UVOD U EKONOMIJU

VJEBE 13ass. Irina Smirnov

Dobro doli na vjebe iz predmeta Uvod u ekonomiju

Recesija, inflacija i nezaposlenost DL-NASTAVA Obzirom da smo se ve upoznali sa tri osnovna makroekonomska cilja (puna zaposlenost, stabilnost cijena i ekonomski rast), preostalo nam je da se upoznamo i sa osnovnim poremeajima u funkcionisanju ekonomksog sistema, a to su prije svega inflacija, recesija i nezaposlenost. Da bismo bili u mogunosti provesti ovu analizu, nisu nam dovoljne nominalne veliine sa kojima smo se upoznali, nego je te veliine potrebno prevesti u realne veliine. Tako dolazimo do novog analitikog okvira koj ukljuuje REALNU agregatnu ponudu i REALNU agregatnu tranju.

Ukupno slajdova: 14

Promjene nominalnog nacionalnog dohotka zavise od realnih promjena (koliina) i promjena nivoa cijena. Znamo da se agregatn nominalna tranja sastoji od potronje, planiranih investicija, izdataka drave i neto izvoza. Ali realna kupovna mo agregatne nominalne tranje zavisi od nivoa cijane, i izraava se AGREGATNOM REALNOM TRANJOM, pod kojom podrazumijevamo realnu kupovnu mo odgovarajue agregatne nominalne tranje uz dati nivo cijena.

U skladu s tim, ART (agregatna realna tranja) jednaka je koliniku agregatne nominalne tranje (ANT) i nivoa cijena (C), pa moemo napisati:

ART = ANT / C

Dakle, funkcija agregatne realne tranje izraava odnos agregatne nominalne tranje i nivoa cijena za datu agregatnu nominalnu tranju.

NOMINALNI I REALNI NACIONALNI DOHODAK (ANT i ART)

Na slici i u tabeli oigledno je da je za nivo cijena C=1 ANT = ART. Ako se nivo cijena udvostrui na C=2, realna kupovna mo agregatne nominalne tranje bie dvostruko manja. Ako se, nasuprot tome, nivo cijena prepolovi, sa 1 na 0,5, realna kupovna mo ANT e se udvostruiti, tj, ART e biti 2400 KM. Ovdje je bitno spomenuti da se pretpostavlja konstantna ANT od 1200 KM, to je uoljivo iz tabele. Dakle pretpostavljamo konstantnost ANT da bismo prikazali uticaj nivoa cijena na agregatnu realnu tranju. Time zanemarujemo eventualne meusobne odnose nivoa cijena i agregatne nominalne tranje. Na primjer, ako bi u portfoliju domainstava preovladavala imovina sa fiksnom nominalnom vrijednou (kao to je novac), promjena cijena promijenila bi kupovnu mo imovine i smanjila bi realnu agregatnu potronju. TABELARNI I GRAFIKI PRIKAZ FUNKCIJE ART

Obzirom da se uticaj na ART odvija posredstvom ANT, svaka promjena ANT pomijera funkciju ART (dok promjena nivoa cijena utie na ANT kao promjena cijene robe na tranju robe, promjena ANT ima isti efekat kao npr. promjena dohotka). Ako na grafikonu uporedimo teke A i B, primijetit emo da je uz isti nivo cijena, poveanjem ANT sa 1200 na 2400 KM, ART udvostruena. Dakle, poveanje ANT za konstantan nivo cijena, pomijera ART desno od originalne funkcije. Smanjenje ANT pomijera funkciju ART ulijevo. Dakle, promjenom ANT, ART se pomijera tj. vea je (ili manja) za svaki nivo cijena.TABELARNI I GRAFIKI PRIKAZ FUNKCIJE ART

