Elektroniko plaanje pomou kreditnih kartica
Seminarski rad iz predmeta
Informatika
Naslov rada:
Elektroniko plaanje pomou kreditnih kartica
www.maturski.orgSADRAJ
1. Uvod.2
2. Nastanak kreditnih kartica...3
3. Tipovi kartica...5
4. Uvijeti dobivanja kreditnih kartica..5
5. Razvoj kartinih sustava
Kreditne kartice.6
Magnetske kartice.7
Tehnologija pametnih kartica...7
6. Elektroniko poslovanje...9
7. Elektroniko plaanje.11
8. Elektroniko poslovanje u Republici Hrvatskoj12
9. Zakljuak13
10. Literatura....14
1. UVOD
Razvojem suvremene tehnologije ovjekov ivot je postajao sve
dinaminiji i bez nepotrebnih ogranienja. Dostupnost informacija i
koritenje dosad nezamislivih tehnolokih dostignua omoguili su
otvaranje svih granica koje ovjek poeli proi. Stvoreni su
meunarodni savezi koji omoguuju i garantiraju slobodan prolaz roba,
ljudi, ali i najvanijeg resursa razvoja, kapitala (novca). No
kapital nije uvijek dostupan na odgovarajuem mjestu, u odgovarajue
vrijeme i u odgovarajuoj koliini.
Za ovaj ''nedostatak'' se takoer pobrinula suvremena tehnologija
kako bi ovjeku omoguila jednostavnu, brzu ali i pogubno primamljivu
potronju stvorene su kreditne kartice. Uvoenju kreditnih kartica u
gospodarski tok prilagoeni su cijeli gospodarski, pravni i
bankarski sustavi drava ali i svijeta u cjelini. Kreditna kartica
je tako postala pravovaljano zakonsko sredstvo plaanja,
kreditiranja, transakcija i drugih operacija s novcem koje su ljudi
s oduevljenjem doekali i prihvatili. Time je dobivena sloboda u
koritenju kapitala koji se sada moe koristiti u svim dijelovima
svijeta bez noenja velike koliine gotovine u novaniku i straha od
krae. Novac je time postao dostupan svima, kako pravnim tako i
fizikim osobama.
Suvremeno poslovanje je danas nezamislivo bez kartinog
poslovanja te je tako plastina kartica, proizvod amerike
praktinosti, postala sinonim za ''plastini novac''. Plastini novac
je zamjena gotovinskom novcu, ali je istovremeno jednostavan nain
kreditiranja korisnika kartice. Kada je na plastinoj kartici dodana
i magnetna traka s digitalnim zapisom, zapoela je migracija s
plastinog u ''elektroniki novac''. S pojavom ipa na kartici nastupa
doba kada se elektroniki novac moe pohraniti u ''elektroniki
novanik'' iz kojega se potom obavlja elektroniko plaanje.
2. NASTANAK KREDITNIH KARTICA
Kreditne kartice su kartice kojima se njihovim vlasnicima
automatski odobravaju zajmovi, to omoguuje vlasnicima kartice da
kupi robu ili uslugu od poduzea bez gotovine ili eka.
Kreditne/debitne kartice kao mediji plaanja u tradicionalnom
sistemu plaanja na malo, u razvijenim zemljama postoje i
funkcioniraju dugi niz godina. Danas se sve ee koriste za
elektronsku trgovinu preko Interneta.
Kreditna kartica definira se kao mali komad kartona ili plastike
koji sadri neko sredstvo za identifikaciju ( npr. potpis ili sliku
), to omoguava osobi na koju kartica glasi da kupuje robu i usluge
na teret svog rauna, koji se periodino zaduuje.
Kreditne kartice pojavile su se u Sjedinjenim Dravama tijekom
1920.-tih godina, kada su ih pojedine tvrtke poput nafnih kompanija
i lanaca hotela, poele izdavati svojim potroaima. Bile su
zatvorenijeg tipa, tj. mogle su se koristiti samo u prodajnim i
uslunim objektima kompanije koja ih je izdala. Njihova uporaba
znaajno se poveala nakon II. svjetskog rata.
Prvu univerzalnu kreditnu karticu, koja se mogla koristiti u
raznovrsnim prodajnim i uslunim objektima, izdao je Diners Club,
Inc., 1950. godine. U ovom sistemu, kompanija koja posluje
kreditnim karticama naplauje vlasnicima kartica godinju proviziju,
a njihove raune zaduuje mjeseno i godinje. Tvrtke-kooperanti irom
svijeta plaaju proviziju za usluge Diners Cluba u rasponu od 4% do
7% od ukupnog iznosa rauna. Drugu znaajniju karticu ovog tipa
lansirala je American Express Company 1958. godine.
