora u FBiH na osnovu „Studije Energetskog Sektora BiH“. Reforma elektro-energetskog sektora u FBiH uključujesaniranje rudnika uglja u FBiH te njihovo pripajanje EPBiH, revitalizaciju blokova upostojećim termoelektranama(TE Tuzla 5, TE Tuzla 6, TE Kakanj 6) te izgradnju novetermoelektrane (TE Bugojno 1). Planirana je i izgradnja novih hidroelektrana kao što su (HEGlavatičevo, HE Ustikolina, HE Unac) te nekolicina manjih hidroelektrana.U periodu 2009-2012 Elektroprivredi HZHB također planira povećanje proizvodnih kapaciteta gradnjomnekolicine novih hidroelektrana, termoelektrane TE Kongora te iskorištavanje raspoloživeenergije vjetra. EPRS već u 2009. godini planira višak električne energije od 1.292 gigavatsati ponuditi komercijalnom, od čega se očekuju značajni finansijski efekti, imajući u vidupotražnju energije u proteklom periodu. Pored ovoga EPRS u periodu 2009-2012 uzrevitalizaciju postojećih predviđa izgradnju novih kapacitata kao što HE Foča te realizacijaprojekta TE Gacko 2.5

Trend oporavka elektro-energetskog sektora najznačajnije će se osjetiti kroz izvozelektrične energije, kao što je to bio slučaj u 2008. godini kada je stopa rasta izvoza električne

4 Izvor podataka Državana regulatorna komisija za električnu energiju-DERK.5 Studija Energetskog Sektora u BiH- modul 14 (plan investicija i modul finansiranja).

9

energije iznosila skoro 50%. Ako ovome dodamo moguće smanjenje potrošnje električneenergije u industrijskim postrojenjima u BiH koja su u velikoj mjeri pogođena globalnomekonomskom krizom posebno tokom 2009. godine, u ovoj godini očekuje se rast izvozaelektrične energije od 15% , odnosno 10% u 2010. godini. I dok je očekivana stopa rastaizvoza električne energiju tokom 2011. na nivou prethodnih godina od oko 15%, u 2012.godine očekuje se povećanje stope rasta izvoza od preko 20% zahvaljujuči prije svegapokretanju TE Stanari koja se isključivo bavi međunarodnom trgovinom električne energije.

Tržište rada – projekcije (2009.-2010.)

Početak svjetske ekonomske krize se počeo odražavati na tržište rada u BiH u 2009. godini.Imajući u vidu usporavanje privredne aktivnosti, smanjenje agregatne tražnje (posebnotražnje inostranih trgovinskih partnera) pojedina domaća preduzeća u cilju održavanjarentabilnosti su morala otpustiti jedan broj zaposlenih odnosno smanjiti plate. Privatni sektoru BiH u kome radi oko 70% ukupno zaposlenih lica je imao najveće turbulancije po pitanjuotpuštanja zaposlenih lica. Naime, već u prvoj polovini 2009. godine došlo je do porastabroja nezaposlenih lica u BiH, a najveći broj nezaposlenih prema podacima entitetskihzavoda za zapošljavanje je došao iz privatnog sektora kroz prestanak rada na određenovrijeme, odnosno kao tehnološki višak. Pad nivoa narudžbi od strane inostranih partneranaročito u metalskoj, tekstilnoj i kožno-prerađivačkoj industriji, gdje su preduzeća uglavnomizvozno orjentisana imao je za posljedicu značajano smanjenje broja zaposlenih u područjuprerađivačke industrije (8,7% g/g u septembru 2009.). Ova promjena je značajnija akonapomenemo da je 20% od ukupno zaposlenih u BiH u ovoj privrednoj grani.U BiH je u prvih devet mjeseci 2009. godine prosječna ukupna radna snaga iznosila 1,187milona lica što je za 0,9% manje u odnosu na isti period 2008. godine. Za razliku od 2008.godine kada je u BiH zabilježeno smanjenje broja nezaposlenih lica praćeno značajnimpovećanjem broja zaposlenih lica u 2009. godini se ovaj trend promijenio. Ukupan brojzaposlenih lica u BiH u prvih devet mjeseci 2009. godine je iznosio 692,7 hiljada lica što jesmanjenje od 1% u odnosu na isti period 2008. godine. Iako prosječan broj nezaposlenih licau BiH u periodu I-IX 2009. godine jos uvijek ima negativnu stopu promjene (g/g), useptembru 2009. godine broj nezaposlenih lica se povećao za 4,6% u odnosu na isti period2008. godine.U uslovima smanjenih investicionih ulaganja, kako u BiH tako i izvan BiH, broj zaposlenihlica u građevinarstvu je naročito smanjen. Poznato je da značajan broj BH građana radi ususjednim zemljama u građevinskom sektoru (Slovenija, Hrvatska, Njemačka, Crna Gora).Već u prvoj polovini 2009. godine postoje naznake o raskidanju ugovora o radu građevinskihradnika (u septembru 2009. broj zaposlenih lica u ovoj privrednoj grani je smanjen za 6,5%g/g).Na osnovu pomenutih argumenata pretpostavka je da će se ukupan broj zaposlenih lica u BiHu 2009. godini u prosjeku smanjiti za oko 2% u odnosu na 2008. godinu. Javni sektor u BiH(državna uprava, zdravstvo i obrazovanje) će biti manje izložen značajnim promjenama ubroju zaposlenih u 2009. godini. Broj zaposlenih lica u ovom sektoru bi trebao ostati nagotovo istom nivou kao u 2008. godini usljed najavljenih budžetskih ograničenja. Smanjenjebroja zaposlenih lica će pratiti rast broja nezaposlenih lica što će se negativno odraziti nastopu nezaposlenosti u BiH. Time bi se zvanična stopa nezaposlenosti u 2009. godini moglakretati oko 42%.Neto plate u BiH su u prvih osam mjeseci 2009. godine nastavile trend povećavanja ali uzznačajno sporije stope rasta u odnosu na 2008. godinu. Prosječna neto plata u BiH upomenutom periodu je iznosila 789 KM sa rastom od 7,2% g/g. Navedeni nominalni rastplata je praćen deflacijom u BiH u 2009. godini pa je razlika između nominalnih i relanih

10

plata značajno smanjena, odnosno nominalni rast neto plata u BiH u septembru je bio manjiod realnog rasta (1,3% vs. 2,7%). U analizi privatnog i javnog sektora evidentno je da ćeplate u javnom sektoru i dalje brže rasti. Naime usporen rast plata u privatnom sektoru jeprvenstveno posljedica smanjenja obima poslova u prerađivačkoj industriji, građevinarstvu itrgovini. Na osnovu pomenutih pretpostavki očekuje se da će nominalni rast neto plata u BiHu 2009. godini iznositi oko 5,5%.Pretpostavka o kretanju penzija u BiH je vezana za kretanje broja zaposlenih kao i stopu rastaplata. U prvih devet mjeseci prosječna penzija u BiH je uvećana samo 5,4% g/g. Smanjenjebroja zaposlenih u BiH u 2009. godini podrazumijeva usporavanje kao i moguće smanjenjerasta prihoda od doprinosa iz kojih se finansiraju penzije oba penziona fonda u BiH. Većeplate znače veća izdvajanja za PIO doprinose stvarajući realne osnove za uvećanje penzija, iobratno. Na osnovu toga teško da bi se mogle zadržati visoke stope nominalnog rasta penzijaiz 2008. godine pogotovo ako tome dodamo značajno sporiji rast plata u BiH u 2009. godini.Prosječna penzija u BiH u 2009. godini bi se mogla uvećati samo 3-4% što je značajno sporijirast u odnosu na 2008. godinu kada je iznosio 23%.

Kako se prema procjenama DEP-a u 2010. godini očekuje da će realni rast BDP-a u BiH bitinešto skromniji (0,5%), pretpostavka je da će broj zaposlenih lica u BiH biti i dalje umanjen uodnosu na 2009. godinu (1%) uz rast broja nezaposlenih lica od 1,8% g/g. Sektori koji sutokom 2009. godine bili najviše pogođeni smanjenjem broja zaposlenih lica (industrija igrađevinarstvo prvenstveno) bi se tokom 2010. godine postepeno oporavljali i na taj način nakraju 2010. godine doprinijeli da se trend smanjenja zaposlenih lica u BiH potpuno zaustavi.Javni sektor bi kao i u 2009. godini trebao da zabilježi skroman rast broja zaposlenih lica kaoi neto plata usljed budžetskih restrikcija na entitetskom i državnom nivou. Na osnovupomenutog očekuje se da će zvanična stopa nezaposlenosti i u 2010. godini ostati izrazitovisoka. Plate u privatnom sektoru će u istom periodu takođe rasti ali znatno sporije u odnosuna plate u javnom sektoru usljed nešto sporijeg oporavka prerađivačke industrije. Zbogpomenutog realnog rasta BDP-a neto plate u BiH u 2010. godini će imati nešto sporiju stopurasta u odnosu na 2009. godinu (4%).

Tabela 1: Odabrani indikatori na tržištu rada BiH

2008. 2009. 2010. 2011. 2012.Broj zaposlenih lica u BiH (u hiljadama) 694 686 679 705 747Stope rasta broja zaposlenih lica u BiH (%) 3,9 -1,2 -1 3,8 6Broj nezaposlenih lica u BiH (u hiljadama) 493 498 507 486 457Stope rasta broja nezaposlenih u BiH lica (%) -6,3 1 1,8 -4 -6,1Prosječna neto plata u BiH (u KM) 752 793 825 887 958Stope rasta prosječne neto plate u BiH (%) 16,6 5,5 4 7,5 8

Izvor: Agencija za statistiku BiH, Zavodi za zapošljavanje FBiH, RS i BD; DEP kalkulacije za period 2009.-2012.

Cijene – projekcije (2009.-2010.)

Nakon stabilizacije cijena u BiH u drugoj polovini 2008. godine rast cijena u 2009. godini jeznačajno usporen. U periodu I-X 2009. godine u BiH je zabilježena deflacija od 0,4%mjerena CPI indeksom (Consumer Price Index). Kako su cijene u BiH zavisne od kretanjacijena na globalnom tržištu tako je stabilizacija cijena nafte i hrane uticala na smanjenjecijena u BiH. Do smanjenje cijena došlo je u gotovo svim kategorijama roba i usluga. Najvećidoprinos su ostvarile kategorije koje su bile osnovni akceleratori godišnje stope inflacije u2008. godini (hrana, stanovanje i energenti te transport).U 2009. godini se prema procjenama ECFIN-a očekuje da će inflacija u EU će biti značajnomanja nego u 2008. godini (1%), što je posljedica globalnih pretpostavki o značajnom paducijena na tržištima energenata i hrane (tabele ispod). Projekcije cijena nafte i hrane za

11

posmatranu godinu ukazuju na značajan pad cijena u odnosu na 2008. godinu, tako da bieksterne komponente koje utiču na nivo inflacije u BiH u 2009. godini mogle imatistabilizacijski karakter na rast cijena. Paralelno sa pomenutim promjenama u periodu 2009.godini dolazi i do stabilizacije cijena onih dobara i usluga u čijoj proizvodnji naftni derivati ihrana imaju važnu komponentu (prvenstveno transportne usluge, restoranske usluge,komunalne usluge i sl.) što će inflaciju u BiH dodatno umanjiti. U analizi domaćih faktorakoji utiči na inflaciju u BiH, ne postoje najave o značajnom povećanju administrativnih cijenaelektrične energije i gasa u 2009. godini (osim sezonskih izmjena). Na osnovu navedenog sepretpostavlja da bi u BiH u 2009. godini mogla biti za bilježena deflacija od 0,5% što jemanje u odnosu na pretpostavljenu inflaciju u EU. To je prvenstveno posljedica znatno većegpondera kategorije hrane i bezalkoholnih pića u strukturi CPI indeksa u BiH, dok je u EUpomenuti ponder dvostruko manji.Kod projekcija inflacije u BiH za 2010. godinu, kao glavne pretpostavke su uzete:

· Cijene nafte, naftnih derivata kao i cijene hrane na globalnom tržištu, koje kaoeksterni faktor značajno utiču na nivo cijena u BiH (što potvrđuje kretanje CPIindeksa tokom 2008. i 2009. godine);

· pretpostavljena inflacija u EU;· održavanje monetarne politike Centralne banke BiH na principima valutnog odbora.

U skladu sa navedenim pretpostavkama se očekuje da će u 2010. godini cijena nafte bitiuvećana za oko 22% dok će cijene hrane biti relativno stabilne i nepromijenjene u odnosu na2009. godinu (tabela, pretpostavke o kretanju cijena nafte i hrane na svjetskom tržištu). Timebi inflacija u BiH mogla iznositi oko 1,8% odnosno iznad stope inflacije u EU zbogspecifičnosti BH ekonomije. Napominjemo da u strukturi CPI indeksa u BiH najveći ponderimaju kategorije hrane te stanovanja i energenata zbog čega se najviše pažnje pri izradiprojekcija posvetilo analizi kretanja cijena ovih kategorija.

Tabela 2: Pretpostavke o kretanju cijena nafte i hrane na svjetskom tržištu

2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Sirova nafta UK brent ($/barrel) 97.7 61.3 76.5 80.5 n/a

Nafta indeks 1995=100 399.3 254.2 310.7 317.3 316.3

Hrana indeks 1995=100 106.3 90.8 90.4 88.9 87.4Izvor: IMF, WEO update October 2009, European Economic Forecast, Autumn 2009.

Prognoza kretanja stope rasta kredita i depozita, 2009. – 2010.

Negativne stope rasta uvoza i izvoza, manjak investicija, rast stope nezaposlenosti i padkrajnje potrošnje negativno su se odrazile i na bh. bankarski sektor u 2009. godini. Nastavljenje trend odliva depozita iz bh. banaka. U rujnu 2009. godine stopa rasta ukupnih depozitaiznosila je -7,58% g/g. S druge strane, došlo je i do pada stope rasta ukupnih kredita, tako daje ista u rujnu 2009. godine iznosila -1,39% g/g. Do kraja godine za očekivati je daljnji padukupnih depozita, koji bi u prosincu 2009. godine mogao biti oko -4% na godišnjem nivou.Stopa rasta ukupnih kredita vjerojatno će dobiti negativan predznak i kretati se oko -2%.Loša ekonomska kretanja dovela su do pojačane averzije banaka prema riziku, odnosno doopreznijeg upravljanja rizikom. Uvjeti kreditiranja su rigorozniji kako za stanovništvo, tako iza gospodarstvo, a kamatne stope na kredite ne pokazuju znakove smanjenja. Opravdanje zavisoke aktivne kamatne stope u BiH bankari nalaze u težoj dostupnosti sredstava nainozemnom tržištu, odnosno zbog poskupljenja izvora sredstava za rizične zemlje međukojima je i BiH.

12

Smanjenje kreditiranja nije uzrokovano samo lošom ponudom od strane banaka, već jeproblem i na strani potražnje. Povećanje kamatnih stopa na već odobrene kredite od stranenekolicine banaka u BiH dovelo je do nepovjerenja i strah od novog zaduživanjadomaćinstava i poduzeća. Smanjenje ili odsustvo zarada još jedan su od razloga smanjenjapotražnje za kreditima.Iako su procjene da će u 2010. godini u BiH doći do manjeg rasta krajnje potrošnje iinvesticija kao i vanjsko trgovinske razmjene6 u konačnici neće rezultirati i značajnim rastomBDP7. Izuzetno skroman oporavak ekonomije neće rezultirati visokim stopama rasta kredita idepozita u bankarskom sektoru. Mogao bi se očekivat manji rast kredita (oko 2,6% g/g) sobzirom da se očekuje manji rast privatne potrošnje kao i vanjskotrgovinske razmjene.S druge strane, teško je očekivati bilo kakav rast depozita s obzirom na njihov trendsmanjenja u 2009. godini. Čak što više, realnije je očekivati nastavak trenda, ali u značajnomanjoj mjeri. Godišnja stopa rasta depozita u 2010. godini kretat će se oko -1% g/g.Najavljene privatizacije strateških poduzeća (BH Telecom, HT Mostar, FDS,...) vjerovatno seneće desiti u narednoj godini, s obzirom da se i ovogodišnji plan privatizacije nećerealizirati8. Samim tim, i priliv sredstava na račune vladinog sektora po osnovu prodajedržavnih poduzeća će izostati.Zarade kako poduzeća, tako i stanovništva, neće doživjet veći rast u 2010., tako da će se ufinansiranju poslovanja, tj. osobne potrošnje koristiti već akumulirana sredstva što će,naravno, dovesti do smanjanja depozita ova dva sektora, naročito poduzeća.

Monetrani agregati 2009. - 2010. godine

Tokom 2009. godine, za očekivati je bilo da se osjeti snažan uticaj finansijske krize i kodnas, koji jeizazvao značajne probleme sa kapitalnim prilivima u BiH ekonomiju. Jedan od navedenihproblema jeste i značajno smanjenje priliva po osnovu direktnih stranih investicija, koji senastavlja iz 2008. godine, odnosno manjak investicija. Takođe, do kraja 2009. godinepretpostavlja se da će doći i do smanjenja deficita tekućeg računa, koji ipak neće dovesti dopovećanja deviznih rezervi. Očekuje se i smanjenje trgovinskog deficita izazvanogsmanjenjem kako stope izvoza tako i stope uvoza. Sa druge strane, doći će i do smanjenjastrane pasive ili obaveza prema inostranstvu, odnosno do značajnog smanjenja priliva u vidugotovine i depozita iz inostranstva, kao i do smanjenja povlačenja novih zajmova izinostranstva i smanjenja trgovinskih kredita. Tokom prvih osam mjesci 2009. godineevidento je smanjenje strane aktive, odnosno začajno povlačenje sredstava kod banaka uinostranstvu, koje je bilo prisutno i tokom 2008. godine, koje će se nastaviti i do kraja godine.Takođe u sklopu ove kategorije (strana aktiva) pretpostavlja se da će stanovništvo svojasredstva postepeno vraćati u banke, što znači da se sa tim vraća i njihovo povjerenje ubankarski sistem. Uz ovakva kretanja i devizne rezerve tokom 2009. godine bi trebale daostanu sa negativnom stopom rasta. Njihovo smanjenje do kraja godine, prema procjenamaDEP-a, ne bi trebalo da iznosi više od 3%.

Tokom 2010. godine se očekuje da se vanjska trgovina polako oporavlja od negativnihposljedica svjetske finansijske i ekonomske krize. U tom kontekstu evidentno je da se i rastizvoza i uvoza vraćaju i da stopa rasta uvoza značajnije raste u poređenju sa stopom rastaizvoza. U skladu sa prethodno navedenim, evidentno je povećanje deficita kako tekućegračuna, tako i trgovinskog. I u toku 2010. godine primjećuje se smanjenje strane aktive, ali u

6 Procjena DEP-a.7 Procjena DEP-a je da će u 2010. godini realna stopa rasta BDP iznositi 0,5%.8 Na sjednici Vlade FBiH od 25.08.2009. godine Plan privatizacije do rujna 2010. godine poslan je na revizjuAgenciji za privatizaciju FBiH. Postoji mogućnost da se prodaja kompanija koje ostvaruju dobit prolongira zavrijeme nakon izlaska iz recesije, tj. stagnacije kako bi se ostvarila bolja tržišna vrijednost.

13

mnogo manjoj mjeri nego tokom 2009. godine, a to smanjenje je rezultat smanjenjapovlačenja sredstava kod komercijalnih banaka u inostranstvu. U okviru ovoga, značajno jeistaći da stanovništvo nastavlja da vraća svoja sredstva u bankarski sistem. Ostale investicije -obaveze u ovoj godini se ponovo počinju povećavati. Naravno, ostale investicije će sepovećavati uz pretpostavku da će država povećati svoje zajmove i zaduživanja kod različitihizvora u inostranstvu (npr. Svjetska banka, MMF), zatim da će se povećavati gotovina idepoziti stranih banaka u okviru strane pasive. Uz lagani oporavak BiH ekonomije, tokomove godine očekuje se i blaže povećanje sredstava po osnovu priliva direktnih stranihinvesticija, što će najvećim dijelom dati doprinos kretanja deviznih rezervi. Ukoliko dođe doprivatizacije strateških preduzeća u FBiH9 (što je predviđeno 2010. godine), ovo će biti iznačajan pokretač bržeg rasta deviznih rezervi, pa bi one mogle da ubrzaju svoj rast(odnosno, da se vrate na rast prije nego što je došlo do uticaja svjetske krize - oko 18%). Usvakom slučaju, ovo bi trebala biti godina kada finansijska kriza počinje da popušta, tako daukoliko ne dođe do navedene privatizacije, ipak će biti prisutan rast deviznih rezervi, aliminimalan koji neće prelaziti 2% g/g.

U pretpostavkama koje su sačinjenje za novčanu masu tokom 2009. godine korišteno jekretanje depozita, koji čine oko 80% novčane mase. Najznačajnija kategorija depozita kojičine većinu novčane mase su dugoročni depoziti, odnosno oročeni i štedni depoziti kako udomaćoj valuti, tako i u stranoj valuti. Tako prema procjenama depozita tokom 2009. godineukupni depoziti će zabilježiti negativnu stopu rasta. A u okviru njih štedni i oročeni depozitiće se smanjivati nešto sporijom stopom u odnosu na depozite po viđenju, tako da će onidirektno uticati da stopa rasta novčane mase takođe bude negativna (smanjenje od 3,5% g/g),iako je na kraju avgusta mjeseca zabilježeno smanjenje od 4,9%. Sa druge strane, drugakategorija koja ulazi u sastav novčane mase - gotovina izvan banaka - tokom 2009. godine ćezabilježiti negativnu stopu rasta, koja će takođe imati značajnog uticaja na ovako nizak rastnovčane mase.Tokom 2010. godine, kao što je već spomenuto, očekuje se postepeni oporavak od svjetskefinansijske krize koja se odrazila i na našu ekonomiju. A taj oporavak se veže i za oporavakna svjetskim tržišitma koje rezultira povećanim ulaganjima u naš bankarski sistem, ali iminimalnim prilivom sredstava po osnovu direktnih stranih investicija, što će dovesti i dominimalnog smanjenja ukupnih depozita, ali u isto vrijeme, i do minimalnog povećanjagotovine izvan banaka (po stopi rasta nešto višoj od 2% ). A, kao što je već poznatosmanjenje depozita, uticaće velikim dijelom, na kretanje novčane mase. Sa druge strane,tokom ove godine se očekuje da će i devizne rezerve početi ponovo svoj rast, tako da se možeu potpunosti očekivati da će se novčana masa smanjiti za nekih 0,5%, ili da će njeno kretanjestagnirati u odnosu na prethodnu godinu. Tokom ove godine, kao rezultat još uvijek prisutnognepovjerenja stanovništva u bankarski sektor, učešće gotovine izvan banaka u ukupnojnovčanoj masi ostaće na istom nivou kao i prethodne godine - oko 17%, a u korist većinskekategorije- depozita.