Ve smo ranije ustanovili da je Agregatna nominalna ponuda (ANP) samo drugi izraz za bruto nacionalni proizvod, koji predstavlja ukupnu novoproizvedenu vrijednost finalnih roba i usluga u nacionalnoj ekonomiji, iskazanu po tekuim cijenama. U skladu s tim, agregatna realna ponuda predstavlja ANP iskazanu po stalnim cijenama. Iskazivanje ekonomskih veliina u stalnim cijenama, tj. u realnim vrijednostima, neophodno je da bi razdvojili realno povanje od poveanja po osnovu cijena. Kako bi bruto nacionalni proizvod (BNP) ili nacionalni dohodak (ND) iskazali po stalnim cijenama koristimo deflator nacionalnog dohotka, koji predstavlja indeks cijena zasnovan na cijenama finalnih roba i usluga proizvedenih u nacionalnoj ekonomiji u odreenom periodu. Preraunavanje iz tekuih u stalne cijene vri se po formuli:

BNPRT = BNPNT/ (DT/DB)Gdje je:

BNPRT = realni bruto nacionalni proizvod tekue godine BNPNT = nominalni bruto nacionalni proizvod tekue godine DT = deflator tekue godine, iDB= deflator bazne godine

Da bismo ilustrovali primjenu ovog izrauna posluiemo se hipotetskom tabelom kako slijedi:AGREGATNA REALNA PONUDA

Da bismo preraunali nominalni BNP svake godine u BNP po stalnim cijenama iz 1991. godine nominalni BNP dijelimo sa kolinikom deflatora tekue godine i deflatora bazne godine, tj. sa (DT/DB), tj. za 1997. godinu 2156/(150/100)=1,437 miliona KM. Svoenje na stalne cijene pomae nam i da utvrdimo koji dio nominalnog rasta je realni (stvarni) rast a koji je rast iskljuivo efekat poveanja cijena. Npr. za 1997. godinu vidimo da je nominalni rast 12.4%, od ega je 4.8% stvarni rast, dok ostatak rasta predstavlja poveanje cijena.AGREGATNA REALNA PONUDA

Utvrivanje ARP na osnovu poznate ANP i deflatora cijena mnogo je jednostavije od utvrivanja oblika funkcije ARP. Ve smo ranije ustanovili da je funkcija ponude rastua funkcija cijena. Shodno tome, ARP pokazuje meuzavisnost proizvodnje i nivoa cijena, uz druge nepromijenjene uslove. Ali oblik te funkcije je najkontraverznije pitanje u ekonomiji, i pretpostavke se kreu od perfektno elastine do perfektno neelastine ARP.

Perfektno neelastina ARP bila bi prava linija okomita na apscisu. to znai da se koliina ponude nee promijeniti kao rezultat promjene nivoa cijena.

Izmeu ova dva ekstrema, postoje miljenja da je u fazi velike nezaposlenosti ARP elastinije (manji nagib ARP) nego u kasnijim fazama razvoja (velika zaposlenost) neelastinija.

Mi emo se za poetak koristiti pretpostavkom da je ARP dugorono perfektno neelastina, to znai da e se ekonomija dugorono prilagoditi promjeni nivoa cijena bez promjene nivoa proizvodnje. Isto tako, promjena ART e izazvati samo promjenu nivoa cijena, a ne i nivoa proizvodnje. To ilustruje i sljedei grafikon.AGREGATNA REALNA PONUDA

Inicijalno stanje ekonomije (R0) karakterie ANT od 1600 KM i nivo cijena C = 1. Poveanje agregatne nominalne tranje na 3200 KM dovee, kada se ekonomije potpuno prilagodi, do poveanja nivoa cijena na C = 2, jer se pretpostavlja da je ARP perfektno neelastina na promjenu cijena. Ova pretpostavka zasnova se na stavu da odluke privrednih drutava o koliini ponude robe i usluga i odluke domainstava i ponudi faktora proizvodnje ne zavise od apsolutnih cijena nego od relativnih odnosa cijena. Npr. ako neko privredno drutvo prodaje robu po cijeni od 10 KM i iznenada ustanovi da je moe prodavati po cijeni od 20 KM. AGREGATNA REALNA PONUDA: DUGI ROKAli, istovremeno, privredno drutvo ustanovi i da su se cijene inputa udvostruule. To nee promijeniti motivaciju privrednog drutva i dovesti do toga da preduzee proizvodi manje ili vie, jer se relativni odnosi cijena robe i faktora proizvodnje nisu promijenili. Ni radnici nee nuditi manje ili vie svog rada ako se njihova nadnica promijeni proporcionalno promjeni cijene roba/usluga koje on troi.