Kasnije su se pojavili bankarski sistemi kreditnih kartica, u
kojima banka odobrava raunu trgovca odmah po prijemu rauna o
prodanoj robi, prikupljajui iznose koji e biti zaraunati vlasniku
kartice na kraju ugovorenog razdoblja. Vlasnik kartice ovaj iznos
plaa banci u totalu ili u mjesenim ratama sa obraunatom kamatom.
Prvi bankarski sistem od nacionalnog znaaja bio je BankAmericard,
koja je pokrenula Bank of America iz Kalifornije 1959. godine. Ovaj
sistem licenciran je u drugim dravama poetkom 1966. godine, a od
1976.-1977. godine nosi naziv VISA. Mnoge banke koje su
organizirale sisteme kreditnih kartica na lokalnoj ili regionalnoj
osnovi odluile su pristupiti velikim nacionalnim sistemima jer se
opseg usluga poveavao. Ovi sistemi su se kasnije proirili na sve
dijelove svijeta.
U bankarskim sistemima kreditnih kartica, vlasnik kartice moe
izabrati plaanje u ratama i u tom sluaju banka naplauje kamatu na
nenaplaeni dug. Ti kamatni prihodi omoguavaju bankama da se
suzdravaju od naplaivanja godinje provizije vlasnicima kartica i da
zarauavaju nie provizije za usluge trgovcima koji su lanovi
sistema. Jo jedna prednost ovih sistema je to trgovci primaju svoje
uplate promptno.
Kreditne karice u svom dananjem obliku pojavile su se u
Sjedinjenim Amerikim Dravama ezdesetih godina. Tek nedavno je
upotreba kreditnih kartica znaajno proirena izvan Sjeverne Amerike,
budui da je do karaja sedamdesetih njihov nivo upotrebe u Europi
bio vrlo mali.
Debitne kartice su novijeg datuma i predstavljaju metodu plaanja
koji se najbre razvija u Velikoj Britaniji. Ona omoguava svom
vlasniku da kupuje direktnim zaduivanjem svog rauna.
Kreditna kartica je kartica koja dokazuje da je njenom vlasniku
odobrena kreditna linija. Omoguava vlasniku da kupuje i/ili podie
gotovinu do prethodno utvrenog iznosa; odobreni kredit moe se u
cijelosti isplatiti na kraju odreenog perioda ili se moe isplaivati
u ratama, pri emu se neizmireni dug smatra odobrenim kreditom.
Kamata se zaraunava na iznos bilo kojeg odobrenog kredita, a
vlasniku se ponekada naplauje i godinja provizija.
Kreditne i debitne kartice sve vie dobivaju na znaaju kao metoda
obrauna plaanja na malo pri kupovini odreenih roba i usluga. Najvee
kompanije koje posluju kreditnim karticama organizirale su zasebne
elektonske obraunske sisteme. MasterCard i Visa imaju svoje mree
koje se koriste za verifikaciju transakcija irom svijeta.
Elektronski terminali na mjestu prodaje omoguavaju da se podatci s
kartice provjere za manje od 15 sekundi u okviru mree koja povezuje
trgovce irom svijeta sa centrom za obradu kreditnih kartica. Ove
mree se sve bre ire, usporedno sa trendom prihvaanja kreditnih
kartica od strane potroaa.
Broj kreditnih kartica u upotrebi naglo raste irom svijeta. U
Europi je krajem 1990. godine postojalo oko 200 milijuna vlasnika
kreditnih kartica. Taj broj je do 1995. godine povean na 350
milijuna. Vlasnici kreditnih kartica sve ee koriste svoje kartice
umjesto tradicionalnih naina plaanja putem gotovine i ekova.
Postoji vie podjela kreditnih kartica: prema emitentu ili
izdavatelju ( American, Master Card, Diners Card ), prema podruju
primjene: nacionalne i internacinalne, prema vrsti korisnik: osobne
i poslovne.
Kreditne kartice, uglavnom, zahtjevaju etiri strane u svakoj
transakciji: vlasnika kartice, trgovca koji prodaje robu ili
usluge, onoga tko vri obradu plaanja kreditnom karticom i emitenta
kreditne kartice. Platni sistemi s kreditnim karticama pokazali su
se krajnje neotpornim na zloupotrebu. Kartice se mogu ukrasi od
njihovih vlasnika i onda zloupotrebiti, a trgovci koji primaju
plaanja kreditnim karticama mogu prevariti potroaa i ne isporuiti
mu robu.