Vanjski sektor

Pretpostavke za međunarodna kretanja

Prvih devet mjeseci 2009. godine kako u svijetu tako i u BiH okarakterizirao je vrlo slabekonomski rast, jer turbulencije na finansijskom tržištu snažno pogađaju realne ekonomiješirom svijeta. Serije najavljenih ekonomskih paketa pomoći mogu donijeti olakšanje, ali tek udrugoj polovini 2009. godine. Prema procjenama Svjetske banke, globalna industrijska

9 Vidjeti fusnotu broj 7.

14

proizvodnja mogla bi ove godine biti za 15% niža nego u 2008. godini, a da će svjetskatrgovina pasti za najveći iznos u zadnjih 80 godina.Zemlje u razvoju čiji se ekonomski rast oslanja na strane direktne investicije i koje imajuuvozno zavisnu ekonomiju suočavaju se sa: otežanim pristupom inostranim izvorimafinansiranja, nižim prilivom stranih direktnih investicija i manjom inostranom tražnjom,otežanim uslovima za dobijanje potrošačkih i investicionih kredita, a sve to zajedno uslovićesporiji privredni rast u narednom periodu.Od 2010. se očekuje blagi oporavak ekonomija kao posljedica finansijskih paketa pomoći ismanjenja kamatnih stopa što bi trebalo dovesti do rasta tražnje. To zvuči ohrabrujuće, ali kadse uzmu u obzir projekcije BDP-a za BH glavne trgovinske partnere koji bi mogli podstaćirast BH izvoza i proizvodnje, situacija i nije tako sjajna. BDP Njemačke i Italije je u drugompolugodištu 2008. godine zabilježio najlošije rezultate u zadnjih dvadesetak godina saznačajnim padom izvoza, tražnje i potrošnje. Susjedne zemlje Hrvatska i Srbija su takođeimale znatno niže stope BDP-a dok se u 2009. godini prognozira značajan pad ekonomskeaktivnosti. Međutim, već polovinom 2009. godine razvijene zapadnoevropske ekonomijepolako se oporavljaju od krize i kreću prema ostvarivanju ekonomske aktivnosti koja je bilaprije svjetske ekonomske krize.

Grafikon 2: Stope promjene BDP-a u 2009 i 2010.

Izvor: IMF WEO Update (januar 2009.), ECB, Economist.

Pretpostavke o kretanjima svjetskih cijena osnovnih berzanskih roba – metala, nafte i hrane,su značajan pad u 2009.godini, a nakon 2010. godine se očekuje blagi oporavak da bi sedostigao nivo iz 2005.-2006. godine (Bez ponavljanja rekordnih cijena zabilježenih u 2008.godini)

Grafikon 3. Svjetske cijene nafte, metala i hrane (1995=100)

15

Izvor: World Economic Outlook Update- IMFOsnovne pretpostavke za projekcije BIH vanjskog sektora 2009. - 2012.

Globalna finansijska kriza i usporavanje ekonomije kod glavnih trgovinskih partnera BiHpočelo je da utiče na ekonomiju BiH. Loši rezultati susjednih ekonomija kao i glavnihtrgovinskih partnera iz EU a za BiH znače manju potražnju i plasman domaćih proizvoda nanjihova tržišta.Projekcija DEP-a za godišnju stopu promjene izvoza roba i usluga u 2009. je pad od 19,7%.Sa druge strane s obzirom da se veliki dio BH izvoza oslanja na uvozne komponente ili lohnposlove sa planiranim padom izvoza, ali i slabljenjem realnog dohotka građana BiH i tražnje,i uvoz u 2009. godini će se značajno smanjiti i to za 24,4%.

U 2010. godini se očekuje blagi oporavak svjetske tražnje kao rezultat finansijskih paketapomoći pa da se za BH izvoz prognozira rast od 7,4% a za uvoz 12,6%.

Za period 2011.-2012. se očekuje brži oporavak trgovine tako da će se godišnje stope rastaizvoza kretati od 12,5% do 15,4%; a uvoza od 12 do 10,3 procenata, dok bi deficit natekućem računu do 2012. godine mogao iznositi od 13 do 14% BDP-a.

Grafikon 4. Stope, izvoza, uvoza i trgovinskog bilansa roba i usluga

Izvor: projekcije DEP-a

16

Za promjene na inostranim tržištima je usko povezan BH izvoz metalnog sektora10 gdje jeregistrovan značajan pad svjetskih cijena metala11 (na nivo koji će se održati u narednih pargodina) kao posljedica umanjene tražnje za metalima (koja je opala uslijed krize realnogsektora). Kriza je u Njemačkoj snažno uzdrmala njihovu autoindustriju za koju BiH najviše iproizvodi dijelove. (Prema navodima Evropske asocijacije proizvođača automobilaproizvodnja evropskih automobila će tokom ove godine opasti za 25% zbog globalneekonomske krize). Sektor građevinske industrije takođe je usporen u 2009. godini što jedodatno umanjilo tražnju za BH izvozom opreme i ostalih metalnih proizvoda koji se koristeu te svrhe (šine za mostove itd). Lagani oporavak očekuje se tek u 2010. godini kada jeizvjesna mogućnost da će najavljeni paketi pomoći pokrenuti potražnju za metalnimproizvodima potrebnim za najavljene javne radove na izgradnji autoputeva, mostova, javnihzgrada i škola.

Svjetska tražnja za željezom i čelikom će u 2009. godini opasti najmanje za 15%. Svjetskecijene čelika su se prepolovile, a prozvodnja je već za 30% manja.Procjena BH izvoza željeza i čelika u 2009. godini je pad od 54,7%, a za proizvode od željezai čelika pad od 44,6. Pad izvoza će usloviti i pad uvoza (koji je potreban da bi se realizovaoznačajan dio izvoznih narudžbi) po istim stopama. Jedan od najvećih izvoznika BiH “ArcelorMittal” iz Zenice suočava se sa značajnim smanjenim narudžbama iz inostranstva usljedkojih je proizvodnja prepolovljena, a što je rezultovalo slanjem radnika na prinudne odmore iznačajnim smanjenjem plata. Dosadašnji ovogodišnji iskop željezne rude rudnika“ArcelorMittal Prijedor” je manji za oko 50% u odnosu na isti lanjski period što je rezultatznačajnog smanjenja narudžbi od strane kupaca, prije svega željezare u Zenici, te u Poljskoj,Češkoj i Rumuniji. U 2010. godini se u skladu sa očekivanjima prognozira rast izvoza od oko8% za željezo i čelik, a isto tako oko 8% za njihove proizvode, dok će se uvoz kretati od 8%do 14%. Vezano za cijene, ne očekuju se značajnije promjene (moguć je blagi rast). Do 2012.godine očekuje se ubrzanje trgovine kao posljedica oporavka ekonomije i povećane tražnje zaproizvodima od željeza i čelika po prosječnim godišnjim stopama od 11-14%.

U kategoriji aluminijuma situacija je na svijetskom tržištu nešto povoljnija, jer je nakonogromnog pada cijena krajem 2008. godine i početkom 2009. godine cijena aluminijumaskoro dostigla onaj nivo prije ekonomske krize. Potražnja je nešto smanjena (naročito izKine) a zalihe povećane12. DEP projekcija izvoza za aluminijum i proizvode od aluminijumaiz BiH u 2009. godini je pad od 46,7% g/g, što je podstaknuto kako pomenutim efektom nižihcijena, tako i smanjenih količina potrebnih ino-partnerima što će značajno umanjitiiproizvodnju. Očekuje se do kraja godine i povezani pad uvoza aluminijuma (potrebnog zapreradu i izvoz, ali i domaće potrebe) od 24,7%.Od 2010.-2012. godine prognozira se postepeni oporavak tražnje, a s tim u vezi i rast uvozaAl sirovina od 8-12%, a izvoza proizvoda od aluminijuma u 2010. godini od 12%, dok će seu 2011. i 2012. godini stope izvoza kretati od 8-10%.

Trgovina u sektoru mašina, aparata i opreme značajno je usporena jer je u prvih devetmjeseci 2009. godine pad tražnje i izvoza dostigao stopu od 30%. U okviru pomenutogočekuje se i pad uvoza od 31,6%. Uvoz mašina će se u 2010. godini vratiti na prethodni trendrasta od oko 8% sa dodatnim ubrzanjem (10-12%) do 2012. godine, dok će izvoz ovekategorije u 2010. godini rasti za 4%, a 2012. godine po stopi od 10%.

10 Prema nekim procjenama metalni sektor čini skoro polovinu cjelokupnog izvoza BH prerađivačke industrije.11 Cijene metala u svijetu su zabilježile pad u P2 2008, koji se nastavlja i u 2009.12 London Metal Exchange

17

Sektor drvne industrije bilježi sve lošije performanse. Drvoprerađivačka industrija već udrugoj polovini prošle godine počela je osjećati posljedice krize na svjetskom tržištu i u ovojgodini bilježi pad broja narudžbi iz Italije, Njemačke, Austrije i Crne Gore. Predviđena stopapada izvoza drveta u 2009. godini je 24,1%, dok se za namještaj predviđa pad od 4,1%.Uslijed oporavka svjetske tražnje u 2010. godini očekuje se blagi rast u okviru ove kategorijeod 5%, dok se u u 2012. godini može očekivati rast i do 7%, ali sa tendencijom većefinalizacije proizvoda, tj. većeg izvoza namještaja na uštrb izvoza drvene građe i trupaca.Jedini pozitivan primjer u 2009. godini biti će proizvodnja u sektoru mineralnih proizvodagdje je izvoz električne energije, koksa i dio prerađene nafte iz rafinerije u Brodu zabilježiopovećanje od 3,1%, dok se u 2010. godini očekuje rast od samo 0,5%. Značajniji rast izvoza(15% i 18%) se očekuje u 2011. Odnosno u 2012. godini zbog najavljenog otpočinjanja radaTE Stanari kod Doboja.

Pad uvoza naftnih proizvoda od 31,9% u prvih devet mjeseci 2009. godine rezultat jepotrošnje domaće nafte (iz rafinerije u Brodu) ali i znatno nižim cijenama nafte na svjetskomtržištu. U 2010. godine očekuje se značajan rast uvoza od 25%, dok će uvoz ove kategorije u2011. i 2012. godini blago rasti od 3% odnosno 4% u 2012. godini uslijed povećanja domaćetražnje dok će i cijene blago rasti.

Još jedan značajan sektor za BH industriju je hemijska industrija u okviru koje jenaznačajnija anorganska hemija gdje spadaju i proizvodi fabrike glinice Birač iz Zvornika(koja je u velikim problemima uslijed pada cijene glinice na svjetskim tržištima i posljedičnenekonkurentnosti ove kompanije). U 2009. godini predviđa se pad izvoza od 36,8% ali iuvoza po stopi od 40,7%, dok se od 2010-2011. godine očekuje blagi oporavak koji će značitirast izvoza ovim proizvodima od 6,5% do 8% (u 2012. godini stope će iznositi 15%).

Uvoz vozila u 2009. godini će doživjeti značajan pad od 37,5%, i pored efekta smanjenjacarina usljed potisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Pad uvoza automobila ćebiti izraženiji od pada uvoza ostalih proizvoda, jer automobili imaju visoku cijenovnuelastičnost i svakako spadaju u luksuzna dobra čija će kupovina biti znatno zapostavljena uvrijeme krize i recesije. Ipak, u 2010. godini očekuje se lagani opravak uvoza automobila, jerće i carine na polovne automobile biti još više umanjene tako da će rast uvoza ove kategorijeproizvoda iznositi 5% u 2010. godini i nastaviće trend rasta od 15% do 2012. godine.

Prehrambene prerađevine i farmaceutski proizvodi su dvije kategorije proizvoda koje imajuznačajno učešće u BH uvozu. Predhodnih godina su bilježile i značajne stope rasta, ali u2009. godini doći će do usporavanja rasta uvoza ili pak blagog pada uvoza. Premaprojekcijama DEP-a uvoz prehrambenih prerađevina će rasti za 1,2% u 2009. godini, dokse u 2010. godini očekuje rast u iznosu od 2%. Primjećujemo da ova kategorija proizvoda čaki u vrijeme krize bilježi male stope promjene uslijed cijenovne neelastičnosti.

Što se tiče uvoza farmaceutskih proizvoda on će u 2009. godini doživjeti pad od 9,9%, a u2010. godini će bilježiti usporen rast na nivou od 5%, jer se očekuje sve veća potražnjadomaćih lijekova kompanije „Bosnalijek“ koja iz godine u godinu bilježi sve bolje poslovnerezultate. Tokom 2011 i 2012. godine očekuje se i dalji rast od 8%.

Kriza će se nužno odraziti i na sektor usluga u BiH gdje se očekuje značajan pad inostranihturista kao i prihod od pružanja usluga BH građevinara u inostranstvu kojima su većnajavljena otpuštanja i smanjene kvote za rad. Ukupan pad prihoda od usluga će na kraju2009. godine iznositi 10,7%. Uvoz usluga će takođe bilježiti pad od 10,1%.Ovaj segment vanjske trgovine će se oporaviti u 2010. godini sa 7,5% rasta izvoza usluga(najviše putovanja) i 8,5% rasta uvoza. Do 2012. godine očekuje se rast izvoza usluga od

18

21,1% za koji će najviše biti zaslužne pružanje usluga inostranim turistima, transport ali i sveveći rast stavke – ostalih usluga. Stope rasta uvoza usluga do 2012. će se kretati od 8,5% do10,5% što podupire činjenica o povećanoj domaćoj potrošnji na putovanja u inostranstvo, ali irast potrebe za inostranim transportom domaćih roba do ino-kupca.

Bilans dohodaka će u narednom periodu (od 2009.-2012.) opadati (od -5% do 1%) uslijedpada priliva po osnovu kompenzacija BH radnika zaposlenih u inostranstvu ili u inostranimorganizacijama u BiH. Sa obzirom na otpuštanja BH radnika u inostranstvu zbog ekonomskekrize za 2009. godinu se planira pad salda na računu dokotka od 5%. Investicioni dohodakmonetarnih vlasti će takođe osjetno padati. Za period od 2011.-2012. se očekuju rastdohodaka od 1%.

Tekući transferi, koji su oduvijek finansirali značajan dio trgovinskog deficita, u 2009.godini su kao i u 2008 značajno umanjeni i to za 6,7%. Razlog za to je svjetska recesija iglobalno smanjenje zaposlenosti, a tako i BH dijaspore koja je važan faktor u ovomkontekstu. Pomenuti efekat pada se procjenjuje da će ostati kratkog daha, pa se u skladu sapretpostavkama o prestanku recesije od 2011. godine transferi polako počinju vraćati na nivoiz 2008. (3,6 milijardi KM), a da bi do kraja 2012 dostigle iznos od skoro 4 milijarde KM.U 2009. godini će kao rezultat kreditnih restrikcija i loših globalnih ekonomskih izgleda,pristup stranim sredstvima za lokalne banke biti smanjen, dok se za nivo direktnih stranihulaganja očekuje značajan pad. Značajnija strana ulaganja (FDI) se očekuju tek u 2010. i2011. godini, najvjerovatnije u privatizaciju BH Telekoma, Hidrogradnje, Fabrike duhanaSarajevo, KTK Visoko, Energopetrola i dr.

Kapitalni transferi će prestavljati sve manje važan izvor finansiranja uslijed manjeg prilivasredstava (vladinom i ostalim sektorima), dok će u budućnosti direktne strane investicije ali iino-zaduživanja predstavljati najznačajniji izvor sredstava za pokriće deficita na tekućemračunu.

Projekcije za FDI i privatizaciju 2009-2010

Na osnovu podataka Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne iHercegovine registrovana direktna strana ulaganja od maja 1994. zaključno sa 30.09.2009. suiznosila 7,35 milijardi KM.

Registrovani neto priliv direktnih stranih ulaganja u Bosni i Hercegovini za period januar-septembar 2009. godine iznosio je 288,5 miliona KM, što predstavlja manje 41% u odnosu naisto stanje u 2008. godini. Od ulaganja u zadnjem tromjesečju realno je očekivati da nečeprelaziti 200 miliona KM (uzimajući u obzir prosjek ulaganja u 4 tromjesečju i trenutnostanje ekonomije).

Grafikon 5: Stanje FDI u procentima od 1994 do 2008. godine

19

Izvor: MVTEO

Prema važećoj odluci Vlade FBiH očekuje se privatizacija državnih kompanija u narednih 15mjeseci u iznosu od oko 1 milijarde KM. (trenutno se priprema revizija plana privatizacijezbog ekonomske situacije u kojoj se odlaže privatizacija strateških preduzeća za najmanjejednu godinu do poboljšanja ekonomske situacije ).Na osnovu plana privatizacije Agencije za privatizaciju FBiH za nastupajući period (2009-2012) bilo je predviđeno ulaganje stranih investicija u preduzeća sa državnim vlasništvomkroz proces privatizacije u iznosu od 1,655,819,109.00 KM13. Do 30.09.2009. je privatizovansamo KTK Visoko i to od strane domaće firme tako da je realno očekivati nastavakprivatizacije strateških tek u 2010. i 2011.godini u zavisnosti od kretanja ekonomskih tokova.

U 2009. Godini je izvršena samo privatizacije KTK Visoko od strane domaćeg kupca14ali jetrenutno

U 2010. godini se očekuje privatizacija u iznosu od 316 miliona KM15 od sljedećih firmi:· "Aluminij“ dd Mostar (31.12.2005.) u iznosu od 75,145,862.00 KM, uz prethodnu

odluku vlade FBiH.· “Hidrogradnja” d.d. Sarajevo (1999.) u iznosu od 47,406,998.00 KM očekuje se do

kraja godine.· “Energoinvest” d.d. Sarajevo (30.06.2006.) u iznosu od 147,897,502.00 KM očekuje

se do kraja godine.· "Šipad export-import“ d.d. Sarajevo (1999.) u iznosu od 8,456,912.00 KM očejkuje se

do kraja godine.· “Remontni zavod Travnik” d.d. Travnik (31.12.1999.) u iznosu od 6,902,620.00 KM

uz prethodnu saglasnost Vlade FBiH· “Unis-udružena metalna industrija”d.d. Sarajevo (30.06.2005.) u iznosu od

32,413,734.00 KM uz prethodnu saglasnost Vlade FBiH do opredjeljenog brojadionica.

13 Prema knjigovodstvenoj vrijednosti firmi u državnom vlasništvu.14Knjigovodstvena vrijednost "KTK" d.d. Visoko je 69,629,267.00 KM uz prethodnu odluku vlade FBiH.15 Po trenutnoj knjigovodstvenoj vrijednosti mada bi tržišna vrijednost na berzi mogla dostići i dvostrukuvrijednost u zavisnosti od kretanja cijena dionica.

20

Od toga je privatizacija „Aluminij“ dd Mostar upitna jer se vodi sudski spor oko regularnostitenderske prodaje

Procjena ukupnih FDI za period 2009-2010. godina

Za 2009. godinu se očekuje ukupna (FDI) strana ulaganja u iznosu od 450-650 miliona KM.Obrazloženje: Dosadašnja ulaganja za tri kvartala ukupno iznose oko 289-290 miliona KM iako pretpostavimo da bi ulaganja u zadnjem kvartalu 2009 godine bila oko 150-300 milionaKM (dosadašnjim prosjek ulaganja u zadnjim kvartalima je 155 miliona KM uz prosječnopovećanje od 40-60% ulaganja u 2009 usljed oporavka od finansijske krize )

Osnovno pitanje koje se nameće su mogući modeli finansiranja izgradnje novih irevitalizacije postojećih objekata i postrojenja energetskog sektora. Prema odluci VladeFederacije BiH i Parlamenta izabran je model Strateškog partnerstva i joint venture ulaganja(najvjerovatnije 50/50%) sa kompanijom EnBW-Njemačka i (25% domaći /75% strani partneru slučaju izgradnje termoelektrane u Zenici) KaztransGas iz Kazahstana.Evidentno je kašnjenje u ulaganju od oko 400-500 miliona KM prema planiranoj dinamici u2009.godini zbog ekonomske krize i političke situacije.

Za 2010. godinu se očekuje oko 1 milijarda KM.Obrazloženje: Prema najavljenim revidiranim privatizacionim planovima očekuje se od 316miliona do 1 milijarda KM. U varijanti da se tržišna situacija bitnije ne popravi (što jevjerovatno) privatizacija najvećih i kompanija „BH Telekoma“ i HT Mostar bi se prologiralaza naredni period, pa bi ukupna DSU mogla biti tek oko 400-500 miliona KM. Ako se nastavitrend porasta stranih ulaganja usljed oporavka starnih finansijskih tržišta mogla bi seočekivati dodatnih 400-500 miliona KM. Realno je očekivati početak radova narekonstrukciji i izgradnji elektroenergetskog sektora uz ulaganja od 400-500 miliona KM (odtoga 280-350 miliona KM stranih ulaganja).Ulaganja u elektroenergetski sektor bi trebala da se povećaju ako se želi dostići željenadinamika iz plana rekonstrukcije i izgradnje elektroenergetskog sistema te bi direktna stranaulaganja od strane izabranih partnera trebala bi dostići gotovo 1 milijardu KM.

2.1.2. Ekonomski oporavak u 2011-2012

Potpuni oporavak svjetske ekonomije u 2011. bi trebao dovesti do snažnog rasta BiH vanjsketrgovine i ukupnog ekonomskog rasta koji je za 2011 i 2012 projiciran na nivou od oko 5,1 i6,7% respektivno. Ovaj rast bi trebao biti predvođen privatnom potrošnjom, investicijama iizvozom. To će neminovno dovesti do snažnog rasta uvoza i povećanja vanjskotrgovinskogdeficita u 2011. Nakon toga se očekuje jačanje rasta izvoza u 2012. koje bi moglo dovesti doneznatnog smanjenja trgovinskog deficita. Oporavak svjetske tražnje za metalima bi trebaobiti glavni faktor rasta izvoza. Pored toga, početak rada privatne termoelektrane u Stanarima(koja je trenutno u fazi izgradnje) namjenjene skoro isključivo za izvozna tržišta bi trebalodati dodatni značajan podsticaj izvozu. Očekivano intenziviranje privatizacije strateškihpreduzeća u FBiH naročito u 2011., intenziviranje izgradnje transportne infrastrukturesredstvima međunarodnih finansijskih institucija, te početak izgradnje termoelektrana u FBiHsu najvažniji događaji koji bi mogli dati podsticaj investicijama. Konačno, jačanje izvoznetražnje, te povoljniji uslovi kreditiranja bi trebali ponovno podstaći jačanje privatnihinvesticija tokom 2011-12. U ovom periodu se očekuje veoma jačanje značaja građevinskedjelatnosti i finansijskog sektora u ekonomskom rastu BiH.

21

Pretpostavke industrijske proizvodnje 2011-2012

U periodu od 2011-2012 postepeno se očekuje potpuni oporavak industrijske proizvodnje uBiH. Njazaslužniji za ovaj oporavak svakako bi trebala biti BiH prerađivačka industrija, prijesvega izvozno orjentisana prerađivačka industrija u FBiH. Najvažniju ulogu bi svakakotrebali imati preduzeća u metalnom sektoru kao što su ArcelorMittal Zenica, AluminijumMostar, Birač Zvornik koji bi poboljšanjem cijena na metala na svijetskom tržištu mogliznatno bolje iskoristiti svoje proizvodne kapacitete. Ovo bi se isto također moglo pozitivnoodraziti i niz manjih preduzeća u metalnoj industriji koji su direkto vezani za proizvodnju uovim gigantima. Također se očekuje će pozitivan doprinos prerađivačkoj industriji donijetiRafinerija nafte u Bosanskom Brodu koja bi do 2011. godine trebala dostići svoj planiraninivo proizvodnje od 4 miliona tona nafte. U ovom periodu kvaliteta goriva proizvedenih urafinerija trebala dostići evropske standarde što bi u značajnoj mjeri popravilo BiH izvoznusliku. Očekuje se da bi i hemijska industrija koja se i u godinama krize nameće kao važanfaktor BiH industrije mogla nastaviti pozitivan trend rasta te i u budućnosti znatno doprinjetipoboljšanju industrijske proizvodnje u BiH. U ovom periodu očekuju se nastavakgrađevinskih radova kako u infrastrukturi tako i u gradnji stanbenih objekata što će sigurnopozitivno djelovati na proizvodnju građevinskog materjala što će također dati značajandoprinos rastu BiH industrijske proizvodnje. Ovome je također potrebno dodati BiH drvo-prerađivačku industriju koja ima značajne izvozne potencijale te poboljšanje u prehrambenojindustriji na teritoriji cijele BiH od kojih se očekuje znatno veći doprinos rastu prerađivačkeindustrije u BiH. Ako se ovom značajnom oporavaku prerađivačke industrije u BiH pridodapoboljšanje situacije u elektro-energetskom sektoru (posebno od 2012 kada se očekujepokretanje termoelektrane Stanari), očekuje se da bi stopa rasta industrijske proizvodnje već2012. godine mogla dostići nivo proizvodnje iz vremena prije ekonomske krize kada je BiHostvarivala rekordne stope rasta u regionu. Pretpostavke DEP-a su da bi stopa industrijskaproizvodnja tokom 20012. godine mogla iznositi približno 10%.