Vertikalna dugorona funkcija ARP ukazuje na to da uz raspoloive faktore proizvodnje i datu tehnologiju proizvodnja, posredstvom punog prilagoavanja nivou cijena, tei prirodnom nivou realne proizvodnje. Slian ovom konceptu je i koncept potencijalne realne proizvodnje, koji predstavlja statistiku procjenu prirodnog nivoa realne proizvodnje za nacionalnu ekonomiju. Aki, kratkorona funkcija ARP je neto drugaija, jer se prilagoavanje promjenama cijena po osnocvu promjene ANT ne deava u trenu, nego u skladu sa hipotezom adaptivnih oekivanja. Tada se u kratkom roku, dio efekta poveanja ANT raspodjeljuje izmeu poveanja realne proizvodnje i poveanja cijena. AGREGATNA REALNA PONUDA: KRATKI ROKPoveanje ANT izaziva poveanje nivoa cijena sa 1 na 1.5, ali i poveanje realne proizvodnje sa 1200 KM na 1600 KM. Dalje poveanje cijena izazoiva ekspanziju kratkorone ARP do nivoa od 2000 KM, kada ona dostie granicu fizikih granica proizvodnih kapaciteta. Potom ona postaje prava linija, jer bez obzira na nivo cijena, ne postoje neiskoriteni resursi koji bi se mogli staviti u pogon, pa se proizvodnja i ponuda dalje ne mogu poveavati, nego se ekonomija moe prilagoavati samo promjenom nivoa cijena.

Na slici je oigledno da je kratkorona funkcija ART privremeno iznad dugorone ART koja predstavlja prirodni nivo realne proizvodnje. Ovu situaciju nijemogue odrati na dui rok. Radnici mogu samo privremeno raditi vie sati, ili se privremeno mogu zaposliti dodatni radnici, ali to nije mogue odravati dugorono. Razlozi postepenog prilagoavanja promjeni nivoa cijena, po ijem osnovu i dolazi do ovog kratkoronog odstupanja su viestruki, a najvaniji su:AGREGATNA REALNA PONUDA: KRATKI ROKTrokovi prilagoavanja promjeni cijena

Amortizirajua uloga zaliha, i

Imperfektnost informacija

ZATO?

RAZLOZI POSTEPENOG PRILAGOAVANJA PROMJENI ARTTrokovi prilagoavanja promjeni cijena: Od ranije znamo da se nakon promjene tranje, ili ponude, mora promijeniti cijena kako bi se ponuda i tranja opet izjednaile (ravnotea). Promjena cijene daje signal kupcima i prodavcima da je dolo do promjene tranje ili ponude. Bez te informacije, kupci i prodavci nee prilagoavati svoje planove proizvodnje ili potronje. Zbog nedostatka informacije neke transakcije nee se obaviti i ekonomija nee funkcionisati efikasno. Ali, s druge strane, transakcioni trokovi prilagoavanja cijena malim promjenama ponude ili tranje nadmauju, i to viestruko, koristi koje bi npr. prodavci ostvarili po osnovu poveanja cijena. Zamislite kada bi se cijene namirnicama mijenjale dnevno? Kupcima odgovara stabilnost cijena jer minimiziraju trokove tranje najjeftinijeg proizvoda. Prodavci izbjegavaju svakodnevno re-etiketiranje proizvoda na koje bi u suprotnom stalno morali postavljati nove cijene.