Kompanije koje posluju kreditnim karticaama, kao to su Visa i
MasterCard, trenutno su najaktivnije u razvoju sigurnih platnih
sistema za plaanje kreditnim karticama preko Interneta. Kreditne i
debitne kartice stvorene su u vrijeme kada je naglasak u industriji
financijskih usluga bio na automatizaciji transakcija.
3. TIPOVI KARTICA
Kartice moemo podijeliti na reljefne, magnetske, pametne i
optike kartice. Pametna kartica najmlai je lan u obitelji
identifikacijskih kartica. Njenim zaetnikom smatra se francuski
novinar Ronald Moreno koji je 1974. registrirao idejne patente
pametne kartice. Pametna kartica posjeduje neograniene mogunosti,
njezine najvee prednosti su veliina, prenosivost, viekratna
upotrebljivost, raznolikost funkcionalnosti i sigurnost. Upravo
sigurnost predstavlja najvanije svojstvo pametne kartice.
Dananje drutvo evoluira u informacijsko drutvo. Time tehnologija
postaje alat u slubi informacije, a informacija znanje, mo i novac.
Pametna kartica ini visoku razinu sigurnosti informacije dostupnu
svakom, na siguran nain pohranjuje informacije i omoguuje da se
procesiranje podataka izvodi u sigurnom okruenju. Pametne kartice
objedinjuju kartina obiljeje magnetskih i reljefnih kartica. Bez
obzira da li pametna kartica sadri magnetsku traku ili reljefne
podatke njezino osnovno obiljeje je ip. Pametna kartica je jedan od
naina pohrane elektronike gotovine.
Pojam pametna kartica opisuje mikroraunalo smjeteno u kuite
standardnih dimenzija kartinog oblika. Na povrini kartice nalazi se
prikljunica propisanog oblika i grae kojom mikroraunalo komunicira
sa terminalima za prijenos podataka. Mikroraunalo na kartici
sposobno je izmjenjivati podatke sa vanjskim svijetom, pouzdano ih
uvati ili obraivati na programirani nain. Pod pouzdanim uvanjem se
smatra da su podaci zatieni od neovlatenog pristupa te da su
relativno sigurni od mehanikog oteenja kartice. Oito je da su
pametne kartice pogodno sredstvo za implementaciju elektronike
gotovine i koritenje u mnogim drugim primjenama kao to su razliiti
identifikacijski postupci ili uvanje osobnih podataka razliitih
vrsta.
4. UVJETI DOBIVANJA KREDITNIH KARTICA
Banka moe odobriti karticu punoljetnoj, poslovno sposobnoj
osobi, dravaljaninu Republike Hrvatke s prebivalitem u Republici
Hrvatskoj uz uvjet pruanja dokaza da moe sigurno i na vrijeme
podmirivati sve trokove i obveze nastale koritenjem kartice.
Kartica se moe izdati svakoj poslovno sposobnoj osobi,
dravljaninu Republike Hrvatske koja isupunjava jedan od uvjeta:
ostvaruje redoviti mjeseni priljev putem tekueg rauna u
banci
na temelju namjenski oroenog depozita
na temelju drugih instrumenata osiguranja
Ukoliko osoba eli biti korisnik, a ne ostvaruje redoviti mjeseni
priljev treba oroiti sredstva i kreditna kartica biti e izdana. Rok
oroavanja je rok valjanosti kreditne kartice, a kamatna stopa je
promjenjiva. Uz popunjenu i ovjerenu pristupnicu od strane
poslodavca podnositelj prilae presliku osobne iskaznice i presliku
zadnje platne liste ili mirovine.
Banka donosi odluku o odobrenju i izdavanju kartice i visini
kredita u okvirnom iznosu u kunama sukaldno odlukama banke koje
reguliraju izdavanje i odobravanje kartica, bez obveze da daje
obrazloenje o svojoj odluci. O visini kredita i promjenama po
kreditu korisnik e biti obavjeten prilikom preuzimanja kartice.
Visina odobrenog kredita promjenjiva je i moe se naknadno
smanjivati i poveavati.
Osobi koja potpisom na zahtjevu prihvati ope uvjete i udovolji
uvjetima propisanim posebnim odlukama banke koje reguliraju
izdavanje i odobravanje kartica, smatra se korisnikom te joj se
dodjeljuje kartica i PIN. O preuzimanju kartice i PIN-a korisnik e
naknadno biti obavjeten pismenim putem. Prilikom preuzimanja PIN-a
i kartice korisnik potpisuje zapisnik o primopredaji kartice.