Energetski Sektor

Trend oporavka elektro-energetskog sektora najznačajnije će se osjetiti kroz izvoz električneenergije, kao što je to bio slučaj u 2008. godini kada je stopa rasta izvoza električne energijeiznosila skoro 50%. Ako ovome dodamo moguće smanjenje potrošnje električne energije uindustrijskim postrojenjima u BiH koja su u velikoj mjeri pogođena globalnom ekonomskomkrizom posebno tokom 2009. godine, u ovoj godini očekuje se rast izvoza električne energijeod 15% , odnosno 12% u 2010. godini. I dok je očekivana stopa rasta izvoza električneenergiju tokom 2011. na nivou prethodnih godina od oko 15%, u 2012. godine očekuje sepovećanje stope rasta izvoza od preko 20% zahvaljujuči prije svega pokretanju TE Stanarikoja se isključivo bavi međunarodnom trgovinom električne energije.

Tržište rada – projekcije (2011.-2012.)

U 2011. godini se smatra da će doći do značajnijeg oporavka BH ekonomije odnosno izvozakao i priliva stranih direktnih investicija. Ove promjene će se pozitivno odraziti na tržišterada u BiH. Prema procjenama DEP-a oporavak industrijske proizvodnje, odnosno ekspanzijagrađevinskih radova će podstaći nešto značajniji rast broja zaposlenih (3,8%), koji će bitipraćen padom broja nezaposlenih lica od 4%. Snažan privredni rast u BiH će takođe podstaćinešto brži rast neto plata u BiH od 7,5%.

22

Kako se u 2012. godini očekuje potpuni opravak BH ekonomije (veća investiciona ulaganja,snažniji rast industrijske proizvodnje te građevinarstva) to je i realno očekivati da plate u BiHrastu nešto bržom stopom od oko 8%. Broj nezaposlenih lica bi se zbog pomenutih promjenaznačajno smanjio u korist broja zaposlenih lica naročito u privatnom sektoru (tabelaodabranih indikatora na tržištu rada BiH). Rast plata i broja zaposlenih u BiH bi podstakao irast penzija jer se penzije u BiH većinski finansiraju iz prihoda od doprinosa16 koje uplaćujuzaposleni. Međutim i pored navedene činjenice u BiH tokom 2009. godine nije došlo dopočetka funkcionisanja novog penzionog sistema kroz tri penziona stuba. Time supretpostavke o kretanju penzija u periodu 2010.-2012. izuzetno rizične pogotovo ako se uzmeu obzir neodrživost postojećeg penzionog sistema uz mali broj zaposlenih koji finansirapenzije i sve veći prirast novih penzionera.

Cijene – projekcije (2011.-2012.)

Prilikom izrade projekcija za period 2011. i 2012. godine potrebno je naglasiti da su zaostvarenje ovog scenarija, kao ključne pretpostavke uzete iste kategorije kao i u 2010. godini(poglavlje projekcija cijena za period 2009.-2010.). Na osnovu toga, smatra se da će sepomenutom periodu inflacija u BiH kretati oko 2,1% odnosno 2,3% respektivno.

Tabela 3: Pretpostavke o trendovima inflacije u BIH i EU2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

CPI BiH 7.4% -0.5% 1.8% 2.1% 2.3%CPI EU 3.7% 1.0% 1.3% 1.6% n/a

Izvor: Agencija za statistiku BiH, DEP kalkulacije za period 2009.-2012.; za EU EuropeanEconomic Forecast, Autumn 2009.

Prognoza kretanja stope rasta kredita i depozita, 2011. – 2012.

U razdoblju 2011. – 2012. godine očekuje se postepeni oporavak ekonomije BiH. Kako segospodarstvo bude oporavljalo i gospodarske aktivnosti povećavale, tako će se kretati iaktivnosti banaka, naročiti kreditiranje domaćih sektora. Zbog oživljavanja ekonomije,odnosno vanjske trgovine, povećanja investicija i krajnje potrošnje, moguće su i stope rastakredita od 10% u 2011. godini, odnosno i do 20% u 2012. godini. I na strani depozita doći ćedo rasta jer se očekuju profitabilnije poslovanje poduzeća, povećanja stope zaposlenosti ipada stope nezaposlenosti, kao i povećanje rasta stope plata. Prodaja državnih udjela uvlasništvu poduzeća mogla bi se realizirati u ovom razdoblju.

Grafikon 6: Ročna struktura i stope rasta ukupnih depozita i kredita

16 Penzije u FBiH se finansiraju isključivo iz doprinosa zaposlenih, dok se u RS penzije jednim dijelom finansirajuiz doprinosa zaposlenih (oko 82%) a preostali dio dotira Vlada RS.

23

Izvor: do 2008. godine CBBiH, od 2009. – 2012. godine procjena DEP-a

Monetarni agregati 2011. - 2012. godine

Što se tiče 2011. godine trebao bi se desiti potpuni oporavak naše ekonomije. Tako da sesporije povećavaju i deficit tekućeg računa i deficit trgovinskog računa, i za svaku narednugodinu deficit značajno usporava svoje povećanje. U istom periodu evidentno je i povećanje(ali sporije) doznaka građanima iz inostranstva, jer je i u svjetskim ekonomijama prisutanoporavak. U ovom periodu bi trebalo nastupiti neko stabilnije stanje, u smislu finansiranja -pozitivna kretanja. Jedno od njih je povećanje sredstava po osnovu direktnih investicija kojese nastavlja iz prethodne godine. U vezi sa ovim, za ovu godinu se vezuje i početak izgradnjetermoelektrana u FBiH sa strateški značajnim partnerima i početak izgradnje mrežeautoputeva u RS. Zatim, oporavak na inostranim finansijskim tržištima, potpuno vraćanjepovjerenja stanovništva u bankarski sektor i pojava novih bankarskih proizvoda, što se ogledau ponovnom povećanju strane aktive. Oporavak finansijskih tržišta u svijetu ogleda se i krozpovećanje strane pasive, i to posebno kroz povećanje gotovine i depozita koje banke ulažu usvoje jedinice u BiH. Takođe, do rasta strane pasive dovelo bi i povlačenje novih zajmova(EBRD zajmovi za puteve, Svjetska Banka) zahvaljujući sredstvima po osnovu prilivadirektnih investicija. Uz oporavak naše ekonomije i pozitivan rast i devizne rezerve bi trebalebrže da rastu, i da bilježe dvocifrenu stopu rasta (12%-17%).

Tokom 2012. godine, takođe, kao i prethodne godine, se sporije povećavaju i deficit tekućegračuna i deficit trgovinskog računa, i za svaku narednu godinu deficit značajno usporavasvoje povećanje. Tokom ove godine dolazi i sporijeg rasta (ili stagnacije) doznaka građanimaiz inostranstva, izazvano oporavkom i stabilizacijom svjetskih ekonomija. U ovom periodubi trebalo nastupiti neko stabilnije stanje, u smislu finansiranja - pozitivna kretanja. Tokomove godine, opet dolazi do usporenja rasta sredstava po osnovu direktnih investicija (i to poptretpostavkom da je u ranijim godinama došlo do privatizacije strateških preduzeća). Ovugodinu karakteriše ponovno vraćeno povjerenje stanovništva u bankarski sektor i samim timpozitivna stopa rasta strane aktive. Oporavak finansijskih tržišta u svijetu ogleda se i krozpovećanje strane pasive, i to posebno kroz povećanje gotovine i depozita koje banke ulažu usvoje jedinice u BiH. Takođe, do rasta strane pasive dovelo bi i povlačenje novih zajmova(EBRD, Svjetska Banka, komercijalne banke). Pretpostavlja se da bi devizne rezerve tokomove godine trebale da rastu oko 18%.

24

Grafikon 7: Devizne rezerve u periodu od 2004. – 2012. godine

Izvor: CBBiH i procjena DEP-a17

Tokom 2011. godine trebao bi se desiti potpuni oporavak naše ekonomije.Tako bi trebalotokom ove godine da se desi nešto brži rast novčane mase, u odnosu na prethodne godine. Tajrast bi bio rezultat stalnog priliva sredstava u bankarski sektor u vidu depozita privatnogsektora (koji čine glavnu kategoriju depozita), ali i proz prilive depozita iz javnog sektora.Rast novčane mase bi takođe bio rezultat i priliva sredstava po osnovu investicija. Tako birast tokom ove godina trebao biti malo preko 10%. Ovo se ipak može smatrati značajnimpovećanjem, ukoliko se uporedi sa prethodnim godinama. Do ovolikog rasta, doći će, uzpretpostavku da će doći do rasta ukupnih depozita i povećanja deviznih rezervi.

Tokom 2012. godine trebalo bi da se u našoj ekonomiji već desila stabilizacija i ponovni rastsvih privrednih aktivnosti, kao i priliv sredstava od investicija i novih zajmova. U skladu satim, trebalo bi da dođe do nešto bržeg rasta depozita, sa jedne strane, i značajnog rasta,deviznih rezervi sa druge strane. Tako da bi uz navedene pretpostavke, moglo da dođe doznačajnijeg i nešto bržeg rasta novčane mase od preko 18%.

Projekcije za FDI i privatizaciju 2011-2012

U 2011. godini se nastavlja započeti proces priprema i privatizacije sljedećih firmi u iznosuod 1 milijardu KM. Treba napomenuti da je privatizaciju "BH Telecom“ d.d. Sarajevo uiznosu od 571 milion KM, te „Hrvatske telekomunikacije“ d.d. Mostar u iznosu 154 milionaodnosno realno očekivati da tek u 2012 godini radi trenutno nerealno niske tržišne cijene kojabi se eventualno dobila. U tom slučaju ukupan iznos bez privatizacije „BH Telecoma“ i HTdd Mostar bi bio oko 280-300 miliona KM za 2010. godinu..

· "BH Telecom“ d.d. Sarajevo (2001.) u iznosu od 571,143,783.00 KM, te je zaprivatizaciju potrebno usvajanje „Politike privatizacije“ i donošenje potrebnihzakonskih i podzakonskih akata u FBiH.

17 Do septembra 2009. godine korišteni su zvanični podaci Centralne banke BiH, a za ostale godine korištene suprojekcije DEP-a zasnovane na bazi podataka CBBiH.

25

· "Hrvatske telekomunikacije“ d.d. Mostar (2006) u iznosu od 154,151,018.00 KM te jeza privatizaciju potrebno usvajanje „Politike privatizacije“ i donošenje potrebnihzakonskih i podzakonskih akata u FBiH.

· “Agrokomerc” d.d. Velika Kladuša (31.12.2004) u iznosu od 280,247,684.00 KM teje potrebna saglasnost Vlade FBiH i odluka o načinu privatizacije.

U 2012. godini očekuje se privatizacija u iznosu 100 miliona KM (ako se privatizacija BHTelekoma BH i HT Mostar provede u 2012. godinu ukupan iznos bi bio 1,3 milijardu KM18

od sljedećih preduzeća u državnom vlasništvu):· "Sarajevo-osiguranje" dd Sarajevo u iznosu od 26,932,912.00 KM· "Energopetrol" d.d. Sarajevo u iznosu od 15,188,891.00 KM· "Fabrika duhana Sarajevo" d.d. Sarajevo u iznosu od 51,147,743.00 KM uz prethodnu

odluku vlade FBiH.· "Željezara Zenica" d.o.o. Zenica u iznosu od 53,114,199.00 KM gdje je iznos od

103,114,199.00 KM umanjen za 50,000,000.00 KM da bi se riješio iznospotraživanja.

Potrebno je naglasiti da je tržišna vrijednost ovih firmi može varirati i do +50% naročito u2012. godini.Prema postojećim podacima Investiciono Razvojne Banke RS planirana je privatizacija unarednom periodu (2009-2012. godinu) firmi u državnom vlasništvu u izvosu od12,300,116.42 KM prema knjigovodstvenoj vrijednosti.Dodatna ulaganja se očekuju u elektroenergetskom sektoru od 3 milijarde KM do 2011 i jošdodatne 3 milijarde KM u periodu 2012-2015. godina19.Osnovno pitanje koje se nameće su mogući modeli finansiranja izgradnje novih irevitalizacije postojećih objekata i postrojenja energetskog sektora. Prema odluci VladeFederacije BiH i Parlamenta izabran je model Strateškog partnerstva i joint venture ulaganja(najvjerovatnije sa stranim učešćem od 50-75%) sa kompanijama APET Grupa - Austrija,EnBW-Njemačka i KaztransGas iz Kazahstana.Prema toj procjeni direktno strano ulaganje (FDI) u energetski sektor bi do kraja 2011 bimoglo iznositi oko 1-1,5 milijarde KM i za period 2012-2015 još moglo iznositi 1,5-2milijarde KM.

Tabela 4: Plan investicija u energetski sektor BiH

18 Prema knjigovodstvenoj vrijednosti dok se na tržištu dionica realno mogla očekivati i tri puta veća cijena.19 Uz uslov da politička i ekonomska situacija bude stabilna te ispoštuje predviđena dinamika rekonstrukcije iizgradnje energetskog sektora iz studije ESSBiH.

26

Izvor: Studija energetskog sektora u BiH (ESSBiH finasiran od Svjetske Banke)

Ulaganja u elektroenergetski sektor bi trebala da se povećaju ako se želi dostići željenadinamika iz plana rekonstrukcije i izgradnje elektroenergetskog sistema te bi direktna stranaulaganja od strane izabranih partnera mogla dostići gotovo 1 milijardu KM.

U tom slučaju u 2011. godini bi se moglo očekivati 1 do 1,5 milijarda KMObrazloženje: Od nastavka privatizacije (predviđena je privatizacija Agrokomerca) bi semogao očekivati iznos od oko 300 miliona KM.Iznos od eventualne prodaje BH Telekoma dd i HT dd Mostar (780 miliona KM+155 milionaKM prema knjigovodstvenoj vrijednosti) u slučaju porasta tržišne vrijednosti ove firme od20-50% na berzi (usljed oporavka ukupne privredne situacije) bi mogao biti i do 1.5-2,5milijarde KM.Nastavak ulaganja u elektroenergetski sistem bi trebao dostići oko 500-1000 miliona(od toga50%-75% FDI) u zavisnosti od ostvarene dinamike ulaganja u prethodnim godinama (uslučaju kašnjenja u prethodnim godinama uz nastojanje da se dostigne željeni tempo, bila bi 1milijarda). Ako bi se redovna ulaganja povećala na prosjek iz prethodnih godina prije krize tj.u 2006/2007 godinu, iznosila bi oko 950 miliona KM.U 2012. godini se očekuje sličan iznos od oko 1,5-2,5 milijarde KM zbog ulaganjaelektroprivredu i nastavka privatizacije prema revidiranom planu privatizacije.Najvjerovatnije bi tržišna vrijednost BH Telelcoma i HT Mostar mogla dostići dvostruku, čaktrostruku knjigovodstvenu vrijednost od oko 2-3 milijarde KM. Realno je očekivati i oko500-1000 miliona KM ulaganja u elektroenergetski sektor kao i redovna ulaganja izinostranstva čiji prosjek iznosi oko 800-1000 miliona KM.

Grafikon 8: Projekcije FDI

27

0

500.000

1.000.000

1.500.000

2.000.000

2.500.000

DEP Projekcije

3. JAVNE FINANSIJEEkonomska kriza koja je zahvatila Bosnu i Hercegovinu krajem 2008 godine odrazila se napad izvoza i domaće potrošnje. Smanjenje prihoda kao rezultat ovakvih kretanja namećeneophodnost vođenje oprezne fiskalne politike usmjerene na ograničavanje i smanjenje javnepotrošnje.

U cilju očuvanja makroekonomske stabilnosti Bosna i Hercegovina je zaključila Stand-byaranžman sa MMF-om u iznosu od 1,2 milijarde EUR na period od tri godine, od čega se 1/3ili 400 miliona EUR odnosi na Republiku Srpsku a 800 miliona EUR na Federaciju Bosne iHercegovine. Tokom pregovora sa MMF-o vlasti Bosne i Hercegovine sačinili su Pismonamjere kojim su Vijeće ministara i vlade entiteta preuzele velike obaveze u pogledusmanjenja javne potrošje u toku trajanja aranžmana.

3.1. Bilans i dug šire vlade

Fiskalna politika i strategija u Bosni i Hercegovini zasniva se na obavezama koje su vlasti uBiH preuzele kroz stand-by aranžmana a ogledaju se u politici upravljanja javnompotrošnjom i daljim smanjenjem unutrašnjeg i vanjskog duga. Prema preporukama MMF-avođenje oprezne fiskalne politike zahtijeva ograničenje i smanjenje budžetskog deficita za2009 i 2010 godinu. Potreba vođenja oprezne fiskalne politike usmjerene na ograničavanjejavne potrošnje proizilazi, između ostalog, iz negativnih efekata ekonomske krize naprihodovnoj strani.

3.1.1. Fiskalna strategija i srednjoročni ciljevi

Fiskalni strategija u Bosni i Hercegovini počiva na obavezama koje su Vijeće ministaraBosne i Hercegovine i vlade entiteta preuzele u ispunjenju Stand-by aranžmana zaključenimsa MMF-om kojima se treba postići smanjenje deficita putem redukcije javne potrošnje. Oviciljevi će se postići preduzimanjem određenih reformi i mjera u kategorijama prihoda anaročito potrošnje.

Prihodi od indirektnih poreza

Obzirom da 80% poreskih prihoda (isključujući doprinose) u Bosni i Hercegovini čineprihodi od indirektnih poreza njihova projekcija predstavlja bitnu osnovu godišnjeg i

28

srednjoročnog planiranja budžeta na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini. Prvinegativni efikti na krize na naplatu prihoda od indirektnih prihoda osjetile su se u četvrtomkvartalu 2008 godine i nastavio sa silzom putanjom i u 2009 godini. U prvih devet mjeseci2009 godine neto naplata prihoda od indirektnih poreza se smanjila za 11,95% u odnosu naisti period prošle godine. Najveći pad je zabilježen kod prihoda od carina koji je je poredsnažnog pada uvoza uzrokovan primjenom odredbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju,odnosno ukidanju ili smanjivanja carina na proizvode iz EU. Prema projekcijama očekuje seda će se do kraja 2009 godine na jedinstvenom računu Uprave za indirektno oporezivanjenaplatiti 4.420,9 miliona KM neto prihoda što je za 10,3% manje od prikupljenih sredstava u2008 godini.

Projekcije prihoda od indirektnih poreza za period od 2010. do 2012. godine bazirane su nasljedećim postavkama:

a. prognozama makroekonomskih pokazatelja za pomenuto razdoblje,b. daljoj primjeni Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u skladu sa dinamikom

smanjenja i ukidanja carina na uvoz dobara porijeklom iz EU,c. primjeni novog Zakona o akcizama, koji podrazumijeva kontinuirano usklađivanje

stopa akciza u BiH sa minimalnim standardima u EU.

Očekuje se da će prihodi od PDV-a rasti u 2010.godini u odnosu na 2009.g. iznadprojektovane stope rasta potrošnje kao rezulrat planiranog povećanja stope posebne akcize nacigarete početkom 2010.godine sa sadašnjih 0,15 na 0,30 KM po pakovanju. Premamakroekonomskim prognozama u 2011. i 2012. godini očekuje se snažniji rast potrošnjenego u 2010. godini, što je osnovni razlog višeg projektovanog rasta prihoda od PDV-a uovim godinama.

Proces harmonizacije politike indirektnog oporezivanja sa pravnim okvirom i minimalnimstandardima u EU nastavlja se u 2010.godini prema planiranoj dinamici. U toku 2009.godinedonesen je novi Zakon o akcizama u BiH kojim se uvode standardi EU u pogledupropisivanja jedinstvenih definicija akciznih proizvoda (s referencom na Kombiniranunomenklaturu), procedura držanja i postupanja sa akciznim proizvodima i strukture i visinestopa akciza. Određena usklađivanja u segmentu oporezivanja PDV-om u BiH sa pravnimokvirom u EU, iako planirana u 2009.godinu, pod stalnim pritiskom derogiranja postojećihelemenata politike PDV-a (širi opseg nulte stope i oslobađanja, diferencirane stope) suodložena za naredno razdoblje. Očekuje se da će od 2010.g. započeti proces kontinuiranogusklađivanja Zakona o PDV-u u BiH sa redizajniranim pravnim okvirom oporezivanja PDV-om u EU, pogotovo u pogledu oporezivanja usluga. Tokom 2009.g. implementirano jenekoliko pojednostavljenih carinskih procedura kojim se olakšava i ubrzava izvoznocarinjenje i rasterećuju kompanije izvoznici. U narednom razdoblju očekuje se daljaimplementacija SSP u skladu sa predviđenom dinamikom i implementacija konvencije TIR.

Uslijed navedene izmjene zakonske regulative u oblasti duhana i duhanskih prerađevina,prognoze prihoda od akciza u narednom razdoblju vrlo su neizvjesne zbog oskudnih podatakai analiza tržišta i ponude cigareta, cjenovne elastičnosti i strukture potražnje, modelaponašanja i psihologije potrošača cigareta. S obzirom na navedeno i ostale važne rizikeostvarenja projekcija, poput povećanja krijumčarenja cigareta i rasta crnog tržišta, ovisno odpretpostavki elastičnosti tražnje potrošača na cijene cigareta, u 2010. godini procijenjeniefekti se kreću od pesimističnih 2,73% do optimističnih 5,11% od ukupno projektovanihprihoda u 2009. godini. U 2011. i 2012. godini se očekuje nastavak trenda snažnog rastaprihoda od akciza na duhan i duhanske prerađevine, s obzirom da projekcije za navedeni

29

period predstavljaju programski scenario koji uključuje efekte kontinuiranog povećanjaposebne stope akcize na duhan.

Projekcije prihoda od putarine u periodu od 2010. do 2012. godine vezane su za projekcijerealnog rasta bruto društvenog proizvoda. Treba imati u vidu da se u prvom polugodištu2010. godine može očekivati snažniji rast ovih prihoda, kao i u slučaju akciza na cigarete,zbog odloženog efekta povećanja stope putarine (primjena Zakona od 1.7.2009.). Usljeduključivanja polugodišnjih efekata izmjene stope putarine projektovan je snažan godišnjirasta ovih prihoda (23,8%), uprkos očekivanom nultom rastu realnog društvenog proizvoda u2010.godini. Budući da se u bližoj budućnosti ne planira dalje usklađivanje stope akciza nanaftne derivate sa standardima EU efekti novog Zakona su ograničeni samo na prvopolugodište 2010.g., dok je u periodu od 2011. do 2012. godine rast ovih prihodaprojektovan u skladu sa projekcijama bruto društvenog proizvoda.