Amortizirajua uloga zaliha: Zalihe imaju vrlo vanu ulogu u prenosu uticaja promjene ANT izmeu sektora u nacionalnoj ekonomiji. Poveanje ANT prvo se ispoljava kod prodavaca finalnih proizvoda koji veu tranju posmatraju kao poveanje tranje za njihovim proizvodima. Oni su sretni jer svoje proizvode mogu prodavati, i zato nee poveati cijene nego e prodavati po ostojeim cijenama. Ali, vea tranja za njegovim proizvodom znai da se proizvodnja mora poveati, a u meuvremenu e se prodavati zalihe, sve dok se ne isrpe. Poveanje proizvodnje zahtijeva vie sirovina, radnika i sl.. I kada ovaj prodavac odlui kupiti jo sirovina, on e ih morati kupiti po veim cijenama, jer su se cijene sirovina ve prilagodile. Prodavac finalnog proizvoda na poveane cijene inputa sada reaguje poveanjem cijena svojih proizvoda. Tako se zavrava ciklus poveanja cijena uzrokovan poveanjem ANt, ali se odreenim odlaganje koje je rezultat postojanja zaliha kod prodavaca finalnih proizvoda. Da li bi se cijene poveale istovremeno sa poveanjem ANT, da su prodavci znali da e do ove situacije doi, i da su znali kada e se to dogoditi? Jesu li mogli znati unaprijed?

RAZLOZI POSTEPENOG PRILAGOAVANJA PROMJENI ART (3)3.Imperfektnost informacija : da su privredna drutva unaprijed znala obim i vrijeme promjene ANT oni bi se mogli trenutno prilagoditi ovim promjenama. Tada bi funkcija kratkorone ARP bila ista kao i funkcija dugorone ARP perfektno neelastina na promjenu cijena. Ali poto privredna drutva ne raspolau sa perfektnim informacijama (rezultat kvaliteta makroekonomskih pokazatelja i vremena koje je potrebno da bi se prikupile i obradile sve potrebne informacije, i konano, korisnost informacije zavisi i od kvaliteta njene interpretacije), oni se ne mogu trenutno prilagoditi. Najvei problem je da je, i kada imaju informacije o promjenama, veoma teko ustanoviti prirodu tih promjena. Na primjer, ako poveanje tranje shvate kao poveanje tranje samo za svojim proizvodima, reagovae poveanjem proizvodnje, jer ne oekuju poveanje trokova pa nemaju razloga da poveaju cijene. Ali, ako poveanje tranje shvate kao poveanje ANT, oni e reagovati poveanjem cijena, jer oekuju poveanje trokova.

Poveanje cijena proizvoda vee od rasta cijena inputa motiviu proizvoae da poveaju i proizvodnju i cijene. Na slici, pri nivou cijena C = 1 proizvodnja je na prirodnom nivou, a proizvoai oekuju poveanje cijena (inflaciju) kada e se nivo cijena udvostruiti. Meutim poto ovo shvataju kao poveanje ANT, to e dovesti do proporcionalnog rasta cijena finalnih roba i faktora proizvodnje, oni nemaju razloga da poveavaju proizvodnju nego samo cijene (usklauju ih sa cijenama inputa, i prilagoavanje dovodi ekonomiju u novu ravnoteu R1.

Recesija je jedan od najteih poremeaja u funkcionisanju ekonomskog sistema, i u tehnikom smislu, definiemo je kao period u kome se realni BNP smanjuje u najmanje dva uzastopna tromjeseja. Recesija znai istovremeno smanjivanje realne proizvodnje, zaposlenosti i cijena, tj. negira sva tri osnovna cilja makroekonomske politike. Uzrok je esto nedovoljna agregatna nominalna tranja. Tada proizvoai reaguju smanjenjem proizvodnje i cijena. Tranja za radom se smanjuje, a smanjuje se i prosjena nadnica. Rezultat je smanjenje proizvodnje, cijena i zaposlenosti. Grafikon ilustruje ulazak u recesiju i mogue opcije oporavka ekonomije.

RECESIJAU poetnom stanju realna proizvodnja je na prirodnom nivou od 1600 KM i nivo cijena je 2. ANT = 3200 KM i ekonomija je u ravnotei R0. injenica da se R0 nalazi na ARPD ilustruje da se ekonomija potpuno prilagodila nivou cijena. Kada bi se ANT smanjila sa 3200 KM na 1600 KM, to bi dovelo i do smanjenja ART iz ART0 u ART1. Posljedice su: prodaja roba se smanjuje, neplanirane investicije u zalihe rastu, Smanjuje se proizvodnja i/ili cijene i ekonomija se kree prema novoj kratkoronoj ravnotei R1 gdje je realna proizvodnja manja od prirodne, a i nivo cijena je manji.