Kartica glasi na ime i nije prenosiva. Prihvaanje opih uvijta
proizvodi pravne uinke prema korisniku od trenutka potpisa zahtjeva
od strane korisnika. Osnovni korisnik moe zatraiti izdavanje do pet
dodatnih kartica. Korisnik dodatne kartice mora biti dravljanin
Republike Hrvatske i ne mora biti kreditno sposobna osoba, no ne
smije biti mlai od 14 godina.
Osnovni korisnik moe uskratiti pravo koritenja kartice dodatnom
korisniku o emu mora obavijestiti banku u pisanom obliku, vratiti
prerezanu dodatnu karticu banci i potpisati izjavu o prihvaanju
potencijalnih tereenja. Smatra se da je dodatnom korisniku uskraeno
pravo koritenja kartice u trenutku predaje prerezane kartice banci
i potpisom izjave o prihvaanju potencijalnih tereenja od strane
osnovnog korisnika.
5. RAZVOJ KARTINIH SUSTAVA
5.1. Kreditne kartice Za razliite se vrste plastinih kartica
koja danas intenzivno koristimo u platnom prometu moe rei da su
Ameriki izum. Daleki su preci kreditnih kartica postojali jo prije
50 godina. Radi se o tzv. "store cards" koje su se rabile u Americi
kao sredstvo identifikacije odobravanja odreenih kredita prilikom
kupovine na malo. No prve prave i ire koritene kreditne kartice
pojavile su se 1950. godine - radi se o Diners Club International
kreditnim karticama. Ve 1951. godine Diners Club imao je 42000
lanova, koji su do tada potroili vie od milijun dolara plaanjem
karticama.
Kako se Diners Club irio, njegove poslovnice naglo su nicale po
svim veim svjetskim aerodromima i poslovnim centrima. Premda se
naglo proirio, Diners Club dugo nije postao popularan u masovnoj
uporabi. Prve kreditne kartice koje su to uspjele su bile VISA
MasterCard, izdane od nekoliko velikim amerikih banaka kasnih
60-tih godina. U dananje se vrijeme novani promet ostvaren
kreditnim karticama izraava u stotinama milijardi dolara, a broj
kartica u opticaju stotinama milijuna. Prema pokazateljima ove
vrijednosti e jo dosta rasti irenjem na nova trita.
5.2. Magnetske kartice
Dananja tipina kreditna kartica pored otisnutih podataka o
korisniku i izdavatelju sadri i magnetski medij nanesen u obliku
trake na povrinu kartice. Ovaj medij, na koji se podaci zapisuju na
slian nain kao na magnetsku audio traku, sadri podatke vezane uz
korisnika kartice, poput osobnih podataka, broja rauna ili PIN-a.
Podatke sa magnetskog medija moe proitati ureaj pomou kojega se vre
transakcije.
Kako zapravo izgleda proces plaanja karticama sa magnetskim
zapisom. Nakon to korisnik stavi svoju karticu u ureaj pomou kojeg
vri plaanje unosi svoj PIN. Uneseni PIN se usporeuje sa onim
zapisanim na samoj kartici te se omoguuje transakcija ukoliko je
korisnik ispravno identificiran. Ureaj proita broj korisnikova
rauna i uspostavlja telefonsku vezu sa centralnim raunalom koje
sadri podatke o raunu. Tada se vri eljena transakcija.
Treba primijetiti nekoliko bitnih injenica vezanih uz magnetske
kartice:
Sve transakcije se obavljaju zapravo u udaljenom raunalu. S
njime komunicira telefonskom vezom terminal koji oitava podatke sa
korisnikove kartice;
Sama magnetska kartica ne sadri iskljuivo podatke o korisniku.
Na njoj nije pohranjena nikakva realna vrijednost;
S obzirom da su podaci na magnetskoj kartici zapisani na samoj
povrini postoji velika opasnost o njihovog oteivanja ili ak
kopiranja. Pored svega koliina podataka zapisanih na njima je
relativnom mala a podaci su gotovo nezatieni od neovlatenog
kopiranja.
Iz gore navedenih injenica vide se i svi nedostaci magnetskih
kartinih sustava koji nisu mali. Trokovi telefonskih linija kojim
terminali komuniciraju sa centralnim raunalima su vrlo veliki, dok
je velik broj transakcija koje se obave toliko mali da gotovo ne
pokrivaju niti trokove obrade na ovakav nain.
Premda su kreditne kartice naoigled loije rjeenje od pametnih
kartica, sustavi temeljeni na njima su danas vrlo raireni.