Projekcija prihoda od carina za period od 2010. do 2012. godine uzima u obzir istorijskusezonsku shemu naplate ovih prihoda i uvoza, projekcije uvoza, udio preferencijalnog uvozaiz EU u ukupnom uvozu i njegovu strukturu prema pojedinim aneksima Sporazuma ostabilizaciji i pridruživanju. Bez obzira na projektovani rast uvoza u svakoj od narednihgodina, usljed efekata liberalizacije tržišta sa EU i pojave efekta supstitucije uvoza iz trećihzemalja uvozom iz EU projektovan je pad ovih prihoda u narednom trogodišnjem periodu.Novim Zakonom o akcizama je povećana stopa putarine, kao posebne vrste akcize naenergente s namjenskim karakterom potrošnje, čime se ukupna stopa akcize na naftnederivate značajno približila minimalnoj stopi u EU. Uvođenjem posebne akcize na cigareteBiH je prešla na primjenu složene stope akcize kod oporezivanja cigareta. Zakonom jepredviđena dinamika kontinuiranog usklađivanja stopa posebne akcize na cigarete nagodišnjoj razini kako bi se minimalni iznos akcize na cigarete, koji je trenutno na snazi u EU,dostigao do 2015. godine. Strategija postepenog usklađivanja stopa akcize sa minimalnomstopom u EU trebala bi doprinijeti da se zacrtani standardi EU postignu bez većih negativnihmakroekonomskih implikacija po opću razinu cijena i funkcioniranje tržišta i konkurentnosti.Očekuje se da će se povećanjem stope posebne akcize na cigarete destimulirati potrošnjajeftinijih i nekvalitetnih cigareta i smanjiti ukupna potrošnja za 10% do 2012.g., što bidugoročno trebalo pozitivno djelovati na smanjenje efekata eksternalija na zdravlje ljudi iživotni okoliš. Fiskalni efekti povećanja stopa akciza na energente i cigarete u 2009.godinisu značajani i pored djelovanja globalne ekonomske krize i kontrakcije potrošnje iekonomskih aktivnosti. Iako se nove stope primjenjuju tek od 1.7.2009. procjenjuje se da ćeukupni fiskalni efekti povećanja stope akcize na energente i cigarete, uključujući ipripadajući dio PDV-a, u 2009.g. iznositi oko 0,76% BDP, a u 2010.godini 1,1% BDP. Unarednim razdobljima, kontinuiranim povećanjem stopa akciza na cigarete porast prihoda odakciza nadoknadiće gubitke prihoda od carina koji su rezultat primjene SSP.

S obzirom na gore navedeno, nakon pada prihoda od indirektnih poreza u 2009. godini, unarednom periodu očekuje se postepeni oporavak. U 2010. godini, projektovan je blagioporavak ekonomije, a projektovani rast prihoda uzrokovan je prvenstveno efektima izmjenezakonske regulative u oblasti akciza. Pored efekata izmjene posebne akcize na cigarete od1.1.2010. godine, na projektovani rast prihoda u 2010. godini ima uticaj i to što je primjenanovog Zakona o akcizama stupila na snagu u drugom polugodištu 2009. godine. Kao rezultattoga efekti primjene novog Zakona o akcizama neće biti ravnomjerno raspoređeni tokom2010.g., te se snažniji rast prihoda očekuju se u prvom polugodištu 2010.g. Premamakroekonomskim projekcijama u periodu od 2011. do 2012. godine može se očekivatisnažniji oporavak ekonomije, koji će donijeti i rast prihoda od indirektnih poreza. Pored toga,

30

rastu prihoda značajno će doprinijeti i kontinuirano povećanje posebne stope akcize nacigarete, odnosno usklađivanje stopa akciza u BiH sa minimalnim standardima u EU.

Javni rashodi

Uska fiskalna baza i efekti ekonomske krize na prihode uslovljavaju veću posvećenost vlastiBiH na redukciju javne potrošnje kako bi se postigao glavni fiskalni cilj a to je ograničavanjedeficita generalne vlade na 4,4% BDP-a20 u 2009 godini i dalja fiskalna konsolidacija unarednom periodu. Ovaj cilj fiskalne politike biće ostvaren kroz rebalanse budžeta na svimnivoima vlasti za 2009 godinu i mjerama redukcije potrošnje koje će biti inkorporirane ubudžetima u narednom periodu, a na koje su se vlasti BiH obavezele kroz Stand-byaranžman. Mjere prilagođavanja, usmjerene na kontrolisanje tekućih rashoda, otvorićeprostor za veću alokaciju ograničenih prihoda na infrastrukturne projekte koji će doprinijetiublažavanju negativnih efekata ekonomske krize.

Obzirom da plate i socijalna davanja čine većinu rashoda, glavne mjere redukcije rashodaodnosile bi se na smanjenje plata na svim nivoima vlasti i preduzimanje sveobuhvatnihstrukturalnih reformi, posebno onih koje se odnose na socijalna davanja, koje bi doprinijeleodrživosti javnih finansija.

3.1.2. Tekući bilans i srednjoročne perspektive

U skladu sa prethodno opisanom strategijom fiskalne konsolidacije u ovom odjeljku dajemoopis budžetskih i ekonomskih mjera Institucija BiH i entiteta koje trebaju doprinijetipostizanju fiskalnih ciljeva.

Bilans institucija BiH i srednjoročne perspektiveSukladno dogovoru usaglašenom sa MMF-om u studenom 2009. godine u proceduri Prvogpregleda po Stand By aranžmanu, Institucije BiH će u 2009. godini zabilježiti suficit od 33mil KM, a usljed mjera štednji uključenih u Stand By aranžman dogovoren u svibnju 2009.godine.U implementaciji Stand By aranžmana, državna razina je ispunila sve uvjete, odnosnonapravila uštede koje su pokrivene izmjenama određenih zakona još sredinom 2009. godine.Naime, u okviru Stand By aranžmana, dogovorene su sljedeće uštede u proračunu InstitucijaBiH za 2009. godinu, koje su na snazi od 1. srpnja:

· Smanjenje osnovice za izračun plaća svim uposlenicima sa 535,5 na 498 KM(odnosno smanjenje plaća uposlenih za oko 7%),

· Smanjenje toplog obroka svim uposlenim s 11,7 KM na 8 KM po danu,· Smanjenje regresa svim uposlenim sa 630 na 586 KM,· Dodatna štednja svih operativno-materijalnih (putni troškovi, izdaci za telefonske i

poštanske usluge, izdaci za energiju i komunalne usluge, nabava materijala, izdaci zausluge prijevoza i goriva, troškovi zakupa, izdaci za tekuće održavanje, izdaci zaosiguranje u troškove platnog prometa i ugovorene i druge usluge, uključujućireprezentaciju) i tekućih kapitalnih rashoda u 2009. godini.

Ovim mjerama, će institucije BiH u 2009. godini uštedjeti oko 60 mil KM na tekućimrashodima u odnosu na usvojeni proračun 2009. godine.

20 Prema MMF-u ukupan deficit iznosi 5,1% u odnosu na GDP po proizvodnom metodu koji je manji u odnosuna rashodovni GDP i koji se koristi u ovom dokumentu

31

Ovih 60 mil KM, institucije BiH će prenijeti kao financiranje u proračun za 2010. godinu,zajedno sa 40 mil KM ostatka neutrošenih sredstava po usvojenom Izvješću o izvršenjuproračuna institucija BiH za 2008. godinu, te 40 mil KM viška sredstava uplaćenim od dobitiCBBiH u 2009. godini (proračunom za 2009. godinu planirano je 100.000.000 KM, auplaćeno je 120.000.000 KM).Tako će se u 2010. godini prenijeti akumulirani neutrošeni iznos sredstava od oko121.000.000 KM. Pored toga, deficit od 193 mil KM 2010. godini (0,6% ukupnog GDP-a zaBiH) financirat će se i sredstvima od sukcesije u iznosu od 17 mil KM, sredstvima od GSMlicenci u iznosu od 18 mi KM. Nedostajući dio sredstava od 40 mil KM će biti financiranDPL kreditom za proračunsku potporu Svjetske banke.Nacrtom proračuna institucija BiH za 2010. godinu predviđeni su ukupni rashodi InstitucijaBiH u iznosu 1.052.534.000 KM i veći su za 17.176.000 KM ili 2% u odnosu na 2009.godinu, i rashodi vezani za servisiranje vanjskog duga u iznosu od 341.655.000 KM i manjisu za 42.333.000 KM ili 11% u odnosu na 2009. godinu.Projekcije za 2011. i 2012. godine predviđaju uravnoteženost proračuna institucija BiHimajući u vidu činjenicu da se ne predviđa suficit u 2010-toj godini i da se planira smanjenjeprihoda od CBBiH. Zbog toga se za 2011 i 2012 godinu predviđa zamrzavanja brojauposlenih na razini 2010. godine.Prilikom pripreme proračuna institucija BiH, Ministarstvo financija i trezora BiH se vodilosljedećim prioritetima:

· izgradnja državnih funkcija vezanih za ispunjavanje uvjeta za Europsko partnerstvo.Ovo nameće utemeljenje novih i jačanje postojećih institucija. DokumentomEuropsko partnerstvo 2008, navodi da je ključni kratkoročni cilj BiH: «osigurati daministarstva i institucije na državnoj razini budu adekvatno financirani, operativni ipropisno opremljeni, posebice u pogledu prostorija i osoblja. »

· prilagodba programa i aktivnosti Ministarstva obrane i drugih resornih ministarstavauključenih u implementiranje prijama Bosne i Hercegovine u Partnerstvo za mir (PfP)i pristupanje NATO-u;

· neadekvatnom kadrovskom popunjenošću u postojećim institucijama pa se uproračunu za 2010 godinu predviđa upošljavanje jedne trećine nedostajućih kadrova aza 2011 i 2012 se predviđa zamrzavanje broja usposlenih na razini 2010-te godine.

· osiguranje dijela sredstava za višegodišnja ulaganja proračunskih korisnika pri čemusu, uslijed nedostatka sredstava, prihvaćena samo ulaganja u već započete i odobreneprojekte obuhvaćene planom višegodišnjih ulaganja, te najnužnija zanavljanjadotrajale opreme.

· osiguranje sredstava za nove proračunske korisnike, i to Agenciju za lijekove imedicinska sredstva BiH, Agenciju za policijsku potporu, Agenciju za antidopingkontrolu, Agenciju za forenzička ispitivanja i vještačenja i Agenciju za školovanje istručno osposobljavanje kadrova (za koje su u prvoj polovini 2009. godine dodjeljenasredstva iz rezerviranja za nove institucije), kao i osiguranje sredstava putemproračunske pričuve za dodatne nove institucije, obzirom da je u postupku donošenje iusvajanja više zakona, čije implementiranje će također tražiti formiranje novih organai tijela na razini BiH ili postojećim korisnicima.

Obzirom da u institucijama BiH plaće i naknade čine oko 70% ukupnih rashoda politikanovog upošljavanja ima najveći utjecaj na fiskalnu stratagiju ove razine vlasti. U 2010. godiniplaniran je ukupan broj uposlenih od 21.778, dok je proračunom za 2009. godinu odobreno21.394 uposlenih. Ovo povećanje broja uposlenih planirano u 2010. predstavlja popunjavanje

32

trećine preostalih mjesta do pune sistematizacije, obzirom da je u 2009. bilo zamrznutoupošljavanje. Potrebe za novim upošljavanjem se odnose na euro-atlanske integracije zemlje.Plaće i naknade uposlenih su za sve godine (dakle 2010, 2011 i 2012. godinu) planirane natemelju dogovora u okviru Stand By aranžmana, tj. uz smanjenje osnovice za plaće uinstitucijama BiH sa 535,5 na 498,1 KM, smanjenje toplog obroka na 8 KM, te regresa uvisini od 586 KM, što zbrojno predstavlja prosječno smanjenje primanja uposlenih uinstitucijama BiH za oko 10%.

U narednom razdoblju, potrebno je daljnje jačanje fiskalne koordinacije kroz snažniji radFiskalnog vijeća BiH i usvajanje sveobuhvatnijih Globalnih okvira fiskalne bilance i politikau BiH, sa opsežnijim podacima o stavkama prihoda, rashoda, financiranja u odnosu napostavljene fiskalne ciljeve, konsolidirano za BiH i pojedinačno za svaku razinu vlasti. Takobi ovaj dokument zaista predstavljao kvalitetan srednjoročni fiskalni okvir. Na taj način bidošlo do znatnog napretka u sveukupnom makro-fiskalnom upravljanju u BiH, posebice usvjetlu međunarodne ekonomske krize, u tijeku koje će kvalitetno fiskalno planiranje ipraćenje izvršenja biti od posebne važnosti.

Nadalje, bit će potrebno uskladiti raspodjelu proračuna sa prioritetnim politikama, uzimajućiu obzir: novu razvojnu strategiju BiH i strategiju socijalnog uključivanja čiju pripremukoordinira Direkcija za ekonomsko planiranje BiH i koje bi trebale biti kompletirane iusvojene krajem 2010. godine, programe javnih investicija, Europsko partnerstvo kao i ostalepostojeće i planirane razvojne dokumente na svim razinama vlasti.

Federacija Bosne i Hercegovine

Radi ispunjavanja fiskalnih ciljeva Federacija BiH se obavezala izvršiti fiskalnukonsolidaciju kroz rebalans budžeta na svim nivoima vlasti. U cilju daljeg smanjenja javnihrashoda u Parlamentu Federaciji BiH u julu 2009. godine usvojen je Zakon o načinuostvarivanja ušteda u Federaciji BiH kojim se nalaže smanjenje plata, naknada, transfera idrugih tekućih rashoda tokom trajanja programa i dok novi zakonski dokumenti koji seodnose na ovu potrošnju ne budu pripremljenii usvojeni.

Kako bi se pravno regulisalo već uvedeno smanjenje plaća zaposlenih u organima uprave isvim drugim institucijama i ustanovama koje se finansiraju iz budžeta Federacije BiH, vladaće do kraja godine usvojiti Izmjene i dopune Zakona o načinu ostvarivanja ušteda na način daisti uključe sljedeći nivo ušteda:

(i) na bruto platama i naknadama koje će biti smanjene za 10 procenata,(ii) na naknadama troškova zaposlenih gdje će se uvesti gornja granica od 1% prosječne

plate za naknadu za topli obrok, te smanjiti regres na 50 procenata prosječne plate savrijednosti od 75 procenata plaće pojedinca. Do stupanja na snagu Izmjena i dopunaZakona o načinu o ostvarivanja ušteda, Vlada Federacije BiH, je kao privremenumjeru, donijela Odluku o smanjenju koeficijenata po platnim razredima svihbudžetskih korisnika Federacije BiH.

Da bi na trajnoj osnovi riješili nedostatke u postojećem sistemu plata u javnom sektoru itransfera, vlada Federacije je pripremila novi nacrt Zakona o platama i naknadama zadržavne službenike na svim nivoima vlasti kao i nacrt Zakona iz socijalnog sektora. To ćeomogućiti dalje smanjenje izdataka za plate i naknade te održavanje rashoda za socijalnetransfere na nivou rebalansa budžeta za 2009. godinu. Kao rezultat toga, konsolidovani

33

budžetski defict će se smanjiti na 555 miliona KM u 2009.godini ili 2% GDP-a, odnosno 437mil KM u 2010. godini ili 1,5% GDP-a.

Vlada Federacije BiH će, u konsultacijama sa Svjetskom bankom, poduzeti sveobuhvatnereforme sistema plaćanja po osnovu prava u cilju boljeg korištenja sredstava po osnovuimovinskog cenzusa. Kao prvi korak, do kraja 2009. godine, planira se:(i) uvesti dohodovni prag za ostvarivanje prava na socijalna davanje za civilne invalide,

civilne žrtve rata, ratne invalide, dobitnike ratnih priznanja i demobilisane borce;(ii) vezati rast svih naknada sa inflacijom, a ne sa rastom prosječne plate; i(iii) usvojiti zakon kojim bi se eliminisale posebne beneficije za nezaposlene

demobilizirane borce od 01.05.2010. godine.(iv) Provesti će se reforma beneficiranih penzija do kraja marta/ožujka 2010 godine,

odnosno reformisati će se penzijska prava ratnih vojnih invalida i demobilisanihboraca, zatim prava na penzionisanje pod povoljnim uslovima vojnih osiguranikaVojske Federacije BiH i državnih službenika i namještenika bivšeg Federalnogministarstva obrane.

Ove reforme će uključiti izmjene i dopune postojećih zakona:· Zakon o reviziji korisnika prava iz oblasti branilačko-invaliske zaštite (do kraja

2009.). Revizija korisnika će započeti do 01.januara/siječnja 2010. godine, a odmahće se prestati sa isplatama naknada onim korisnicima koji se izvedu iz prava. Rezultatirevizije će biti objavljivani kvartalno na web stranici vlade zajedno sa procjenomrealizovanih mjesečnih ušteda.

· Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravima demobiliziranih branilaca ičlanova njihovih porodica.

· Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravima dobitnika ratnih priznanja iodlikovanja do kraja 2009. godine sa primjenom od 01.januara/siječnja 2010. godine;

· Zakon o osnovama socijalne zaštite i minimumu socijalne sigurnosti; Zakona otemeljnim pravima osoba sa invaliditetom; Zakona o pravima civilnih žrtava rata;

· Zakon o usmjeravanju isplata novčanih naknada će biti usvojen od strane parlamentado 31.marta/ožujka 2010. godine.

· Zakon o penzionisanju pod povoljnim uslovima vojnih osiguranika kojim bi seobjedinile sve uredbe Vlade Federacije BiH o povoljnijim uvjetima za sticanje pravaza starosnu mirovinu vojnih osiguranika Vojske Federacije BiH i državnih službenikai namještenika bivšeg Federalnog ministarstva obrane (Uredba I, II i III). Svrhaizmjene zakona će biti smanjiti iznose koji se isplaćuju za beneficirane penzije(pooštravanjem kriterija podobnosti i približavanjem prosječnih iznosa ovih iredovnih penzija) te uskladiti ukupne troškove sa raspoloživim sredstvima koja sudirektno predviđena za ovu svrhu. Ovo će pomoći da se očuva finansijski integritetsistema javnih penzija od čijih prihoda zavise najugroženije kategorije društva.

· Kako bi se ubrzala tranzicija ka sistemu utvrđivanja socijalnih prava na osnovukriterija podobnosti, provesti će se imovinski i dohodovni cenzus, te uvesti kontrolaimovinskog statusa za sve nosioce boračkih i socijalnih prava do 01. januara/siječnja2011.

Vlada Federacije će usvojiti sveobuhvatan zakon o platama, koji će uspostaviti potpunoharmoniziran, sveobuhvatan i transparentan sistem svih naknada za sve nivoe vlasti do krajamarta/ožujka 2010.godine. Sve naknade i dodatci će biti konsolidovani u osnovnu platu.Ovim zakonom će biti propisani platni razredi i koeficijenti za kategorije nositelja izvršnih

34

funkcija, izabranih dužnosnika i savjetnika, državnih službenika i namještenika kao ipolicijskih službenika. Osnovicu bi donosila Vlada u dogovoru sa sindikatom i sukladnonačelu transparetnosti.

Vlada Federacije uviđa potrebu za izmjenom budžetskog procesa kako bi osigurala dausvojeni zakoni imaju odgovarajuću finansijsku podršku. U tom smislu će se raditi nausvajanju zakona o fiskalnoj odgovornosti. U međuvremenu, odnosno do krajanovembra/studenog 2009. godine bit će usvojene Izmjene i dopune Zakona o budžetima uFederaciji BiH. Cilj izmjena jeste osigurati da niti jedan zakon ne bude usvojen bezprethodne cjelovite analize njegovih fiskalnih implikacija i mogućnosti finansiranja.

Republika Srpska

U okviru mjera realizacije Stand-by aranžmana i smanjenja deficita Vlada Republike Srpskeje usvojila rebalans budžeta Republike Srpske za 2009. godinu koji uključuje nižukonsolidovanu potrošnju.

Vlada Republike Srpske će do 31.decembra 2009. godine usvojiti budžet za 2010. godinu kojipredviđa konsolidovani deficit od 497.miliona KM (1,7% procenta BDP BiH). Uštede ukonsolidovanom budžetu republike Srpske za 2010 godinu će biti realizovane kroz:

· smanjenje plate u iznosu od 3 miliona KM u odnosu na rebalans budžeta za 2009.godinu kroz izmjene i dopune Zakona o platama zaposlenih u organima upraveRepublike Srpske, Zakona o platama zaposlenih u MUP-u RS, kazneno-popravnimustanovama i sudskoj policiji i Zakona o platama zaposlenih u oblasti prosvjete ikulture Republike Srpske;

· smanjenje plata zaposlenih u jedinicama lokalne samouprave u 2010 u odnosu naizvršenje 2009. godine u iznosu od 8.5 miliona KM,

· smanjenje plata zaposlenim u vanbudžetskim fondovima (PIO, Fond zdravstvenogosiguranja, Fond za dječiju zaštiti i Zavod za zapošljavanje) u 2010. u odnosu naizvršenje 2009. u iznosu od 3.7 miliona KM; i

· smanjenje plata zaposlenih u Javnom preduzeću „Putevi Republike Srpske“ u 2010. uodnosu na izvršenje 2009. u iznosu od 0.3 miliona KM.

Uštede od 40 miliona KM će biti realizovane na vanbudžetskim fondovima i to:· Fond PIO 25.0 miliona КМ u skladu sa Strategijom reforme penzionog sistema i

sanacije prvog stuba obaveznog osiguranja;· Fond zdravstvenog osiguranja 15.0 miliona КМ na troškovima zdravstvenog sistema;· deficit prema Fondu PIO će biti smanjen putem izmirenja obaveza budžeta Republike

Srpske po osnovu Protokola o međusobnom usklađivanju obaveza i potraživanja zauplatu doprinosa za penziono i invalidsko osiguranje za demobilisane borce (od12.07.2007.) isplatom sa escrow računa - 38.0 miliona КМ.

· Ostvarivanjem ušteda kroz kontrolu dinamike povlačenja vanbudžetskih sredstava(ino-kredita) u iznosu od 10.0 miliona КМ.

Za ostvarivanje ovih fiskalnih ciljeva Republika Srpska će napraviti izmjene i dopune Zakonao pravima boraca vojnih invalida i porodica poginulih boraca odbrambeno-otadžbinskog rataRepublike Srpske i Zakona o zaštiti civilnih žrtava rata u skladu sa DPL projektom Svjetskebanke i uputiti ih u skupštinsku proceduru do 31.decembra 2009. godine.

35

Vlada Republike Srpske će sačiniti izmjene i dopune Zakona o penzijsko-invalidskomosiguranju u skladu sa Strategijom reforme penzijskog sistema i provesti u proceduruusvajanje do kraja marta 2010-te godine.

3.1.3. Nivo zaduženosti i razvoj događaja

Stanje javnog duga Bosne i Hercegovine (unutrašnji i vanjski dug) na dan 30.09.2009 godineiznosi 7.964,9 miliona KM, od čega se na unutrašnji dug odnosi 3.109,3 KM ili 39% a navanjski dug 4.855,6 KM ili 61%. Ukupan javni dug BiH u odnosu na GDP 200821 iznosi28,5% što BiH svrstava u kategoriju nisko zaduženih zemalja i ukazuje na održivost javnogduga u BiH.

Stanje javnog duga u BiH na dan 30.09.2009 godine (u mil KM)Kategorija Institucije BiH FBiH RS DB Ukupno

Unutrašnjidug*

1.594,4 1.427,7 87,2 3.109,3

Vanjski dug 12,3 3.222,1 1.612,7 8,5 4.855,6Ukupno: 12,3 4.816,5 3.040,4 95,7 7.964,9*Napomena: Iznos unutrašnjeg duga obuhvata zakonom procjenjenu vrijednost

Unutrašnji dug u Bosni i Hercegovini, čije je rješavanje u ingerenciji entiteta čini 39%ukupnog javnog duga u Bosni i Hercegovini, odnosno 33% javnog duga Federacije BiH i47% javnog duga Republike Srpske. Unutrašnji dug se sastoji od opštih obaveza, staredevizne štednje i ratnih potraživanja.

U FBIH procjenjena ukupna vrijednost unutrašnjeg duga, po Zakonu, iznosi 1712,5 milionaKM po kategorijama kako je prikazano u sljedećem tabelarnom pregledu.

Unutrašnji dug Federacije BiHKategorija Federacija BiH u mil. KM

Procjena premaZakonu

Plaćeno Stanje 30.09.2009

Opšte obaveze 62,5 42,5 20,0Stara deviznaštednja

1.150,0 74,2 1075,8

Ratna potraživanja 500,0 1,4 498,6

21 Prema procjeni Direkcije za ekonomsko planiranje GDP za 2008 iznosi 27.934 mil. KM22 Izvor podataka: ministarstva financija entiteta, Direkcija za finansija Brčko Distrikta.Restitucija nije obuhvaćena. U trenutno stanje unutarnjeg duga evidentirani su procijenjeni iznosi koji će seisplaćivati gotovinski, kao i oni iznosi koji će se izmirivati putem emisije obveznica unutarnjeg duga Bosne iHercegovine.