Izlazak iz recesije mogu je na dva naina: prvi, jednostavniji, podrazumijeva poveanje ANT nazad na 3200 KM (ekspanzivnim mjerama monetarne ili fiskalne politike, ili moda poveanjem investicija), to bi funkciju ART vratilo iz ART1 u ART0, a ekonomiju u prvobitno stanje ravnotee R0. Ali, ak i ako ANT ostane na nivou od 1600 KM, ekonomija nee ostati dugo u stanju kratkorone ravnotee R1. Razlog je taj to se cijene sirovina i repromaterijala smanjuju bre od cijena finalnih roba, a visoka nezaposlenost smanjuje trokove rada. U skladu s tim, privredna drutva mijenjaju svoja inflaciona oekivanja i kratkorona funkcija ARP se pomjera iz ARPK0 u ARP K1

RECESIJA (2)Ekonomija se pomijera du funkcije ART1 i dostie novu ravnoteu R2, gdje je realni proizvod na prirodnom nivou (ARPD) ali je nivo cijena manji (C=1, u odnosu na poetni nivo C=2). Ovaj drugi nain oporavka je mnogo sporiji i ukljuuje visoke trokove (izgubljena prizvodnja i nezaposlenost) pa je aktivna uloga drave, posredstvom mjera fiskalne i monetarne politike, osnov za izlazak ekonomije iz recesije.

Inflacija predstavlja drugi tip poremeaja u funkcionisanju ekonomskog sistema. Inflacija predstalja kontinuirano poveanje nivoa cijena u nacionalnoj ekonomiji. Ona nakon drugog svjetskog rata postaje univerzalna pojava, i moe se smatrati jednom od karakteristika funkcionisanja ekonomija u dvadesetom vijeku.

Trokovi inflacije (a posebno hiperinflacije) vrlo su visoki: ona ograniava ili potpuno obustavlja upotrebu novca kao sredstva plaanja, mjere vrijednosti i obraunske jedinice. Poto oportunitetni trokovi dranja novca rastu, javnost preferira druge oblike manje likvidne imovine. Ona razara poreski sistem i negativno utie na tednju i investicije (zato tedjeti kad e uteeni iznos skupa sa kamatama realno vrijediti manje, pa za par mjeseci neu moi kupiti ovo to mogu kupiti danas npr. automobil ili namjetaj). Ona vodi i pogrenoj alokaciji kapitala, unosi dodatnu neizvjesnost u budua kretanja i tako oteava planiranje buduih aktivnosti.

Inflaciju moemo podijeliti prema vie kriterija: uzroci, intenzitet, i trajanje inflacije.

Uzroci: Inflacija tranje i inflacija trokova.

Intenzitet: Puzajua (2 5 % godinje), srednja (15 20% godinje) i hiperinflacija (definiemo je kao period koji poinje mjesecom u kojem je poveanje cijena vee od 50%, a zavrava mjesecom u odnosu na koji je stopa inflacije u prethodnom mjesecu bila manja od 50% i zadrala se ispod tog nivoa narednih 12 mjeseci).

Trajanje: Jednokratna i hronina (koja ima tendenciju prelaska u hiperinflaciju).

Sekularna inflacija je kombinacija puzajue inflacije i viegodinjeg trajanja, ali bez tendencije progresivnog poveanja.

Suprotna pojava inflaciji je deflacija, koja oznaava smanjenje nivoa cijena.

INFLACIJA

Inflaciju tranje moemo definisati kao poveanje nivoa cijena izazvano ekspanzijom agregatne nominalne tranje u odnosu na realnu proizvodnju ili realnu agregatnu ponudu. Na slici vidimo da poetno stanje ekonomije karakterie nivo cijena C=1 i agregatna realna ponuda od 1600 na nivou prirodne realne proizvdodnje. ANT je 1600 KM, i ekonomija je u ravnotei R0.

Poveanje ANT na 3200 KM poveava i agregatnu realnu tranju u ART1. Kratkorono se efekti poveanja ANT distribuiraju izmeu ART i ARP (vidjeti slajd 13), i ekonomija dolazi u kratkoronu ravnoteu R1, u kojoj ne moe dugo ostati.