Magnetski kartini sustavi su dugo u uporabi i zauzimaju uvjerljivo
najvei dio trita. Trokovi zamjene magnetskih kartinih sustava
novijim sustavima temeljenim na pametnim karticama su vrlo veliki
tako da se predvia da e unato svim navedenim nedostacima proi jo
dosta vremena do njihovog ozbiljnog povlaenja iz uporabe.
5.3. Tehnologija pametnih kartica
Kartine sustavi temeljene na pametnim karticama moemo smatrati
sadanjou, ali i budunou kartine tehnologije. Ovakvu sustavi
otklanjaju gotovo sve nedostatke magnetskih kartica u sustavima
plaanja, ali daju i znatnu mogunost proirivanja uporabe kartine
tehnologije na mnoga druga podruja. Dananje tipine pametne kartice
mogu pohraniti stotinjak puta vie podataka od magnetskih kartica uz
veliku sigurnost podataka. Same kartice su znatno manje podlone
oteenjima i piratstvu.
S obzirom da je podatke na kartici mogue kvalitetno zatititi,
one mogu sadravati pohranjene i stvarne vrijednosti elektroniki
novac.
Tehnologija pametnih kartica prua velike mogunosti koritenja u
razliitim podrujima, a naroito je zanimljiva kombinirana uporaba
kartica, ime se smanjuju trokovi sustava, a poveava ukupna
efikasnost. Neke od tipinih primjena su:
elektroniki novanik pametna kartica za pohranu elektronikog
novca;
kreditna kartica temeljena na pametnim karticama;
ekovna kartica temeljena na pametnim karticama;
kartica za uvanje osobnih podataka;
kartica za uvanje medicinskih podataka;
primjena u razliitim identifikacijski postupcima;
kartica za plaanje javnog telefona, javnog prijevoza i sl.
Najzanimljivije podruje uporabe pametnih kartica u elektronikim
sustavima plaanja je implementacija elektronike gotovine. Pored
toga predvia se zamjena postojeih sustava kreditnih i ekovnih
magnetskih kartica novijim sustavima pametnih kartica.
Kod implementacije sustava plaanja elektronikom gotovinom mora
postojati medij koji uva elektronike novanice. Elektronika novanica
je niz brojeva, stvoren od strane banke izdavatelja primjenom
odgovarajuih kriptografskih metoda. Dok vlasnik ne potroi novanicu
on je uva na nekom mediju kao to su disk raunala ili kartica.
Ukoliko je novanica zapisana na disku raunala s njom e se moi
platiti jedino sa tog raunala, to je problem jer odgovarajuu
koliinu gotovine uvijek elite imati sa sobom. Rjeenje je medij koji
ete moi nositi u depu, koji e moi pouzdano zatiti novanice od
oteivanja, neovlatenog kopiranja i umnoavanja. S njega treba biti
mogue jednostavno prenijeti novanice prodavau. Sve ove zahtjeve
ispunjavaju pametne kartice odnosno elektroniki novanici graeni
pomou njih.
Odmah treba primijetiti razliku u terminima elektroniki novanik
i pametna kartica. Pametna kartica je malo elektroniko raunalo
kartinog oblika iju namjenu odreuje ugraena programska podrka.
Elektroniki novanik je kartica sa specifinom programskom podrkom
prilagoenom konkretnoj primjeni uvanju elektronikog novca.
Elektroniki novanik ne treba promatrati izdvojeno ve kao
sredstvo prijenosa i uvanja elektronikih novanica koje se koristi u
bilo kojem sustavu elektronike gotovine.
Sustavi elektronike gotovine koji koriste pametne kartice moraju
sadravati i razliito sklopovlje potrebno za prijenos novanica na
karticu i s nje. Najvaniji i najskuplji dijelovi sustava su
razliite vrste terminala (ATM) putem kojih se podaci o novanicama
itaju ili piu na karticu. Mogunosti terminala ovise o njegovoj
namjeni. Nuno e postojati nekoliko vrsta terminala:
bankovni terminali su u mogunosti prenijeti eljenu koliinu
elektronikog novca na karticu. Ovi terminalu u sprezi sa bankovnim
raunalima imaju ovlasti kreiranja novanica;
prilikom plaanja korisnik ulae karticu u odgovarajui terminal te
vri transakciju. Terminal ita novanice sa elektronikog novanika,
pohranjuje ih kod sebe te provjerava njihovu valjanost u banci.