Stanje unutaršnjeg duga na dan 30.09.2009. godine22 u mil. KM

Vrsta obveze UkupnoFBiH RS DB

Opšte obveze 191,7 20,0 171,7 0,00Stara devizna štednja 1.819,6 1.075,8 656,6 87,2

Ratnašteta/potraživanja 1.098,0 498,6 599,4 0,00

Ukupno 3.109,3 1.594,4 1.427,7 87,2

36

UKUPNO: 1.712,523 118,1 1.594,4

Od ukupno procjenjenog unutrašnjeg duga, do 30.09.2009. godine, isplaćeno je 118,1 milionaKM. Za izmirenje obaveza Federacija je u 2009 godini izdala obveznice ukupne vrijednosti537,19 miliona KM. U 2010 godini Federacija BiH namjerava izvršiti drugu emisijuobveznica po osnovu izmerenja potraživanja za staru deviznu štednju u procjenjenom iznosuod 50,0 miliona KM, u 2011 godini drugu emisiju obveznica za izmirenje ratnih potraživanjau procjenjenom iznosu od 29,2 miliona KM. Preostale obaveze po osnovu stare devizneštednje i ratnih potraživanja Federacija BiH će izmiriti putem emitovanja obveznica.

Pregled emisije obveznica FBiH za izmirenje unutrašnjeg duga u mil KM u 2009. godiniDatum Namjena Iznos u mil.

KMRok

dospijećaGraceperiod

Kamatnastopa

22.07.2009 Ratna potraživanja 190,67 15 10 2,5%26.10.2009 Stara devizna

štednja346,52 5 - 2,5%

Ukupno: 537,19

Ukupno procjenjeni unutrašnji dug u Republici Srpskoj po zakonu iznosi 1.761,7 milionaKM, od čega je otpisano 70,4 miliona KM. Ukupno procjenjeni unutrašnji dug pokategorijama prezentiran je u sljedećoj tabeli.

Unutrašnji dug Republike SrpskeKategorija Republika Srpska u mil. KM

Procjena premaZakonu

Plaćeno Stanje 30.09.2009

Opšte obaveze 316,424 144,7 171,7Stara deviznaštednja

774,9 118,3 656,6

Ratna šteta 600,0 0,6 599,4UKUPNO: 1.691,3 263,6 1.427,7

Po osnovu servisiranja unutrašnjeg duga u RS plaćeno je ukupno 263,6 miliona KM od čega sena isplate za kamate i anuite po osnovu emitovanih obveznica odnosi 70,6 miliona KM.Za izmirenje unutrašnjeg duga RS je do 30.09.2009. godine izvršila nekoliko emisija obveznica:

Pregled emisije obveznica u RS za izmirenje unutrašnjeg dugaDatum Namjena

IznosRok

dospijećaGrace period Kamatna

stopa31.12.2007 Opšte obaveze 1.735.962,- 15 5 1,5%28.02.2008 Stara devizna štednja 209.742.717,- 5 - 2,5%30.06.2008 Ratna šteta 40.764.772,- 15 5 1,5%15.12.2008 Opšte obaveze 542.293,- 15 5 1,5%15.12.2008 Ratna šteta 27.868.713,- 15 5 1,5%22.12.2008 Sudske presude 2.908.047,- 15 5 1,5%

23 Od ukupno procjenje vrijednosti prema Zakonu , od kategorija koje podliježu verifikaciji, verifikovano jeukupno 683,7 miliona KM ili 40% zakonom procijenjene vrijednosti.24 Od ukupno procjenje vrijednosti po zakonu u iznosu od 386,8 miliona KM oduzet je iznos otpisa u vrijednostiod 70,4 miliona KM

37

28.08.2009 Stara devizna štednja 6.621.416,- 5 - 2,5%30.10.2009 Ratna šteta 80.545.470,- 14 4 1,5%Ukupno: 370.729.390,-

U narednoj tabeli dat je pregled plana izmirenja obaveza po osnovu unutrašnjeg duga uentitetima i Distriktu Brčko.

Plan izmirenja unutrašnjeg duga u mil KM

Godina Ukupno BiH FBiH RS DB2009 166,3 91,2 69,5 5,62010 254,2 111,2 136,3 6,72011 233,9 116,5 110,2 7,22012 250,9 102,1 141,1 7,7Ukupno: 905,3 421,0 457,1 27,2

U strukturi vanjskog duga 41,7% ili 1.747,2 miliona KM čini «stari dug» a 58,3% ili 2.446,4miliona KM čini novi dug. Prema područjima ulaganja novog duga 45,1% ili 1.103, 4 milionaKM čine infrastrukturna ulaganja25, 24% ili 588,1 miliona KM čine ulaganja u privredu26 i30,9% ili 754,9 miliona KM odnosi se na javnu/budžetsku potrošnju27.Od 2002 godine, kada je u strukturi ulagaganja vanjskog duga preovladavala ulaganja ujavnu/budžestku potrošnju (54%), dolazi do značajnijeg prestrukturiranja ulaganja nainfrastrukturu i privredu.

Grafikon 9. Namjena kredita u odnosu na stanje „novog“ duga kroz razdoblje

0,00

500,00

1.000,00

1.500,00

2.000,00

2.500,00

3.000,00

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 200 6. 2007. 2008.

"Novi dug"

G ospodarske djelatnosti

Infrastruktura

Javna - proračunskapotrošnja

Glavnina vanjskog duga Bosne i Hercegovine veže za tri valute – EUR, SDR i USD, kojepored direktnog udjela u stanju duga (a i njegovom servisu) sudjeluju i u „korpi“ valuta, kojedeterminiraju vrijednost obračunskih valuta Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetskebanke – SDR (Special Drawing Rights) i CPU (Currency Pool Unit).

25 Telekomunikacije, vodosnabdijevanje, ceste, električna energija, željeznice, plin, promet itd.26 Lokalne inicijative, poljoprivredu, industriju, izvoznu podršku, trgovineske olakšice, pomoć u privatizaciji itd.27 Javni radovi, demobilizacija, obrazovanje, zdravstvo, žrtve rata, budžetska podrška itd.

38

Valutna struktura vanjskog duga BiH

ValutaStanje duga

(mil KM)Procenat

EUR 1.641,8 39,2

SDR 1.377,1 32,8

USD 651,4 15,5

CPU 307,6 7,3

Ostalo 215,7 5,2

Ukupno: 4.193,6 100,0

U valutnoj strukturi otplate kredita preovladavaju EUR i USD s posebnim trendom rastaisplata u EUR-ima. U 2008. godini 96,3% duga otplaćeno je u ove dvije valute, dok serelativno mali broj kredita otplaćuje u drugim valutama. Efekat ovakve valutne struktureomogućio je, imajući u vidu da režim deviznog kursa domaće valute počiva na valutnomodboru i fiksnom kursu prema EUR, da obveza osiguranja domaće valute za servisiranjevanjskog duga Bosne i Hercegovine u posljednjih par godina, prema projektovanimvrijednostima, bude niža, između ostalog, i zbog oscilacija vrijednosti USD-a prema EUR-u.

Većinu kredita koji su odobreni Bosni i Hercegovini i dalje karakterizira povoljan kreditniaranžman s dugim „grace“ razdobljem i rokovima otplate, te fiksnom i niskom kamatnomstopom. Prosječna kamatna stopa ugovorenih inokredita je 2,98 %. Od ukupnougovorenih kredita 57,05% kreditnih sredstava zaključeno je s fiksnom, dok je 42,95%kredita zaključeno s promjenjivom kamatnom stopom. „Stari“ dug je ugovoren sprosječnom kamatnom stopom od 3,63%. Od ukupno ugovorenih „starih“ kredita 31,60%je s fiksnom, a 68,40% je s promjenjivom kamatnom stopom. „Novi“ dug je ugovoren sprosječnom kamatnom stopom od 2,60%. Od ugovorenih novih kredita 71,74% jeugovoreno s fiksnom, a 28,26% je ugovoreno s promjenjivom kamatnom stopom.

Buduće stanje vanjske zaduženosti će, uz respektovanje zakonom predviđenihograničenja28, uveliko zavisiti od dinamike povlačenja postojećih kredita, ispunjavanjauslova za korištenje stand by aranžmana, ratifikacije odobrenih kredita kao i otplate većugovorenih kredita. Pod pretpostavkom ispunjenja uvjeta iz stand by aranžmana iplanirane realizacije odobrenih kredita, realno je procijeniti da će se stanje vanjskog dugakretati u rasponu od 20-30% od BDP. Procjena stanja vanjske zaduženosti BIH umilionima KM:

Procjena stanja vanjske zaduženosti BiH u 000 KMKategorija 2009 2010 2011 2012

28 Do 18% redovnih prihoda iz prethodne fiskalne godine za kreditno zaduženje i do 30% vrijednosti redovnihprihoda iz prethodne fiskalne godine za državna jemstva

39

Stari dug 2.303.713 2.541.590 2.030.226 1.698.997Novi dug 3.418.376 4.676.782 6.023.032 6.783.263Ukupno: 5.722.089 7.218.377 8.053.259 8.482.260

Projekcije otplate vanjskog duga su bazirane na poznatim pokazateljima i ugovorenimkreditinim uslovima. U projekciji servisiranja vanjskog duga uračunate su rezerve od 5%kojim bi se pokrili rizici vezani za promjenjljivu kamatnu stopu, promjene deviznogkursa, otplate kamata po osnovu angažovanja novih kredita i nove alokacije starog duga.

Plan servisiranja obaveza vanjskog duga u 000 KM2010 godina 2011 godina 2012 godina

OpisKamate

iKamate

iKamate

i

Glavnicaservis.

tr. Ukupno Glavnicaservis.

tr. Ukupno Glavnicaservis.

tr. UkupnoDržavni dug 229.312 96.073 325.385 236.567 149.068 385.635 283.558 118.647 402.205

Od toga zaFederaciju BiH 140.897 63.051 203.948 147.089 84.245 231.334 174.388 69.290 243.678Od toga zaRepublikuSrpsku 85.251 32.179 117.430 87.280 62.918 150.198 106.618 47.850 154.468Od toga zaDistrikt Brčko 0 145 145 - 139 139 51 144 195Od toga zaDržavneinstitucije 3.164 699 3.863 2.198 1.766 3.964 2.501 1.363 3.864

Dug entiteta 2.921 3.193 6.114 2.811 3.096 5.907 3.006 3.034 6.040Od toga zaFederaciju BiH 2.921 2.943 5.864 2.811 2.846 5.657 3.006 2.783 5.789Od toga zaRepublikuSrpsku 0 250 250 - 250 250 - 251 251

Ukupno 232.233 99.266 331.499 239.378 152.164 391.542 286.564 121.681 408.245Novi krediti - 9.244 9.244 - 34.633 34.633 - 60.562 60.562Sveukupno 232.233 108.510 340.743 239.378 186.797 426.175 286.564 182.243 468.807

Rizici vezani za projekciju servisiranja vanjskog duga odnose se na mogućnost promjene(povećanje) deviznog kursa USD i mogućnost promjene postojećih kreditnih uslova, prijesvega povećanje committment fee i povećanje kamatne stope za kredite sa ugovorenomvarijabilnom kamatnom stopom.

Garancije na osnovu vanjske zaduženosti

Zakon o zaduživanju, dugu i jamstvima („Službeni glasnik BiH“, broj 52/05) uređuje dug ijamstva Bosne i Hercegovine. Zakonom je utvrđen pojam i namjena državnog jamstva,potrebna dokumentacija i postupak izdavanja jamstva, uspostava Jamstvenog fonda,ograničenje iznosa državnih jamstava, nadzor i prestanak jamstava, plaćanje, naplata duga tefinanciranje na temelju državnih jamstava.

40

Ograničenje iznosa državnih jamstava je utvrđeno Zakonom. Prema ovoj odredbi ukupnaizloženost države po izdanim jamstvima ne smije prelaziti 30% vrijednosti državnih prihodautvrđenih u trenutku odlučivanja o izdavanju jamstva.

U proteklom razdoblju, a osobito pod utjecajem svjetske ekonomske krize i mjera Vijećaministara u prevladavanju iste, ukazala se potreba za proširenjem namjene državnih jamstava.Naime, izdavanje državnih jamstava samo za kapitalna ulaganja, kako je to predviđenoZakonom, onemogućava izdavanje jamstava za zajmove namijenjene drugim programima koji suod iznimnog značaja za ekonomsku stabilnost zemlje.

Imajući u vidu navedeno, Ministarstvo financija i trezora BiH pripremilo je Prijedlog Zakona oizmjenama i dopunama Zakona o zaduživanju, dugu i jamstvima kojim će se proširiti namjenadržavnih jamstava i samim tim prevladati nedostaci pravne regulative.

U dosadašnjem razdoblju Bosna i Hercegovina izdala je jamstvo za kreditno zaduženje uinozemstvu na iznos od 5.800,000 EUR-a. Jamstvo je izdano za projekt pitke vode za Tuzlu,preradom vode iz vještačkog jezera Modrac, kreditor je Izvozno-uvozna banka Mađarske, akrajnji korisnik kredita JKP Tuzla. Kredit je zaključen na razdoblje od 13 godina uključujući„grace“ razdoblje od 4 godine, uz polugodišnju kamatnu stopu od 2,72%. Kamata se plaća od2005. godine, a prva otplata po glavnici dospijeva u 2009. godini. Krajnji korisnik je do sadaredovno izmirivao obveze po ovom kreditu.

Bosna i Hercegovina je završila pregovore sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj(EBRD) o zaključivanju dva Ugovora o garanciji. Jedan od ugovora odnosi se na kreditnuliniju, čiji je zajmoprimac Agenciji za osiguranje depozita Bosne i Hercegovine, kojim državagarantira da će zajam koji je predmet Ugovora o zajmu otplatiti u potpunosti ili djelomično,ukoliko to ne uradi zajmoprimac, odnosno Agencija za osiguranje depozita.

Kredit, u iznosu od 50 miliona EUR čiji je korisnik Agencija za osiguranje depozita BiH,namjenjena je povećanu limita osiguranog depozita sa trenutnih 20.000 KM na planiranih50.000 KM. Povećanje visine osiguranih depozita sa 20.000 KM na 50.000 KM jedna je odpredloženih u paketu mjera iz nadležnosti Vijeća ministara za ublažavanje uticaja globalneekonomske krize na ekonomiju Bosne i Hercegovine, usmjerene na očuvanje stabilnostibankarskog sektora.

Rok otplate kredita je 15 godina, počevši od osme godine nakon njegovog potpisivanja, uzpolugodišnje anuitete i polugodišnje plaćanje kamata koja je EURIBOR. Taksa nanepovučena sredstva je 0,5% godišnje i 0,5% jednokratna provizija na iznos kredita.Ugovorom o garanciji Bosna i Hercegovina garantuje Evropskoj banci za obnovu i razvojotplatu kredita.

Drugi ugovor o garanciji se odnosi na kreditnu liniju čiji je zajmoprimac Međunarodniaerodrom Sarajevo namjenjen proširenju putničkog terminala i modernizaciji rulne staze istajanke. Iznos zajma je 25 miliona EUR sa rokom otplate od 15 godina, uključujući greisperiod od 3 godine, uz polugodišnje anuitete tokom 12 godina, kamatnu stopu EURIBORplus 1% marže, jednokratne provizije u iznosu od 1% i proviziju na nepovučena sredstva od0,5% godišnje. Ugovorom je data mogućnost fiksiranje kamatne stope.

Upravljanje vanjskim dugom

Imajući u vidu činjenicu da je elementarna vodilja kvalitetnog upravljanja duga – postizanjenajnižeg troška financiranja po zaduženjima, navode se neke od aktivnosti koje se vode u

41

okviru Ministarstva financija i trezora BiH u dijelu upravljanja javnim dugom pri čemu seteži realiziranju sljedećih ciljeva:

a) redovno servisiranje dospjelih obveza;b) zadovoljavanje financijskih – kreditnih potreba BiH;c) postizanje najnižeg troška financiranja uz prihvatljivu razinu rizika;d) aktivnosti na razvitku domaćeg tržišta kapitala.

U kontekstu navedenog daje se kraći osvrt po spomenutim ciljevima i naprecima, pokrenutimaktivnostima, realizacijama po istim, te preprekama i ograničenjima.

a) redovno servisiranje dospjelih obveza

Bosna i Hercegovina redovno servisira obveze na temelju inokreditnih zaduženja štonedvojbeno doprinosi očuvanju i poboljšanju stečenog kreditnog rejtinga i omogućava pristupnovom zaduživanju jer se postojeće obveze redovno i bez zaostataka izmiruju. Iz navedenogproizlazi značajan kredibilitet Bosne i Hercegovine kod inopovjeritelja.

U projekciji servisiranja vanjskog duga uračunate su rezerve od 5% kojim bi se pokrilirizici vezani za promjenjljivu kamatnu stopu, promjene deviznog kursa, otplate kamata poosnovu angažovanja novih kredita i nove alokacije starog duga. Ovaj nivo rezerve, uprojektovanju servisiranja vanjskog duga, pokazao se u dosadašnjoj praksizadovoljavajućim.

b) zadovoljavanje financijskih – kreditnih potreba BiH

Kao što je već navedeno, u prethodnom razdoblju kreditna zaduženja bila su najznačajnijezastupljena k javnom, odnosno proračunskom sektoru, uz potporu zdravstvu, obrazovanju,financiranju projekata javnih radova, demobilizaciji itd. Također, nužna ulaganja uinfrastrukturne projekte pomogla su obnavljanju dobrog dijela infrastrukture u zemlji, ali idalje postoji potreba za kontinuiranim ulaganjem s obzirom na potrebu stvaranja ambijentakoji će potpomoći razvitak, a zemlju učiniti atraktivnijom za strane ulagače.

Ostaje prioritet, posebno u svjetlu ekonomske krize, financiranje projekata u cilju potporegospodarskih djelatnosti, koji, iako imaju tendenciju rasta, još uvijek zaostaju za ulaganjimau infrastrukturu i javnu potrošnju.

c) postizanje najnižeg troška financiranja uz prihvatljivu razinu rizika

Pokrenute su aktivnosti s ciljem snižavanja troškova financiranja, po već zaključenimkreditima, kroz SWAP aranžmane. Po Konsolidiranom zajmu „B“ kod WB-a – IBRD-arazmatrano je nekoliko različitih pravaca (prijevremeno vraćanje duga, zamjena varijabilnekamaten stope u fiksnu u dogovorenoj valuti i zamjena kamatne stope u varijabilnu stopu udogovorenoj valuti LIBOR +1%), i to iz razloga što je svaka od navedenih varijanti, zbogfluktuiranja deviznog tečaja, izračunom pokazala određene uštede u odnosu na obveze izugovorenog zajma.

Nakon izvršenih analiza, usuglašenih stavova s entitetima, te preporukom Fiskalnog vijećaBiH izvršena je konverzija dotadašnje kamatne stope (CPL) na fiksnu (CWFR) kamatnustopu koja sada iznosi 2,78% čime je izvršena ukupna ušteda od 126,5 miliona KM (61,4miliona KM za FBiH i 65,1 miliona KM za RS), odnosno 90,9 miliona USD (46,8 milionaUSD za RS i 44,1 miliona USD za FBiH) po kursu CPU i USD na dan 31.07.2009. godine.

42

Kao što je poznato, Bosna i Hercegovina je sa zemljama povjeriteljima u okviru Pariškogkluba potpisala Službeni zapisnik o konsolidaciji i reprogramu duga BiH pri čemu jeoprošteno 67% duga (Napuljski uvjeti). Službenim zapisnikom dogovorena su i načela natemelju kojih će se voditi bilateralni pregovori sa zemljama povjeriteljima. Slijedomnavedenog, a na temelju Sporazuma o konsolidaciji i reprogramu duga između Vlade BiH iVlade SR Njemačke, data je mogućnost Bosni i Hercegovini otpisivanja duga uz uslovfinansiranja dogovorenih projekata.

Do sada su potpisan dva posebna sporazuma o konverziji duga između KfW i Bosne iHercegovine. Prvi ugovor je potpisan 01.02.2006. godine u iznosu 20 miliona EUR. Poovom ugovoru prestaje obračun kamate na ovu vrijednost duga a entiteti su bili u obavezi dado 30.12.2013 godine , u budžetima, da obezbjede 4 miliona EUR (1.360.036,4 EURRepublika Srpska i 2.639.963,6 EUR Federacija BiH) za finansiranje projekata koji susadržani u sporazumu. Uspješnom implementacijom projekata do utvrđenog roka entitetimase otpisuje iznos duga od 20 miliona EUR (za Federaciju BiH 14.274.400,- Eur a zaRepubliku Srpsku 5.725.600,- EUR).

Drugi sporazum o konverziji duga zaključen je 28.04.2009 u iznosu od 20 miliona EUR. Uskladu sa zaključenim sporazumom prestaje obračun kamate ali su entiteti dužni do30.12.2013 godine obezbjediti 4 miliona EU (Republika Srpska 1.145.120,- EUR aFederacija BiH 2.854.880,- EUR) za finansiranje dogovorenih projekata. Ukoliko se završiimplementacija projekata do navedenog datuma entitetima će biti otpisan iznos duga od 20miliona KM (za Federaciju BiH 14.274.400,- a za Republiku Srpsku 5.725.600,- EUR).

Treći ugovor o konverziji zajma je u pripremi u vrijednosti 12,8 miliona EUR. Entiteti će bitiu obavezi finansirati projekte u vrijednosti 2.560.000,- EUR (Republika Srpska 732.876,8EUR a Federacija BiH 1.827.123,2 EUR). Uspješnom implementacijom projekata otpisao bise iznos duga od 12,8 miliona EUR (za Republiku Srpsku 3.664.384,- EUR a za FederacijuBiH 9.135.616,-EUR). Obračun kamata, kao i u prethodnim sporazumima, se obustavlja.

Ministarstvo finansija Republike Srpske uputilo je zahtjev Ministarstvu finansija i trezoraBiH, Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i Ministarstvu vanjskih poslovaBiH za pokretanje inicijative za razgovore o konverziji duga BiH (Federacija BiH iRepublika Srpska) kod ostalih zemalja članica Pariškog kluba, kod kojih je bilateralnimsporazumom predviđena konverzija starog duga (Belgija, Danska, Kanada, Švedska, Finska,Francuska i Italija).

d) aktivnosti na razvitku domaćeg tržišta kapitala

Razvoju tržišta kapitala u Bosni i Hercegovini, kao alternativi konzervativnom načinufinansiranja putem banka, posvećuje se sve veća pažnja, jer razvoj i unaprijeđenjefinansijskog tržišta, a posebno tržišta kapitala, je jedna od ključnih pretpostavki uspješnereforme penzionog osiguranja.

Osnivanjem dobrovoljnih penzionih fondova, kao značajni institucionalni investitori natržištu kapitala, podižu tražnju za visoko kvalitetnim hartijama od vrijednosti, zbog čega suuspješna preduzeća stimulisana stimulisana da kotiraju svoje akcije na berzi i na taj načinfinansiraju svoje projekte kao alternativa zaduživanju kod banaka. Zbog toga sekontinuiranom unaprijeđenju korporativnog upravljanja treba posvetiti posebna pažnja.