INFLACIJA TRANJEKada se poveaju cijene inputa, i kad radnici shvate da su cijene finalnih roba i usluga poraske, pa po osnovu toga ponu zahtijevati vee nadnice, ponovo se uspostavlja odnos cijena finalnih roba i faktora proizvodnje kakav je bio i prije poveanja ANT. Time se realna proizvodnja vraa na prirodni nivo, i ekonomija postie novu dugoronu ravnoteu R2, uz novi, vei nivo cijena.

Inflacija moe nastati i po osnovu promjene agregatna realne ponude, uz konstantnu agregatnu realnu tranju. Obzirom da je promjena agregatne realne ponude uzrokovana trokovima, ovaj tip inflacije nazivamo inflacijom trokova.

Osnovni uzroci inflacije trokova su inflaciona oekivanja ili ok ponude. Prvi tip inflacije trokova nastaje po osnovu oekivanja da e se inflacija iz prolosti nastaviti i u budunosti, i proizvoai se u tom smislu prilagoavaju oekivanom nivou inflacije. Na grafikonu pretpostavljamo da je inflacija u prolosti rezultirala promjenom nivoa cijena sa 1,0 na 2,0.

INFLACIJA TROKOVANova ANT je na nivou od 3200 KM, to omoguava ravnoteu R2 gdje je realna proizvodnja na prirodnom nivou. Mnoga privredna drutva i domainstva su prilikom inflacije tranje bila uhvaena na spavanju i kasno su reagovala na poveanje ANT. Na bazi iskustva, a posebno ako su imali dodatne trokove zbog spore reakcije na inflaciju, oni i u narednom periodu oekuju poveanje cijena za isti iznos. Kako to dalje utie na ekonomiju?

Sada privredna drutva oekuju poveanje cijena finalnih roba proporcionalno poveanju cijena inputa, pa po tom osnovu nemaju motivacije da poveaju proizvodnju. Oni se nastoje zatiti od djelovanja inflacije, i u skladu s tim kratkorona funkcija ARP se pomijera iz ARPK1 u ARPK2. Ovdje postoje dvije alternative:1. Drava ne intervenie, ANT ostaje na nivou od 3200 KM. Oekivanje rasta trokova ini da proizvoai pokuavaju prenijeti trokove na kupce, a radnici oekujui poveanje cijena finalnih roba trae vee nadnice. Vee cijene smanjuju prodaju uz konstantnu ANT. Ekonomija prelazi u taku R3, koja je privremena. Zalihe se gomilaju, proizvoai smanjuju proizvodnju i cijene i ekonomija se vraa u stanje prethodne ravnotee R2 (INFLACIONA RECESIJA, cijene i zaposlenost se poveavaju a realna proizvodnja se smanjuje).

INFLACIJA TROKOVA (2)2. Drava intervenie, poveavajui ANT na nivo od 4800 KM a samim tim i ART na ART2. Usklaenost kretanja ART i oekivanog poveanja nivoa cijena vodi transformaciji inflacionih oekivanja od 1,0 u stvarnu promjenu nivoa cijena od 1,0, bez promjena realne proizvodnje, pa ekonomija dospijeva u dugoronu ravnoteu R4, gdje je realna proizvodnja na prirodnom nivou ali uz novi, vei nivo cijena. Inflaciona oekivanja proizvoaa su potvrena, pa e oni i u narednom periodu oekivati novo poveanje nivoa cijena (INFLACIONA INERCIJA)

Drugi izvor inflacije trokova je smanjenje realne proizvodnje po osnovu oka ponude, koji podrazumijeva znaajno poveanje cijena uvozni sirovina bitnih za funkcionisanje ekonomije ili drastino smanjenje poljoprivredne proizvodnje. Inicijalno stanje ekonomije karakteriu ANT od 1600 KM, nivo cijena C=1,0 i proizvodnja na prirodnom nivou (1600 KM). Pretpostavimo da se na svjetskom tritu naglo smanji ponuda i poveaju cijene nafte. Uvoz nafte se prepolovi a za zamjenu nafte nekim drugim izvorom energije potrebno je dosta vremena. Tako veliki broj privrednih drutava ostaje bez energije i realna proizvodnja se smanjuje (dugogona ponuda se pomijera iz ARPD0 u ARPD1 a kratkorona funkcija ponude se pomijera iz ARPK0 u ARPK1). Smanjenje proizvodnih kapaciteta onemoguava proizvodnju i prodaju koliine robe koja bi uz postojeu agregatnu nominalnu tranju odrala nivo cijena C=1,0. Da li e drava intervenisati ili nee?