Razliite izvedbe terminala predviaju mogunosti IC komunikacije
izmeu elektronikih novanika i terminala ili se komunikacija moe
ostvariti fizikim kontaktom.
neki projekti predviaju mogunost postojanja kunih ATM-ova,
odnosno kunih terminala koji bi se telefonskom vezom spajali na
bankovna raunala te omoguavali prijenos elektronike gotovine na
takav nain u karticu.
Pored toga korisniku e biti na raspolaganju i razliito pomono
sklopovlje poput raznih vrsta prirunih itaa kartica te razliitih
izvedbi elektronikih novanika.
Pored implementacije elektronikog novanika, pametne kartice se
mogu koristiti u sustavima plaanja i kao kreditne odnosno ekovne
kartice. U tom sluaju se koriste kao monija i pouzdanija inaica
dananjih magnetskih kartice.
Red veliine novane vrijednosti koja se moe uvati u elektronikom
novaniku je do nekoliko desetina dolara. Cijeli sigurnosni sustav i
naini prijenosa novanica prilagoeni su relativno malim
vrijednostima. Ne predvia se primjena pametnih kartica za plaanje
veih gotovinskih iznosa.
6. ELEKTRONIKO POSLOVANJE
Pod elektronikim poslovanjem podrazumijevamo sve aktivnosti koje
poduzimaju pravne ili fizike osobe radi razmjene dobara ili usluga,
koristei pritom raunala i suvremene komunikacijske tehnologije. Ovo
je samo jedna od mnogih definicija koje objanjavaju nain i cilj
elektronikog poslovanja ija je uporaba uvelike utjecala na razvoj
globalnih gospodarstava.
Jedna od definicija elektronikog poslovanja, koju je predloio
ESPRIT projekt Europske unije, glasi:
Elektroniko poslovanje (eng. e-business) je opi koncept koji
obuhvaa sve oblike poslovnih transakcija ili razmjene informacija
koje se izvode koritenjem informacijske i komunikacijske
tehnologije i to meu tvrtkama, izmeu tvrtki i njihovih kupaca, ili
unutar samih tvrtki. Elektroniko poslovanje ukljuuje elektroniko
trgovanje dobrima i uslugama.
Iz svega prethodno navedenog jasno se mogu uoiti stanovita
odnosno pretpostavke elektronikog poslovanja a to su komunikacija,
poslovna perspektiva i usluga.
No, sve ove pretpostavke, koje su danas posve uobiajene, dole su
u iroku uporabu nakon niza godina usavravanja i nadograivanja a taj
proces traje i danas. Zaetci elektronikog poslovanja seu iz '70-tih
godina 20. stoljea kada je zapoeo elektroniki prijenos gotovine
(EFT), '80-tih godina razvijena je elektronika razmjena podataka
(EDI) i elektronika pota a sredinom '80-tih razvijaju se online
servisi odnosno zatvorene raunalne mree. Tek '90-tih godina 20.
stoljea je uspostavljen World Wide Web (www) odnosno dinamike
stranice koje omoguuju jednostavan rad na mrei te povezivanja s
bazama podataka.
Za funkcioniranje elektronikog poslovanja potrebna je odreene
infrastruktura a to je prije svega:
raspolagati informacijskom prometnicom (modem, isdn) i
davateljima usluga (Hinet, Iskon...)
ureaji i alati za stvaranje, publiciranje i distribuciju
multimedijskih sadraja (EDI, e-mail, www, HTML, JAVA,...)
posjedovanje poslovne infrastrukture
metode i pribori za enkripciju (zatita sadraja dokumenata)
standardizacija svih aspekata rada mree
Kvalitetno i efikasno koritenje mogunosti elektronikog
poslovanja donosi prednosti i zadovoljstvo objema stranama;
davatelj usluge koji ne mora biti u izravnom i svakodnevnom
kontaktu sa svojim klijentima kako bi ih obavijstio o eventualnim
promjenama ili rijeio sve nedoumice te za primatelja usluge koji
ima pristup svim relevantnim informacijama bez obzira gdje se
nalazi te njegovo traenje najboljeg davatelja usluge nije prostorno
i vremenski ogranieno.
Tako razlikujemo dvije vrste prednosti: EKONOMSKE smanjenje
trokova poslovanja, smanjenje greaka kod elektronikih transakcija,
jeftino globalno publiciranje informacija, mogunost unutranje i
vanjske integracije tvrtke te mikromerketing te TEHNOLOKE mogunost
digitalizacije razlitih medija, jednostavnija obrada, spremanje,
kopiranje, prenoenje svih vrsta medija.