3.2. Kvalitet javnih finansija

43

U skladu sa Pismom namjere upućenom Međunarodnom monetarnom fondu u vezi saZahtjevom za odobrenje Stand-by aranžmana, pod tačkom 27, vlasti Bosne i Hercegovine suse obvezale na poboljšanje kvalitete fiskalne statistike, sa krajnjim ciljem izradekonsolidiranih izvještaja harmoniziranih sa EuroStat i MMF-ovom metodologijom Statistikavladinih financija. Proces poboljšanja kvalitete fiskalne statistike treba doprinijeti većojjavnosti i transparentnosti u izvještavanju o fiskalnim operacijama vlada, te jačanjufinancijske discipline i odgovornosti svih razina uprave za povjerena im javna sredstva.Očekuje se da će se proces pune harmonizacije sa međunarodnim standardima odvijatipostepeno u narednom razdoblju. U početnoj fazi naglasak će biti na unaprjeđenju obuhvatafiskalne statistike za sve razine vlasti uključujući niže razine u oba entiteta, te na osiguranjuredovitog i blagovremenog izvještavanja svih razina vlade u BiH i transparentnosti i objavikonsolidiranih izvještaja opće vlade BiH na web stranici. U narednoj fazi očekuje seusklađivanje domaće prakse i metodologije izvještavanja sa GFS metodologijom kojapodrazumijeva sveobuhvatan pristup javnim agencijama i njihovim statistikama. Posljednjafaza bi trebala podrazumijevati konačno dostizanje EU standarda u ovom polju kao i potpunoovladavanje ESA 95 u punom smislu.

U cilju unaprijeđenja provedbe i poštivanja zakona Vlada Federacije će uspostaviticentralizirani sistem registracije, kontrole i naplate poreza i doprinosa. U tom ovom pravcu,pripremljen je Zakon o fiskalnim sistemima, kojim se uređuje oblast evidentiranja i kontroleprometa putem fiskalnih sistema. Očekuje se da će ovaj zakon biti usvojen do 31.12.2009.godine.

3.3. Institucionalne karakteristike javnih finansija

U vezi sa predstavljenim obavezama koje su preuzele vlasti BiH u Pismu namjerespomenutom u prethodnom poglavlju, Fiskalno Vijeće je formiralo Grupu za koordinacijufiskalnih statističkih podataka za praćenje realizacije Stend-baj aranžmana u oktobru 2009.godine. Članovi ove grupe su predstavnici državnog kao i entitetskih ministarstava finansija,Odjeljenja za makroekonomsku analizu Upravnog odbora Uprave za indirektno/neizravnooporezivanje i Odjela za statistiku Centralne banke BiH. Glavni zadatak ove grupe je daosigura prikupljanje i konsolidaciju fiskalnih podataka i blagovremeno ih dostavi Fiskalnomvijeću i MMF-u i objavi na internet stranici.

Globalna ekonomska kriza je negativno utjecala na financijsku disciplinu obveznikaindirektnih poreza. Problem održavanja tekuće likvidnosti obveznika koji redovito podnoseprijave PDV-a, koji se javio krajem 2008.godine, produbio se tokom 2009.godine. Premda jerazina dugova po osnovu prijavljenog, a neplaćenog PDV-a niska u odnosu na druge zemlje(2,5% neto naplaćenog PDV-a za devet mjeseci 2009.g.), u cilju očuvanja razine javnihprihoda i povećanja efikasnosti naplate PDV-a, Uprava za indirektno oporezivanje (UINO)je propisala pravila za primjenu posebne sheme za dužnike po osnovu PDV-a (engl.witholding tax regime). Implementacija posebne sheme za dužnike je započela polovinom2009.g. Istovremeno, UINO je intenzivirala napore u segmentu prisilne naplate indirektnihporeza i donijela instrukcije vezano za pljenidbu i prodaju imovine dužnika.

4. CILJEVI STRUKTURALNE REFORME4.1. Sektor preduzeća

Privatizacija ( promjena strukture vlasništva prelaskom iz državnog u privatno), poredprelaska sa planske na tržišnu ekonomiju i efikasnost, može biti i značajan mehanizam za

44

ublažavanje nepovoljnih trendova u ekonomsko finansiskom stanju BiH a posebno FederacijeBiH.Ove trendove u Federaciji BiH, u osnovi karakteriše smanjenje stope rasta GDP-a, pogoršanjebilansa buđeta odn. značajni buđetski deficiti, daljnji rast buđetskih troškova posebno zasocijalna davanja, porast zaduženja, pad industriske proizvodnje i izvoza.....).Zbog ukupnog značaja privatizacije Vlada Federacije BiH je usvajala niz sistemskihdokumenata koji su definirali značaj i planove privatizacije u Federaciji BiH.Vlada je usvojila „Politiku djelovanja i osnovnu strategiju Vlade Federacije BiH za period2007 do 2010. godine „ sa separatom koji se odnosi na privatizaciju te „Politika privatizacijeu Federaciji BiH i program prioritetnih ulaganja“.Ovaj dokument je upućen u parlamentarnu proceduru i u istoj nije dobio podršku.Zbog značaja privatizacije, EU je definirala brojne kratkoročne i srednjoročne prioritete izevropskog partnerstva i programa integrisanja BiH u EUIz oblasti privatizacije definisala je da, Federacija BiH kao kratkoročnu mjeru (rok: februar2010. godine), treba privatizirati 10% državnog kapitala.Plan Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH za 2009. godinu je bio u skladu sa ovomobavezom ali je izostala praktična realizacija i ostvareni su zanemarljivi rezultati privatizacijeu toku 2009. godine

DOSADAŠNJI REZULTATI PROCESA PRIVATIZACIJE U FEDERACIJI BiH

Opredjeljena privatizaciska ponuda za registar od 1450 preduzeća ( broj nije bio konačan) je:· Ukupan kapital preduzeća iz registra na dan 31. 12. 1999. god. iznosio je 18,72

milijardi KM.· Kapital u državnom vlasništvu iznosio je 17,3 milijardi KM.· Privatni kapital (prethodno izvršena vlasnička transformacija – Markovićeva

privatizacija) iznosio je ca. 1,4 milijardi KM.· Opredjeljeno za privatizaciju 13,5 milijardi KM od čega 6,3 milijardi KM kroz javnu

ponudu dionica (JPD).· Planirano da ostaje u državnom vlasništvu 3,792 milijardi KM.

Rezultati privatizacije iskazani kroz broj preduzeća na dan 30. 11. 2009. godine:· Broj preduzeća u registru Agencije (nije bio konačan) 1450· Pokrenut postupak privatizacije za 1362 preduzeća (93,9 %)· Metodom male privatizacije privatizirano 270 preduzeća· Tenderom u velikoj privatizaciji privatizirano 347 preduzeća· JPD potpuno ili djelomično privatizirano 747 preduzeća· Ukupno završena privatizacija za 1052 preduzeća (73,3 %)· Po uslovima male privatizacije prodano ukupno 2480 predmeta.

Rezultati privatizacije iskazani kroz vrijednosti kapitala na dan 30. 06. 2009. godine:· Državni kapital opredjeljen za privatizaciju 13,5 milijardi KM.· Privatiziran državni kapital 5,6 milijardi KM.· Ostvaren prihod u certifikatima 8, 485 milijardi KM.· Osrtvaren prihod u „keš-u“ 0.514 milijardi KM.· Nije privatizovan kapital od 7,9 milijardi KM u odnosu na stanje na 31. 12. 1999.

godine.Za privatizaciju je preostao manji broj preduzeća ali sa velikim iznosima državnogkapitala.

45

Napomena: Iznos neprivatizovanog državnog kapitala izveden iz PBS preduzeća na dan31. 12 1999. godine, ne može se više uzimati kao osnovica za upoređivanje i izračun jerje isti, u proteklom periodu, doživio znatne promjene (smanjenje), uglavnom kao rezultatlošeg poslovanja (gubici), usklađivanja vrijednosti imovine kod formiranja zajedničkihkompanija, promjene u knjiženjima i usklađivanju vrijednosti knjigovodsrtvene aktive ipasive preduzeća i drugim, manje značajnim, razlozima.Na posmatranom uzorku od samo 13 preduzeća (6 rudnika uglja, 4 preduzeća iznamjenske industrije te 3 komercijalna preduzeća), ta korekcija (smanjenje) u periodu31.12. 1999 do 31.12. 2008. godine iznosi 2,4 milijarde KM.

REZULTATI PROCESA PRIVATIZACIJE U FBiH U 2009. GODINI

Privatizaciski rezultati u Federaciji BiH su, u nekoliko zadnjih godina, zanemarljivi.Rezultati iz 2009. godine su najlošiji do sada što podrazumjeva redefiniranje strategijeprivatizacije radi ubrzanja i okončanja postupka.

U dosadašnjem toku 2009 godine, deset (10) kantonalnih i federalna Agencija zaprivatizaciju , privatizirali su:· Osam (8) preduzeća čiji je prodani (državni) kapital iznosio ca 4,036 miliona KM.

Ostvarena prodajna cijena za ove prodaje je samo 1,093 miliona KM i investiranje od3,81 milion KM.Radi se o veoma malim preduzećima od čega su četiri (4) veterinarske stanice.

· Prodaja 150.000 državnih dionica u preduzeću „Unis – udružena metalna industrija“d.d. Sarajevo.Ovo iznosi samo oko 2% od ukupnog broja dionica ovog emitenta.

· Prodaja ukupno 38 predmeta iz imovine preduzeća sa državnim vlasništvom kod kojihje knjigovodstvena vrijednost iznosila 5,36 miliona KM a ostvarena prodajna cijena4,772 miliona KM.Napominjem da prodaju imovine preduzteća, kod koje novac od prodaje pripadapreduzeću, ne možemo tretirati kao privatizaciju nego kao promjenu vida imovinipreduzeća.Korist ovog procesa je u tome što se, uglavnom neaktivna imovina državnihpreduzeća, prodajom aktivira.

RAZLOZI ZA NEZADOVOLJAVAJUĆE REZULTATE U PRIVATIZACIJI

Veoma loši privatizaciski rezultati su uzrokovani brojnim razlozima.Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH je, u 2008. godini, kreirala projektni zadatak ifinansirala izradu studije „Analiza razloga nedovoljnog interesa domaćih i stranihinvestitorau procesu privatizacije sa prijedlogom mjera za poboljšanje ukupnog ambijenta zaulaganje kroz proces privatizacije u FBiH“.Studiju je izradio Ekonomski institut Sarajevo.Studija je pokazala da su isti razlozi za nezadovoljavajuće rezultate u privatizaciji isti i zanedzadovoljavajuće rezultate kroz druge vidove investiranja u FBiH (formiranje JVC,dokapitalizacija postoječih kompanija ili greenfield investicije).Pored nezadovoljavajuće političke i makroekonomske stabilnosti detektirane i su i drugibrojni razlozi (nekvalitetno upravljanje državnim kapitalom, nemogučnost višeznačnogprestrukturiranja preduzeća u svrhu peivatizacije, nedovoljna prihvačenost neophodnosti iznačaja privatizacije od političkih struktura i šire javnosti, nedostatak industriskih politika,nema definisanih pogodnosti za kupce u sektorima važnim za FBiH, otpori rukovodnihstruktura u preduzećima procesu privatizacije, sporost i komplikovano odlučivanje o procesuprivatizacije itd.).

46

Brojni pobrojani limiti za ulaganja uključivo i ulaganja kroz privatizaciju nisu, u prethodnomperiodu, otklonjeni.

PLAN PRIVATIZACIJE U FEDERACIJI BiH U 2010. GODINI

Vlada Federacije Bih usvojila je plan privatizacije Agencije za privatizaciju u Federaciji BiHza 2009. godinu.Ovaj Plan ne objedinjuje i planove deset (10) kantonalnih agencija.Planovi kantonalnih agencija su u značajnoj mjeri reducirani i jako malim vrijednostimakapitala i ostvarenih efekata pa se praktično mogu zanemariti.Ovo dovodi u pitanje opravdanost daljnjeg postojanja ovakvog organizacionog konceptaprivatizacije.Planovi Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH za 2010 godinu dati su kroz tabelu:

R.b. Preduzeće Ukupan

kapitalDržavni

kapital (%) Metod prodaje

1.„Aluminij“

d.d.Mostar

170.786.051(31.12.2005.)

75.145.862(44,00)

- Tenderska prodaja 88% kapitala preduzeća od čegaje 44% državni kapital.Anex-om 6 Sporazuma o rješavanju spornih pitanjaizmeđu VFBiH I Aluminija rok za okonćanjepostupka prodaje produžen je do 08. 05. 2009.godine.Ako se procjeni da prodaja nije moguća,odluku oponištenju tendera treba donijeti prije 08. 05. 2010.godine.Ključni elementi prodaje (značaj kriterija, definisaniSporazumom, u slučaju obnavljanja postupka trebajubiti redefinirani.

2.

“Fabr. duhanaMostar”

d.d.Mostar

10.375.846(30.06.2007.)

6.951.817(67%)

- Ponovna prodaja 67% državnog kapitala metodomneposredne pogodbe.

3.

“Hidrogradnja”d.d.

Sarajevo70.734.263

(2009.god)47.391.956

(67,00)

- Ponovna (treča) prodaja 67% državnog kapitalametodom neposredne pogodbe.- Prodaja dijelova preduzeća kao imovine pouslovima male privatizacije.Prodaja profitabilnih dijelova preduz. kao imovinepo uslovima male privatizacije dodatno umanjujeizglede za prodaju državnog kapitala.Zbog toga ovu prodaju treba razmotriti sa dužnompažnjom.

47

4.

“Energoinvest”d.d.

Sarajevo220.7210250(30.06.2006.)

147.897.500(67,00)

- Prodaja 67% državnog kapitala metodom tendera.

5.

“Unis- udruženametalna indust.”

d.d.Sarajevo

48.294.117(2009.god)

31.777.828(65,80)

- Prodaja 51% državnog kapitala metodomneposredne pogodbe.- Prodaja 14,8% državnog kapitala prodajom dionicaputem berze na osnovu Odluke VFBiH V.broj605/2008 od 10. 07. 2008. godine.

6.“Bosnalijek”

d.d.Sarajevo

78.299.870(2009.god)

15.077.240(19,25)

- Prodaja 19,23% državnog kapitala putem berze.Obzirom da se za preduzeće želi obezbjediti strateškipartner prodaju treba izvršit metodom koja definišeminimalnu cijenu dionica i kupnju cjelokupnogponuđenog paketa.- Isti ciljevi privatizacije mogu se ostvariti itenderskom prodajom ali sa značajnim vremenom zapripremu, prodaju i ugovaranje.

7.

„Šipad export-import“

d.d.Sarajevo

12.544.125(2009.god)

8.350.287(66,56)

Prodaja 66,65% preostalih državnih dionicametodom tendera.Ukoliko bi se stanje na tržištu kapitala popravilo iporastao interes za kupovinu dionica ovog emitentaprodaju 15,56% dionica putem berze prema odluciVFBiH V.broj 814/07 od 09. 11. 12007. godine trebanastaviti.

8. “Remontni zavodTravnik”

d.d.Travnik

5.088.690(2009.god)

2.595.232(51,00)

- Prodaja 51% državnog kapitala metodom tendera.- Realizacija prodaje imovine preduzeća po uslovimamale privatizacije za koju je NO već donioOdgovarajuće odluke.

9.„KTK“

d.d.Visoko

103.913.812(2009.god)

69.622.254(67%)

-Prevazići zastoj u prodaji imovine tehnoekonomskihcjelina Krupna koža i Fabrika cipela, po uslovimamale privatizacije.- Na bazi iskazanog interesa stranih partnera zakupovinom konfekcije i drugih cjelina programiratidaljnju prodaju imovine.

PREDVIĐANJA ZA SREDNJOROČNI PERIOD (DO 2012. GODINE)

Obzirom na nepromjenjeni ambijent za privatizaciju i druge vidove investiranja u BiH,nepostojanje industriskih politika za najvažnije privredne sektore i definisanih i usvojenihstrategija privatizacije u narednom peridu će biti potrebno ulažiti značajne napore radiubrzanja procesa privatizacije.

48

Preostala velika komercijalna preduzeća, preduzeća iz strateških sektora (telekomunikacije,elektroenergetski sektor, komunalna prededuzeća i ostala mrežna preduzeća trebaju bitiprivatizirana u razumnom roku.U tom smislu, kao neophodnu pripremu za privatizaciju, treba realizirati:

· Utvrditi listu preduzeća, nadležnost u privatizaciji, rokove i ciljeve privatizacije zastrateška preduzeća, komunalna preduzeća i ostala mrežna preduzeća.

· Izrada privrednih strategija i strategije (politike) privatizacije za ista preduzeća.· Prihvatiti direktive i iskustva EU za javno - privatno partnestvo koje bi se

primjenjivalo za specifične sektore.· Definisanje javnog dobra i uslova (pravila) iznajmljivanja korisnicima u pružanju

javnih usluga, izrada i usvajanje posebnih propisa za privatizaciju nekih strateškihsektora.

· Efikasna priprema i prodaja preduzeća.

U Rеpublici Srpskој је dо dаnаs privаtizоvаnо 713 prеduzеćа. Ukupnо privаtizоvаndržаvni kаpitаl је: 5.673.324.544,00 КМ, оdnоsnо 68,54% оd ukupnоg kаpitаlа utvrđеnоg nаdаn 30.06.1998. gоdinе. Pо tržišnim mеtоdаmа је ukupnо prоdаtо: 1.928.100.972,00 KM.Držаvni kаpitаl kојi niје privаtizоvаn iznоsi 2.603.923.826,00 КМ. U оdnоsu nа prеthоdniЕFP, niје dоšlо dо znаčајnоg uvеćаnjа brоја privаtizоvаnih prеduzеćа, s оbzirоm, dа је оnprоšlе gоdinе iznоsiо 710 privаtizоvаnih prеduzеćа.

Tabela 5. Brој privаtizоvаnih prеduzеćа u Rеpublici Srpskој

Metоda privatizacijeBrој privаtizоvаnihprеduzеćа dо аprilа

2008. gоdinе

Brој privаtizоvаnihprеduzеćа dо nоvеmbrа

2009. gоdinеI Prеduzеćа sа vriјеdnоšću držаvnоg kаpitаlа dо 300.000 КМ

1. Licitаciја i spеciјаlnа licitаciја 110 1102. Dirеktnа prоdаја 34 343. Теndеr sа fiksnim uslоvimа 1 1

Ukupnо 1-3 145 145II Prеduzеćа sа vriјеdnоšću držаvnоg kаpitаlа prеkо 300.000 КМ

1. Licitаciја i spеciјаlnа licitаciја 270 2702. Dirеktnа prоdаја 10 103. Теndеr sа fiksnim uslоvimа 18 184. Bеrzа 183 1935. Pоstupаk prеuzimаnја 1 2

Ukupnо 1-5 482 493III Strаtеškа prеduzеćа

1. Теndеr sа vаriјаbilnim uslоvimа 71 712. Nеpоsrеdni оdаbir kupcа 3 4

Ukupnо 1-2 74 75Ukupnо (I+II+III) 701 713

Оsnоvnе аktivnоsti IRBRS, kао оvlаšćеnоg prоdаvcа držаvnоg kаpitаlа, su usmјеrеnе nа:§ priprеmu zа prоdајu i prоdајu držаvnоg kаpitаlа u prеоstаlim prеduzеćimа zа kоја

pоstојi iskаzаn intеrеs invеstitоrа i kоd kојih nе pоstоје znаčајniје prеprеkеprivаtizаciјi,

49

§ sаvјеtоdаvnu pоdršku prеduzеćimа kоја su prеdmеt privаtizаciје nа izrаdi prоgrаmаfinаnsiјskоg rеstrukturirаnjа, kао i u еvеntuаlnоm sprоvоđеnju drugih оblikаrеstrukturirаnjа, tе аnаlizu dоstаvljеnih prоgrаmа finаnsiјskоg rеstrukturirаnjа rаdidаvаnjа mišljеnjа о prihvаtljivоsti istih,

§ utvrđivаnjе strukturе i vriјеdnоsti оsnоvnоg kаpitаlа prеduzеćа u kојimа isti nisuutvrđеni dо dаnа rеgistrаciје Аkciјskоg fоndа Rеpublikе Srpskе i prеnоs pripаdајućеgdiјеlа držаvnоg kаpitаlа Fоndu pеnziјskо-invаlidskоg оsigurаnjа i Fоndu zаrеstituciјu Rеpublikе Srpskе,

§ učеšćе u dеfinisаnju i rјеšаvаnju stаtusа prеduzеćа kоја niје mоgućе privаtizоvаti,kао i prеduzеćа iz kоmunаlnоg sеktоrа i јаvnih mеdiја,

§ kоntrоlu izvršеnjа оbаvеzа dеfinisаnih zаključеnim ugоvоrimа о prоdајi držаvnоgkаpitаlа u prеduzеćimа.

Invеsticiоnо-rаzvојnа bаnkа RS а.d. Bаnjа Lukа, је оvlаštеni prоdаvаc držаvnоg kаpitаlа uukupnо 394 prеduzеćа u Rеpublici Srpskој kоја su, u sklаdu sа člаnоm 4. Zаkоnа оprivаtizаciјi držаvnоg kаpitаlа u prеduzеćimа, prеdmеt privаtizаciје. Оd оvоg brоја, 272prеduzеćа su аktivnа dоk је prеоstаlih 122 u stеčајnоm ili prеdstеčајnоm pоstupku i kаоtаkvа nisu prеdmеt privаtizаciје.Sа stаnоvištа mоgućnоsti privаtizаciје ili primјеnе оdgоvаrајućе mеtоdе privаtizаciје,prеduzеćа sе diјеlе nа:

· 142 prеduzеćа kоја su u pоtpunоsti izvršilа usklаđivаnjе sа zаkоnskоm rеgulаtivоm,tе sе rеgistrоvаlа u rеgistrimа Коmisiје zа hаrtiје оd vriјеdnоsti i Cеntrаlnоg rеgistrаhаrtiја оd vriјеdnоsti, čimе su ispunjеni оsnоvni prеduslоvi zа sprоvоđеnjе pоstupkаprivаtizаciје i

· 130 prеduzеćа kоја sе nisu kоnstituisаlа u sklаdu sа vаžеćоm zаkоnskоmrеgulаtivоm, tе dо оkоnčаnjа оvih prоcеdurа nе mоgu biti prеdmеt privаtizаciје.

Pоrеd оvih оsnоvnih prеtpоstаvki bitnа је i dаljа pоdјеlа nа· strаtеškа, оd kојih njih 11, u sklаdu sа Оdlukоm Vlаdе Rеpublikе Srpskе, dо dаljnjеg

nеćе biti prеdmеt privаtizаciје,· kоmunаlnа čiјi stаtus dо dаnаs niје dеfinisаn,· prеduzеćа kоја sе bаvе infоrmаtivnо-kulturnоm dјеlаtnоšću i оd kојih su mnоgа

rеgistrоvаnа kао ustаnоvе,· bаnkа u kојој držаvа tј. Аkciјski fоnd Rеpublikе Srpskе pоsјеduје аkciје,· Cеntrаlni rеgistаr hаrtiја оd vriјеdnоsti i· društvо zа оsigurаnjе.

Plаnоm rаdа Invеsticiоnо-rаzvојnе bаnkе zа 2009. gоdinu, prеdviđеnа је privаtizаciја 15strаtеških prеduzеćа izrаdоm pоsеbnih privаtizаciоnih prоgrаmа, 46 prеduzеćа putеm bеrzе.Тоkоm 2009. gоdinе sprоvеdеnа је prоcеdurа prоdаје putеm tеndеrа u 3 strаtеškа prеduzеćааli su isti bili nеuspјеšni, u priprеmi su pоsеbni privаtizаciоni prоgrаmi zа 3 prеduzеćа, zајеdnо prеduzеćе sе niје pristupilо izrаdi pоsеbnоg privаtizаciоnоg prоgrаmа zbоg nајаvе оdstrаnе prеduzеćа zаhtјеvа zа finаnsiјskim rеstrukturirаnjеm, а kоd оstаlih 8 nеоphоdnо јеispuniti оdrеđеnе prеthоdnе rаdnjе priје оtpоčinjаnjа аktivnоsti оkо izrаdе pоsеbnihprivаtizаciоnih prоgrаmа.U 2009. gоdini, putеm bеrzе, u оkviru rеdоvnоg bеrzаnskоg trgоvаnjа, pоnuđеnе su аkciје 18prеduzеćа оd kојih је prоdаја u sаmо јеdnоm prеduzеću bilа uspјеšnа. IRBRS, tаkоđе,sprоvоdi priprеmnе аktivnоsti zа prоdајu аkciја držаvnоg kаpitаlа u 3 prеduzеćа,оrgаnizоvаnjеm pоsеbnih аukciја zа pаkеt аkciја. Аkciје оstаlih prеduzеćа plаnirаnih zаprоdајu putеm bеrzе, dоsаdа nisu mоglе biti pоnuđеnе zbоg nizа оbјеktivnih prеprеkа,uključuјući i nеriјеšеnе imоvinskо-prаvnе оdnоsе, blоkirаnо trgоvаnjе istim оd strаnеBаnjаlučkе bеrzе i sl.