INFLACIJA TROKOVA (3)1. Drava ne intervenie. Viak ANT izaziva smanjenje zaliha, proizvoai reaguju samo poveanjem cijena jer ne mogu obnoviti zalihe i poveati proizvodnju. Ravnotea se pomijera iz R0 u privremenu ravnoteu R1, a korigovana inflaciona oekivanja pomijeraju ARP iz ARPK1 u ARPK2. Cijene rastu do nove dugorone ravnotee R2 gdje je C = 2. ANT je 1600 KM a ART je 800 KM. Rezultat je dvostruko manji nivo proizvodnje i dvostruko vee cijene.2. Drava intervenie. Mjerama fiskalne i monetarne politike ona moe smanjiti ANT i uskladiti je sa proizvodnim mogunostima ekonomije. Ovdje bi to znailo smanjenje ANT na 800 KM, to bi uz odravanje cijena na C = 1 dalo ART od 800 KM to je u skladu sa prirodnim nivoom proizvodnje, i ravnotea je u R3.

Nezaposlenost predstavlja trei oblik poremeaja u funkcionisanju ekonomskog sistema. Da bismo shvatili pojam nezaposlenosti, moramo definisati nekoliko osnovnih pojmova:

Radna snaga: ini je radno sposobno stanovnitvo u dobi od 16 do 65 godina (i za mukarce i za ene, u skladu sa postojeim zakonom koji predvia penzionisanje sa 65 godina i za mukarce i za ene). Radna snaga ne ukljuuje osobe koje su iz specifinih razloga iskljuene iz procesa rada (invalidi, zatvorenici, duevni bolesnici i sl...). U okviru radne snage imamo dvije kategorije:Zaposleni Nezaposleni (oni koji ne rade ali aktivno trae posao).

Osobe prelaze u kategoriju radne snage po navravanju odreene starosne dobi tj. prelaskom zakonski utvrene starosne granice. Ulazak na trite rada moe biti:

Uspjean: osoba se zapoljava i ulazi u kategoriju zaposlenihNeuspjean: osoba ne pronalazi posao i ulazi u kategoriju nezaposlenih.

Iz kategorije zaposlenih moe se prei u kategoriju nezaposlenih, ako je osoba otputena.

Po navravanju odreene starosne dobi, tj. prelaskom gornje starosne granice, osobe izlaze iz kontingenta radne snage (odlaze u penziju).

Posebnu kategoriju predstavljaju osobe koje su dugo bile nezaposlene, traile su posao, i napokon odustale od traenja. Oni spadaju u kategoriju obeshrabrenih, i nakon nekog vremena prestaju biti dio radne snage.

Ove odnose prikazuje i sljedei pojednostavljeni dijagram:

NEZAPOSLENOST

NEZAPOSLENOST (2)

NEZAPOSLENOST (3)Nezaposlenost je povezana sa agregatnom realnom ponudom. Ova meuzavisnost zaposlenosti i ARP moe se posmatrati dvostruko:

Konceptu prirodnog nivoa realne proizvodnje odgovara koncept prirodne stope nezaposlenosti. Naime, ako pretpostavimo da je dugoroni nivo proizvodnje konstantan, onda je i stopa zaposlenosti, kao odnos zaposlenih i radne snage, ili udio zaposlenih u ukupnoj radnoj snazi (zaposleni + nezaposleni), konstantna. Zato bi i poveanje/smanjenje agregatne realne ponude iznad/ispod prirodnog nivoa korsepondiralo sa kratkoronim promjenama zaposlenosti istope nezaposlenosti.