Usprkos svim prednostima postoje i odreene zamke odnosno
nedostaci elektronikog poslovanja kao to su:
zatita podataka od neovlatenog pristupa i promjena
zatita autorskih prava
zatita privatnosti pojedinca unutar i izvan poslovnih i ostalih
organizacija
zatita od virusa
graniena propusnost mree
ljudski faktor (otpor uvoenju tehnologija)
7. ELEKTRONIKO PLAANJE
U sklopu elektronikog poslovanja openito nalazi se i elektroniko
plaanje koje podrazumijeva financijsku razmjenu do koje dolazi
izmeu kupaca i prodavaa u sustavu elektronikog poslovanja. Tako
razlikujemo nekoliko vrsta elektronikog plaanja:
elektronika gotovina
elektroniki ekovi
online sustavi s kreditnim karticama
sigurne elektronike transakcije (SET)
Metode i postupci u elektronikim sustavima plaanja oslanjaju se
na metode i postupke razvijene u svrhu sigurne pohrane i prijenosa
informacija, kao to su zatita (ifriranje) podataka i elektroniko
potpisivanje podataka.
Paketi informacija razmijenjeni putem elektronikog plaanja
nazivaju se elektroniki tokeni. Medij na kojemu su tokeni
pohranjeni naziva se kartica. Kartica ne mora biti fizikog oblika
kartice (npr. SmartCard), ve njenu ulogu moe preuzeti i radna
memorija ili vrsti disk raunala.
Elektroniko plaanje je zaseban dio elektronike trgovine.
Protokol elektronikog plaanja ini niz meukoraka na ijem kraju je
plaanje obavljeno, koritenjem tokena izdanog od tree strane. Niti
osoba koja plaa, niti osoba koja je plaena ne izdaje token kojim je
plaanje obavljeno, ve obje prihvaaju token izdan od tree strane
(banke, organizacije, drave) kao valjano plateno sredstvo.
U tijeku elektronikog plaanja razlikujemo tri vrste sudionika;
osobu koja plaa, osobu koja je pleena i financijsku mreu.
Elektroniki oblici plaanja mogu se nai u razliitim
izvedbama:
digitalni ekovi
debitne kartice
kreditne kartice
kartice s pohranjenom vrijednosti
elektronika gotovina
Osnovne znaajke svojstvene ovim sistemima su:
privatnost
autentinost
nemogunost pobijanja obavljene transakcije
Trenutno je najraireniji nain plaanja preko Interneta putem
kreditnih kartica pri emu se broj kreditne kartice prenosi
elektronikim putem od kupca do prodavatelja, te prodavatelj
kupljenu robu alje potom. Broj kreditne kartice prenosi se putem
Interneta elektronikom potom ili World Wide Web informacijskim
sustavom.
Kljunim za uvoenje elektronikog poslovanja pokazuje se razvoj
sigurnih i uinkovitih elektronikih sustava plaanja. Metode i
postupci u elektronikim sustavima plaanja oslanjaju se na metode i
postupke razvijene u svrhu sigurne pohrane i prijenosa informacija.
Dosad su ponuena rjeenja: Ecash, SmartCards, CyberCash,
Telebanking, CheckFree, NetBill, NetCash i NetCheque.
8. ELEKTRONIKO POSLOVANJE U REPUBLICI HRVATSKOJ
Prema podacima Hrvatske narodne banke u drugom tromjeseju 2007.
godine bilo je 385 tisua graana i 120 tisua poslovnih subjekata
koji su koristili internetsko bankarstvo. Pritom je elektroniko
plaanje uestvovalo s 40,6% u ukupnom broju platnih transakcija
graana, a internetsko plaanje sa 7,6%. Za poslovne subjekte
elektroniko plaanje uestvovalo je s 46,3% u ukupnom broju
transakcija, a internetsko s 18,1%. Internetsko plaanje inilo je
meutim 22,0% ukupne vrijednosti platnih transakcija graana, a 31,3%
ukupne vrijednosti platnih transakcija poslovnih subjekata.
Prema IDC-evom izvjeu, u 2005. godini trite elektronike trgovine
u Hrvatskoj naraslo je za 65,9% u odnosu na 2004. i doseglo ukupnu
vrijednost od 350 milijuna EUR u trgovinskim transakcijama
obavljenim putem interneta. 81,6% tih transakcija inile su
transakcije izmeu tvrtki. Provedbom Programa e-Hrvatska dostupnost
elektronikih usluga javne uprave za gospodarstvo od 2004. do 2006.
godine poveana je s 5,7% na 60,4% s vie od 50 novih usluga.