50

Nаpоminjеmо dа је IRBRS u 2009. gоdini, sprоvеlа pоstupаk prоdаје diјеlа držаvnоgkаpitаlа u јеdnоm prеduzеću, mеtоdоm prоdаје zаpоslеnim u prеduzеćimа (ЕSОP), tе dа suаkciје držаvnоg kаpitаlа u јеdnоm prеduzеću prоdаnе mеtоdоm prihvаtаnjа јаvnе pоnudе zаprеuzimаnjе.Štо sе tičе finаnsiјskоg rеstrukturirаnjа, iniciјаtivа zа sprоvоđеnjе pоstupkа dоlаzi оd sаmоgprеduzеćа, kоје nаkоn dоnоšеnjа оdlukе о nаmјеri rеstrukturirаnjа dugа, pristupа izrаdiPrоgrаmа finаnsiјskоg rеstrukturirаnjа. Оvај prоgrаm sе sаčinjаvа u sklаdu sа Uputstvоm оsаdržајu Prоgrаmа finаnsiјskоg rеstrukturirаnjа, nа оbrаscu kојi је prоpisаlа IRB. SаčinjеnPrоgrаm rеstrukturirаnjа prеduzеćе pоdnоsi IRBRS nа аnаlizu i dаvаnjе mišljеnjа, nаkоnčеgа sе isti dоstаvljа Vlаdi Rеpublikе Srpskе rаdi dоnоšеnjа kоnаčnе оdlukе.U dоsаdаšnjеm rаdu IRBRS, zаhtјеvе zа finаnsiјskim rеstrukrurirаnjеm dоstаvilо је 6prеduzеćа, оd čеgа su 2 оdbiјеnа, 2 zаhtјеvа su pоvučеnа а 2 riјеšеnа pоzitivnо, pоsliје kојihје sprоvеdеnа prоcеdurа prоdаје а јеdnо је uspјеšnо privаtizоvаnо.

Nаpоminjеmо i dа је Vlаdа Rеpublikе Srpskе, јоš tоkоm 2008. gоdinе, zаpоčеlа sа prаksоmprеuzimаnjа prеduzеćа kоја sе nisu mоglа prоdаti krоz pоstupаk stеčаја. То su prеduzеćаkоја sе nаlаzе u nеrаzviјеnim diјеlоvimа zеmljе ili sе njihоvа prоizvоdnjа bаzirа nаiskоrištаvаnju lоkаlnih rеsursа, оdnоsnо znаčајnа su zа lоkаlnu zајеdnicu. Vlаdа žеli оživјеtiprоizvоdnju, pоdići zаpоslеnоst tе prоnаći pаrtnеrа kојi bi prеduzеćа prеuzео u budućnоsti.

4.2. Finansijski sektor

Bankarski sistem BiH je bio izložen snažnim poremećajima i udarima tokom finansijske iekonomske krize koja je počela u 2008. U tom periodu su banke morale da savladajuprobleme likvidnosti usljed naglog povlačenja depozita pri kraju 2008. A zatim su se počelesuočavati sa problemima mnogo manje raspoloživosti vanjskog finansiranja usljedporemećaja na tržištima u euro zoni (i šire). Paralelno je došlo i do povratnih efekataekonomske krize, što je rezultiralo i smanjenjem profitabilnosti, kao i pogoršanjem kvalitetakreditnog portfolija. S obzirom na dubinu globalne ekonomske krize i njenih posljedica naistočnu Evropu, ne može se očekivati da će bankarski sektor u BiH biti u prilici da se brzooporavi i ima onu dinamiku rasta kao iz prošlih godina. Domaće vlasti su prepoznalepotencijalne opasnosti u pogledu finansijske stabilnosti i stoga su krajem 2009. formiraleStalnu komisiju za finansijsku stabilnost (u okviru Finansijskog vijeća BiH), koja predstavljatijelo sastavljeno od najviših dužnosnika CBBiH, ministarstava finansija i supervizorskihagencija. Ovo tijelo će omogućiti mnogo bolju koordinaciju u pogledu planiranja za slučajopasnosti i upravljanja kriznim situacijama. Bliska i koordinirana suradnja ovih ključniinstitucija će, po uzoru na iskustva i dobre prakse iz drugih zemalja, će osigurati bolji nadzorna sistemskim rizicima za finansijski sektor i pravodobnu reakciju i pomoć bankama.Funkcionisanje ove komisije u punom kapacitetu se očekuje tokom 2010., za šta je potrebnoprovesti dodatne tehničke pripreme i uvođenje praktičnih procedura.

Važan element u pogledu održavanja stabilnosti bankarskog sektora u BiH predstavlja iEvropska koordinacija banaka (“Bečka inicijativa”), putem koje je postignuto partnerstvoizmeđu domaćih vlasti i glavnih bankarskih grupacija prisutnih u BiH. U tom smislu će seuvesti redoviti testovi na stres na osnovi kojih će se provjeravati finansijska stabilnost tihbanaka, a takođe će se pratiti i nivo izloženosti (investiranja) tih bankarskih grupacija.

Postojeći supervizorski okvir, baziran na principima Basel I, će se postepeno modifikovati saciljem prelaska na moderne principe bankarske supervizije (Basel II), a koji se koristi u skorosvim zemljama Evropske Unije i drugim evropskim zemljama. U tom smislu će u narednimnekoliko godina bankarske agencije će uvesti naprednije tehnike procjene rizika i

51

adekvatnosti kapitala, te monitoringa prema riziku treće strane i dr.. Bankarske agencije ćerazviti vlastite kapacitete da certificiraju i provjere naprednije sisteme za procjenu kapitala i

Supervizija banaka će biti dodatno unaprijeđena i modernizovana, da bi mogla odgovoriti naprobleme koji su nastali tokom krize. Prekogranična supervizorska saradnja će bitiintenzivirana i domaći supervizori će ostvariti mnogo bližu saradnju sa supervizorima izzemalja-domaćina. Program treninga u organizaciji ECB će biti korišten od strane CBBiH iobje bankarske agencije i omogućit će obuku za preko 20 osoba u periodu 2010-2011.

4.3. Tržište rada

Na tržištu rada u 2009. godini kakrakterističan je porast stope nezaposlenosti, što jeposljedica uticaja svjetske ekonomske krize. Mnoge kompanije, a naročito izvoznoorjentisane, su izvršile optimalizaciju i redukovanje radnih mjesta i otpustile višak radnesnage. Uticaj krize je primjetan posebno u smanjenoj ponudi slobodnih novootvorenih radnihmjesta, a time i mogućnosti zapošljavanja. Otežan je pristup na inostrano tržište što smanjujeionako sкromne mogućnosti zapošljavanja. Zbog globalne ekonomske krize je i došlo dopovećanja administrativne stope nezaposlenosti na 42,1% (u avgustu 2009.).

Nadležna resorna ministarstva, zavodi i službe zapošljavanja su se u toj situaciji opredjelili zaprovođenje programa aktivnih mjera u cilju održanja dostignutog nivoa zaposlenosti.Uglavnom su provođeni programi koji su usmjereni na ugrožene ciljne grupe na tržištu rada,programi pomoći nezaposlenim osobama koje na tržištu rada imaju umanjene šanse zazaposlenje kroz obuku za aktivno traženje zaposlenja, zatim njihovom zapošljavanju kodposlodavaca ili samozapošljavanju, kao i prilagođavanju potrebama i zahtjevimaposlodavaca.

U cilju unapređenja geografske i profesionalne mobilnosti radne snage treba preduzeti mjereza unapređenje fleksibilnosti na tržištu rada i to:

1. Poboljšati protok informacija o poslovnim mogućnostima i mogućnostima obuke vanlokalne zajednice i širom oba entiteta;

2. Obezbjediti ostvarivanje prava pojedinaca na način da ne budu spriječeni u traženjuposla zbog straha da će izgubiti prava;

3. Harmonizovati legislativu u oblasti doprinosa;4. Preduzeti mjere koje će otkloniti neuravnoteženost u kvalifikacijama na tržištu rada

izradom strategija i sistema obuka u skladu sa standardima EU;5. Smanjiti regionalne razvojne različitosti.

Uspostavljanje boljih procedura za registraciju i bolje praćenje statusa zaposlenostiregistrovanih nezaposlenih osoba, smanjiće se opterećenje službi za zapošljavanje posebnooslobađajući tako značajne resurse za rad sa stvarno nezaposlenim osobama i onima kojitraže posao. Pored ovoga, pravo na zdravstveno osiguranje ne bi trebalo biti uslovljenoregistracijom kod službi za zapošljavanje, jer se na taj način još dodatno opterećuje zaposlenoosoblje u službama, sprečavajući ih da pružaju standardne usluge klijentima.

U konteksu unapređenja kvaliteta ponude radne snage (4.3. Tržište rada) Zavod zazapošljavanje Brčko distrikta BiH je mišljenja da je moguće postići napredak:

52

- Dugoročno, tako što će se reformom obrazovnog sistema bolje uskladiti isti sapotrebama tržišta rada, a koji bi pratila anketno ispitivanje potreba poslodavaca zaprofilima radne snage;

- Kratkoročno, kod pripreme za tržište rada kroz formalne i neformalne oblikeobrazovanja, učiniti da radna snaga koja je aktivna na tržištu rada bude aktivnija utraženju zaposlenja;

U kontinuitetu rješavanja problema strukturne nezaposlenosti, kod pripreme za poznatogposlodavca, intezivnije ići na prekvalifikaciju i dokvalifikaciju nezaposlenih lica.

U kontekstu unapređenja fleksibilnosti tržišta rada, isti su stava da je moguće učinitinapredak:

- Kroz stvaranje povoljnijeg ambijenta za investiciona ulaganja kako domaćih tako istranih ulagača, što je realno najbolji način za otvaranje novih radnih mjesta iangažovanja radne snage šireg spektra zanimanja;

- Sistemski ohrabriti i osnažiti privatnu inicijativu za pokretanje malog biznisa usektoru proizvodnje, prvenstveno na osnovu postojećih resursa i uslužnih djelatnosti.

Takođe, Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta, u pogledu reformske oblasti (4.5. Dodatnereformske oblasti), stava je da bi trebalo u kontinuitetu provoditi reformu u sektoruobrazovanja, socijalne politike, rada i zapošljavanja, PIO-a i zdravstvenog osiguranja.

Agencije za statistiku BiH je u saradnji sa zavodima za statistiku entiteta i Brčko distriktaBiH pripremila i dostavila statističke podatke, sadržane u tabeli 1c: Razvoj događanja natržištu rada.

4.4. Reforma javne uprave

Bosna i Hercegovina treba da izvrši reformu javne uprave da bi zadovoljila potreba svojihgradjana i ispunila uslove za ulazak u euroatlanske integracije.Ured kordinatora za reformu javne uprave, kao pokretačka snaga refome javne uprave jenapravio 2006 godine, a vlade na svim nivoima usvojile državnu Strategiju reforme javneuprave i Akcioni plan 1, sa mjerama za njeno provođenje.Progres reforme javne uprave mjerene implemetacijom Akcionog plana 1 Strategije zareformu javne uprave u trećem kvartalu 2009. godine je iznosilo 37,69% .

Progres reforme javne uprave, mjerene implemetacijom Akcionog plana1 po reformskimoblastima, zaključno sa trećim kvartalom 2009. godine je slijedeći:

1. Izrada politika i koordinacijski kapaciteti 38,76 %2. Javne finansije 43,61 %3. Upravljanje ljudskim potencijalima 43,54%4. Upravni postupak 31,96%5. Institucionalna komunikacija 39,55%6. Informacione tehnologije 28,72 %

Jedan od zadataka Kancelarije koordinatora je i upravljanje Fondom za reformu javne uprave– PAR Fund. Fond je namijenjen finansiranju konkretnih mjera Akcionog plana 1 reformejavne uprave i u njemu su sredstava koja je zajednica donatora (Velike Britanije, Holandije,Švedske i Evropske komisije) namijenila za provođenje reforme javne uprave.

53

Upravni odbor Fonda za reformu javne u ovom periodu odobrio je provedbu četrnaestreformskih mjera ukupne vrijednosti 9.504.551,61 KM (bez PDV-a).Odobrene su sljedeći projekti koje se odnose se na reformu javne uprave:1. „Skica razvoja centralnih organa vlada u BiH“,2. „Unaprjeđenje pravila i procedura za izradu zakona, drugih propisa i općih akta u BiH”,3. „Transponiranje EU zakonodavstva u pravni sistem BiH“4. „Informacijski sistem upravljanja budžetom-BMIS“,5. „Obuka državnih službenika za primjenu informacionih tehnologija i rad na

kompjuterima“,6. „Razvoj sistema za upravljanje učinkom u strukturama državne službe u BiH'',7. “Uspostavljanje savremenih odjela za upravljanje ljudskim potencijalima u organima

uprave u BiH“,8. „Izrada programa za poboljšanje kvaliteta upravnog odlučivanja u BiH“,9. „Uspostava mreže info polica“,10. „Obuka službenika za informisanje“,11. „Strateško komuniciranje“,12. “Publikovanje informativnog materijala Vijeća ministara BiH, Vlade FBiH, Vlade RS i

Vlade Brčko distrikta BiH“,13. „Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka“,14. „One Stop Shop-servisi za pomoć građanima“.Od gore pomenutih projekata u proteklom periodu je odpočela implementacija dva projekta„Uspostavljanje mreže info polica" i „Strateško komuniciranje“.Strategijom za RJU predviđena je izrada Akcionog plana 2, kojim će se naparaviti okvir zasveobuhvatne sektorske reforme.U septembru je počeo sa implementacijom projekatEvropske komisije – Pomoć izgradnji kapaciteta PARCO za provođenje Strategije za RJU idonatorsku koordinaciju, s jednim od ciljeva, pomoć u izradi AP2. Do sada, predstavniciKancelarije koordinatora su radili na prikupljanju podataka o aktivnostima vezanim zasektorske reforme, kako kroz sastanke radnih grupa za praćenje provođenja Privremenogsporazuma o stablizaciji i pridruživaju, tako i kroz razmjenu informacija i dokumenata naradionicama .AP2 će uzeti u obzir dosadašnje reformske aktivnosti, prioritete koje je potrebno ispunitiprema Evropskom partnerstvu, preporuke date kroz Izvjestaj o napredku, kao i pravce razvojai socijalne uključenosti definisane Srednjoročnom razvojnim strategijom Bosne iHercegovine i Strategijom socijalne uključenosti. Jedana od aktivnosti kod izrade AP2 biće idefinisanje i uspostavljenje čvršćih mehanizama koordinacije, kako ključnih institucija kojerade na izradi i koordinaciji implementacije strateških dokumenata (Direkcija za evropskeintegracije, Direkcija za ekonomsko planiranje, PARCO), tako i ostalih sektorskih institucijana svim administrativnim nivoima.

4.5. Dodatne reformske oblasti

4.5.1. Reforme penzionog sistema

Analize penzionih sistema u Bosni i Hercegovini su pokazale da će u dugom roku bezdodatnih reformi doći do rasta deficita penzionih sistema i sve veća zavisnost od budžeta.

Reforma penzionog osiguranja u Republici Srpskoj započela započela je 2000. godinepooštravanjem uslova za sticanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja uz nizparametarskih promjena sa kojima su u znatnoj mjeri izmjenjena prava i suženedotadašnje beneficije koje su postojale u okviru penzijskog sistema. Slične parametarske

54

reforme izvršene su i u Federaciji Bosne i Hercegovine. Međutim problemi dugoročnogfinansiranja postojećeg obaveznog penzijskog osiguranja nisu otklonjeni. Uzrociproblema i dugoročne finansijske neodrživosti postojećih sistema su demografske iekonomske prirode i vezuju se za smanjenje stope fertiliteta, produženje očekivanogživotnog vijeka, postojanje prirodnih gornjih granica za moguće penzionisanje ipovećanje stope doprinosa.

Zbog toga se pristupilo izradi strategija za sistemsku reformu penzionog osiguranja u obaentiteta. Intenzitet provedenih reformi je različit u entitetima, pri čemu je RepublikaSrpska mnogo više odmakla od Federacije BiH jer nije postojala politička volja zaprovođenjem reformi. No ekonomska imperativ, u vidu mjera fiskalne konsolidacije,aktiviaro je aktivirao je potrebu donošenja hitnih mjera finansijske konsolidacijepostojećeg penzijskog sistema, u vidu izmjene postojećih zakona, a koje su navedene udijelu javnih finansija.

U Republici Srpskoj za to vrijeme usvojen je Zakon o Penzijskom rezervnom fonduRepublike Srpske. Ovaj fond, čije je osnivanje u toku, imaće karakteristike zatvorenoginvesticionog fonda kojim će upravljati Društvo za upravljanje Penzijskim rezervnimfondom Republike Srpske. Osnivanje Penzijskog rezervnog fonda ima za ciljobezbjeđenje dugoročne finansijske održivosti obaveznog penzijskog osiguranja. Dobitostvarena poslovanjem ovog fonda može se koristiti isključivo za finansiranje tekućihpenzija i reinvestiranje radi kapitalizacije u uvećanja imovine fonda. Jedna od značajnihnovina je uspostavljanje trećeg stuba penzionog osiguranja usvojanjem Zakona odobrovoljnim penzijskim fondovima i penzijskim planovima, a potom i podzakonski aktineophodni za poslovanje društava za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondovima,čime je uspostavljen treći stub penzijskog osiguranja.

Dalje aktivnosti vezane za reformu penzionog osiguranja u Republici Srpskoj su vezanaza analizu postojećeg PAYG penzijskog sistema u cilju identifikacije slabosti ufunkcionisanju sistema i devijacija koje one izazivaju, kao i mogućih daljih parametarskihreformi, koje se odnose na:

· proširivanje baze osiguranika,· mjera na suzbijanju evazije sistema (uplate doprinosa i sticanja prava);· promjena načina utvrđivanja i usklađivanja penzija;· pravičnije redistribucije sredstava u sistemu međugeneracijske solidarnosti preko

obračunske stope;· redefinisanje privilegovanih prava i mjere kontrole u oblasti invalidskih penzija;· promjenu sistema registracije, kontrole i naplate doprinosa.

Pored ovih aktivnosti vrši se procjena mogućnosti uvođenja drugog stuba ilikapitalizovanog sistema obaveznog penzijskog osiguranja sa definisanim doprinosima.Donošenje odluke o uvođenju ovog stuba zahtijeva pouzdane i detaljne kvantitativnemodele projektovanja različitih scenarija reforme zasnovanih na aktuarskom modelu uprojektovanom makroekonomskom okruženju. Svaka ocjena i preporuka reformskogscenarija zavisiće od dugoročne finansijske održivosti modela, tačnije, mogućnostipostizanja optimalnog balansa između smanjenja stope zamjene u PAYG sistemu iograničenja tranzicionog troška do nivoa kojim se može upravljati.

Dizajn reforme obaveznog penzijskog osiguranja zavisi od sljedećih ograničavajućihfaktora, čija je analiza u toku:

55

· željeni optimalni inicijalni priliv sredstava u II stub-dovoljno velik za stvaranjekritične mase sredstava za pokriće administrativnih troškova, ali i dovoljno nizakkako ne bi izazvao fiskalni šok u PAYG sistemu,

· optimalan priliv osiguranika (putem obaveznog i dobrovoljnog prelaska u novisistem);

· načina finansiranja i procjene ukupnih troškova tranzicije;· minimalna penzija PAYG sistema;· tretman invalidskih penzija u reformisanom sistemu,· mogućnost razvoja tržišta anuiteta.

Prihodi od privatizacije predstavljaju izvor potencijalnih resursa za pokrivanjetranzicionih troškova, ali su oni na raspolaganju u toku srednjoročnog perioda dok periodtranzicije traja između 20 do 40 godina.

5. ANEKSI

Table 1a: Macroeconomic prospects

Percentages unless otherwise indicated ESA Code 2008 2008 2009 2010 2011 2012

Level (€) Rate of change

1. Real GDP at market prices B1*g 13.305 5,3% -3,0% 0,5% 5,1% 6,7%

2. GDP at market prices B1*g 14.282 13,1% -0,4% 1,4% 8,1% 9,3%

Components of real GDP

3. Private consumption expenditure P3 10.872 5,6% -2,9% 1,8% 4,9% 4,3%

4. Government consumptionexpenditure P3

2.482 3,3% 1,2% 1,9% 3,4% 3,4%

5. Gross fixed capital formation P51 3.611 9,6% -26,1% 3,3% 12,8% 10,5%

6. Changes in inventories and netacquisition of valuables (% of GDP) P52+P53

185 1,4% 2,1% 2,1% 2,1% 2,0%

7. Exports of goods and services P6 4.402 6,0% -14,0% 4,9% 8,2% 10,8%

8. Imports of goods and services P7 8.247 7,4% -16,2% 7,1% 8,7% 5,4%

Contribution to real GDP growth

9. Final domestic demand 17.149 7,87 -8,39 2,52 7,32 6,51

10. Change in inventories and netacquisition of valuables P52+P53

185 -2,55 5,39 -2,02 -2,26 0,21

11. External balance of goods/services B11 -3.845 -2,55 5,39 -2,02 -2,26 0,21

56

Table 1b: Price developments

Percentage changes, annual averages ESACode

2008 2009 2010 2011 2012

1. GDP deflator 7,3% 2,7% 0,9% 2,9% 2,4%

2. Private consumption deflator 6,4% 0,2% 2,3% 2,6% 2,5%

3. HICP - - - - -

4. National CPI change 7,4% -0,5% 1,8% 2,1% 2,3%

5. Public consumption deflator 14,8% 0,3% 1,5% 1,5% 1,5%

6. Investment deflator 5,3% -3,5% 2,6% 4,0% 5,3%

7. Export price deflator (goods & services) 5,6% -6,7% 2,4% 4,0% 4,1%

8. Import price deflator (goods & services) 6,5% -9,8% 5,1% 3,0% 4,6%

Tabela 1c: Razvoj događanja na tržištu rada

ESACode

Year2007

Year2007

Year2008

Year2009

Year2010

Year2011

Year2012

Level Rate of change

1. Population (in thousands) LFS 3,842 0,00 0,00 0,00 -0,03 -0,01 0,00

2. Population (growth rate in %) - 0,00 0,00 0,00 -0,03 -0,01 0,00

3. Working-age population (persons)29 LFS 2,725 -0,3 -2,8 -2,1 -1,8 -1 0

4. Participation rate (working age populationin total population) - 71 69 68 69 70 71

5. Employment, persons 30 LFS 850 4,8 4,7 -3,5 -1,3 0,1 3

6. Employment, hours worked31 n/a n/a n/a n/a n/a n/a n/a

7. Employment (growth rate in %) - 4,8 4,7 -3,5 -1,3 0,1 3

8. Public sector employment (persons,national statistics) 202 -1,5 -4,5 1,7 0,9 1,5 3,0

9. Public sector employment (growth in %) - -1,5 -4,5 1,7 0,9 1,5 3,0

10. Unemployment rate 32 LFS 29 -6,7 -19,3 2,8 2,9 -15 -15

11. Labour productivity, persons33 2,8 13,3 4,9 7,9 4,5 6,0 9,7

12. Labour productivity, hours worked34 n/a n/a n/a n/a n/a n/a n/a

13. Compensation of employees (net wagesin KM) D1 645 12,2 16,6 4,4 4,9 5,2 6,2

29 Age group of 15-64 years30 Occupied population, domestic concept national accounts definition31 National accounts definition32 Harmonised definition, Eurostat; levels33 Real GDP per person employed (LFS)34 Real GDP per hour worked

57

Table 1d: Sectoral balances

Percentages of GDP ESAcode

YearX-1

YearX

YearX +1

YearX +2

YearX +3

1. Net lending/borrowing vis-à-vis therest of the world

B.9 optional optional

of which:

- Balance of goods and services

- Balance of primary incomes andtransfers

- Capital account

2. Net lending/borrowing of the privatesector

B.9/EDP B.9

3. Net lending/borrowing of generalgovernment

4. Statistical discrepancy optional optional optional optional

Table 1e: GDP, investment and gross value added

ESACode

2008 2009 2010 2011 2012

GDP and investment at current prices

GDP level at current market prices (indomestic currency) (mil of KM) B1g

27.934

27.824

28.205

30.489

33.314

Investment ratio (% of GDP) 28,0% 21,0% 22,0% 23,6% 25,0%

Growth of Gross Value Added, percentage changes at constant prices

1. Agriculture 4,26 - - - -

2. Industry (excluding construction) 7,9 - - - -

3. Construction 10,63 - - - -

4. Services 4,52 - - - -

58

Table 1f: External sector developments

Euro mill. unless otherwise indicated 2008 2009 2010 2011 2012

1. Current account balance (% of GDP) -13,2% -5,6% -9,2% -10,6% -9,9%

2. Export of goods 1.800,8 1.393,5 1.496,6 1.656,6 1.873,5

3. Import of goods -4.264,8 -3.192,5 -3.601,7 -4.030,9 -4.445,0

4. Trade balance -2.464,1 -1.799,0 -2.105,1 -2.374,3 -2.571,5

5. Export of services 575,7 514,0 552,8 649,0 786,1

6. Import of services -224,3 -201,7 -218,9 -248,5 -274,4

7. Service balance 351,4 312,3 333,9 400,6 511,8

8. Net interest payments from abroad 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

9. Other net factor income from abroad 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

10. Current transfers 942,7 879,6 898,8 939,4 1.003,1

11. Of which from EU 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

12. Current account balance -960,8 -408,3 -681,5 -841,5 -862,0

13. Foreign direct investment 710,8 355,7 648,9 1.247,1 766,5

14. Foreign reserves 3.218,9 3.126,4 3.694,2 4.627,5 5.660,0

15. Foreign debt 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

16. Of which: public 2168,1 2925,7 3690,7 4117,6 4336,9

17. O/w: foreign currency denominated 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

18.O/w: repayments due 0,0 0,0 0,0 0,0 0,019. Exchange rate vis-à-vis EUR

(end-year) 0,0 0,0 0,0 0,0 0,020. Exchange rate vis-à-vis EUR

(annual average) 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

21. Net foreign saving(lines 21-25: percentages of GDP) 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

22. Domestic private saving 13,6 16,9 12,1 12,1 13,6

23. Domestic private investment 25,0 18,8 19,6 20,9 22,1

24. Domestic public saving 1,3 -1,5 0,6 1,0 1,5

25. Domestic public investment 3,0 2,3 2,4 2,7 2,9

59

Napomene koje se odnose na ESA tablicu 2.