Izmeu oscilacija agregatne realne ponude oko prirodnog nivoa proizvodnje i oscilacija nezaposlenosti oko prirodne stope nezaposlenosti postoji odgovarajua korelacija poznata kao Okunov zakon. Prema ovom zakonu, poveanju/smanjenju agregatne realne ponude za tri procentna poena iznad/ispod prirodnog nivoa realne proizvodnje odgovara smanjenje/poveanje prirodne stope nezaposlenosti za jedan procentni poen (1%); ovo je takozvano pravilo 3:1.

Podaci o trajajanju nezaposlenosti, koji se razlikuju u odnosu na kvalifikacije i starost nezaposlenih osoba, upuuju da postoje razliite vrste nezaposlenosti. Tako i razlikujemo dvije komponente nezaposlenosti :

Frikciona nezaposlenost (u pravilu dobrovoljna i kratkorona, mijenjanje posla i sl.)Strukturna nezaposlenost (dugorona i prinudna, zbog strukturnih promjena u ekonomiji, oni koji su strukturno nezaposleni teko bez prekvalifikacije mogu nai drugi posao)Trei tip nezaposlenosti je ciklina nezaposlenost, koja se moe posmatrati kao odstupanje od prirodne stope nezaposlenosti, i posljedica je ciklinih kretanja u privredi. Smanjuje se ekspanzijom realnog BNP iznad prirodnog nivoa, a poveava smanjenjem realnog BNo ispod prirodnog nivoa.

INFLACIJA I NEZAPOSLENOSTAnalize recesije, inflacije tranje i inflacije trokova ukazuju na povezanost izmeu stope inflacije i stope nezaposlenosti (koja se mjeri po formuli nezaposleni /(nezaposleni + zaposleni), tj. nezaposleni/radna snaga). Naime, promjene nivoa cijena i u skladu s tim oscilacije agregatne realne ponude, izazivaju i oscilacije stope nezaposlenosti, Poveanje nivoa cijena (inflacija), barem kratkorono, utie na smanjenje stope nezaposlenosti. Ova veza poznata je i pod nazivom Phillipsova funkcija. Naime, prouavajui ovaj odnos, Phillips je ustanovio da stabilnost cijena zahtijeva stopu nezaposlenosti od 2.5%, kao i da je stabilnost nominalnih nadnica mogua uz stopu nezaposlenosti od 5.5%.

Paul Samuelson i Robert Solow su testirali ove zakljuke na amerikoj ekonomiji, i utvrdili drugaije parametre: naime, po njihovom iskustvu stabilnost nadnica zahtijevala je stope nezaposlenosti od 8%, a poveanje nadnica u skladu sa produktivnou rada (2.5%) zahtijevalo bi stopu nezaposlenosti od 6%. Oni su takoer utvrdili da je za odravanje stope nezaposlenosti na nivou od 3% potrebno godinje poveanje inflacije izmeu 4 i 5 %. Utvrivanje povezanosti izmeu stope inflacije stope nezaposlenosti predstavljalo je osnov za stav da ekonomska politika uticajem na ANT moe izabrati optimalnu kombinaciju stope inflacije i stope nezaposlenosti du Phillipsove funkcija. Dakle, po tome je Phillipsova funkcija menu za ekonomsku politiku. Kasnija istraivanja dovela su do novih otkria, poput injenice da je dugorona Phillipsova funkcija prava okomita na apscisu pri prirodnoj stopu nezaposlenosti od 6%, te da za razliite nivoe inflacije postoje razliite Phillipsove funkcije, tj. meniji ekonomske politike. (vidi sliku 13. 12.)

Osnovni koncepti koje treba upamtiti:

Agregatna realna tranja i agregatna realna ponudaDeflator nacionalnog dohotkaPrirodni nivo realne proizvodnje i potencijalna realna proizvodnjaHipoteza adaptivnih oekivanjaRecesijaInflacija:Srednja inflacijaPuzajua inflacijaInflaciona recesijaHiperinflacijaJednokratna i hronina inflacijaSekularna inflacijaDeflacija

Inflacija tranjeInflacija trokovaok ponudeInflaciona inercija

Radna snagaZaposleniNezaposleniPrirodna stopa nezaposlenostiRecesija, inflacija i nezaposlenost