Na temelju iskazanih pokazatelja za oekivati je da e se daljnjim
razvojem elektronikog poslovanja u Republici Hrvatskoj postii
znatne utede na razini drave i gospodarstva.Temeljem usporednih
podataka za Dansku i Hrvatsku procijenjene su oekivane utede samo
uvoenjem elektronikog rauna u javnom sektoru od 40 do 54 milijuna
eura godinje.
Utede od uvoenja elektronikog rauna u gospodarstvu procijenjene
na bazi takve studije za Francusku (utede na razini od 40 milijardi
eura godinje) i usporednih podataka Hrvatske iznosile bi oko 850
milijuna eura godinje. Elektroniko poslovanje u Republici Hrvatskoj
ureeno je sljedeim zakonima: Zakon o elektronikom potpisu (NN
10/2002), Zakon o elektronikoj trgovini (NN 173/2003), Zakon o
elektronikoj ispravi (NN 150/2005), Zakon o tajnosti podataka (NN
79/2007), Zakon o informacijskoj sigurnosti (NN 79/2007) i Zakon o
zatiti osobnih podataka (NN 103/2003). Navedeni zakoni su u velikoj
mjeri usklaeni s pravnom steevinom EU.
9. ZAKLJUAK
Kreditne kartice rabe se za plaanje robe, usluga, podmirenje
obveza ili podizanje gotovine na za to predvienim i ovlatenim
mjestima. Suvremeno drutvo je u potpunosti prihvatilo kreditne
kartice kao jednostavnu zamjenu za gotovinu. Dananji ivot
suvremenog ovjeka koji zahjeva brzinu, preciznost i odlunost u
obrtanju novca prihvatio je kreditne kartice s oduevljenjem -
kreditne kartice olakavaju kreditiranje, te koritenje i dostupnost
novca. Novac je time postao samo niz elektroniki zapisanih brojki
koje se se pohranjuju na milimetarski ip kreditne kartice.
Kreditne kartice imaju velike i brojne prednosti koje su
svjetske banke iskoristile za izdavanje vlastitih kartica,
gospodarstvenici za lake plaanje trokova te potroai za
jednostavniju potronju. Zbog svoje iroke uporabe kreditne kartice
su opeprihvaene u cijelom svijetu te imaju svoj uinak u svim
dijelovima gospdarstva, njihove mogunosti su raznolike, a daljnjim
razvojem tehnologije razvijat e se i njihova uporabna svojstva.
10. LITERATURA
Miller, R. L., VanHoose, D. D., Moderni novac i bankarstvo,
Mate, Zagreb, 1997.
Mami, Saer I., Vaiek, V., Knjigovodstvo s bilanciranjem 1, Alka
skript, Zagreb, 2004
Mr. Sc. Sergio Uran, Od plastinog novca do elektronikog
novanika, http://www.trend.hr, 28.travanj 2008.
http://e-hrvatska.hr, 26. travanj 2008.
http://pvprm.zesoi.fer.hr, 23. travanj 2008.
http://public.carnet.hr, 25. travanj 2008. www.maturski.org
HYPERLINK
"http://www.trend.hr/clanak.aspx?BrojID=41&KatID=5&ClanakID=491"
http://www.trend.hr/clanak.aspx?BrojID=41&KatID=5&ClanakID=491
od 28 tra 2008
Miller, R. L., VanHoose, D. D., Moderni novac i bankarstvo,
Mate, Zagreb, 1997.
Mami, Saer I., Vaiek, V., Knjigovodstvo s bilanciranjem 1, Alka
skript, Zagreb, 2004.
HYPERLINK
"http://e-hrvatska.hr/sdu/hr/ProgramEHrvatska/Provedba/e-Poslovanje.html"
http://e-hrvatska.hr/sdu/hr/ProgramEHrvatska/Provedba/e-Poslovanje.html
od 26 tra 2008
http:// HYPERLINK
"http://pvprm.zesoi.fer.hr/2002-2003-web/studenti-rad/sajnicd/seminar.htm"
\t "_top" pvprm.zesoi.fer.hr/.../sajnicd/seminar.htm
HYPERLINK "http://public.carnet.hr/info97/iposlova/index.htm"
http://public.carnet.hr/info97/iposlova/index.htm od 25 tra
2008
MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, RADA I PODUZETNITVA,
klasa: 302-01/06-01/15, urbroj:526-05-01-3/1-07-30, listopad
2007.
STRATEGIJA RAZVITKA ELEKTRONIKOG POSLOVANJA
U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA RAZDOBLJE 2007. 2010.
PAGE 2