- Jedini izvor podataka koji je CBBiH imala na raspolaganju bili su DOB-ovi koje jedostavilo Ministarstvo za financije i trezor BiH.

- Podaci iz DOB-ova procesuirani su u skladu sa metodologijom MMF-a za kompilacijustatistike vladinih fionancija (GFSM 2001) koji su nakon toga predstavljeni u tablici 2

- Kolektivna potrošnja predstavljena u tablici 2 dobivena je sumiranjem vrijednosti izGFSM 2001 izvještaja o vladinim operacijama koje se odnose na kompenzacijuzaposlenih i nabavku roba i usluga (stavke 21 i 22 spomenutog GFSM 2001 izvještaja),

- Stavka ostali troškovi u tablici 2 je jednaka kategoriji ostalih troškova GFSM 2001izvještaja (stavka 28)

- U skladu sa primjenjenom metodologijom servisiranje glavnice duga nije predstavljanokao trošak, jer taj se iznos tretira kao transakcija u financijskim sredstvima, odnosnotransakcija ispod crte.

60

Tabela 2: Izgledi budžeta šire vlade – ukupno BiH

Napomena: *ne uključuje kantone, fondove socijalnog osiguranja, JPDC FBiH i opštine u FBiHIzvor: DOB-ovi FBiH, RS, Brčko distrikt i Institucije BiH

2008 2009 2010 2011 2012

ESA kodGod God. God. God. God.X-1 X X+1 X+2 X+3

% BDPNeto kreditiranje (B9) po pod-sektorima

1. Generalna vlada S13 -4,3 -4,4 -4,0 -2,3 -1,52. Centralna vlada S1311 -4,2 -4,3 -3,4 -2,2 -1,43. Državna vlada S1312 na na na na na4. Lokalna vlada S1313 -0,1 -0,1 -0,6 -0,1 -0,15. Fondovi za socijalnu sigurnost S1314 -0,3 -0,6 0,5 0,4 0,1

Šira vlada (S13)6. Ukupan prihod TR 40,3 38,6 38,9 38,5 38,57. Ukupna potrošnja [7] TE 44,6 43,0 42,9 40,8 40,08. Neto zaduživanje/kreditiranje EDP.B9 -4,3 -4,4 -4,0 -2,3 -1,5

9. Izdaci po kamatama1EDP.D41

uklj.FISIM

0,5 0,5 0,6 0,6 0,6

p.m. 9a. FISIM10. Primarni bilans [8] -3,9 -3,9 -3,4 -1,8 -0,9

Komponente prihoda11. Ukupan porez (11 = 11a+11b+11c) 20,8 18,7 19,4 19,2 19,4

11a. Porez na proizvodnju i uvoz D211b. Tekući porezi na prihod i bogatstvo D511c. Porez na kapital D91

12. Socijalni doprinosi D61 12,5 12,9 13,2 13,0 12,913. Prihod od imovine D414. Ostalo (14 = 15-(11+12+13)) 7,0 6,9 6,3 6,3 6,215 = 6. Ukupan prihod TR 40,3 38,6 38,9 38,5 38,5p.m.: Poresko opterećenje (D2+D5+D61+D91-D995)[9] 33,3 31,7 32,6 32,2 32,3

Odabrane komponente potrošnje16. Kolektivna potrošnja2 P32 18,7 19,6 19,7 18,7 18,3

17. Ukupni socijalni transferi D62 +D63 13,1 13,8 12,9 12,5 12,3

17a. Nenovčani socijalni transferi P31 = D6317b. Ostali socijalni transferi osim nenovčanih D62

18 = 9. Izdaci po kamatama (uklj. FISIM) EDP.D41+ FISIM 0,5 0,5 0,6 0,6 0,6

19. Subvencije D3 1,3 1,3 1,7 1,6 1,420. Formacija bruto fiksnog kapitala P51 5,7 5,1 5,4 5,3 5,021. Ostalo (21 = 22-(16+17+18+19+20) 5,2 2,7 2,7 2,3 2,322. Ukupna potrošnja [1] TE 44,6 43,0 42,9 40,8 40,0p.m. naknada zaposlenima D1 10,6 11,1 10,8 10,3 10,0

1) izdaci za kamate ne uključuje FISIM2) Kolektivna potrošnja je rezidual dobijen kao razlika između ukupne potrošnje i ostalih komponenti koje ulaze u ukupnupotrošnjuIzvor: Projekcije MMF-a nakon posljednjeg pregleda Stand-by aranžmanaNapomena: Korišten BDP proizveden od strane DEP-a

61

Tabela 2: Izgledi budžeta šire vlade – Institucije BiH

ESA kod God. God. God. God. God.2008 2009 2010 2011 2012

NivoNeto kreditiranje (B9) po pod-sektorima

1. Šira vlada S132. Uža vlada - Institucije BiH S1311 -0,63. Državna vlada S13124. Lokalna vlada S13135. Fondovi za socijalnu sigurnost S1314

Šira vlada (S13)6. Ukupan prihod TR 3,4 4,0 3,6 4,0 3,87. Ukupna potrošnja [1] TE 3,3 3,9 4,2 4,0 3,88. Neto zaduživanje/kreditiranje EDP.B9 0,1 0,1 -0,69. Izdaci po kamatama EDP.D41

uklj.FISIM

0,4 0,5 0,6 0,6 0,6

p.m. 9a. FISIM10. Primarni bilans [2] 0,5 0,7 0,1 0,6 0,6

Komponente prihoda11. Ukupan porez (11 = 11a+11b+11c) 2,4 2,6 2,4 2,7 2,611a. Porez na proizvodnju i uvoz D211b. Tekući porezi na prihod i bogatstvo D5

11c. Porez na kapital D9112. Socijalni doprinosi D6113. Prihod od imovine D414. Ostalo (14 = 15-(11+12+13)) 1,0 1,4 1,2 1,3 1,215 = 6. Ukupan prihod TR 3,4 4,0 3,6 4,0 3,8

p.m.: Poresko opterećenje(D2+D5+D61+D91-D995)[3]

2,4 2,6 2,4 2,7 2,6

Odabrane komponente potrošnje16. Kolektivna potrošnja P32

17. Ukupni socijalni transferiD62 +D63

17a. Nenovčani socijalni transferiP31 =D63

17b. Ostali socijalni transferi osimnenovčanih D62

18 = 9. Izdaci po kamatama (uklj. FISIM)EDP.D41+ FISIM 0,4 0,5 0,6 0,6 0,6

19. Subvencije D320. Formacija bruto fiksnog kapitala P51 0,2 0,2 0,3 0,2 0,321. Ostalo (21 = 22-(16+17+18+19+20) 2,7 3,2 3,3 3,2 2,922. Ukupna potrošnja [4] TE 3,3 3,9 4,2 4,0 3,8p.m. naknada zaposlenima D1 2,0 2,4 2,4 2,2 2,0

62

Tabela 2: Izgledi budžeta šire vlade – Federacija BiH

2008 2009 2010 2011 2012

ESA kodGod God. God. God. God.X-1 X X+1 X+2 X+3

% BDPNeto kreditiranje (B9) po pod-sektorima

1. Generalna vlada S13 -2,6 -2,0 -1,6 -1,5 -1,12. Centralna vlada S1311 -2,4 -2,1 -1,1 -1,4 -1,13. Državna vlada S1312 na na na na na4. Lokalna vlada S1313 0,2 0,0 -0,5 -0,1 -0,15. Fondovi za socijalnu sigurnost S1314 -0,1 -0,5 0,5 0,4 0,4

Šira vlada (S13)6. Ukupan prihod TR 24,3 23,2 23,7 23,2 23,37. Ukupna potrošnja [7] TE 26,9 25,2 25,2 24,7 24,48. Neto zaduživanje/kreditiranje EDP.B9 -2,6 -2,0 -1,6 -1,5 -1,1

9. Izdaci po kamatama1EDP.D41

uklj.FISIM

0,3 0,3 0,4 0,4 0,4

p.m. 9a. FISIM10. Primarni bilans [8] -2,4 -1,7 -1,2 -1,1 -0,8

Komponente prihoda11. Ukupan porez (11 = 11a+11b+11c) 11,6 10,3 10,8 10,5 10,6

11a. Porez na proizvodnju i uvoz D211b. Tekući porezi na prihod i bogatstvo D511c. Porez na kapital D91

12. Socijalni doprinosi D61 9,0 8,9 9,1 9,0 9,013. Prihod od imovine D414. Ostalo (14 = 15-(11+12+13)) 3,8 3,9 3,8 3,7 3,715 = 6. Ukupan prihod TR 24,3 23,2 23,7 23,2 23,3

p.m.: Poresko opterećenje (D2+D5+D61+D91-D995)[9] 20,5 19,2 19,9 19,5 19,6

Odabrane komponente potrošnje16. Kolektivna potrošnja2 P32 10,6 10,6 10,6 10,4 10,3

17. Ukupni socijalni transferi D62 +D63 9,4 9,3 8,7 8,4 8,4

17a. Nenovčani socijalni transferi P31 =D63

17b. Ostali socijalni transferi osim nenovčanih D62

18 = 9. Izdaci po kamatama (uklj. FISIM) EDP.D41+ FISIM 0,3 0,3 0,4 0,4 0,4

19. Subvencije D3 0,7 0,7 0,9 0,9 0,920. Formacija bruto fiksnog kapitala P51 3,0 2,8 3,3 3,1 2,921. Ostalo (21 = 22-(16+17+18+19+20) 3,0 1,4 1,5 1,6 1,622. Ukupna potrošnja [1] TE 26,9 25,2 25,2 24,7 24,4p.m. naknada zaposlenima D1 5,6 5,4 5,2 5,3 5,2

1) izdaci za kamate ne uključuje FISIM2) Kolektivna potrošnja je rezidual dobijen kao razlika između ukupne potrošnje i ostalih komponenti koje ulaze u ukupnu potrošnjuIzvor: Projekcije MMF-a nakon posljednjeg pregleda Stand-by aranžmanaNapomena: Korišten BDP proizveden od strane DEP-a

Napomena: *ne uključuje kantone, fondove socijalnog osiguranja, JPDC FBiH i opštine u FBiH

63

Tabela 2: Izgledi budžeta šire vlade – Republika Srpska2008 2009 2010 2011 2012

ESA kodGod God. God. God. God.X-1 X X+1 X+2 X+3

% BDPNeto kreditiranje (B9) po pod-sektorima

1. Generalna vlada S13 -1,8 -2,5 -1,8 -0,8 -0,42. Centralna vlada S1311 -1,4 -2,4 -1,6 -0,7 -0,33. Državna vlada S1312 n/a n/a n/a n/a n/a4. Lokalna vlada S1313 -0,4 -0,1 -0,1 -0,1 0,05. Fondovi za socijalnu sigurnost S1314 -0,1 -0,1 0,0 0,0 -0,3

Šira vlada (S13)6. Ukupan prihod TR 12,1 11,3 11,5 11,3 11,37. Ukupna potrošnja [7] TE 13,9 13,8 13,3 12,1 11,78. Neto zaduživanje/kreditiranje EDP.B9 -1,8 -2,5 -1,8 -0,8 -0,4

9. Izdaci po kamatama1EDP.D41

uklj.FISIM

0,2 0,2 0,2 0,2 0,2

p.m. 9a. FISIM10. Primarni bilans [8] -1,6 -2,3 -1,6 -0,6 -0,1

Komponente prihoda11. Ukupan porez (11 = 11a+11b+11c) 6,1 5,3 5,7 5,5 5,6

11a. Porez na proizvodnju i uvoz D211b. Tekući porezi na prihod i bogatstvo D511c. Porez na kapital D91

12. Socijalni doprinosi D61 3,5 4,0 4,0 4,0 4,013. Prihod od imovine D414. Ostalo (14 = 15-(11+12+13)) 2,4 2,0 1,8 1,8 1,815 = 6. Ukupan prihod TR 12,1 11,3 11,5 11,3 11,3p.m.: Poresko opterećenje (D2+D5+D61+D91-D995)[9] 9,7 9,3 9,7 9,5 9,5

Odabrane komponente potrošnje16. Kolektivna potrošnja2 P32 5,3 5,6 5,4 5,1 4,9

17. Ukupni socijalni transferi D62 +D63 3,7 4,4 4,1 3,9 3,8

17a. Nenovčani socijalni transferi P31 =D63

17b. Ostali socijalni transferi osim nenovčanih D62

18 = 9. Izdaci po kamatama (uklj. FISIM) EDP.D41+ FISIM 0,2 0,2 0,2 0,2 0,2

19. Subvencije D3 0,6 0,6 0,7 0,6 0,620. Formacija bruto fiksnog kapitala P51 2,3 2,0 1,9 1,8 1,721. Ostalo (21 = 22-(16+17+18+19+20) 1,8 1,1 1,0 0,4 0,422. Ukupna potrošnja [1] TE 13,9 13,8 13,3 12,1 11,7p.m. naknada zaposlenima D1 2,8 3,0 2,9 2,8 2,6

1) izdaci za kamate ne uključuje FISIM2) Kolektivna potrošnja je rezidual dobijen kao razlika između ukupne potrošnje i ostalih komponenti koje ulaze u ukupnupotrošnjuIzvor: Projekcije MMF-a nakon posljednjeg pregleda Stand-by aranžmanaNapomena: Korišten BDP proizveden od strane DEP-a

64

Tabela 2: Izgledi budžeta šire vlade – Brčko Distrikt2008 2009 2010 2011 2012

ESA kodGod God. God. God. God.X-1 X X+1 X+2 X+3

% BDPNeto kreditiranje (B9) po pod-sektorima

1. Generalna vlada S13 0,2 0,0 0,0 0,0 0,02. Centralna vlada S1311 0,2 0,0 0,0 0,0 0,03. Državna vlada S1312 na na na na na4. Lokalna vlada S1313 na na na na na5. Fondovi za socijalnu sigurnost S1314 na na na na na

Šira vlada (S13)6. Ukupan prihod TR 0,8 0,7 0,7 0,7 0,77. Ukupna potrošnja [7] TE 0,6 0,7 0,7 0,7 0,78. Neto zaduživanje/kreditiranje EDP.B9 0,2 0,0 0,0 0,0 0,0

9. Izdaci po kamatama1EDP.D41

uklj.FISIM

0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

p.m. 9a. FISIM10. Primarni bilans [8] 0,2 0,0 0,0 0,0 0,0

Komponente prihoda11. Ukupan porez (11 = 11a+11b+11c) 0,6 0,5 0,5 0,5 0,5

11a. Porez na proizvodnju i uvoz D211b. Tekući porezi na prihod i bogatstvo D511c. Porez na kapital D91

12. Socijalni doprinosi D61 0,0 0,0 0,0 0,0 0,013. Prihod od imovine D414. Ostalo (14 = 15-(11+12+13)) 0,1 0,1 0,2 0,1 0,115 = 6. Ukupan prihod TR 0,8 0,7 0,7 0,7 0,7p.m.: Poresko opterećenje (D2+D5+D61+D91-D995)[9] 0,6 0,5 0,5 0,5 0,5

Odabrane komponente potrošnje16. Kolektivna potrošnja2 P32 0,2 0,4 0,5 0,5 0,5

17. Ukupni socijalni transferi D62 +D63 0,1 0,1 0,1 0,1 0,1

17a. Nenovčani socijalni transferi P31 =D63

17b. Ostali socijalni transferi osim nenovčanih D62

18 = 9. Izdaci po kamatama (uklj. FISIM) EDP.D41+ FISIM 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

19. Subvencije D3 0,0 0,0 0,0 0,0 0,020. Formacija bruto fiksnog kapitala P51 0,2 0,0 0,0 0,0 0,121. Ostalo (21 = 22-(16+17+18+19+20) 0,0 0,0 0,0 0,0 0,022. Ukupna potrošnja [1] TE 0,6 0,7 0,7 0,7 0,7p.m. naknada zaposlenima D1 0,2 0,3 0,3 0,3 0,3

1) izdaci za kamate ne uključuje FISIM2) Kolektivna potrošnja je rezidual dobijen kao razlika između ukupne potrošnje i ostalih komponenti koje ulaze u ukupnupotrošnjuIzvor: Projekcije MMF-a nakon posljednjeg pregleda Stand-by aranžmanaNapomena: Korišten BDP proizveden od strane DEP-a

65

Table 3: General government expenditure by function

Postoci od BDP-a COFOGKod

God.2008

God.2012

God.2008

God.2012

God.2008

God.2012

God.2008

God.2012

God.2008

God.2012

Ukupno BiH Institucije BiH FBiH RS DB

1. Generalne javne usluge 1 9 8 1 2 6 5 2 2

2. Odbrana 2 1 1 1 1

3. Javni red i bezbjednost 3 4 4 1 1 2 2 1 1

4. Ekonomski poslovi 4 3 2 1 1 2 1

5. Zaštita okoliša 5

6. Stambeni smještaj i objektiu zajednici

6 2 1 1 1 1 1

7. Zdravstvo 7 6 6 3 3 2 2

8. Rekreacija, kultura i vjera 8 1 1

9. Obrazovanje 9 5 5 4 4 2 1

10. Socijalna zaštita 10 13 12 9 8 4 4

11. Ukupna potrošnja (stavka7 = 26 u tabeli 2)

TE 44 40 3 4 26 23 14 12 1 1

66

Tabela 4. Razvoj događaja u zaduženosti šire vlade (KM)

Postoci od BDP-a ESAkod

God.2007

God.2008

God.2009

God.2010

God.2011

1. Bruto zaduženost 35 2029

2. Promjena koeficijenta brutozaduženosti

Doprinosi u promjeni bruto zaduženosti

3. Primarni bilans 36

4. Izdaci po kamatama (uklj. FISIM)37

5. Korekcija tokova

Od čega:

- Razlike između gotovine i obračunateevidencije38

- Neto akumulacija finansijskihsredstava

Od čega:

- Sredstva od privatizacije

- Efekti vrednovanja i ostalo 39

p.m. implicitna kamatna stopa po dugu 40

Ostale relevantne varijable

6. Tekuća finansijska sredstva 41

7. Neto finansijski dug (7 = 1 - 6)

2008 2009 2010 2011 2012

Bruto zaduzenost 7.263.317.472 8.105.756.066 11.178.102.066 14.208.088.066 16.347.290.066

Neto zaduzenost 4.240.392.132 5.722.089.125 7.218.377.586 8.053.259.689 8.482.260.455

Izdaci za k-te 110.524.657 159.794.650 99.266.854 152.164.555 121.681.556

Napomene:Podaci se odnose isključivo na vanjsku zaduženost Bosne i Hercegovine.

Podaci se daju sa krajem godine.

Pod bruto zaduženošću podrazumijevamo ukupno ugovorena ino-kreditna sredstva.Pod neto zaduženošću podrazumijevamo stanje duga, odnosno razliku između povučenih i otplaćenih sredstava(glavnica).

Podaci za 2009-2012 su procijenjeni.

35Prema definiciji u Uredbi 3605/93 (nije ESA koncept).

36Vidi stavku 10 u tabeli 2.

37Vidi stavku 9 u tabeli 2.

38Razlike koje se tiču izdataka po kamati, ostalih izdataka i prihoda mogle bi se po potrebi razdvajati.

39Tekuća sredstva, sredstva po trećim zemljama, preduzećima pod kontrolom vlade i druge razlike između kotiranih i

nekotiranih sredstava mogi bi se po potrebi razdvajati.40

Izmjene zbog kretanja u kursu valuta, te operacije na sekundarnom tržištu mogle bi se po potrebi razdvajati.41

Uz posredovanje izdataka po kamati (uklj. FISIM zaveden kao potrošnja) podijeljenih sa nivoom duga iz prethodnegodine.

67

Table 5: Divergence from previous programme

2008 2009 2010 2011 2012

1. GDP growth (% points)

Previous update 5,6% 5,7% 6,1% 5,7%

Latest update 5,3% -3,0% 0,5% 5,1% 6,7%

Difference -0,3 -8,7 -5,6 -0,6 -0,3

2. General government net lending (% of GDP)

Previous update

Latest update

Difference

3. General government gross debt (% of GDP)

Previous update

Latest update

Difference

ANNEX 3MATRIX OF POLICY COMMITMENTS

Description of policy YearX

YearX +1

YearX +2

YearX +3

1. Policy measure

A. Implementation profile*

B. Net direct budgetary impact (if any)

B.1 Direct impact on budgetary revenue

B.2 Direct impact on budgetary expenditure

2. Policy measure

A. Implementation profile*

B. (…)

(…)

Total net budgetary impact

Total impact on budgetary revenue

Total impact on budgetary expenditure